fizika6 merenje i mere

15
MERENJA Od davnina je merenje imalo značajnu ulogu u životima ljudi, a Fizika kao egzaktna nauka zahteva merenje različitih veličina.

Upload: andago9993

Post on 28-Apr-2015

80 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Fizika6 Merenje i Mere

MERENJA

Od davnina je merenje imalo značajnu ulogu u životima ljudi, a Fizika kao egzaktna nauka

zahteva merenje različitih veličina.

Page 2: Fizika6 Merenje i Mere

FIZIČKE VELIČINE I NJIHOVE JEDINICE

Fizičke veličine su one veličine koje karakterišu fizičke osobine materije.

Da bi se fizičke veličine mogle upoređivati, neophodno ih je meriti.

Pod merenjem fizičkih veličina podrazumeva

se njihovo upoređivanje. Izmeriti neku veličinu znači uporediti je sa

standardom, ili etalonom iste vrste t.j. sa

usvojenom jedinicom mere te veličine

Page 3: Fizika6 Merenje i Mere

MEĐUNARODNI SISTEM JEDINICA

Za merenje fizičkih veličina potrebno je utvrditi jedinice mere tih veličina, kao i sredstva za izvođenje upoređenja.

Ta sredstva se zovu merni instrumenti ili

merila( časovnik, lenjir, termometar...) Međunarodni sistem jedinica SI (Le systeme

International d’Unites) je sistem mernih jedinica

zasnovan na sedam osnovnih jedinica, za

sedam osnovnih fizičkih veličina

Page 4: Fizika6 Merenje i Mere

OSNOVNE FIZIČKE VELIČINE Međunarodnim sistemom jedinica je utvrđeno da

je za tumačenje svih pojava u prirodi dovoljno koristiti sedam osnovnih fizičkih veličina, a da

su ostale fizičke veličine definisane pomoću njih i zato se nazivaju izvedene veličine. Osnovne

fizičke veličine su:

Dužina Masa

Vreme

Jačina električne struje

Temperatura

Količina supstance

Jačina svetlosti

Page 5: Fizika6 Merenje i Mere

JEDINICE OSNOVNIH FIZIČKIH VELIČINA

Međunarodnim dogovorom su usvojene i jedinice osnovnih veličina, koje se zovu

osnovne jedinice mere. To su:

Metar

Kilogram

Sekunda

Amper

Kelvin

Mol

Kandela

Page 6: Fizika6 Merenje i Mere

Fizička veličina SI sistem

Naziv Oznaka Naziv Oznaka

Dužina l metar m

Masa m kilogram kg

Vreme t sekunda s

Jačina električne struje I amper A

Temperatura T kelvin K

Količina supstance n mol mol

Jačina svetlosti Jv kandela Cd

Osnovne fizičke veličine i jedinice mere

Page 7: Fizika6 Merenje i Mere

MERENJE, MERILA I INSTRUMENTI

Merenje pomoću merila je direktno upoređivanje fizičkih veličina i njihovih jedinica

Mnogo je više fizičkih veličina koje se ne mogu direktno meriti, već posredno npr. pri određivanju jačine električne struje gde se koriste uređaji za merenje t.j. merni instrumenti.

Merenje je tehnički postupak kojim se određuju brojne vrednosti fizičkih veličina izraženih u određenim jedinicama mere.

Page 8: Fizika6 Merenje i Mere

MERENJE DUŽINE

Jedinica za dužinu je metar (m). Jedan metar je rastojanje između dve crte na

parametru( lenjir specijalnog oblika napravljen od

platine i iridijuma, koji se čuva u Međunarodnom birou za mere u Sevru kraj Pariza)

Pariski etalon metra

iz 1796g.

Page 9: Fizika6 Merenje i Mere

Rezličite vrste merila

Pomično merilo ( lenjir sa nonijusom)-telo čije spoljne dimenzije merimo stavlja se između kljunova pomične i nepomične skale

Ampermetar za merenje jačine struje

Mikrometarsko merilo

( za precizno merenje dimenzija)

Page 10: Fizika6 Merenje i Mere

MERENJE I ODREĐIVANJE ZAPREMINE

Merenje zapremine tela svodi se na merenje dužine

Jedinica za zapreminu u Međunarodnom sistemu jedinica je kubni metar (m3)

Zapremina tečnih tela se direktno može meriti menzurom

Page 11: Fizika6 Merenje i Mere

MERENJE VREMENA

Svaka pojava ima svoje trajanje, početak i kraj i dešava se u određenom intervalu vremena

Osnovna jedinica za merenje vremena je sekunda (s)

Sekunda je jednaka 86 400-tom delu dana

Minut 1 min=60s

Čas 1 h = 60 min = 60 · 60 s=3600 s

Dan 1 dan =24 · 60min = 24 · 3600 s =86 400s

Vreme se meri časovnikom,a još preciznije hronometrom

Page 12: Fizika6 Merenje i Mere

GREŠKE PRI MERENJU

Dobijene vrednosti merenih fizičkih veličina ne mogu biti apsolutno tačne

Merni instrumenti nisu savršeni i prave greške u merenju

Za što tačnije izmerene vrednosti, merenje se ponavlja više puta i izračunava srednja vrednost

Određivanjem srednje vrednosti, rezultat merenja se približava tačnoj vrednosti i time se čini manja greška

Page 13: Fizika6 Merenje i Mere

ETALONI I PROTOTIPI

KILOGRAM

1889. Kilogram je masa međunarodnog prototipa kilograma (BIPM) koji je napravljen od legure 90% platine i 10% iridijuma gustine

21500 kg m-3 u obliku cilindra čija su visina i prečnik nominalno 39 mm, tako da mu je masa tačno 1 kilogram.

Page 14: Fizika6 Merenje i Mere

BIPM (Francuska) je proizveo 43 prototipa ovog kilograma koji se nalaze u nacionalnim institucijama, kao što je naš Savezni zavod za mere i dragocene metale, koji služe kao standarde jedinice mase.

Engleska Kanada SAD

Page 15: Fizika6 Merenje i Mere

ETALONI I PROTOTIPI

METAR

Nacionalni prototip metra No 27

(SAD, 1893.)