ekonomska funkcija drzave
DESCRIPTION
ekonomske fje drzaveTRANSCRIPT
EKONOMSKE FUNKCIJE DRŽAVE I NJENA ULOGA U
KORIGOVANJU TRŽIŠNIH IMPERFEKCIJA
Ciljevi učenja
Objasniti razliku države u odnosu na druge učesnike na tržištu
Uputiti na razloge za uključivanje države u funkcionisanje ekonomskog sistema
Objasniti postojanje monopola, eksternalija i javnih dobara kao primjera neefikansnosti tržišnog mehanizma
Ukazati na načine na koje država osigurava sredstva
Objasniti šta su to porezi i kako se dijele
Objasniti postavke ekonomije javnog izbora
Država i ekonomski sistem
Država se od ostalih aktera u ekonomiji razlikuje poslijedećim osobinama:
U ekonomskim aktivnostima legitimno koristi moć
Većina roba i usluga koje država nudi su besplatne za krajnje korisnike
Donošenje odluka je kompleksno
Ekonomske funkcije države
Razlozi intervencije države:
Tržišta u realnom životu funkcionišu na osnovu asimetrije u informacijama
Tržište strukture u realnosti nisu perfektne i tendiraju ka monopolskim ili kvazi-monopolskim strukturama
Negativne eksternalije poslovanja pojedinaca i kompanija
Tržište ne kreira sve vrste roba i usluga neophodnih za efikasno funkcionisanje društva
Neravnomjernost distribucije dohotka
Ekonomske funkcije države
Stabilizacija ekonomije
Podsticanje konkurencije
Sprječavanje monopola
Rješavanje problema eksternalija
Obezbjeđivanje javnih roba i usluga
Redistribucija dohotka
Ostale ekonomske funkcije
Stabilizacija ekonomije
Stabilizacija ekonomije kroz realizaciju tri osnovnamakroekonomska cilja:
Puna zaposlenost
Stabilnost cijena
Ekonomski rast
Podsticanje konkurencije
Osiguranje konkurencije između učesnika na tržištu je od suštinskog je značaja za njegovo efikasno djelovanje
Ona prisiljava preduzeća da na najefikasniji način proizvode robe i usluge
Bez konkurencije cijena roba je veće a ponuda manja
8
Monopolsko tržišteMonopolsko tržište
Dok je firma na konkurentskom tržištu price taker, monopolska firma je price maker.
Neka firma se smatra monopolistom ako . . . je jedini prodavac određenog proizvoda. njen proizvod nema bliske supstitute.
Glavni uzročnik monopola su barijere ulasku: Vlasništvo nad ključnim resursom. Država daje jednoj firmi ekskluzivno pravo na
proizvodnju određenog proizvoda. Troškovi proizvodnje utiču na to da je jedan
proizvođač efikasniji u odnosu na situaciju kada istu proizvodnju realizira veći broj proizvođača
9
Ukupni, prosječni i marginalni prihod monopolisteUkupni, prosječni i marginalni prihod monopoliste
Količina Cijena Ukupan prihod
Prosječan prihod
Marginalni prihod
Q C UP=CxQ PP=UP/Q MP=ΔUP/ΔQ
0 11 0 -
1 10 10 1010
2 9 18 98
3 8 24 86
4 7 28 74
5 6 30 62
6 5 30 50
7 4 28 4-2
8 3 24 3-4
10
Slika 8: Krive potražnje i marginalnog prihoda Slika 8: Krive potražnje i marginalnog prihoda monopolistemonopoliste
Količina outputa
Cijena 11
109876543210
–1–2–3–4
Potražnja(prosječan prihod)
Marginalniprihod
1 2 3 4 5 6 7 8
11
Marginalni prihod monopolisteMarginalni prihod monopoliste
Marginalni prihd monopoliste je uvijek manji u odnosu na cijenu njegovog dobra. Kriva tražnje je opadajuća. Kada monopolista spušta cijenu kako bi prodao
dodatne jedinice outputa, prihodi ostvareni od ranije prodatih jedinica također opadaju.
Kada monoplista povećava količinu koju prodaje, on ima dva efekta na ukupan prihod (C Q). Efekat outputa—više outputa je prodato, tako
da je Q veće. Efekat cijene —cijena pada, tako da je C manje.
12
Slika 9: Monopol koji maksimizira profitSlika 9: Monopol koji maksimizira profit
KoličinaQ Q0
Troškovi iprihodi
Potražnja
Prosječni ukupni trošak
Marginalni prihod
Marginalnitrošak
Monopolskacijena
QMAX
B
1. Presjek krive marginalnog prihoda ikrive marginalnog troškadeterminira količinu kojamaksimizira profit . . .
A
2. . . . i onda kriva potražnjeprikazuje cijenu konzistentnusa ovom količinom.
13
Slika 10: Monopolski profitSlika 10: Monopolski profit
Monopolskiprofit
Prosječniukupnitrošak
Količina
Monopolskacijena
QMAX0
Troškovi iprihod
Potražnja
Marginalni trošak
Marginalni prihod
Prosječni ukupni trošak
B
C
E
D
14
Politike države prema monopoluPolitike države prema monopolu
Država reagira na problem monopola na jedan od četiri načina:
Povećavajući konkurenciju u monpoliziranim industrijama.
Reguliranje ponašanja monopola. Pretvaranje privatnih monopola u javna
preduzeća. Ne radeći ništa.
Rješavanje problema eksternalija
Eksternalije – učinci ekonomske aktivnosti pojedinca ili privrednog društva na druge pojedince ili privredna društva, pri čemu izazivači negativnih učinaka ne snose pune troškove, niti korisnici pozitivnih učinaka ostvaruju punu korist od ekonomske aktivnosti
Ako aktivnosti pojedinca ili privrednog drušva kreiraju pozitivan efekat na druge pojedince/privredna društva, onda se radi o pozitivnim eksternalijama
U suprotnom radi se o negativnim eksternalijama
U slučaju negativnih eksternalija marginalni troškovi proizvodnje su manji u odnosu na marginalne društvene troškove
Ponuda je veća ako nisu uračunati društveni troškovi negativnih eksternalija
16
Slika 1: Tržište aluminijaSlika 1: Tržište aluminija
Količinaaluminija
0
Cijenaaluminija
Ravnoteža
Potražnja(privatna vrijednost)
Ponuda(privatni trošak)
QTRŽIŠNA
17
Slika 2: Zagađenje i društveni optimumSlika 2: Zagađenje i društveni optimum
Ravnoteža
Količinaaluminija
0
Cijena aluminija
Potražnja(privatna vrijednost)
Ponuda(privatni trošak)
Društvenitrošak
QOPTIMALNO
Optimum
Trošakzagađenja
QTRŽIŠTE
18
Slika 3: Obrazovanje i društveni optimumSlika 3: Obrazovanje i društveni optimum
Količinaobrazovanja
0
Cijenaobrazovanja
Potražnja(privatna vrijednost)
Društvenavrijednost
Ponuda(privatni trošak)
QTRŽIŠNA QOPTIMALNO
Negativne eksternalije Negativne eksternalije 19
Pozitivne eksternalijePozitivne eksternalije20
Javna dobra
Osobine privatnih dobara – isključivost i rivalitet
Nemogućnost isključenja iz upotrebe – ne mogu biti obezbjeđene jednom pojedincu a da istovremeno nisu dostupne drugim pojedincima
Marginalni troškovi proizvodnje jednaki su nuli – kada se obezbijede za jednog pojedinca njihovo obezbjeđivanje drugim pojedincima je moguće bez dodatnih troškova
Zaslužene robe/usluge – one čije se cijene subvencioniraju (obrazovanje, zdravstvo, vatrogasne službe).
Redistribucija dohotka
Država posredstvom poreza i transferima sredstava prema siromašnijim kategovijama stanovništva ublažava razlike u dohocima, proizašle iz funkcionisanja tržišta
Oprez: ugrožavanje motivacije privrednih društava može izazvati stagnaciju i smanjenje ukupnog dohotka
Ostale ekonomske funkcije države
Obezbjeđivanje informacija (npr. o vremenu)
Regulacija privrednih društava
Regulacija sudstva
24
Načini finansiranja:
Porezi i ostali obavezni transferi (socijalni doprinosi i sl.), prihodi po osnovu vlasništva, prodaja dobara i usluga
Elementi poreza:
Poreska osnova – iznos na koji se plaća porez
Poreska stopa – procenat poreske osnove koji se plaća u obliku poreza
Poreski obveznik – fizička ili pravna osoba koja je obavezna da plaća porez
Poreska cijena – iznos koji plaća poreski obveznik za svaku dodatnu jedinicu javnih rashoda
Finansiranje ekonomskih funkcija državeFinansiranje ekonomskih funkcija države
Načela oporezivanja Načela oporezivanja
Pravičnost, odnosno ravnomjernost, Efikasnost oporezivanja, Administrativna jednostavnost ubiranja
poreza, Fleksibilnost i Transparentnost
25
26
Finansiranje ekonomskih funkcija državeFinansiranje ekonomskih funkcija države
Vrste poreza:
Direktni porezi – porezi čiji su obveznici pojedinci i privredna društva i u korelaciji su sa dohotkom i/ili imovinom poreskih obveznika.
Indirektni porezi – određuju se u odnosu na robe i usluge, pri čemu je imaginarni poreski obveznik svaki potrošač
Deficitarno finansiranje – rashodi veći od prihoda – zaduživanje na tržištu kapitala ili (ako je moguće) kod centralne banke
Ukupan iznos zaduženja – javni dug
Pojam i neravnoteže budžetaPojam i neravnoteže budžeta
Pojam budžeta Konsolidovani budžet Budžetski suficit Budžetski deficit Uravnoteženi budžet
27
Finansiranje ekonomskih funkcija države
Sistemi oporezivanja:
Sistem proporcionalnog oporezivanja Sistem progresivnog oporezivanja Sistem regresivnog oporezivanja
Uloga države u poticanju ekonomskog rastaUloga države u poticanju ekonomskog rasta
1) Upravljanje agregatnom tražnjom zasnovano na zaduživanju i većim rashodima države (Keynesov pristup ekspanzivne fiskalne i ekspanzivne monetarne politike);
2) Smanjenje poreskih opterećenja usmjerenih na povećanje ponude(ekonomija ponude);
3) Regulatornim reformama usmjerenim na zaštitu proizvođača pozitivnih eksternalija (industrijska politika).
4) Politikom konkurencije
29
HVALA NA PAŽNJI
30