interkulturalizam u nastavi istarske zaviČajne …

of 42/42
9 UDK 371.3 UDK 811.163.42 ISSN 1845-8793 Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011. Izvorni znanstveni rad. Prihvaćen: 31. prosinca 2011. INTERKULTURALIZAM U NASTAVI ISTARSKE ZAVIČAJNE KNJIŽEVNOSTI Marko Ljubešić Filozofski fakultet Pula Sažetak: Specifična višejezična struktura istarske zavičajne književnosti, važnost primjene načela zavičajnosti kao i usmjerenost suvremenoga školskog sustava k interkulturalizmu, uvjetuje potrebu zastupljenosti onih zavičajnih književnih sadrža- ja koji nisu nužno pisani hrvatskim standardnim jezikom ili čakavskim dijalektom, već pripadaju slovenskom i talijanskom jeziku (istrovenetskom dijalektu). Analiza osnovnoškolskoga i gimnazijskoga nastavnog programa iz hrvatskoga jezika poka- zala je potpuni izostanak takvih sadržaja u nastavi hrvatskoga jezika. Na primjeru interpretacije romana Bolji život Fulvija Tomizze, u sklopu projektne nastave, poka- zana je jedna od mogućnosti drukčijeg pristupa zavičajnoj književnosti u nastavi. Ključne riječi: istarska zavičajna književnost, interkulturalizam, projektna nastava. UVOD Hrvatski školski sustav u posljednjih je desetak godina doživio brojne promjene. U osnovne škole je uveden HNOS (Hrvatski nacionalni obrazov- ni standard) s namjerom osuvremenjivanja nastavnog procesa u kojem učenica/učenik više ne bi bio pasivni već aktivni sudionik, a učiteljicama/ učiteljima bi bila namijenjena nova uloga – koordinatora nastavnoga procesa koji bi učenicama/učenicima omogućili iskorak iz tradicionalnog načina poučavanja. Stvaralačka nastava, učenička kreativnost, projektni zadaci, terenski rad i sl., terminologija je koja se veoma često spominjala u posljednje vrijeme. Ni u hrvatskim srednjim školama nije izostalo reformi. Uvođenjem nacionalnih ispita i državne mature, učenicama/učenicima se, uz jednostavniji upis na željene fakultete, omogućilo da već od 1. razreda srednje škole posebni interes usmjere upravo na one predmete (obavezne i izborne) koji će im biti ključni na državnoj maturi i temelj za daljnje obra- zovanje. Promjene su se zbile i u visokom školstvu uvođenjem Bolonjskog procesa s jednosemestralnim kolegijima, velikom ponudom izbornih hrvatski book.indb 9 hrvatski book.indb 9 21.3.2014. 12:13:18 21.3.2014. 12:13:18

Post on 16-Oct-2021

1 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

hrvatski book.indb9
UDK 371.3 UDK 811.163.42 ISSN 1845-8793 Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
Izvorni znanstveni rad. Prihvaen: 31. prosinca 2011.
INTERKULTURALIZAM U NASTAVI ISTARSKE ZAVIAJNE KNJIEVNOSTI
Marko Ljubeši Filozofski fakultet
Saetak: Specifina višejezina struktura istarske zaviajne knjievnosti, vanost primjene naela zaviajnosti kao i usmjerenost suvremenoga školskog sustava k interkulturalizmu, uvjetuje potrebu zastupljenosti onih zaviajnih knjievnih sadra- ja koji nisu nuno pisani hrvatskim standardnim jezikom ili akavskim dijalektom, ve pripadaju slovenskom i talijanskom jeziku (istrovenetskom dijalektu). Analiza osnovnoškolskoga i gimnazijskoga nastavnog programa iz hrvatskoga jezika poka- zala je potpuni izostanak takvih sadraja u nastavi hrvatskoga jezika. Na primjeru interpretacije romana Bolji ivot Fulvija Tomizze, u sklopu projektne nastave, poka- zana je jedna od mogunosti drukijeg pristupa zaviajnoj knjievnosti u nastavi.
Kljune rijei: istarska zaviajna knjievnost, interkulturalizam, projektna nastava.
UVOD
Hrvatski školski sustav u posljednjih je desetak godina doivio brojne promjene. U osnovne škole je uveden HNOS (Hrvatski nacionalni obrazov- ni standard) s namjerom osuvremenjivanja nastavnog procesa u kojem uenica/uenik više ne bi bio pasivni ve aktivni sudionik, a uiteljicama/ uiteljima bi bila namijenjena nova uloga – koordinatora nastavnoga procesa koji bi uenicama/uenicima omoguili iskorak iz tradicionalnog naina pouavanja. Stvaralaka nastava, uenika kreativnost, projektni zadaci, terenski rad i sl., terminologija je koja se veoma esto spominjala u posljednje vrijeme. Ni u hrvatskim srednjim školama nije izostalo reformi. Uvoenjem nacionalnih ispita i dravne mature, uenicama/uenicima se, uz jednostavniji upis na eljene fakultete, omoguilo da ve od 1. razreda srednje škole posebni interes usmjere upravo na one predmete (obavezne i izborne) koji e im biti kljuni na dravnoj maturi i temelj za daljnje obra- zovanje. Promjene su se zbile i u visokom školstvu uvoenjem Bolonjskog procesa s jednosemestralnim kolegijima, velikom ponudom izbornih
hrvatski book.indb 9hrvatski book.indb 9 21.3.2014. 12:13:1821.3.2014. 12:13:18
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
10
kolegija i mogunosti što vee mobilnosti studentica/studenata, sve radi ostvarenja bolje prolaznosti u tom segmentu hrvatskoga školskog sustava. Ishodi tih promjena još su uvijek neizvjesni, no sasvim je sigurno izostalo djelovanje na nekim od kljunih podruja u školstvu. Tu se prije svega misli na uspostavljanje onakvih nastavnih programa/kurikula koji bi hrvatski školski sustav pribliili europskom. Tolike nagle promjene kroz itavu verti- kalu školstva iziskivale su i usmjerenost na kadar koji u tom sustavu radi i koji nije dovoljno struno osposobljen za nove naine rada, što je rezultiralo odreenim nedostacima i nezadovoljstvom upravo onih koji su trebali biti najmotiviraniji – uiteljica/uitelja, nastavnica/nastavnika te sveuilišnih profesorica/profesora.
S druge strane, tenja Republike Hrvatske za lanstvom u Europskoj uniji, gdje teritorijalno i kulturološki oduvijek pripada, iziskuje veu pove- zanost sa susjednim zemljama, posebno na podruju regionalne preko- granine suradnje. Upravo je Istarski poluotok teritorij koji pripada trima dravama: Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, a koji kroz povijest nije bio pošteen estih promjena vlasti i strukture stanovništva, što je rezultiralo današnjom multikulturalnom istarskom slikom. Ovisno o stupnju kulturne osviješteno- sti, multikulturalnost u današnjim okvirima sve više nastoji poprimiti inter- kulturalni kontekst, koji bi se na prvome mjestu trebao provoditi upravo u školama, a zatim i u široj zajednici. Govorei o Istri kao višedravnoj regiji, s veinskim i manjinskim narodima, te sa zajamenim pravom na dvojezi- nost i odgojno-obrazovnim sustavima na jezicima manjina, moe se zaklju- iti kako je upravo na tom prostoru uinjeno mnogo što se tie interkultu- ralnosti. Koliko je interkulturalnost prisutna i u podruju knjievnog odgoja i obrazovanja na podruju Istre, središnje je pitanje ovoga istraivanja, a da bi se uope moglo ui u problematiku ove teme valja jasno odrediti posto- janje istarske zaviajne knjievnosti kao knjievnosti koja obuhvaa ne samo jedan regionalni segment (hrvatski, slovenski ili talijanski) pojedine nacionalne knjievnosti (što je bio dosadašnji sluaj), ve objedinjuje sve knjievnosti i knjievnike vezane uz Istru.
Glavni zadatak ovoga rada jest utvrivanje zastupljenosti i poloaja istarskih zaviajnih sadraja u nastavnim programima iz hrvatskoga jezika za osnovnu i srednje škole u Republici Hrvatskoj koje provode nastavu na hrvatskome jeziku. Prisutnost istarskih zaviajnih sadraja promatra se kroz sva podruja hrvatskoga jezika (nastavnog predmeta) – jezika, knji- evnosti, jezinog izraavanja i medijske kulture, kako bi se utvrdila unutar- predmetna povezanost i vanost naela zaviajnosti u pojedinom podruju toga predmeta. I u ovome je dijelu rada osobiti naglasak stavljen upravo na interkulturalnim zaviajnim sadrajima kako bi se osvijetlila usmjerenost nastavnih programa k interkulturalizmu, a ne prouavanju iskljuivo nacio- nalnih (regionalnih) sadraja.
hrvatski book.indb 10hrvatski book.indb 10 21.3.2014. 12:13:1821.3.2014. 12:13:18
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
11
Istraivanju prisutnosti istarske zaviajne knjievnosti pristupit emo analizom nastavnih programa ukljuujui sva nastavna podruja (hrvat- ski jezik, jezino izraavanje, knjievnost, medijska kultura). Iako je tema rada usmjerena na pitanje zaviajnih knjievnih sadraja, istraivanje je vano provesti i na planu ostalih nastavnih podruja budui da se ona nalaze u sklopu istoga predmeta te meu njima postoji neraskidiva unutarpredmetna korelacija. Osim toga, hrvatski školski sustav predvia jednu osobu (uiteljicu/uitelja – nastavnicu/nastavnika) za nastavni predmet Hrvatski jezik.
Nastavni program za osnovnu školu
Nastavni plan i program za osnovnu školu1 za nastavni predmet Hrvatski jezik donosi u svojemu uvodnome dijelu: “Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnoškolskoga obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezana sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom”.2 Sukladno tome moemo zakljuiti kako je nastava hrvatskoga jezika od samoga poetka, dakle od 1. razreda, iznimno vaan segment sveobuhvatnoga uenikog odgoja i obrazovanja. Nastavni predmet prema spomenutome Nastavnom planu i programu podijeljen je na etiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knji- evnost, jezino izraavanje i medijsku kulturu.3 Unutar svake sastavnice nastavnoga predmeta trebalo bi biti ponueno, vodei se naelom zaviaj- nosti4 kao jednim od temeljnih naela nastave hrvatskoga jezika, nastavno gradivo vezano uz zaviajni idiom i knjievnost tog idioma.
Meu zadaama nastavnoga podruja hrvatski jezik navodi se, pored osnovnih komunikacijskih zadaa, još:
•osvješivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviajnih idioma;
•postupno usvajanje hrvatskoga jezinog standarda.5
1 Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006., br. 102. 2 Ibid., str. 25. 3 Ibid., str. 25. 4 Prema Teaku, naelo zaviajnosti nadovezuje se na naelo knjievnoga jezika, a njime se
naglašava vanost postepenog usavršavanja za komunikaciju knjievnim jezikom. Naelo zaviajnosti u prvi plan stavlja uenikovu imanentnu gramatiku koja e mu pomoi kod lakšeg savladavanja knjievnoga jezika. (v. Teak, Stjepko: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 97 – 98)
5 Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006., br. 102., str. 25.
hrvatski book.indb 11hrvatski book.indb 11 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
12
Vano je napomenuti kako se nigdje ne spominje upoznavanje i razvi- janje zaviajnoga idioma kao osnove za daljnje usvajanje standardnoga jezika.
Meu temeljnim zadaama preostalih nastavnih podruja (jezino izraavanje, knjievnost, medijska kultura) nisu navedene teme vezane uz zaviajni idiom ili zaviajnu knjievnost, što upuuje na sekundarnu vanost spomenutih sadraja. Nastava u 1. razredu osnovne škole zapo- inje upravo suprotno koncepciji koju spominje Stjepko Teak. Naime, Nastavni program u 1. razredu osnovne škole ni u jednome se segmentu ne dotie zaviajnih sadraja. Poznato je kako djeca misle na svom zavi- ajnom govoru, a izraavaju se (ukoliko okolnosti zahtijevaju izraavanje na standardnom jeziku) prijevodom toga govora na standard,6 te je stoga svako iskljuivanje zaviajnoga govora s poetka školovanja neuinkovi- to. Zaviajna knjievnost, koja bi mladim itateljima najbliim zaviajnim idiomom trebala predstavljati uvod u svijet knjievnosti, u potpunosti je zapostavljena. Zanemarive razlike u odnosu na zastupljenost zaviajne knjievnosti u programu prisutne su u 2. razredu osnovne škole. Jedino se u popisu filmskih naslova predvienih programom za 2. razred osnov- ne škole navodi slobodan izbor televizijskih emisija s tematikom doma, škole i zaviaja.7 Programski sadraji predvieni za obradu u 3. razredu osnovne škole u potpunosti iskljuuju pojam zaviajnosti.
Zaviajnosti se sustavnije pristupa tek u 4. razredu. U nastavnome podruju vezanom uz jezik prouavaju se razlike izmeu standardnoga jezika8 i zaviajnoga govora, a navedena su ova obrazovna postignua: “razlikovati knjievni jezik od zaviajnoga govora; odrediti svoj zaviajni govor u odnosu na jedno od tri narjeja hrvatskoga jezika; usmeno i pisa- no komunicirati na svom zaviajnom govoru”,9 ime se nastoji zaviajni dijalekt smjestiti u okvire jezika kojem pripada.
U 5. razredu u sklopu nastavnoga podruja jezik predvia se obrada sadraja o prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga jezika. Uenici bi morali nau- iti razlike izmeu zaviajnih idioma i standardnoga jezika te prepoznati potrebu baštinjenja narodnih govora. Naglasak na zaviajnosti pronalazi- mo i u nastavnome podruju jezino izraavanje, gdje se u obradi pravila pisanja velikoga poetnog slova navodi kako uenici trebaju ovladati
6 Lukei, Iva: Zaviajna rije kao sadraj rada nekih uenikih druina, u: Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb, god. 1979., br. 2, str. 106.
7 Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006., br. 102., str. 30. 8 Vano je napomenuti kako u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu još uvijek prevla-
dava naziv “knjievni jezik” umjesto “standardni jezik”. 9 Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006., br. 102., str. 33.
hrvatski book.indb 12hrvatski book.indb 12 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
13
pisanje velikoga slova u nazivima zaviajnih mjesta vezanih uz njihovu zaviajnu pripadnost. Izborni sadraji 5. razreda navode tematsku obradu pejzaa u djelima zaviajnih pisaca, što predstavlja prvi susret osnov- noškolskih uenica/uenika sa zaviajnom knjievnošu, no samo pod uvjetom da se predmetni uitelj odlui za obradu navedenoga izbornog sadraja. U okolnostima preopširnoga programa i velikog broja drugih ponuenih sadraja to postaje teško izvedivo.
U nastavnome podruju hrvatski jezik u 6. razredu, prilikom obrade poe- taka hrvatske pismenosti, predvieno je upoznavanje najvanijih podataka o zaviajnim spomenicima, a u nastavnome podruju knjievnost zasebna je tema dijalektalno pjesništvo s ovim obrazovnim postignuima: “prepo- znati suodnos zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih tema i motiva; uoiti ritminost u pjesmama na narjejima”.10 Dakle, tek se u 6. razredu osnovne škole u obaveznome dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu pojavljuju prvi sadraji vezani uz zaviajnu knjievnost. U sklopu izbornih sadraja predvia se obrada povijesnih spomenika otoka Krka i upoznavanje s Alejom glagoljaša u Istri. Njoj je u nastavku izbornoga dijela programa, kao izlet u zaviaj duha, predvien i struan posjet. Na samome kraju izbornih sadraja navedeni su još i ovi:
•“anegdote i vicevi na zaviajnome narjeju;
•crtice o ivotu i školi, obitelji i zaviaju
•dramski tekstovi zaviajnih pukih pisaca;
•zaviajne narodne poslovice i poruke u njima”.11
U popisu lektire za 6. razred osnovne škole meu dvadeset i šest auto- ra nalazi se i pisac zaviajne istarske knjievnosti Vladimir Nazor i njegovo djelo Veli Joe.12
Nastavno podruje hrvatski jezik u 7. razredu sadri gradivo vezano uz akcentuaciju u sklopu kojeg uenice/uenici ue o razlikama izmeu vlastitoga i standardnoga akcenatskog sustava. Nastavno podruje jezi- no izraavanje i stvaranje kao jedno od obrazovnih postignua naglašava prevoenje zaviajnih sinonima na standardni jezik. Izborni sadraji u 7. razredu nude temu zaviajnih legendi. Meutim u popisu lektire u potpu- nosti su izostavljena djela iz zaviajne istarske knjievnosti.
10 Ibid., str. 41. 11 Ibid., str. 42. 12 Navedeno djelo nalazi se na etrnaestom mjestu spomenutoga popisa. Valja napomenuti kako
uiteljica/uitelj odabire devet djela navedenih u popisu, od kojih su obvezatna prva tri (Ivana Brli Maurani, Prie iz davnine; Stjepan Tomaš, Mali ratni dnevnik; August Šenoa, Povjestice), stoga je izbor Velog Joe prepušten slobodnom odabiru uiteljice/uitelja.
hrvatski book.indb 13hrvatski book.indb 13 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
14
Nastavno podruje hrvatski jezik u 8. razredu nudi sadraje o podrijetlu rijei. Istie se vanost razlikovanja domaih (standardnih i dijalektalnih) te stranih (potrebnih i nepotrebnih) rijei. Unutar istoga nastavnog podruja predviena je tema odnos zaviajnoga govora i narjeja prema standardnome jeziku, a obrazovna postignua su ova: “razlikovati zaviajni govor i narjeje od knjievnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zaviajnoga govora i narjeja prema hrvatskome knjievnom jeziku; zamjenjivati rijei, izraze i reenice zaviajnoga govora hrvatskim knjievnim jezikom i obratno”.13 U nastavnome podruju jezino izraavanje pronalazimo temu vezanu uz slušanje i itanje, govorenje i pisanje dijalektalnih tekstova, a u obrazovnim postignuima je navedeno: “zamjeivati razlike izmeu standardnog i zaviajnog govora, mate- rinskog i manjinskog jezika; slušati, itati i razumjeti zaviajna knjievna djela; govoriti i pisati zaviajnim idiomom”.14 U nastavnome podruju knjievnost u temi o knjievnoj baštini kao obrazovno postignue navodi se poznavanje jednoga knjievnika starije hrvatske knjievnosti s podruja uenikoga zavi- aja. Izborni sadraji nude nastavne sadraje vezane uz štokavsko, kajkavsko i akavsko narjeje te prouavanje govora materinskoga narjeja i dijalekata, kao i sliku uenikog zaviaja u djelima putopisaca.15 U popisu lektire za 8. razred osnovne škole nalaze se djela vezana uz istarski zaviaj: Tijesna zemlja Mate Balote i Deštini i znamenje Tomislava Milohania.
Tablica 1: Prikaz istarskih zaviajnih sadraja u osnovnoškolskoj nastavi hrvatskoga kao materinskog jezika
Razred Jezik Jezino izraavanje Knjievnost Lektira
Izborni sadraji i medijska
3. / / / / /
/ / - pejza u djeli- ma zaviajnih pisaca
13 Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 47. 14 Idid., str. 48. 15 Ibid., str. 50.
hrvatski book.indb 14hrvatski book.indb 14 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
15
- dijalektal- no pjesniš- tvo
- Vladimir Nazor, Veli Joe
- povijesni spo- menici - zaviajne anegdote i vicevi - crtice o zavi- aju - zaviajni dram- ski tekstovi - zaviajne narodne poslo- vice
7. - vlastiti akcenatski sustav
govor / narjeje / knjievni
- zaviajni predstav- nik starije hrvatske knjievno- sti
- Mate Balota, Tijesna zemlja - Tomislav Milohani, Deštini i znamenje
- prouavanje dijalekata - zaviaj u djeli- ma putopisaca
Nastavni program za gimnazije
Trenutno vaei nastavni program hrvatskoga jezika za gimnazije16 uz uvodne napomene, programske odrednice obvezatnoga i izbornoga dijela programa, definira svrhu nastave hrvatskoga jezika kao i njezine zadae. Iako je ve u uvodnim napomenama navedeno kako se “program hrvat- skoga jezika za gimnazije sadrajno, metodološki i koncepcijski povezuje s programom hrvatskoga jezika za osnovnu školu i s njim ini zajedniki sustav jezinog i knjievnog odgoja i naobrazbe”,17 te se “ostvaruje višom teoretskom razinom u pristupu jezinim i knjievnim sadrajima te novim, sloenijim organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti”,18
16 Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995. Autori Nastavnog pro- grama iz hrvatskoga jezika za gimnazije su: dr. Vinko Breši, Iva Bubalo, dr. Dunja Fališevac, Olga Jambrec, Vesna Muhoberac, dr. Vlado Pandi, dr. Ivo Pranjkovi, dr. Marko Samardija (voditelj), dr. Stjepko Teak.
17 Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995., str. 151.
18 Ibid.
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
16
vidljivo je kako navedeni program zaostaje za moderniziranim Planom i programom za osnovne škole iz 2006. godine, dok je Nastavni program iz hrvatskoga jezika na snazi od 1995. godine te su u njemu izostavljena brojna knjievna ostvarenja s prijelaza stoljea. Mirjana Benjak naglašava kako je Programu izostalo provjeravanje u praksi, što bi zasigurno oboga- tilo njegov sadraj i otklonilo nedostatke.19
Dok se u opim odrednicama obvezatnoga dijela programa nigdje ne spominje pitanje zaviajnosti, izborni program predvia odabir obrazov- nih sadraja u skladu s naelom zaviajnosti.20 Ovaj Nastavni program iz hrvatskoga jezika za gimnazije nema definiran popis lektire poput osnovnoškolskog programa. Stoga se odabir knjige koju e uenice/ uenici itati za lektiru izvodi na temelju obrazovnih sadraja odreenih u nastavnome podruju knjievnost.
U sklopu nastavnoga podruja hrvatski jezik u 1. razredu predviena je obrada osobitosti akcenatskoga i fonemskoga sustava akavskog narje- ja kao i openito uenje o narjejima. U nastavnome podruju knjievnost pronalazimo pjesmu Tri nonice akavskoga pjesnika Drage Gervaisa, a zatim se kronološki poinju obraivati temeljna civilizacijska djela. Izborni program u 1. razredu gimnazije sadri ove programske sadraje koji se mogu povezati uz zaviajnost:
- analize starijih i novijih tekstova pisanih akavski;
- prouavanje zaviajnoga (mjesnog) govora (razlikovna slovnica)”.21
U 2. razredu uenici e iz hrvatskoga jezika usporeivati oblikotvorno (morfološko) ustrojstvo akavskoga narjeja i hrvatskoga standardnog jezika. Podruje knjievnosti i jezinog izraavanja u potpunosti iskljuuje nastavne sadraje vezane uz zaviajnost Istre. U izbornome dijelu valja izdvojiti nastavni sadraj vezan uz ustrojstvo akavskoga knjievnojezi- nog tipa.
Nastavno gradivo iz sintakse predvieno je u 3. razredu. Obrauju se razlike akavskoga narjeja u odnosu na standardni jezik. Knjievnost 3.
19 Benjak, Mirjana: Knjievnost(i) u kontaktu: suvremena srednjoeuropska pripovjedna proza u gimnazijskoj nastavi knjievnosti, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 2001., str. 70.
20 U opisu izbornog dijela programa pronalazimo: “Izborni program namjenjuje se darovitijim uenicima te uenicima s posebnim jezinim i knjievnim interesima. Uenik i uitelj (profesor) biraju ponuene sadraje. Mogu izabrati i navedene sadraje u skladu sa zaviajnim naelom, komunikacijskim potrebama - ili najnovija knjievna i znanstvena djela.” (Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995., str. 151.).
21 Ibid., str. 159.
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
17
razreda ukljuuje uenje o Eugenu Kumiiu, obradu njegova programat- skoga lanka O romanu te obradu romana Urota zrinsko-frankopanska. Iako djela koja program predlae nisu vezana uz Istru, samim pristupom piscu dotiemo zaviajnu istarsku knjievnost iji je Kumii jedan od utemeljitelja. Takoer je programom predviena i obrada pjesme Seh duš dan Vladimira Nazora.22 Izborni program u 3. razredu ne previa nikakav sadraj povezan uz zaviajnost Istre.
U 4. razredu u sklopu nastavnoga podruja hrvatski jezik pronalazimo: “Podruna raslojenost leksika. Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Vrste dijalektizama. Stilska obiljeja dijalektizama”.23 U knjievnosti su predvi- ene pjesme Mate Balote, Dvi daske i Koza te roman Kratki izlet Antuna Šoljana.
Tablica 2: Prikaz istarskih zaviajnih sadraja u gimnazijskoj nastavi hrvatskoga jezika
Razred Jezik Jezino izraavanje Knjievnost Izborni sadraji
1.
/ - Drago Gervais, Tri nonice
2. - oblikotvorno ustrojstvo akav- skoga narjeja
/ /
- Eugen Kumii - Vladimir Nazor, Seh duš dan
/
/
Rezultati analize nastavnih programa
Nakon provedene analize nastavnih programa valja zakljuiti kakve su njihove programske okosnice i na koji su nain u njima zastupljeni istar- ski zaviajni sadraji.
22 Izborni program u 3. razredu ne previa nikakav sadraj povezan uz zaviajnost Istre. 23 Ibid., str. 158.
hrvatski book.indb 17hrvatski book.indb 17 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
18
Osnovnoškolski Nastavni plan i program istarskim zaviajnim sadr- ajima pristupa tek u 4. razredu (izuzev izborne televizijske emisije u 2. razredu) u sklopu nastavnog podruja jezik. Potom se svake godine u okviru navedenoga nastavnog podruja obrauje odreeni segment zaviajnoga govora (akcenatski sustav, podrijetlo rijei...). U nastavnome podruju jezino izraavanje zaviajnosti se pristupa u 5., 7. i 8. razredu, a upravo bi jezino izraavanje trebalo biti temeljem za razvijanje komuni- kacijske kompetencije u sredinama kao što je Istra.24 Nastavno podruje knjievnost prvi put spominje zaviajnu knjievnost tek u 6. razredu, a potom još jednom u 8. razredu. Dijalektalno pjesništvo kao tema nalazi se u 6. razredu, što se moe shvatiti više kao dio nacionalne knjievnosti nego kao posebni osvrt na knjievnost odreenoga kraja jer e odabir dijalektalnih knjievnika ovisiti prvenstveno o uiteljici/uitelju hrvatsko- ga jezika. Tek se u 8. razredu predvia obrada jednoga zaviajnog pred- stavnika, ali ne suvremene knjievne produkcije Istre. U popisu lektire za osnovnu školu zaviajnoj knjievnosti ne pripada ni jedno djelo uvršteno u obavezni popis. Meu izbornim se naslovima u 6. razredu nalazi jedno djelo te dva djela u 8. razredu, ime uenice/uenici upoznaju istarsku zaviajnu knjievnost kroz svega tri knjievna djela (neobavezna). Najviše se prostora zaviajnosti ostavlja meu izbornim sadrajima. Ipak, i u izbornim sadrajima to je uinjeno tek u 5. razredu kada je predvie- na obrada pejzaa u djelima zaviajnih pisaca. To daje naslutiti da e se, ukoliko se pojedina/pojedini uiteljica/uitelj odlui za ovaj izborni sadraj, uenice/uenike upoznati s više zaviajnih knjievnika i njiho- vim djelima. Izborni sadraji predviaju zaviajnu tematiku i u 6., 7. i 8. razredu. Takoer treba primijetiti kako i Nastavni plan i program ne pred- via susret sa zaviajnim knjievnikom ili posjet pjesnikim veerima, a upravo su takvi nekonvencionalni nastavni oblici od iznimnoga uinka na odgojni i obrazovni rad uenica/uenika.
U nastavnome podruju jezik, gimnazijskoga nastavnog programa, ue- nice/uenici zaviajnom govoru pristupaju ovisno o grani jezika (fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa, leksikologija) koju obrauju. U jezino- me izraavanju izostavljena je zaviajna tematika, dok se u knjievnosti pronalazi, uz tri prisutna i u strukovnim programima (Gervais, Kumii, Balota), još dva knjievnika koji su svojim radom obiljeili zaviajnost Istre (Nazor, Šoljan). U izbornim sadrajima koje pronalazimo u programu za gimnazije u prva dva razreda predvieno je gradivo vezano uz analize
24 V. Pavlievi-Frani, Dunja: Analiza programa hrvatskoga jezika za nie razrede osnovne škole, u: Komunikacijska kompetencija u višejezinoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi, Naklada Slap, 2002., str. 19–24.
hrvatski book.indb 18hrvatski book.indb 18 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
19
starijih i novijih akavskih tekstova. Tako se uenici susreu sa suvreme- nim stvaralaštvom i analiziraju zaviajni govor te ustrojstvo akavskoga knjievno-jezinog tipa.
Naelo zaviajnosti u hrvatskome školskom sustavu zapostavljeno je u veini nastavnih podruja materinskog jezika, a sadraji vezani uz zaviajnost Istre (kako jezik tako i knjievnost) pojavljuju se uglavnom u kontekstu hrvatskoga standardnog jezika (jezik) ili povijesti nacionalne knjievnosti (knjievnost). Veliki nedostatak hrvatskih školskih programa o pitanju zaviajnosti Istre odnosi se na pojavu iskljuivo nesuvremenih autora (osim Tomislava Milohania u 8. razredu osnovne škole), ime je suvremeno knjievno stvaralaštvo Istre u potpunosti zapostavljeno te se poznavanje zaviajne knjievnosti kod uenika u Istri svodi na poznava- nje zaviajne knjievnosti do suvremene. Analiza nastavnih programa pokazala je kako se zaviajni knjievni predstavnici Istre koji ne pišu na hrvatskom jeziku ili dijalektima akavskoga narjeja, uope ne pojavljuju.
Analizirani nastavni programi pokazali su ove nedostatke u zastuplje- nosti istarskih zaviajnih sadraja:
•nesustavan pristup zaviajnim sadrajima od poetnoga razreda osnovne škole;
•zanemarivanje zaviajne knjievnosti u osnovnoj školi;
•izostavljanje suvremenih istarskih zaviajnih predstavnika u srednjoj školi;
•kasni pristup jezinom izraavanju na zaviajnome idiomu u osnovnoj školi;
•potpuno zapostavljanje jezinog izraavanja na zaviajnome idiomu u srednjoj školi;
•(pre)mala mogunost odabira zaviajne lektire;
•suen pristup zaviajnim sadrajima u sklopu izbornoga dijela pro- grama;
•nekonvencionalni oblici nastave (pjesnike veeri i sl.) nisu povezani sa zaviajnim temama;
•potpuno izostavljanje jezinih, jezino-izraajnih i knjievnih sloven- skih i talijanskih istarskih zaviajnih sadraja, kao i zaviajnih sadraja na jezicima ostalih nacionalnih manjina prisutnih u Istri.
hrvatski book.indb 19hrvatski book.indb 19 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
20
METODIKI PRISTUP TOMIZZINU ROMANU BOLJI IVOT U SKLOPU PROJEKTNE NASTAVE
Polazišta za odabir pisca talijanske knjievnosti Istre
Analizom Nastavnog programa za gimnazije utvreno je kako u njemu nije zastupljen ni jedan predstavnik talijanske knjievnosti Istre. Kao jedan od najpoznatijih na tom podruju istie se Fulvio Tomizza. 25
Razlozi za odabir Fulvija Tomizze i njegova romana Bolji ivot su ovi:
•Fulvio Tomizza jedan je od najznaajnijih predstavnika talijanske knji- evnosti Istre 20. stoljea. Brojnim objavljenim djelima i nagradama uvelike je zaduio istarsku zaviajnu knjievnost;
•roman Bolji ivot jedan je od najveih ostvarenja Fulvija Tomizze, dobit- nik najprestinije talijanske knjievne nagrade Premio Strega za 1977. godinu i Nagrade za europsku knjievnost Austrijskog ministarstva kultu- re i umjetnosti za 1979. godinu;
•mnoga su Tomizzina djela, a meu njima i roman Bolji ivot, prevedena na hrvatski jezik, što omoguava lakši pristup uenicama/uenicima i nastavnicama/nastavnicima;
•ukljuivanjem Tomizze u gimnazijsku nastavu poboljšala bi se uenika recepcija istarske zaviajne knjievnosti i njezine višejezine strukture;
•pristup romanu Bolji ivot omoguava integracijsko-korelacijsku pove- zanost nastavnih predmeta Hrvatski jezik i Talijanski jezik (predmeta koji je prisutan u svim gimnazijama Istarske upanije);
•roman omoguava i korelaciju s nastavom povijesti ije poznavanje je ujedno i jedan od preduvjeta za kvalitetno itanje romana;
•knjievno-teorijska analiza romana omoguila bi bolje teorijsko sagle- davanje suvremenoga knjievnog stvaralaštva (s osobitim osvrtom na istarsku zaviajnu knjievnost), ime bi se roman uklopio i u razdoblje suvremene knjievnosti;
•itanjem suvremenog romana sa zaviajnom tematikom pobudio bi se interes kod uenica/uenika za itanjem drugih djela koja su izravno povezana s krajem u kojem ive, što je jedna od osnovnih zadaa knjiev- nog odgoja – stvaranje budue/budueg itateljice/itatelja.
25 U istraivanju Mirjane Benjak o knjievnim interesima u dvojezinoj sredini uenice/uenici su pokazali visoki stupanj zainteresiranosti za djelima Fulvija Tomizze. Tako je 83,4% uenica/ uenika istaklo kako ih je privukao Tomizzin odnos prema temi, 75% odnos prema sadraju te 45,8% jezik njegovih djela. (v. Benjak, Mirjana: Funkcioniranje i recepcija L2 kod gimnazijalaca u dvojezinoj sredini na Bujštini – Istri, u: Zbornik radova Drugog slavistikog kongresa, vol. II (ur. D. Sesar, I. Vidovi Bolt), Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet, Zagreb, 2001., str. 475–487.
hrvatski book.indb 20hrvatski book.indb 20 21.3.2014. 12:13:1921.3.2014. 12:13:19
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
21
Fulvio Tomizza
Fulvio Tomizza (Juricani, 1935. – Trst, 1999.) najuspješniji je istarski knjiev- nik 20. stoljea. Nakon konfuznih poslije- ratnih zbivanja i teških odluka koje su trebali donijeti Tomizza i njegova obitelj (oduzimanje imovine, preseljenje u Trst) u knjievnom svijetu se javlja 1960. godine romanom Materada ija radnja ukazuje na zbivanja koja su se odvijala u maloj seoskoj zajednici uoi poetka egzodusa. Carmelo Aliberti o romanu kae: “Roman u svojoj koralnosti osluškuje bilo seoske zajednice koja je dodijeljena Jugoslaviji (takozvana Zona B), te se u njemu mit o “robi” – koji poznajemo iz romana Giovannija Verge – zajedno s pitanjem
nasljedstva, ukrštava s povijesno-politikom situacijom, koju piševo pri- povijedanje doarava s osjeajnim nabojem, pri emu napetost njegova suosjeanja s patnjom rtava niti jednom ne prelazi u mrnju odnosno jal spram tlaitelja”.26 Romanom La ragazza di Petrovia nastavlja drugo poglav- lje “Istarske trilogije” koju e zakljuiti roman Il bosco di acacie, prikazavši više ljudsku i moralnu dramu nego tragina politika previranja onog vre- mena.27 Autobiografskim romanima La quinta stagione i L’albero dei sogni Tomizza preispituje svoje moralne koncepcije pograninoga (teritorijalnog i duševnog) istarskog pisca dok se u takoer autobiografskim romanima L’amicizia, La citta di Miriam i Dove tornare tematski vee uz Trst. Vrhunac Tomizzina stvaralaštva dogaa se 1977. godine objavljivanjem romana La miglior vita koji osvaja neke od najuglednijih knjievnih nagrada poput Premio Strega i Nagrade za europsku knjievnost Austrijskog ministarstva kulture i umjetnosti za 1979. godinu. Autorovo prouavanje crkvenih regi- stara u Materadi i boravak u arhivu u Veneciji urodilo je romanima La finzio- ne di Maria, Il male viene dal Nord, Quando Dio uscì di chiesa i Gli sposi di via Rossetti. Okušao se i u kraim proznim vrstama objavivši zbirke La torre capovolta i Ieri un secolo fa te priu Trick, storia d’un cane, a posthumno
26 Aliberti, Carmelo: Fulvio Tomizza i granica duše, Puko otvoreno uilište / Universita popolare aperta “Ante Babi”, Umag / Umago, 2006., str. 29.
27 Maier, Bruno: La letteratura italiana dell’Istria dalle origini al Novecento, Edizioni Italo Svevo, Trieste, 1996., str. 82.
hrvatski book.indb 21hrvatski book.indb 21 21.3.2014. 12:13:2021.3.2014. 12:13:20
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
22
je objavljena i zbirka pripovijedaka La casa col mandorlo. Kratko dramsko obrazovanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Beogradu i posao reda- teljskog asistenta u Ljubljani rezultiralo je postavljanjem na scenu drame Vera Verk i adaptacije dvaju djela: La storia di Bertoldo Giulia Cesarea Crocea i Martin Kaur Ivana Cankara. U posljednjoj etapi Tomizzina stva- ralaštva valja izdvojiti roman I rapporti colpevoli u kojem izlazi iz arhivskih tema, zatim posthumno objavljene romane La visitatrice i Il sogno dalmata.
Motiv iskorijenjenosti istarskog ovjeka s njegove rodne grude jedan je od osnovnih tematskih motiva Tomizzina knjievna stvaralaštva. Iako je Tomizza pogranini pisac u ijem opusu dolazi do preplitanja dviju kultura, nikada se nije odluio za jednu od njih, elei pokazati kako je istarski ovjek stasao kroz stoljea obiljeena mnogim kulturama i kako je nemogue, neovisno o njegovoj korijenskoj pripadnosti, biti pripadnikom samo jedne kulture. elei literarno prikazati sudbinu ovih krajeva u 20. stoljeu, Tomizza kao polazišnu toku uzima vlastito iskustvo. ivko Nii zakljuuje kako je Tomizza “privatno duboko i neizljeivo dirnut zbog, u jednom trenutku, dvostrukoga gubitka Istre, ruralne geoetike, zemlje koja je apsolutna majka i smisao morala, krenuo u analizu i inventariza- ciju distinktivnih obiljeja tog nasilno poremeenog fenomena”.28 Prema posljednjoj Tomizzinoj elji, pokopan je, nakon smrti u Trstu, na groblju u Materadi, vrativši se na vjeni poinak u Istru, fatalnu zemlju svoga ivota.
La miglior vita (Bolji ivot)
Roman Bolji ivot objavljen je 1977. godine u izdanju ugledne kue Rizzoli Editore iz Milana. Ve na samome poetku autor romana nas upozorava kako su “likovi ovog romana nastali kao plod stvaralake mašte, pa je svaka mogua slinost sa stvarnim osobama posve sluajna”.29 Radnja romana prati ivot glavnog lika zvonara Martina Kruia i podijeljena je u 7 dijelova, iji svaki dio obiljeava drugi upnik kojemu je Martin sluio. Razloge odabira upravo crkve kao središnjeg mjesta radnje romana Tomizza tumai ovako: “Ako bi ti elio napisati povijest Egipta, išao bi od jednog faraona do drugog. A ja sam išao od jednog upnika do drugog. To je naopa-
28 Nii, ivko: Kolizijske kulture u prozi Fulvija Tomizze, Edit, Rijeka, 1996., str. 188. 29 Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, IKK “Grozd”, Pula, 1989., str. 5.
hrvatski book.indb 22hrvatski book.indb 22 21.3.2014. 12:13:2021.3.2014. 12:13:20
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
23
ka dinastija. U nekim mjestima kao što je moje nema ništa drugo osim upe. Ni dopolavoro ni dom kulture. U tim dalekim selima, uvijek dalekim od neega, jedina civilizacijska i kulturna nazonost je upnikova. Nema drugih. Iako sveenici prolaze, crkva ostaje: ne crkva s velikim C, ne kua Boja, ve kua sveenika, gdje se ne radi ništa, gdje se ne kuha, ve je mjesto susreta, oduška i meditacije, kolektivnosti, ako kolektivnost moe biti dopuštena iteljima malo razasutih kua. Mogao sam izabrati gostioni- cu, ali ona nema svoj ritam, svoj red okupljanja. Dok crkva sadri u sebi sve temeljne funkcije seoske civilizacije. Tu prolazi roenje, vjenanje, smrt”.30
Milan Rakovac, prevoditelj romana, ujedno i pisac predgovora prvom izdanju Boljeg ivota na hrvatskom jeziku, naglašava kako je djelo “pro- mišljeno i domišljeno, nabijeno veliinom ivota što se otkriva tek u nje- govim minuima; umiranjem duše i tijela Tomizza njome donosi velianje smisla ivljenja i nevanost prolaznosti, usredotoena u sri sukobljava- nja etnikih i klasnih u Istri za posljednjih stotinjak godina, pa je ta knjiga, naposljetku, prije politiki, društveno angairano djelo nego historijski roman”.31 Bolji ivot zasigurno ini vrhunac Tomizzina stvaralaštva što potvruju vrijedne knjievne nagrade koje je za njega dobio.
Metodiki pristup romanu Bolji ivot u sklopu projektne zaviajne nastave
Nastavni program za gimnazije32 knjievnosti pristupa knjievnopovi- jesnim slijedom što dovodi do toga da suvremena knjievnost, iako ue- nicama/uenicima najblia, dolazi kao posljednja u sklopu srednjoškol- skoga (gimnazijskog) knjievnog obrazovanja. Meu predloenim piscima nalazi se Antun Šoljan i njegov roman Kratki izlet koji se, zbog autorove povezanosti uz Istru, posebno uz Rovinj, te prostora u kojem se odvija radnja romana (potraga za freskama u Istri), ukljuuje u zaviajnu istar- sku knjievnost.33 Vanost upoznavanja suvremene zaviajne knjievnosti
30 Paese sera, 11.5.1977., u: Nii, ivko: Kolizijske kulture u prozi Fulvija Tomizze, Edit, Rijeka, 1996., str. 95.
31 Rakovac, Milan: Predgovor romanu Bolji ivot, u: Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, akavski sabor i dr., Pula, 1980., str. 15.
32 Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
33 Suvremena knjievnost u 4. razredu gimnazije ukljuuje ove autore i djela: “Hermann Hesse, Stepski vuk; Antun Šoljan, Kratki izlet; Ivan Slamnig, Barbara – Ubili su ga ciglama; Slavko Mihali, Pribliavanje oluje – Majstore, ugasi svijeu – Prolazim Zrinjevcem, dotie me more; Vitomir Luki, Stanovnici ili Nasmijane duše; Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja; Ivan Aralica, Psi u trgovištu ili Put bez sna; Nedjeljko Fabrio, Vjebanje ivota ili Smrt Vronskoga; Pavao Pavlii, Koraljna vrata.” (Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995., str. 151.)
hrvatski book.indb 23hrvatski book.indb 23 21.3.2014. 12:13:2121.3.2014. 12:13:21
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
24
Interpretacija Tomizzina romana Bolji ivot odvijala bi se nakon obrade Šoljanova Kratkog izleta kao druga nastavna jedinica u sklopu cjeline posveene suvremenoj istarskoj knjievnosti. Ono što nije mogue u Šoljanovu romanu, zbog imaginarnih mjesta, omoguuju realistini Tomizzini zaseoci, sela i gradovi u romanu Bolji ivot. Suvremene peda- goške koncepcije usmjerene su napuštanju zatvorenih uionikih prosto- ra i doivljaju utemeljenom na praktinom iskustvu. Takoer, suvremena teorija kurikula predvia integracijsko-korelacijski pristup nastavnim sadrajima u što više nastavnih predmeta. Slijedom toga pristupilo bi se romanu Bolji ivot Fulvija Tomizze u sklopu projektnog sustava34 koji nudi široke mogunosti realizacije nastavnih sadraja. Budui da roman Bolji ivot otvara mnoge analitike razine literarnoga, jezinog, povijesnog, sociološkog, etikog i vjerskog karaktera, prije odabira teme valja istraiti nastavne programe predmeta s kojima je mogu korelacijski pristup pri odraivanju projektnog oblika nastave.
Nastavni program iz talijanskoga jezika (kao drugoga stranog jezika) za gimnazije u 4. razredu predvia “prevoenje lakših tekstova s talijanskoga na hrvatski jezik uz uporabu rjenika”,35 što u dvojezinoj situaciji u kojoj se nalazi Istarska upanija omoguuje da uenice/uenici mogu itati ulomke iz romana na izvornome jeziku i prevoditi na hrvatski jezik, ukoliko im razu- mijevanje teksta na talijanskome jeziku predstavlja poteškoe.
34 “Projektni sustav provodi se po istim etapama kao i integracijski, no projekt je znatno sloeniji od korelacijskog motiva jer ukljuuje programska i izvanprogramska znanja, istraivanje, a esto i terenski rad. Stoga je u projektnoj nastavi vrlo znaajno dobro utvrditi temu projekta. Zahtjevi za uspješno odreivanje teme su: povezanost teme s ciljevima nastavnog programa više predmeta, povezanost sa svakodnevnim iskustvom uenika, primjena razliitih znanja i vještina, opseg dovoljan za dugotrajnije bavljenje (nekoliko dana), pogodnost za istraivanje. (...) Problemska, integrirana i projektna nastava smatraju se najpogodnijima za oslobaanje kreativnosti uenika i uitelja, za samostalno uenje, razvijanje inicijativnosti i kritinosti te višesmjernu nastavnu komunikaciju, dakle najuinkovitijima za uspješnu pouku i uenje u uvjetima poetka 21. stoljea.” (Been, Ante: Metodika – znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Uiteljski fakultet Sveuilišta u Zagrebu – Profil International, Zagreb, 2008., str. 320.)
35 Nastavni programi za gimnazije, Talijanski jezik, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/ strani_jezici/2-strani.pdf (25.10.2010.)
hrvatski book.indb 24hrvatski book.indb 24 21.3.2014. 12:13:2121.3.2014. 12:13:21
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
25
U sklopu nastave povijesti, ije je poznavanje od iznimnog znaaja za pristup romanu Bolji ivot, mogue je u ovaj projekt ukljuiti nastavne sadraje vezane uz Hrvatsku i svijet u 20. st. koji se obrauju u 4. razredu. Tako se u sklopu nastavne cjeline Hrvatska i svijet na poetku 20. stoljea nastavnim programom predvia obrada “politikih i gospodarskih prilika u hrvatskim zemljama uoi Prvoga svjetskog rata (1908.–1914.) (...), stanje u Dalmaciji i Istri, stanje u Rijeci”.36 Slijede nastavne cjeline povezane s druš- tveno-politikim prilikama opisanima u romanu, meu kojima valja izdvojiti:
- Zbivanja u Hrvatskoj i svijetu za vrijeme Prvoga svjetskog rata
- Hrvatska i svijet izmeu dvaju svjetskih ratova (1920.–1939.)
- Hrvatska i svijet za vrijeme Drugoga svjetskog rata (1939.–1945.)
- Prilike u svijetu i Hrvatskoj (1945.–1989.).37
Iako Nastavnim programom iz zemljopisa za gimnazije38 nisu predvi- ene korelativne veze s drugim nastavnim predmetima, istie se vanost terenske nastave koja se moe ukljuiti u projektnu nastavu predvienu za obradu Boljeg ivota:
“Dio nastavnih sadraja trebalo bi obraivati na terenu, npr. sadraje o gradskima, seoskim naseljima i ljudskim djelatnostima iji su rezultati vidljivi u prostoru, zatim sadraje o oneišenju pojedinih lokaliteta i elemenata okoliša i sl. Sinteza sadraja pojedinih nastavnih cjelina, za koju je obino predvien jedan nastavni sat, bila bi najkorisnija kad bi se ti satovi odrali na terenu, izvan uionice. Kako je priprema teren- skog rada dosta sloena, bilo bi dobro da se uprilii i dobro pripremi jedan jednodnevni izlet tijekom kojega bi se mogli izravnije upoznati uzroci i posljedice ljudskih djelatnosti i prostornih pojava, odnosno geografska stvarnost u geografskom laboratoriju – prostoru”.39
U završnoj reenici naglašena je vanost zaviajnosti u nastavi zemljopisa: “Zaviajnoj regiji treba posvetiti više pozornosti (komplek- sno vrednovanje geografskoga poloaja, elemenata prirodne osnove i
36 Nastavni programi za gimnazije, Povijest, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/povi- jest.pdf (25. 10. 2010.)
37 Ibid., str. 172–173. 38 Nastavni programi za gimnazije, Zemljopis, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike
Hrvatske, posebno izdanje, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/ zemljopis.pdf (25. 10. 2010.)
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
26
njihov utjecaj na prostorno ureenje, kartiranje sadraja, veza, procesa i odnosa, odreivanje najvanijih uloga regije i planiranje prostornoga ureenja u regiji)”.40
Etika kao gimnazijski predmet takoer ima mogunost ukljuenja u ovaj projekt. U 4. razredu Program nastavnog predmeta Etika u srednjim školama41 predvia nastavnu cjelinu Sloboda i odgovornost unutar koje se navode ovi sadraji:
- Stupnjevi osvještenja (razumijevanja slobode):
b) Sloboda kao mogunost odstupanja. Problem slobodne volje (Augustin)
c) Sloboda kao kauzalitet. Novovjekovni pojam slobode (Kant).
- Mjerila i stupnjevi odgovornosti. Znanje i mo. Mo i odgovornost. Krugovi odgovornosti.
- Odgovornost i suvremeni ovjek. Novi tip odgovornosti - odgovornost za ivot i opstanak. Etika i bioetika.42
Iako je nastava sociologije predviena u 3. razredu gimnazije, mogue je, zbog specifinosti ovog projekta, ukljuiti i ovaj nastavni predmet u projek- tnu nastavu. Uenice/uenici e ponavljajui steeno znanje iz sociologije u 3. razredu pripremiti se za dravnu maturu, ukoliko se odlue za polaga- nje ovoga predmeta, stoga je mogue dio projekta u koji se ukljuuje soci- ologija namijeniti uenicama/uenicima koji su odabrali ovaj predmet kao izborni za polaganje na dravnoj maturi. Nastavni program iz sociologije43 predvia ove nastavne sadraje koje je mogue ukljuiti u projekt:
Jedinstvo i mnogostrukost kulture
c) Razlike unutar kulture: supkultura i kontrakultura,
d) Etnike skupine i nacije,
e) Manjine.
40 Ibid. 41 Program nastavnog predmeta Etika u srednjim školama, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_
plan/gimnazije/izborni/etika.pdf (25. 10. 2010.) 42 Ibid. 43 Nastavni programi za gimnazije, Sociologija, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike
Hrvatske, posebno izdanje, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/izborni/socio- logija.pdf (25. 10. 2010.)
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
27
Mo, vlast i drava
b) Tipovi vlasti: tradicionalna, karizmatska i racionalna,
c) Modeli moi: marksistiki, elitistiki i pluralistiki,
d) Demokracija: reprezentativna i participativna,
e) Politike stranke.44
Na grafikonu 1 nalazi se shematski prikaz gimnazijskih predmeta pred- vienih za integracijsko-korelacijski pristup u sklopu projektne nastave s temom La miglior vita – Bolji ivot.
Grafikon 1: Prikaz projektnoga meupredmetno-koreacijskog sustava
Upoznavanje s projektnom nastavom i uspostava projektnog itinerarija
Uenicama/uenicima svaki oblik nastave, koji izlazi iz konvencional- nih shvaanja nastavnog procesa, budi znatielju “koja moe na uenike djelovati motivirajue, ako im se ostavi stvarna sloboda za samoorgani- zirano uenje”.45 Nastavnica/nastavnik treba zauzeti ulogu koordinatora projektnog procesa i dopustiti uenicama/uenicima otvoreni pristup nastavnim sadrajima kao i oblicima i metodama koje e se primjenjivati.
Projekt "Bolji ivot - La miglior
vita"
Povijest Zemljopis Etika Sociologija
44 Ibid. 45 Meyer, Hilbert: Didaktika razredne kvake, Educa, Zagreb, 2002., str. 180.
hrvatski book.indb 27hrvatski book.indb 27 21.3.2014. 12:13:2121.3.2014. 12:13:21
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
28
Kod upoznavanja s projektnom nastavom trebaju sudjelovati i ostale/ ostali nastavnice/nastavnici koji e usmjeravati uenice/uenike u odre- ivanju zadataka i ciljeva projekta.
Korelacijsko-integracijski nain zaviajne projekte nastave moe se uspostaviti projektnim itinerarijem. Itinerarij bi se sastojao od postaja (v. grafikon 2 i kartu 1) na kojima bi se pristupalo pojedinim segmentima romana Bolji ivot, koji bi se postavljali u korelacijski okvir drugog pred- meta (Povijesti, Zemljopisa i dr.).
Grafikon 2: Prikaz projektnog itinerarija
Projektna nastava La miglior vita - Bolji ivot
1. postaja - Juricani Hrvatski jezik
Talijanski jezik
Povijest
Zemljopis
Etika
Sociologija
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
29
Usmjereno itanje romana Bolji ivot Nakon motivacijskog dijela uenice/uenici dobivaju zadatke za
usmjereno itanje. Ukoliko se u razredu nalaze uenice/uenici kojima je materinski jezik talijanski ili se talijanskim jezikom slue na višoj razi- ni, takve/takvi uenice/uenici mogu roman itati u izvorniku.
Uenice/uenici e nakon motivacijskog sata dobiti upute za samostal- no itanje romana. Upute sadre knjievnoteorijska, knjievnokritika i lin- gvostilistika pitanja te smjernice s osobitim osvrtom na vanost romana Bolji ivot za istarsku zaviajnu knjievnost. Pitanja su osmišljena tako da naglašavaju princip aktualizacije koji je iznimno vaan motivacijski imbenik kod srednjoškolskih uenica/uenika.
46 Karta je preuzeta s internetske stranice http://maps.google.hr/maps?hl=hr&tab=wl (15.10.2010), te je na njoj ucrtan itinerarij kojim e se kretati projektna nastava u sklopu pro- jekta “La miglior vita – Bolji ivot”.
hrvatski book.indb 29hrvatski book.indb 29 21.3.2014. 12:13:2321.3.2014. 12:13:23
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
30
Primjer uputa za itanje romana Bolji ivot:
•Kako zapoinje roman Bolji ivot? Opišite kako u vašem zaviaju izgle- da uskrsno jutro.
•Pronaite na internetu kartu Bujštine te, itajui poetak romana, oznaite mjesta kojima se kree glavni lik Martin Krui.
•Kako je strukturirana radnja romana? Na koliko je poglavlja roman podijeljen? Napravite tablicu u koju ete zapisivati broj poglavlja, likove koji su obiljeili odreeno poglavlje i sie tog poglavlja.
•Koji sveenik ostavlja najdublji trag u sjeanju Martina Kruia? ime se sveenik bavio? Što mislite, zbog ega Tomizza u radnju romana uklju- uje upravo njega?
•Objasnite sudbinu Jure Radovana i njegove obitelji. Kako završava Jurino veliko imanje nakon njegove smrti?
•Što se zbiva u maloj seoskoj zajednici kada u nju stigne bolest poput kuge? Pronaite povijesne podatke o pojavljivanju masovnih bolesti u Istri.
•Objasnite ulogu Elvire u romanu.
•Kako Martin pronalazi svoju ivotnu druicu? ije konkurencije se on boji? Na koji nain njih dvoje zapoinju svoju ivotnu vezu? Usporedite to s današnjim nainom ivota i pronalaska ljubavi.
•Objasnite odnos izmeu don Ferdinanda i njegove sluavke. Kako se u tom sluaju snalazi Martin?
•Obrazloite don Arhiempresov odnos prema upljanima. Kako je taj sveenik dobio nadimak?
•Kakav je odnos Martina i njegova sina Antonija? Zašto Martin taji Antonijovo školovanje don Arhiempresu?
•Kako Antonijova smrt utjee na Martina? Kako autor pristupa pripovije- danju Martinove vonje mrtvog sina iz Berma do rodne kue?
•Što Martin osjea dok u selo ulaze partizani? Objasnite zbunjenost koja vlada meu narodom nakon promjena vlasti.
•Kakvu poetnu reakciju izaziva don Miro na Martinu Kruiu? Kako se don Miro snašao u upi? Koje su društvene okolnosti uvjetovale promje- ne u nainu ivljenja Martinovih sumještana?
•Kako biste opisali don Mirov odnos s mladom uiteljicom? Što autor ovakvom epizodom dovodi u pitanje?
•Kako Martin provodi posljednje dane ivota? Što se u to vrijeme doga- a u njegovom mjestu?
hrvatski book.indb 30hrvatski book.indb 30 21.3.2014. 12:13:2421.3.2014. 12:13:24
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
31
•Napravite vremenski prikaz talijanske i hrvatske vlasti u Istri tijekom 20. stoljea. Što zakljuujete?
•Objasnite poloaj pripovjedaa u romanu Bolji ivot.
Terenska nastava
Prva projektna postaja
Na prvoj projektnoj postaji odvija se korelacijsko-integracijski pristup predmeta Hrvatski i Talijanski jezik. Kako je Istra dvojezina upanija, veina uenica/uenika uglavnom nema problema s primjenom talijan- skoga jezika, stoga se u nastavni proces mogu ukljuiti ulomci na izvor- nome jeziku. Prva postaja projektne nastave smještena je u Tomizzinu rodnom mjestu – selu Juricani u kojem se polazi od njegove rodne kue gdje e se odrati prvo itanje ulomka romana Bolji ivot na talijanskome jeziku. U knjievnoteorijskom i jezino-stilskom smislu na prvoj postaji trebalo bi obraditi ove zadatke:
•utvrditi konstrukciju romana i poloaj pripovjedaa;
•smjestiti roman u srednjoeuropski knjievni okvir;
•odrediti poloaj i vanost romana u istarskoj zaviajnoj knjievnosti;
•definirati jezik i stil Tomizzina romana Bolji ivot;
•istraiti utjecaj hrvatskoga jezika (i njegovih dijalekata) u romanu i nain na koji se Tomizza slui netalijanskim rijeima;
•prouiti konstrukciju Tomizzine reenice;
•upoznati ostala Tomizzina knjievna djela i njihovu vanost za knjiev- nost Istre;
•protumaiti knjievnokritike osvrte na Tomizzin roman Bolji ivot i na njegov cjelokupni knjievni opus.
Navedeni zadaci ostvarit e se uz pomo biljeaka tijekom itanja, te itanjem uvodnog ulomka romana u kojem dolazi do izraaja veina spo- menutih zadataka:
Uslijedit e ova pitanja i zadaci:
•Objasnite konstrukciju romana i poloaj pripovjedaa u njemu. U kakvom je odnosu autor romana sa svojim pripovjedaem?
hrvatski book.indb 31hrvatski book.indb 31 21.3.2014. 12:13:2421.3.2014. 12:13:24
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
32
•Kojem kulturnom krugu pripada navedeni roman? Objasnite po emu i navedite neka djela koja e potvrditi vašu konstataciju.
•Jesu li vam poznata djela sa slinom tematikom? Po emu je Bolji ivot znaajno djelo u istarskoj zaviajnoj knjievnosti?
•Pronaite u izvorniku reenice u kojima Tomizza ne prevodi odreene rijei ve ih ukljuuje u izvornom obliku u roman, a prijevod navodi u fusnoti. Kakav se efekt time postie? Pogledajte sljedee primjere i pronaite preostale.
Reenice u kojima se ukljuuju dijalek- talne rijei
Objašnjenje u fusnoti
Si era aspettato di veder comparire un barba Zvane curvo e coi baffi, non di specchiarsi nella faccia ansiosa di un principiante.47
Zio, in veneto. Ma e un titolo di ris- petto che si da a tutti i vecchi ed e penetrato nel dialetto croato dell’Istria e della Dalmazia. Il suo corrispondente femminile e gnana, zia.48
Nei suoi discorsi e nelle predic- he domenicali ricorreva piuttosto l’aggettivo dostojan; ognuno doveva essere degno della propria condizione di uomo e del posto chiamato a occu- pare nella vita.49
Degno, in lingua croata.50
•Pronaite u svom zaviajnom govoru rijei koje su u nj ušle iz drugih jezika.
•Kakav odnos imaju govornici talijanskoga jezika prema govornicima hrvatskoga jezika u romanu?
•Koja je još djela napisao Tomizza te koje estetske, povijesne i ostale vrednote imaju ova djela u pogledu njihove pripadnosti istarskoj zaviaj- noj knjievnosti?
47 “Oekivao je da e ugledati kakva barba Zvanu, pognuta i brkata, a ne da e se ogledati u zabrinutom licu poetnika.” (prev. Milan Rakovac, u: Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, IKK “Grozd”, Pula, 1989., str. 36)
48 “Barba na mletakom narjeju znai stric, ujak; ali i naziv iz poštovanja koji se daje svim starijim muškarcima koji je prodro u hrvatsko narjeje kojim se govori u Istri i Dalmaciji. Tome u enskom rodu odgovara gnana, što znai strina, ujna (op. pisca)”. (Prev. Milan Rakovac, u: Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, IKK “Grozd”, Pula, 1989., str. 36)
49 “U njegovim razgovorima i nedjeljnim propovijedima javljao se osobito pridjev dostojan; svatko je morao biti dostojan vlastitog poloaja ovjeka i mjesta koje mu je namijenjeno u ivotu.” (Prev. Milan Rakovac, u: Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, IKK “Grozd”, Pula, 1989., str. 44)
50 Dostojan, na hrvatskome jeziku.
hrvatski book.indb 32hrvatski book.indb 32 21.3.2014. 12:13:2421.3.2014. 12:13:24
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
33
•Zašto se Tomizza odluuje na pisanje romana Bolji ivot? Kakva su njegova shvaanja venetske i hrvatske dihotomije u Istri? Objasnite kako pristupa problematici suivota u romanu.
Fotografija 3: Tomizzina kua i dvorište u Momikiji
Druga projektna postaja
Na drugoj projektnoj postaji pristupa se korelacijsko-integracijskoj vezi predmeta Hrvatski jezik i Povijest. Nastava povijesti u gimnazijama odvija se povijesnim slijedom, kao što je sluaj i s nastavom knjievnosti, stoga su mogue este korelacijske veze izmeu ta dva predmeta. Uenice/ uenici e na drugoj projektnoj postaji obraditi ove zadatke:
•upoznati zbivanja na istarskom tlu u 20. stoljeu;
•utvrditi sociološke i politike okolnosti koje su uvjetovale zbivanja nakon Drugoga svjetskog rata;
•definirati poloaj Tomizzina zaviaja u postratnom razdoblju te pono- viti kljune sporazume koji su doveli do takve situacije;
•istraiti realistinost u Tomizzinu pripovijedanju u romanu Bolji ivot;
•istraiti utjecaj politikih zbivanja na sudbinu obinih ljudi – likova iz romana Bolji ivot.
hrvatski book.indb 33hrvatski book.indb 33 21.3.2014. 12:13:2521.3.2014. 12:13:25
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
34
Uenice/uenici e nakon itanja ulomka romana biti podijeljeni u etiri grupe te e svaka grupa dobiti listie s uputama i zadacima koje treba izvršiti.
Prvi listi:
•Objasnite podjelu na dvije grupe prilikom otvorenja dviju škola, tali- janske i hrvatske.
•Istraite hrvatsko-talijanske odnose u Istri u prvoj polovici 20. st.
•Prouite meuljudski dijalog u poslijeratnim godinama (nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata) te ga upotpunite primjerima iz romana Bolji ivot.
Drugi listi
•Što oznaava stih “Nela patria de Rossetti no se parla che italian”? Saznajte tko je bio Domenico Rossetti.
•U kakvoj su situaciji mjesta koja se spominju u romanu Bolji ivot nakon Drugoga svjetskog rata? Kakva je današnja situacija u tim krajevima?
•Koje su se sve vlasti i ideologije izmijenile na istarskome tlu u 20. stoljeu? Kako se s tim promjenama nosi Martin Krui?
Trei listi
•Obrazloite stupanj interkulturalnosti u stihu Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog.
•Što se kasnije zbilo Juri Radovanu? Što Tomizza postie pripovjeda- evim objašnjenjem sluajnosti obaju poara?
•Jesu li vam poznati slini primjeri netrpeljivosti dviju etnikih skupi- na? Navedite primjer.
etvrti listi
•Objasnite don Stipin poloaj i nain snalaenja u multikulturnoj i multijezinoj sredini? Primijetite razliku izmeu njega i njegovih pret- hodnika.
•Obrazloite iz kojeg su razloga u Radovanima nastale dvije škole, talijanska i hrvatska?
•Posjetite internetske stranice talijanskih srednjih škola u Istri. Koliko ih ima i koje programe nude?
hrvatski book.indb 34hrvatski book.indb 34 21.3.2014. 12:13:2521.3.2014. 12:13:25
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
35
Trea projektna postaja
Integracijsko-korelacijski pristup nastave Hrvatskoga jezika i Zemljopisa predvien je na treoj projektnoj postaji smještenoj u selo Vardica. Na navedenoj projektnoj postaji uenice/uenici e realizirati ove nastavne zadatke i ciljeve:
•odrediti zemljopisne okvire u kojima se zbiva radnja romana Bolji ivot;
•definirati geografski poloaj i prostorno ureenje Bujštine;
•upoznati gospodarsku osnovu Bujštine;
•istraiti zaviajne motive i njihov znaaj u romanu Bolji ivot;
•pronai obiaje Bujštine koji se spominju u romanu.
Na treoj projektnoj postaji, proitat e se jedan od najdojmljivijih ulo- maka iz romana koji opisuje put Martina Kruia i njegova mrtvog sina Antonija od Berma do Kruia. Ulomak je preuzet s razloga što se u njemu spominju autentina istarska mjesta kroz koja je Martin Krui prolazio na povratku iz Berma.
hrvatski book.indb 35hrvatski book.indb 35 21.3.2014. 12:13:2521.3.2014. 12:13:25
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
36
Nakon proitanog ulomka uenice/uenici e, koristei se suvremenim multimedijskim pomagalima (prijenosno raunalo, beini internet, elek- troniki kompas, GPS) u grupama rješavati ove zadatke:
1. Pronaite na internetu kartu Bujštine i oznaite mjesta koja se spomi- nju u romanu Bolji ivot.
2. Pronaite mjesta izvan Bujštine koja posjeuje Martin Krui i ozna- ite ih na karti.
3. Saznajte najosnovnije podatke (zemljopisne, povijesne, kulturološke) o Bujama, Kopru, Pazinu, Umagu.
4. ime se bavilo ruralno stanovništvo Bujštine u vrijeme Martina Kruia, a ime se bavi danas?
5. Uoite slinosti i razlike Martinova doba i suvremenog doba.
6. Izmjerite pomou GPS-a i kompasa nadmorsku visinu i geografski poloaj na kojem se nalazite.
7. Oznaite na karti mjesta kroz koja je prošao Martin Krui na povratku s mrtvim sinom iz Berma.
8. Objasnite Martinov odnos prema eni s loncem mlijeka.
9. Koja je simbolika u odlasku po mrtvog sina u Beram? Što se nalazi u Bermu?
10. Kako Martin doivljava razliite ideologije?
Fotografija 5: Mjesto odravanja projektne nastave u Vardici
hrvatski book.indb 36hrvatski book.indb 36 21.3.2014. 12:13:2521.3.2014. 12:13:25
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
37
etvrta projektna postaja
Dolaskom u Vilaniju prelazimo na etvrtu projektnu postaju na kojoj e biti zastupljeni Hrvatski jezik i Etika. Uvidom u nastavne programe i u dogo- voru s nastavnicom/nastavnikom Etike, odreuju se ovi nastavni zadaci:
•karakterizirati glavni lik Martina Kruia;
•definirati slobodnu mogunost politikog odabira (na primjeru Antonija);
•istraiti odnos don Mira i uiteljice Zore;
•usporediti odnos seoskoga puka prema nastavnicama/nastavnicima i sveenicima danas i nekada;
•utvrditi razinu realistinosti u Tomizzinu prikazu.
etvrta projektna postaja zapoinje itanjem ulomka u kojem se išita- va odnos don Mira i uiteljice Zore.
Uenice/uenici e se nakon proitanog odlomaka podijeliti u dvije grupe (afirmacijsku i negacijsku) te e u obliku parlaonice voditi raspravu o predloenim temama.
Tema AFIRMACIJSKA GRUPA NEGACIJSKA GRUPA
1.
Martin Krui postupa sa svim sveenicima upravo onako kako treba zvonar postupati sa svojim
nadlenim.
Martin Krui tipini je primjer antisveenikog razmišljanja i nje- govo se ponašanje moe išitati u
svakoj situaciji.
2. Antonio je ispravno postupio kada se prikljuio partizanima.
Antoniova je najvea pogreška, koja ga je stajala i ivota, prikljue-
nje partizanima.
zuje posve normalni odnos izmeu muškarca i ene.
Odnos don Mira i uiteljice Zore u potpunosti je nemoralan i nije u skladu s njihovim društvenim
poloajem.
4. Odnos ruralnog puka prema pro-
svjetnim djelatnicima i sveenstvu u prošlosti je bio bolji nego danas.
Odnos ruralnog puka prema pro- svjetnim djelatnicima i sveenstvu danas je mnogo otvoreniji, samim
time i bolji nego prije.
5. Tomizzino djelo prikaz je realnoga
stanja dvaju entiteta u jednom burnom vremenskom razdoblju.
Tomizza je svojim knjievnim umije - em uspio nadmašiti realistinu sliku tadašnjega vremena što se
moe uoiti na nizu primjera.
hrvatski book.indb 37hrvatski book.indb 37 21.3.2014. 12:13:2621.3.2014. 12:13:26
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
38
Peta projektna postaja
Hrvatski jezik i Sociologija korelacijski se veu na petoj projektnoj postaji smještenoj u Umagu. Na posljednjoj projektnoj postaji predvien je istrai- vaki pristup uenica/uenika tako što e u manjim grupama istraiti:
•poznavanje rada i djela Fulvija Tomizze kod umaških itelja;
•zastupljenost djela Fulvija Tomizze u lokalnim (gradskim i školskim) knjinicama;
•interes predstavnika vlasti na razini lokalne samouprave za promica- njem ivota i djela ovoga zaviajnog autora;
•razinu interkulturalnosti u multikulturalnoj sredini.
Prije poetka istraivakoga rada uenica/uenika proitat emo ulo- mak izlaganja Milana Rakovca na 2. susretima uz granicu naslovljenima “Tomizza i mi, Tomizza e noi, Tomizza in mi”, odranima u Kopru i Umagu 2001. godine.51 Ulomak ocrtava razmišljanje Tomizzina prevoditelja i
51 Susreti uz granicu pod nazivom “Tomizza i mi, Tomizza e noi, Tomizza in mi” odravaju se od 2000. godine u tri pogranina mjesta: Umagu, Kopru i Trstu.
hrvatski book.indb 38hrvatski book.indb 38 21.3.2014. 12:13:2621.3.2014. 12:13:26
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
39
jednog od najznaajnijih istarskih zaviajnih knjievnika i publicista 20. stoljea.
Uslijedit e rasprava koja e omoguiti uenicama/uenicima lakši pristup samostalnom istraivanju:
•Kakav je bio odjek Tomizzina romana Bolji ivot na istarskoj politikoj sceni?
•Objasnite reenicu: “Tomizza biljei i proivljava pogranini identitet onakav kakav jest – zamršen, protuslovan, višeslojan”.
•O kojim istarskim iskustvima govori Rakovac?
•Objasnite suvremena sociološka razmišljanja vezana uz poziciju Istre.
•Koji je cilj Susreta uz granicu?
Uenice/uenici nakon rasprave kreu sa samostalnim istraivakim radom tako što e u parovima obaviti ove zadatke:
•intervjuirati gradonaelnicu/gradonaelnika o interesu lokalne zajed- nice za promicanjem zaviajnih knjievnica/knjievnika i manifestacija;
Primjer pitanja za intervju gradonaelnice/gradonaelnika
1. Koliko ste vi osobno upoznati s likom i djelom Fulvija Tomizze?
2. Kako ocjenjujete promociju zaviajne knjievnosti u svom gradu?
3. Planirate li neke druge projekte vezane uz zaviajnu knjievnost i njezine autore?
4. Koliko se potie interkulturalnost u Umagu?
5. Smatrate li da bi osnovnoškolske ustanove koje djeluju u vašem gradu trebale više sudjelovati u promociji zaviajnih knjievnih mani- festacija?
6. Kojim još kulturnim zbivanjima mogu posjetitelji vašeg grada pri- sustvovati?
7. U kakvim su odnosima, prema vašem mišljenju, hrvatski i talijan- ski jezik u Umagu?
•anketirati lokalne itelje o njihovu interesu te poznavanju ivota i djela Fulvija Tomizze;
hrvatski book.indb 39hrvatski book.indb 39 21.3.2014. 12:13:2621.3.2014. 12:13:26
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
40
1. Znate li tko je bio Fulvio Tomizza? DA NE
2. Moete li navesti neko njegovo djelo? _________________________
3. Koliko esto i gdje ujete spominjanje Fulvija Tomizze i(li) njegovih djela? ___________________________________________________
4. Smatrate li da Umag – Umago ini dovoljno na promidbi Fulvija Tomizze?
DA NE
DA (navedite koje)______________________ NE
a) malo b) osrednje c) puno
7. Moete li izdvojiti još neku/nekog knjievnicu/knjievni- ka koji bi trebao biti zastupljeniji u kulturnom ivotu Umaga? ________________________________________
•anketirati lokalne itelje o razini interkulturalnosti u multikulturnom gradu kao što je Umag – Umago;
Primjer pitanja za istraivanje interkulturalnosti
1. U kakvim su odnosima, prema vašem mišljenju, hrvatski i talijan- ski jezik u Umagu? ______________________________________
2. Jeste li zadovoljni razinom interkulturalnosti u svom gradu?
DA NE
3. Koliko vas zanimaju obiaji i osobitosti drugih kultura prisutnih u Umagu?
a) u potpunosti me ne zanimaju
b) ne zanimaju me u manjoj mjeri
c) ne mogu procijeniti
d) djelomino me zanimaju
e) zanimaju me u potpunosti
4. Biste li eljeli da se druge kulture i obiaji više promoviraju no što je to trenutni sluaj?
DA NE
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
41
5. Primjeujete li poboljšanje odnosa prema manjinskim kultura- ma, obiajima, a i samim pripadnicima od strane gradskih vlasti u posljednjem desetljeu? DA NE
•istraiti grau u osnovnoškolskoj i gradskoj knjinici vezanu uz Tomizzin ivot i djela;
U sklopu ovoga projektnog zadatka uenice/uenici e obii osnovnoš- kolske knjinice i gradsku knjinicu gdje e popisati:
•Tomizzina djela (na talijanskome jeziku i u prijevodu);
•literaturu o Tomizzi i njegovim djelima;
•predmetni katalog (ukoliko postoji).
Primjer pitanja za intervju s predstavnikom organizatora Susreta uz granicu
1. Koji je primarni cilj organiziranja Susreta uz granicu?
2. Tko je idejni zaetnik Susreta uz granicu i koji su sve eminentni znanstvenici i knjievnici sudjelovali?
3. S kim suraujete u pripremi Susreta?
4. Jeste li zadovoljni suradnjom s lokalnom samoupravom u Umagu, Kopru i Trstu?
5. Kakav je odjek graanki/graana triju gradova u kojima se orga- nizira manifestacija?
6. Jesu li odgojno-obrazovne institucije ukljuene u Susrete uz grani- cu i na koji nain?
7. Imate li nekih novih planova u vezi s manifestacijom i u kojem su pravcu usmjereni?
hrvatski book.indb 41hrvatski book.indb 41 21.3.2014. 12:13:2621.3.2014. 12:13:26
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
42
Zakljuni sat
Nakon završene terenske nastave uenice/uenici i nastavnice/ nastavnici dolaze u školu na zajedniki zakljuni sat. Ciljevi i zadaci zakljunog sata sastoje se od:
•sinteze projektne nastave;
•pisanja prikaza za školske i druge (lokalne i regionalne) novine;
•SWOT52 analize;
Sinteza projektne nastave
Da bi se projektnu nastavu metodiki privelo kraju, potrebno je napra- viti sintezu projekta. Nakon kratkog osvrta na poetna išekivanja od
52 Termin SWOT proizlazi iz poetnih slova rijei strenght (snaga), weakness (slabosti), opportuni- ties (mogunosti) i threats (prijetnje, nepogodnosti), a oznaava analizu situacije koja ukljuuje vanjske i unutarnje imbenike usmjerene k ostvarenju zadanog cilja. Iako je primjena SWOT analize esta u društvenim znanostima, njezina je primjena mogua i na podruju humanisti- kih znanosti.
hrvatski book.indb 42hrvatski book.indb 42 21.3.2014. 12:13:2621.3.2014. 12:13:26
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
43
ovoga projekta kod uenica/uenika i kod nastavnica/nastavnika dru- gih predmeta, sintezom e se obuhvatiti kljuni zadaci i ciljevi obraeni usmjerenim samostalnim itanje romana Bolji ivot te zadaci i ciljevi postavljeni na pojedinoj projektnoj postaji. U sintezi projektne nastave nuno je sudjelovanje svih nastavnica/nastavnika koji su sudjelovali u projektu kako bi se moglo kvalitetno provesti integracijsko-korelacijsko povezivanje zadataka i ciljeva unutar razliitih predmeta.
Priprema izlobenog materijala
Uenice/uenike e pripremiti izlobeni materijal koji e posluiti prije svega uenicama/uenicima ostalih razreda koji nisu sudjelovali u projektu. Izlobeni materijal sadrava fotografije s projektnog itinerarija, ulomke iz romana Bolji ivot na izvornome jeziku i prijevode, kritike tekstove, Tomizzinu biografiju, najvanije podatke i fotografije mjesta u kojima je Tomizza boravio, uenike tekstove o temi Tomizze i projektne nastave, rezultate anketiranja gradonaelnice/gradonaelnika i itelja Umaga te organizatora Susreta uz granicu. Izlobeni materijal omoguit e i nastavnome kadru koji nije sudjelovao u projektu kao i roditeljima lakši uvid u ishod ovakvoga suvremenog nastavnog oblika posveenog interkulturalnom povezivanju istarske zaviajne knjievnosti na talijan- skome jeziku u korpus cjelokupne istarske zaviajne knjievnosti.
Pisanje prikaza za školske i druge (lokalne i regionalne) novine
Uenice/uenici koje/koji sudjeluju u radu novinarske grupe napisat e prikaz projekta koji e posluiti za objavljivanje u školskim, ali i u lokal- nim i regionalnim novinama, ukoliko njegova kvaliteta bude primjerena takvim potrebama. Prikaz bi trebao biti sastavljen od više lanaka: oba- vijesni prikaz projektnog itinerarija, kritiki osvrt na suvremeni nastavni oblik, rezultate i diskusiju anketiranja. Vano je da pisanje prikaza prote- kne pod strunim vodstvom nastavnice/nastavnika – voditeljice/voditelja projekta.
SWOT analiza projekta
Iako naješe korištena u ekonomskoj struci, SWOT analiza moe nam posluiti i u odgojno-obrazovnome procesu za što objektivnije sagledava- nje uspješnosti projektne nastave. Preporuljivo je SWOT analizu raditi u grupama, tako što e jednu grupu sainjavati nastavnice/nastavnici, a ostale grupe uenice/uenici. Ovakvim oblikom SWOT analize obuhva- eni su unutarnji i vanjski imbenici koji utjeu na provedbu projektne
hrvatski book.indb 43hrvatski book.indb 43 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
44
nastave. Pod unutarnjim imbenicima podrazumijevamo snage i slabosti, odnosno imbenike na koje moemo izravno utjecati, dok su mogunosti i nepogodnosti vanjski imbenici na koje moemo samo neizravno utjecati.
SNAGE SLABOSTI
•nepoznavanje talijanskoga jezika; •nepoznavanje kulturnih razlika na istarskome prostoru; •mala zastupljenost zaviajnih tema u školama; •slaba ukljuenost terenske nastave u odgojno-obrazovni proces.
MOGUNOSTI NEPOGODNOSTI
•troškovi projektnog oblika nastave; •preopseni nastavni planovi; •udaljenost škole od mjesta gdje se odrava nastava; •nezainteresiranost nastavnica/ nastavnika za projektni nastavni oblik.
ZAKLJUAK
Shvaanje Istre kao regije u kojoj se provodi osnovnoškolska i sre- dnjoškolska nastava na tri razliita materinska jezika: hrvatskome, slo- venskome i talijanskome postavlja problem uspostave nastave zaviajne knjievnosti. Teška i burna istarska povijest, koja je jedne odvodila s ovih krajeva u emigraciju, a druge dovodila ovamo i tako naizmjenino kroz nekoliko stoljea, uvjetovala je postojanje više razliitih kultura, samim time i jezika, na ovom malom prostoru. Tendencija suvremenog društva da ve prihvaenu multikulturalnost dovede na višu – interkulturalnu razinu, gdje se prevladavaju predrasude i stereotipi te se prihvaa Drugi i Drukiji kao ravnopravni sudionik svakidašnjice, dovodi do toga da naš zaviaj, našu zaviajnu knjievnosti i kulturu promatramo s drukijeg aspekta no što je to bilo dosad. Je li zaviajni knjievnik samo onaj koji nuno piše “našim” jezikom, ili su to i oni koji pišu drugim jezicima, ali ih zaokupljaju iste zaviajne teme kao i “naše” knjievnike ili ih s nama samima povezuje isti kraj roenja?! Dok se u knjievnoj teoriji i knjievnoj historiografiji zaviajnosti redovito pristupalo prvenstveno s regionalnog aspekta pojedine nacionalne knjievnosti, u ovome sluaju hrvatske, slovenske i talijanske, tek su novija istraivanja postavila pitanje interkul-
hrvatski book.indb 44hrvatski book.indb 44 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
45
turalizma u odreenoj sredini. Ako je jedan od najveih istarskih knjiev- nika, Fulvio Tomizza, Istru s pravom smatrao svojim zaviajem kao što je to inio i Zvane rnja, je li mogue da uenice/uenici koji u sklopu škol- skih programa pristupaju toj istoj zaviajnoj knjievnosti, dakle istarskoj, ne znaju ništa o pojedinim njenim sastavnicama, onima koje nisu nuno dijelom njihova materinskog jezika, primjerice slovenskoj ili talijanskoj?!
Rezultati analize nastavnih programa pokazali su kako se u osnovnoškol- skome sustavu u prva etiri razreda zaviajnim temama pristupa samo u sklopu jedne nastavne jedinice unutar obaveznog dijela programa te jedne nastavne jedinice unutar izbornoga dijela. U višim razredima osnovne škole poloaj zaviajnih sadraja zauzima znaajniju ulogu tako što se u podruju jezika svake godine obrauje odreeni jezini zaviajni sadraji, dok se u podruju jezinog izraavanja zaviajnosti pristupa u 5., 6. i 7. razredu. Zaviajna knjievnost je izostavljena s obaveznoga popisa lektire, dok se u izbornome dijelu pojavljuju, u višim razredima osnovne škole, tri zavi- ajna predstavnika Istre: Nazor, Balota i Milohani. Ukljuivanje susjednih knjievnosti u uenje o knjievnosti s posebnim naglaskom na knjievnosti koje predstavljaju sastavni dio zaviajne istarske knjievnosti, u potpunosti je zapostavljeno. Meu knjievnicima i djelima navedenima u popisu lektire nema ni jednoga slovenskog ili talijanskog predstavnika s toga podruja. Podruje knjievnosti predvia u višim razredima osnovne škole obradu djela jednoga dijalektalnoga knjievnika, kao i djela jednoga zaviajnog predstavnika starije hrvatske knjievnosti o ijem odabiru odluuju uite- ljice/uitelji. U gimnazijskom Programu iz hrvatskoga jezika, kao najopse- nijem srednjoškolskom programu, zaviajni jezini sadraji prate obradu standardnoga jezika prema jezinim razinama. Izborni sadraji predviaju zaviajnu tematiku u prva dva razreda, dok je podruje knjievnosti u odnosu na etverogodišnju strukovnu školu obogaeno, glede istarske zaviajne knjievnosti, obradom Šoljanova Kratkog izleta. Veliki nedostatak svih nastavnih programa za srednje škole lei u potpunom izostavljanju zaviajne tematike u podruju jezinog izraavanja, budui da se upravo jezinim izraavanjem moe potaknuti uenike na prve knjievne korake na zaviajnome idiomu. Jezino izraavanje ujedno je poveznica izmeu jezika i knjievnosti te se, izostavljanjem zaviajnih sadraja u tom nastav- nom podruju, onemoguuje primjena steenog znanja kreativnim radom. Ovakvi rezultati pokazuju kako su istarski zaviajni sadraji u nastavnim programima vrlo rijetki, a kad govorimo o istarskoj zaviajnoj knjievnosti, programi ni u jednom sluaju ne pristupaju ovoj temi s interkulturalnog aspekta. Kod pristupa se uglavnom vodi rauna o antologijskim sadraji- ma koji su prije svega vani za nacionalnu knjievnost, dok su suvremene knjievne teme u potpunosti izostavljene.
hrvatski book.indb 45hrvatski book.indb 45 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
46
Talijanska knjievnost Istre u nastavnim je programima u potpunosti zapostavljena kao što je i sluaj sa itankama/udbenicima iz knjiev- nosti. Interkulturalni knjievni odgoj nemogu je bez upoznavanja dru- gih knjievnosti, prije svega onih koje sainjavaju zajedniku zaviajnu knjievnost unutar jedne regije. U pogledu talijanske knjievnosti Istre, Tomizza je zasigurno autor koji je u mnogoemu obogatio istarsku zavi- ajnu knjievnost, stoga je njegovo ukljuivanje u gimnazijsku nastavu neizostavno.
U predloenom metodikom modelu pristupa se knjievniku istarske zaviajne knjievnosti na talijanskome jeziku. Meu brojnim razlozima zbog kojih je odabran upravo Fulvio Tomizza valja izdvojiti njegov znaaj u talijanskoj knjievnosti 20. stoljea i u istarskoj zaviajnoj knjievnosti koju je obogatio brojnim djelima gotovo uvijek tematski povezanima uz Istru, kraj njegova roenja i stvaranja. Romanom Bolji ivot, po mnogim knjievnim kritiarima smatran njegovim najveim knjievnim ostvare- njem, za koji je dobio najprestiniju talijansku knjievnu nagradu Premio Strega za 1977. godinu i Nagradu za europsku knjievnost Austrijskog ministarstva kulture i umjetnosti za 1979. godinu. Metodiki pristup romanu Fulvija Tomizze Bolji ivot predvien je u sklopu projektne nasta- ve kao jednog od najsuvremenijih metodikih sustava koji uenicama/ uenicima omoguuje najviše kreativnosti. Kako bi se projektna nastava upotpunila, predviena je integracijsko-korelacijska suradnja nastave Hrvatskoga jezika s predmetima unutar kojih je mogue pronai, na temelju njihovih nastavnih programa, zajednike odgojno-obrazovne cilje- ve i zadatke (Talijanski jezik, Povijest, Zemljopis, Etika, Sociologija). Na samom je poetku projektne nastave vano motivirati uenice/uenike i nastavnice/nastavnike za pristup projektnim zadacima, podijeliti zadat- ke, utvrditi metode rada, definirati konani plan i program te upoznati mjerodavna školska tijela i roditelje o provedbi projekta. Kod motivacije uenica/uenika i nastavnica/nastavnika vano je naglasiti znaaj Fulvija Tomizze za Istru kao i interkulturalni odnos izmeu naroda koji nasta- njuju te prostore. Predvieni metodiki model pretpostavlja uspostavu projektnog itinerarija koji se sastoji od 5 projektnih postaja na kojima bi se odvijao terenski dio projektne nastave. Na pojedinoj projektnoj postaji dolazi do integracijsko-korelacijske nastave Hrvatskoga jezika i jednog od predmeta ukljuenih u projektnu nastavu sa središnjom temom projekta La miglior vita – Bolji ivot. Po povratku s terenske nastave odrat e se zakljuni sat radi sinteze i vrednovanja uspješnosti projektne nastave te prezentiranja rezultata javnosti.
Radom se na istarsku zaviajnu knjievnost gledalo s interkulturalnog aspekta, što nije bio dosadašnji sluaj te ini novinu koja bi trebala poslu-
hrvatski book.indb 46hrvatski book.indb 46 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
47
iti da se u buduim knjievnoteorijskim, knjievnopovijesnim, metodi- kim, a prije svega kurikularnim istraivanjima vodi rauna:
•o vanosti pouavanja zaviajne knjievnosti kao temeljnog dijela knjievnog odgoja i obrazovanja;
•o interkulturalnom pristupu istarskoj zaviajnoj knjievnosti u sferi znanstvenoistraivakog rada i u nastavnom procesu;
•o ostavljanju dovoljno prostora u sklopu nastavnih programa i kuriku- la kako bi nastavnice/nastavnici mogli ukljuivati suvremene sadraje od iznimnog znaaja za pojedinu regiju.
LITERATURA
•Aliberti, Carmelo: Fulvio Tomizza i granica duše, Puko otvoreno uilište/ Universita popolare aperta “Ante Babi”, Umag / Umago, 2006.
•Benjak, Mirjana: Funkcioniranje i recepcija L2 kod gimnazijalaca u dvoje- zinoj sredini na Bujštini – Istri, u: Zbornik radova Drugoga slavistikog kongresa, vol. II (ur. D. Sesar, I. Vidovi Bolt), Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet, Zagreb, 2001., str. 475–487.
•Benjak, Mirjana – Ljubeši, Marko: Jezine kompetencije buduih uitelji- ca/uitelja i nastavnica/nastavnika hrvatskoga jezika za rad u višejezi- nim sredinama, u: Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Stavovi promjena – promjena stavova, Filozofski fakultet u Nikšiu, Nikši, 2010. (u tisku)
•Benjak, Mirjana: Knjievnost(i) u kontaktu: suvremena srednjoeuropska pripovjedna proza u gimnazijskoj nastavi knjievnosti, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 2001.
•Benjak, Mirjana: Lingvostilistika interpretacija romana u okviru zaviajne nastave (Fulvio Tomizza: Materada), u: Tabula, Pula, 1, 1999., str. 67–82.
•Benjak, Mirjana: Percepcija zajamenih prava na dvojezinost u Istri, u: Jezina politika i stvarnost (ur. Jagoda Grani), HDPL, Zagreb, 2009., str. 527–538.
•Benjak, Mirjana – Pogaj Hadi, Vesna: Spreavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika i knjievnosti, u: Lahor, 1, Zagreb, 2008., str. 53–65.
•Benjak, Mirjana – ebron, Neva: Stavovi studenata hrvatske i slovenske Istre o kulturnom identitetu, u: Med politiko in stvarnostjo, jezikovna situ- acija v novonastalih dravah bivše Jugoslavije (ur. Vesna Pogaj Hadi, Tatjana Balaic Bulc, Vojko Gorjanc), Znanstvena zaloba Filozofske fakultete, Ljubljana, 2009., str. 227–247.
hrvatski book.indb 47hrvatski book.indb 47 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
48
•Been, Ante: Metodika – znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Uiteljski fakultet Sveuilišta u Zagrebu – Profil International, Zagreb, 2008.
•Lukei, Iva: Zaviajna rije kao sadraj rada nekih uenikih druina, u: Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika, br. 2, Zagreb, 1979., str. 6–11.
•Maier, Bruno: La letteratura italiana dell’Istria dalle origini al Novecento, Edizioni Italo Svevo, Trieste, 1996.
•Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, Zagreb, 2006.
•Nastavni programi za gimnazije, Hrvatski jezik za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
•Nii, ivko: Kolizijske kulture u prozi Fulvija Tomizze, Edit, Rijeka, 1996. •Pandi, Vlado: Putovima školske recepcije knjievnosti, Profil, Zagreb,
2001. •Pavlievi-Frani, Dunja: Analiza programa hrvatskoga jezika za nie
razrede osnovne škole, u: Komunikacijska kompetencija u višejezinoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi, Naklada Slap, 2002., str. 19–25.
•Rakovac, Milan: Div Dragonja i Martin Krpan opet meu Talijanima, Slovencima i Hrvatima, u: Tomizza i mi, Tomizza e noi, Tomizza in mi, Puko otvoreno uilište – Universita popolare aperta “Ante Babi”, Umag – Umago/Koper – Capodistria, 2001.
•Rakovac, Milan: Predgovor romanu Bolji ivot, u: Tomizza, Fulvio: Bolji ivot, akavski sabor i dr., Pula, 1980.
•Rosandi, Dragutin: Metodika knjievnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
•Rosandi, Dragutin: Za afirmaciju naela zaviajnosti u nastavi knjiev- nosti, u: Zaviajna knjievnost u nastavi, akavski sabor, minj, 1975., str. 9–18.
•Teak, Stjepko: Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 1977. •Teak, Stjepko: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska
knjiga, Zagreb, 1996.
Marko Ljubeši Hrvatski, god. IX, br. 2, Zagreb, 2011.
49
SUMMARY
Specific multilingual structure of Istrian regional literature, the importance of homeland principle, so as the orientation of contemporary school system to interculturalism, requires representation of regional literary contents which are not all written in mother language. Analyzing the curriculum for primary and secondary school was determinated complete absence of such contents. As an example we took Fulvio Tomizza’s novel Bolji ivot whish was adapted for project teaching, one of new methods to arouse pupil’s interest for regional literary themes.
Keywords: interculturalism, Istrian regional literature, project teaching
hrvatski book.indb 49hrvatski book.indb 49 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27
hrvatski book.indb 50hrvatski book.indb 50 21.3.2014. 12:13:2721.3.2014. 12:13:27