eu 2004 - 3.c ekonomske skole split
DESCRIPTION
PPT na temu EU iz 2004.TRANSCRIPT
EUROPSKA UNIJA
… je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.
Sadržaj
❚ Povijesni pregled
❚ Prvo proširenje - 1973.
❚ Četvrto proširenje - 1995.
❚ Treće proširenje - 1986.
❚ Drugo proširenje - 1981.
❚ Kriteriji
❚ Sporazumi
❚ Sljedeće prošitenje
❚ EURO - €❚ Institucije
❚ Peto proširenje - 1.5.2004.
❚ SSP
❚ Programi za mlade
❚ Programi
❚ Obrazovna politika
❚ Ciljevi EU
❚ Početak približavanja
❚ Hrvatska i EU
❚ Put ka članstvu
❚ Zemlje osnivači
POVIJESNI PREGLED
❚ 09.05.1950. – Schumanova deklaracija
❚ 18.04.1951. – osnovan EZUČ❚ 25.03.1957. – u Rimu
osnovani EEZ i Euroatom❚ 09./10.12.1974. – osnovano
Europsko vijeće i donešena odluka da se zastupnici u EP biraju općim pravom glasa
❚ 06./07.07.1978. – predstavljen program za Europski monetarni sustav (EMS)
❚ 13.03.1979. – EMS počinje djelovati
❚ 07. i 10.06.1979. – održani prvi opći izbori za 410 mjesta u EP
❚ 17. i 28.02.1986 – potpisan Jedinstveni europski akt
❚ 09.11.1989. – pad Berlinskog zida
❚ 29.05.1990. – osnivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
POVIJESNI PREGLED
❚ 19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola
❚ 03.10.1990. – ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke
❚ 07.02.1992. – u Maastrichtu potpisan ugovor o EU
❚ 01.01.1993. – uvođenje jedinstvenog tržišta
❚ studeni 1993. – ugovor iz Maastrichta stupa na snagu
❚ 26.03.1995. – ugovor iz Schengena stupa na snagu
❚ 01.01.1999. – 11 zemalja usvaja EURO
❚ 26.02.2001. – potpisan sporazum u Nici
❚ 01.01.2002. – EURO ulazi u optjecaj
Natrag na sadržaj
ZEMLJE OSNIVAČI
Francuska
❚ Glavni grad: Pariz
❚ Površina: 549.000 km2
❚ Broj stanovnika:
59.551.227
❚ Gustoća: 108 sta./km2
❚ GDP: 1540 mlrd $
❚ GDP per capita: 25.700 $
Njemačka
❚ Glavni grad: Berlin
❚ Površina: 357.000 km2
❚ Broj stanovnika:
83.029.536
❚ Gustoća: 233 sta./km2
❚ GDP: 2184 mlrd $
❚ GDP per capita: 26.233 $
Italija
❚ Glavni grad: Rim (Roma)
❚ Površina: 301.230 km2
❚ Broj stanovnika: 57.679.825
❚ Gustoća: 191 sta./km2
❚ GDP: 1438 mlrd $
❚ GDP per capita: 24.915 $
Belgija
❚ Glavni grad: Bruxelles
❚ Površina: 30.230 km2
❚ Broj stanovnika:
10.258.762
❚ Gustoća: 339 sta./km2
❚ GDP: 297,5 mlrd $
❚ GDP per capita: 29.000 $
Nizozemska
❚ Glavni grad: Hag (The Hague)
❚ Površina: 41.532 km2
❚ Broj stanovnika: 15.981.472
❚ Gustoća: 385 sta./km2
❚ GDP: 434 mlrd $
❚ GDP per capita: 27.010 $
Luksemburg
❚ Glavni grad: Luxemburg
❚ Površina: 2.586 km2
❚ Broj stanovnika: 442.972
❚ Gustoća: 171 sta./km2
❚ GDP: 19,8 mlrd $
❚ GDP per capita: 44.586 $44.586 $
Natrag na sadržaj
Prvo proširenje - 1973.
❚ Nakon dugotrajnih
pregovora u članstvo
tadašnje Europske
ekonomske zajednice
stupaju Irska, Velika
Britanija i Danska.
Irska
❚ Glavni grad: Dublin
❚ Površina: 69.000 km2
❚ Broj stanovnika:
3.840.838
❚ Gustoća: 56 sta./km2
❚ GDP: 111,3 mlrd $
❚ GDP per capita: 28.662 $
Ujedinjeno Kraljevstvo
❚ Glavni grad: London
❚ Površina: 242.000 km2
❚ Broj stanovnika: 59.647.790
❚ Gustoća: 246 sta./km2
❚ GDP: 1520 mlrd $
❚ GDP per capita: 25.427 $
Danska
❚ Glavni grad: Kopenhagen
❚ Površina: 43.000 km2
❚ Broj stanovnika: 5.352.815
❚ Gustoća: 124 sta./km2
❚ GDP: 155,5 mlrd $
❚ GDP per capita: 28.963 $
Natrag na sadržaj
Drugo proširenje - 1981.
❚ 1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog političkih razloga, tj. Grčka je primljena u ovu organizaciju unatoč protivnom mišljenju Europske komisije.
Grčka
❚ Glavni grad: Atena
❚ Površina: 131.990 km2
❚ Broj stanovnika:
10.623.835
❚ Gustoća: 80 sta./km2
❚ GDP: 201,1 mlrd $
❚ GDP per capita: 18.890 $
Natrag na sadržaj
Treće proširenje - 1986.
❚ U trećem proširenju
01. siječnja 1986.
Europskoj
ekonomskoj zajednici
pridružile su se
Portugal i Španjolska.
Portugal
❚ Glavni grad: Lisabon (Lisbon)
❚ Površina: 92.906 km2
❚ Broj stanovnika: 10.066.253
❚ Gustoća: 108 sta./km2
❚ GDP: 181,8 mlrd $
❚ GDP per capita: 18.048 $
Španjolska
❚ Glavni grad: Madrid
❚ Površina: 505.000 km2
❚ Broj stanovnika:
40.037.995
❚ Gustoća: 79 sta./km2
❚ GDP: 828 mlrd $
❚ GDP per capita: 20.660 $Natrag na sadržaj
Četvrto proširenje - 1995.
❚ 1. siječnja 1995. su se
Europskoj uniji
(ugovorom iz
Maastrihta EZUČ, EEZ
i Euroatom spajaju se u
EU) pridružili Austrija,
Finska i Švedska.
Austrija
❚ Glavni grad: Beč (Wien)
❚ Površina: 83.858 km2
❚ Broj stanovnika: 8.150.835
❚ Gustoća: 97 sta./km2
❚ GDP: 225,8 mlrd $
❚ GDP per capita: 27.662 $
Švedska
❚ Glavni grad: Stockholm
❚ Površina: 449.964 km2
❚ Broj stanovnika: 8.875.053
❚ Gustoća: 20 sta./km2
❚ GDP: 227,4 mlrd $
❚ GDP per capita: 25.617 $
Finska
❚ Glavni grad: Helsinki
❚ Površina: 338 000 km2
❚ Broj stanovnika:
6.175.783
❚ Gustoća: 19 sta./km2
❚ GDP: 136,2 mlrd $
❚ GDP per capita: 26.275 $
Natrag na sadržaj
Peto proširenje - 01.05.2004.
Peto proširenje - 01.05.2004.
❚ U petom, najvećem do sada proširenju, Europskoj uniji pridružuje se 10 zemalja: Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
❚ Dio zemalja pripada Luksemburškoj skupini iz 1997. To su: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar
❚ Drugi dio zemalja pripada Helsinškoj skupini iz 1999. To su: Bugarska*, Litva, Latvija, Rumunjska*, Slovačka i Malta
* Bugarska i Rumunjska pripadaju ovoj skupini jer su tada počeli pregovori i postali su kandidati, ali one ne ulaze u EU u ovom proširenju
Malta
❚ Glavni grad: Valleta
❚ Površina: 315,6 km2
❚ Broj stanovnika: 394.583
❚ Gustoća: 1250 sta./km2
❚ GDP: 7 mlrd $
❚ GDP per capita: 17.610 $
❚ Predala zahtjev: 16.07.1990.
❚ Postaje kandidat: 1993.
Cipar
❚ Glavni grad: Nikozija
❚ Površina: 9250 km2
❚ Broj stanovnika: 766.000
❚ Gustoća: 83 sta./km2
❚ GDP: 11,23 mlrd $
❚ GDP per capita: 14.670 $
❚ Predala zahtjev: 03.07.1990.
❚ Postaje kandidat: 1993.
Slovenija
❚ Glavni grad: Ljubljana
❚ Površina: 20.253 km2
❚ Broj stanovnika: 1.930.132
❚ Gustoća: 95 sta./km2
❚ GDP: 35,7 mlrd $
❚ GDP per capita: 18.624 $
❚ Predala zahtjev: 10.06.1996.
❚ Postaje kandidat: 1997.
Mađarska
❚ Glavni grad: Budimpešta
❚ Površina: 93.030 km2
❚ Broj stanovnika: 10.106.017
❚ Gustoća: 109 sta./km2
❚ GDP: 134,7 mlrd $
❚ GDP per capita: 13.369 $
❚ Predala zahtjev: 31.03.1994.
❚ Postaje kandidat: 1997.
Češka
❚ Glavni grad: Prag
❚ Površina: 78.866 km2
❚ Broj stanovnika: 10.264.211
❚ Gustoća: 130 sta./km2
❚ GDP: 155,9 mlrd $
❚ GDP per capita: 15.199 $
❚ Predala zahtjev: 17.01.1996.
❚ Postaje kandidat: 1997.
Slovačka
❚ Glavni grad: Bratislava
❚ Površina: 49.034 km2
❚ Broj stanovnika: 5.414.937
❚ Gustoća: 110 sta./km2
❚ GDP: 66 mlrd $
❚ GDP per capita: 12.171 $
❚ Predala zahtjev: 27.06.1995.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Poljska
❚ Glavni grad: Varšava
❚ Površina: 312.685 km2
❚ Broj stanovnika: 38.633.912
❚ Gustoća: 124 sta./km2
❚ GDP: 368,1 mlrd $
❚ GDP per capita: 9529 $
❚ Predala zahtjev: 05.04.1994.
❚ Postaje kandidat: 1997.
Latvija
❚ Glavni grad: Riga
❚ Površina: 64.589 km2
❚ Broj stanovnika: 2.385.231
❚ Gustoća: 37 sta./km2
❚ GDP: 19,9 mlrd $
❚ GDP per capita: 8.451 $
❚ Predala zahtjev: 13.10.1995.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Litva
❚ Glavni grad: Vilnius
❚ Površina: 65.301 km2
❚ Broj stanovnika: 3.610.535
❚ Gustoća: 55 sta./km2
❚ GDP: 29,2 mlrd $
❚ GDP per capita: 8.108 $
❚ Predala zahtjev: 08.12.1995.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Estonija
❚ Glavni grad: Tallin
❚ Površina: 45.227 km2
❚ Broj stanovnika: 1.423.316
❚ Gustoća: 31 sta./km2
❚ GDP: 15,2 mlrd $
❚ GDP per capita: 10.736 $
❚ Predala zahtjev: 24.11.1995.
❚ Postaje kandidat: 1997.
Natrag na sadržaj
EU u brojkama prije petog proširenja 01.05.2004.
❚ Površina: 3.237.296 km2
❚ Broj stanovnika: 379.714.991
❚ Gustoća stanovništva: oko 117 sta./km2
❚ GDP: 9.500.400.000.000 $ (9,5 bilijuna $)
❚ GDP per capita: 25.020 $
EU u brojkama nakon proširenja 2004.
❚ Površina: 3.975.847 km2
❚ Broj stanovnika: 454.643.865
❚ Gustoća stanovništva: oko 114 sta./km2
❚ GDP: 10.343.330.000.000 $ (10,3 bilijuna $)
❚ GDP per capita: 22.750 $
Natrag na sadržaj
INSTITUCIJE
❚ Vijeće EU (Vijeće ministara)
❚ Europska komisija❚ Europski parlament❚ Europsko vijeće❚ Sud pravde❚ Gospodarski i socijalni
odbor i Odbor regija
❚ Europski pravobranitelj❚ Europski revizijski sud❚ Europska središnja
banka - ECB❚ Europska investicijska
banka❚ Europski razvojni fond❚ Europski fond za
regionalni razvoj
Vijeće Europske unije / Vijeće ministara
❚ Najvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja zakonodavnu vlast.
❚ Sastanci ministara održavaju se u Bruxellesu, gdje je i sjedište Vijeća, dok se iznimno tijekom travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu.
❚ Trenutno ima 15 članova (1 država = 1 član), a predviđeni maksimalni broj je 27 bez obzira na broj država članica.
Europska komisija
❚ Jedna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole - predstavlja izvršnu vlast.
❚ Sastavljena od 20 članova.
❚ Sjedište Komisije je u Bruxellesu.
Europski parlament❚ Predstavničko je tijelo svih
stanovnika Europske unije.
❚ Broji 626 zastupnika, a nakon proširenja 01.05. imati će maksimalno 732 zastupnika, razmjerno broju stanovnika država članica.
❚ Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu.
❚ Glavno tajništvo Parlamenta smješteno je u Luxembourgu.
Europsko vijeće
❚ Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU.
❚ Sastav:❘ šefovi država i vlada,❘ njihovi ministri vanjskih poslova,❘ zajedno s predsjednikom i
dopredsjednikom Europske komisije.
❚ Predsjedništvo: predsjeda šef države ili vlade zemlje koja predsjeda Vijećem ministara.
❚ Sjedište u Bruxellesu.❚ Zadaće:
❘ potaknuti izgradnju Europe na najvišoj razini,
❘ uklinuti zapreke i kočnice,❘ utvrditi opće smjernice za
gospodarsku i političku suradnju u Europi.
Sud pravde Europske zajednice
❚ Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika.
❚ Sjedište Suda je u Luxembourgu.
❚ Ovlasti:❘ Sud pravde je vrhovna sudbena vlast,
❘ Sud jamči usklađenost sa zakonom.
❚ Njegova je funkcija odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i opća odgovornost za tumačenje odrednica prava EU.
Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija
❚ Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se biraju na 4 godine i imaju savjetodavnu funkciju.
❚ Gospodarski i socijalni odbor sačinjavaju predstavnici poslodavaca, radnika i skupina specifičnih područja.
❚ Odbor regija zadužen je za područja: obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne suradnje, politike zaštite okoliša, socijalnih fondova, kvalificiranja radnika, prekogranične suradnje i prometa. Ima savjetodavnu funkciju.
Natrag na sadržaj
EURO - €
❚ 01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionalnu valutu.
❚ Razlozi uvođenja EUR-a:• Jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište• Izbjegavaju se provizije za razmjenu• Smanjeni su rizici od promjene tečajeva valuta zamalja
❚ Dotadašnje članice imale su pravo izbora da li će uvesti € ili će zadržati svoju dotadašnju valutu, a nove članice nemaju tu mogučnost. To su iskoristile V.B., Danska i Švedska. Švedska je na referendumu 14.09.2003. odbila uvesti € bojeći se rasta cijena koji se dogodio u zemljama koje su uvele €.
Novčanice
Kovanice
Novčanice i kovanice €
❚ O njima se brine Europska centralna banka (ECB).❚ Novčanice:
• 01.01.2002. uvodi se 14,5 milijardi tiskanih novčanica u vrijednosti od 648.465 milijardi €.
❘ Zaštita od krivotvorenja:• Papir od pamučnih niti, fluorescentne niti, vodeni znak, sigurnosna nit,
metalizirana folija.
❚ Kovanice:• 01.01.2002. uvodi se 50 milijardi komada kovanica u vrijednosti od
15.709 milijardi €. Sve su kovanice s prednje strane iste, a sa stražnje strane se razlikuju od države do države.
❘ Zaštita od krivotvorenja:• Obrubi valoviti, nazupčani ili glatki.
Natrag na sadržaj
Sporazumi
❚ Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstavljaju Pravnu stečevinu (Community acquis) i obvezni su za sve buduće članice, a trenutno imaju snagu ustava.
❚ To su Pariški ugovor iz 1951., Rimski ugovor iz 1957., Jedinstveni europski akti iz 1987., Ugovor iz Masstrichta 1992., i druge brojne odluke s raznih sastanaka u Madridu, Luksemburgu,……
PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI
❚ PARIŠKI SPORAZUM1951. u Parizu je potpisan
sporazum o udruživanju Francuske i Njemačke industrije ugljena i čelika i time je nastala EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik). Želja nije bila isključivo ekonomska korist već učiniti ideju ponovnog rata između Francuske i Njemačke nezamislivom.
❚ RIMSKI UGOVOR1957. u Rimu je potpisan
ugovor između 6 zemalja (Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga) kojim su osnovana EEZ (Europska ekonomska zajednica), koja će kasnije biti osnova za EU i Euroatom (Europsko udruženje za atomsku energiju).
JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI
❚ 1987. potpisani su Jedinstveni europski akti.
❚ Tu pripada politika zaštite okoliša, istraživačka i tehnološka politika, kao i regionalna politika.
❚ Preuzimanje ostvarenja slobodnog, povezanog tržišta kao cilja i njegovo definiranje ugovorom, i
❚ prvi put, ugovorna pravila za vanjskopolitičku suradnju država članica.
SPORAZUM IZ MAASTRICHTA
❚ Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju kojom prethodne ne prestaju postojati. Potpisan 1992., a stupa na snagu 1993.
Amsterdamski ugovor
❚ Potpisan 02.10.1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999.
❚ Predviđa jačanje uloge EP , uvođenje fleksibilnosti, mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka...
❚ Potpisalo ga je 15 ministara vanjskih poslova zemalja članica
Ugovor iz Nice
2001.promjene unutar institucija zbog
proširenjapočetak primjene 2005.
❚ Europski parlament:❘ nova raspodjela mjesta,
maksimalno 700-732 zastupnika
❚ Vijeće ministara:❘ novi prag kvalificirane većine
❚ Europska komisija❘ novi sastav
Natrag na sadržaj
Sljedeće proširenje
❚ Predviđa se za 2007., a
trenutni kandidati za
ulazak u članstvo su
Bugarska, Rumunjska i
Turska.
❚ Hrvatska se nada ulasku
2007. zajedno s ove tri
države.
Turska
❚ Glavni grad: Ankara
❚ Površina: 779.452 km2
❚ Broj stanovnika: 66.493.970
❚ Gustoća: 85 sta./km2
❚ GDP: 468 mlrd $
❚ GDP per capita: 6.953 $
❚ Predala zahtjev: 14.04.1987.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Bugarska
❚ Glavni grad: Sofija
❚ Površina: 110.912 km2
❚ Broj stanovnika: 7.707.495
❚ Gustoća: 70 sta./km2
❚ GDP: 50,6 mlrd $
❚ GDP per capita: 6.639 $
❚ Predala zahtjev: 14.12.1995.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Rumunjska
❚ Glavni grad: Bukurešt
❚ Površina: 237.500 km2
❚ Broj stanovnika: 22.364.022
❚ Gustoća: 94 sta./km2
❚ GDP: 152,70 mlrd $
❚ GDP per capita: 6.842 $
❚ Predala zahtjev: 22.06.1995.
❚ Postaje kandidat: 1999.
Natrag na sadržaj
Ugovor o Europskoj unijiČlanak 49. (bivši Članak O)
Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku 1. može zatražiti članstvo u Uniji. Svoj zahtjev treba uputiti Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon konzultacija
s Komisijom i nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji odlučuje apsolutnom većinom svojih
članova.
Uvjeti primanja i prilagođavanja Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje to primanje nužno zahtijeva, predmet su ugovora između država-članica i države-podnositeljice
zahtjeva. Taj ugovor se podnosi na ratifikaciju svim državama potpisnicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima.
Kopenhaški kriterij – lipanj 1993.
KRITERIJ IZ KOPENHAGENA
POLITIČKI:• demokracija i vladavina prava,• ljudska prava,• manjine.
EKONOMSKI:• tržišna ekonomija,• mogućnost odupiranja natjecateljskim prisilama i tržišnim silama unutar Unije.
OSTALI:• Usvajanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije (mogućnost usvajanja Acquisa) (administrativni kapacitet)
Kriterij konvergencije
❚ Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to trebaju zadovoljiti kriterije konvergencije, a to su:
❚ stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama,
❚ smanjenje prekomjernog javnog duga,
❚ smanjenje proračunskog deficita,
❚ postizanje stabilnog tečaja,❚ prosječne nominalne
dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.
Madridski kriterij
❚ Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracija u EU. To predstavlja veliki zadatak reformiranja i moderniziranja državne uprave, smanjivanja javnih troškova i jačanja upravljana javnim sektorom.
Natrag na sadržaj
Programi EU
❚ EU pruža razne
programe pomoći u
razvoju i poticanje
razvoja industrije,
poljoprivrede,
poduzetništva,
administracije i dr.
❚ To su:❙ PHARE❙ CARDS❙ TEMPUS❙ SOCRATES❙ COMENIUS❙ ERASMUS❙ GRUNDTVIG❙ LINGUA❙ MINERVA❙ NARIC❙ ORTELIUS❙ GABRIEL❙ CORDIS❙ EURISTOTE❙ EUROINTERNET❙ EUI❙ EUROHISTAR❙ ...
PHARE
❚ Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji.
❚ Korisnici programa su 13 zemalja srednje i istočne Europe.
❚ Ciljevi programa PHARE od 2000. do 2006. prvenstveno su usmjereni na izgradnju institucija neophodnih u procesu približavanja europskim integracijama te financiranje investicija u zemljama kandidatima za članstvo.
CARDS
❚ CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživanja.
❚ Izravni korisnici su državna tijela, javne ili polujavne institucije, institucije koje pružaju pomoć poslovnim subjektima, zadrugama, udrugama, zakladama, i nevladinim organizacijama.
❚ Politički preduvjeti za korištenje CARDS-a su poštivanje načela demokracije i vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
Programi za visokoškolsko obrazovanje
TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u području visokoškolskog obrazovanja.
SOCRATES – krovni program EU-a za obrazovanje.
GRUNDTVIG – za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje.
LINGUA – za promicanje poučavanja i učenja stranih jezika.
MINERVA – za promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i učenju na daljinu.
ERASMUS – namijenjen području visokog školstva i potiče mobilnost studenata i profesora na području 30 europskih zemalja.
Natrag na sadržaj
Programi i organizacije za mlade u RH
❚ Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladeži s mladima u Europi.
❚ Europski parlament mladih – potiče aktivnosti mladih u kreiranju nove ujedinjene Europe.
❚ ELSA – udruga studenata prava i mladih pravnika
❚ AIESEC – najveća međunarodna studentska udruga, obuhvaća 800 sveučilišta u 83 zemlje.
❚ HSA – Hrvatska studentska organizacija – bavi se zaštitom studentskih standarda i prava te promiče društveni, kulturni, i duhovni život studenata.
❚ HAZ – okuplja studente i akademski obrazovane građane s ciljem unapređivanja sveučilišnog života, razvoja znanosti i međunarodne studentske suradnje.
Programi za mlade na europskoj razini
❚ Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o obrazovanju, stručnom usavršavanju i sportu.
❚ Programi EU za mlade – informacije o politici EU-a usmjerene mladima u dobi od 15 do 25 godina.
❚ Leonardo da Vinci – akcijski program EU-a za stručno usavršavanje.
❚ EYCA – namijenjen osobama mlađim od 26 godina koja potiče razvoj turističke, kulturne i obrazovne pokretljivosti.
❚ Uprava Vijeća Europe za mlade – sufinancira i pruža potporu obrazovnim i drugim aktivnostima koje su usmjerene prema mladima.
❚ Europski forum mladih – promiče interese mladih na europskoj razini.
❚ INFOmobil – pruža praktične informacije za mlade o putovanjima, studiranju te o životu i radu u europskim državama.
❚ EUROCITIES GUIDE – vodič za putovanja po velikim europskom gradovima.
❚ European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama.
❚ Pro Youth International – baza podataka o udrugama i institucijama koje se bave mladima.
❚ AEGEE – organizira skupove posvećene obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji, itd.
❚ EUSC – zastupa prava studenata i obrane njihovih interesa u području visokog školstva
❚ EURODESK – projekt Europske komisije koji povezuje 23 države i oko 150 udruga mladih
❚ Mladi za Europu – nastoji pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama unutar EU-a i s trećim zemljama.
❚ YONET – popis informacija o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih te o mrežama i ustanovama koje traže partnere u radu s mladima.
❚ Europski volonterski sustav – program za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima lokalne uprave u drugoj europskoj državi.
Natrag na sadržaj
Ciljevi EU
❚ Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku manji od 75% od prosjeka Zajednice mogu biti uzeti u obzir. On prikriva 60-ak regija u 13 država članica. Cilj 1 prima 70% proračuna strukturalnih fondova, koji se dijeli između 4 fonda. 4 glavna prioritetna područja su osnovne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa, ulaganje u istraživanje i inovacije i informatičko društvo.
❚ Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 kategorije područja koja se kvalificiraju:
- područja koja prolaze kroz gospodarske promjene u industriji ili uslužnom sektoru,
- ruralna područja u smanjenju,- urbana područja u teškoćama,- područja niske zaposlenosti koja ovise o ribarstvu.
Proračun za cilj 2 iznosi 22,5 milijarde € tijekom 7 godina.
❚ Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služi kao referentni okvir za sve mjere poduzete na osnovu nove glave u zapošljavanju u Ugovoru iz Amsterdama i za rezultirajuću europsku strategiju. On ima proračun od 24,05 milijardi € tijekom 7 godina.
Natrag na sadržaj
OBRAZOVNA POLITIKA
❚ “Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.”
Ključna uloga znanja:
Osobni i profesionalni razvitak
Gospodarski i društvenirazvitak
Obrazovna politika EU
1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti, otvorena metoda koordinacije
2. Utvrđivanje:-zajednički ciljevi
-ključna kompetencija-proradba zajedničkih programa
E-learning
3. UGOVORI EU:ZEMLJE SAME MOGU
ODREDITI ŠTO ĆE IZABRATI(AUTONOMIJA ZEMLJE)
I z v o r i p o d a t a k ,p r o c e s a
C i j e l i n a z n a n j a ,( a k t i v a n c l a n d r u š t v a )
O s o b n a ,g r a ð a n s k a ,
d r u š t v e n au l o g a c o v j e k a
K o m p e t e n c i j a i i n d i k a t o r i
Europski obrazovni prostor
❚ pristup kvalitetnom obrazovanju za sve ljude❚ obrazovanje po zahtjevima pojedinaca❚ prilagoditi načine obrazovanja s obzirom na primjenu za
zaposlenje (dinamično okruženje)❚ primjenjivo obrazovanje unatoč promjenama❚ partnerski pristup❚ osposobiti ljude za sudjelovanje u društvu❚ uvid u potrebe onoga koji uči❚ učenje zajednica, lokalno i regionalno❚ uskladiti učenje s osobinama i potrebama osoba koje uče
Putevi do znanja
Formalno učenje
Neformalno učenje
Stimulirati na samostalno učenje
Kultura učenja u društvu
Težnja prema izvrsnosti
Klasične kompetencije (pisanje, čitanje, računanje)
Generičke kompetencije (logično razmišljanje, komunikacijsko rješavanje problema)
Osobne kompetencije
Društvene kompetencije
ICT – informacijko-komunikacijske tehnologija
Strani jezici Znanstvena kultura
Natrag na sadržaj
Hrvatska i EU
Uspostavljanje odnosa
❚ od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske povlastice.
❚ 1995. Hrvatska neko vrijeme bila uključena u Phare program pomoći.
❚ ...
Europska pomoć RH
❚ Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pomoć u razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva i dr.
CARDS
❚ Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
❚ Prethodnica ovog programa je program Phare u koji je RH bila neko vrijeme 1995. uključena, ali je program zaustavljen zbog akcija Bljesak i Oluja.
Natrag na sadržaj
Početak približavanja
❚ 26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije.
❚ 10.06.1999. osvojen Pakt o stabilnosti.
❚ 15.02.2000. održan prvi sastanak Zajedničke konzulativne skupine EU-RH
Hrvatska u Vijeću Europe
❚ Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje nije dio Europske unije, ali je svejedno to važan korak na putu RH u EU.
Vijeće Europe
❚ 05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska) potpisuju ugovor kojim se osniva Vijeće Europe.
Ciljevi Vijeća Europe
❚ Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i kulturnu suradnju u Europi.
❚ Pomaže državama srednje i istočne Europe u društvenim reformama.
Povijest Vijeća Europe
❚ 04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe
❚ 19.12.1954. potpisana je Europska kulturna konvencija.
❚ 18.09.1959. Vijeće Europe osnovalo je Europski sud za ljudska prava.
❚ 01.06.1972. u Starsbourgu je otvoren Europski centar za mladež Vijeća Europe.
❚ 10.05.1990. Vijeće Europe osnovalo je Europsku komisiju za demokraciju putem prava.
❚ 08./09.10.1993. u Beču usvojena Deklaracija kojom su određeni politički prioriteti u zaštiti nacionalnih manjina i u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije.
❚ 04.04.1997. potpisana je Europska konvencija o ljudskim pravima i biomedicini.
❚ 01.11.1998. u Stasbourgu je osnovan jedinstveni stalni Sud za ljudska prava.
Natrag na sadržaj
SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
❚ Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do stupanja na snagu SSP-a tj. dok SSP ne ratificiraju EP, Sabor RH i parlamenti država članica EU-a, a on uređuje trgovinska i s njima povezana pitanja.
Ratifikacija SSP-a
❚ 5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP❚ 12. prosinca 2001. Europski parlament ratificirao SSP ❚ 28. siječnja 2002. Vijeće ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum ❚ 21. veljače 2002. Austrija ratificirala SSP ❚ 17. travnja 2002. Irska ratificirala SSP ❚ 30. travnja 2002. Danska ratificirala SSP ❚ 12. srpnja 2002. Njemačka ratificirala SSP ❚ 10. rujna 2002. Nizozemska ratificirala SSP❚ 19. rujna 2002. Španjolska ratificirala SSP ❚ 14. veljače 2003. Švedska ratificirala SSP ❚ 4. ožujka 2003. Francuska ratificirala SSP ❚ 3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao SSP ❚ 5. lipnja 2003. Grčka ratificirala SSP ❚ 1. srpnja 2003. Portugal ratificirao SSP❚ 11. prosinca 2003. Belgija ratificirala SSP❚ 19. prosinca 2003. Finska ratificirala SSP
SSP
❚ SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU.
❚ SSP uređuje odnose između RH i EU u 3 temeljna područja:❙ Europske zajednice i
njezinim gospodarskim aspektima,
❙ zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,
❙ suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
Sastavnice SSP-a
- Opća načela- Politički dijalog- Slobodno kretanje robe,
usluga, radnika i kapitala- Usklađivanje zakonodavstva- Suradnja u području
pravosuđa i unutarnjih poslova
- Politika suradnje- Financijska suradnja- Institucionalne, opće i
završne odredbe
Opća načela SSP-a
❚ Uspostava stabilnog europskog poretka❚ Razvoj civilnog društva i demokracije❚ Veće političke i gospodarske slobode❚ Pravo na povrat izbjeglica i raseljenih osoba❚ Slobodno tržišno gospodarstvo❚ Redoviti politički dijalog❚ Razvitak trgovine i ulaganja❚ Usklađivanje zakonodavstva❚ Provedba reforme i obnove
Natrag na sadržaj
Hrvatska na putu ka članstvu
Predaja zahtjeva
❚ RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
❚ Postoji mišljenje da je RH trebala pričekati s podnošenjem zahtjeva, a razlozi su:
● trebalo se vidjeti kakva će biti iskustva nakon petog proširenja,
● EU je trenutačno zaokupljena proširenjem na 10 novih zemalja,
● trebalo se podnijeti zahtjev za članstvo tek nakon što RH ispuni obveze iz SSP-a.
❙ ČEKA NAS JOŠ PUNO POSLA!
Kriteriji za RH
❚ Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članstvo potrebno definirati i administativni kriterij.
❚ RH ima loš i nesređen administrativni sustav, i kao preduvjet za ulazak u EU potrebno je to riješiti.
❚ Hrvatskoj se još stavlja kao dodatni kriterij suradnja s Haaškim sudom.
Pitanja EU i odgovori RH
❚ Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodavstva, administracije i dr. da bi lakše mogla donijeti procjenu sposobnosti RH pristupanju EU.
❚ Bivši hrvatski premjer Ivica Račan je 10. listopada 2003. odnio u Bruxelles odgovore na pitanja EU.
Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU
NEDOSTACI:❚ kratkoročno visoki troškovi,❚ stvaranje pritiska na domaću
prehrambenu industriju,❚ gubljenje dijela suvereniteta tj.
njegovo prenošenje na zajedničko donošenje odluka,
❚ mogućnost uvoza genetski modificirane hrane.
ZANIMLJIVOSTI:❚ veći broj mlađih građana RH je
zainteresiranije za ulazak u EU nego starije građanstvo,
❚ proces približavanja RH EU provodi vlada RH kao nositelj izvršne vlasti,
❚ RH je predala pismo namjere za pridruživanje EU u Ateni, a zahtjev za članstvo u Bruxellesu.
POGODNOSTI:❚ povećanje ugleda RH,❚ uključenje u stabilno političko i
gospodarsko okruženje,❚ mogućnost suodlučivanja u razvoju
politike koja se tiče budućnosti Europe,❚ pristup unutarnjem tržištu EU,❚ povećanje mogućnosti za rast izvoza,❚ bolji pristup kapitalu, znanju i
tehnologijama u Uniji,❚ otvorenje obrazovnih mogućnosti za
hrvatske građane,❚ pristup fondovima EU,❚ rast životnog standarda,❚ smanjenje cijena i kamatnih stopa
zbog očekivane konkurencije,❚ ukidanje carine na neke proizvode,❚ povećanje stranog kapitala.
Postupak kandidature za članstvo
Mišljenje Europske komisije
❚ 20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovore o članstvu.
❚ U avisu se ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa , regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.
❚ Komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću, koje treba odlučiti datum početka pregovora i kandidatskom statusu.
Izradili: 3. c, ekonomistiLiteratura:❚ 100 pitanja o europskim integracijama –
MEI, 2002.❚ Hrvatska na putu u Europsku uniju: Od
kandidature do članstva – MEI, 2003.❚ Dan Europe – MEI, 2002.❚ Program CARDS u Republici Hrvatskoj – MEI❚ Što Hrvatskoj donosi Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju – MEI, 2001.❚ Mali leksikon europskih integracija – MEI,
2001.❚ Europska unija u 10 lekcija – Pascal
Fontaine, 1998.❚ Novi poticaji za europsku mladež – Bijela
knjiga europske komisije, 2002.❚ Pojmovnik – Institucije, politike i proširenje
Europske unije – Europska komisija, 2003.❚ Europa u Hrvatskoj – MEI❚ Praktični vodić kroz labirint EU❚ Euroforum – publikacija MEI-a – svi brojevi❚ BDP svijeta 2002. – prilog časopisu
Meridijani od veljače 2004. – osnovni izvor podataka: CIA FACT BOOK 2003.
❚ www.mei.hr , www.google.com ...❚ i još brojni drugi ❚ POSEBNA ZAHVALA AUTORIMA SVIH
KNJIGA I WEB-STRANICA, I SVIM ZAPOSLENIMA U MINISTARSTVU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE.
Literaturu obradili:❚ Buotić Mia❚ Čular Marko❚ Dajak Vesna❚ Karan Ivana❚ Malčak Mario❚ Matić Ivana❚ Perić Maja❚ Režić Anita❚ Škrabal Marija❚ Šolić Antonela❚ Vereget Hasema❚ Žaja AnaKompjutorski obradili:❚ Čular Marko❚ Dajak Vesna❚ Malčak Mario