E l e k t r on sk i m j e s e ~n i k z a e v r op sk e i n t e g r a c i j e - b r o j 3 3 , j un , 2 0 0 8 .

Evropski puls

AANNAALLIIZZAADa li je crnogorskopravosu|e krenulostazama oporavka

TTEEMMAA BBRROOJJAAKoji su

izazovi predNacionalnimsavjetom za

evropskeintegracije

IINNTTEERRVVJJUUprof. dr

Stjepan Malovi},direktor

Centra zaedukacijunovinara

2Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ka l enda r

OODDLLAAGGAANNJJEEAko je za Britaniju sinonim euroskepti-

cizam, za Francusku i Holandiju "ne"evropskom ustavu, za Bugarsku korupcija,onda bi se za Crnu Goru mogla vezati rije~"odlaganje".

Prvo je potpisivanje Sporazuma o sta-bilizaciji i pridru`ivanju (SSP) odlo`eno zbogprevo|enja na slu`bene jezike Evropske uni-je (EU), zatim je izrada Nacionalnog progra-ma za integraciju (NPI) prolongirana neko-liko mjeseci, pa je opozicija odlo`ila formi-ranje Nacionalnog savjeta za evropske inte-gracije (NSEI) zbog me|usobnih ~arki, aEvropska komisija (EK) otvorila stalno pred-stavni{tvo u Podgorici, naravno, nakonvi{emjese~nog odlaganja...

Nedavno su nam crnogorski zvani~nicipotvrdili da }emo pri~ekati i na aplikaciju za~lanstvo zbog unutra{njih problema EU.

Dobro da nijesu servirali poruku da sutime u~inili pametan potez jer bi Briselmogao optu`iti Podgoricu za neuspjeh refer-enduma u Irskoj!?

Dr`avni vrh pomenuo je te unutra{njeprobleme EU koji su, budi usput re~eno, sta-ri koliko i ona sama, tek kada su delegacijiEK, koja je boravila u Podgorici, vidjeli le|a.

Kako se ni briselski ~inovnici nijesupretrgli da objasne ~itavu stvar ostala su,izme|u ostalih, otvorena pitanja - da li jeGGoorrddaannaa \\uurroovvii}} po`urila kada je najavilada }emo aplicirati do kraja juna, da li je tajrok figurirao zbog kampanje za predsje-dni~ke izbore ili je rije~ o projektovanjude{avanja na kratkoro~ne staze?

Naime, na jesen sljede}e godineodr`avaju se parlamentarni izbori u CrnojGori. Samo bi teoretski postojala {ansa dado tada dobijemo status kandidata, ako nizbog ~ega drugog, onda zbog izbora zaEvropski parlament. Kreatori doma}e politikesigurno znaju da nije pametno i}i u kam-panju sa pitanjem za{to Brisel na{oj dr`avijo{ ne da to milozvu~no ime. Mo`da jebolje da aplikacija nakupi malo pra{ine ufioci Gordane \urovi}.

Nedavno je EK uru~ila Vladi "Mapuputa" sa jasnim uslovima {to treba u~initi dabi u`ivali u blagodetima bezviznog re`ima.Vrh nam opet, optimisti~no, obe}ava da}emo do kraja ove ili po~etka sljede}egodine ispuniti te uslove. VV..@@..

Crna Gora odlo`ila apli-kaciju za ~lanstvo u EU(27. maj) - potpredsjedni-ca Vlade Gordana \urovi}saop{tila da je Crna Goraza jesen odlo`ila aplikaci-ju za ~lanstvo u Evropskojuniji (EU). Crnogorski zva-ni~nici objasnili da su izEU sugerisali da sa~ekajusa aplikacijom zbog unu-tra{njih problema Unije.

Crna Gora dobila "Mapu puta" (28.maj) - zvani~nik Evropske komisije(EK) Pierre Mirel uru~io {efu crno-gorske diplomatije Milanu Ro}enutekst "Mape puta" za ukidanje vizacrnogorskim gra|anima za zemljeEU. To je dokument kojim je EKpopisala sve obaveze koje Crna Goratreba da ispuni kako bi dobilabezvizni re`im sa zemljama EU.Ministar unutra{njih poslova i javneuprave Jusuf Kalamperovi} ponovoizrazio nadu da bi do kraja ove ilipo~etka sljede}e godine Briselmogao staviti Crnu Goru na bijeluSchengen listu.

Bugarska ratifkovala SSP (30. maj) -Parlament Republike Bugarske je rat-ifikovao Sporazum o stabilizaciji ipridru`ivanju (SSP) Crne Gore i EU.Bugarska je ~etvrta od 27 dr`ava~lanica EU koje su ratifikovale SSP.Prije nje su to uradili parlamentiEstonije, Ma|arske i Slovenije.

Vlada usvojila Nacionalni programza integraciju (5. jun) - taj doku-ment obuhvata presjek obavezaCrne Gore prema EU u narednih petgodina, odnosno detaljan planaktivnosti koje Vlada planira da pre-duzme kako bi Crna Gora bilaspremna da preuzme obaveze kojeproizilaze iz ~lanstva u Uniji dokraja 2012. godine.

Austrija ratifikovala SSP (5. jun) -predsjednik Austrije Heinz Fischerpotpisao SSP Crne Gore i EU nakon{to su ga oba doma austrijskog par-lamenta ratifikovala.

Otvorena kancelarija Delegacije Evro-pske komisije u Podgorici (7. jun) -visoki zvani~nik EK Michael Leigh ipremijer Milo \ukanovi} sve~anootvorili stalno predstavni{tvo DelegacijeEvopske komisije u Podgorici, koje senalazi u centru grada, na obali Ribnice.

Propao referendum u Irskoj (12. jun) -na referendumu u Irskoj 53.4% glasa~aizjasnilo se protiv Lisabonskog ugovora{to je EU dovelo u stanje svojevrsnekrize i otvorilo vrata za spekulacijekoliko je izvjesna evropska perspektivazapadnog Balkana. Irska je jedina ~lan-ica koja se odlu~ila na ratifikaciju putemreferenduma. Lisabonski sporazum pre-thodno je ratifikovalo 18 ~lanica.

Evropski savjet tra`i uspje{nu prim-jenu SSP (20. jun) - "Evropski Savjetje svjestan napretka koji je Crna Gorapostigla i ohrabruje tu dr`avu da seubudi}e fokusira na ja~anje adminis-trativnih kapaciteta, borbu protivkorupcije i organizovanog kriminala ikonsolidovanje institucija", navodi seu zaklju~cima nakon sastanka Savjetau Briselu. "Kako bi dostigle sljede}efaze u odnosima sa EU, Albanija iCrna Gora moraju da uspostaveuvjerljive dokaze o uspje{noj primjeniSSP-a", zaklju~ak je Savjeta.

Solana razgovarao sa \ukanovi}em(22. jun) - nakon sastanka u Briselusa visokim predstavnikom EUJavierom Solanom, crnogorski premi-jer Milo \ukanovi} kazao da jePodgorica spremna da ispuni obavezeiz "Mape puta" i do kraja godine apli-cira za status kandidata u EU.

Sa otvaranja kancelarije Delegacije EK

foto

VIJE

STI

3Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . S tav

Evropska unija (EU) mora pokazati daumije biti odlu~na i efikasna u odnosi-

ma sa zapadnim Balkanom jer je upravoovaj region test njenog kredibiliteta name|unarodnoj sceni. Region Balkana jekroz istoriju predstavljao stjeci{te razli~itihkultura: isto~nog i zapadnog Rimskog

carstva, pravoslavne i katoli~ke vjere, kaoi hri{}anstva i islama. Oduvijek je bioomiljena meta osvaja~a: Slovena, Turaka,Austrijanaca i mnogih drugih. Todvostruko naslje|e sukoba kutura i stranedominacije predstavlja ogroman izazov zaEU. Mo`e li ta nadaleko hvaljena "trans-formativna sila" donijeti mir, prosperitet istabilnost Balkanu?

Evropska unija je 2003. godineobe}ala ovim zemljama ~lanstvo.Okru`ene sa svih strana ~lanicama EU,poput "enklave" u srcu Unije, ove suzemlje sljede}e na listi evropskihpro{irenja.

Pitanje je, ipak, da li }e obe}anje~lanstva, koje je tako dobro djelovalo ucentralnoj Evropi biti jednako efikasno ina Balkanu? Za{to politi~ari oklijevajuda sprovedu neophodne reforme,uprkos proevropskoj retorici? [to akodemokratski izabrane vlade izgube vjeruu "evropski projekat"? Da li je pravimodel za ovaj region pro{irenje ili pro-tektorat?

Nakon ratova koji su pratili raspadbiv{e Jugoslavije, klju~ni prioritet EU i~itave me|unarodne zajednice na ovomprostoru je sprije~avanje daljih sukobakroz nametnute reforme i manje ili vi{edirektno upravljanje dr`avom u Bosni i

Hercegovini i na Kosovu. Sada jeneophodno na}i na~ina da protektoratiprestanu biti protektorati i osposobe seda budu ravnopravne ~lanice EU.

Srbija bi mogla brzo napredovati ka~lanstvu. Posljedice doga|aja na Kosovusu, me|utim, dovele su do toga da

odre|en broj gra|ana Srbije gleda na"evropsku perspektivu" kao na ne{to {toje suprotno njihovim nacionalniminteresima. Gledano sa strane, mogu-}nosti da Srbija napreduje van EU suvrlo ograni~ene, ali gra|anima Srbijetreba dati vremena da sami odlu~e.

U me|uvremenu, EU mora imatistrpljenja sa vlastima u Beogradu, ali imne smije ni popu{tati: na Srbiju se

odnose isti kriterijumi kao i na ostalezemlje Balkana, bez neopravdanihustupaka. Ne smije se dozvoliti ni daproblemi u jednoj zemlji zaustave drugena njihovom putu ka EU.

Zato treba razraditi politiku pre-ciznih i blagovremenih podsticaja:mogu}nost putovanja u inostranstvo jeveoma va`na mla|im generacijama iposlovnim ljudima. Zato je liberalizacijaviznih re`ima jedna od glavnih "{arga-repa" za gra|ane Balkana. Viznaograni~enja treba ukinuti ~im neka dr`a-va ispuni sve uslove. EU mora stvoritidirektan kontakt sa gra|anima i civilnimdru{tvom, makar to zna~ilo i za-obila`enje zvani~nih politi~kih struktura.

Zemlje regiona koje to jo{ nijesuu~inile bi trebale po~eti pripreme zaht-jeva za ~lanstvo {to je prije mogu}e.Zatim bi trebale uslijediti procedure tzv."screening-a", tokom kojih nacionalnistru~njaci i zvani~nici i predstavniciEvropske komisije analiziraju uskla|enostpravila i politika odre|ene zemlje sa EU.Prethodna iskustva su pokazala da jeovo vanredno efikasan proces u~enjakoji odr`ava motivisanost nacionalnihadministracija na visokom nivou.

Prije no {to potpi{e prvi sporazumo pristupanju (najvjerovatnije saHrvatskom), EU bi sama morala dadefini{e op{ti okvir institucionalnihpromjena neophodnih da bi Unija bilau stanju da apsorbuje sve zemljeBalkana. To podrazumijeva odre|ivanjebroja glasova u Savjetu, mjesta uEvropskom parlamentu itd. Time biperspektiva ~lanstva postala znatnorealnija i opipljivija.

Napredak na Balkanu je test kred-ibiliteta EU na me|unarodnoj sceni. S

obzirom na trenutnu zbrku okoUgovora iz Lisabona, EU mora dapoka`e da je sposobna da djelujeefikasno i odlu~no u bar jednom odprioritetnih politi~kih domena. Ako EUne mo`e da uspije na Balkanu, u sop-stvenom dvori{tu, ne mo`emo o~ekivatini da bude do`ivljena ozbiljno na {irojme|unarodnoj sceni.

Autor je predsjednik radne grupeCentra za evropske politike (EPC) kojaje uradila izvje{taj o odnosima EU izapadnog Balkana pod naslovom:"Balkan u Evropi: karantin ili transfor-macija?" Ovaj tekst je rezime zaklju~akatog izvje{taja

P O G L E D I Z E V R O P E

EEvvrrooppaa ii BBaallkkaann::[[ttoo nnaamm jjee ~~iinniittii??Pi{e: Graham Avery

NNaapprreeddaakk nnaa BBaallkkaannuu jjee tteesstt kkrreeddiibbiilliitteettaa EEUU nnaa mmee||uunnaarrooddnnoojjsscceennii.. SS oobbzziirroomm nnaa ttrreennuuttnnuu zzbbrrkkuu ookkoo UUggoovvoorraa iizz LLiissaabboonnaa,, EEUUmmoorraa ddaa ppookkaa`̀ee ddaa jjee ssppoossoobbnnaa ddaa ddjjeelluujjee eeffiikkaassnnoo uu bbaarr jjeeddnnoommoodd ppoolliittii~~kkiihh ddoommeennaa.. AAkkoo nnee mmoo`̀ee ddaa uussppiijjee nnaa BBaallkkaannuu,, uu ssoopp-ssttvveennoomm ddvvoorrii{{ttuu,, nnee mmoo`̀eemmoo oo~~eekkiivvaattii nnii ddaa bbuuddee ddoo`̀iivvlljjeennaaoozzbbiilljjnnoo nnaa {{iirroojj mmee||uunnaarrooddnnoojj sscceennii

EEUU mmoorraa ssttvvoorriittii ddiirreekkttaann kkoonnttaakktt ssaa ggrraa||aanniimmaa ii cciivviillnniimm ddrruu{{ttvvoomm,,mmaakkaarr ttoo zznnaa~~iilloo ii zzaaoobbiillaa`̀eennjjee zzvvaannii~~nniihh ppoolliittii~~kkiihh ssttrruukkttuurraa

4Evr op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . T ema b r o j a

Odluka o formiranju Naciona-lnog savjeta za evropske inte-

gracije (NSEI) usvojena je upolupraznoj sali Skup{tine CrneGore, kao posljednja ta~ka dne-vnog reda i bez prisustva ve}egdijela opozicije.

Gotovo ~etiri mjeseca od tada,opozicije opet nema, a Savjet jo{nije formiran jer oni nijesudostavili kompletan spisak imenakandidata za ~lanove tog tijela.

U me|uvremenu, javnost sezabavljala opozicionim prepirkamakome bi trebalo da pripadne pred-sjedni~ko mjesto, dok su oni isto-vremeno i konstantno upozoravalida u Vladi sjede antievropljani.

Iako se ne mogu dogovoriti ko

bi od njih dvojice trebao da budepredsjednik NSEI, jedina dva kan-didata za tu funkciju Sr|an Mili} iNeboj{a Medojevi} sla`u se da jeantievropski lobi u Crnoj Goriveoma jak i da }e borba protivnjega biti prete{ka.

Zajedni~ko mi{ljenje nemajuni kod prognoziranja koliko Savjetstvarno mo`e uraditi napribli`avanju Crne Gore Evropskojuniji. Mili}, {ef Socijalisti~e naro-dne partije (SNP), ocjenjuje da }ese upravo kroz funkcionisanje togtijela pokazati ko koliko zna iumije da radi, dok Medojevi},lider Pokreta za promjene (PzP),tvrdi da }e u~inak Savjeta zavisitiod volje Demokratske partije soci-jalista (DPS).

No, oba opozicionara obe-

}avaju da }e u~initi sve kako bi"prekratili" put Crne Gore ka klubudvadesetsedmorice.

"Konture koje NSEI ve} dobija,predlaganjem ljudi, ne samo izpoliti~kog, nego i iz javnog `ivota,govore u prilog na{im nadama da}e to tijelo biti zna~ajan faktorsveukupnog evropskog puta CrneGore", kazao je Mili} za Evropskipuls.

On tvrdi da se njegov opti-mizam zasniva na ogromnoj ve}inigra|ana koji stvarno `ele promjenusistema vrijednosti, ali i na "ljudi-ma u sistemu koji ho}e da mijen-jaju ne{to".

"Znam da postoje ljudi u siste-mu koji ho}e da osjete da su imle|a sigurna, kako bi mogli dakrenu u obra~un sa onima kojiko~e Crnu Goru. Mi jo{ ne znamokoliko je jak antievropski lobi, jernijesmo u{li u obra~un sa njim.Prilika za obra~un sa antievropskimlobijem je upravo pri~a o NSEI. Tonije pri~a o smjeni DPS-a iSocijaldemokratske partije (SDP),ve} o promjeni sistema vrijednosti.Ne trebaju nam kozmeti~ke prom-jene. Zato }e se upravo u Savjetuvidjeti ho}ete li i da li znate daradite. Vidje}e se da li ste sprem-ni da radite za ono {to je interessvih gra|ana", rekao je Mili},dodaju}i da bi javnost mogla bitiveoma iznena|ena kad ~uje ko jesve u pri~i o antievropskom lobiju.

On je pozvao dr`avne institu-cije da, prije svega, poka`uozbiljnost povodom inicijative

K O L I K O J E C R N A G O R A D A L E K O O D E V R O P S K I H S T A N D A R D A I Z O B L A S T I B E Z B I J E D N O S T I I Z A [ T I T E N A R A D U

NNaa ttaappeettuu aannttiieevvrrooppsskkii lloobbii Pi{e: Danilo Mihajlovi}

Crnogorski odbor formiran je na osnovu ideje iz susjedne Hrvatske, gdje jeNacionalni odbor za pra}enje pregovora sa EU formiran 2004. godine.Prilikom posljednjeg izbora predsjednika hrvatskog Savjeta nije bio ni{ta ti{e

nego {to je kod nas. Predsjednik najja~e opozicione partije Socijaldemokratskepartije (SDP) Zoran Milanovi} tada je izgubio trku sa koleginicom iz tako|eopozicione Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesnom Pusi}.

Nacionalni odbor za pra}enje pregovora Hrvatske sa EU posebno je radnotijelo hrvatskoga Sabora koje nadgleda i ocjenjuje tok pregovora, daje mi{ljen-je i smjernice u ime Sabora o pripremljenim pregovara~kim pozicijama, raz-matra informacije o pregovara~kom procesu, razmatra i daje mi{ljenja o pitan-jima koja }e se otvarati tokom pregovora, razmatra i ocjenjuje pregovara~kodjelovanje pojedinih ~lanova pregovara~koga tima te prema potrebi dajemi{ljenje o usagla{avanju hrvatskog zakonodavstva s propisima EU.

Nacionalni odbor preko predsjednika odr`ava redovne konsultacije irazmjenjuje informacije s predsjednikom Hrvatske, premijerom i predsjed-nikom Sabora, te sa {efom misije u Briselu i glavnim pregovara~em.

Odbor se sastoji od poslanika hrvatskoga Sabora, predstavnika predsjed-nika Hrvatske, Hrvatske akademije nauka, Unije poslodavaca i sindikata.

^̂̂̂AAAARRRRKKKKIIII BBBBIIIILLLLOOOO IIII UUUU HHHHRRRRVVVVAAAATTTTSSSSKKKKOOOOJJJJ

5Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . T ema b r o j a

predsjednika Francuske NicolasSarkozy-ija o formiranju Meditera-nske unije.

"Mislim da ljetnji period u pot-punosti treba da posvetimo toj ini-cijativi i da tu ideju u potpunostipodr`imo. Kroz pri~u o regionalnojsaradnji afirmisali bismo pozicijuCrne Gore", rekao je prvi ~ovjekSNP-a.

Mili} je dodao da bi zacrnogorsku pri~u o EU itekako bilova`no kada bi i predsjednik spolj-nopoliti~kog odbora MiodragVukovi} organizovao sastanak saparlamentarcima, premijerom ipredsjednikom dr`ave, a na kojembi {ef diplomatije Milan Ro}enpredstavio nacionalne stavove koje}e zastupati u junu u Francuskoj, atokom sastanka lidera zemalja EU.

Medojevi} isti~e da }e prva iprava uloga Savjeta biti da gra-|anima predstavi da je sudbina ibudu}nost Crne Gore ipak va`nijaod "kratkoro~nih interesa ne-kolicine korumpiranih kriminalaca".

On u razgovoru za Evropskipuls tvrdi da }e u~inak NSEI pre-vashodno zavisiti od politi~ke voljevladaju}e ve}ine i predstavnika

institucija "koje kontroli{e DPS, akoji }e biti u Savjetu".

"Ali, ja }u kao predsjednik togSavjeta sigurno u~initi dodatne

Prema odluci Skup{tine, sastav Savjeta ~ine predsjednik i zamjenik, koji sebiraju iz reda poslanika opozicije i vlasti, {est ~lanova iz reda parlamentarne

opozicije, predsjednik i potpredsjednik spoljnopoliti~kog Odbora, predsjednicistalnih odbora Skup{tine, po jedan ~lan kojeg odre|uje predsjednik Crne Gore,Univerzitet, CANU, Sudski i Tu`ila~ki savjet, te po dva ~lana koja odre|uju NVOkoje se bave pitanjima evropskih integracija i primjenom SSP i Socijalni savjet.

Tako }e u NSEI sjedjeti predsjednik i potpredsjednik Odbora za me|unar-odne odnose Miodrag Vukovi} i Branko Radulovi}, te predsjednici skup{tinskihodbora za ustavna pitanja Miodrag Ili~kovi}, politi~ki sistem D`avid [abovi},bezbjednost i odbranu Dragan Kujovi}, ljudska prava Ko~a Pavlovi}, za rodnuravnopravnost Ljubica-BBeba D`akovi}, turizam Bo`idar Vuksanovi}, nauku iprosvjetu Niko Martinovi}, za zdravstvo Hajran Kala~, te predsjednikAdministrativnog odbora Radivoje Nik~evi}.

Predsjednik Crne Gore odredio je Ivana Lekovi}a, CANU Momira\urovi}a, Sudski savjet Vesnu Medenicu, a Tu`ila~ki Ranku ^arapi}.

Poslanici vladaju}e koalicije ne}e odlu~ivati samo ko }e biti predsjednikNSEI, ve} i oko kandidata iz NVO sektora i Univerziteta.

Dr`avni Univerzitet je za ~lana NSEI predlo`io Sr|ana Darmanovi}a, aFakultet za dr`avne i evropske studije Sonju Bjeleti}.

Najvi{e kandidata je iz nevladinih organizacija i to Mom~ilo Radulovi},Boris Raoni}, Tijana Markovi}, Kerim Me|edovi} i Mihailo Markovi}.

SNP je za ~lana NSEI kandidovala Predraga Bulatovi}a, Narodna stranka(NS) Predraga Popovi}a, a PzP Sr|u Brajovi}a.

Bo{nja~ka stranka (BS) dostavila je Administrativnom odboru prijedlog da sekao ~lan tog tijela imenuje Hazbija Kala~. Srpska narodna stranka (SNS) jo{ nijedostavila svoj prijedlog, a predstavnici SNP-a i PzP-a nedavno su se slo`ili da bijedno mjesto trebalo da pripadne Demokratskom savezu u Crnoj Gori (DSCG).

^̂LLAANNOOVVII SSAAVVJJEETTAA

foto

VIJE

STI

foto

VIJE

STI

Sr|an Mili} Neboj{a Medojevi}

6Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . T ema b r o j a

napore da podr`imo proevropskesnage u crnogorskoj Vladi i da seizborimo protiv antievropskoglobija. To zna~i da }e prva ulogaSavjeta, u ovoj fazi pridru`ivanja,biti da iska`e jasnu politi~ku voljuda je u Crnoj Gori ve}insko raspo-lo`enje da budemo ~lanica EU",rekao je Medojevi}.

On ocjenjuje da }e Savjetmo}i da radi na ostvarivanju kon-senzusa u Crnoj Gori, vezano zamjere i politike koje trebakonkretno primijeniti da bi seubrzao crnogorski put ka EU.

"To ne}e biti lako, jer sigurno

da antievropski lobi ima upori{te uvrhu crnogorske Vlade i djelovimakorumpiranih sistema, koji suvezani sa organizovanim krimi-nalom. Oni }e u~initi sve da zaus-tave reforme koje se od nas tra`e",rekao je on.

Lider PzP-a pozvao je ne-davno vlast da se uzdr`i odglasanja kada se bude birao pred-sjednik NSEI, {to su iz SDP-ana~elno prihvatili, ali i najavili dane}e vje~no ~ekati opozicione pri-jedloge.

Medojevi} je rekao da zanjega to mjesto ne predstavlja

nikakav marketing, ve} da se radio veoma rizi~noj funkciji.

On je ponovio da ne razumijeza{to Mili} insistira da bude pre-dsjednik, kada "iza mene stoji dvijetre}ine predstavnika opozicije".

"[to se mene li~no ti~e, to nijenikakav politi~ki marketing, negoveoma rizi~no politi~ko mjesto.^injenica je da }e odre|eni krimi-nalni krugovi u~initi sve da CrnaGora u ovoj fazi pridru`ivanja nenapravi nikakav zna~ajniji korak.Radi se o odre|enoj politi~kojborbi koja za sobom nosi velikirizik i pretpostavljam da }e se isam (Milo) \ukanovi}, ako krene uakciju ~i{}enja Crne Gore od krim-inala, suo~iti sa opasnim rizicimapo njega i po njegovo okru`enje.Zato mjesto predsjednika NSEI nijenikakav politi~ki marketing, negonajodgovornije i trenutno najopas-nije mjesto koje neko mo`e dapokrije", ocijenio je on.

Medojevi} je naglasio da bikao predsjednik Savjeta kona~no"ra{~istio" sa pitanjem ho}e li Vladaevropske integracije, {to mora i dali smije to da uradi.

"Ako Vlada ne mo`e to dauradi, onda treba da konstatujemoda je u Crnoj Gori nekolicina ljudiiz podzemlja ja~a od zvani~neVlade i da ~ekamo da neko izme|unarodne zajednice izvr{i pri-tisak da se te reforme dese", rekaoje on.

Iz DPS-a su saop{tili da tapartija jo{ nije odlu~ila da }e naSkup{tini glasati za sastav NSEI bezkandidata opozicije, te da su {anse"pola-pola".

Odlukom o osnivanju, pred-vi|eno je da NSEI radi kao savje-todavno tijelo i doprinosi boljojkoordinaciji i nadgledanju prim-jene Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju (SSP) i pra}enjupregovora o pristupanju CrneGore EU.

Generalni sekretar Evro-pskog pokreta u Crnoj

Gori Mom~ilo Radulovi}ocijenio je da NSEI ne}emo}i uspje{no da radi akopoliti~ki predstavnici Sa-vjeta "ne skinu partijskemantile".

"Savjet je najboljemjesto za konsenzus okoevropskih integracija, ali idrugih bitnih procesa i zanjegov uspje{an rad naj-ve}a odgovornost je napoliti~kim predstavnicima.Da bi on dobro radio bitanje, kako unutaropozicioni,tako i konsenzus izme|uopozicije i vlasti", rekao jeRadulovi} za Evropski puls.

Upitan gdje vidi svojuulogu ako bude izabran za~lana Savjeta, Radulovi} jenaveo da }e se fokusiratina promociju svega onog ~ime se bave NVO, u ~ijem opsegu su evropskeintegracije.

"A sve ono {to rade podi`e rejting Crne Gore u evropskim strukturama.Tako|e, da}u maksimalan doprinos postizanju konsenzusa izme|u opozicijei vlasti u Savjetu. Trudi}u se i da uka`em na potrebu stvaranja sna`nogkomunikacionog i akcionog sistema za koherentno djelovanje svih segmena-ta dru{tva. Poku{a}u i da svoje me|unarodne kontakte stavim u funkciju {toboljeg rada Savjeta", rekao je Radulovi}.

BBBBIIII]]]]EEEE DDDDOOOOBBBBRRRROOOO AAAAKKKKOOOO SSSSKKKKIIIINNNNUUUUPPPPAAAARRRRTTTTIIII JJJJSSSSKKKKEEEE MMMMAAAANNNNTTTTIIIILLLLEEEE

Mom~ilo Radulovi}

foto

VIJE

STI

7Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ana l i z a

Interesantan slijed doga|aja desio seovog juna: prvo je zvani~nik Evropske

komisije MMiicchhaaeell LLeeiigghh u Podgoriciposlao upozorenje crnogorskim zvani-~nicima da je pravosu|e jedna odnaslabijih ta~aka potencijalne kandida-tkinje za ~lanstvo u EU, onda je tri danakasnije premijer MMiilloo \\uukkaannoovvii}} najavioda }e uslijediti prve presude za korupci-ju, da bi poslije deset dana jedan odkontroverznih sudija Vi{eg suda uPodgorici RRaaddoovvaann MMaannddii}} podnioostavku. Navodno, nakon {to je saznaoda je predsjednica Vrhovnog suda VVeessnnaaMMeeddeenniiccaa odlu~ila da predlo`i njegovorazrje{enje.

Na prvi pogled dobri signali za CrnuGoru, koju na zapadu ~esto opisuju kao"malu kriminogenu dr`avu" u kojoj sekorupcija shvata kao "normalan diosvakodnevice". Ono {to, me|utim, ostajeiza i {to i dalje bolno ukazuje na to

koliko je Crna Gora pravno neizgra|enadr`ava sa institucijama koje se samo takozovu, a koje su fakti~ki podre|ene jed-nom centru mo}i okupljenom okosvemo}nog premijera, podmuklo prijetida Crna Gora ne uspije da se otrgne odstatusa "zarobljenog dru{tva".

Na primjer, odakle premijer mo`eda zna da }e "uskoro da uslijede presudeza korupciju"? Otuda {to mu je tosaop{tila predsjednica Vrhovnog suda!\ukanovi} ne krije da je va`nu vijestobjavio na svojoj konferenciji za medijenakon {to je to ~uo od Medenice.

Saop{tio je to kao najnormalnijustvar, kao da je sasvim prirodno da {efnajvi{e sudske instance podnosi raportepremijeru o tome {to planira da uradi.

Postoji li u Crnoj Gori podjela nazakonodavnu, izvr{nu i sudsku vlast?Formalno, da. Su{tinski, suvi{e je indici-ja koje neumoljivo pokazuju da je ovdjeipak sva vlast skoncentrisana u rukamaonog najmo}nijeg - premijera.

Jer, u Crnoj Gori 21. vijeka jo{ nijemogu}e postati predsjednik Vrhovnogsuda ako nijeste odani saveznik partijena vlasti. ^ak i ako se pogleda procedu-ra izbora - bira ga ve}ina u Skup{tini.Zatim predsjednik Vrhovnog suda pred-

sjedava Sudskim savjetom i ima presud-nu rije~ prilikom izbora ili razrje{enjaostalih sudija. Ta~no je da i u nekimzapadnim demokratijama predsjednikima odlu~uju}u rije~ ko }e biti uVrhovnom sudu. Ali je ta~no i da su tesudije sudili predsjednikovim bliskimljudima. U Crnoj Gori se to nikada nijedesilo.

Garnitura na vlasti svugdje se te{koodri~e vi{ka mo}i - to se u Crnoj Gori,izme|u ostalog, ogleda i u tome {toVladina stambena komisija i daljeodlu~uje o tome koji }e sudija dobitistan! I kako onda, kada sudije `ive satim optere}enjem i skromnom platomkoju im opet odre|uje Vlada, o~ekivatiod njih da sude nepristrasno ako mora-ju da brinu o najosnovnijim egzistencijal-nim pitanjima.

Ovdje se opet dolazi do onognajbazi~nijeg principa kada je u pitanjuuspostavljanje pravne dr`ave i ja~anjeinstitucija - politi~ke volje. Da li uop{teima volje kod crnogorskih ~elnika da odskoro obnovljene nezavisne dr`avenaprave moderno gra|ansko dru{tvo u

kojem se zna red? Dio javnosti u CrnojGori o tome ili ne razmi{lja ili je ve}odavno ubije|en da to ovdje ne stanuje.Dio onih koji podr`avaju vlast mo`da ivjeruju u to, mada bi prije moglo biti daih sasvim drugi motivi vode kada u|u naglasa~ka mjesta.

Ako pitate premijera, on nema dile-mu: "Ima odre|enih slabosti, ali su oneplod nepotpune spremnosti javnosti,institucija i slu`benika da se odmahsuo~e sa novinama. To, naravno, ne

umanjuje slabosti... Nema idealnihdr`ava i pravnih sistema".

Ta~no je da nigdje nije idealno, aliono {to zabrinjava u crnogorskom slu~ajuje ~injenica da ve}ina nosioca najva`nijihjavnih ovla{}enja zavise od premijera narazne na~ine - ili su tamo samo zato {toje to njegova volja ili mu se dive ili ga sepla{e. Zato se, mogu}e, ne de{ava dapolicija, tu`ioci i sudije po~nu da se baveljudima bliskim \ukanovi}u, a imali suitekako povoda za tako ne{to. Sistem sedr`i zato {to ga kontroli{e jedan ~ovjek.Ali, {to }e se desiti kada on to vi{e nebude htio ili ne bude u stanju? Da li setakav sistem mo`e samoodr`ati bez velik-ih lomova i me|uklanovskih obra~una sako zna kakvim posljedicama?

Neki crnogorski intelektualci imajusljede}u teoriju - za ovaj stepen razvojacrnogorskog dru{tva mo`da bi najboljebilo kada bi Crna Gora bila "prosve}enadikatutura" u kojoj bi \ukanovi} doniodekret da se sistem pro~isti i da uvedevladavinu prava. Jer, po njima, samo jeon dovoljno sna`an da to uradi sobzirom na svoju harizmu i uticaj nabli`u i {iru okolinu.

Ko zna, mo`da bi premijer i biospreman da se toliko `rtvuje za svojuzemlju. Za sada je to iluzija, iako }e nekimo`da konstatovati da je krenulo vrijemezamjene "trulih dasaka" u sistemu.

TTaa~~nnoo jjee ddaa nniiggddjjee nniijjee iiddeeaallnnoo,, aallii oonnoo {{ttoo zzaabbrriinnjjaavvaa uuccrrnnooggoorrsskkoomm sslluu~~aajjuu jjee ~~iinnjjeenniiccaa ddaa vvee}}iinnaa nnoossiiooccaa nnaajjvvaa`̀nniijjiihhjjaavvnniihh oovvllaa{{}}eennjjaa zzaavviissee oodd pprreemmiijjeerraa nnaa rraazznnee nnaa~~iinnee - iillii ssuu ttaammoossaammoo zzaattoo {{ttoo jjee ttoo nnjjeeggoovvaa vvoolljjaa iillii mmuu ssee ddiivvee iillii ggaa ssee ppllaa{{ee

PPoossttoojjii llii uu CCrrnnoojj GGoorrii ppooddjjeellaa nnaa zzaakkoonnooddaavvnnuu,, iizzvvrr{{nnuu ii ssuuddsskkuuvvllaasstt?? FFoorrmmaallnnoo,, ddaa.. SSuu{{ttiinnsskkii,, ssuuvvii{{ee jjee iinnddiicciijjaa kkoojjee nneeuummoolljjiivvooppookkaazzuujjuu ddaa jjee oovvddjjee iippaakk ssvvaa vvllaasstt sskkoonncceennttrriissaannaa uu rruukkaammaa oonnooggnnaajjmmoo}}nniijjeegg - pprreemmiijjeerraa

D A L I J E C R N O G O R S K O P R A V O S U \ E K R E N U L O S T A Z A M A O P O R A V K A

Trule daske sistema!?Pi{e: Ne|eljko Rudovi}

8Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I n t e rv j u

Direktor Me|unarodnog centra zaedukaciju novinara (ICEJ) profe-

sor dr SSttjjeeppaann MMaalloovvii}} ocijenio je dadr`ava mora omogu}iti okru`enje ukojem uloga novinara i medija morabiti jasno definisana i u kojem se"manipulacije svode na ekscese, a nena pravilo pona{anja".

Malovi}, koji je redovni profesornovinarstva na Univerzitetu u Dubro-vniku i vanredni profesor na Faku-ltetu politi~kih nauka u Podgorici, urazgovoru za Evropski puls ka`e damu je te{ko meritorno ocijenitimedijsku scenu u Crnoj Gori jer jene prati kontinuirano i cjelovito.

"To je uglavnom parcijalno, zavrijeme kratkotrajnih boravaka uPodgorici. No, uo~avam nezadovoljst-vo me|u novinarima i `elju da im seomogu}i ve}a nezavisnost i vi{e slo-bode, a manje uticaja vlasnika, teraznih centara mo}i koji danasmanipuli{u medijima uop{te, pa takoi crnogorskim", rekao je Malovi} kojije tako|e bio anga`ovan kao vanred-ni profesor na Univerzitetu u Be~u ikao redovni profesor na Sveu~ili{tu uZagrebu.

Upitan kako unaprijediti profe-sionalnost u crnogorskim medijima,Malovi} ka`e da "recepta nema, kao{to ga nema ni za Hrvatsku ili nekudrugu zemlju u tranziciji, gdje medijipoku{avaju oja~ati svoju ulogu".

"Profesionalnost je uslovljena

obrazovanjem novinara, ali i uslovi-ma u kojima novinar djeluje. Nijedovoljno da novinari `ele i ho}e bitiprofesionalniji. Dr`ava mora omo-gu}iti takvo okru`enje u kojem sepolo`aj medija i uloga novinara jasnodefini{e i gdje se manipulacije svodena ekscese, a ne na pravilo po-na{anja", rekao je Malovi}.

KKoojjii ssuu ttoo eevvrrooppsskkii ssttaannddaarrddii uunnoovviinnaarrssttvvuu??

Evropski standardi ujedno su isvjetski novinarski standardi. Mogu sesvesti na model zapadnog novinarst-va u kojem se po{tuju slobode nov-inarstva, nezavisnost novinara iure|iva~ke politike, kao i nekitemeljni standardi u izvje{tavanjupoput istinitosti, ta~nosti, po{tenja,

uravnote`enosti i nepristranosti.EU u pogledu medija, a tako i

prema drugim djelatnostima, nepropisuje do u detalja kako se trebapona{ati. EU odre|uje neku zajed-ni~ku politiku prema audiovizuelnim

medijima, ogla{avanju, uticaju vla-sni{tva na ure|iva~ku politiku, po-{tovanje manjina, interkulturalizam isli~no.

DDaa llii bbii iizzddvvoojjiillii nneekkee mmeeddiijjeeuu EEUU iillii ddrr`̀aavvaammaa zzaappaaddnnoogg BBaallkkaannaakkoojjii pprreeddssttaavvlljjaajjuu pprriimmjjeerr pprrooffeessiioonn-aallnnoogg nnoovviinnaarrssttvvaa vveezzaannoo zzaa eevvrrooppsskkeeiinntteeggrraacciijjee??

Mi kaskamo za tim standardimaili ih ne preuzimamo u dovoljnojmjeri, ~ak i kada su nam vlasnicimedija velike evropske korporacije.

[to se evropskih integracija ti~e,svako ima svoje interese i svojagledi{ta, koja se odra`avaju i nalokalne medije.

KKoolliikkoo mmeeddiijjsskkaa kkoonncceennttrraaccii-jjaa mmoo`̀ee bbiittii ooggrraannii~~aavvaajjuu}}ii ffaakkttoorr zzaa

ddeemmookkrraattiizzaacciijjuu ii uussppjjee{{nnee iinnttee-ggrraacciijjee??

Koncentracija medijskog vla-sni{tva je svjetska pojava. Mi nijesmoizuzetak, ve} smo do{li na red da naskupuju velike korporacije. Korpo-

D I R E K T O R C E N T R A Z A E D U K A C I J U N O V I N A R A P R O F E S O R D R S T J E P A N M A L O V I ]

NNaa{{ii mmeeddiijjii kkaasskkaajjuu zzaassttaannddaarrddiimmaa EEUU,, ~~aakk iikkaaddaa ssuu nnjjiihhoovvii vvllaassnniicciikkoorrppoorraacciijjee iizz ssrrccaa EEvvrrooppee

NNoorrmmaallnnoo bbii bbiilloo zzaa oo~~eekkiivvaattii ddaa }}ee nnaa{{ii mmeeddiijjii,, ~~iijjii ssuu vvllaassnniiccii llooccii-rraannii uu ssrreeddii{{ttuu EEUU,, pprriimmjjeennjjiivvaattii nnaajjbboolljjee ssvvjjeettsskkee ssttaannddaarrddee.. AAllii,,uummjjeessttoo ttooggaa,, oonnii nnaamm nnaammee}}uu nnoovviinnaarrssttvvoo nnaajjnnii`̀ee rraazziinnee.. KKaakkoo oonnddaavvjjeerroovvaattii ddaa }}ee nnaamm uu EEUU bbiittii bboolljjee?? GGlleeddaammoo llii {{ttoo nnaamm rraaddee WWAAZZ,,SSttiirryyaa,, MMuurrddoocchh,, RRTTLL ii oossttaallee kkoorrppoorraacciijjee,, oonnddaa ppoo`̀eelliimmoo ddoobbrree ssttaarreekkoommiitteettee ii aaggiittpprroopp.. NNoo,, ttoo jjee pprriivviidd kkoojjeegg mmoorraammoo pprreevvllaaddaattii.. NNeessmmiijjeemmoo kkoorrppoorraacciijjaammaa ddoozzvvoolliittii ddaa ssee ppoonnaa{{aajjuu kkaaoo ddaa ssuu nnaa ""ddiivvll-jjeemm zzaappaadduu"".. DDoommaa}}ii zzaakkoonnii mmoorraajjuu ooggrraannii~~iittii ttrr`̀ii{{nnoo ddiivvlljjaannjjee,, sspprrii-jjee~~iittii kkoonncceennttrraacciijjuu vvllaassnnii{{ttvvaa,, zzaa{{ttiittiittii nneezzaavviissnnoosstt nnoovviinnaarraa

Stjepan Malovi}

9Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I n t e rv j u

rativno novinarstvo drasti~no uti~e namedije i novinare. Ono mijenja upotpunosti sva na{a shvatanja, pa ~aki ideale. Sve je podre|eno poslovn-im rezultatima, koliko god menad`erikorporacija to negirali. Ukidaju sedopisni{tva, smanjuje broj novinara,tra`i se samo ono {to prodaje novinei privla~i gledaoc ili slu{aoc. Kva-litetno novinarstvo je u uzmakusvugdje, ne samo na prostorima na{eregije. Ako jedan Le Monde imaproblema, kako ih ne}e imatiPobjeda ili Vjesnik.

Paradoksalno je da su vlasnicimedija locirani u sredi{tu EU.Normalno bi bilo o~ekivati da }eoni primjenivati najbolje svjetskestandarde. Ali ne, umjesto toga oninam name}u novinarstvo najni`erazine. Kako onda vjerovati da }enam u EU biti bolje? Gledamo li {tonam rade WAZ, Stirya, Murdoch,RTL i ostale korporacije, ondapo`elimo dobre stare komitete iagitprop. No, to je privid kojegmoramo prevladati. Ne smijemokorporacijama dozvoliti da sepona{aju kao da su na "divljemzapadu". Doma}i zakoni morajuograni~iti tr`i{no divljanje, sprije~itikoncentraciju vlasni{tva, za{tititinezavisnost novinara.

KKoojjii ssuu,, pprreemmaa VVaa{{eemmmmii{{lljjeennjjuu,, ggllaavvnnii nneeddoossttaaccii ii pprroobblleemmiissaa kkoojjiimmaa ssee ssuuoo~~aavvaajjuu mmeeddiijjii ssaapprroossttoorraa zzaappaaddnnoogg BBaallkkaannaa pprriilliikkoommbbaavvlljjeennjjaa eevvrrooppsskkiimm iinntteeggrraacciijjaammaa??

Imam utisak da je u na{im kra-

jevima integracija u Evropu jo{ uvijekprihva}ena s figom u d`epu. Znateono, mi }emo ispuniti {to tra`ite, alinemojte nas gnjaviti, pa znamo mibolje {to nam je ~initi. Kao da se neradi o stvarnom opredijeljenju i kaoda od toga ne zavisi na{a budu}nost.Ilustracije radi, pitajte nekoga na ulici{to misli kako }e `ivjeti jednog danakada pristupimo EU. Ho}e li muplata biti ve}a, a posao manji? Ili, znali koliko }e raditi i pod kojim uslovi-ma, te kolike }e biti cijene, ho}e libiti nekih ograni~enja, ho}e li semo}i zaposliti bez problema uBerlinu...

Na{i mediji se ne bave `ivotnimpitanjima EU integracija, ve} sezadovoljavaju protokolarnim pra}e-njem na{ih i EU diplomata ipoliti~ara, koji putuju sa sastanka nasastanak, dr`e konferencije za nov-inare, {alju raznorazna saop{tenja...Sve je to obi~nom ~ovjeku daleko ine vjeruje im ba{ previ{e, jer imaugra|enu sumnji~avost prema poli-ti~kim igrama, te prepoznaje sveprazne govore i nerealna obe}anja.

Dvije tre}ine gra|ana Hrvatske,ali i EU zemalja, nezadovoljno je

kako mediji izvje{tavaju o EU. Nije~udno da u Hrvatskoj euroskepti-cizam raste i prije nego {to se donosesu{tinske odluke u vezi sa pristupan-jem. O EU se izvje{tava uglavnom uspoljno-politi~kim rubrikama ilispecijaliziranim rubrikama i izdanji-ma, a jo{ uvijek nijesu prodrle u svenovinske sadr`aje.

To se mo`e promijeniti tek kadanovinari budu osposobljeni da znaju{to je EU i kakva nam mo`e bitibudu}nost u EU.

NNoovviinnaarrii uu CCrrnnoojj GGoorrii kkoojjii sseebbaavvee iinntteeggrraacciijjaammaa ssuuoo~~eennii ssuu ssaapprroobblleemmoomm ddaa nneemmaajjuu ddrruugguu ssttrraannuu..VVllaaddaa,, ssvvee uuttiiccaajjnniijjee ssttrraannkkee,, ttee NNVVOOsseekkttoorr ii iinntteelleekkttuuaallccii uukkaazzuujjuu ssaammoo nnaapprreeddnnoossttii uullaasskkaa uu EEUU,, iiaakkoo jjee~~iinnjjeenniiccaa ddaa UUnniijjaa nniijjee rraajj.. DDiilleemmaakkoojjaa ssee nnaammee}}ee jjee kkaakkoo iizzbbjjee}}iizzaammkkuu ddaa uummjjeessttoo oobbjjeekkttiivvnnoogg,,ppoossttaanneettee pprrooppaaggaannddiissttii~~kkii nnoovviinnaarr iilliimmeeddiijj??

Na`alost, to je slu~aj u svimzemljama koje su u pristupnoj ilipredpristupnoj fazi. U Hrvatskojnijedna stranka koja je otvoreno bilaprotiv EU nije pro{la na izborima.Niko nije vi{e tako glup pa daotvoreno bude protiv. Ali, kada se tajnaoko jedinstveni front malo razgrne,onda se vide razlike.

Osnovno pitanje koje novinarimoraju postaviti je `elimo li mi u EUzbog sebe i zbog na{ih vlastitihinteresa ili prihvatamo li tamo nekuop{tu politi~ku liniju. Ako je to izna{eg vlastitog interesa, a tako bi tre-balo biti, onda ima mnogo pitanja nakoja treba odgovoriti i na}i }e se iona druga strana.

VV.. @@UUGGII]]

Evropska komisija i mnoge me|unarodne organizacije ocjenjuju da jejavni servis RTCG u Crnoj Gori naklonjen vladaju}im strukturama. Koji jenajbolji model funkcionisanja javnih sevisa?

Javni servis pripada javnosti, a ne stranci na vlasti. No, u svim zemljama utranziciji javnost je slaba a stranke na vlasti jake, pa onda nemamo ni pravogjavnog servisa. To se mo`e promijeniti samo postupno, ja~anjem javnosti, civilnogdru{tva, potrebom intelektualaca da se bore za ideje i demokratizacijom u kojoj}e se po{tovati nezavisnost novinara.

PPPPRRRROOOOMMMMIIII JJJJEEEENNNNIIII]]]]EEEE SSSSEEEE SSSSTTTTVVVVAAAARRRRIIII IIIINNNNAAAA JJJJAAAAVVVVNNNNOOOOMMMM SSSSEEEERRRRVVVVIIIISSSSUUUU

DDvviijjee ttrree}}iinnee ggrraa||aannaa HHrrvvaattsskkee,, aallii ii EEUU zzeemmaalljjaa,, nneezzaaddoovvoolljjnnoo jjeekkaakkoo mmeeddiijjii iizzvvjjee{{ttaavvaajjuu oo EEUU.. NNiijjee ~~uuddnnoo ddaa uu HHrrvvaattsskkoojj eeuurroosskkeepp-ttiicciizzaamm rraassttee ii pprriijjee nneeggoo {{ttoo ssee ddoonnoossee ssuu{{ttiinnsskkee ooddlluukkee uu vveezzii ssaapprriissttuuppaannjjeemm.. OO EEUU ssee iizzvvjjee{{ttaavvaa uuggllaavvnnoomm uu ssppoolljjnnoo -ppoolliittii~~kkiimmrruubbrriikkaammaa iillii ssppeecciijjaalliizziirraanniimm rruubbrriikkaammaa ii iizzddaannjjiimmaa,, aa jjoo{{ uuvviijjeekknniijjeessuu pprrooddrrllee uu ssvvee nnoovviinnsskkee ssaaddrr`̀aajjee.. TToo ssee mmoo`̀ee pprroommiijjeenniittii tteekkkkaaddaa nnoovviinnaarrii bbuudduu oossppoossoobblljjeennii ddaa zznnaajjuu {{ttoo jjee EEUU ii kkaakkvvaa nnaammmmoo`̀ee bbiittii bbuudduu}}nnoosstt uu EEUU

10Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ev r op sk i b a r ome t a r u C rno j Go r i

Misli globalnoEvropsko prvenstvo u fudbalu

definitivno je pobjeda vizuelnog i tele-vizije kao vi{e realnosti koja nampru`a {ansu da vidimo sve ono {to hi-ljade fanatika na terenu ne mogu.Stotine kamera hvataju i najsitnijedetalje, pop artovski koncipirani novi-narski izvje{taji {arenilu navija~kogkarnevala tra`e rubnu oblast, melodra-mu, tragediju, krupne planove, a sveto da bi kakva doma}ica iz [evenin-gena ili Kola{ina shvatila da se ne{tozanimljivo i va`no doga|a oko lopte.

I, tako se stiglo do ~etvrtfinala, akamera jo{ nije krupno kadrirala zas-tavu Evropske unije, kojoj o~iglednonije mjesto u agon-nacionalnom tran-su najboljih i njihovih tifoza.

To {to je za fudbalskog prvenstvapropao referendum u Irskoj mo`e dase tuma~i i kao odmazda ponosnihostrvljana {to njihova mom~ad nije uzavr{nici jednog takmi~enja. Bez {ale,Lisabonski ugovor, kao i svaki drugikompromis, ne ledi krv u `ilama. Onje dijete jednog ranijeg poraza, ad hocrje{enje, plan B - i kao takav, doku-ment bez politi~kog i erotskog naboja,nedovoljno prijem~iv za mase koje`ele veliku naraciju obe}anog puta.

Koncept Evropske unije nikako dase izmigolji iz zagrljaja politi~kog in`i-

njeringa, mo`da upravo zato {to zago-vara demokratiju u njenoj ocvaloj faziliberalizma. Ako je vjerovati @i`eku,u~malost multikulturalizma, kao jed-nog od postulata evropskog sna,proizilazi iz proste ~injenice da jeumorna i izigrana ljevica taj vokabularpreuzela iz nu`da kada su na global-

nom planu po~ele da se ru{e njihovefilozofske i politi~ke konstrukcije izsedamdesetih.

Poznata je stvar - Evropa se uje-dinjavala uvijek kada bi se na starom

kontinetu trebalo braniti od nacio-nalnog secesionizma, u prethodnomvijeku njema~kog. Danas se trebabraniti od secesionizma jedne glo-

mazne administraije i njihove armijeprevodioca koji se pla}aju iz naciona-lnih kasa. Desnica je u pozitivnomtrendu, mo`da i zbog toga {to netreba biti odve} talenat pa suvislonapasti jednu politi~ku skasku, tolikoapstraktnu da je pod jednu zastavustavila Sofiju i Pariz.

Osim toga, medijski izvje{taji ozemljotresima u Kini, ili izbornoj utak-mici jednog afroamerikaca upu}uju na"posljednje vrijeme", na slutnju kija-meta i revolucionarnih prevrata kakav

je bio recimo 11. septembar. Utakvom medijskom i kulturolo{kombalonu kada se ~eka ekonomski padjedne supersile, evolitivna i dogmatskabrick by brick ideja o administrativnojreformi, prolazi taman kako bi pro{aoseminar o pravima `ivotinja napje{~anoj plazi kojoj se namera~iocunami.

Radi lokalnoU Crnoj Gori jo{ nema euroskp-

tika jer prakti~no sve {to je dr`avnaadministracija uradila do sada svodi semanje-vi{e na mastiljanje i udaranje{tambilja. Onog trenutka kada sedebele knjige otvore i po njima po~nesricati jedna {okantna stvarnost pro-pisa, onda }e se mudri politi~arivazda naredni status quo-u, ulo`iti

Pi{e: Brano Mandi}

Unija vadi loptu iz mre`e

UU CCrrnnoojj GGoorrii jjoo{{ nneemmaa eeuurroosskkeeppttiikkaa jjeerr pprraakkttii~~nnoo ssvvee ssttoo jjee ddrr`̀aa-vvnnaa aaddmmiinniissttrraacciijjaa uurraaddiillaa ddoo ssaaddaa ssvvooddii ssee mmaannjjee-vvii{{ee nnaa mmaassttii-lljjaannjjee ii uuddaarraannjjee {{ttaammbbiilljjaa.. OOnnoogg ttrreennuuttkkaa kkaaddaa ssee ddeebbeellee kknnjjiiggeeoottvvoorree ii ppoo nnjjiimmaa ppoo~~nnee ssrriiccaattii jjeeddnnaa {{ookkaannttnnaa ssttvvaarrnnoosstt pprrooppiissaa,,oonnddaa }}ee mmuuddrrii ppoolliittii~~aarrii vvaazzddaa nnaarreeddnnii ssttaattuuss qquuoo-uu,, uulloo`̀iittii mmaalloossvvoogg nnoovvccaa uu nneevvllaaddiinn sseekkttoorr ii ggrraa||aannsskkoo ddrruu{{ttvvoo

II ttaakkoo ssee ssttiigglloo ddoo ~~eettvvrrttffiinnaallaa eevvrrooppsskkoogg pprrvveennssttvvaa uu ffuuddbbaalluu,, aakkaammeerraa jjoo{{ nniijjee kkrruuppnnoo kkaaddrriirraallaa zzaassttaavvuu EEvvrrooppsskkee uunniijjee,, kkoojjoojjoo~~iigglleeddnnoo nniijjee mmjjeessttoo uu aaggoonn-nnaacciioonnaallnnoomm ttrraannssuu nnaajjbboolljjiihh ii nnjjii-hhoovviihh ttiiffoozzaa..TToo {{ttoo jjee zzaa ffuuddbbaallsskkoogg pprrvveennssttvvaa pprrooppaaoo rreeffeerreenndduummuu IIrrsskkoojj mmoo`̀ee ddaa ssee ttuummaa~~ii ii kkaaoo ooddmmaazzddaa ppoonnoossnniihh oossttrrvvlljjaannaa {{ttoonnjjiihhoovvaa mmoomm~~aadd nniijjee uu zzaavvrr{{nniiccii jjeeddnnoogg ttaakkmmii~~eennjjaa

11Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ev r op sk i b a r ome t a r u C rno j Go r i

malo svog novca u nevladin sektor igra|ansko dru{tvo. Vidimo se za petgodina, pa }ete re}i nijesu li kaope~urke nikle NVO koje zagovarajubilateralni odnos sa Unijom i oprezspram gubitka mukom ste~ene suv-erenosti ponosne nam dr`ave. Naruku tim budu}im snala`ljivcima idemnogo faktora, a presudni je {to suEU integracije jedna vanredno dosad-na problematika. Dovoljno je baciti{picu "kako to da Srbija mo`e prijenas", i ve} }ete imati respektabilanprocenat euroskeptika, onoliko bro-jnih koliko je mo}an pojedinac baciogorepomenutu {picu.

A Srbija, izgleda, mo`e prije nasjer joj je poru~eno da kada izabereevropsku vladu mo`e br`e ka statusukandidata.

Kod nas je u gostima bila gospo|aTheresa Sobieski i rekla da nije vidjelapomak osim na papiru. Diplomatskiugla|eno Brisel kritikuje sa mjerom,"da se Vlasi ne dosjete", jer javnosttreba u Uniji da prepozna partnera, ane siled`iju i piljara.

Mentalitetski svikli da ih se udarapo glavi, briselsko umjerenja{tvoCrnogorci tuma~e kao hvalospjev, asve uz pomo} nacionalnog servisa zaispiranje mozga kojem treba desethiljada eura dnevno(!), da bi upregaosvoju sofisticiranu ma{ineriju u prenosskup{tinskih zasijedanja. Za 10,000eura dnevno mogao bi se za pola

godine snimiti "Gospodar prstenova" ida su to znali producenti mo`da ne bii{li na Novi Zeland nego bi zvaligospodina Miljani}a da sa njim na-

prave neki dil. To bi promovisalo CrnuGoru kao turisti~ku destinaciju, trebali naglasiti.

Svijetla godi{njicaUpravo sam dobio poziv da za

jednu televiziju ka`em dvije oDemokratskoj partiji socijalista (DPS) upovodu godi{njice te basnoslovnestranke. Do|e ~ovjeku da batali novi-narstvo kada uporno mora da guslaistu pri~u. A nema boljeg na~ina da senapusti plemenita nam profesija negoda se postane PR u Vladi, firmi, pre-duze}u... U DPS-u je ne{to te`e jergospodin Kova~evi} maestralno radiposao.

Kao PR svako malo }ete se vozitiavionom, (mo`da ~ak i samim embra-jerom) i jesti na koktelima. Znate onegrickalice {to ne zna{ dok ne proba{ jeli slatko ili slano? Je li topljeni sir pud-ing, a pomodorino tre{nja "ili ne{togore od oboje"?

Na takvim manifestacijama velikije sla~ak pojaviti se sa diktafonom, dasvi vide da nijesi pozvan od njegoveekselencije nego nabijen u tur odurednika. Kako se diplomatski korpojavio u Podgorici tako su i zabavepo~ele da bivaju uljudnije, a `enepoliti~ara u me|uvremenu lagerovalemakar nekoliko ve~ernjih toaleta zasvaki respekt. Tako je i DPS uprili~iokoktel u njihovoj zgradi Vlade koju sudobili nepristrasnom odlukom suda.Pred ulazom u Vladu smjenjivale suse crne limuzine sa zatamnjenijmstaklima ({to je protivno Acquis-u).

Falio je samo crveni tepih pa dascena izgleda kanski, me|u funkci-onerima je titrao zavjereni~ki osmjehbliskosti. Gradona~elnik Cetinja sezove Milo i tri puta se ljubi sa direk-torom Centra za kulturu Bar. Pro{av{ipored njih, namignuo mi je ministarturizma! Vidjelo se da su ti ljudizadovoljni i sudbini zahvalni {to ih je

zapala tako uzvi{ena uloga u jednomfaraonski ustrojenom udru`enju.

Ratno-hu{ka~ka partija se oku-pala. Vrlo je interesantno pitanje, jesuli iskoristili priliku da se podsjetepo~etaka i starih dana. Jesu li seprepri~avale anegdote iz onog vreme-na kada smo malo bombardovali ideportovali. Sje}as se? Kako se ne bihsje}ao...

Sje}aju se toga i glasa~i, ali kakoje ~ovjek po svojoj su{tini sebi~nobi}e, ne postoji nijedan razlog da senepo~instva iz pro{losti pretvore uneku ozbiljnu politi~ku kontru. Zato sesvi koji govore o lustraciji morajusuo~iti sa svojom fakultativnom ulo-gom u dru{tvu koje je odredilo vo|u injegovu volju kao jedini sigurni na~in.Sre}na godi{njica, izlaza za sadanema.

Autor je novinar dnevnog lista"Vijesti"

KKaakkoo ssee ddiipplloommaattsskkii kkoorr ppoojjaavviioo uu PPooddggoorriiccii ttaakkoo ssuu ii zzaabbaavvee ppoo~~eelleeddaa bbiivvaajjuu uulljjuuddnniijjee,, aa `̀eennee ppoolliittii~~aarraa uu mmee||uuvvrreemmeennuu llaaggeerroovvaalleemmaakkaarr nneekkoolliikkoo vvee~~eerrnnjjiihh ttooaalleettaa zzaa ssvvaakkii rreessppeekktt.. TTaakkoo jjee ii DDPPSSuupprriillii~~iioo kkookktteell uu nnjjiihhoovvoojj zzggrraaddii VVllaaddee kkoojjuu ssuu ddoobbiillii nneepprriissttrraassnnoommooddlluukkoomm ssuuddaa.. PPrreedd uullaazzoomm uu VVllaadduu ssmmjjeennjjiivvaallee ssuu ssee ccrrnnee lliimmuuzziinneessaa zzaattaammnnjjeenniijjmm ssttaakklliimmaa (({{ttoo jjee pprroottiivvnnoo AAccqquuiiss-uu))

12Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Dokumen t i

Crna Gora treba da obezbijedi efi-kasnu primjenu zakonskih mjera

za sprije~avanje pranja novca i nad-gledanje svih finansijskih transakcija,uklju~uju}i kupoprodaju nekretnina iunutra{njih investicija.

Tako|e, Crna Gora treba daoja~a rad Uprave za sprije~avanjepranja novca i primijeni odgovaraju}ezakone o oduzimanju imovineste~ene kriminalnim aktivnostima, ako`eli da njeni gra|ani bez viza putuju

u dr`ave Evropske unije.To se navodi u "Mapi puta",

dokumenta u kojem je Evropskakomisija (EK) navela uslove kojecrnogorske vlasti moraju da ispune dabi Crna Gora dobila bezvizni re`im sazemljama EU.

Evropska komisija proslijedila je"Mape puta" svim dr`avama zapadnogBalkana. Direktor Direktorata EK zapro{irenje Pierre Mirel uru~io je kra-jem aprila "Mapu puta" za Crnu Goru{efu diplomatije Milanu Ro}enu.

O uslovima iz ovog dokumentune vode se pregovori izme|unacionalnih vlada i Brisela, ve} jed-nostavno Evropska komisija procjen-juje da li su vlasti ispunile sve uslove.

Dokument je podijeljen u ~etiripoglavlja: sigurnost putnih dokume-nata, ilegalna migracija, te javni red ibezbjednost i spoljna politika iosnovna prava.

Utisak je da crnogorske vlastine}e imati problema sa uslovima izprva dva poglavlja, kao {to je izda-

vanje dokumenata sa biometrijom,primjena sporazuma o readmisliji isli~no, dok }e joj najvi{e glavoboljezadati dio naslovljen koji se odnosina javni red i bezbjednost a koji,izme|u ostalog, tretira pranje novca,kriminal, korupciju.

U tom poglavlju navodi se daCrna Gora treba osigurati efikasnuprimjenu akcionog plana strategije zaborbu protiv organizovanog kriminalai korupcije (posebno sa aspekta

prekograni~nih aktivnosti) kroz po-dr{ku nadle`nim tijelima u viduzna~ajnijih ljudskih i finansijskihresursa.

"Crna Gora treba da primijeniNacionalnu strategiju za sprije~avanjetrgovine ljudskim bi}ima i obezbjediodgovaraju}e ljudske i finansijskeresurse za realizaciju strategije", navo-di se u "Mapi puta".

Crna Gora, dalje, treba da usvojii primijeni Nacionalnu strategiju zaborbu protiv narkotika i odgovaraju}iakcioni plan, te da obezbjedi uvid ubazu podataka o slu~ajevima zapli-jene narkotika na svim grani~nim pri-jelazima i razvije saradnju i razmjenuinformacija sa nadle`nim me|unaro-dnim organizacijama za narkotike.

"Crna Gora treba da usvoji iprimijeni zakonodavstvo o sprije-~avanju i borbi protiv korupcije uskladu sa Akcionim planom za borbuprotiv korupcije. Tako|e, treba daprimijeni odgovaraju}e konvencijeUjedinjenih nacija i Savjeta Evrope,kao i preporuke GRECO-a i drugeme|unarodne standarde u naveden-im oblastima, kao i na polju borbeprotiv terorizma", pi{e u dokumentu.

Kada je rije~ o saradnji sudova ukrivi~nim postupcima, Crna Goratreba da primijeni me|unarodnekonvencije o saradnji sudova ukrivi~nim postupcima (posebno kon-vencije Savjeta Evrope), te da pre-duzme mjere u cilju pove}anja

[ T O P I [ E U M A P I P U T A Z A C R N U G O R U

AAkkoo }}eemmoo bbeezz vviizzaa uu EEUU,, VVllaaddaa mmoorraauu aakkcciijjuu pprroottiivv kkrriimmiinnaallaa ii kkoorruuppcciijjee

Crna Gora treba da garantuje istragu svih etni~ki motivisanih incidenatapo~injenih od strane snaga bezbjednosti u domenu slobode kretanja, navo-

di se u uslovima "Mape puta" u okviru spoljne politike i osnovnih prava.Dodatno, kada je rije~ o za{titi manjina, navodi se da treba usvojiti i prim-

ijeniti zakonodavstvo kojim se garantuje za{tita manjina od diskriminacije idefinisati uslove za dobijanje crnogorskog drzavljanstva.

Tako|e, potrebno je da po{tovati ustavne odredbe koje se ti~u za{titemanjina i primijeniti odgovaraju}e politike za{tite manjina, posebno Roma.

"Crna Gora treba da garantuje pravo na posjedovanje putnih i li~nih doku-menata svim crnogorskim dr`avljanima, uklju~uju}i `ene, djecu, osobe sa inva-liditetom, pripadnike manjina. Tako|e, potrebno je garantovati pravo na pos-jedovanje putnih i li~nih dokumenata interno raseljenim licima i izbjeglicama",pi{e u dokumentu.

PPPPAAAA@@@@LLLLJJJJ IIIIVVVVOOOO PPPPRRRREEEEMMMMAAAA MMMMAAAANNNNJJJJ IIIINNNNAAAAMMMMAAAA

CCrrnnaa GGoorraa ttrreebbaa ddaa oobbeezzbbjjeeddiittii eeffiikkaassnnuu pprriimmjjeennuu zzaakkoonnsskkiihh mmjjeerraazzaa sspprriijjee~~aavvaannjjee pprraannjjaa nnoovvccaa ii nnaaddgglleeddaannjjee ssvviihh ffiinnaannssiijjsskkiihh ttrraannssaakk-cciijjaa,, uukklljjuu~~uujjuu}}ii kkuuppoopprrooddaajjuu nneekkrreettnniinnaa ii uunnuuttrraa{{nnjjiihh iinnvveessttiicciijjaa

13Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Dokumen t i

efikasnosti sudske saradnje izme|usudija i tu`ioca iz zemalja ~lanica EUi zemalja regiona. Predvi|eno je i datreba razviti saradnju sa Eurojust-om,specijaliziranim tijelom EU koje sebavi ja~anjem borbe protiv organizo-vanog kriminala.

U ovom poglavlju "Mape puta"tretira se i pitanje saradnje snagabezbjednosti. Tako se navodi da CrnaGora treba da preduzme neophodnekorake da osigura efikasnu saradnjuna polju bezbjednosti me|unadle`nim agencijama na nacional-nom nivou, prije svega pograni~nepolicije i grani~ara, kao i saradnju sasudskim vlastima.

Crna Gora, kako pi{e, treba dadaje doprinos saradnji snaga bezb-jednosti na regionalnom nivou i daprimijeni bilateralne i multilateralneoperativne sporazume o saradnji,uklju~uju}i i blagovremenu razmjenuinformacija sa nadle`nim tijelimazemalja ~lanica EU.

"Crna Gora treba da unaprijedioperativne i specijalisti~ke istra`nekapacitete snaga bezbjednosti kako bise {to efikasnije suprotstavljale preko-grani~nom kriminalu. Tako|e, trebapreduzeti neophodne korake zazaklju~ivanje operativnog sporazumao saradnji sa Europolom, posebno udomenu za{tite li~nih podataka", pi{eu poglavlju koji se odnosi na javnired i bezbjednost.

Kada je rije~ o za{titi podatakauslov za bezvizni re`im je da CrnaGora potpi{e, ratifikuje i primijeni

odgovaraju}e me|unarodne konven-cije, poput Dodatnog protokolaKonvencije SE o za{titi pojedinaca priautomatskom procesuiranju li~nihpodataka.

U drugom poglavlju "Mape puta",posve}enog upravljanju migracionimtokovima, navodi se da Crna Goratreba da protjera osobe koje nelegal-no borave na njenoj teritoriji.

"Crna Gora treba da defini{e iprimijeniti metode koje }e pobolj{atikapacitete za istragu slu~ajeva organi-

zovanog ilegalnog prelaska granice nateritoriji Crne Gore", stoji u "Mapiputa".

Pored ovog, uslov za bezviznire`im je i da crnogorske vlasti pre-duzmu mjere za integraciju povratni-ka, uklju~uju}i i finansijsku i socijalnupomo}.

"Treba usvojiti i primijeniti zakono strancima kojim se odre|uju prav-ila o ulasku i boravku na teritorijiCrne Gore dr`avljana tre}ih zemalja,njihova prava i obaveze (uklju~uju}ione koje se ti~u ~lanova porodice) iprimijeniti zakon o prijavljivanjuprivremenog i stalnog boravka", ka`ese u "Mapi puta".

Kada je rije~ o sigurnosti doku-menta, kao jednom od poglavlja,navodi se da treba uvesti biometri~kadokumenta sa automatskim u~itavan-jem u skladu sa standardima ICAO iEC i postepeno uvesti biometrijskepodatke poput fotografija i otisakaprstiju, {to je ve} ura|emo.

V. @UGI]V. []EPANOVI]

Komisija }e procijeniti situaciju na osnovu dostignu}a Crne Gore u primjenizahtjeva iz "Mape puta", uzimaju}i u obzir izme|u ostalih kriterijuma, stopu

odbijenih viza crnogorskim aplikantima i odbijanje ulaska u zajedni~kuSchengen zonu crnogorskim dr`avljanima. U ovom kontekstu opadaju}i trendstope odbijanja, koji treba da dostigne 3% za vize i 1,000 osoba godi{nje koji-ma je odbijen ulazak u zajedni~ku Schengensku oblast, bi}e uzet kao indika-tivna referenca, navodi se u zavr{nim primjedbama u "Mapi puta".

Komisija je zadr`ala pravo da predlo`i reviziju i prilago|avanje ovog doku-menta, u slu~aju zna~ajnijih promjena.

MMMMIIIINNNNUUUUSSSS JJJJEEEE IIII OOOODDDDBBBBIIII JJJJAAAANNNNJJJJEEEEZZZZAAAAHHHHTTTTJJJJEEEEVVVVAAAA ZZZZAAAA VVVVIIIIZZZZUUUU

CCrrnnaa GGoorraa ttrreebbaa ddaa pprroottjjeerraa oossoobbee kkoojjee nneelleeggaallnnoo bboorraavvee nnaa nnjjeennoojjtteerriittoorriijjii.. TTaakkoo||ee,, ttrreebbaa ddaa ddeeffiinnii{{ee ii pprriimmiijjeennii mmeettooddee kkoojjee }}eeppoobboolljj{{aattii kkaappaacciitteettee zzaa iissttrraagguu sslluu~~aajjeevvaa oorrggaanniizzoovvaannoogg iilleeggaallnnooggpprreellaasskkaa ggrraanniiccee nnaa tteerriittoorriijjii CCrrnnee GGoorree

Pierre Mirel i Milan Ro}en

14Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ev r op sk i r e p o r t e r

Skup{tinski odbor za ustavnapitanja dao je po~etkom mjese-

ca zeleno svjetlo za usvajanjaPredloga Zakona o ure|enju pros-tora i izgradnji objekata. U obraz-lo`enju, izme|u ostalog, pi{e da jeura|en "u cilju po{tovanja deklar-isanih opredjeljenja Crna Gore zauklju~ivanje u evropske integracije"i da je "kroz ovaj zakon obezbi-je|ena primjena normativa i stan-darda Evropske unije (EU) u oblastiizgradnje objekata".

Stru~njaci, me|utim, smatrajuda se radi o lo{em tekstu, kojinikakve veze nema sa EU stan-dardima, o ~emu dovoljno svjedo~i~injenica da nijednom rije~ju nije-su pomenuti Eurokodovi u oblastigra|evinarstva, standardi koji }eod 2010. biti obavezni za svedr`ave ~lanice, ali i one kojeplaniraju da to budu.

Kada se to sabere sa ~injeni-com da su decenije nepo{tovanjazakona, divlje gradnje i standardagra|enja po sistemu "kako se kosna|e", ostavile ogromne po-sljedice, ostaje dilema da li }e{tetu i najbolji propisi mo}i dasaniraju.

"Standardi EU koji se ti~u teoblasti su Eurokodovi u gra-|evinarstvu, koji postaju obavezni2010, a ja nijesam ~uo nikoga odonih koji o tome odlu~uju da ih jeijednom rije~ju pomenuo. Tako|e,zakon koji je u pripremi mo`e senazvati kontroverznim", tvrdi prof.dr Bo`idar Pavi}evi} sa Gra|evi-

nskog fakulteta Univerziteta CrneGore.

On je, sa kolegom doc. drRadomirom Zejakom u februaruu~estvovao na sastanku Evropskekomisije (EK) u Briselu, posve}enomEurokodovima i kojem, za razlikuod ostalih zemalja, nije u~estvovaoniko od zvani~nika iz Crne Gore.

On smatra da se pravi ogrom-na gre{ka u koracima, koja }eskupo ko{tati Crnu Goru.

"Prvo treba odraditi posao saEurokodovima, pa onda prila-go|avati zakone. Kakav god dabude ovaj zakon, kada se usvojeKodovi do}i }e do stavljanja vansnage kompletne regulative kojanije u skladu sa njima. Za{to tro{iti

energiju na kontraproduktivan i pomeni krajnje kontraverzan zakon",

Bo`idar Pavi}evi}

S T R U ^ N J A C I S M A T R A J U D A ] E N O V I Z A K O N U D A L J I T I C R N U G O R U O D E U US T A N D A R D I M A G R A \ E N J A O B J E K A T A I P L A N I R A N J U P R O S T O R A

Jeste li ~uli za eurokodove?

foto

VIJE

STI

Eurokodovi su skup evropskih standarda (EN) za projektovanje zgrada iin`enjerskih konstrukcija, kao i drugih radova i proizvoda u gra|evinarstvu.

Na sveobuhvatan na~in pokrivaju osnove projektovanja, uticaja na konstrukci-je, glavne konstruktivne materijale, sva glavna polja konstrukterskog in`enjerst-va, uklju~uju}i {iroko podru~je raznih tipova objekata kao i proizvoda.

Ima ukupno 10 Evropskih standarda ( EN): Osnove kontrukterskog projek-tovanja; Uticaji na konstrukcije; Projektovanje betonskih konstrukcija;Projektovanje ~eli~nih konstrukcija; Projektovanje kompozitnih ~eli~nih ibetonskih konstrukcija; Projektovanje drvenih konstrukcija: dono{enja novogpropisa; Projektovanje zidanih konstrukcija; Geotehni~ko projektovanje;Projektovanje objekata za zemljotresnu otpornost; Projektovanje aluminijskihkonstrukcija.

Svaki EN mora biti usvojen kao identi~an nacionalni standard odnadle`nog nacionalnog tijela za standardizaciju. Oni mogu biti kori{teni para-lelno sa nacionalnim standardima do sredine 2010, {to je i posljednji rok zaukidanje nacionalnih standarda.

"Da bi se postigla adekvatna primjena Eurokodova - dr`ave ~lanice EU,nacionalna tijela za standardizaciju, za gra|evinarstvo i gra|evinsku proizvod-nju/industrija, kao i svi profesionalci u gra|evinarstvu, moraju biti spremni zanjihovu primjenu. To je ogroman posao i ne vidim ~emu `urba za dono{enjejednog ovakvog zakona", ka`e Pavi}evi}.

[[TTOO SSUU EEUURROOKKOODDOOVVII

Pi{e: Dejan Peruni~i}

15Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ev r op sk i r e p o r t e r

pita Pavi}evi}.Pavi}evi} upozorava da te`i{te

problema treba staviti na aspektza{tite od zemljotresa i planiranje.

"Na`alost oko integralnogsmanjenja rizika od zemljotresanemamo konsenzus ni u zakono-davstvu ni u praksi, nego se manjeili vi{e to tretira parcijalno. Turska}e pokrenuti inicijativu zaponovno osnivanje komitetabalkanskih zemalja za borbu protivposljedica zemljotresa, koji jeformiran nakon zemljotresa iz

1979. i zamro po~etkom deve-desetih. Tada je ura|ena dobraosnova, ali od 1989. u{li smo ufazu koja nas i sad prati u kojojsmo relativizovali ulogu planiranja",ocjenjuje Pavi}evi}.

Do toga je, po njegovommi{ljenju, do{lo jer je planove tre-balo dr`ati pod kontrolom

"Imali smo slu~ajeve da je iznjih iskakano, prvo kroz divljugradnju koju su nosili gra|ani indi-vidualno, grade}i ku}icu ovdje iliondje, da bi do{li u fazu da se taj

aspekt planiranja tretira maltenekao prepreka razvoju i ograni-~avanje investitora koji ulaze sakrupnim kapitalom. Pa se ondaizlazi sa zamjenom teza da suneke administrativne odrednice una{em zakonodavstvu velikaprepreka biznisu, da bi se na krajudo{lo do 'zaklju~ka' da je i plani-ranje prepreka biznisu", isti~ePavi}evi}.

On napominje da je paradoksda se novim nacrtom zakona ukidaZakon o planiranju i ure|enjuprostora, Zakon o gra|evinskomzemlji{tu i inspekciji i Zakon oizgradnji i spajaju u Zakon oizgradnji objekata i ure|enju pros-tora.

"Iz naslova se bri{e planiranje.Bri{e se u su{tini i koncept plani-ranja i ka`e se da je to preprekainvestitorskom nastupu i da jepotrebno samo pra}enje stanja uprostora i da investitori najboljeznaju {to im je ~initi u prostoru",ka`e Pavi}evi}.

U Ministarstvu za ekonomskirazvoj nijesu bili raspolo`eni dapri~aju o standardima gra|enja uCrnoj Gori, uz obrazlo`enje datreba sa~ekati definitivan tekstzakona.

U obrazlo`enju dono{enjanovog propisa ka`e se da se ondonosi zbog smanjenja rizika i{teta, koji mogu nastati za ljude idobra u vanrednim uslovima, dasu predlogom zakona "predlo`enarje{enja koja obezbje|uju usloveza efikasnije investiranje, elimini{unestru~nost u svim fazama izgrad-nje objekata..."

Tako|e je nagla{eno da seuvodi ve}a kontrola i stepen odgo-vornosti za sve u~esnike u postup-ku izgradnje, obezbje|uju jednos-tavnije procedure u dono{enjuupravnih akata...

AAuuttoorr jjee nnoovviinnaarr ddnneevvnnoogg lliissttaa""VViijjeessttii"" ii ssaarraaddnniikk wweebb ppoorrttaallaa""EEvvrrooppsskkii rreeppoorrtteerr""

UU pprroossjjeekkuu jjee ppoottrreebbnnoo nnee{{ttoo pprreekkoo 1144 mmjjeesseeccii ddaa bbii ssee pprriikkuuppiillaa ssvvaappoottrreebbnnaa ddookkuummeennttaacciijjaa zzaa ggrraaddnnjjuu.. ^̂aakk ii mmiinniimmaallnnoo vvrriijjeemmee zzaapprriikkuupplljjaannjjee ddookkuummeennttaacciijjee jjee vveelliikkoo ii iizznnoossii sskkoorroo 88 mmjjeesseeccii,, nnaavvooddiissee uu aannaalliizzii kkoojjee jjee uurraaddiillaa PPrriivvrreeddnnaa kkoommoorraa

UAnalizi normativne ure|enosti gra|evinarstva, industrije gra|evinskogmaterijala i komunalne djelatnosti koju je za potrebe dono{enja Zakona

uradila Privredna komora, pi{e da je sa otpo~injanjem procesa globalizacije,posebno sa liberalizacijom kretanja kapitala, Crna Gora postala "predmetenormnog interesovanja stranih investitora u nekretnine, te nezaobilazna tur-isti~ka destinacija", {to je rezultiralo enormnim rastom gradnje u primorskomdijelu i Podgorici.

"U ukupnom iznosu stranih direktnih investicija najzna~ajniju stavku pred-stavljaju sredstva dobijena prodajom zemlji{ta i ostalih nekretnina na primorju.Strane direktne investicije (SDI) u nekretnine u 2006. iznose 338 miliona eura, a u 2007. ~itavih 514 miliona eura. U narednim godinama treba o~ekivati idalje visok nivo SDI u nekretnine. Sve to doprinosi dinami~nom razvojugra|evinarstva. U posljednjih pet godina prosje~na stopa rasta gra|evinarstva jeiznosila nevjerovatnih 44% godi{nje. Posebno je bio visok rast u 2006. kada jestopa rasta iznosila ~itavih 179 % u odnosu na prethodnu godinu.Gra|evinarstvo ve} sada ~ini oko 10% ukupne ekonomije Cre Gore", nagla{avase u Analizi.

U Analizi se ka`e da "kupovanje interesa" kod prostornih i urbanisti~kihodluka vrlo ~esto poprima oblik eksplicitne kupovine, "u kom slu~aju imamoposla sa korupcijom".

"Posebnu boljku na{e regulative u ovom trenutku predstavlja du`ina vre-mena potrebnog za pribavljanje raznih dokumenata i dozvola za gradnju.Ispada da je u prosjeku potrebno oko 430 dana, tj ne{to preko 14 mjeseci,da bi se prikupila sva potrebna dokumentacija za gradnju. ~ak i minimalno vri-jeme za prikupljanje dokumentacije je veliko i iznosi 235 dana, tj. skoro osammjeseci", isti~e se u Analizi.

Dodaje se da je za ve}e i kompleksnije objekte potrebno od 18 do 28mjeseci za njihovu gradnju, pa proizilazi da vrijeme prikupljanja dokumenata~ini od 50 do 80 % vremena gradnje.

GGGGRRRRAAAA\\\\EEEEVVVVIIIINNNNAAAARRRRSSSSTTTTVVVVOOOO ^̂̂̂IIIINNNNIIII 11110000%%%%CCCCRRRRNNNNOOOOGGGGOOOORRRRSSSSKKKKEEEE EEEEKKKKOOOOMMMMOOOONNNNIIII JJJJEEEE

16Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Zan im l j i v o s t i i z EU

Evropa bi Obamu za predsjednikaMogu}e odbacivanje Lisabonskog ugovo-

ra na referendumu u Irskoj 12. juna2008. bilo bi katastrofa za Evropu jer nepostoji dobar "plan B".

Rezultati istra`ivanja sprovedenog u petevropskih zemalja pokazuju da bi za imid`SAD u Evropi bio veoma koristan izborBarack Obame za predsjednika, prenosilondonski Daily Telegraph.

List navodi da bi, u prosjeku, 52% ispi-tanih u Britaniji, Francuskoj, Njema~koj,Italiji i Rusiji svoju podr{ku dalo Obami kaodemokratskom predsjedni~kom kandidatu,dok bi republikanac John McCain osvojiosvega 15% glasova.

List pi{e da je u svim zemljama obuh-va}enim istra`ivanjem, prije svega zahvalju-ju}i rezultatima Bushove politike, prisutno"izra`eno antiameri~ko osje}anje".

Ukoliko bi Obama postao predsjednikSAD, za o~ekivati je da bi Amerika, bar uo~ima Evropljana, ponovo postala "dobra" iiznova osvojila njihova srca i naklonost,zaklju~uje Daily Telegraph.

Protiv upozorenja na auto oglasima

[ve|ani nabolje pla}eni, [panjolke `ive najdu`e Po statisti~kom godi{njaku Eurostatu iz

2008, prosje~an stanovnik EU posjedu-je nekretninu u kojoj stanuje, ima pristupinternetu iz ku}e, a cijena elektri~neenergije porasla mu je za otprilike 13,5% u

posljednje tri godine. Za jedan sat radapla}en je 20,35 eura, a na godi{njemodmoru prove{}e 4,7 no}enja.

Dalje, najvi{e vlasnika ku}a imajuLitvanija i Estonija (po 88%), a najmanjeNjema~ka (44%). Najvi{a cijena sata radaispla}uje se u [vedskoj (32,16 eura), a naj-manja u Bugarskoj (1,65 euro). Internet jepo doma}instvima najdostupniji u Holandiji.

U EU, stopa nezapo{ljenosti iznosi7,1%. Najve}a je u Slova~koj (11,1%), anajmanja u Danskoj (3,8%).

@ene najdu`e `ive u [paniji i Fran-cuskoj, prosje~no 84,4 godine, a najkra}e uRumuniji gdje mogu o~ekivati da }edo`ivjeti 76,2 godine. Najdu`i o~ekivani`ivotni vijek mu{karaca je na Kipru (78,8godina), a najkra}i u Litvaniji (65,3).

RRRRuuuummmmuuuunnnnsssskkkkeeeeppppllllaaaa `̀̀̀eeee nnnnaaaajjjjpppprrrrllll jjjjaaaavvvviiii jjjjeeee

Najprljavije pla`e u EU imaju Rumuni ipotom Slovenci, zaklju~uje se iz izvje{taja

stru~njaka koji su pregledali 14.552 morskihpla`a u zemljama EU.

Zdravstvene standarde vode i drugeuslove ispunjava 95% pla`a. U Rumuniji,me|utim, evropske standarde ispunjava samo28,6 % pla`a, a u Sloveniji 68,4 %.

Najbolje u tom pogledu stoje Letonija,Finska i Holandija, u kojima su sve pre-gledane pla`e ispunjavale uslove.

NNNNjjjjeeeemmmmaaaa~~~~kkkkaaaannnnaaaajjjjvvvviiii{{{{eeee iiiizzzzvvvvoooozzzziiii

^lanice eurozone ostvarile su u aprilu vi{aku trgovinskoj razmjeni sa svijetom od 2,3

milijarde eura, dok je Evropska unija u istommjesecu zabilje`ila manjak od 15,4 milijarde,procjene su Eurostata.

Najve}i vi{ak u prvom tromjese~juzabilje`ila je Njema~ka - 50,4 milijarde eura,dok je najve}i manjak, od 34 milijarde eura,imala Velika Britanija.

U prvom tromjese~ju, EU je najvi{epove}ala izvoz u Rusiju i u Brazil. Tokom togperioda, EU je smanjila razmjenu sa Japanomi pove}ala izvoz u SAD, te smanjila manjak urazmjeni sa Kinom.

PPPPoooollll jjjjsssskkkkeeee mmmmuuuukkkkeeeessssaaaa jjjjaaaaggggooooddddaaaammmmaaaa

UPoljskoj, jednoj od vode}ih zemalja u svi-jetu po proizvodnji jagoda, ove godine }e

na poljima ostati vjerovatno neubrana tre}inaroda ovog vo}a zbog nedostatka radne snage.

U cijeloj zemlji nedostaje radna snaga,naro~ito u poljoprivredi. Ove godine su jago-dari pove}ali nadnicu za oko ~etvrtinu i onasada iznosi i 4,4 eura na sat, ali mnogi "sezon-ci" daju prednost branju vo}a u starim ~lani-cama EU za zarade koje nijesu mnogo ve}e.

Mnogi proizvo|a~i u Poljskoj zamjerajuvlastima {to ne dozvoljavaju da se slobodnozapo{ljava radna snaga izvan zemalja EU.

Ministarstvo rada nedavno je zabraniloanga`ovanje radne snage sa drugih kontinena-ta, prvenstveno Azije. Radnici iz susjednihzemalja - Bjelorusije, Ukrajine i Rusije dobija-ju radne vize na tri meseca za sezonske po-slove, ali se poslodavci `ale na sporu i previ{ebirokratizovanu proceduru izdavanja viza.

BBBBoooossssaaaannnncccciiii`̀̀̀eeeelllleeee uuuu EEEEUUUU

Rezultati posljednjeg istra`ivanja javnogmnjenja u BiH pokazuju da 85% gra|ana

`eli pristup zemlje Evropskoj uniji. Analiza je pokazala da Sporazum o sta-

bilizaciji i pridru`ivanju (SSP) najvi{e podr`a-vaju Bo{njaci (89%), zatim Hrvati (86%), te Srbi(82%). BiH je nedavno potpisala SSP sa EU.

Medijski koncerni u EU usprotivili su senajavi uvo|enje propisa prema kojem

bi prilikom ogla{avanja automobila biloobavezno "zdravstveno upozorenje", nalikonima na pakovanjima cigareta.

Vlasnici medija zabrinuti su da bievropski komesar za za{titu okoline StavrosDimas mogao predlo`iti da sve reklame zaautomobile u {tampanim medijima, mo-gu}e i na TV-u i radiju, uklju~e "zdravstve-na upozorenja" u pogledu emisije CO2.

U medijskoj industriji strahuju da bi uokviru mogu}e revizije direktive iz 1999, ukojoj se tra`i da reklame za automobilesadr`e informacije o potro{nji goriva i

emisiji CO2, EK mogla da usvoji prijedlog~lana Evropskog parlamenta, britanskogliberala Chris Daviesa.

On je predlo`io da automobilskekompanije posvete 20% svojih reklamaupozorenjima u pogledu za{tite okoline.

Brisel je odlu~io da reguli{e ogla{ava-nje automobila jer su proizvo|a~i u pro-tekloj deceniji zaobilazili direktivu iz1999. kojom se tra`i da odgovaraju}einformacije u oglasima budu "lako ~itljivei podjednako istaknute kao i glavni diooglasa".

U mnogim slu~ajevima te informacijebile su jedva ~itljive.

17Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I z mog ug l a

U prirodi ~ovjeka je dauvijek `eli bolje i ljep{e

Po{tovani ~itao~e, da li se uvijek pita{za{to `eli{ ne{to? Jesi li se nekad

pitao za{to `eli{ da ima{ sre}nu porod-icu? Jesi li se pitao za{to `eli{ da bude{slobodan? Vjerujem da niko od nas nepostavlja sebi takva pitanja. U prirodi~ovjeka je da `eli. Da `eli bolje i ljep{eod onoga {to ima. ^emu onda pitanje"Za{to `elim da budem gra|aninEvrope?" Zar se izvor svake `elje i`udnje mora dovoditi u pitanje?

Zar je moja `elja da budemgra|anin Evrope toliko ~udna i abnor-malna da je moram nekom obja{nja-vati? Smatram da nije. Smatram da nepostoji prirodnija `elja od `elje dabudemo dio jedne populacije koja nasokru`uje, sa kojom dijelimo istu plane-tu, isti vazduh. Od skoro i iste idejeujedinjenja. No, od same `elje jemnogo va`nije kako do}i do njenogispunjenja. Zbog toga ne}u obja{njavatiizvor svoje `elje, ve} }u prije svegasaop{titi svoje vi|enje onoga {tomoramo uraditi da bi postali gra|aniEvrope.

[to uop{te zna~i biti gra|aninEvrope? Ho}u li to postati onog trenut-ka kada na{a dr`ava postane ~lanicaEU? Ne mislim da je tako.

Biti gra|anin Evrope zna~i da mine}e smetati kada Englez pravi hotel uUlcinju. To, tako|e, zna~i da ne}u imatini{ta protiv ako moj bubreg budedoniran nekome iz Estonije. To zna~i dane}u o~ekivati da mi Vlada subven-cionira firmu, ve} da se moram uhvati-ti u ko{tac sa stranim konkurentima, i toisklju~ivo na tr`i{ni na~in. To zna~i pri-hvatiti ~injenicu da doma}i gra|aniimaju pravo da za svoj po{teno zara|ennovac kupuju ono {ta `ele, a ne dabudu primoravani da "kupuju doma}e".Biti gra|anin Evrope zna~i razmi{ljatikao gra|anin Evrope umjesto kao pras-tanovnik Balkana. Ukratko: to zna~i da

moramo svi kolektivno po}i na trans-fuziju krvi i umjesto ove ustajale, pra-balkanske ubrizgati svje`u evropsku krv.

Ko }e nas u~initi gra|anima Evrope?Jesu li to politi~ari, pravnici, ekonomisti?Zvani~nici koji stavljaju svoje vrijednepotpise na dokumente o pridru`ivanju (istabilizaciji)? Apsolutno ne. Evropskuuniju ~ine njeni gra|ani, a ne institucije.Institucije postoje zbog gra|ana. Sokratka`e da svaka prava spoznaja dolaziiznutra. Nama je definitvno potrebnaprava spoznaja, prosvjetljenje da bismopostali gra|anima Evrope. Smatram da je

najva`niji dio procesa na{e etnogenezezapravo tranzicija uma. Na{ um moraevoluirati od konzervativno-br|anskogka moderno-evropskom, i to bez odla-ganja.

Postati gra|anin Evrope zna~iizgraditi odnos sa Evropom, sa njenimgra|anima. Postojanje bilo kakvogodnosa izme|u dvije strane podrazumi-jeva dva elementa - uzimanje i davan-je. Dakle, ne mo`emo biti gra|aniEvrope i o~ekivati da }e Evropa namadavati ne{to, a da mi zauzvrat ne~inimo ni{ta za tu zajednicu. Kaogra|ani Evrope mora}emo da damopribli`no jednak doprinos njenomrazvoju kao i oni koji su njenimgra|anima postali mnogo ranije.

U pauzi izme|u pisanja ovihpasusa sam iza{ao na terasu i sasvimslu~ajno pogledao prema zapadu.Impresionirale su me boje na horizon-tu. Zapravo ne same boje, ve} njihovnevjerovatan spektar. Kad bolje pogle-date, niti jedna od tih boja nije nistaposebno, sve su to samo obi~ne boje.Ali kad se spoje, i kad ih gledate zajed-

no, od njih vam zastane dah. Tako je iu `ivotu. Svi mi imamo svoje dobre ilo{e strane. Ali, kao gra|ani jednogdru{tva koje te`i da se socijalizuje ipostane dio savremene civilizacijemora}emo da djelujemo zajedno, sin-ergijski. Svi nedostaci na{eg dru{tvamoraju biti prevazi|eni i izgledatinebitno pred na{om zajedni~kom viz-ijom - razvoj na{eg dru{tva ipribli`avanje savremenoj evropskoj kul-turi. Siguran sam da nas Evropa ne}eprimiti u svoje redove ukoliko na{e bojepokvare savr{eni spektar evropskih boja

na njihovom horizontu.Dakle, da bismo postali ono iz

naslova, moramo naporno da radimona promjenama svijesti i kulture. Vrati}use na re~enice iz prvog pasusa: "Uprirodi ~ovjeka je da `eli. Da `eli boljei ljep{e od onoga {to ima." Jeste, to jeu prirodi. Ali, {ta se nalazi naspramprirode? U na{em slu~aju kultura,provincijalizam koji je do besvijestiubrizgavan svim generacijama u organsa vijugama. Okru`enje koje nijenaviklo na promjene i na prilago|avan-je. Zapravo jeste, ali samo ako drugipristane da se prilago|ava nama, a nemi njemu. [to }e prevagnuti u ovomslu~aju: priroda ili kultura? {to je ja~e:iskonsko ili ono {to je stvoreno vre-menom? Ja iskreno `elim da prevagneovo prvo. A na `elju imam apsolutnopravo, zar ne? I, valjda ne moramobja{njavati za{to to `elim...

Autor je polaznik VI generacije[kole evropskih integracija, apsolventEkonomskog fakulteta i predsjednikNVO Centar za razvoje karijere

NNaajjvvaa`̀nniijjii ddiioo pprroocceessaa nnaa{{ee eettnnooggeenneezzee zzaapprraavvoo jjee ttrraannzziicciijjaa uummaa..NNaa{{ uumm mmoorraa eevvoolluuiirraattii oodd kkoonnzzeerrvvaattiivvnnoo-bbrr||aannsskkoogg kkaa mmooddeerrnnoo-eevvrrooppsskkoomm,, ii ttoo bbeezz ooddllaaggaannjjaa

Pi{e: Slobodan Radovi}

Z A [ T O @ E L I M D A B U D E M G R A \ A N I N E U

18Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I z a z ov i u EU

Irsko "ne" Lisabonskom sporazumuponovo je bacilo Evropsku uniju

(EU) u stanje krize, a lideri zemalja~lanica jo{ ne uspijevaju da se slo`eoko sljede}eg koraka.

Neki od njih smatraju da jeUgovor jednostavno mrtav, dokdrugi insistiraju da se nastavi saprocesom ratifikacije, nadaju}i seda }e se Irska ponovo potruditi darije{i stvari na doma}em terenu.

Tre}i {alju poruku da se nemo`e govoriti o daljem pro{irenjuUnije, dok se ne rije{i pitanjeLisabonskog sporazuma, {to ulivastrah evropski orijentisanim snaga-ma u dr`avama zapadnog Balkana iTurske.

Analiti~ati se sla`u da }e, akoEU ne uspije da se brzo izvu~e izkrize, to imati negativne posljedicena njenu ulogu na me|unarodnojsceni, posebno u odnosima saRusijom i Iranom.

Jedan od ciljeva Lisabonskogugovora je i bio da se postigne ve}ejedinstvo i efikasnost u spoljnojpolitici, kao i da se evropske insti-tucije osposobe za dalja pro{irenja.

Ugovor iz Lisabona zvani~no supotpisali {efova dr`ava i vlada EU nasamitu u glavnom gradu Portugala13. decembra 2007. Svrha mu je dapojednostavi dono{enje oduka upro{irenoj Uniji od 27 ~lanica krozreformu procedura glasanja uSavjetu, smanjenje broja administra-tivnih jedinica u Komisiji i ja~anjeuloge nacionalnih parlamenata.Ugovorom se, tako|e, uspostavljamjesto Predsjednika Savjeta i Vi-

sokog predstavnika za spoljnu ibezbjednosnu politiku. Da bi stupiona snagu, Ugovor mora biti ratifiko-van od strane svih 27 dr`ava ~lani-ca EU.

Prije referenduma u Irskoj, 18~lanica je ve} ratifikovalo Ugovor io~ekivalo se da }e proces ratifikaci-je biti zavr{en do kraja 2008.godine.

Na referendumu u Irskoj 53.4%glasa~a izjasnilo se protiv Ugovora,dok je 46.6% isti podr`alo, uzizlaznost od 53.1 % ukupnog brojaglasa~a.

To otprilike zna~i da je 0.175 %ukupne populacije Unije uspjelo davrati EU u egzistencijalnu krizuizraziv{i neslaganje sa najavljenimreformama.

Irska je jedina ~lanica koja se

odlu~ila na ratifikaciju putem refer-enduma, {to je u Irskoj propisanoodlukom Vrhovnog suda iz 1987.kojom se nala`e da sve va`nijeizmjene ugovora o EU morajunajprije postati dio irskog Ustava, za{ta je potreban referendum.

U svim ostalim ~lanicamaUgovor }e biti ratifikovan od strane

I R S K O " N E " L I S A B O N S K O M S P O R A Z U M U P O N O V O B A C I L O E V R O P S K U U N I J U US T A N J E K R I Z E

Evropsko bicikloopet na uzbrdici

Irska je jedna od zemalja koje su najvi{e profitirale od ulaska u EU. Kada jepristupila Zajednici devet zemalja 1973, Irska je bila daleko najsiroma{nija

~lanica elitnog kluba. Uskoro je, me|utim, postala model uspjeha: 1987. BDPIrske je bio tek 69% evropskog prosjeka, da bi 2007. dostigao 146%. Sada se,me|utim. ~ini da je ovaj ekonomski bum stvar pro{losti. Irska privreda u vje-likoj mjeri zavisi od Sjedinjenih dr`ava koje posljednjih godina idu iz krize ukrizu. Nezadovoljstvo glasa~a izra`eno na ovom referendumu je svakakodijelom posljedica ekonomske nesigurnosti. Uz to postoji i konkretan strah odreformi i harmonizacije unutar EU, posebno u domenu poreske politike, jerIrska danas ima najni`u stopu poreza na poslovanje u Evropi (12.5%) i vjeru-je da je upravo to tajna dugogodi{njeg uspjeha.

Irski komesar u Evropskoj komisiji Charlie McCreevy je naglasio da se glasprotiv ne smije shvatiti kao znak "nezahvalnosti", ve} kao izraz protesta protiv"gomile drugih problema", poput rasta cijena hrane i goriva, ekonomske krizei nezapo{ljenosti.

"Neki }e pomisliti da je Irska zaboravila sve dobre stvari koje su do{le sa~lanstvom u EU, ali to nije istina. Ne sumnjam da ve}ina irskih gra|ana `elida u potpunosti bude dio EU", rekao je on.

IIRRSSKKII SSTTRRAAHH IILL II NNEEZZAAHHVVAALLNNOOSSTT

19Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I z a z ov i u EU

nacionalnih parlamenata.Irska je ve} jednom ranije

dovela u pitanje reforme EU kada sunjeni gra|ani odbacili Ugovor izNice na referendumu 2001. Tada jesama Irska prona{la rje{enje krize ta-ko {to je ponovila referendum neko-liko mjeseci kasnije, a taj put us-pje{no u smislu prihvatanja Ugovora.

Nakon irskog "ne", najradikalnijiprijedlog je da bi Dablin jednos-tavno trebao da istupi iz EU.Socijaldemokratska partija Rumunijeje predlo`ila da Irska odr`i jo{ jedanreferendum o Ugovoru iz Lisabona,gdje bi glas "protiv" zna~io da Irskavi{e ne}e biti ~lanica EU.

Drugi, manje radikalan prijed-log je da se sa Irskom uspostavi"poseban oblik saradnje" dok biostatak zajednice nastavio procesintegracija.

Predsjednik Evropske komisijeJJoossee MMaannuueell BBaarrrroossoo je izjavio daneuspjeh referenduma "svakako" nepredstavlja glas protiv EU i da ono~ekuje da }e Irska nastaviti da

bude dio Unije. On je odbacio pri-jedloge da se Irska isklju~i izUgovora, upozoriv{i da "glas Iracane zna~i manje od glasa Francuza iliHolan|ana".

HHaannss-GGeerrtt PPootttteerriinngg , predsjed-nik Evropskog parlamenta je naveoda je irsko "ne" jedan od "najte`ihizazova za EU u njenoj istoriji". Onje pozvao vladu Irske da podneseprijedlog mogu}ih rje{enja krize

kako bi se "prevazi{ao ovaj te`akperiod u evropskoj politici", i kakobi Ugovor stupio na snagu prije izb-ora u junu 2009.

Irska vlada u me|uvremenunemo}no {iri ruke. Ministar inos-tranih poslova MMiicchheeaall MMaarrttiinn sma-tra da je razlog neuspjeha lo{ainformisanost i da glas protiv samodokazuje "neusagla{enost Evrope injenih gra|ana".

Poput Velike Britanije, Danske i[vedske, Irska ve} ima pravo dabude izuzeta iz odre|enih"osjetljivih" politika, uklju~uju}i iSchengenski sporazum o ukidanjuunutra{njih granica. Tako|e je usp-jela da za sebe izbori pravo da sena nju ne odnose odluke o saradnjisudova i snaga bezbjednosti ukrivi~nim postupcima koje SavjetEU donese kvalifikovanom ve}inom,a ne jednoglasno.

Evropa se ne}e tek tako ras-pasti, ali je pitanje u kojoj mjeri sunjeni lideri sposobni da odgovorena nezadovoljstvo gra|ana ili }esamo uspjeti da pogor{aju situacijuuo~i nadolaze}ih evropskih izborasredinom 2009. godine.

Izuze}e Irske zvu~i jednostavno,ali i opasno. To bi mogao bitipo~etak Evrope "a la carte" (uzmite{to vam se svi|a).

VV.. @@UUGGII]]VV.. [[]]EEPPAANNOOVVII]]

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ~ija dr`ava 1. jula preuzima predsje-davanje EU i njema~ka kancelarka Angela Merkel, insistirali su da bez

Lisabonskog sporazuma ne mo`e biti daljeg {irenja Unije - ~emu su se uspro-tivili slovena~ki premijer Janez Jan{a, poljski premijer Donald Tusk, {efica aus-trijske diplomatije Ursula Plasnik drugi.

"Nema Sporazuma, nema pro{irenja", rekao je Sarkozy nakon prvog danasamita lidera EU u Briselu odr`anog pro{le sedmice.

Me|utim, analiti~ari tvrde da je Sarkozy, koji `eli oja~ati ulogu Francuskeza vrijeme predsjedavanja, time `elio izvr{iti pritisak na ~e{ku koja bi moglabiti sljede}a problemati~na dr`ava.

"Irska je problem. Ali budemo li imali drugi ili tre}i problem, to }e bitite{ko rije{iti", naveo je Sarkozy.

U ~e{koj je ve} pokrenut proces pred Ustavnim sudom kako bi se Ugovorstavio na referendum umjesto da bude ratifikovan u parlamentu. Euroskepti~na,neoliberalna desni~arska stranka predsjednika Vaclava Klausa i premijeraMireka Topolaneka izgleda se pla{i da bi uloga stalnog Predsjednika Evropskogsavjeta mogla da ugrozi presti` ~e{kih lidera koji }e preuzeti predsjedavanje EUod Francuske 1. januara 2009.

Francuska }e morati ozbiljno da se pozabavi tra`enjem rje{enja koja je upra-vo izazvala sli~nu krizu prije par godina kada su njeni glasa~i na referendumuodbacili prijedlog evropskog Ustava 2005. Francuski ~elnici namjeravaju da nas-tave proces ratifikacije, uz mogu}nost ponovnog organizovanja referenduma uIrskoj. U igri su i druge opcije, poput izuzetaka Irske iz odre|enih stavki ugov-ora ili izmjene Ugovora kako bi se postigao zadovoljavaju}i kompromis.

SSSSAAAARRRRKKKKOOOOZZZZIIII PPPPRRRRIIIITTTTIIIISSSSKKKKAAAA ^̂̂̂EEEE[[[[KKKKUUUU

20Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . I z a z ov i u EU

I N F L A C I J A U E V R O P S K O J U N I J I D O S T I G L A R E K O R D N O V I S O K N I V O

NNaajjvvii{{ee ppoosskkuuppiillii bbeennzziinn,, mmlliijjeekkoo ii jjaajjaa Posljednji podaci Eurostata po-

kazuju da je godi{nja stopainflacije dostigla rekordno visoknivo u maju 2008. unutar Euro-zone, ali i unutar svih 27 dr`ava~lanica EU, a glavni razlozi inflacijesu rast cijena hrane i energije.

"Stopa inflacije je 3.5% uEurozoni i 3.9% u EU uop{te", reklaje portparolka Evropske komisije(EK) za ekonomska i monetarna pi-tanja, AAmmeelliiaa TToorrrreess, upozoravaju}ida se inflacioni trend nastavlja.

Prema nalazima Eurostata,glavni faktor inflacije je rast cijenaenergije. Benzin je ~ak 14% skupljiu odnosu na maj pro{le godine.Drugi problem su cijene prehram-benih proizvoda, posebno mlijeka,jaja i sira, koje su tako|e porasle zaoko 14% u posljednjih 14 mjeseci,objasnila je Torres.

Ona je dodala da ti podaci neslute na dobro i da EU mora "pos-tupati veoma pa`ljivo kako bi seizbjegla inflaciona spirala plata icijena".

Najni`e stope inflacije su zabil-je`ene u Holandiji (2.1%), Portugalu(2.8%) i Njema~koj (3.1%), a najvi{eu Letoniji (17.7%), Bugarskoj (14%)i Litvaniji (12.3%). U pore|enju saaprilom 2007, inflacija je porasla u21 zemlji ~lanici, stagnirala u tri(Slovenija, Poljska, Malta) i opala udvije dr`ave ~lanice (Estonija iRumunija).

Trenutno nijedna od tih zemal-ja ne uspjeva da ispo{tuje EU prav-ilo po kome bi stopa inflacijemorala biti ispod 2%.

U me|uvremenu, bijesni poljo-privrednici, ribari i voza~i kamionaprotestvuju {irom Evrope, tvrde}i danjihova preduze}a ne mogu dapre`ive visoke cijene goriva doknaftne kompanije zgr}u ogromneprofite.

Me|onarodni sindikat drum-skog transporta (International RoadTransport Union - IRU) je pozvaovlade da smanje poreze na gorivokoji, prema njihovim rije~ima,predstavljaju "lak izvor dr`avnih pri-hoda" ~ime bi se smanjile i cijenegoriva.

"Nema opravdanja za visokeporeze na gorivo koje samovje{ta~ki podi`u cijene upravo utrenutku kada je na{im privredamaneophodna pomo}", saop{teno je

iz IRU.Nakon protesta ribolovaca

po~etkom juna, prevoznici ipoljoprivrednici su i sami organizo-vali proteste u Briselu 18. juna, uo~isamita EU na kome se razgovaraloo rastu}im cijenama primarnihproizvoda.

EU na`alost tu ne mo`e punopomo}i jer su u osnovi rasta cijenaporast potra`nje i spekulacije kojese odvijaju izvan njenih granica.Mogu}nosti za preduzimanje ma-kroekonomskih mjera su tako|eograni~ene, jer Evropska centralnabanka ne}e dozvoliti pad interesnihstopa u kontekstu inflacije.

VV..[[..-VV..@@..

GODI[NJA STOPA INFLACIJE POPOJEDINA^NIM PROIZVODIMAGGoorriivvoo zzaa pprreevvoozz 1155..22%%GGoorriivvoo zzaa ggrriijjaannjjee 4477..55%%MMlliijjeekkoo,, ssiirr ii jjaajjaa 1133..66%%HHlljjeebb ii `̀iittaarriiccee 99..66%%PPlliinn 99..22%%VVoo}}ee 77..44%%AAuuddiioo-vviizzuueellnnaa oopprreemmaa -1100..44%%OOpprreemmaa zzaa iinnffoorrmmaacciioonneetteehhnnoollooggiijjee -1144..33%%

SSttaannaarriinnaa 11..99%%OOddjjee}}aa 00..66%%TTeelleekkoommuunniikkaacciijjee -11..99%%AAuuttoommoobbiillii -00..33%%

INFLACIJA NA GODI[NJEM NIVOU U MAJU 2008.EEUURROOZZOONNAA

NNLL PPTT DDEE IIEE FFRR IITT AATT MMTT FFII CCYY EESS LLUU EELL BBEE SSLL22..11 22..88 33..11 33..77 33..77 33..77 33..88 44..11 44..11 44..66 44..77 44..88 44..99 55..11 66..22

OOSSTTAALLEE ^̂LLAANNIICCEE EEUUUUKK DDKK SSEE EEUU SSKK PPLL CCZZ HHUU RROO EEEE LLTT BBGG33..00 33..66 33..99 33..99 4400 44..33 66..88 66..99 88..55 1111..44 1122..33 1144..00

21Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Upo zna jmo Ev r op sku un i j u

Uinstitucijama Evropske unije (EU) iu medijima koji se bave poslovima

EU ~esto se koriste tzv. "euro`argon" -rije~i i izrazi koje samo oni razumiju.Euro`argon nerijetko mo`e biti vrlozbunjuju}i za {iru javnost, pa je to irazlog da ga pribli`imo onima koji jo{nijesu ovladali njime.

Otvorena metoda koordinacije /Open method of coordination: Umnogim podru~jima politika EU, poputobrazovanja, penzione i zdravstveneza{tite, imigracije i azila, vlade dr`ava~lanica radije sprovode vlastitenacionalne politike, nego {to dopu{tajuuskla|ivanje na nivou Evropske unije.Ipak, dr`ave ~lanice sara|uju i u timpodru~jima, razmjenjuju}i informacije,primjenjuju}i "najbolje prakse" ("bestpractice"), te na taj na~in uskla|ujunacionalne politike. Taj postupak razm-jene iskustava poznat je pod nazivom"otvorena metoda koordinacije"

Stubovi Evropske unije / Pillars ofthe European Union: Evropska unijadonosi odluke u tri razli~ite dimenzijeili podru~ja, koja su poznata kao tri"stuba" EU. - Prvi stub pripada dimenziji Zajednice

koja se sastoji od sporazuma izUgovora o EZ-u, ESCS-u i Euroatomu,drugim rije~ima dr`avljanstvo Unije,politike Zajednice, ekonomska i mon-etarna unija itd. U tom se stubuodluke donose metodom Zajednice, ukoje su uklju~eni Komisija, Parlament iSavjet.

- Drugi stub obuhvata podru~je zaje-dni~ke spoljne i bezbjednosne poli-

tike, a odluke u njemu donosiisklju~ivo Savjet.

- Tre}i stub ~ini saradnja policijskih ipravosudnih tijela u kaznenim pitan-jima, gdje ponovo odluke donosijedino Savjet.

U druga dva stuba Savjet moraodlu~ivati jednoglasno, pa stoga nesla-ganje samo jedne dr`ave ~lanice mo`eblokirati dono{enje odluke, dok kodprvog stuba Savjet obi~no odlu~ujekvalifikovanom ve}inom.

Glasanje kvalifikovanom ve}inom /Qualified majority voting: O ve}inipitanja Savjet EU odlu~uje glasanjem.Svaka zemlja u~estvuje s odre|enim bro-jem glasova, u skladu s veli~inom svogstanovni{tva. Broj glasova pojedinihzemalja ~lanica za sada je sljede}i:

Da bi prijedlog bio prihva}en uSavjetu je potrebna kvalifikovanave}ina, dakle najmanje 232 glasa odmogu}eg 321 moraju biti za odluku.Nadalje, ve}ina dr`ava ~lanica mora seslo`iti s prijedlogom (u odre|enimslu~ajevima ~ak je za dono{enje odlukepotrebna dvotre}inska ve}ina). Ko-na~no, svaka je dr`ava ~lanicaovla{}ena zahtijevati od Savjeta prov-jeru je li me|u zemljama koje su glasaleu prilog odluci obuhva}eno 62% odukupnog stanovni{tva EU.

V O D I ^ Z A R A Z U M I J E V A N J E P O J M O V A I K O V A N I C AK O J I M A N A J ^ E [ ] E B A R A T A J U S A M O O N I K O J I S EP R O F E S I O N A L N O B A V E I N T E G R A C I J O M U E U

NEVLADINE ORGANIZACIJE U EVROPSKOJ UNIJI

EEVVRROOPPSSKKAAFFEEDDEERRAACCIIJJAA

MMLLAADDIIHH ZZEELLEENNIIHH

Evropska federacija mladih zelenih je osno-vana 1988. u Belgiji sa ciljem da okupi

politi~ke zelene pokrete i organizacije koje sebore za za{titu `ivotne sredine {irom Evrope.Jedan od motiva osnivanja organizacije bila jei potreba za osna`ivanjem me|usobnog dijalo-ga zelenih pokreta i partija, kao i potreba zazajedni~kom akcijom radi promocije zelenepolitike u Evropi.

U po~etku, Federaciju je ~inilo sveganekoliko organizacija. Vremenom je broj ~lanicaFederacije rastao i danas ih ima 33 iz razli~itihzemalja isto~ne i zapadne Evrope. Me|u ~lani-cama su i podmlaci zelenih partija, kao i NVO-a koji se bave za{titom `ivotne sredine.

Osnovna aktivnost Federacije jestepoliti~ka akcija u okviru evropskog politi~kogprostora. Ovo se ne odnosi samo na lobiranjeunutar EU institucija. Federacija je prepoznata ipo svom aktivizmu koji se ogleda u organizo-vanju uli~nih akcija, raznih vidova kampanja i sl.

Jednom godi{nje odr`ava se i Generalnaskup{tina Federacije na kojoj ~lanice organi-zacije kroz u~e{}e svojih delegata odlu~uju opolitici i strategiji djelovanja u budu}nosti.

Svoj cilj i vrijednosti za{tite ̀ ivotne sredinei socijalne pravde Federacija nastoji promovisatii kroz organizovanje raznih seminara, kampova,politi~kih debata, treninga i drugih sli~nihde{avanja. Ono {to je najkarakteristi~nije zadjelovanje Federacije jesu kampanje za po-dizanje svijesti o va`nim ekolo{kim problemima.Jedna od posljednjih kampanja nosila je naziv"Tell me what I eat" (Reci mi {to jedem) i ticalase organske i genetski modifikovane hrane.

Komunikaciju sa javno{}u Federacija,izme|u ostalog, ostvaruje putem ~asopisa"Ecosprinter" koji donosi novine o njenomradu, ali nudi i pregled aktuelnih ekolo{kih idru{tvenih tema.

Federacija ima veoma dobru saradnju sazelenima u Evropskom parlamentu, kao iveoma {iroku mre`u nevladinih organizacija iinstitucija sa kojima sara|uje.

Tokom poslednjih dvije godine Federacijaradi na {irenju u zemlje centralne i isto~neEvrope. Tako je skoro nekoliko organizacijazelenih iz Srbije, Makedonije i Bugarske dobi-lo status punopravnog ~lana Federacije.

Vi{e o organizaciji mo`ete na}i na sajtu:www.fyeg.org

Priredio: Petar \UKANOVI]

Euro`argon

Francuska, Njema~ka, Italija iUjedinjeno Kraljevstvo 2299

PPoolljjsskkaa ii [[ppaanniijjaa 27

RRuummuunniijjaa 14

HHoollaannddiijjaa 13

BBeellggiijjaa,, ^̂ee{{kkaa,, GGrr~~kkaa,, MMaa||aarrsskkaa iiPPoorrttuuggaall 12

AAuussttrriijjaa,, BBuuggaarrsskkaa ii [[vveeddsskkaa 10

Danska, Finska, Irska, Litvanija iSlova~ka 77

KKiippaarr,, EEssttoonniijjaa,, LLeettoonniijjaa,, LLuukksseemmbbuurrgg iiSSlloovveenniijjaa 44

MMaallttaa 3

22Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ak t i vno s t i NVO-aa

Balkan u budu}nosti EvropeKako u~initi zapadni Balkan bli`im

Evropskoj uniji? Kako obezbijeditija~u i {iru podr{ku procesu evropskihintegracija u tim dru{tvima? Kako u~initiove procese jasnijim i prisutnijima ujavnom `ivotu regiona i razumljivijim ipristupa~nijim gra|anima?

Me|unarodna panel diskusija"Balkan u budu}nosti Evrope" u orga-nizaciji Evropskog fonda za Balkan, 18.juna 2008.godine, u Sarajevu, poku{alada nazna~i odgovore na ova pitanja.

Zanimljivo koncipirana, diskusija jeotvorena nastupom Damir Imamovi}Tria. Dobrodo{licu je u~esnicima uputioGerrit Rauws, predsjednik upravnogodbora EFB, dok je uvodnu rije~ imao

Miroslav Laj~ak, visoki predstavnik EU.Moderator ove dinami~ne sesije bio jeNik Gowing, renomirani novinar BBC-a, a diskutanti su bili istaknuti u~esniciiz regiona i iz EU, ~lanovi Me|unaro-dne komisije za Balkan: GulianoAmato, ~lan italijanskog senata, biv{iitalijanski premijer i ministar unutra{njihposlova; Goran Svilanovi}, biv{i mini-star spoljnih poslova Srbije i Crne Gorei zvani~nik Pakta stabilnosti za JIE;Zlatko Lagumd`ija, predsjednik Socijal-demokratske partije BiH, biv{i premijeri ministar spoljnih poslova BiH; kao imlade liderke i lideri zapadnogBalkana: Sandra Ben~i}, Hrvatska;Jovana Stani{ljevi}, Srbija; Ermira

Mehmeti, Makedonija i Gent Puto,Albanija.

Iako me|u diskutantima nije bilou~esnika iz Crne Gore, u sesiji su ipaku~estvovali aktivisti crnogorskih NVO-aiz Evropskog pokreta u Crnoj Gori,Instituta Alternativa i Centra zagra|ansko obrazovanje. Zahvaljuju}ienergi~nom Niku Gowingu u raspravuse uklju~io velik broj slu{alaca koji susvojim pitanjima i komentarima u~iniliovu diskusiju neobi~no interaktivnom iuzbudljivom.

Demokratija se u~i

UPodgorici je 22. juna 2008. sve-~anom dodjelom diploma uspje{no

okon~an rad jedanaeste generacije [koledemokratije, koju je zavr{ilo 25 polazni-ka i polaznica, uglavnom aktivista nevla-dinih organizacija, politi~kih partija, nov-inara, slu`benika lokalne samouprave irepubli~kih ministarstava, kao i studena-ta univerziteta u Crnoj Gori. Polaznicima[kole obratili su se i diploma im uru~ilidr Radovan Radonji}, voditelj {kole iDaliborka Uljarevi}, izvr{na direktorkaCGO-a.

U okviru programa, koji je trajao~etiri mjeseca, polaznici i polaznice suimali priliku da ~uju predavanja ugled-nih doma}ih i stranih predava~a, pro-fesora, crnogorskog i beogradskogUniverziteta, predstavnika NVO sektorai novinara.

[kola demokratije je najstariji pro-gram Centra za gra|ansko obrazovanje,koji se odvija uz kontinuiranu podr{kufondacije Friedrich Ebert. Za jesen2008. godine planira se dvanaesta ge-neracija ove {kole.

AAAAmmmmeeeerrrr iiii~~~~kkkkiiiissssttttuuuuddddeeeennnntttt iiii uuuuCCCCrrrrnnnnoooojjjj GGGGoooorrrr iiii

SIT Study Abroad je eksperimental-nii program za studente

dodiplomskih studija koji se odvija ublizu 50 zemalja {irom svijeta.Specifi~nost ovog akademskog pro-grama koji datira jo{ od 1932. godineje u tome {to se nastava odvija uregionu na koji se studije odnose, asami studenti `ive izvjesno vrijeme ulokalnim doma}instvima, tako daimaju priliku da se direktno i krozli~no iskustvo upoznaju sa na~inom`ivota, problemima i izazovima sakojima se suo~ava stanovni{tvoodre|ene zajednice.

U okviru tog programa, od 10.- 15. juna ove godine jedna grupastudenata boravila je po prvi put uCrnoj Gori, ta~nije u Perastu iPodgorici gdje se odvijao dio nastaveprograma "Izgradnja dr`ava i ljudskaprava na ju`nom Balkanu" koji jevodila predava~ica i akademskadirektorka, "SIT Study Abroad"-aKumjana Novakova.

U saradnji sa Centrom zagra|ansko obrazovanje, u Podgoricisu odr`ana predavanja i prezentaci-je: Nejre Nune ^engi}, JeleneD`anki}, Milana Popovi}a, TeeGorjanc Prelevi}, Paule Petri~evi},Daliborke Uljarevi} i Zlatka Vujovi}a.Studentima je, tako|e, bila organizo-vana i posjeta skup{tinskom Odboruza ljudska prava i slobode gdje im jedoma}i bio predsjednik ovogOdbora Ko~a Pavlovi}.

23Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . Ak t i vno s t i NVO-aa

Komuniciranje Evrope i sa Evropom

Centar za gra|ansko obrazovanje(CGO) je 18. juna 2008. godine, u

Podgorici, predstavio projekat "Komu-niciranje EU u Crnoj Gori i komuniciran-je Crne Gore u EU", koji sprovodi uzpodr{ku Foreign Office-a, a u saradnji saSekretarijatom za evropske integracijeVlade Crne Gore.

Projekat direktno odgovara napotrebe predstavljanja procesa evropskihintegracija gra|anima Crne Gore naintezivniji i njima bli`i na~in, kao i nalobiranje u EU.

Prilikom sve~anog potpisivanja, gov-orili su: DDaalliibboorrkkaa UUlljjaarreevvii}}, izvr{nadirektorka CGO-a, KKeevviinn LLyynnee, am-basador Velike Britanije u Crnoj Gori iAAnnaa VVuukkaaddiinnoovvii}}, sekretarka Sekretarijataza evropske integracije (SEI)

Uljarevi} je naglasila da je projekatkreiran kako bi se obezbjedilo precizno ifokusirano obrazovanje o evropskim inte-gracijama za dr`avne slu`benike koji radena ovim pitanjima, kao i trening u komu-nikaciji evropskih poslova u Crnoj Gori ilobiranje za dalju podr{ku procesu evrop-skih integracija u Crnoj Gori koriste}inajbolje prakse iz EU.

Britanski ambasador je ukazao naizazove koje Crna Gora ima na putu kaEU. U tom kontekstu je naveo da ovakviprojekti zna~ajno poma`u razumijevanje ikomuniciranje standarda EU, a posebnokada se sprovode u saradnji civilnog sek-tora i dr`ave.

Vukadinovi} je podsjetila na potpisi-vanje Memoranduma o saradnji SEI ijednog broja NVO, i izrazila svoje zado-voljstvo {to se ovim projektom nastavljaono sto je Memorandumom dogovoreno.Ona je najavila da }e SEI uzeti aktivnou~e{}e u realizaciji ovog projekta kojidoprinosi daljem razvoju podr{ke proce-su pristupanje EU.

Projekat "Komuniciranje Evropskeunije u Crnoj Gori i komuniciranje CrneGore u EU" traje sedam mjeseci, apodr`ava ga Britanska ambasada krozfond koji odre|uje Foreign Office.

Centar za gra|ansko obrazovanje (CGO)je predstavio projekat "Da li je zaista

bitno? Vizne olak{ice na prostoru zapadnogBalkana: Monitoring novih sporazuma", kojiuz koordinaciju briselske NVO ECAS uregionu sprovode Evropski pokret uAlbaniji, Vesta asocijacija iz BiH, Make-donski centar za me|unarodnu saradnju izMakedonije, Gra|anski pakt za jugoisto~nuEvropu iz Srbije i CGO iz Crne Gore.Predstavljanje projekta i promocija novous-postavljene SOS linije je odr`ano 10. juna2008.godine, u Podgorici.

Hotline (SOS linija) je istovremenopredstavljena u Tirani, Sarajevu, Skoplju,Podgorici i Beogradu simultanim konfer-encijama za medije sa po~etkom u 12h,planira se da bude otvorena do septem-bra 2008.

Trenutno, niko ne zna kako se zaistasporazumi o viznim olak{icama primjenju-

ju. Hotline }e doprinijeti procjeni stanja uprimjeni ovih sporazuma i istra`iti u kojojmjeri oni odgovaraju na potrebe razli~itihkategorija gra|ana i gra|anki.

Po prvi put, organizacije civilnogdru{tva iz 5 zemalja zapadnog Balkanaimaju zajedni~ku akciju kako bi se osiguraoadekvatan uticaj sporazuma o viznimolak{icama i sprovode kampanju za punuliberalizaciju viznog re`ima.

Na konferenciji za medije ovom pri-likom su govorile: MMaarriinnaa MMuuggoo{{aa, PR ikoordinatorka CGO-a, DDaalliibboorrkkaa UUlljjaarreevvii}},

izvr{na direktorka CGO-a i DDiijjaannaa KKaa`̀ii}},aktivistkinja CGO-a. One su pojasnile da jesvrha uvo|enja ovog servisa dvostruka. Prvo,ljudi }e imati priliku da se informi{u o svo-jim pravima u vezi sa sporazumom o vizn-im olak{icama. Zatim, njime se daje prilikagra|anima da se i njihov glas ~uje krozdijeljenje dobrog ili lo{eg iskustva apliciran-ja za vizu. Nagla{eno je da se o~ekujuinformacije koje }e pru`iti jasniju sliku da lisu sporazumi o viznim olak{icamafunkcionalni i da li ih konzularna pred-stavni{tva primjenjuju onako kako bi to tre-balo da ~ine.

Brojevi hotline servisa su: 081 665 327i 067 289 336. Otvoren je svakog radnogdana od 10 do 14 ~asova. Tako|e, posebandio CGO web sajta wwwwww..ccggoo-ccccee..oorrgg jeposve}en ovom pitanju, a dodatne informa-cije se mogu na}i i na zajedni~kom projek-tnom sajtu wwwwww..nneeeeddvviissaa..nneett

AAAAlllluuuummmmnnnniiiisssstttt iiiiMMMMMMMMFFFF--aaaa ppppoooo pppprrrrvvvviiii

ppppuuuutttt uuuu CCCCrrrrnnnnoooojjjj GGGGoooorrrriiii

UCrnoj Gori su od 13.do 18.juna2008.g. boravili americki alum-

nisti Marshall Memorial programa, kojipostoji ve} 26 godine u okviru TheGerman Marshall Fund-a (GMF) iomogu}ava novim liderima iz SAD iEvrope da istra`e dru{tva, institucije iljude sa druge strane Atlantika.

Prije nekoliko godine program jepostao dostupan i zemljama zapadnogBalkana, a po prvi put su njihovi alum-nisti posjetili Crnu Goru. Program jerealizovao Centar za gra|ansko obra-zovanje, ~ija je izvr{na direktorkaDDaalliibboorrkkaa UUlljjaarreevvii}} i jedina alumnistk-inja iz Crne Gore u okviru evropskogprograma MMF-a.

Tom prilikom, alumnisti iz SAD ikoordinator GMF kancelarije iz Pariza suse upoznali sa brojnim prirodnim poten-cijalima Crne Gore, turisti~kim i kulturn-im kapacitetima, kao i socijalnim ambi-jentom i politi~kom situacijom. U okviruposjete, imali su i sastanke sa pred-stavnicima civilnog dru{tva, privrednihsubjekata, institutucija i politi~kih partija,a primio ih je i predsjednik Crne GoreFFiilliipp VVuujjaannoovvii}}.

Monitoring primjenesporazuma o viznim olak{icama

24Ev r op sk i pu l s N o 3 3

j un 2 0 0 8 . P r og ram i u s av r { avan j a u EU

U O V O M B R O J U P R E P O R U ^ U J E M O :

NNEEWWTTOONNIINNTTEERRNNAATTIIOONNAALLFFEELLLLOOWWSSHHIIPPSSA new multi-million pound initiative tofund research collaborations andimprove links between UK and over-seas researchers was launched by theScience Minister Ian Pearson on 4 June.The Newton International Fellowshipswill be overseen by the BritishAcademy, the Royal Academy ofEngineering and the Royal Society andaim to attract the most promising post-doctoral researchers working overseasin the fields of humanities, engineering,natural and social sciences.The Fellowships will offer researchersfunding to work for two years with aUK research institution, thus establish-ing long term international collabora-tions. The funding will be distributed inthe form of 50 research fellowships,awarded annually, each providing sup-port of up to 100,000 GBP for a twoyear placement.Robin Jackson, the British Academy'sChief Executive and Secretary said: "The Academy has for many years sup-ported international collaboration andacademic exchange across the human-ities and social sciences. The NewtonInternational Fellowships will introducea new dimension, enabling us to offerhighly attractive awards to the bestoverseas postdoctoral researchers,which will strengthen internationalscholarly links."More details will be available from theNewton International Fellowships web-site: http://www.newtonfellowships.org/The closing date for the first round is4th August 2008. There will be a sec-ond round in autumn 2008. There willthen be an annual round from spring2010. Deadlines to be confirmed.

Newton International Fellowships6-9 Carlton House TerraceLondon SW1Y 5AGtel: +44 (0)20 7451 2598fax: +44 (0)20 7451 2543info@newtonfellowships.orgThe British Academy10 Carlton HouseLondon SW1Y 5AHTel: 020 7969 5200Fax: 020 7969 5300Web: www.britac.ac.uk

EECCMMLL,, GGRRAAZZ,, AAUUSSTTRRIIAAScholarship / Financial aid: allowanceof approximately 686 Euros per monthDate: 6 months - January-June 2009Deadline: 30 September 2008Open to: recent graduates The ECML offers traineeships for recentgraduates with an excellent commandof at least English and/or French. Traineeships last 6 months (January toJune or July to December) and candi-dates must apply for one of the threeareas of the Centre's work: its pro-gramme activities, its information anddocumentation services or its website. The Centre also offers traineeships in itsadministration once a year from

September to February.The trainees selected receive a formalletter of acceptance from the ECMLinforming them of the duration and theconditions of the traineeship. Fornationalities requiring a visa to enterAustria this letter should also be suffi-cient to meet these requirements. Ifany problems do occur with the issuingof a visa the ECML can intervene onbehalf of the trainee directly with therespective Austrian Embassy.As of 1 January 2006 trainees comingfrom outside the countries of theEuropean Union will need to apply for aresidence permit (Aufenthaltsbewilligung)at the respective Austrian embassy. If atrainee is planning to stay longer than 6months (ie beyond the duration of theECML traineeship) the permit can only beobtained through the Styrian Governmentupon arrival in Graz. In both cases theresidence purpose corresponds to a spe-cial case of employment which is exemptfrom the law on employment of foreign-ers (para 62 NAG in connection withpara 1 (2) lit c AuslBG). The ECML willassist you in the application procedure. After arrival and taking up residence inGraz it is necessary to 'declare' thelength of stay in Austria with the localpolice station. This is done by complet-ing a 'Meldezettel' - which trainees willreceive from the Centre and whichshould also be signed by the warden ofthe residence where they are staying.Michael ArmstrongAdministratorE-mmail: michael.armstrong@ecml.at AllowanceTrainees receive an allowance from theCentre of approximately 686 Euros permonth. A contribution of a maximumof 230 Euros is made towards travelcosts from the trainee's home countryto and from Graz.

EEIICC BBiilltteenn - EEvvrrooppsskkii ppuullss jjee eelleekkttrroonnsskkii ~~aassooppiiss kkoojjii iizzllaazzii uu sskkllooppuu EEIICC pprrooggrraammaa,, aa uuzz ppooddrr{{kkuu ffoonnddaacciijjee FFrriieeddrriicchh EEbbeerrtt..IIzzddaavvaa~~ jjee CCeennttaarr zzaa ggrraa||aannsskkoo oobbrraazzoovvaannjjee..

EEIICC BBiilltteenn - EEvvrrooppsskkii ppuullss jjee zzaavveeddeenn uu eevviiddeenncciijjii mmeeddiijjaa MMiinniissttaarrssttvvaa kkuullttuurree ii mmeeddiijjaa ppoodd rreeddnniimm bbrroojjeemm 557788.. UUrreeddnniikk:: VVllaaddaann @@uuggii}};; UUrree||iivvaa~~kkii kkoolleeggiijjuumm:: mmrr VVeerraa [[}}eeppaannoovvii}},, DDaalliibboorrkkaa UUlljjaarreevvii}},,

NNee||eelljjkkoo RRuuddoovvii}},, mmrr DDrraaggaann SSttoojjoovvii}},, mmrr VVllaaddiimmiirr VVuu~~iinnii}}TTeehhnnii~~kkii uurreeddnniikk:: BBllaa`̀oo CCrrvveenniiccaa;; LLeekkttuurraa:: MMiilleennaa MMiilluunnoovvii}};; LLeekkttuurraa eenngglleesskkee vveerrzziijjee:: MMaajjaa MMuuggoo{{aa;; PPrreevvoodd:: mmrr VVeerraa [[}}eeppaannoovvii}}

NNjjeeggoo{{eevvaa 3366 // II TTeell // ffaaxx:: 008811 // 666655 - 111122,, 666655 - 332277 EE-mmaaiill:: eeiiccbbiilltteenn@ccgg..yyuuEEIICC BBiilltteenn - EEvvrrooppsskkii ppuullss mmoo`̀eettee pprreeuuzzeettii nnaa wwwwww..ccggoo-ccccee..oorrgg