SADRAJ

SADRAJ 1

1. UVOD21.1. Predmet i cilj rada31.2. Izvori podataka i metode prikupljanja31.3. Sadraj i struktura rada3

2. RAZVOJ KROZ HISTORIJU I NJEGOVO ZNAENJE 42.1. Hisorijski osvrt42.2. Dugorono znaenje razvoja 5

3. ULOGA DRAVE U EKONOMIJI 63.1. etri kotaa rasta73.1.1. Ljudski resursi 8 3.1.2 Prirodni resursi8 3.1.3 Akumulacija kapitala8 3.1.4 Tehnike promjene i inovacije8 3.2 Funkcija drave u ekonomiji 9 3.2.1 Poboljanje ekonomske uinkovitosti9 3.2.2 Smanjenje ekonomske nejednakosti9 3.2.3 Stabiliziranje ekonomije kroz makroekonomsku politiku10 3.2.4 Provoenje meunarodne ekonomske politike10

4. KONTROLA NAD EKONOMIJOM 11 4.1 Rast dravne kontorle i regulacija12 4.2 Izgled ekonomije u novom stoljeu12

5. ZAKLJUAK14

1. UVOD

Prisustvo drave u ekonomiji je postojalo oduvijek, pa je i samim tim uvijek postojala i tenja ekonomske slobode, odnosno neuplitanja drave u ekonomiju. Pitanje prisustva drave u ekonomiji su prouavali razni naunici od Adama Smitha koji je smatrao da drava ne treba da utjee na ekonomiju jedne zemlje do John M. Keynsa koji je smatrao da je potrebno neto i rtvovati os individualnih sloboda da bi ekonomija u cjelini bolje funkcjonisala. On smatra da drava treba poduzimati odreene mjere u ekonomiji. Svaki ekonomski naunik je imao svoju teoriju o uplitnju drave u ekonomski ciklus. Danas je uloga drave u ekonomiju jako bitna karika, a njeni zadaci su da osiguraju djelotvornost,ispravljaju nepravedne raspodjele dohotka i promicanje ekonomskog rasta i stabilnosti.

1.1 Predmet i cilj rada

Tema naeg seminarskog rada iz predmeta ekonomska analiza jeste Ekonomska uloga drave u razvoju. Panja se poklanja dakle dravi i njenoj ulozi i funkciji koju obavlja u razvoju. Na to drava mora obraati panju,kako postie cilj visokog ivotnog standarda isl je predmet naeg rada.

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja

Glavni izvor podataka za ovaj seminarski bila je knjiga Ekonomija od Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus,18.izdanje izdavaa Mate d.o.o. Zagreb. Pored toga koristili smo internetske stranice da bi doli do slika,a to su : http://bs.wikipedia.org/wiki/Granica_proizvodnih_mogu%C4%87nosti, te http://svjetlo.com/257-bitka-stoljeca ihttp://www.namyslowianie.pl/blog/eol/kontrola_w_pup

1.3 Sadraj i struktura rada Rad se sastoji od etri poglavlja. Prvi dio je uvodni dio,drugi dio je dio u kojem smo obradili historijski razvoj ekonomije,trei dio je najbitniji dio rada u kojem je zapravo obraena tema rada,etvrtog dijela u kojem je obraena kontrola i izgled ekonomije u naem stoljeu. Zavrni dio je zakljuak, u kojem saimamo zapravo glavni dio rada.

2.RAZVOJ KROZ HISTORIJU I NJEGOVO ZNAENJE

Idealno trina ekonomija je ona u kojem sva dobra i usluge dorovoljno razmjenjuju za novac pri trinim cjenama. Takav sustav istiskuje maksimalne koristi iz raspoloivih resursa drutva bez dravne intervencije. Danas u stvarnom svijetu ni jedna ekonomija ne odgovara idealiziranom svijetu. Umjesto toga svaka trina ekonomija pati od nesavrenosti koja dovode do bolesti poput pretjeranog zagaivanja, nezaposlenosti i krajnosti bogatstav ili siromatva. [footnoteRef:1] [1: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

2.1.Historijski osvrt

Dugo vremena u ekonomskoj teoriji i praksi drava vladalo je liberalistiko naelo ekonomske slobode i neuplitanja drave u ekonomske tokove iju je teorijsku osnovu postavio Adam Smith u djelu "Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda", koje je prvi put objavljeno u Londonu 1776. godine. Djelo je postalo neka vrsta ekonomske biblije, koja je sluila i dravnicima i poduzetnicima kao zbirka vodeih praktinih naela. Osnovna ideja u tom djelu je ekonomska sloboda i neuplitanje drave u ekonomiju tj. potpuna sloboda trita i neogranieno djelovanje ekonomskih zakonitosti. Drava je u XVIII i XIX stoljeu bila uglavnom aktivno angaovana na dva podruja ekonomije, to jest bankarstvo i vanjska trgovina. Pod uticajem raznih promjena koje su se deavale naroito u drugoj polovini XIX i poetkom prolog stoljea, postupno se naputa liberalistika doktrina o ulozi drave u ekonomiji. Velike kompanije mijenjaju stav prema dravi. Velika kriza (19291933) predstavlja konano i potpuno razbijanje iluzija o ekonomskom liberalizmu. John Keynes daje teoretsku osnovu za dravni intervencionalizam u ekonomiji. U svom djelu "Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca" koje je prvi put bilo objavljeno 1936. godine, John Keynes daje teoretsku osnovu za aktivnosti drave u ekonomiji, koje se u ekonomskoj znanosti vodi pod nazivom "dravni invencionizam". Kejns smatra da je potrebno neto i rtvovati od individualnih sloboda da bi ekonomija u cjelini bolje funcionirala. Danas drava postaje znaajan faktor u reguliranju trita i u poslovanju uope. Ona sama po sebi predstavlja jedan od najveih poslova. [footnoteRef:2] [2: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

2.2.Dugorono znaenje razvoja

Stalni brzi gospodarski rast omoguuje naprednim industrijskim zemljama da svojim stanovnicima prui vie, to jest bolju hranu i vee kue i stanove, bolju zdravstvenu skrb i nadzor zagaenosti, ope obrazovanje za svu djecu, vie sredstava za vojsku, te vie penzije za umirovljenike. Ekonosmki rast je vrlo vaan za ivotni standard i to ga ini sredinjim politikim ciljem. Zemlje sa najveim gospodarskim rastom poput Velike Britanije i SAD-a su uzor ostalim zemljama koje trae put do ekonomskog i politikog vrha. Ekonomski rast time postaje dugorono najvaniji inbenik uspjeha. Ekonomski rast je ekspanzija potencijanog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje. Drugim rijeima, do ekonomskog rasta dolazi kad se granica proizvodnih mogunosti neke zemlje pomie prema van.

Izvor slike : http://bs.wikipedia.org/wiki/Granica_proizvodnih_mogu%C4%87nosti[footnoteRef:3] [3: http://bs.wikipedia.org/wiki/Granica_proizvodnih_mogu%C4%87nosti ]

Vrlo blizak pojmu ekonomskog rasta je stopa rasta proizvodnje po osobi. Ona odreuje brzinu kojom rastu ivotni standardi neke drave. Koje glavne snage stoje iza ekonomskog rasta,ta drave mogu uraditi da bi ubrzale svoju stopu ekonomskog rasta su samo neka od pitanja na koja danas mora odgovoriti analiza ekonomskog rasta.[footnoteRef:4] [4: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

3.ULOGA DRAVE U EKONOMIJI

Drave danas mogu regulisati neke poslove ( poput bankarstva i lijekova) i subvencionirati druge (kao to su obrazovanje i zdravstvena skrb). Drave takoer oporezuju svoje graane i preraspodjeljuju dio prihoda starijima i onima u potrebi. Ali kako drava obavlja svoju funkciju? Drave djeluju tako da zahtijevaju od ljudi da plaaju poreze, potuju zakone i troe neka kolektivna dobra i usluge. Dravna prislila poveava slobodu i potronju onih koji imaju koristi dok smanjuje dohotke i prilike onih koje oporezuje ili regulira. Drave imaju tri glavne ekonosmke funkcije u trinoj ekonomiji,a to su : poveanje uinkovitosti promicanje jednakosti jaanje makroekonomske stabilnosti i rasta.

Izvor slike: http://svjetlo.com/257-bitka-stoljeca [footnoteRef:5] [5: http://svjetlo.com/257-bitka-stoljeca ]

3.1.etri kotaa rasta

Mnogo je strategija koje vode ka uspjenom ekonomskom razvoju. Na primjer, Velika Britanija postala je vodenom ekonomskom silom 1800-ih godina provodei industrijsku revoluciju, izumom parnog stroja. Japan se utrku za veim ekonomskim rastom ukljuio mnogo kasnije. Na sebe je skrenuo panju upotrebom stranih tehnologija i titei domau industriju od uvoza. Iako su preko razliitih strategija doli do ekonomskog i politikog vrha, sve zemlje koje biljee ekonomski rast dijele neka zajednika obiljeja. Ekonosmisti su se bavili prouavanjem gospodarskog rasta i otkrili su da pogonski stroj ekonosmkog rasta poiva na etri kotaa, a to su : Ljudski resursi Prirodna dobra Akumulacija kapitala Tehnologija

Ekonomski eto njihove osnose prikazuju pomou funkcije koja povezuje ukupnu proizvodnju s inputima i tehnologijom:

Q=AF(K,L,R) ,

gdje je :Q= proizvodnjaK= proizvodne usluge kapitala L= rad R= prirodna dobra koritena u proizvodnji A= razina tehnnologije u ekonomiji F= funkcija proizvodnje

3.1.1. Ljudski resursi Rad se sastoji od broja radnika i vjetine radne snage. Mnogi ekonomisti vjeruju da je kvaliteta inputa rada-vjetina, znanje i disciplina radne snage-najvaniji element ekonomskog rasta. Zemlja moe kupiti najnoviju tehnologiju,brza raunala isli ali njima se mogu samo sluiti i odravati vjeti i obueni radnici.

3.1.2. Prirodni resursi Drugi kota su prirodni resursi. Kao to znamo svaka zemlja je vie ili manje bogata prirodnim resursima. Neke zemlje kao to su Kanada i Norveka svoj razvoj zahvaljuju obilnim izvorima prirodnih resursa,poljoprivredi,ribarstvu i umarstvu. Isto tako imamo dokaze da za ekonosmki razvoj nisu najvaniji prirodni resursi. New York uspjeva zbog velike koncentracije uslunih djelatnosti.

3.1.3. Akumulacija kapitala Opipljvi kapital ukljuuje ceste i elektrane,opremu poput kamiona i raunala te zalihe. Najdramatinije prie u povijesti ekonomije obino se vrte oko akumiliranja kapitala. Na primjer u 19.stoljeu sjevernoamerika eljeznica dovela je trgovinu u srce Amerike koje je dotad bilo izolirano. U prolom su stoljeu valovi ulaganja u automobile,ceste i elektarne poveale proizvodnost i osigurali infrastrukturu koje je stvorila itave industrije. Mnogi ekonomski strunjaci tvrde da e raunala i informatika u 21. stoljeu uiniti ono to su u ranijim razdobljima uinile eljeznice i ceste.

3.1.4. Tehnoloke promjene i inovacije Tehnoloki napredak je etvrti kota u ekonomskom razvoju. Neprekidni tijek inovacija i tehnoloki napredak doveo je do ogromnih poboljanja u proizvodnim mogunostima Europe, Sjeverne Amerike i Japana. Danas smo svjedoci eksplozije novih tehnologija,posebno raunara,komunikacijskih sredstava,prirodnih znanosti itd. Tehnoloke promjene oznaavaju promjene u procesu proizvodnje ili uvoenju novih proizvoda ili usluga.[footnoteRef:6] [6: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

3.2.Funkcije drave u ekonomiji

Vidjeli smo iz predhodnog teksta da drava danas zauzima bitnu ulogu u ekonomiji, ali koja je njena funkcija? etri glavne funkcije drave su : Poboljanje ekonomske uinkovitosti Smanjenje ekonomske nejednakosti Stabiliziranje ekonomije kroz makoekonomsku politiku Provoenje meunarodne ekonomske politike

3.2.1. Poboljanje ekonomske uinkovitosti

Sredinja ekonomska svrha drave jest da pomae u socijalnoj poeljnoj raspodjeli resursa. To je mikroekonomska strana dravne politike, usmjerena na to i kako ekonomskog ivota. Neke zemlje stavljaju naglasak na nemjeanje,pristup slobodnog trita,preputajui veinu odluka tritu. Druge drave ipak naginju prema snanoj dravnoj regulaciji ili ak javnom vlasnitvu poduzea,ali u uba sluaja ide se ka tome da se ekonomska uinkovitost dostigne odreenu razinu.

3.2.2. Smanjenje ekonomske nejednakosti

U uvjetima slobodnog trita ljudi zavre bogati ili siromani oviso o tome gdje su roeni,ovisno o njegovom nasljednom bogatstvu,o njihovim talentima i trudu, o njihovoj boji koe ili spolu. U najsiromanijim drutvima,postoji malo vika dohotka koji se moe uzeti bolje stojeima i dati nesretnijima,no kako drutva postaju bogatija, mogu rtvovati vie resursa za osiguranje usluga siromanima ta aktivnost-preraspodjela dohotka-druga je zadaa drave. Preraspodjela dohotka obino se ostavruje kroz oporezivanje i politiku troenja. Danas veina bogatih zemalja odluuje da djeca ne smijju biti gladna zbog ekonomskog poloaja svojih roditelja,da sirmani ne bi trebali umirati zbog nedostatka novca za medicinsku pomo,da mladi imaju besplatno obrazovanje itd .

3.2.3. Stabiliziranje ekonomije kroz makroekonomsku politiku

Drava danas ima razne ekonomske odgovornosti. Jedna od njih je sprijeiti npr. recesiju pomou ispravnog koritenja monetarne i fiskalne politike,kao i uz jau regulaciju financijskog sutrava. Vlada pokuava ublaiti uspone i padove poslovnog ciklusa, s ciljem izbjegavanja ili nezaposlenosti irokog razmjera pri dnu ciklusa ili divljaku cjenovnu inflaciju pri vrhu ciklusa.

3.2.4. Provoenje meunarodne ekonomske politike

Drava ima kritinu ulogu predstavljajui interese drave na meunarodnoj pozornici i pregovarajui o korisnim sporazumima s drugim zemljama o irokom rasponu tema. Meunarodna pitanja gospodarske politike moemo podijeliti u etri glavna podruja, a to su : Smanjenje trgovinskih prepreka Provoenje programa pomoi Koordinacija makroekonomske politike Zatita globalnog okolia [footnoteRef:7] [7: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

4.KONTROLA NAD EKONOMIJOM

Kontrola je faza procesa koja mora da omogui da se sve planirane aktivnosti i rezultati zaista i ostvare. Njena sutina se sastoji u monitoringu kojim se mjeri, ocenjuje i uporeuje planirano i ostvareno poslovanje. Sistem kontrole funkcionie na bazi povratne sprege, dok je primarni predmet kontrole uspjenost rada (valjanost izlaznih rezultata) koji ostvare ljudi pri upotebi resursa u okviru organizacije. Kontrolisanje je neophodno usljed nemogunosti da se u potpunosti predvidi budunost (stanje na tritu, opte ekonomske uslove, dostupnost i cjenu resursa). Kontrolisati se moe cjelokupno poslovanje ili samo dijelove: proizvodnju, zalihe, financijsko poslovanje, kvalitet, cijenu i trokove i izvodjenje pojedinacnih projekata.[footnoteRef:8] [8: http://sh.wikipedia.org/wiki/Kontrola_%28menad%C5%BEment%29 ]

Izvor slike : http://www.namyslowianie.pl/blog/eol/kontrola_w_pup [footnoteRef:9] [9: http://www.namyslowianie.pl/blog/eol/kontrola_w_pup ]

4.1 Rast dravne kontrole i regulacije kroz historiju

Uz porast potronje i oporezivanja dolo je i do snanog proirenja zakona i raznih regulativnih mjera u ekonomiji. Amerika 19.stoljea bila je blia od bilo koje druge zemlje da postane drutvo sa istim slobodnim tritem. Ta filozofija doputala je ljudima veliku slobodu u slijeenju svoje ekonomke ambicije i dovela do stoljea ubrzanog materijalnog razvoja. Poetkom 1890-ih godina SAD se postupno odmaknuo od uvjerenja da drava najbolje upravlja onime ime najmanje upravlja. Tijekom 1930-ih godina niz industrija potpao je pod ekonomsku regulaciju u kojoj drava odreuje cijene,uvjete izlaza i ulaza te sigurnosne standarde. Od tad pod regulirane industrije spadaju: zrakoplovstvo, kamionski prevoz, prijevoz rijenim tegljaima, morski promet,struja, plin,telefon itd. Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina Kongres je donio seriju akata regulirajui odnos sigurnost na podruju rudarstva i i radnu sigurnost openito. U protekla dva desetljea smanjuje se dravna ekonomksa regulativa. Ekonomisti su tvrdili da mnoge gospodarske regulative smanjuju konkurenciju i dre cijene visokima umjesto niskima. Danas ne postoji vjerovatnost povratka u razdoblje slobodnog trita. Dravni programi su promjenili prirodu kapitalizma. Slobodno poduzetnitvo postaje progresivno, a sve manje slobodno. Nepovratna evolucija dio je historije.

4.2 Izgled ekonomije u novom stoljeu

Budui da smo na poetku 21.stoljea dobro se prisjetiti misli Paula Krugmana: Proizvodnost nije sve ali je dugorono gotovo sve. Sposobnost zemlje da tijekom vremena unaprijedi svoj ivotni standard gotovo potpuno ovisi o njezinoj mogunosti da povea svoju proizvodnju po radniku. Promoviranje visokog i rastueg ivotnog standarda za stanovnike neke zemlje jedno je od temeljnih ciljeva svake makroekonomske politike. Budui da sadanja razina realnog dohotka odraava historiju rasta proizvodnost,moemo mjeriti razmjerni uspjeh prolog rasta istraujui BDP po glavi stanovnika u razliitim zemljama.

ZEMLJABDP PO GLAVI STANOVNIKA,2003

SAD37.470

JAPAN27.840

ITALIJA27.670

NJEMAKA27.660

FRANCUSKA27.370

VELIKA BRITANIJA27.010

KINA5.070

INDIJA2.770

IRAK2.270

Izvor tablice: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb[footnoteRef:10] [10: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

U tabeli se usporeuje dohodak primjenjujui teaj prema kupovnoj moi. Iz tabele se vidi da je SAD uspjean u u svojim prolim rezultatima rasta.Danas se smatra da su investicije bitan faktor koji je utjecao na ekonomiju novog stoljea,ali moda jo bitniji je faktor tehnoloki napredak. Bez tehnolokog napretka i novih inovacija ekonomija koju mi danas poznajemo nebi izgledala ni priblino. To nam govori sam primjer da ako uzmemo radnike iz 1900-te godine te utrostruimo njihov kapital u alatu,stoci isl njihova se proizvodnja ipak ne bi mogla ni pribliiti ovoj dananjoj.[footnoteRef:11] [11: Paul A. Samuleson,William D.Nordhaus Ekonomiija 18 izdanje,Mate d.o.o. Zagreb]

5. ZAKLJUAK

Iz prethodnog teksta moe se zakljuiti da je uloga drave prisutna u svim ekonomskim kao i ljudskim aktivnostima. Meutim, ovdje je za razmatranje posebno znaajna uloga drave u ekonomiji. Uloga drave u ekonomiji je neizbjena i neminovna za normalno i stabilno odvijanje svih ekonomskih aktivnosti. Ali i pored svega, uloga drave u ekonomiji moe u raznim situacijama biti povoljna, ali i nepovoljna, u zavisnosti na koga se odnosi. Tako na primjer, izvor velikog trinog uea vodeih kompanija moe biti i dravna regulativa koja pravnim ogranienjima stvara prepreke konkurenciji. Jedan od vanih oblika pravnog ogranienja u razvijenim zemljama je zatita patenta, ime se daje iskljuivo pravo inovatoru da svoj izum eksploatie odreeno vrijeme. Isto tako, drava moe odobriti koncesije poduzeima za obavljanje nekih usluga i slino. Uloga drave moe biti povoljna za stanovnitvo kada ona svojom regulativom odreuje maksimalne cijene robama neophodnim za egzistenciju kao to su hljeb, lijekovi, itd.

4