Nova ekonomija predstavlja globalnu i dinamičnu ekonomiju zasnovanu na znanju, tehnološkim inovacijama, obrazovanju i sposobnostima. Pojava Nove ekonomije povezana je sa izraženom globalizacijom i razvojem informatičkog društva 80-tih godina 20-tog stoljeća. Jedinstvena definicija Nove ekonomije ne postoji, ali se najčešće kao njeni neizbježni elementi ističu ekonomski rast i intenzivno uključivanje informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva područja ekonomije i društva.

Kao najpotpunija definicija Nove ekonomije ističe se ona prema kojoj je to: “Ekonomski model zasnovan na međusobno povezanim politikama, čiji je cilj dostići održiv dugoročni rast, pri čemu uvezane informatičke tehnologije dramatično povećavaju količinu i vrijednost informacija dostupnih pojedincima, preduzećima, tržištima i vladama, omogućujući im da vrše efikasniji izbor i ostvaruju superiornije performanse.“ (Mann & Rosen, 2001)

Nova ekonomija bazira se na tri osnovna principa (Meadows, et al., 1972):kompleksnost, haos, sinergija.

Kompleksnost u ekonomskoj nauci predstavlja novi značajni pojam. Karakteriše je izražena individualnost. Kompleksni sistemi podrazumijevaju veliki broj komponenti i visok stepen slobode. Otvoreni su prema okolini, te se zbog svoje složenosti i specifičnosti ne mogu analizirati, već im treba holistički pristupati.

Sinergija se odnosi na odsustvo bilo kakvih sukoba unutar sistema, iako svaki od elemenata sistema ima različite ciljeve. Često se pojam „sinergija“ koristi za izražavanje veće vrijednosti cjeline u odnosu na prostu sumu pojedinačnih dijelova te cjeline. Ovakvo tumačenje sinergije nije njeno izvorno značenje, nego je to tumačenje njenih posljedica.

Cyberekonomija.

Razvoj informaciono-komunikacijskih tehnologija, a posebno Interneta, doveo je do primjene različitih oblika elekronskog poslovanja. Koncept e-poslovanja predstavlja novi oblik organizacije poslovanja koji doprinosi rastu konkurencije na tržištu, usljed veće brzine i jednostavnosti obavljanja poslovnih transakcija.

Često se ističe da one kompanije koje u budućnosti ne budu u e-biznisu, neće ni biti u biznisu. Neka od područja primjene e-poslovanja su: elektronska trgovina, elektronsko bankarstvo, online finansijske transakcije, e-marketing, online izdavaštvo, itd.

Teleworking-rad na daljinu. U novoj ekonomiji zaposleni imaju mogućnost rada kod kuće, a međusobna komunikacija najčešće se odvija putem elektronske pošte, Internet telefonije i video konferencija.

Klijentnocentrično okruženje. Uloga klijenata postaje sve značajnija. Razvoj informaciono-komunikacijskih tehnologija, a posebno Interneta omogućio je izgradnju „one-to-one“ odnosa sa klijentima i time pospješio isporuku dodatne vrijednosti.

Virtualne zajednice, kao partnerstva kompatibilnih subjekata čime se postižu prednosti bolje koordinacije, snižavanje troškova, jačanje tržišne pozicije, bolji rezultati poslovanja i, u konačnici, veće zadovljstvo klijenata, što je i svrha ovih udruživanja.

Lifelong Learning (LLL)- Cjeloživotno učenje. Znanje organizacije postaje u savremenom poslovanju temelj konkurentske prednosti. Organizacija svoje poslovanje bazira na sposobnim i obrazovanim timovima i pojedincima

Promjena organizacije preduzeća i načina njihovog djelovanja, usljed pojave Nove ekonomije, je nužna, inače će izostati rezultati koji se ogledaju u sljedećem:

nove industrije u području trgovine i e-trgovine postaju sve značajnije u udjelu nacionalne proizvodnje,

većina industrija i preduzeća, čak i «tradicionalne proizvodnje», nastoji se koristiti naprednim tehnologijama,

statički pojam komparativnih prednosti, koji se zasnivao na raspoloživosti resursa, na prometnim putevima, te na blizini tržišta potrošača i nižim troškovima proizvodnje, gubi značaj,

ekonomski uspijeh bit će sve više determiniran sposobnošću preduzeća za efikasnom implementacijom sve brojnijih tehnoloških inovacija i razvijanjem preduzetničkih vještina,

najznačajniji faktor uspijeha postaje obrazovana radna snaga.

Osnovna obilježja savremenog poslovanja su:

tehnološke promjene,

konkurencija, i

zahtjevi potrošača.

Tehnologija je izmijenila način obavljanja poslova, njihovu prirodu i razloge zbog kojih se obavljaju.Savremene informacione tehnologije i informacioni sistemi postaju strateško oružje kompanije.

Stoga se kao najznačajniji efekti implementacije e-Uprave ističu: redukcija papirologije,

ubrzavanje javne administracije,

tačni i ažurni podaci u svim odjeljenjima javne uprave,

brži, efikasniji i građanima transparentniji postupci,

sprečavanje zloupotrebe (ličnih) podatka,

jeftinije administrativne procedure i postupci,

sigurni i stabilni sistemi, tehnologija i javno dostupni servisi,

znatna ušteda novca i vremena građana,

zadovoljni korisnici (građani i poslovni subjekti),

zadovoljni zaposleni u javnoj upravi

Elektronsko poslovanje ili kraće e-poslovanje (engl. E-business) može se definirati kao svako poslovanje, odnosno poslovni proces koji se odvija elektronskim putem primjenom savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Model poslovanja kompanije sa krajnjim potrošačima B2C (Business-to-Customer). Kompanije nude svoje proizvode i usluge pojedinačnim potrošačima. Ovaj model jedan je od najrasprostranjenijih i podrazumijeva veliki broj obavljenih poslovnih transakcija;

Model elektronskog poslovanja među kompanijama B2B (Business-to-Business) predstavlja razmjenu i poslovni odnos između dvije ili više kompanija;

Model elektronskog poslovanja među krajnjim potrošačima C2C (Customer-to-Customer) je relativno nov model koji podrazumijeva transakcije između potrošača -fizičkih osoba. Kompanije imaju ulogu posrednika koji pružaju određene usluge, u smislu obezbjeđenja neophodnih preduvjeta, ugovaranja i obavljanja poslova, za što naplaćuju određenu naknadu kao cijenu svoje usluge.

Model poslovanja između države ili preduzeća javnog sektora i privatnih preduzeća G2B (Government-to-Business) je model u kojem se država i preduzeća iz javnog sektora javljaju kao ponuđači, a privatne kompanije kao kupci. To su najčešće koncesije, javni konkursi i aukcije koje se organiziraju radi prodaje određenih roba.

Model elektronskog poslovanja između privatnih kompanija i države ili javnih preduzeća B2G (Business-to-Government). U ovome modelu država i preduzeća iz javnog sektora javljaju se na strani potražnje i kupuju proizvode i usluge koje nude privatne kompanije. Ovaj model uglavnom se javlja u formi tendera.

Model elektronskog poslovanja između kompanije i njenih uposlenika B2E (Business-to-Employees) obuhvata interne aktivnosti kojima organizacija pruža usluge, informacije i druge proizvode svojim uposlenicima. Također, zaposleni elektronskim putem naručuju sredstva i materijal koji im je potreban za rad.

Model elektronskog poslovanja između vlade i građana G2C (Government-to-Citizens) podrazumjeva elektronski servis organa državne uprave. Kao primjer može se istaći izdavanje ličnih dokumenata elektronskim putem.

Online prodaja vlastitih roba i usluga

Kompanije su već odavno prepoznale privlačnost Interneta kao komunikacijskog kanala za predstavljanje svoje ponude i fizički najudaljenijim kupcima (soft and hard goods, usluge). Stoga, većina kompanija, danas, ima svoje Web stranice putem kojih nude svoje proizvode/usluge;

Model elektronske trgovine (e-commerce)

Najrasprostranjenija definicija je ona po metodologiji Evropske Unije koja definiše elektronsku trgovinu kao skup komercijalnih transakcija što se odvijaju preko elektronskih mreža (najčešće Interneta), a koje imaju za krajnji cilj prodaju ili nabavku proizvoda i usluga.

Model elektronskog bankarstva i online finansijskih transakcija. Dobra strana automatizacije bankarskog poslovanja je ta što je omogućeno korištenje usluga 24 sata dnevno.

Razvojem elektronskog prenosa sredstava, (EFT-Electronic Fund Transfer) koji omogućava transfer sredstava u momentu plaćanja, sa računa dužnika na račun korisnika, znatno se mijenjaju finansijski instrumenti i tehnologija poslovanja.

Finansijske transakcije mogu da se prenesu na neograničenu udaljenost u minimalnom vremenskom razmaku, putem postojećih komunikacijskih mreža u zemlji i inostranstvu, bez tradicionalnog pripremanja naloga i ostale prateće dokumentacije.

Elektronsko bankarstvo, kao specifičan dio elektronskog poslovanja, ima mnogo prednosti u odnosu na klasično poslovanje:

smanjenje troškova transakcija,

brži obrt sredstava,

siguran i bezbjedan platni promet,

ušteda vremena,

mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mjesta,

stalni uvid u stanje na računu i promet.

Model e-marketinga podrazumijeva obavljanje svih marketinških aktivnosti korištenjem savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Korištenjem ovih tehnologija postižu se značajna unapređenja u svim marketinškim funkcijama: obavještavanje o tržištu, istraživanje tržišta, itd.

Elektronsko izdavaštvo

podrazumijeva objavljivanje različitih autorskih radova na Internetu kako bi se učinili dostupnim najširoj javnosti (e-magazine);

samooizdavaštvo (engl. Self-Publishing)- kada autor sam objavi svoje radove i izvrši sve neophodne tehničke pripreme;

saradničko elektronsko izdavaštvo (engl. Co-operative e-Publishing)- izdavaštvo u saradnji sa profesionalnim izdavačkim kućama;

Najpoznatije izdavačke kuće koje se bave e-izdavaštvom su Pearson, Simon & Shuster i Random House

Poslovni procesi mogu se opisati kao niz logički povezanih aktivnosti koje koriste resurse preduzeća, a čiji je krajnji cilj zadovoljenje potreba kupaca za proizvodima ili uslugama odgovarajuće kvalitete i cijene, u adekvatnom vremenskom roku, uz istodobno ostvarivanje neke vrijednosti.

Najčešće se poslovni proces uspoređuje s projektom, međutim najznačajnije razlike podrazumjevaju:

?

Svaki poslovi proces podrazumjeva:

Svrha

Vlasnik/menadžer

Početak i kraj

Inputi/Ulazi i Outputi/Izlazi

Mjerenje uspješnosti procesa

Unutarnji i/ili vanjski dobavljači i potrošači

Procesna orijentacija

Nužnost savremenog poslovanja u 21 stoljeću, ali i važna strateška odluka;

Omogućava da se stvarna radna praksa poveže s funkcioniranjem preduzeća u cijelini;

Promatranje preduzeća kroz njegove procese daje objektivniju sliku poslovanja.

Horizontalna komunikacija – uspostavljanje interakcije između pojedinih odjela unutar kompanije, institucije i slično.

Najznačajnije prednosti su: ekonomičan način oblikovanja procesa,

veća fleksibilnost poslovanja,

orijentiranost na potrošača-veće zadovoljstvo potrošača,

veća produktivnost,

učinkovitost i

brzina obavljanja poslova...

Najveći nedostaci su:

Time-consuming implementacija - pomak ka procesnoj orijentaciji zahtjeva mnogo vremena,

određivanje ključnih procesa ovisi o sposobnosti menadžera,

otpor zaposlenih spram promjenama...

Procesni timovi imaju sve veću odgovornost, mogućnost donošenja odluka, potpuna informiranost, fleksibilnost itd.

Upravljanje poslovnim procesima Business Process Management (BPM)

Nerijetko se Six Sigma filozofija označava kao začetak implementacije Upravljanja poslovnim procesima, što podrazumjeva:

Incijativu kompanije za unapređenje procesa s ciljem postizanja veće efikasnosti i učinkovitosti;

Kontinuirano poboljšanje kvalitet poslovnih procesa;

Orijentacijau na operativne rezultate, što je njena ključna izdiferenciranost u odnosu na druge incijative slične prirode.

Polazišta Six Sigma filozofije:

Svaka aktivnost ili zadatak se trebaju konceptualizirati kao proces ili dio procesa;

Svaki se proces može procijeniti prema prosječnoj uspješnosti i varijaciji;

Procesi su optimalni kada su rezultati procesa na očekivanom nivou;

Pored Six Sigma filozofije i Reinžinjering Poslovnih Procesa (Business Process Reeingineering -BPR) se smatra jednim od prethodnika Upravljanja poslovnim procesima, a uključuje:

Radikalni redizajn poslovnih procesa radi postizanja poboljšanja troškova, kvalitete, usluga i brzine...

Oblikovanje potpuno novih procesa;

Ali za razliku od Upravljanja poslovnim procesima podrazumjeva vremenski ograničeno trajanje.

Principi Business Process Reeingineering (BPR)

u središtu zanimanja je korist za kupca

BPR nije samo automatizacija postojećih procesa već je usmjeren ka inovaciji i kreiranju novih procesa

Stalna poboljšanja

Oni koji rade na BPR implemntaciji su samostalniji i odgovorniji

kolektivno znanje i iskustvo u preduzeću su dostupni svima uz primjenu IT i sistema za upravljanje znanjem (Konwledge Management Systems - KMS).

Postoje različita organizacijska shvatanja BPMa:

Top-down metodologija dizajnirana za organizaciju, upravljanje i mjerenje organizacije bazirana na ključnim procesima;

Sistematičan pristup analiziranju, redizajniranju, poboljšanju i upravljanju specifičnim projektnim ili programskim procesima;

Incijativa za smanjenje troškova fokusirana na povećanje produktivnosti specifičnih procesa;

Set novih softverskih tehnologija koje olakšavaju upravljanje i mjerenje izvršenja procesa.

Najznačajniji motivi implementacije BPM strategije jesu:

Smanjenje troškova i povećanje produktivnosti;

Poboljšanje kvaliteta procesa;

Poboljšanje menadžerske koordinacije i organizacijske responzivnosti;

Povećana kontrola procesa;

Bolje upravljanje resursima;

Veće zadovoljstvo klijenata;

Poboljšanje postojećih proizvoda, uvođenje novih proizvoda...

Sistem za upravljanje poslovnim procesima je platforma za povezivanje arhitekture preduzeća, modela poslovnih procesa, sistema za upravljanje poslovnim tokovima i informacione arhitekture kao podrške izvođenju poslovnih procesa.

Povezivanje tradicionalnog informacionog sistema, sistema za upravljanje poslovnim tokovima, sistema za interaktivno komuniciranje grupe korisnika i sistema za upravljanje poslovnim procesima rezultiralo je novom tehnologijom nazvanom Procesna informacijska tehnologija.

Ovaj sistem omogućava:

modeliranje, analizu i simulaciju procesa

transformaciju modela u programski kod

integraciju sa poslovnim aplikacijama i sa drugim programskim rješenjima

izvođenje procesa

prilagodbu sistema u realno datom vremenu, prilagodljivost i upravljanje iznimkama

kontrolu i praćenje poslovnih tokova

analizu uspješnosti poslovnih procesa nakon njihovog izvođenja

E uprava

E-uprava se temelji na efikasnom i efektivnom korištenju savremenih tehnologija, posebno World Wide Web-a, pri povezivanju:

uprave i građana (G2C- government-to-citizens),

uprave i poslovanja (G2B- government-to-business),

uprave i njenih zaposlenika (G2E- government-to-employees),

uprave odnosno javnih institucija i drugih javnih institucija (G2G- government-to-government).

eUprava je strategija i način funkcioniranja javne uprave, pogotovo u kontekstu pružanja adekvatnih usluga korisnicima uz primjenu savremenih tehnoloških rješenja.

Različita polazišta pri definiranju eUprave:

1. poslovna perspektiva:

E-Uprava je uprava koja prepoznaje mogućnosti i uticaj informacionih i komunikacionih tehnologija na upravljanje u uslovima digitalne ekonomije i koja ih maksimalno koristi da poboljša interne procese u cilju pružanja visokokvalitetnih usluga i uspostavljanja menadžmenta orijentisanog prema korisnicima.

perspektiva korisnika:

E-Uprava je primjena alata i tehnika e-Poslovanja na poslovanje javne uprave kako bi se poboljšao kvalitet usluga i smanjili troškovi za građane i poslovne organizacije:

Efektivan i efikasan metod za sprovođenje poslovnih transakcija,

Mogućnost da se poboljša efektivnost i efikasnost funkcionisanja javne uprave,

Mnogo veća transparentnost funkcionisanja javne uprave prema građanima,

Korišćenje informacione i komunikacione tehnologije da bi se građanima omogućio jednostavan pristup do poboljšanih korisniku orijentisanih servisa i to u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu.

. perspektiva tehnologije:

Pojam »e-Uprava« se odnosi na upotrebu informacionih tehnologija (npr. WAN, Internet, mobilno računarstvo) od strane javne uprave, koje imaju moć da promjene odnose sa građanima, preduzećima i drugim granama javne uprave (ministarstvima, agencijama). Ove tehnologije mogu poslužiti u nizu različitih oblasti:

bolja isporuka vladinih usluga građanima,

poboljšana interakcija sa preduzećima i industrijom,

ovlašćivanje građana kroz pristup informacijama i

efikasnije upravljanje vladom.

e-Uprava je Web bazirana tehnologija koju koristi lokalna, kantonalna, entitetska i državna uprava (javna uprava) kao komunikacioni kanal koji je ponuđen posjetiocima, građanima, poslovnim partnerima, drugim upravama i zaposlenima

preduvjeti za razvoj e uprave

Pristup Internetu, te odgovarajuća ICT arhitektura i aplikacije za obradu, pristup i razmjenu podataka;

E-format baza podataka (npr. Elektronski registar građana,Elektronski registar poslovnih subjekata; Elektronski registar matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih;Informacioni sistem pravosudnih organa; Elektronski registar matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih; Informacioni sistem pravosudnih organa; Elektronski katastar nepokretnosti; Elektronski registar nevladinih organizacija;

udruženja građana i fondacija; Elektronski katastar nepokretnosti; Elektronski registar nevladinih organizacija, udruženja građana i fondacija..)

Informatička pismenost na odgovarajućem nivou;

Elektronski kanali komuniciranja i različite vrste kontakt centara uglavnom baziranim na web kanalima;

Odgovarajući sistem sigurnosti (čija se ugroženost najčešće definira kao najveći izazov eUprave);

Budžet, odnosno dostatna finansijska sredstva;

Korisnici očekuju:

brzu i kvalitetnu uslugu;

jedinstvenu uslugu odnosno princip jedan šalter – više različitih usluga;

Samousluživanje - usluga (ili pak informacija) dostupna po principu 24X7 (24 sata u 7 dana).

Servisi za građane (12):

Porez na promet (poreska prijava, obavještenje o procjeni),

Servisi traženja zaposlenja kod Zavoda za zapošljavanje,

Socijalno osiguranje,

Lična dokumenta (pasoš, lična karta i vozačka dozvola),

Registracija automobila (novih, korišćenih i uvezenih),

Dobijanje građevinske dozvole,

Prijava policiji (npr. u slučaju krađe),

Javne biblioteke (dostupnost kataloga i alata za pretragu publikacija),

Izvodi iz matičnih knjiga (rođenje, vjenčanje, smrt),

Prijava na konkurs za više obrazovanje/fakultet,

Obavještenje o preseljenju (promjena adrese)

Usluge u vezi za zdravstvom (interaktivni savjeti u vezi sa dostupnošću usluga u različitim bolnicama; zakazivanje pregleda).

Servisi za privredu (8):

Socijalni doprinosi za zaposlene,

Porez na dobit preduzeća: poreska prijava, obavještenje,

Porez na dodatu vrijednost (PDV): poreska prijava, obavještenje,

Registracija novog preduzeća,

Podnošenje podataka kancelarijama koje se bave statistikom,

Carinske deklaracije,

Dozvole u vezi sa životnom sredinom (uključujući i izvještavanje),

Javne nabavke.

Servisi za službenike

Baze podataka potrebne javnim službenicima,

Informacije potrebne javnim službenicima,

Obrazovanje javnih službenika (e-Učenje),

Chat room,

Oglasna tabla.

Uvođenje e-Uprave uključuje tri ključna elementa:

Izradu strategije e-Uprave,

podrazumjeva stalnu orijentaciju ka korisniku usluga.

Formulaciju akcionog plana (e-Plan),

koji treba konkretizirati korake koji se trebaju poduzeti radi implementacije strategije.

Taktičku izvedbu,

realizacija svih strateških ciljeva.

Međutim, koji ciljevi su strateški?

1. Ciljevi unapređenja procesa

iskorištenje kapaciteta, propusnost, servisi za potrebe korisnika i slično.

2. Ciljevi strateškog unapređenja

smanjenje varijacija procesa, fokus na korisnika usluge, te iskorištenje svih poslovnih mogućnosti.

3. Ciljevi transformacije

zahtjeva se restruktuiranje javne uprave zasnovane na osnovu ograničenih i nepreciznih saznanja o vjerovatnosti uspjeha transformacije. Javna uprava mora redefinisati svoju uslužnu poziciju, način ulaganja u tehnologije, konfiguraciju svojih poslovnih sistema i partnerstvo sa drugim organima uprave.

Definiranje akcionog plana (e-Plan) podrazumjeva analizu isplativosti realizacije definiranih politika. Pri tome, plan bi trebao odrediti:

dugoročnu vrijednost strategije,

koliko je strategija usklađena s postojećim ciljevima,

procjenu troškova (tehnologije, opreme, osoblja,...),

odjele u kojima će se primjeniti strategija,

potrebno osoblje ( adekvatna obuka postojećeg kadra ili pak zapošljavanje novih kadrova,...)

rizike koji se mogu pojaviti kao posljedica ovakve inicijative,

koje nove tehnologije su potrebne?

učinak na postojeće tehnologije,

podršku i održavanje po završetku implementacije,

vizija budućnosti: šta nakon implementacije i šta se očekuje u budućnosti u smislu teholoških i strateških faktora?

Najčešći razlozi neuspjeha implementacije mogu biti:

Nedostatak motivacije uposlenika.

Loša komunikacija. Naime, svi u kompaniji mora znati koje informacije su potrebne, te kako ih iskoristiti.

Slabo liderstvo. Menadžment treba da bude temelj koji će usmjeravati i stalno isticati važnost korisnika.

Poimanje implementacije kao kompleksnog rješenja. Implementaciju treba organizirati u nekoliko dijelova koji se mogu kontrolirati.

Izbjegavanje rigidnih pravila koja se ne mogu mijenjati. Pravila trebaju biti fleksibilna da bi se omogućila prilagodba potrebama korisnika.

Previše implementacija vođeno je tehnologijom umjesto samim procesom, odnosno strategijom. Implementacija ne uključuje samo neophodnu tehnološku polugu, već i neophodno osoblje, procedure, aktivnosti i slično.

Problemi u radu uprave

14 skupština donosi zakone (koji su u nekim segmentima čak i proturječni),

administracija ne radi po evropskim standardima,

principi i praksa rada na nivou jedne opštine ili kantona su različiti od principa rada na nivou druge opštine, kantona ili federacije,

loša preglednost rada i poslovanja,

ne postoje jedinstvene baze podataka na bilo kom nivou,

nedostaje elektronsko komuniciranje ni po horizontalnom ni po vertikalnom nivu,

nedostaju hardverski i softverski standardi, koriste se različiti operativni sistemi, aplikacije i baze podataka,

ne postoji globalni plan automatizacije državne administracije,

postojeći sistemi djeluju izdvojeno, nepovezano i ne mogu obezbjediti građanima potrebne informacije,

gotovo nikako se ne koriste moderni načini komuniciranja e-mail, Internet,...

ne postoje usluge građanima preko Web siteova,

e-Government nije u upotrebini.

Šta nove tehnologije mogu da obezbjede?

da se poboljša kvalitet, raspoloživost i brzinu rada,

da se poveća efikasnost razmjene informacija po vertikalnoj i horizontalnoj razini, između korisnika i davaoca usluga, lokalne uprave, kantona, entiteta i države, i to u oba smjera,

da se poboljša demokratski dijalog s građanima i osigura njihovo uključivanje u demokratske procese,

da se poboljša transparentnost.

Šta će se dobiti uvođenjem e-Uprave?

Jednokratno i tačno prikupljanje svih relevantnih informacija na mjestu njihova nastanka;

Adekvatno čuvanje svih prikupljenih informacija do trenutka njihove upotrebe;

Odgovarajuću cirkulaciju informacija koja omogućava da se prava informacija u pravi čas nađe na pravom mjestu;

Ažurnu obradu informacija i ažurno izvještavanje;

Donošenje optimalnih odluka baziranih na tačnim podacima;

Korištenje podataka po unaprijed određenim procedurama i pravima pristupa.

CILJ E UPRAVE?Unapređenje rada svih javnih uprava (opština, kantona, entitetskih vlada),

Unapređenje tehničko-tehnološke osnove,

Obezbjeđivanje kvalitetnog izvršavanja zadataka i poslova,

Ažurno i kvalitetno izvršavanje zakonom definisanih obaveza,

Povećanja stepena informisanosti svih učesnika.

rezultati primjene e-Uprave?

preglednost poslovanja,

uređenost dokumentacije,

sistematično prikupljanje podataka,

upravljanje procesima,

ugled i prepoznatljivost,

zadovoljstvo davaoca i korisnika usluga,

upravljanje troškovima.

Faze uvođenja

Prva faza (informacije) je ona u kojoj se sada nalazi Bosna i Hercegovina

Druga faza (interakcija) - formiranje inteligentnih infrastruktura

Treća faza (integracija) - omogućava se dvosmjerna komunikacija

Četvrta faza (transformacija)-jedinstveni šalter

Zadatak e-Uprave nije i ne može biti samo prosto prikupljanje i obrada podataka, već i stvaranje i distribucija neophodnih informacija i elemenata znanja koji se koriste u procesu odlučivanja.

e-Uprava treba da omogući:

jednokratno i tačno prikupljanje svih informacija na mjestu njihova nastanka;

adekvatno čuvanje svih prikupljenih informacija upotrebe;

odgovarajuću cirkulaciju informacija koja omogućava da se prava informacija u pravo vrijeme nađe na pravom mjestu;

ažurnu obradu informacija i ažurno izvještavanje;

donošenje optimalnih odluka baziranih na tačnim podacima;

korištenje podataka po unaprijed određenim procedurama i pravima.

Reforma javne uprave

Promjena ponašanja prema zahtjevima vremena,

Optimalne reforme,

Briga o rezultatima a ne o procedurama,

Promocija modernizacije,

Iskustva drugih,

Poboljšanje komunikacije u administraciji i sa eksternim subjektima,

Kultura neprestanog poboljšanja

Kriticni faktori??????

Političari i činovnici,

Nadležnosti, organizacione jedinice i odjeljenja,

Nepovjerenje u tehnološka dostignuća,

Strah za sigurnost sistema i podataka,

Izvori finansiranja,

Organizacioni problemi,

Medijska podrška,

Tehnički problemi.

Prepreke e-Poslovanju

neefikasni procesi,

zastarjele aplikacije,

nedostatak vođstva,

nezainteresovani kadrovi

rascjepkane i razasute informacije.

Ukloniti ove prepreke nije lako, ali drugog izbora nema.

TRENDOVI KOJI UPRAVLJAJU E UPRAVOM?

Inovativne uprave nastoje preoblikovati smijer kretanja dosadašnjeg poslovanja koristeći se prednostima novih tehnoloških mogućnosti.

IZAZOVI e-Uprave

Prva grupa - sigurnost i privatnost podataka o građanima

Druga grupa - nesrazmjer u korištenju ICT-a

Treći izazov - efikano upravljanje znanjem

Četvrti izazov - planiranje i financiranje e-Government projekata

PREDUSLOVI ZA RAZVOJ e-Uprave

pristup Internetu, adekvatna komunikaciona i informatička infrastruktura uprave;

baze podataka u elektronskom obliku;

aplikacije za obradu, pristup i razmjenu podataka;

pristupne tačke za izvršenje servisa (PC preko Interneta, razne vrste terminala koji su dostupni na javnim mjestima, mobilni uređaji i sl.);

sistem sigurnosti koji se ogleda u pristupu servisu putem odgovarajućih sigurnosnih mehanizama (smart kartica, GSM kartica, PIN kodovi i sl.).

ZRELOST E UPRAVE

Borci za infrastrukturu - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile manje od 30% zacrtanih ciljeva.

Izvrsni izvođači - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile više od 30% i manje od 40% zacrtanih ciljeva.

Vizionari - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile više od 40% i manje od 50% zacrtanih ciljeva.

Inovativni lideri - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile više od 50% zacrtanih ciljeva.

VLADA BEZ PAPIRA?

Priprema materijala za sjednice Vlade;

Centralizovano kompletiranje materijala (na serveru);

Prenos materijala za sjednice sa centralizivanog mjesta (servera) na računare članova Vlade;

Pregled priprema za sjednicu iz ministarstava;

Individualni upis komentara na materijalu za sjednicu;

Korištenje računara na sjednici uz mogućnost promjene dnevnog reda, ubacivanja novih materijala i sl.;

Izrada zapisnika sa sjednice;

Arhiviranje materijala sa održane sjednice;

Arhiviranje zapisnika;

Pretraživanje po materijalu sa prethodnih sjednica

Izrada izvještaja.

EFEKTI SJEDNICE BEZ PAPIRA?

Skraćenje vremena pripreme materijala,

Bolji izvještaji o radu vlade,

Bolja klasifikacija materijala po tajnosti,

Automatizacija dijela procesa objave dokumenata (za javnost),

Brža dostava materijala članovima Vlade,

Brže izmjene i dopune poslanog materijala,

Smanjenje troškova papira i štampe,

Arhivirani materijal je uvijek na raspolaganju i pogodan za pretraživanje,

Kvalitetniji proces donošenja odluka (raspoložive informacije iz dokumenta ).

SAMOUSLUZIVANJE?

Sve veći broj korisnika usluga sada više ne uzima ključeve od automobila da bi otišli po uslugu, nego sve više uzimaju tastaturu da bi to ostvarili.

Korisnici traže rješenja koja im može ponuditi samousluživanje, koje im neće uštediti samo vrijeme, nego im dati i određena ovlaštenja.

Oni traže informaciju ili uslugu bez pomoći administrativnog osoblja, njih zanimaju rješenja na bazi samousluživanja koja su dostupna 24 sata, 7 dana u nedelji i svih 365 dana.

Da bi mogla ostvariti samousluživanje javna uprava mora izgraditi novu infrastrukturu i dizajnirati nove protokole koji će modernizovati proces samousluživanja.

Integracija poslovnih procesa je presudna za kvalitetno usluživanje korisnika.

Pojava smousluživanja kao ključnog zahtjeva korisnika znači da javna uprava, da bi to omogućila, mora brzo raditi da bi integrisala postojeće aplikacije, procese i opremu.

Mora se ipak naglasiti da je to veoma složen i težak zadatak.

Javna uprava mora da poveća broj usluga koje će nuditi On-line i mora ih prilagoditi potrebama korisnika.

Korisnici usluga vole mjesta na kojima im se sve nudi pod jednim krovom.

Integrisana rješenja da – usitnjene usluge – ne

Ovo je vrijeme pomaka prema integrisanim rješenjima.

INTEGRISANA USLUGA

nove tehnologije

organizacioni modeli

uslužni procesi

interakcije između korisnika i javne uprave

korisnicima orijentisana usluga

proširena uprava

INTEGRISANE APLIKACIJE

Da bi ostvarila svoje poslovne ciljeve, javna uprava mora usvojiti integrisane aplikacije za pružanje usluga svojim korisnicima.

Implementacija integrisanih aplikacija i praksa poslovanja koje one podržavaju, biće u sve većoj mjeri presudne za osiguranje kvalitetnih procesa. To se ne može ostvarivati samo u domeni same javne uprave, već i u domeni njenih odnosa i sa ostalim poslovnim partnerima i korisnicima. Rezultat bi trebao biti integracija javne uprave sa svim neophodnim okruženjem.

WEB APLIKACIJA

Najveća prednost Web-aplikacija u kontekstu e-Poslovanja je njihova sposobnost da sruše postojeće granice organizacije i da omoguće svim poslovnim partnerima da u realnom vremenu pristupaju svim informacijama relevantnim za zajedničko poslovanje, bez obzira na hardver i softver kojim učesnici trenutno raspolažu. Mogućnost povezivanja bez ikakvih ograničenja dramatično smanjuje troškove komunikacije i koordinacije pri obavljanju zajedničkih poslovnih transakcija.

PROBLEMI NA RELACIJI GRADJANI, JAVNA UPRAVA,ZAPOSLENI, PRIVREDA?

INTEGRISANA INFRASTRUKTURA?Zahtijeva:integrisane modele, okrenutost korisniku i sposobnost podrške složenim poslovnim rješenjima.

PREPREKE: neefikasni procese,

zastarjele aplikacije,

nedostatak vođstva,

nezainteresovane kadrove

rascjepkane i razasute informacije.