dragan petric - naucite html i oblikujte sami efektne www stranice

Author: dragan-topic

Post on 06-Jul-2015

440 views

Category:

Documents


14 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

12ZASLUGE 7PREDGOVOR 91. POGLAVLJE: VODIC KROZ KNJIGU 12HTML: Jezik za izradu World Wide Web stranica 13Sto cete pronaci u ovoj knjizi 16Sto necete pronaci u ovoj knjizi 16Koncepcija knjige 17Kome je knjiga namijenjena 18Sto je na disketama 18Pogled na jedan HTML dokument 192. POGLAVLJE: POGLED KROZ PAUKOVU MREZU 21World Wide Web 22Hipertekst i hipermedija 22Mosaic i Netscape 24URL adrese 26URL sintaksa 26Upotreba i konstruiranje URL adresa 27URL servisi 29HTTP (HyperText Transler Protocol) 29FTP (File Transler Protocol) 30Gopher 31Mailto (elektronicka posta) 32Telnet 33WAIS (Wide Area Inlormation Search) 34Usenet konlerencije 34File (datoteke s konkretnim nazivom) 35Prospero (Prospero Directroy Service) 36Posebni znakovi 37Pretrazivanje Weba 37Yahoo 383Lycos 38WebCrawler 39EINet Galaxy 39CUI W3 Catalog 403. POGLAVLJE: OSNOVE HTML-A 41Odabir Web posluzitelja 42Prvi HTML dokument 44Tekst bez oznaka 44Pocetna i zavrsna oznaka 45Tekst s oznakama 46Objavljivanje gotovih Web stranica 49The Mosaic What`s New Page 50Special Internet Connections 50World Wide Web Virtual Library 51The Living City 51The InterNIC Directory ol Directories 52The Internet Mall 52Apollo Advertising 52Pretplatnicka lista za objavljivanje 53Najbolji nacin 534. POGLAVLJE: JEZIK HTML 55Osnovna HTML sintaksa 56Naslovi 59Tekstualni stilovi 60Logicki stilovi 63Pisma i posebni znakovi 65Komentari i vodoravne linije 69Liste 72Delinitna lista 72Nepobrojana lista 73Pobrojana lista 754Hipertekstualne veze 78Veza s drugim Web stranicama 78Povezivanje dokumenata u iste Web stranice 80Veze unutar istog dokumenta 83Slike i multimedija 87Rad sa slikama 87Razmjestaj slika u dokumentu 90Multimedijalni zapisi 955. POGLAVLJE: KOMUNIKACIJA S KORISNIKOM 97Obrasci 98Tekstualni prozori 100Kontrolni kvadratici 102Kruzni izbornici 105Padajuci izbornici i izborne liste 106Ostali elementi obrazaca 109CGI (Common Gateaav Interface) programi 1126. POGLAVLJE: NAPREDNE MOGUCNOSTI 116Slikovne mape 117Rad s bojama i uzorcima 123Promjena pozadinske boje 123Popunjavanje pozadine slikovnim uzorkom 124Promjena boje teksta i hipertekstualne veze 125Prozirne slike 126HTML+ prosirenja 127Tablice 1307. POGLAVLJE: FORMIRANJE STRUKTURE DOKUMENTA 136Konstrukcija stranice 137Prikupljanje citatelja 138Razvijanje zeljenog izgleda 1405Dizajn pocetne stranice 141Dizajn preostalih stranica 142Deset kratkih savjeta 1438. POGLAVLJE: STILISTICKE MOGUCNOSTI HTML-A KROZPRIMJERE 145Primjer osobnih stranica 146Primjer Web stranica tvrtke 150DODATAK A: POPIS SVIH HTML NAREDBI 168DODATAK B: STO JE NA DISKETAMA 218Instalacija 219WebEdit 1.2 220Map THIS! 1.10 224LView Pro 1.C 225DODATAK C: REFERENCE 227HTML prirucnici 228Iz tvrtke CERN: 228Iz tvrtke NCSA: 228Druga dokumentacija: 228Pretrazivacki programi za World Wide Web 229Pretrazivacki programi s tekstualnim gralickim suceljima: 229Pretrazivacki programi za Microsolt Windows okruzje: 229Pretrazivacki programi za Macintosh racunala: 230Pretrazivacki programi za X-Windows okruzja: 230VMS pretrazivaci: 231Pretrazivacki programi za druge platlorme: 231HTML editori 231Editori za Microsolt Windows okruzje: 231Editori za Macintosh racunala: 2326Editori za X-Windows okruzja: 232Publikacije o Internetu i World Wide Webu 232Arhive slika i zvukova 233GIF slike i ikone: 233Zvukovi i videozapisi: 233Arhive pomocnih programa za izradu Web stranica 234Druge reference vezane uz World Wide Web 234USENET konlerencije: 234Pretplatnicke liste: 2357ZaslugeMnogi ljudi zasluzni su za objavljivanje ove knjige.Ovom bih se prilikom zahvalio Dariu Susnju koji je procitao prvirukopis knjige i upozorio me na neke nedostatke koji su njegovomzaslugom na vrijeme ispravljeni. Velika mi je cast sto je predgovorza moju knjigu napisao upravo Dario. veliki poznavatelj racunalnihkomunikacija i iskusni Internaut. To znanje Dario redovito primjenjujetelelonirajuci i po nekoliko sati dnevno. cesto o stvarima koje surijetko kada vezane uz posao.Hvala Nevenu Prasnikaru koji nije niti svjestan da me bas oninspirirao za pisanje ove knjige objavom jednog teksta o jeziku HTML uMIPS-u br. 7. Neven je glavni i odgovorni urednik novine MIPS. azanimljivo je da mu je kao i Dariu omiljen hobi teleloniranje. Zeliobih mu se takoder zahvaliti i na monitoru kojega mi je posudio upresudnim trenucima pisanja knjige. a za kojega je bolje da niti nezna kojim se sve prevoznim sredstvima vozio.Zahvaljujem se i Kennu Nesbittu. autoru HTML editora WebEdit koji jesamo za ovu knjigu napravio posebnu shareware inacicu svojeg sjajnogprograma. Hvala Michaelu J. Hannahu koji mi je dozvolio da dionjegovog prirucnika "HTML Relerence Manual" koji se ditribuira uobliku Web stranice upotrijebim kao dodatak knjizi u kojem je danpopis svih HTML naredbi s kratkim objasnjenjima. te Leonardu H.Loureiru koji je dozvolio da se na disketama prilozenima uz knjigunalazi i njegov program LView Pro.Hvala Martini koja je sanjala Nevenov monitor one noci kada je to bilonajpotrebnije.8Zelio bih se zahvaliti svima u Znaku koji su radili na realiziacijiove knjige. a posebice Borisu Sremicu koji je zasluzan za njezinutehnicku pripremu. Tomislavu Horvateku za izradu nekih slika. GoranuJednacku koji je sastavio instalacijski program za prilozene diskete.Ivanki Janjic za trud ulozen u gralicku pripremu. jezicnom urednikuOkiju. te dakako. uredniku Mladenu Majdaku koji je u pravom trenutkuosjetio potrebu za objavljivanjem ovakve knjige. Za razliku od Dariai Nevena. Mladen se ne voli igrati s telelonima. Nasi telelonskirazgovori najcesce su vrlo kratki:Mladen: "Dragan bok!"Ja: "Bok..."Mladen: "Kako napreduje knjiga?"Ja: "Pa... tak. do-"Mladen: "Cuj. imam guzvu. daj me nazovi sutra."Ja: "-bro. Kaj velis?"TU - TU - TU - TUJa: "Halo? Mladen?"I na kraju. hvala Diani. te mami i tati na podrsci pruzenoj tijekomrada na knjizi. Sada ce procitati barem ovu stranicu.9PredgovorCitateljima koji drze ovu knjigu u rukama zacijelo ne treba posebno isticatiprednosti Interneta: vjerojatno ste vec koristili tu distribuiranu idecentraliziranu svjetsku mrezu. Iako Internet jos uvijek pati od nekihnedostataka zbog kojih je nedodirljiv ponekim korisnicima. upravo je s pojavomWorld Wide Weba znatno snizen prag potrebnog znanja za koristenje Mreze.Nestali su neljubazni naredbeni retci s kripticnim unixolikim naredbama. azamijenili su ih slika. pokret. zvuk i - interakcija s korisnikom.Vise uopce nije neizvjestan odgovor na pitanje hoce li World Wide Web postatiosnovno sucelje za pristup Internetu. pronalazenje. pretrazivanje i prenosenjepodataka. Mnogi korisnici vec ga i sada poistovjecuju sa samim Internetom. iakoto. naravno. nije posve tocno. Medutim. vec i sama cinjenica da koristeci nekipretrazivac za Web korisnik moze pristupati razlicitim uslugama. koje su sadaobjedinjene u jednu. dovoljna je da bi se odgovorilo na pitanje kamo Internetide.Kao sto prve televizijske postaje nisu imale mnogo sponzora i reklama sve dokcijena prijemnika nije pala tako nisko da se on mogao masovno prodavati. takoje i komercijalni aspekt Interneta sve donedavno bivao zanemarivan. Nakonpojave World Wide Weba to je tema koja se upravo najvise spominje. Iako cemnogi korisnici napraviti svoje vlastite WWW stranice kako bi priopcili cijelojinternautskoj publici nesto sto smatraju vaznim (a ova knjiga ce im kod togamnogo pomoci svojim mnogobrojnim savjetima i primjerima). naglasak trebastaviti na mogucnost koristenja ove usluge za oglasavanje. reklamu. stvaranjeelektronickih baza podataka i casopisa. te - za sada samo eksperimentalne. auskoro i svakodnevne - odlaske u virtualnu trgovinu. Prednost World Wide Weba iInterneta u odnosu na ostale medije su neposrednost i prepustanje korisniku dasam. tempom koji mu odgovara. razgledava ono sto ga zanima. On je vec danasmnogima sasvim svakodnevni medij. dok se mnogi tek trebaju susresti s tim vrlosretnim brakom racunalnih komunikacija i multimedije.Internet i Hrvatska? Vjerujem da znate kako se stvari krecu kod nas. Dok jeDragan pisao knjigu (pa cak i u trenutku dok pisem ovaj predgovor). CARNet jejos uvijek bio jedina organizacija koja je pruzala pristup Internetu izHrvatske. Organiziran pod okriljem Vlade i Ministarstva znanosti i tehnologije.pruzao je pristup Mrezi uglavnom akademskim korisnicima. (Svi danasnji hrvatskiInternauti "sa stazom". pa i Dragan i ja. mozemo upravo CARNetu zahvaliti nastecenom znanju u koristenju Interneta.) Najavljenim skorim pojavljivanjemHPT-a na trzistu kao dobavljaca Internetovih usluga otvaraju se sirokemogucnosti i za mnogobrojne tvrtke koje zele neposrednu vezu s Internetom.10Vjerujem. naravno. da HPT nece biti jedini komercijalni dobavljac usluga. vecda u ne tako dalekoj buducnosti mozemo ocekivati i nove. nezavisne. Bit ce tomnogima prilika da se relativno jeltino i brzo predstave publici u Hrvatskoj i- sto je jos vaznije - svijetu.Iako World Wide Web izgleda vrlo lijepo sa strane korisnika. sa strane onogatko stvara te stranice on i dalje nije nista vise od mnogo redaka teksta. HTML.jezik kojim se stvaraju Web stranice. u osnovi je zamisljen vrlo jednostavno.ali su mnogi nezavisni proizvodaci samostalno prosirivali taj jezik dodatnimnaredbama i lunkcijama paralelno sa sluzbenim objavama novih HTML standarda.Trenutna situacija u najmanju je ruku zbunjujuca. pa ako namjeravate izradivatibilo kakve WWW stranice. dobar je prirucnik neophodan. Nemojte zaboraviti dapubliku mozete privuci samo atraktivnom i dobro osmisljenom WWW stranicom!Naravno. bilo koju knjigu koja pokriva tehnologiju koja se ovako brzo mijenja.kao sto je to slucaj s racunalnim komunikacijama. nemoguce jenapisati tako da uvijek bude aktualna; kad se pise o Internetu. to posebicedolazi do izrazaja. No. Draganova knjiga uspijeva "zamrznuti" HTML u stanju ukojem je danas. objasnjavajuci ono sto postoji (sluzbeno ili nesluzbeno) i onosto bismo mogli ocekivati u skoroj buducnosti. Prisjetimo li se price okomercijalnim mogucnostima Mreze u Hrvatskoj. ova knjiga nije se mogla pojavitiu boljem trenutku. Bez obzira za sto koristite Internet. World Wide Webzasigurno vam moze pomoci da biste bolje predstavili svoje ideje ili prodalisvoj proizvod; naucite HTML i budite korak ispred ostalih!Dario SusanjKoautor Znakove knjige [email protected] Dio: Uvod121. poglavlje: Vodic kroz knjigu13HTML: Jezik za izradu World Wide Web stranicaHypertext Markup Language (HTML) je jezik koji uz pomoc jednostavnih kodova opisuje gralickiizgledhipertekstualnogdokumenta.namijenjenogobjavljivanjunamreziInternetputemservisaWorldWideWeb(WWW).Osimstoodredujekakocesetekstislikesmjestatinadokumentu.HTMLdelinirainacinnakojiceserazlicitidokumentimedusobnopovezivatihipertekstualnimvezama (linkovima). Mogucnosti takvih veza gotovo su neogranicene. pa tako uz njihovu pomoc ipomocostalihkontrolnihkodovakojevampruzaHTMLmozetenajednostavannacinnapravitipravuinteraktivnumultimedijalnuaplikacijukojacebitineovisnaotipuracunalaskojegsepokrece. Buduci da se ipak radi o vrlo jednostavnim aplikacijama koje ce svoju publiku steci prijesvegaponudomkvalitetnihinlormacijaigralickimizgledom.anelunkcionalnoscu.najcesceihnazivamo HTML dokumentima. Web dokumentima ili jednostavno dokumentima.HTML nije programski jezik. niti su HTML dokumenti pravi racunalni programi. Gotovi racunalniprogrami.cestosastavljeniodizvrsnedatotekeijospardatotekaukojimasecuvajupotrebnipodaci.zapravosunizovinaredbikojeseupraviluprimjenjujunainlormacijekojeunosisamkorisnik. HTML dokument je. medutim. sam po sebi inlormacija koju krajnji korisnik moze samoprocitati.aneiizmijeniti.JezikHTMLjeskupgramatickihisintaktickihpravilakojapretrazivackimprogramimazaWorldWideWeb(browserima)kazujenakojinacindainterpretirajuucitanidokument.Pretrazivackiprogrami.odkojihsudanasnajpoznatijiNetscapeNavigator i NCSA Mosaic. dakle. sluze prikazivanju HTML dokumenata.HTMLjenadasvejednostavanjezikisvatkogamozenaucitivrlobrzo.ZapravojesamajednostavnostHTML-adoprinijelanevjerojatnojpopularizacijiWorldWideWebaukratkomvremenskom razdoblju. jer je njegovom pojavom prvi puta korisnicima Interneta omoguceno da nalaknacinpredstavepodatkeuoblikugralikeimultimedije.anesamoteksta.Nijevampotrebnonikakvotehnickoobrazovanjeilipretjeranoinlormatickopredznanjekakobistenaucilisastavljativlastite Web stranice s ovim jezikom. Jednostavne dokumente znat cete oblikovati nakon nekolikominuta upoznavanja sa sintaksom.PravilajezikaHTMLzasnivajusenavecpostojecemstandarduzaopistekstualnihdokumenata.poznatijem po imenu SGML (Standard Generalized Markup Language). koji se dosta koristio prijepojave World Wide Weba. SGML se u svojim pocecima zvao GML (General Markup Language).a nastao je krajem sezdesetih u IBM-u kako bi rijesio neke probleme oko prenosenja dokumenatanarazliciteracunalnesustave.SGMLjepunoopcenitijijezikodHTML-a.jerosimstojednimsvojimdijelomopisujekakocedokumentizgledati.onodredujeitipdokumenta.tepopisujeznacenje pojedinih kontrolnih naredbizasvakiodpostojecihtipova.HTMLjepunojednostavnijijerjeprenosivnasveplatlorme.pakodnjegoveupotrebenemoratenavoditinikakvetipoveipopisepojedinihnaredbi.vecsamoopisujetegralickiizgleddokumenta.GMLjepostaoSGMLkadagajeMedunarodnaOrganizacijazaStandarde(ISO)izZeneveprihvatilakaostandard.idodijelila mu oznaku ISO 8879.1986.SGML dokument se sastoji od tri dijela. Prvi opisuje skup koristenih znakova i. sto je jos vaznije.delinira koji se znakovi koriste za razlikovanje obicnog teksta od samih naredbi jezika.Drugidiodeklariratipdokumentaipopisujesvelegalnenaredbe.tj.onekojesesmijukoristitikod14lormatiranjadokumenta.Teksetrecidiodokumentasastojiodtekstaidrugihelemenatakojiseprikazujudokumentominaredbikojegralickiopisuju.odnosnolormatirajudokument.Tasetridijelamorajulizickinalazitiuistojdatoteci.stonakrajudjelujevrlonepreglednoiprekompliciranozakorisnikakojibiisamhtioizradivatiprenosivedokumente.Zahvaljujuciklijent/serverprincipukojiupotpunostipredstavljatemeljWorldWideWeba.SGMLsemogaosvesti na puno jednostavniji jezik koji bi koristio samo jedan tip dokumenta i jedan skup naredbi. tebi se sastojao samo od treceg dijela datoteke - tekstualnog sadrzaja i naredbi za lormatiranje. TakojenastaojezikHTMLukojemsedokumentipohranjujuujednujedinutekstualnu(ASCII)datoteku. nakon cega su uz minimalna provjeravanja spremni za objavljivanje na Internetu.Jednostavnijereceno.HTMLdokumentnalaziseuoblikutekstualnedatotekenadiskunekogposluziteljskogracunala(servera).tesenazahtjevklijenta.tj.vasegpretrazivackogprogramazaWorldWideWebprenosiInternetomdovasegracunala.gdjegaistiklijentpredstavljauoblikuhipertekstualnog dokumenta i prikazuje na vasem ekranu. Ovim klijent/server principom zaobidenesusvemogucenekompatibilnostivasegiposluziteljskogracunala.buducidaseradioobicnimtekstualnimdatotekamakojeionakoobradujeklijentski.pretrazivackiprogram.Dabiseuztouspjesnopredstavileihipertekstualnevezekojemedusobnomogupovezatiidvadokumentasmjestenanarazlicitimkrajevimasvijeta.temnogidrugielementikojisacinjavajuHTMLdokument. koristi se komunikacijski protokol HTTP (Hypertext Transfer Protocol).HTTP je metoda po kojoj se dokumenti prenose s posluziteljskog racunala do vaseg pretrazivackogprograma dok radite s World Wide Web servisom. Takva racunala na kojima je postavljen HTTPsoltver.tj.podrskatomprotokolu.nazivajuseHTTPposluzitelji.stojeicestokoristennazivzasam soltver. bez obzira na njegovog proizvodaca. Svi se HTTP posluzitelji pridrzavaju odredenogstandardakojiimomogucavanesmetanukomunikacijusvelikimkrugomklijenata.Oniimajumogucnostdaprihvatezahtjevklijentazaodredenimpodatkom.(uovomslucajudokumentom).potrazegaiuoblikudokumentarazumljivogtomklijetuposaljupretrazivackomprogramu.Tajrazgovor izmedu klijenta i posluzitelja naziva se dogovaranje lormata. sto znaci da posluziteljmoraznatiukojemcelormatuposlatipodatkeklijentu.Najjednostavnijilormatkojegarazumijesvaki klijent i posluzitelj je HTML. pa se on gotovo uvijek i koristi na World Wide Webu.HTMLdokumentje.ukratko.datotekakojasadrzitekstdokumentainaredbekojetajtekstoblikuju.akojesutakoderzapisanetekstualno.Tonam.kaostosmovecrekli.omogucavadadokument pohranimo u obliku obicne ASCII datoteke. Osnovni skup znakova koji se upotrebljavakodoblikovanjaWorldWideWebstranicajeISO8859/1.poznatijikaoLatin-1.Radiseo8-bitnomskupuznakovaukojemsenalazeslovapotrebnazavecinuamerickihieuropskihjezika.Standard ISO 646. kojega cesto nazivamo ASCII je 7-bitni podskup standarda Latin-1. Dovoljno jeda se u svojem HTML dokumentu koristite tim skupom od 128 uobicajenih ASCII znakova. cimeon dobiva na svojoj lleksibilnosti. Upotreba 7-bitnog ASCII standarda vam. naime. omogucava dabezimaloproblemauredujetesvojdokumentubilokojemeditoruteksta.nabilokojemtipuracunala.tedagasaljetekrozmrezucakiputemnajjednostavnijihkomunikacijskihprotokolaiprogramazarukovanjeelektronickompostom.AkoipakzelitekoristitinekenestadardiziraneznakovekojinepripadajuskupuLatin-1.HTMLvamomogucavadaihprikazetepomocukombinacijeobicnihASCIIznakova.Zeliteli.primjerice.upotrijebitislovoesnaglaskom.naodgovarajuce mjesto u dokumentu upisat cete . sto je u jeziku HTML jedna od oznakazaupotrebunestandardiziranihznakova.Ostaleoznakeistogtipatakoderzapocinjuznakom&.azavrsavaju tockom sa zarezom.15SveHTMLnaredbe.tj.sviHTMLkodovikojiseodnosenalormatiranjegralickogizgledadokumentaobuhvacenisuznakovima.Onisepojavljujupojedinacno.poputkdakojioznacava kraj odlomka u tekstu. odnosno u parovima. gdje razlikujemo pocetni i krajnji kd. DobarprimjerzadrugislucajjeoznakaOprez!.stoznacidaceserijecOprez!upretrazivackomprogramuprikazatikosimslovima.Uknjizicemozaslicneoznakekoristitinekolikorazlicitihtermina.stostevjerojatnoveciprimijetili.Takocemoumjestoizrazaoznakacestokoristitiiizrazenaredba.tekd.Postojenaredbepomocukojihselormatiratekst.naredbekojeodredujuhipertekstualnuvezu.naredbekojeukljucujuzvukislikeudokument.tenekeslozenijenaredbeputemkojihsecitateljugotoveWebstraniceomogucavadasamunesenekepodatke na osnovi kojih ce se prikazati neki novi dokument.Skup svih HTML naredbi sacinjavaju. dakle. sve oznake za upotrebu nestandardiziranih znakova ioznakenamijenjenelormatiranjuteksta.hipertekstualnihvezaidrugihelemenatakojiutjecunakonacnigralickiizgleddokumenta.NaredbiuHTML-uimadostaisvremenomihsepojavljujesve vise i vise. Do danas je prihvaceno nekoliko sluzbenih inacica HTML-a. koje se s obzirom naslozenost svrstavaju u razine.HTML razine 1. ili krace. HTML 1. je razina jezika koju podrzava svaki pretrazivacki program zaWWW. Ovdje su podrzane sve mogucnosti jezika koje su se koristile kod prvih pretrazivaca. te jedodana mogucnost upotrebe slika.HTML 2 pokriva sve mogucnosti razine HTML 1. uz podrsku poljima u koja korisnik unosi svojepodatke. te nekim multimedijalnim zapisima. Gotovo svaki pretrazivacki program danas podrzavaHTMLrazine2.stoinecudi.sobziromdajezahvaljujuciovojinacicisamWorldWideWebpostigao nevjerojatno naglu popularnost.Razina3jezikaHTMLtrenutnojeurazvoju.novecseznakojecesvepruzatimogucnosti.papostojepretrazivackiprogramikojituinacicuvecsadapodrzavaju.MnogiHTML3nazivajuiHTML +. sto je vjerojatno posljedica toga da sam standard jos uvijek nije prihvacen. no ocekuje sedacesetorijesitidotrenutkakadacetecitatiovuknjigu.HTML3donosimnogezanimljivenovosti. poput podrske tablicama i matematickim jednadzbama. te ce ta inacica u ovoj knjizi biti upotpunosti pokrivena.Najpopularnijipretrazivackiprogramnamnogimracunalnimplatlormama.NetscapeNavigator.osim sto podrzava razinu 3jezikaHTML.donosiinekenovenaredbekojenisupredlozenezaturazinustandarda.alisuzacijelokorisnicimanajatraktivnije.Izmeduostalog.NetscapeovaprosirenjaHTML-aomogucavajuvammijenjanjebojeiliuzorkanapozadinidokumenta.centriranjeslika.razlicitenacineporavnavanjatekstaislika.temnogedrugeelementeestetskeprirode.SvaNetscapeovaprosirenjatakodersupokrivenauovojknjizi.amnogisenadajudacebiti ukljucena i u samu deliniciju standarda HTML 3.GotovosavradvezanuzrazvojHTML-a.obavljenjeputemWorldWideWeba.itouraznimdiskusijskim grupama u kojima su se razmatrale prednosti i mane mnogih prijedloga. HTML nemaautora.vecgasastavljajumnogientuzijastiizsvihkrajevasvijeta.ucemusevjerojatnoikrijenjegovajednostavnost.tocnostisnaga.CjelovitespecilikacijeHTMLjezikauvijeksemogupronaci negdje na Webu. pa cemo kroz knjigu navesti nekolikoWWWadresakorisnihzasvakogautora HTML dokumenata. Na World Wide Webu se takoder mogu pronaci i mnogi drugi tekstovivezaniuzHTML.temnostvopomocnihalatakojivamolaksavajuoblikovanjeWebstranica.Najbolje od svih alata pronaci cete na disketama prilozenim uz ovu knjigu.16Sto cete pronaci u ovoj knjiziNaucite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice knjiga je koja ce vas u potpunostinaucitipravilimajezikaHTML.Poredosnovnihmogucnostijezikaskojimasevrlolakomogukreirati jednostavniji dokumenti. ova ce vas knjiga provesti i kroz napredno koristenje HTML-a. ustoubrajamoizraduslikovnihmapa.obrazacazaunospodatakaodstranekorisnika.tablica.tenekih drugih elemenata koji ce vasu Web stranicu uciniti ljepsom i zanimljivijom. Takoder su danei upute za izradu stilski doradenih HTML dokumenata. a pri kraju knjige mozete pronaci i primjeredvaju Web stranica popracene slikama i cjelovitim HTML kodom dokumenta. Citanjem ove knjigeipokusimasvasimomiljenimpretracivackimprogramomzaWWW.tesoltveromkojidolazinaprilozenimdisketama.necetesenaucititekpovrsnojupotrebijezikaHTML.vecioblikovanjuatraktivnih Web dokumenata koje cete bez srama moci objaviti na Internetu. Kroz knjigu cete naiciinanekolicinuadresakojesunamijenjeneobjavljivanjuvasihWebstranica.aliinamnostvodrugihzanimljivihFTP.e-mailiWWWadresaodkojihsunekeitekakoznacajnezasvakogHTMLprolesionalca.UdodatkujedanipopissvihHTMLnaredbi.stocevamjednomkadausvojitesintaksujezikauvijekdobrodocikaorelerentniprirucnikpriizradikompleksnijihdokumenata.Prelistavanjem ste mozda vec primijetili da knjiga obiluje slikama i ispisima gotovog HTML kda.Svaki skup novih HTML naredbi s kojima cete se upoznavati kroz poglavlja popracen je primjeromkojega mozete pronaci i na jednoj od prilozenih disketa. te ga uz pomoc pretrazivackog programapogledati i na vlastitom ekranu.VecceteprisrediniknjigeuocitidaseuzsamomalotrudaipotrosenogvremenamogunaInternetu prezentirati razne inlormacije putem Weba. i to na zanimljiv. vizualno atraktivan i. sto jenajvaznije.zabavannacin.HTMLjejezikkojivamomoucavadaupotpunostiprikazetekreativnostsvojihideja.temastovitostdizajnakojicebitiprepoznatljivsamozavaskaoautoraWorld Wide Web stranica. U svemu tome ce vam pomagati i ova knjiga.Sto necete pronaci u ovoj knjiziKnjigavasneceupoznatisInternetom.niticevamobjasnitikakosedobivapristupdoInterneta.Ukratko su. medutim. objasnjeni servisi koje vam nudi mreza svih mreza s posebnim naglaskomna World Wide Web. buduci da se radi o servisu koji je usko vezan uz samu tematiku knjige. Akovas zanimaju podrobnije inlormacije o Internetu. te o nacinima kako do njega doci. potrazite knjiguHaneBreyer.Ana-MarijeCecuk.DarijeMeteriDariaSusnja.InternetZHR-KakonaMrezuizHrvatske. koja je izasla u izdanju Znaka. O svakom pojedinom servisu kojeg vam pruza Internet. teonacinunjegoveupotrebesaznatceteuknjiziJohnaLevineaiCarolBaroudi.Internetzaneznalice. takoder tiskanoj u izdanju Znaka.Ovdje takoder necete pronaci uputstva o postavljanju Web posluzitelja. buduci da postoji nekolikoproizvodacasoltverakojisetimebave.tedasenarazlicitimtipovimaracunalagotovoupraviluradi o drugacijem postupku. U Hrvatskoj.medutim.vecinaracunalakojasupovezananaInternet17vecposjedujuinstaliransavpotrebansoltver.pavamjezaprimjenjivanjeznanjastecenihovomknjigom dovoljan korisnicki racun na nekom od tih racunala i tek neznatna kolicina dobre volje.U knjizi se ne govori o nacinu povezivanja vaseg racunala s Internetom putem modemske veze. nitio nacinima prenosenja datoteka s vaseg diska na disk racunala na kojemu imate otvoren korisnickiracun. sto bi vam u nekim situacijama moglo biti korisno. O tome cete pronaci detaljna uputstva uspomenutoj knjizi InternetZHR - Kako na Mrezu iz Hrvatske. te u knjizi Olega Mastruka. Internetza Windows 95. jos jednom Znakovom izdanju vezanom uz Internet.Koncepcija knjigeKnjiga Naucite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice podijeljena je u tri dijela.od kojih svaki sadrzi dva do tri poglavlja. Pri kraju se nalaze dva dodatka. a uz knjigu se dobijaju idvije diskete. Sadrzaj je po poglavljima rasporeden ovako:Poglavlje 1: ^Vodic kroz knjigu. vec vas je upoznalo sa samim pojmom HTML. te vam je dalodo znanja sto se nalazi. a sto ne u ovoj knjizi. U prvom cete poglavlju jos saznati i kome je knjiganamijenjena. sto se nalazi na prilozenim disketama. te kako da stupite u kontakt s autorom.Poglavlje2:^Pogledkrozpaukovumrezu.ukratkocevasupoznatisWorldWideWebom.pretrazivackim programima Mosaic i Netscape. pojmovima kakvi su hipertekst i hipermedija. URLadresama.teonacinupretrazivanjaWebstranicanaInternetu.Poglavljejenamijenjenopocetnicimakojisejosnisususrelisnavedenimpojmovima.aprilicnojevaznodaihupoznaju.Akosuvamnavedeniizrazipoznati.drugopoglavljemozetepreskocitiiligaprocitatikakobisteosvjezili svoja znanja potrebna za sto ucinkovitiji rad s HTML-om.Poglavlje 3: ^Osnove HTML-a. upoznat ce vas vrlo sazeto s World Wide Web posluziteljima. teonacinimaobjavljivanjavasihWebstranicanaInternetu.UovomcemopoglavljuizraditiprvijednostavanHTMLdokument.tecemoseupoznatisnajosnovnijimnaredbamajezika.Ovojeposljednje poglavlje prvog dijela knjige.Poglavlje4:^JezikHTML.naucitcevassvimelementimajezikapotrebnimazaizradujednostavnih i srednje slozenih dokumenata. Govorit ce se o lormatiranju teksta. razinama naslova.odvajanjuodlomaka.listama(bulletima).hipertekstualnimvezama.slanjuelektronickihporukaputem Weba. te ukljucivanju slika. zvuka i videa u vase dokumente te njihovom uklapanju u okolnitekst.Poglavlje5:^Komunikacijaskorisnikom.govorioobrascimakojiomogucavajukorisnicimavasestranicedaunosevlastitepodatkeudokument.teoCGI(CommonGatewayInterface)pogramima pomocu kojih se ti podaci na razlicite nacine mogu obradivati.Poglavlje6:^Naprednemogucnosti.upoznatcevassizradomtablicaislikovnihmapakojesvaku Web stranicu cine posebno atraktivnom. Takoder ce biti rijeci o dodacima standarda HTML+. te o dotjerivanju dokumenta bojama i slikovnim uzorcima.Poglavlje7:^Formiranjestrukturedokumenta.prvojepoglavljetrecegdijelaknjigekojisebavi dobrim HTML stilom. Ovdje ce biti rijeci o osmisljanju dobre strukture vasih Web stranica. te18omnogimnaizglednevaznimsitnicamakojebimoglebitipresudnezadobruposjecenostvasegdokumenta.Poglavlje8:^StilistickemogucnostiHTML-akrozprimjere.prikazatceprimjerizradeosobnih Web stranica. te Web stranica hrvatske tvrtke. gdje ce biti oblikovane stranice Znaka. NaZnakovim ce stranicama biti prezentirane neke knjige. a u njihovoj ce se izradi koristiti gotovo svesto se spominjalo kroz knjigu. Sve primjere iz ovog poglavlja takoder mozete pronaci na jednoj odprilozenih disketa. Osmo poglavlje je ujedno i posljednje poglavlje u knjizi.DodatakA:^PregledHTMLnaredbi.abecednopopisujesveoznakekojesekoristeujezikuHTML.ukljucivsiutoioznakeuvedenestandardomHTML3.tesveoznakeNetscapeovihprosirenja HTML-a.DodatakB:^Opisdisketa.donosiuputstvaoinstaliranjusoltverakojisenalazinaprilozenimdisketama. te vas ukratko upoznaje s mogucnostima pojedinog instaliranog programa.Kome je knjiga namijenjenaCak i ako niste izravno povezanisInternetom.mociceteupotrebomoveknjigeisoltveranaucitiHTMLitehnikeoblikovanjakvalitetnihWebstranica.Svestovamjepotrebnojeobicaneditorteksta ili neki jednostavniji tekstni procesor. te jedan od mnogih pretrazivackih programa za WorldWideWeb.odkojihjesvakakoponajboljiNetscapeNavigator.tvrtkeNetscapeCommunicationsCorporation. Dakako. bit ce vam puno lakse i jednostavnije oblikovati bilo kakav HTML dokumentukoliko upotrijebite neki za to specijalizirani editor. Takvih editora teksta. koji se obicno nazivajuHTML editori. postoji na desetke za razne tipove racunalnih sustava i uglavnom se svi distribuirajukao shareware programi. sto znaci da ih smijete isprobati prije no sto ih kupite. Jedan takav editorpronaci cete i na jednoj od disketa koje dolaze uz ovu knjigu.Knjigu.prematome.mogukoristitisvikojizelenaucitioblikovatiatraktivneWebstraniceuzpomoc jezika HTML. bilo da se radi o citatelju koji ima pristup Internetu. ili osobi koja ga nema. azeli prezentirati inlormacije na Internet na neki drugi nacin. Naucite HTML i oblikujte sami efektneWorldWideWebstranicejeknjigakojutakodermoguprocitatisadasnjiibuduciadministratoriWebstranicanekoginstituta.lakultetailikomercijalnetvrtke.stoznacidajenamijenjenapocetnicimakojitekzelenaucitinestoosamomjezikuinaprednimakojisusHTML-omvecupoznati. a zele upotpuniti svoje znanje ili koristiti knjigu kao podsjetnik.Sto je na disketamaVecstevjerojatnoprimijetilidaseuzknjigudobijajudvijedisketekojesuzapakiranenaunutrasnjojstranizadnjihkorica.Tematkisutedvijedisketeupotpunostidrugacije.pacetakonjihov sadrzaj biti primjenjiv u razlicitim situacijama pri izradi HTML dokumenta. Ukoliko odmahzelite isprobati diskete. procitajte uputstva za instalaciju koja se nalaze u Dodatku B.19Naprvojsedisketinalazikolekcijaodpreko650malihslicicapohranjenihulormatuGIF.kojemozeteiskoristitizagralickodotjerivanjesvojihWebstranica.Teslicicesezbogsvojeneznatnevelicine nazivaju ikonama. Ovdje cete izmedu ostalog pronaci i pedesetak gralickih uzoraka koji semogu iskoristiti kao pozadina Web stranice. cime se uz minimalan trud postizu vrlo elektni gralickirezultati.Nakoninstalacijediskete.navasemcesetvrdomdiskukreiratidirektorijukojemsuikonerasporedeneunovepoddirektorije.vecprematomeradiliseokuglicama.linijama.strelicama. pozadinskim uzorcima ili necemu drugome.Poslije instalacije druge diskete. takoder cete na tvrdom disku dobiti nekoliko novih direktorija. Ujednome od njih se nalaze svi primjeri HTML dokumenata iz knjige koje odmah mozete pogledati spretrazivackim programom. dok se u preostalima nalazi po jedan pomocni program koji ce vam naodredennacinolaksatiizraduWebstranica.Izmeduostalog.tujeijedanodnajboljihsharewareHTMLeditora.WebEdit.kojiupotpunostipodrzavastandardHTML3isvaNetscapeovaprosirenja tog standarda. Spomenimo jos i besplatni (freeware) programcic Map This!. koji izraduslikovnihmapaokojimacebitiviserijeciupetompoglavljudovodidokrajnjejednostavnosti.shareware program LView Pro - jedan od rijetkih crtacih alata namijenjenih Windows okruzju kojivam omogucavapohranjivanjeslikauGIFlormatusprozirnompozadinom.stojeodneizmjernevaznostizasvakogautoraHTMLdokumenata.teprogramWWWStat.kojisluziizradistatistikecitanosti vasih Web stranica.Pogled na jedan HTML dokumentSadakadavasveczasigurnozanimakakoizgledanekiHTMLdokument.prikazatcemojedanprimjer koji sadrzi dio ovog poglavlja iz knjige. i to slikom i ispisom odgovarajuceg HTML kda.Naslici1-1vidisekakodokumentizprimjeraizgledakadagaprikazemopretrazivackimprogramom Netscape.S//ka 1-1: Web stranica prikazana programom Netscape Sada slijedi ispis HTML dokumenta koji opisuje Web stranicu sa slike 1-1.primjer.htm

Pogled na jedan HTML dokument

20

Poglavlje 1: Vodi~ kroz knjigu,ve} vas je upoznalo sa samim pojmom HTML, te vam je dalo do znanja{to se nalazi, a {to ne u ovoj knjizi. U ovom }ete poglavlju jo{saznati i kome je knjiga namijenjena, {to se nalazi na priloenimdisketama, te kako da stupite u kontakt s autorom.Poglavlje 2: Pogled kroz paukovu mreu,ukratko }e vas upoznati s World Wide Webom, pretraiva~kimprogramima Mosaic i Netscape, pojmovima kakvi su hipertekst ihipermedija, URL adresama, te o na~inu pretraivanja Web stranicana Internetu. Ovo je poglavlje namijenjeno po~etnicima koji se jo{nisu susreli s navedenim pojmovima, a prili~no je vano da ihupoznaju. Ako su vam navedeni izrazi poznati, drugo poglavljemoete presko}iti ili ga pro~itati kako biste osvjeili svojaznanja potrebna za {to u~inkovitij rad s HTML-om.

I tako dalje...

JosprijenostostignetedopoloviceoveknjigeznatceteoblikovatijednostavneWebstranice.poput ove sa slike 1-1. Kada procitate cijelu knjigu znat cete izradivati i puno slozenije dokumente.te ce vam se ovaj primjer ciniti iznimno jednostavnim. sto zapravo i jest. Takoder cete znati zastogralickiizgledupotrebljenuprimjerunijenuznonajboljinacindaseprezentirajuinlormacijenajednom od najpopularnijih medija danasnjice. World Wide Webu.Ukolikozelitestup[email protected]student.math.hr.iliposjetiteWWWstranicuhttp://student.ma-th.hr/~drpetric. Sve kritike. prijedlozi i pitanja su u svako doba dobrodosli.212. poglavlje: Pogled kroz paukovu mrezu22World Wide WebTijekomproteklihnekolikogodinadogadalasepravarevolucijausvijetutelekomunikacijskihmreza.NajvecidioterevolucijepredstavljaWorldWideWebcijijevrtoglavirastzapanjujuc.Naravno.nitijednarevolucijanedolaziniodkuda.pajetakvostanjeisWorldWideWebom.RazniproizvodacihardveraisoltveraponajvisesuzasluznizadanasnjuizuzetnupopularnostWeba.Racunalakojasunekadakoristilisamoonikojisusemoglinositismukotrpnimprogramiranjem u kripticnim programskim jezicima danas su dio svakidasnjice. bilo da se govori oposlovnoj.edukativnoj.umjetnickojilinekojsasvimdrugacijojsleri.MrezaInternet.kojasezapravozasnivanaskupuprotokolakojiomogucavajusveucilistima.znanstveniminstitutimaidrugim velikim organizacijama da razmjenjuju podatke. postala je najvrucjim trendom danasnjice.World Wide Web je kao jedan od Internetskih servisa povezao ta dva cimbenika na najbolji mogucinacin.razbijajucipritomlizickupreprekukojajeonemogucavalaostvarivanjeidejeglobalnogelektronickog naselja.WorldWideWebomogucavasvakomkorisnikuInternetadapristupibilokojempodatkupohranjenomnamrezibezpoznavanjanacinanakojisetipodaciprenoseipohranjuju.HipermedijalnitemeljiWebaprosirujupotencijaleInterneta.teobicnomcovjekukojisenebaviracunalima pruzaju mogucnost da na jednostavan nacin uz vrlo male troskove pribavlja i objavljujeinlormacije. misljenja. multimedijalne zapise i druge materijale pred milijunskom publikom diljemsvijeta.OnostoWebciniposebnozabavnimizanimljivimjestcinjenicadasestranicekojesadrzeinlormacijemogupohranjivatinasvimmogucimtipovimaracunalasmjestenimapocijelojzemaljskoj kugli. Same stranice mogubitipoprilicnoslozenidokumenti.alisamimtimemedijskinezamislivosnazniipotentni.Velikidiotesnageproizlaziizmogucnostimedusobnoghipertekstualnogpovezivanjadokumenata.NasvojojWebstranici.primjerice.mozeteumjestojednostavnogispisivanjatekstaHrvatskajeprelijepaturistickazemlja.stovamcitateljkojemustenamijenilitekstmozealiinemorapovjerovati.ubacitiuztajtekstivezunapostojeceWebstranice na kojima se nalaze slike mnogih hrvatskih gradova.Hipertekst i hipermedijaDa bi se bolje razumio World Wide Web. potrebno je sto bolje shvatiti sto je to hipertekst. odnosnohipermedija. Najjednostavnije receno. hipertekst je tekst koji nije organiziran linearno. Kada cete.na primjer. citati ovu knjigu. vjerojatno cete tu i tamo preskociti pokoju stranicu. a vjerojatno cetekatkadazaviritiiudodatke.Knjigaje.medutim.vamajosuvijekprezentiranakaolinearninizstranica.Zarazlikuodtoga.hipertekstorganizirainlormacijekaoisprepletenumrezumedusobnopovezanih tekstova. Razni citatelji mogu predstavljene tekstove pratiti razlicitim redoslijedom. vecprema tome sto ih u odredenom trenutkunajvisezanima.Hipermedijajepojamkojiseodnosinahipertekstualne dokumente koji pored teksta sadrze i multimedijalne objekte poput slika. te zvucnihivideozapisa.Takavnacinorganizacijeinlormacijavisenemaprevisesmislanazivati23dokumentom.stoasociranapapirnatimedij.pasenerijetkogovoriohipertekstualnim.tj.hipermedijalnimaplikacijama.HTMLvamkrozsirokupaleturaznihnaredbiomogucavadausvojimWebstranicamakoristitesvetipovemultimedijalnihobjekata.pajetoijedanodjacihargumenata zbog kojih se kaze da World Wide Web pociva na hipermedijalnim temeljima.U hipertekstualnom dokumentu izradenom jezikom HTML. podcrtani tekst kojisluzikaopocetakvezenazivasesidrom(anchor).SidrasemoguimplementiratiikrozdrugeHTMLelemente.stovamomogucavadanazanimljivnacinkreiratepopisehipertekstualnihveza.Kaosidrohipertekstualnevezemozevam.primjerice.posluzitiinekakvaslika.Ukolikoupotrijebiteslikumanjeglormata.nasvojimceteWebstranicamaposticielektgumbiju.odnosnoikonakojesekoriste u aplikativnim programima. Ovo je posebno korisnokadazelitekreiratiskupupravljackihikona jednolikog izgleda na citavoj seriji Web stranica. Slike se takoder mogu podijeliti na manjapodrucja od kojih ce svako predstavljati sidro za neku druguhipertekstualnuvezu.Takveseslikezovu mape. i o njima ce biti vise rijeci u petom poglavlju.Onostojeposebnoprimamljivokodhipertekstajenjegovasposobnostdodavanjadodatnedimenzijesadrzajuvasegdjela.Uzpomochipertekstamozetedijelovetekstapovezivatinabilokojidruginacinporeduobicajenogkadaraditespoglavljima.odjeljcimailiodlomcimapozadanomredoslijedusadrzaja.Hipertekstualnojedjeloogranicenojedinolizickimkapacitetomslobodnogprostorapredvidenogzapohranjivanjedokumenata.ZaWorldWideWebiInternettopredstavlja terabajte podataka. a valja imati na umu i cinjenicu da je WWW servis koji danas rastebrze no sto ga itko moze u cijelosti pratiti. S dotjeranim gralickim pretrazivackim programima kojisusepojaviliprijedvijegodine.svakikorisnikInternetamozedoslovnoiskusitisenzacionalnostplovidbe po bespucima inlormacijskog svemira.Pojam hiperteksta i hipermedije koristio se puno prije pojave samog World Wide Weba - sjetite sesamosustavapomociuWindowsokruzjuilinaracunalimaMacintosh.teraznihmultimedijalnihCD-ROMizdanjaenciklopedijskogtipa.TerminekojiseidanasupotrebljavajuosmisliojeTedNelson1965.godine.aprvujehipermedijalnuaplikacijuAspenMovieMapnapravila1978.tvrtka MIT. koristeci tehnologiju videodiskova i ekrana osjetljivih na dodir. Tvrtka Apple je godine1987.predstavilaHypercard.autoraBillaAtkinsona.sustavkojijeobuhvacaovecinuelemenatadanasnje hipermedije. Razvoju hipermedije posebice je pridonijela popularizacija spomenutih CD-ROM-ova koji su svojom niskom cijenom i atraktivnim sadrzajem ostvarili san o izradi gigantskihmultimedijalnihaplikacija.Godine1989.suTimBerners-LeeiRobertCailliaupredlozilisvojimkolegamaukompanijiCERNizraduhipermedijalnogsustavazasnovanognaklijent/serverprincipu. i tako se rodio World Wide Web.HipermedijalneHTMLaplikacijepomnogocemususlicneHypercardaplikacijamasracunalaMacintosh.pajetakomoguceprebacivatijednostavnijeHypercardaplikacijeuHTMLiobrnuto.Jednarazlika.medutim.odprevelikogjeznacaja.atojenemogucnostpokretanjaHypercardaplikacijanabilokojemdrugomracunaluosimMacintosha.HTML.dakle.predstavljanekuvrstuniverzalnogjezikazaizraduhipermedijalnihdokumenata.akakojenastaotekprijepargodina.mnogispravompredvidajudacezasjenitisvedrugejezikekojisluzeistojnamjeniurazlicitimdomenamainlormatikejednakombrzinomkojomjeuspioizdignutiWorldWideWebiznadsvihdrugih servisa koje nudi Internet.HTMLaplikacijumozemozamislitikaostranicukojasadrzilormatiranitekstislike.HTMLdokumentmozebitidugacakinekolikostranica.slicnopoglavljuunekojknjizi.nopretrazivackiga program. medutim. prikazuje kao jednu dugacku stranicu pazeci pritom na prelamanje teksta u24linijeismjestajslika.Hipertekstualnevezeseutakvomdokumentuaktivirajuklikommisanaposebnooznacentekst(obicnopodcrtaniprikazanudrugacijojbojiodokolnogteksta)ilisliku.Vezamozebitinadrugomjestonaistojstranici.nanekusasvimdruguWebstranicu.ilinanekidrugi objekt na lokalnoj mrezi ili opcenito Internetu. Buduci da HTML moze povezivati dokumentepohranjenenamedusobnoudaljenimWebposluziteljima.HTMLaplikacijesuvrloprakticnezaorganiziranje i prezentaciju statickih inlormacija mreznoj publici.KadasekazedajeHTMLdokumentnegdjenaWebu.toznacidajesvakielementkojigasacinjava (tekstovi. slike i drugo) pohranjen u nekom direktoriju koji je dostupan Web posluzitelju.To.medutim.neznacidananekojpostojecojWebstranicimorapostojativezanavasuWebstranicu. kako bi i ona predstavljala dio Weba. WWW pridruzuje jedinstvenu adresu koja se nazivaURL(UnilormResourceLocator)svakomobjektukojegaprepoznaje.PostojeURLadresezaobjektekojinisuHTMLdokumenti.poputraznihGophersustava.WAISbazapodataka.FTParhiva.UsenetkonlerencijairacunalakojadozvoljavajupristupTelnetom.ocemucebitiviserijecikasnijeuovompoglavlju.KakovecinapretrazivackihprogramapruzamogucnostizravnogupisivanjaURLadreseodstranekorisnika.gotovosvestosenalazinaInternetunalaziseinaWorld Wide Webu.Mosaic i NetscapeU zadnje se vrijeme puno pise o Internetu. World Wide Webu. Mosaicu i Netscapeu. Po mnogimajeMosaicnajvecesoltverskootkricedevedesetihkojejenanajboljimogucinacinusavrsilaaplikacijaNetscape.DanaspriupotrebiWorldWideWebapomocuNetscapeasviimajujednostavno i za upotrebu lako sucelje za pristup svim kompjutoriziranim inlormacijama na svijetu.Citavo more podataka nalazi se pod dlanovima svakog vlasnika racunala.MosaicjebioprvipretrazivackiprogramzaWorldWideWebsgralickimsuceljem.anajnovijeinaciceproizvodeseuvijekzaMacintosh.WindowsiUNIXX-Windowssustave.pasestogaonjemuinajvisepisaloustrucnimnovinskimizdanjima.NajboljipretrazivackiprogramzasvetrinavedeneplatlormejezbogsvojihraznihprosirenjaibrzineipakNetscape.doksezaostaleoperativne sustave koriste neki drugi programi. Pod sustavom OS/2. primjerice. koristi se programWebExplorertvrtkeIBM.apodsustavomNeXTStepbesplatniprogramA.igotovodanemaracunala na kojem ne postojinekiprogramskojimmozeteistrazivatiWeb.PopissvihpostojecihpretrazivackihprogramazaWWWmozetepronacinaadresi:http://info.cern.ch/hypertext/WWW/Clients.html.TvrtkaNCSAkojajenapravilaprogramMosaicotvorenajepremadrugimproizvodacima.pajezapocelasprodavanjemlicencenaimeprogramaitehnologijukojaseunjemukoristi.teseocekujedacesesvremenompojavitidostakomercijalnihpretrazivackihprogramakojiceposjedovatimnostvododatnihopcija.Jedantakavprogramvecpostoji.aproizvelagajetvrtkaQuarterdeck koja je takoder upotrijebila naziv Mosaic.S//ka 2-1: NCSA Mosaic - glavni `krivac' za danasnju popularnost Weba25Osimpretrazivackihprogramasgralickimsuceljem.postojeitekstualnipretrazivackiprogrami.koji se mogu koristiti kod upotrebe World Wide Weba putem Telneta ili BBS-ova. Najpopularnijitakav program je Lynx. sveucilista u Kansasu. kod kojega se umjesto misa koriste kursorske tipkekakobiseaktiviralehipertekstualneveze.Vaznarazlikaizmedugralickihitekstualnihpretrazivackihprogramajesttadasegralickiprogramipokrecusvasegosobnogracunalagdjekoristesvemogucnostivasegoperativnogsustava.doksetekstualnipokrecusnekogdrugogracunala s kojim je vase racunalo povezano kao udaljeni terminal.S//ka 2-2: Netscape Navigator - najbolji pretrazivacki program danasnjiceKakobistemoglipokrenutiNetscapeiliMosaic.navasemracunalumorabitipostavljenmreznisoltverzaradsInternetomkojegaobicnosacinjavaskupprotokolanazvanTCP/IP(TranslerControlProtocol/InternetProtocol).AkovaseracunalonijeizravnopovezanosInternetom.ondamorateposjedovatiikomunikacijskisoltverskojimceteuzpomocmodemaostvaritiInternetskuvezu. Uz takav se soltver najcesce dobiva i pokretacki program (driver) za protokole SLIP (SerialLineInterlaceProtocol)iliPPP(PointtoPointProtocol).TajpokretackiprogramomogucavaNetscapeuidrugimklijentskimaplikacijamazaInternet.poputonihzaradsTelnetomiliGopherom.daseizvrsavajuistodobno.svakausvojemzasebnomprozoru.TCP/IPuzimainlormacije od klijentske aplikacije te ih oblikuje u pakete s adresom na Internetu. Gotovi paketi sepotomproslijedujukomunikacijskomprogramukojiihmodemomsaljenaInternetputemtelelonskihlinija.Viseokomunikacijskimprotokolimaiuspostavljanjumodemskevezemozeteprocitati u knjizi Caroline M. Halliday. Sluzbeni Hayesov prirucnik za modemske komunikacije. uizdanju Znaka.MosaiciNetscapemogupristupitidokumentimalokalno.stoznacidamozetestvaratiHTMLaplikaciju na svojem osobnom racunalu ili na nekom racunalu spojenom u lokalnoj mrezi. a da tamreza uopce nije spojena s Internetom. Da bi vase stranice. medutim. bile dio World Wide Weba.morajubitidostupneWebposluziteljukojimorabitiizravnospojennaInternet.SoltverzapostavljanjeWebposluziteljapostojizanajrazlicitijetipoveracunalnihsustava.ProizvoditvrtkiCERN i NCSA su besplatni. pa ih mozete vrlo jednostavno nabaviti i instalirati. Ipak. najbolje je dapronadeteracunalonakojemujevecinstaliranWebposluzitelj.kakvihuHrvatskojimamnogo.UkolikonanekomracunaluposjedujetekorisnickiracunzapristupInternetu.raspitajtesekodadministratorasustavajelipostavljensavpotrebansoltverzaobjavljivanjevlastitihWWWstranica i smijete li ga koristiti.Internetjeosnovan1960.godinekaoprojektamerickogSaveznoginstitutazaobranukojemujenamjerabilapovezatiumrezuracunalasvihsveucilistaivojno-istrazivackihinstituta.Godine1980. je vojska osnovala vlastitu mrezu. a Internet je zazivio vise nego ikada. premda ga nitko neposjedujenitiodrzava.Internetjenajvecalunkcionalnaanarhijanasvijetu.aposljednjihjenekolikogodinanjegovrastbioeksplozivan.SvakodnevnosenaMrezuspajajutisucenovihracunalakojimapristupajosvecibrojpotencijalnihkorisnika.HipertekstsepokazaokaoidealannacinorganizacijenevjerojatnovelikekolicinepodatakanaInternetu.paseWorldWideWebpojavio bas u pravo vrijeme.26S//ka 2-3: Lynx - pretrazivacki program s tekstualnim suceljemMnogiWorldWideWebpoistovjecujusInternetom.stojeunekurukuiispravno.Internetjelizicki puno veci od Weba. pa tako danas. primjerice. jos uvijek postoji vise Gopher posluzitelja odWebposluzitelja.Medutim.svakiseobjektnaInternetumozeadresiratipomocuhipertekstualneveze.odnosnoURLadreseunutarWeba.stoznacidajeWebzapravoInternetshvacennadruginacin. neovisan o lizickom hardveru s kojega se njime koristite.URL adreseURL (Unilorm Resource Locator) adresesu.kaostojevecnavedeno.jedinstveneoznakekojimase odreduje lokacija odredenog objekta dostupnog putem Interneta. Te adrese omogucavaju ljudimaisoltverskimaplikacijamadapristuperaznimoblicimainlormacijaputemrazlicitihprotokolanaInternetu. Najcesce cete se susretati s URL adresama kod upotrebe svojeg pretrazivackog programazaWorldWideWeb.buducidaseonekoristekodpovezivanjaraznihWWWstranicauhipertekstualnislijed.Tekstkojiupretrazivackomprogramuupisujeteuokvirzadijaloglocation. i koji gotovo uvijek zapocinje slovima http: primjer je URL adrese. Datoteke koje sudostupneputemdrugihprotokolakojinisuHTTP.kakvisuFTPiliGophertakodersemoguoznaciti URL adresama. Cak se i postupak telneta na udaljeno racunalo na Internetu i necija e-mailadresa mogu adresirati kao URL. jer se i ovdje radi o nekoj vrsti objekta koji sacinjava Internet.URL se moze usporediti s vasom cijelom postanskom adresom: on sadrzi sve potrebne inlormacijekoje netko mora navesti na koverti koju vam namjerava poslati postom. Medutim. URL adrese su ipunoviseodtogajersemoguodnositinaobjekterazlicitogtipa.Punovjernijaanalogijabiobinekakav sustav koji bi na jednolik nacin odredivao vasu postansku adresu. broj telelona ili mjestona kojem upravo citate ovu knjigu. Ukratko. URL je vrlo tocan i jednostavan nacin za usmjeravanjeljudi i aplikacija na neku datoteku. Web stranicu. e-mail adresu ili bilo sto drugodostupnoputemInternetskih servisa. Poznavanje upotrebe i konstruiranja URL adresa neophodno je za izradu imaloslozenijih HTML dokumenata i opcenito za sto ucinkovitije istrazivanje cijelog Interneta.URL sintaksaURL adrese imaju tocno odredenu sintaksu koja odgovara ovom lormatu::Primjerirazlicitihservisasuhttp.gopher.ltpilinews.Svisuservisipojedinacnoobjasnjeni kasnije u ovom poglavlju. Navodenje servisa govori aplikaciji koja koristi URL ili nama27kakvom tipu podataka pokusavamo pristupiti i kojim nacinom se do njega moze doci. Inlormacijeovisneoservisuupravilusenavodedrugacijezasvakipojediniservis.tesukasnijedetaljnoobjasnjene.Ipak.vecinaservisakoristidvarazlicitatipainlormacija:racunalonaInternetunakojemusenalazizeljenadatoteka(ilinekidrugiobjekt).tepunuputanjukrozdirektorijekojadovodi do te datoteke. Kod takvih servisa se najcesce ispred adrese racunala upisuju dvije kose crte(//). a sama se adresa od putanje datoteke razdvaja jednom kosom crtom (/). FTP. HTTP i GopherURL adrese opcenito se pojavljuju u ovom obliku:servis://adresa.ra~unala/puna_putanja_datotekeZakonkretancemoseprimjerposluzitiURLadresomWebstranicanakojimamozetepronaciinlormacije o pretrazivackom programu Netscape:http://www.mcom.com/info/index.htmlServisnavedenuovojadresijehttp.stojezapravooznakazaprotokolkojisekoristizaprenosenjeWebstranica.aliseovdjevjerojatnonavodiumjestoservisazatojerjeWorldWideWebjediniserviskojiupotrebljavatajprotokol.AdresaciljanogracunalanaInternetujewww.mcom.com.apunaputanjadodatotekekojasadrzizeljenuWebstranicuje/info/index.html. Kada cete raditi s World Wide Webom. vecina ce URL adresa nalikovatiadresi navedenoj u ovom primjeru.PrimijetitcetedacepriupotrebiURLadresazaFTP.HTTPiGopherpunaputanjadatotekeponekad zavrsavati kosom crtom. To znaci da se ona ne odnosi na neku odredenu datoteku. vec nanekidirektorijsmjestennanavedenomracunalu.Utomslucajuceposluziteljvratitiosnovniindekstogdirektorija.Osnovniindeksmozebitipopisdatotekadostupnihutomdirektoriju.ilinekaodredenadatotekakojuposluziteljautomatskitraziuzadanomdirektoriju.KodHTTPposluziteljatasedatotekanajcescenazivaindex.html.noponekadsekoristeinazivihomepage.html. home.html. welcome.html ili default.html.Upotreba i konstruiranje URL adresaKadanaidetenanekuURLadresu.morateznatistosnjomvaljauciniti.NekevamaplikacijedozvoljavajudajednostavnodvaputkliknetenaURLiakojevaseracunaloispravnokonligurirano.pokrenutceseodgovarajuciklijent-programkojicepribavitiobjektoznacenadresom.KatkadacetemoratirucnoprepisatiURLadresuuaplikacijuskojomnamjeravatedocido zeljene inlormacije. Vecina pretrazivackih programazaWWW.primjerice.posjedujeokvirzadijalog location ili go to u kojega mozete upisati URL adresu. pritisnuti tipku Enter i pricekatida objekt stigne do vaseg racunala.28Vas program u ulozi klijenta. medutim. mozda ne podrzava odredeni servis naveden u URL adresi.pa cete sami morati otkriti o cemu se radi. U tom slucaju najprije pogledajte koji je servis naveden ipogledajtestojeotomservisunapisanokasnijeuovompoglavlju.Ako.naprimjer.naidetenaURL adresu koja zapocinje s mailto:. saznat cete da se radi o necijoj e-mail adresi. Zatim morateotkritikojuceteaplikacijuiskoristitizaupotrebuoveURLadrese.Unasemseprimjerumozeteposluziti programom za razmjenu poste elm. Sada morate saznati koje podatke vam daje dio URLadresekojismodosadazvaliinlormacijomovisnomoservisu.Uovomseslucajuradioe-mailadresi. pa uzmimo. primjerice. zamisljenu adresu [email protected] Na kraju jos moratesaznati kako da ovaj podatak proslijedite svom klijentu. odnosno programu elm. Ucinit cete to takodaodabiromnaredbenogslovamzapocneteskreiranjemnovee-mailporuke.nakoncegacevaselm upitati e-mail adresu. gdje morate upisati [email protected] URL adresa zna biti nesto slozenije. Cesto cetenailaziti na podatak o tome gdje senalazi neka zanimljiva datoteka ili dokument. te putem kojeg servisa je mozete nabaviti. no neceteuvijekdobivatiigotovuURLadresu.UtomceteslucajumoratisamikonstruiratiURLadresu.ukolikoraditesprogramomkojikoristidosadaopisivanilormat.Zapravoseradioobrnutompostupkuodonogakoristenoguposljednjemprimjeruukojemusmosamostalnootkrivalistokonkretna URL adresa predstavlja.Uzmimo.naprimjer.danekomezelitekazatikakodanabavipretrazivackiprogramNetscapezaradsracunalomMacintosh.tedastegavinedavnopronaslinaFTPposluziteljucijajeadresaftp.mcom.com. u direktoriju /netscape/mac. Ime datoteke neka je netscape.sea.hqx.AkopogledateopiskojistojiuzservisFTPkasnijeuovompoglavlju.znatcetedaispravnokonstruirana URL adresa za ovu datoteku izgleda ovako:ftp://ftp.mcom.com/netscape/mac/netscape.sea.hqxOvdje se. u stvari. radi o jednostavnijem obliku zapisivanja URL adrese koji je sasvim dovoljan zarazumijevanjeipotpunoodredujenacinnakojisedolazidopodatka.Postoji.medutim.nestopreciznija sintaksa koja URL adrese razlikuje od URI adresa. (Skup svih URL adresa je dio skupasvihURI.tj.UniformResourceIdentifieradresa.URIjenazivzabilokojitipoznakekojipredstavljaadresunekogobjektanaInternetu.izcegaislijedicinjenicadajesvakaURLadresaujednoiURIadresa.)Prematojsintaksiseispredsameadresenavodipreliks. Prethodni se primjer prema tome moze preciznije zapisati kao:

Nekada ce vas pokusaj da iskoristite neku URL adresu zavrsiti neuspjehom. Ako ciljanoracunaloodbijauspostavitikomunikacijskuvezu.mogucejedajedionjegovelokalnemrezeprezaposlen.stosecestodogadaspopularnimFTParhivamaunekimodredenimvremenskimintervalimatijekom dana. Ako vas pretrazivacki program za WWW ili neki drugi klijent ne moze pronaci nekudatoteku.provjeritejestelitocnoupisaliURLadresu.Pokusajteizadreseizostavitiimedatoteke29kako biste se obratili direktoriju koji ju navodno sadrzi. Mozda vam je netko neispravno naveo imedatotekekadagajeprepisivao.pacetevjerojatnonaicinatocnoimecimseprikazeispisdirektorija.Neuspijetelinitinatajnacindocidopodatka.mozdagajenetkopremjestiounekidrugi direktorij. pa pokusajte s uzastopnimizostavljanjemjednogpojednogpoddirektrijaizURLadrese. sve dok ne dodete do korijenskog direktrorija. odnosno do same adrese racunala. Uz malosrececetepronacizeljenudatotekubezdaprethodnoupitateosobukojavasjenanjuuputiladavam jos jednom procita ispravnu URL adresu.URL servisiU ovom se odjeljku nalazi popis svih servisa kojima se mozete obratiti putem URL adresa zajednosodgovarajucomsintaksom.OpcenitocetenajcescenailazitinaHTTP.FTP.Gopher.NewsiMailto servise. no ovdje smo opisali i preostale radi potpunosti.HTTP (HyperText Transfer Protocol)VecsmonapomenulidajeHTTPprotokolnapravljenzaprenosenjepodatakanaWorldWideWebu. pa cete se s njime najvise i susretati. Sintaksa koja se koristi kod HTTP URL adresa je:http://:/?Host je Internetska adresa WWW posluzitelja. iza cega slijedi broj porta putem kojega se izvrsavaspajanje.Uveciniseslucajevaportmozeizostaviti(zajednosdvotockomkojamuprethodi).buduci da je osnovna vrijednost koja se za njega korististandardiziranainosioznaku80.Putanjagovori WWW posluzitelju kojoj datoteci zelite pristupiti. te ako ju izostavite. smatrat ce se da zelitepogledatiuvodnustranicu(homepage)togposluzitelja.Posljednjidioadresekojijeoznacenkaopretrazivanje moze se koristiti za prosljedivanje odredenih podataka posluzitelju. najcesce putemizvrsnih CGI skripti. no rijetko kada cete na njega naici. U pravilu se taj dio URL adrese izostavljazajedno s upitnikom koji ga razdvaja od putanje trazenog dokumenta.S//ka 2-4: Dokument ucitan pomocu HTTP URL adreseSpecijalna oznaka na koju cete puno cesce nailaziti prilikom istrazivanja Weba kod ovog tipa URLadrese je #. sto se moze koristiti kao pokazivac na imenovano sidro smjesteno na odredeno mjestoudokumentu.AutorHTMLdokumentamozeomogucitipretrazivackimprogramimadaprikazudokumentodnekogdijelanakojemjekreiranotakvosidro.TadaceseURLadresakojasadrziznak # i ime sidra odnositi na taj dio dokumenta. Ovaj nacin upotrebe HTTP protokola koristan je30kodizradevecihHTMLdokumenataukojimasehipertekstualnimvezamamozeskakatisjednog mjesta na drugo. ne ucitavajuci pritom novi dokument.Primjeri HTTP URL adresa bili bi:http://www.hrt.com.hr/http://tjev.tel.etf.hr/http://bookweb.cwis.uci.edu:8042/Anime/AMG/intro.htmlFTP (File Transfer Protocol)FTPjeprotokolkojisekoristizaprenosenjedatotekaputemInterneta.Premdapostojidostaprednosti za koristenje HTTP protokola umjesto FTP protokola. mnogi sustavi ne pruzaju potpunupodrsku HTTP-u. a i klijentski programi jos uvijek nisu toliko razvijeni poput onih zaFTP.Zbogtoga se najvise datoteka na Internetu prenosi putem FTP-a. Najvrjednija stvar kod FTP URL adresaje nacin na koji ih mnogi pretrazivacki programi interpretiraju. Kada. naime. takvom URL adresomnavedetenekidirektorijskakvogudaljenogracunalausvijetu.pretrazivackiceprogramiispisatinjegovsadrzajnaekrannakoncegacetemociprelazitiunovedirektorijeiliuzimatidatotekejednimklikommisanaodredenielementucitanogdirektorija.Akoumjestodirektorijanavedetekonkretnudatoteku.pretrazivackiprogramceuspostavitivezusposluziteljemizapocetcesprenosenjmdatotekenavaseracunalo.RadsFTP-omje.prematome.punojednostavnijiputemWorld Wide Weba. nego putem nekog FTP klijenta.S//ka 2-5: Upotreba servisa FTP putem WebaNaMrezisuvamdostupnimilijunidatotekakojesemogupreuzetiFTP-om.Nanajvecembrojuracunala umreznih na Internet uopce vam ne treba korisnicki racun kako biste dosli do tih datoteka.To se ostvaruje zahvaljujuci postupku koji se naziva anonimni FTP. a koji vam dozvoljava da se nanekoracunaloprijavitekaokorisniksimenomanonymous.tesvojome-mailadresomkaolozinkom.Iakose.medutim.vecinaposlovavezanihuzFTPobavljaanonimno.istiseprotokolmoze koristiti i za pristup datotekama na udaljenom racunalu koje ne dozvoljava anonimni ulaz. anakojemviposjedujetekorisnickiracun.Tadase.dakako.prijavljujetepodsvojimkorisnickimimenomislozinkomkojuinacekoristitenatomsustavu.PunoviseoFTPprotokolumozeteprocitati u Znakovim knjigama Internet za neznalice. autora Johna Levinea i Carol Baroudi. te 10minuta do uspjeha - Vodic kroz Internet. autora Petera Kenta.Sintaksa koja se koristi za FTP URL adrese je:ftp://:@:/;type=31AkouspostavljatevezusracunalomkojedozvoljavaanonimniFTPpristup.mozeteizostavitidioadrese koji je oznacen s login i password. te dvotocku i znak Z izmedu kojih je smjestena rijecpassword.HostjeInternetskaadresanekogFTPposluzitelja.dokseportkaoiuprethodnomslucajumozeizostaviti.Potomseupisujepunaputanjadatotekekojunamjeravateprebacitinasvojeracunalo.odnosnodirektorijacijivassadrzajzanima.Dioadresekojislijedinakraju.aoznacenjestype=odnosisenametodukojomceseprenositidatoteke.Tametodamoze biti ascii ili binary. no zasad jos ne postoji znatniji broj klijentskih programa koji podrzavajuovakvu sintaksu. Neki programi cak taj dio adrese shvacaju kao dio imena datoteke. pa je najboljeda izbjegnete bilo kakvo navodenje metode kod URL adresa namijenjenih servisu FTP.Donosimo i nekoliko primjera FTP URL adresa:ftp://avalon.irb.hr/pub/win3ftp://ftp.zel.etf.hr/ftp://drpetric:[email protected]/ftp/gdraw30.zipGopherAkostesevecsusretalisaservisomGopher.znatcetedaseradiohijerarhijskiorganiziranomsustavuizbornikakojisluzipretrazivanjuraznihdatotecnihitekstualniharhiva.stounekurukupodsjecanajacerazgranatostablodirektorijanekogdiska.ElementGopherizbornikamozebitidatotekailinoviizbornik.pasestogaodabiromjednogelementamozetespustitizajednurazinunize u stablu. odnosno prebaciti datoteka na vlastito racunalo.Sintaksa koja se koristi kod servisa Gopher slicna je prethodnim dvjema:gopher://:/Host je i u ovom slucaju adresa racunalakojemuzelimopristupitinaInternetu.Takoderseiportmoze zajedno s dvotockom koja mu prethodi ispustiti iz adrese. osim ako nije upotrebljavana nekanestandardiziranavrijednostzapristupracunalu.Gopherputanjaodredujetipobjektakojemsepristupa (izbornik. tekstualna datoteke i drugo). te eventualnu putanju kroz direktorije u kojima susmjestenipodaci.NajcescesemedutimtajposljednjidioGopherURLadreseispustajersenavodenjem samo adrese posluzitelja dobiva korijensko stablo izbornika nakon cega se puno laksemozedocidozeljeneinlormacije.Zbogtoganaovommjestunecemodetaljnijeulazitiuobjasnjavanje potpune sintakse za ovaj tip adrese.32S//ka 2-6: Upotreba Gophera na Webu krajnje je jednostavnaPrimjeri Gopher adresa koje mozete i sami pogledati su:gopher://rujan.srce.hr/gopher://press-gopher.uchicago.edu:70/gopher://wiretap.spies.com/Mailto (elektronicka posta)MailtoURLadreserazlikujuseodprethodnatritipaineoznacavajudatotekuilidirektorijdostupanputemInterneta.vece-mailadresunekogkorisnikakojemusteiinacemoglislatielektronicku postu.Sintaksa koja se koristi za e-mail URL adrese prilicno je jednostavna:mailto:Izarijecimailtoidvotockenavodisecjelovitae-mailadresaosobekojojzeliteposlatielektronickuporuku.NekipretrazivackiprogramijosuvijeknepodrzavajuMailtoURLadrese.buduci dajeslanjee-mailporukakrozWorldWideWebipaknestonespretnijenostojeslucajspravimpostanskimprogramima.MosaiciNetscapeih.medutim.podrzavaju.Netscapesadrzivlastitipodprogramciczaslanjeposte.dokceMosaicpokrenutiodvojenipostanskiprogramukoliko navedete neku Mailto URL adresu. Imajte na umu da iz Weba mozete slati. no ne i primatielektronicku postu.S//ka 2-7: Prozor za elektronicku postu u NetscapeuNekoliko primjera Mailto URL adresa su:mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]jeridoprinijelopopularizacijiInternetakaoglobalne mreze. Jos jedan servis zbog kojega su se se mnogi zainteresirali za rad na Mrezi je Telnetkoji svakom korisniku daje mogucnost prijavljivanjanadrugaracunalaizcijelogsvijeta.Ukolikoposjedujete korisnicki racun na nekom racunalu koje je lizicki jako udaljeno od vas. mozda cak i nanekomdrugomkontinentu.Telnetomcetemociraditistimracunalomnaistinacinkaodasetoracunalo nalazi na vasem radnom stolu. Tek malen broj racunala na Internetu ne podrzava pristupInternetu. no s njima cete se ionako rjede susretati.Sintaksa za koristenje Telnet URL adrese je:telnet://:@:/Korisnickoimeilozinkasemoguispustiti.atadaseispustaiznakZkojijesmjestenizmedulozinke i adrese racunala nad kojim se vrsi telnet. Takoder se moze izostaviti i port. U tom slucajuse za njegovu vrijednost uzima standardizirana brojka 23.S//ka 2-8: Upotreba Telneta kroz program EWANTelnetiratisemozeteinaracunalakojazahtijevajuTN3270emulacijuterminala.kojasekoristikodstarijihIBM-ovihracunalnihsustava.SovomvrstomURLadresesenajvjerojatnijenecetenikada susresti. a sintaksa koja se koristi je vrlo slicna obicnoj sintaksi za Telnet URL adrese:tn3270://:@:/KodupotrebeTelnetURLadresavascepretrazivackiprogrampokusatipokrenutiodvojeniprogramuuloziTelnetklijenta.stoznacidaceteovajtipadresemocikoristitisamoakosteprethodno instalirali neki program tog tipa na svoje racunalo. kakavje.primjerice.NCSATelnet.Mosaic.Netscape.MacWebidrugipretrazivaci.dakle.nemajuugradenuopcijuskojombistemogliostvarititelnetskuvezu.ViseoprogramimazaTelnetprocitajteuZnakovojknjiziInternetZHR - Kako na Mrezu iz Hrvatske. autora Darije Meter. Hane Breyer. Ana-Marije Cecuk iDaria Susnja.Slijedi nekoliko primjera Telnet URL adresa:telnet://drpetric:[email protected]/telnet://jagor.srce.hr/telnet://media.mit.edu/34WAIS (Wide Area Information Search)WAIS je oblik baze podataka na Internetu u kojoj se pojmovi pretrazuju po nekom dijelu datotekeili njenom sadrzaju. Ovaj je servis poznat po vrlo neugodnom korisnickom sucelju. pa gajepunolaksekoristitiputemWWW-a.ValjajosnapomenutidajeWAISjedanodnajrjedekoristenihInternetskih servisa. pa cete se s ovim tipom URL adrese susretati vrlo rijetko.Sintaksa WAIS URL adrese obicno se zapisuje u tri razlicita oblika:wais://:/wais://:/?wais://:///Hostiportpredstavljajuadresuracunalaipristupniportkaostojetobioslucajikodprethodnihservisa.Portse.dakako.iuovomslucajumozeizostaviti.PrvioblikadresekoristisezanekuodredenuWAISbazupodataka.adrugizapretrazivanjenekebazepodatakapozadanompojmu.Posljednji oblik se koristi kod upotrebe posebnog tipa dokumenta smjestenog na zadanoj putanji igotovo se nikada ne koristi.S//ka 2-9: WAIS na WWW-uEvo i nekoliko primjera za WAIS URL adrese:wais://quake.think.com/wais://info.funet.fi/wais://sunsite.umc.edu/Usenet konferencijePristup Usenet konlerencijama se putem World Wide Weba moze ostvariti na dva nacina. ovisno otomejelinaracunaluskojegastepokrenulipokretackiprograminstaliranUsenetposluziteljilinije.UkolikojevaseracunaloujednoiposluziteljzaUsenetkonlerencije.iliakosvompretrazivackomprogramumozetenavestiadresunekogdrugogracunalanakojemjeinstaliranUsenet posluzitelj. moci cete koristiti sljedeca dva oblika URL adrese:35news:news:Akouadresinavedeteimekonlerencije.dobitcetepopissvihporukakojesuunjojsadrzane.teceteklikommisamociodabratizeljenuporuku.Navedetelibrojporukekojisemozepronaciuzaglavlju svake poruke pod oznakom Message-ID. dobit cete ispis samoteporuke.stojeprilicnobesmisleno.Umjestoimenakonlerencijemozetestavitisamozvjezdicu(*).stocerezultiratiispisomsvihdostupnihkonlerencija.Timevamjeodabirzeljenekonlerencijedonekleolaksan.buduci da ne morate pamtiti njezino tocno ime.S//ka 2-10: Citanje Usenet konferencija pomocu NetscapeaKakouHrvatskojpostojisamojednoracunalokojejeUsenetposluziteljikakoodpoznatijihpretrazivackihprogramasamoMosaiciNetscapeposjedujumogucnostupisivanjaadresetogracunala. lako se moze dogoditi da cete se morati posluziti drugacijim oblikom sintakse za pristupkonlerencijama. Kod ovog oblika sintakse adresa Usenet posluzitelja sacinjava dio URL adrese:nntp://://HostkojegavaljaupisatiukolikokoristitepretrazivackiprogramuHrvatskojjenippur.irb.hr.dokseportmozeizostaviti.Najboljebisvakakobilokadabistesekoristiliprvim oblikom sintakse. sto je moguce ukoliko nabavite pretrazivacki program Netscape koji. kaostosmovecinaveli.postojiuinacicamazaWindowsokruzje.MacintoshracunalaiXWindowsokruzje za rad pod UNIX-om.Evo nekoliko primjera Usenet URL adresa koje mozete sami isprobati:news://hr.comp.literature/news://comp.sys.ibm-pc.announce/nntp://nippur.irb.hr/hr.rec.humor/File (datoteke s konkretnim nazivom)FileURLadreseodredujudatotekezakojesetocnoznaimeiadresaracunalanakojimasusmjestene. Za razliku od FTP URL adresa kod kojih se unaprijed zna protokol kojim ce se datoteka36prebaciti na lokalno racunalo. upotrebom File adrese ce klijent sam odrediti metodu po kojoj ce sedatoteka prenositi. U nekim ce slucajevima to cak biti i sam FTP protokol. Ukoliko znate tocno imedatoteke i adresu racunala na Internetu. bolje je da koristite FTP oblik URL adrese. File URL-ovicevampunovisekoristitikoducitavanjalokalnihHTMLdokumenatasmjestenihnavasemosobnom racunalu ili na nekom racunalu povezanom u lokalnu mrezu.Sintaksa koja se upotrebljava za File URL adrese je:file:///Hostjeadresaracunalanakojemusenalazidatoteka.aizostavljaseizURLadresekodradasvlastitimracunalom.Putanjajepunoimedatoteke.zajednosasvimdirektorijimakojisujojnadredeni. Zelite li sto tocnije sastavitiURLadresuzadatotekusmjestenunavasemracunalu.zahost upisite rijec localhost.S//ka 2-11: Ucitavanje obicne datoteke u NetscapePrimjeri za File URL adrese (od kojih su neki izmisljeni jer se ne radi o vasem osobnom racunalu)su:file://index.htmlfile://readme.txtfile://oak.oakland.edu/SimTel/win3/internet/slnot100.zipProspero (Prospero Directroy Service)Prospero URL adrese omogucavaju vam lociranje inlormacija dostupnih putem istoimenog servisakoji jos uvijek nije dostigao zavrsnu etapu razvoja i koji se koristi iznimno rijetko. Vise o samomeservisumozetepronacinaadresi:ftp://prospero.isi.edu/pub/prospero/doc/prospero-protocol.PS.Z.Sintaksa za ovaj tip URL adrese je:prospero://:/=37Posebni znakoviURLadreseimajuinekamanjaogranicenja.odkojihjenajvaznijeonodanesmijusadrzavatirazmake. Drugo dosta znacajno ogranicenje je osjetljivost URL adresa navelikaimalaslova.stoznaci da cete morati paziti na tu sitnicu cak i onda kada radite na racunalu ciji datotecni sustav nerazlikuje velika slova od malih.Ukoliko. primjerice. neka Gopher adresa sadrzi razmak ili cak vise razmaka. morat cete svakoga odnjihprevestiuposebninizznakovakojegceklijentskiprogramirazumjetiprilikominterpretacijeURLadrese.Nesmijetekoristitipodvlaku(_)kaozamjenuzarazmak.stoseunekimsustavimaobicnoradi.buducidaipodvlakamozebitidioteisteGopherURLadrese.tebidoslodopoistovjecivanja dvaju razlicitih znakova.Umjestotoga.URLspecilikacijedozvoljavajudasebilokojiznakunutaradresezamijenisnjegovom heksadecimalnom ASCII vrijednoscu kojoj prethodi znak postotka (%). Ako. na primjer.zelite u Gopher adresi upotrijebiti izraz vremenska prognoza. morat cete ga prevesti u jednurijecbezrazmakakojaizgledaovako:vremenska%20prognoza.(HeksadecimalnaASCIIvrijednostzarazmakje20).Utablici2-1navedenesuASCIIvrijednostinekihcesceupotrebljavanih posebnih znakova. zajedno s odgovarajucom URL zamjenom.Znak Heksadecimalna vrijednost URL zamjenaRazmak 20 %20Tab 09 %09Enter 10 %10% 25 %25< 3C %3C> 3E %3E# 23 %23~ 7E %7E; 3B %3B/ 2F %2F? 3F %3F: 3A %[email protected] 40 %40= 3D %3D& 26 %26Tab//ca 2-1: Posebni URL znakoviPretrazivanje Weba38Posjedovati svoje vlastite Web stranice danas je veliki trend. no prava zabava zapocinje tek kada ihljudipocnusveviseivisecitati.OsnovnopitanjekojesenamecesvakomkorisnikuWeba.aliiInternetaopcenito.jekakodapronademnekuinformaciju.Akosaminemozetepronacinekipodatak. vjerojatno ce i drugi imati teskoca s nalazenjem podataka koje vi prezentirate. Do danas jesmisljenonekolikorazlicitihstrategijakojerjesavajuproblemindeksiranjadostupnihinlormacija.pocevodkreiranjajednostavnihbazapodataka.svedoautomatiziranihaplikacijakojecesameposjetiti vasu stranicu i ubaciti je u svoj veliki indeks.MilijunidokumenatasudostupniputemWWW-a.novrlomalenbrojracunalanudipomocpritrazenju odredene inlormacije. Najveca baza podataka za World Wide Web kojoj se pristupa putemsamogWebazoveseYahoo.VrloznacajnepretrazivackebazesuiEINetGalaxy.teCUIW3Catalog. dok se posebno zanimljiv pristup postupku pretrazivanja moze osjetiti na bazama Lycos iWebCrawler.YahooKaostojevecnavedeno.najvecasvjetskaarhivaWorldWideWebadresazoveseYahoo.asmjestena je na adresi http://www.yahoo.com/. YahooodrzavajuDavidFiloiJerryYang.kojisuisampretrazivackisustavnasveucilistuStanlord.DanasseYahoonalazinaposebnom.vrlo snaznom racunalu. a u svom indeksu sadrzi vise od 40.000 Web adresa s kratkim opisima. Naslici 2-12 vidi se pocetna stranica baze Yahoo.S//ka 2-12: Baza podataka YahooAkozelitepronaciodredenuinlormacijunaYahoobazipodataka.kliknitenaopcijusearchuponudenomizborniku.(IzbornikjedioWebdokumenta.anepretrazivackogprograma.)Kakoizgleda prozor za pretrazivanje. mozete pogledati na slici 2-13.S//ka 2-13: Pretrazivanje baze YahooYahoosemozepretrazivatiirucno.jednostavnomsetnjomkroznjegovehipertekstualneveze.Dovoljnojedanapocetnojstraniciodaberetenekotematskopodrucje.nakoncegacetedobitistranicu s cijelim nizom hipertekstualnih veza koje vas od zeljene inlormacije dijele samo jednimklikom misa.Lycos39Koristecipomaloneobicannacinindeksiranja.bazaLycossmjestenanasveucilistuCarnegie-Mellon.sadresomhttp://lycos.cs.cmu.edu/cuvausvompopisuviseoddvamilijunaWebdokumenata.ZasvakijedokumentindeksiranaURLadresainekolikoredakatekstakojiopisujusadrzajtogdokumenta.Iakosupruzeneteknajosnovnijetekstualneinlormacije.pretrazivanje s bazom Lycos iznenadujuce je ucinkovito. Slika 2-14 prikazuje pocetnu stranicu ovebaze.S//ka 2-14: Lycos.RezultatipretrazivanjasLycosindeksom.iakodostakvalitetni.prilicnosuzbunjujucijersuprikazaniulormatukakavsemozesvidjetisamoprolesionalnimkompjutorasima.Osimprikazivanja samo hipertekstualne veze i URLadresenapronadenedokumente.Lycoscetakoderprikazati i podosta statistickog materijala.WebCrawlerSlicno kao i Lycos. WebCrowler automatski kopka po Webu spremajuci adrese svih pronadenihdokumenatauvlastitubazupodataka.ToseobavljapomocualgoritamakarakteristicnihzaInternetskiservisWAIS.noovdjesurezlutatiprikazanipunopreglednijeijednostavnije.Bazapodataka smjestena je na adresi http://webcrawler.com/.S//ka 2-15: WebCrawlerPretrazivanjenaWebCrawlerujeprilicnojednostavno.Dovoljnojedaupisetejednuilivisekljucnih rijeci. te po zelji ogranicite broj trazenih dokumenata. Takoder mozete odrediti moraju lipronadeni dokumenti sadrzavati sve navedene kljucne rijeci ili barem jednu od njih. sto se reguliraposebnim gumbom smjestenim desno od gumba search. Kako to sve izgleda. mozete pogledati naslici 2-15. Nedostatak ove baze jeprikazivanjesamonaslovapronadenihdokumenatakojiujednopredstavljaju i hipertekstualnu vezu putem koje im mozete pristupiti.EINet GalaxyEINetGalaxyjepretrazivackabazakojanajvisenalikujebaziYahoo.noorganiziranajepunonepreglednije. Adresa na kojoj se nalazi je http://www.einet.net/. Kao sto se vidi sa slike2-16.upotrebaovogindeksaprilicnojeslozena.Poljezaupiskljucnerijecipokojojcesebazapretrazivati nalazi se na samom dnu stranice.40S//ka 2:16: EINet GalaxyPoput pocetne stranice. zbunjujuca je i stranica s pronadenim adresama dokumenata. EINet Galaxyzna s vremena na vrijeme u popis naslova pronadenih dokumenata smjestiti i dokumente koji uopcenemaju naslove (iako se pretrazuje po samom naslovu). a gumbi s kojima se upravlja ovom bazompodataka prilicno su besmisleni.CUI W3 CatalogSveucilicniracunalnicentarsveucilistauZenevi(zovuligaioniSRCE?)odrzavabazuWebstranica u kojoj je indeksirano vise od 15.000 adresa u lormatu slicnom onome koji se koristi kodbazeYahoo.Slika2-17prikazujepocetnustranicuovebazepodataka.OvajkatalogkojicekorisnicimauHrvatskojbitiposebnozanimljivzbognjegovogsmjestajauSvicarskoj.aneuAmerici. nalazi se na adresi http://cuiwww.unige.ch/w3catalog.S//ka 2-17: CUI W3 CatalogOva ce baza podataka pronaci najmanju kolicinu dokumenata kod pretrazivanja po kljucnoj rijeci.no umjesto da napise samo adresu i kratak opis dokumenta. kao sto je to slucaj kod vecine drugihbaza. CUI W3 ce svaki pronadeni dokument opisati sa cak nekoliko opsirnih recenica. Organizacijabaze je intuitivna. pa nitko ne bi trebao imati problema prilikom njezine upotrebe.413. poglavlje: Osnove HTML-a42Odabir Web posluziteljaNapocetkuovogpoglavljaupoznatcetesestipovimaWebposluzitelja.ZaobjavljivanjevasihHTML dokumenata na Internetu vazno je da znate koji je Web posluzitelj instaliran na racunalu nakojem su smjesteni ti dokumenti. kako biste znali u kojim se oni direktorijima smiju nalaziti i kakodapratitecitanostsvojihWebstranica.Najboljebibilodapitateadministratoramrezenakojojradite koji je Web posluzitelj instaliran. te da u ovom poglavlju pronadete njegov kratak opis i URLadresu na kojoj se nalazi puno vise inlormacija o tom posluzitelju.Na racunalima u Hrvatskoj koja su spojena na Internet uglavnom se koristi soltver tvrtke NCSA. akatkadacetenaiciinaWebposluziteljatvrtkeCERN.Obadvaproizvodasubesplatnailunkcionalnovrloslicna.asmatrajusezanajboljisoltvertevrstenapisanzaUNIXplatlormu.Kako je vecina racunala smjestenih u hrvatskim sveucilistima i znanstvenim institutima zasnovananaoperativnomsustavuUNIX.necudicinjenicadaseponajvisekoristeWebposluziteljitvrtkiNCSA i CERN.Medutim.najavljenomkomercijalizacijomInternetaocekujesedacecakipojedincimocipostavljativlastiteWebposluziteljekojicebitiinstaliraninaobicnimkucnimracunalimas32-bitnim operativnim sustavima kakvi su Windows 95. OS/2 Warp i Macintosh System 7.5. PostupakinstalacijeWebposluziteljaneceovdjebitiopisivanbuducidaseonrazlikujeodproizvodadoproizvoda. nobitceopisanaosnovnasvojstvadesetaknajpoznatijihsoltverskihproizvodauuloziWorld Wide Web posluzitelja. Vise o raznim Internetskim posluziteljima i radu s Internetom prekoWindowsa 95 procitajte u Znakovoj knjizi Internet za Windows 95. autora Olega Mastruka.Primijetit cete da neki Web posluzitelji u svojem imenu sadrze i oznaku protokola koji se koristi zaprenosenjeWWWdokumenata.HTTP.RadiseotomedaseWebposluziteljicestonazivajuiHTTPposluziteljima.stounekimsituacijamamozedjelovatizbunjujuce.nonikakverazlikeizmedu proizvoda koji sadrze tu oznaku i onih koji ju ne sadrze ne postoje.UovomcemopoglavljutakoderkreiratiiprviHTMLdokument.tecemoobjasnitinacineobjavljivanjagotovogdokumentanaInternetu.TimejenajednostavannacinobjasnjencijelipostupakizradeWebstranica-odupoznavanjasinstaliranimWebposluziteljem.svedoupoznavanjajavnostispostojanjemnovogdokumenta.Ovimpoglavljemzavrsavauvodnidioknjige.nakoncegaslijedidrugidioukojemjedetaljnoobjasnjenasintaksajezikaHTML.tenapredne mogucnosti dizajniranja stranica koje vam taj jezik pruza.Tablica3-1popisujenajpoznatijeWebposluzitelje.platlormekojimasunamijenjeni.tedonosinjihov kratak opis i URL adresu na kojoj ih mozete nabaviti ako su besplatni. odnosno saznati kakose nabavljaju ukoliko se radi o komercijalnim soltverskim proizvodima.43Platforme Posluzitelj Opis URL adresaUNIXVMSCERN Server Vrlo cjelovit WWW program kojipodrzava autorizaciju pristupa.pretrazivacke alate i drugo. Neki gacak koriste i kod drugih tipovaposluzitelja. nevezanih uz WWW.http://info.cern.ch/hypertext/WWW/Daemon/Status.htmlUNIXWindows NTNCSA Posluztelj napisan u C-u. ciji se izvornikd distribuira besplatno. Prilicno jekompletan. te posjeduje sva svojstvakoja podrzava i posluziteljski soltvertvrtke CERN.http://info.cern.ch/hypertext/WWW/NCSA_httpd/Overview.htmlUNIX GN Posluziteljski soltver za pristupdatotekama putem HTTP-a i Gopheraspojen u jedan proizvod. Napisan je uC-u za potrebe sto lakseg prijelaza sGophera na WWW.http://www.ncsa.uiuc.edu/SDG/Software/Mosaic/Notes/gn-1.0-release.txtUNIX Perl Web posluztelj kojega je napisao MarcVan Heyningen u programskom jezikuPerl za UNIX. Ne upotrebljava secesto zbog nekih manjih nedostataka.http://www.cs.indiana.edu/perl-server/intro.htmlUNIXWindows NTPlexus Zasniva se na proizvodu Perl MarcaVan Heyningena i posluziteljskimalgoritmima Tonya Sandersa. te sadrzii podrsku za protokol Archie.http://www.bsdi.com/server/doc/plexus.htmlMacintosh MacHTTP Najpopularniji World Wide Webposluzitelj za Appleovu serijuracunala.http://info.cern.ch/hypertext/WWW/MacHTTP/Status.htmlWindows NT HTTPS lorWindows NTOvaj Web posluzitelj ugraduje se uControl Panel vasih Windowsa NT.odakle ga mozete i konligurirati.http://info.cern.ch/hypertext/WWW/HTTPS/Status.htmlVAXVMSVAX/VMSServerPosluzitelj namijenjen brzim DEC-ovim procesorima.http://kcgl1.eng.ohio-state.edu/www/dos/serverinfo.htmlUNIXWindowsMacintoshNetsite Vrlo brz i elikasan komercijalni Webposluzitelj tvrtke NetscapeCorporation. Postoje dva proizvoda:jeltiniji koji je manje siguran zaprenosenje podataka i skuplji kojikoristi silriranje.http://home.mcom.com/MCOM/products_docs/server/htmlTab//ca 3-1: Web posluzitelji za razlicite platforme44Prvi HTML dokumentRacunalonakojemimatekorisnickiracunnajvjerojatnijeposjedujeinstaliranWebposluziteljskisoltver tvrtke NCSA ili CERN. Svoju pocetnu WWW stranicu zahvaljujuci tome mozete smjestitiu poddirektorij svojeg osnovnog direktorija cije je ime public_html. Time ce URL adresa vasestranice biti ovog oblika:http://host/~login/HTML dokument koji sadrzi tu stranicutadasemoranalazitiudatotecisimenomindex.html.Ukoliko.primjerice.racunaloskojimraditeimaadresupublic.srce.hr.avasekorisnickoimejeperica.URLadresavasepocetnestranicebitcehttp://public.srce.hr/~perica/.Naravno.svojuWebstranicumozetesmjestitiiubilokojidrugidirektorijdostupanWWWposluzitelju.notadacenjezinaURLadresamoratisadrzavati potpunu putanju do datoteke u kojoj je sadrzana. a ne samo vase korisnicko ime ispredkojega se nalazi tilda (~). Ne zaboravite pomocu UNIX naredbe chmod otvoriti citateljima pristupdodirektorijaukojemjesmjestenvasdokument.ParametrikojemoratenavestikodtenaredbeoviseoinaciciUNIX-ainstaliranognaracunalukojegakoristite.pajenajboljedaseotomeraspitate kod administratora sustava.Tekst bez oznakaVjerojatnosepitatekakobipretrazivackiprogramizaWorldWideWebinterpretiralidokumentkoji ne sadrzi niti jednu HTML oznaku. Pretpostavimo da ste kreirali datoteku prvi.html. ali daona trenutno sadrzi samo tekst. (Za sada necemo raditi s datotekom koja se zove index.html jerne izradujemo nikakvu ozbiljnu Web stranicu.) Neka ta datoteka izgleda ovako:Hrvoje d.o.o.Ilica 55, Zagreb5. kolovoz 1995.Dragi ^itatelju,Zahvaljujem se na posje}ivanju moje prve Web stranice, ali aomi je {to vas moramobavijestiti da ona jo{ uvijek nije gotova. Sve }e biti sre|eno_uskoro_, ali ne ovaj tjedan.Pozdrav,Hrvoje Horvat45Tekstizgledaprilicnocitljivo.osimstojejedanredaknestokracinostobisemogloocekivati.Slika 3-1 prikazuje tu datoteku ucitanu u pretrazivacki program Netscape.S//ka 3-1: Datoteka prvi.html ucitana u NetscapeOvostosevidinaslici3-1zasigurnonitiizdalekanijeonostobistezeljeliimatinasvojojWebstraniciiprilicnojezbunjujucezacitatelja.Primijetitetakoderdaupotrebapodvlakaisprediizaneke rijeci uopce ne utjece na nacin interpretacije te rijeci u pretrazivackom programu. sto bi se nanekimdrugimsustavimamogloprotumacitikaooznakazapodcrtanurijec.Podvlake.dakle.ujeziku HTML ostaju netaknute. bez obzira na njihov utjecaj na citatelja Web stranice.Dokumentu sa slike 3-1 potrebno je nekoliko HTML oznaka. odnosno nekoliko inlormacija koje bipretrazivacki program mogao upotrijebitizalormatiranjekonacnogizgledastranice.Formatiranjerazmacima i prebacivanjem teksta u novi redak koje je upotrijebljeno kod nase datoteka nedostatnoje za bilo koji pretrazivacki programjersenesastojiodHTMLoznaka.Ovajprimjerjeujednoipoukadasesvakidokumentkojegasastavitemoradetaljnopregledati.Korisnobibiloobavititestiranje dokumenta sa sto vise razlicitih pretrazivackih programa.Pocetna i zavrsna oznakaIakosemnogeHTMLnaredbesastojeodsamojednekratkeoznake.nekeodnjihdolazeuparovimagdjerazlikujemopocetnuizavrsnuoznaku.Izmedutihdvajuoznakasenalazitekstilineki drugi objekt na kojega se naredba odnosi.JednaodnajosnovnijihHTMLnaredbijenaredba.kojasavtekstkojiizanjeslijedioznacava kao dokument pisan u jeziku HTML. To je naredba koja se sastoji od pocetne i zavrsneoznake.pastoganakrajudokumentamoratedodatizavrsnuoznakukojajejednakapocetnoj.uzdodatak kose crte: . Sve sto se nalazi izmedu ovih dviju oznaka prema tome predstavljajedan HTML dokument.Ako se u nekom trenutku zabunite i. primjerice. umjesto kose crte upotrijebite obrnutu kosu crtu. tj.napisete.pretrazivackiprogramnecerazumjetizavrsnuoznakuijednostavnocejeignorirati. U tom ce slucaju naredba koja je zadana pocetnom oznakom djelovati i na tekst koji senalazi iza krivo ispisane oznake. sve dok se ne naide na ispravno upisanu zavrsnu oznaku. sto mozebiti vrlo zbunjujuce kod oznaka koje sluze lormatiranju izgleda slova. poput onih za kosa i masnaslova.Uovomslucajuseradiobeznacajnomproblemu.buducidaseoznakaionakosmjestanasamkrajdokumenta.jerizanjenepostojinikakavtekstkojibimogaobitikrivointerpretiran.Valjase.medutim.ipakdrzatisvihsintaktickihpravilajersunekisustavinaMrezijakobezobrazni.pakaznjavajuinajmanjuneispravnostilinepostivanjepravilaizbacivanjemkojekakvih cudnih rezultata.46Pitatelisestobisedogodilokadabistenekuoznakustavilipodnavodneznakove?Zamislite.primjerice.davasdokumentzapocinjeoznakomumjesto.Bilisteupravuako ste mislili da ce pretrazivacki program prikazati cijelu oznaku zajedno s navodnim znakovimakao tekstualni dio dokumenta. Morate imati na umu da se pretrazivacki programi vrlo strogo drzesintaksejezikaHTML.tedacesvestonepredstavljakonkretnuoznakusnekimznacenjemprikazati kao obican tekst.Valja.dakle.upotpunostipostivatisintaksujezika.tesemorajuzatvaratisvenaredbeotvorenepocetnim oznakama jer za HTML ne postoje nikakvi kompilatori koji ce vas upozoriti na pogresku.Tekst s oznakamaJedna od najvaznijih naredbi koje cete nauciti i vjerojatno jedna od onih koje cete najvise koristitijenaredbakojaoznacavakrajodlomka.odnosnoprelazaktekstaunovired.Postojinekolikooznakakojimasemozerealiziratiovaradnja.nodvijeskojimaceteoblikovatinajcitljivijeWebdokumente su i
.Zelite li na nekom mjestu postaviti kraj odlomka. upotrijebite oznaku (radi se o jednostrukojoznaci ciji naziv dolazi od rijeci paragraf). Sljedeci primjer dodaje nekoliko oznaka datoteciprvi.html i cijelu je smjesta pod oznake za HTML dokument. i :

Hrvoje d.o.o.Ilica 55, Zagreb5. kolovoz 1995.

Dragi ^itatelju,

Zahvaljujem se na posje}ivanju moje prve Web stranice, ali `aomi je {to vas moramobavijestiti da ona jo{ uvijek nije gotova. Sve }e biti sre|eno_uskoro_, ali ne ovaj tjedan.

Pozdrav,

Hrvoje Horvat

Slika 3-2 prikazuje ovaj HTML dokument u Netscapeu.47S//ka 3-2: Oznake za kraj odlomka u datoteci prvi.htmlNaslici3-2osjecaseprilicannapredaknadslikom3-1.nonekiproblemijosuvijekpostoje.Najuocljivijiproblemjetajdaprvihparredakajosuvijekneizgledaonakokakomitozelimo.PretrazivackiprogramicebezobziranatokolikosteviputapritisnulitipkuEnterkodpisanjaizvornogdokumentapokusatismjestitistojemogucevisetekstaujedanredak.Tajnacininterpretacije teksta koristan je kod glavnog odlomka koji sacinjava nas prvi dokument. no ne i kodprvih nekoliko redaka koji bi izgledali puno bolje kada ne bi svi bili nabijeni u jednu jedinu linijuteksta.LinijeseujezikuHTMLrazdvajajupomocunaredbe
(break).Kaoisvakadrugaoznaka.takosei
smijesmjestitibilogdjeuizvornomtekstu.patakoinakrajulinijekojuzelimoprelomiti. Prethodnom cemo primjeru sada dodati i oznake za razdvajanje linija:

Hrvoje d.o.o.
Ilica 55, Zagreb
5. kolovoz 1995.

Dragi ^itatelju,

Zahvaljujem se na posje}ivanju moje prve Web stranice, ali aomi je {to vas moramobavijestiti da ona jo{ uvijek nije gotova. Sve }e biti sre|eno_uskoro_, ali ne ovaj tjedan.

Pozdrav,

Hrvoje Horvat

Slika 3-3 prikazuje izgled datoteke prvi.html nakonnajnovijih izmjena.S//ka 3-3: Datoteka prvi.html s oznakama i
RadistoboljepreglednostigotovihHTMLdokumenatapreporucljivojestavljatioznakezarazdvajanjeodlomakauzasebneretke.aoznakezakrajlinijenasamkrajretkakojegazeliteprelomiti. Primijetit cete da se takav stil kreiranja dokumenata koristi kroz cijelu ovu knjigu.Josjedanproblemkojijepreostao:potpisspozdravomtrebaobiseupretrazivackomprogramuprikazatipomaknutparcentimetarapremadesno.anenasamojlijevojmarginidokumentakaoisavpreostalitekst.Daizbjegneteovusituaciju.mozeteupotrijebitinaredbu(preformated48information).Tojenaredbakojasesastojiodpocetneizavrsneoznake.pacesesvirazmaciipritiscinatipkuEnteruvazavatisvedokseneumetneoznakazakrajlormatiranogispisa..Usljedecemprimjerumozetevidjetinasdokumentuzprimjenuovenaredbenaposljednjih nekoliko redaka od kojih se sastoji potpis:

Hrvoje d.o.o.
Ilica 55, Zagreb
5. kolovoz 1995.

Dragi ^itatelju,

Zahvaljujem se na posje}ivanju moje prve Web stranice, ali aomi je {to vas moramobavijestiti da ona jo{ uvijek nije gotova. Sve }e biti sre|eno_uskoro_, ali ne ovaj tjedan.

Pozdrav,Hrvoje Horvat

Nakondodavanjanaredbepostiglismozeljeninacinlormatiranjadokumenta.notimesepojavionoviproblem:savtekstkojisenalaziizmeduoznakaipojavioseudrugacijemtipupismakojekoristislovajednakedebljine.Razlikuceteprimijetitiakomalodetaljnije pogledate sliku 3-4.S//ka 3-4: Tekst je ispravno formatiran. ali s novim pismomZasadcemosezadovoljitiovakvimtekstualnimizgledomdokumenta.Iskoristitcemo.medutim.josimogucnostupotrebeslikauHTMLdokumentu.pacemonakrajunasegprimjeraubacitislicicukojacepredstavljatiautorovautogram.TosepostizepomocunaredbekojauzobavezanargumentSRCkojimsenavodiimedatotekekojasadrzisliku.mozesadrzavatiiargumentALTpomocukojegasezadajetekstkojicesepojavitiumjestoslikeutekstualnimpretrazivackim programima kakav je Lynx. (Za ovu naredbu postoje jos neki opcionalni argumentio kojimacebitiviserijeciucetvrtompoglavlju.)Nekajeautorovautogrampohranjenudatotecipotpis.gif. Tada naredba za dodavanje tog potpisa dokumentu izgleda ovako:

49Konacan izgled nase datoteke prvi.html prikazan je ovim primjerom:prvi.htm

Hrvoje d.o.o.
Ilica 55, Zagreb
5. kolovoz 1995.

Dragi ^itatelju,

Zahvaljujem se na posje}ivanju moje prve Web stranice, ali aomi je {to vas moramobavijestiti da ona jo{ uvijek nije gotova. Sve }e biti sre|eno_uskoro_, ali ne ovaj tjedan.

Pozdrav,

KakotoizgledauNetscapeu.mozetepogledatinaslici3-5.iliakoucitateistoimenudatotekusjedne od prilozenih disketa u vlastiti pretrazivacki program.S//ka 3-5: Konacan izgled datoteke prvi.htmlObjavljivanje gotovih Web stranicaWorld Wide Web se sastoji od velikog broja dokumenata kojima mozete pristupiti. i to je dobro svedok se ne zamislite kako da ljude primamite da procitaju vasu Web stranicu. Zahvaljujuci iznimnobrzomrastuWWW-a.usvijetusesvakodnevnopojavljujustranicenakojimamozeteobjavitikratak opis i URL adresu vlastite Web stranice. sto ce mnogim citateljima omogucitidaprocitajubasvasdokument.Takvihstranicanamijenjenihobjavljivanjupostojipodosta.nouovomsupoglavljuodabranesamoonekojesunajposjecenijeikojeraspolazunajvecimbazamanajnovijihHTTP URL adresa.50The Mosaic What`s New PageMjestonakojemumorateobaveznonajavitisvojuprisutnostnaWorldWideWebujestranicaMosaicWhat`sNewPagetvrtkeNCSA.smjestenanaadresihttp://www.ncsa.uiuc.edu/SDG/Software/Mosaic/Docs/whats-new.html.Pocetnu stranicu ovog dokumenta mozete vidjeti na slici 3-6. Ono sto se ne vidi na slici je velikakolicina najnovijih Web adresa. Obicno cete ih pronaci i po 150. u ovisnosti o tome koliko je ljudisastavilo novi dokument.S//ka 3-6: The Mosaic What's New PageAdresesuposlaganeabecedno.stonijenajboljerjesenjeuovomslucaju.AdreseWebstranicabitrebalebitiposlaganepotematicikojuobraduju.jersetimeznacajnoolaksavaposaoonometkotraziadresuodredenogtipa.IakojeMosaicWhat`sNewPagevaznomjestozaobjavljivanjevlastitih stranica. nemojte se iznenaditi ako ih posjeti tek malen broj ljudi jer je doista tesko uocitineciju objavu u citavoj dzungli adresa.Kakobistepovecalisansedavasnetkostolakseuoci.posluzitesejednimtrikom.Nekapocetnoslovo imena vase Web stranice bude pri vrhu abecede. Stranice s imenom AA-astroteka posjetit cevise pretrazivackih programa od stranica s imenom Zvona u europskoj povijesti.Special Internet ConnectionsScottYanolljeudobasvojihstudentskihdananasveucilistuuMadisonuzapoceoskreiranjemzanimljivog popisa poznatog po imenu Special Internet Connections. On i danas odrzava taj popis ukojemsenalazetisucekorisnihadresanaInternetu.KakoizgledaWebstranicastimpopisom.mozeteprovjeritinaadresihttp://www.uwm.edu/Mirror/inet.services.html.Pocetnu stranicu mozete pogledati i na slici 3-7.S//ka 3-7: Special Internet ConnectionsKaostosevidinaslici.Webadresesunaovompopisusvrstanepokategorijiukojusvojomtematikom pripadaju. Kada jednom zavrsite s izradom vlastite Web stranice. i ucini li vam se onazanimljivomzasirokujavnost.obavijestiteotomeScottaYanollaputemnjegovogpopisaWebadresa (tamo cete pronaci njegovu najnoviju e-mail adresu). Hoce li vas uvrstiti u svoj popis. ovisiodojmukojegacenanjegaostavitivasastranica.aakosteizradilikomercijalniWebdokument.Scott ce najvjerojatnije proslijediti vasu objavu u bazu podataka Internet Mall. o kojoj ce biti rijecikasnije u ovom poglavlju.51World Wide Web Virtual LibraryGrupaljudiizSvicarskekojisuosnovaliWorldWideWebikojisusastavilioriginalnuinacicujezikaHTML.takodersudizajniraliatraktivnulistuWebadresaukojojsupodacisvrstanipokategoriji.TaselistazoveVirtualLibrary.analazisenaadresihttp://www.w3.org/hypertext/DataSources/bySubject/Overview.html.Naslici 3-8 mozete vidjeti pocetnu stranicu ovog popisa.S//ka 3-8: World Wide Web Virtual LibraryOdrzavanjeovogpopisaorganiziranojenavrlopametannacin.Zasvakusekategoriju.naime.brine jedan covjek. cime je otvorena mogucnost provjere sadrzaja svake stranice za koju pristignenajava. Na drugim popisima se rijetko provjerava sadrzaj svake pojedine stranice. buduci da prijavaza objavljivanje ima mnogo. a o njima se najcesce brine samo jedna osoba. E-mail adresu na kojuse morate javiti ukoliko zelite da u ovom popisu bude i vasa Web stranica. pronaci cete na stranicikoja ce se ucitati nakon sto kliknete na kategoriju u kojoj zelite da se ona objavi.The Living CityEngleskatvrtkaCADVisionodrzavapotpunodrugacijitipstranicezaobjavunovihWebadresa.RadiseoWebstraniciTheLivingCitykojumozetepogledatinaadresihttp://www.cadvision.com/top.html.S