rcampayo - naucite bilo koji jezik u 7 dana

of 222 /222
Chia 1

Author: korest

Post on 16-Apr-2015

4.220 views

Category:

Documents


40 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

RCampayo - Naucite bilo koji jezik u 7 dana

TRANSCRIPT

Chia

1

Chia

2

Chia

3

Chia

4

Chia

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada dolaze sami od sebe. ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

Ramon Campayo

5

Chia

ZahvalePosve sam nedavno poeo pisati o problemima uenja stranih jezika i uenicima koji su mi s povjerenjem dolazili na teajeve; nakon toga je nastao i e-teaj. U poetku nisam posveivao puno panje metodici uenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje mnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim. U tu sam svrhu prouio zanimljive i opsene materijale i razradio novu metodiku. Sada se uenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji teaj. Mnogi su se uenici ispisali sa specijaliziranih teajeva i poeli samostalno uiti jezik uz pomo metodike koja je mnogo uinkovitija i zabavnija od onih prema kojima su ranije uili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi. Poznato mi je da neki od mojih uenika istodobno ue ak est jezika, i to bez veih napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posveen uenju jezika postao najposjeeniji. To me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim pisanja zasebne knjige. Neizmjerno sam vam zahvalan, potovani uenici, to sa mnom dijelite svoje snove.

Ramon Campayo

6

Chia

PredgovorU ovoj knjizi opisuje se uinkovita metoda koja e vam omoguiti da nauite bilo koji strani jezik, ak i kad poinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu rije. Nadam se da e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, ak i ako ste prije - u koli, na teajevima stranih jezika ili itajui udbenike - stekli dojam da je uenje stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se nikada prije niste bavili jezicima. Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, i dokazati da svatko ima sposobnosti za uenje jezika, jednostavno zato to su mogunosti ljudskog uma bezgranine. elim dokazati da klju uspjeha lei u efikasnoj metodi koja respektira nae mentalne mogunosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da e mi itatelj povjerovati i itati ovu knjigu bez urbe i od poetka, ne izostavljajui nita. itajui poglavlje za poglavljem, poet ete s primjenom nevjerojatne metodike, takve to e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je uenje jezika teak zadatak. Iznenada ete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati. Dakle, predlaem vam okladu: kladim se da ete danas zavoljeti uenje stranih jezika. Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u uenju jezika, zato to uistinu svaka osoba moe primijeniti ovdje izloenu metodu za uenje svakog jezika. Volio bih uiniti neto dobro za sve svoje itatelje - pruiti im priliku za samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogunosti koje u njima lee. Takoer, volio bih vam pomoi da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe u postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokreta misli. Svima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mnogo sree i... . . .dovienja! Adios.

Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da.

Ramon Campayo

7

Chia

Vaan savjetUenje stranog jezika sloen je zadatak i trai mnogo vremena. I nakon nekoliko godina uenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu nauili slobodno i pravilno govoriti. Metodika u ovoj knjizi omoguuje vam da se, nakon jednog itanja i usvajanja osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vjebe i preporuke), odvaite govoriti na stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utroili na praktine vjebe. Ponite od najjednostavnijeg - proitajte knjigu i nauiti ispravno slijediti sve upute. Shvaam da e se uvijek nai neki "nestrpljivko" koji eli progovoriti na nekom jeziku prije nego to ga je poeo uiti, a nije proitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah ete uoiti odreeni napredak, ali oboruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom. Kako biste postigli cilj, dat u vam prvu, prilino jednostavnu preporuku (koje se mnogi ljudi teko dre, to ih onda ozbiljno prijei u uenju jezika). Zapamtite sljedee jednostavno pravilo: itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem. Na kraju knjige nai ete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje, pomoi e vam da provjerite napreduje li proces uenja pravilno i jeste li moda propustili neto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti biljeke. Pravilo je jednostavno - ne smije se prijei na sljedei zadatak dok ne dovrite onaj prethodni. Metoda rada prema tom programu prilino je jednostavna: oznaavajte toke koje odgovaraju proitanom i usvojenom gradivu. Takav e vam pristup omoguiti da izbjegnete pogreke i da znate to trebate raditi dalje, jer je u procesu uenja neophodno vraanje na ve proitana poglavlja. Skrenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Mogue tekoe". Tamo sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i tekoe to se u odreenim trenucima mogu javiti u nekih itatelja. itanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obraena i popraena uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoom. Knjiga e vam pomoi da razvijete najvanije funkcije mozga: kreativno miljenje i sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit e vam kreativno miljenje, koje jo zovemo mata, jer je upravo ono najvanija mentalna sposobnost. Osim toga, znaajno ete poboljati pamenje i sposobnost uenja.

8

Chia

Pitanja povjerenjanapisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)

Bilo je to pred Boi 2005. godine, jednog hladnog prosinakog jutra. Ramon je radio na ovoj knjizi i rad je poeo donositi prve rezultate. Poeljela sam vam neto rei o toj metodi uenja jezika - ono to bi moglo biti korisno i to e odueviti mnoge itatelje. Zato sam zamolila Ramonovo doputenje da napiem nekoliko odlomaka. Ramon je odmah pohitao prema pisaem stolu, pruio mi je isti papir i rekao: "Samo naprijed!" Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom nainu shvaanja i uenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u nae doba svaka osoba mora ili eli neto nauiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakamo taj zadatak. I zato vam sada elim ispriati zadivljujuu, malo poznatu priu. lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina ivota s Ramonom obino ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izlobama i seminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemaku. Dogodilo se to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastinih 15 svjetskih rekorda. Ukrcali smo se na let za Munchen i, im smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio iz fascikla neke udne papirie (o njima ete neto vie saznati poslije) i mali elektronski rjenik na koji je spojio slualice, i poeo je neto sluati. Iako je ve i prije inio jo neobinije stvari, ipak sam ga pitala to to planira raditi i dobila sam odgovor koji me je okirao. Ramon je zapravo odluio uiti njemaki jezik, zato to je konferenciju za novinare koja se trebala odrati istu veer, odmah nakon naeg dolaska u Njemaku, htio voditi na tom jeziku. Nasmijala sam se jer Ramon uope nije znao njemaki, a u koli je uio francuski. Osim toga, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na engleskom. ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potroiti na uenje njemakog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa u sigurno neto pojesti i popiti kavu."

9

ChiaNikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred mojim oima ostvarivao nevjerojatna postignua ljudskog uma. U takvim trenucima obino pomislim: "To je genijalno". Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ruak) sve do posljednjih deset minuta prije slijetanja. U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li nauio govoriti njemaki. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim ve dosta dobro". Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, na mjesto gdje se kasnije trebao odrati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljali najvei umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do poetka presice Ramon se nijednom nije vraao svojim biljekama. Naprosto je zapoeo presicu na njemakom jeziku. Jo uvijek se sjeam koliko me je to potreslo. Ne znam to je govorio, no posve sam sigurno ula govor na njemakom jeziku. Sjeam se kako mi je Ramon priao da se odluio naaliti pa mu je prva reenica bila: "Dobra veer. Vrlo dobro govorim njemaki." Publika je pozorno sluala njegovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak kada su mu nakon predavanja poeli postavljati pitanja na njemakom. Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju (gramatiku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio. Kada je predstavljanje zavrilo, domain se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlo svidjela konferencija, no dodao je: - Trebali biste jo poboljati svoj njemaki. Na to jeRamon odgovorio: - Naravno, samo mi dajte malo vie vremena. ovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao: - Kako dugo ve uite njemaki? Na to Ramon odgovorio: - Tono 1 sat i 45 minuta. Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a ovjek koji je postavio pitanje ostao je stajati otvorenih usta. Na tome je stvar zavrila, a sva sljedea pitanja novinara bila su iskljuivo na temu stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i uiti. Na teajevima posveenim metodama brzog itanja i pamenja Ramon govori o idealnom i najuinkovitijem nainu uenja svakog stranog jezika. Toj se temi posveuje otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije i njezinu primjenu u praksi. Tako uenici stjeu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i jasnu predodbu o tome kako vjebati.10

ChiaKada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam Ramonu kako mu je to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamivanje nekoliko stotina rijei ni po emu ne razlikuje od zapamivanja stotina igraih karata. Odmah sam ga priupitala, to je lake zapamtiti: "deka tref i "sedmicu pik" ili pak njemake rijei treffen (susresti) i Gedachtnis (pamenje). Ramon je odgovorio da e rije koritena unutar konteksta sama voditi sljedeoj, naravno, ako zna to eli rei, dok je s kartama posve drukije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i meusobno nisu nikako povezane. Besmisleno je misliti da je Ramon napamet nauio govor koji je odrao na presici. Usvojio je dovoljno rijei da bi na njemakom izrekao ono to je mislio na panjolskom i da bi razumio postavljana pitanja. Pria je gotova, no voljela bih vam ispriati jo jednu. Poetkom 2004. godine Ramon mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u brzom pamenju koje se trebalo odrati u studenom. Odgovorila sam mu da nisam nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo naeg razgovora: - No mogla bi zauzeti drugo mjesto. - To se nee dogoditi, nisam sposobna za tako neto. Osim toga, imala bih vrlo malo vremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla raunati na drugo mjesto na svjetskoj razini. - Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da e morati vjebati sat vremena dnevno, etiri do pet puta tjedno. - Jedan sat dnevno? Troit u samo etiri ili pet sati tjedno na vjebe? I ponovno me je potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram - je li Ramon genij ili luak? - Uz tako malo vjebe uspjet u neto postii? Moi u dobiti viu ocjenu od ostalih profesionalaca? - Da, no samo ako proe isplaniranu poduku, - odgovorio mi je rijeima kojima, naravno, nisam povjerovala. Ramon me je uvijek iznenaivao svojim postignuima, iako mi to sada ne izgleda toliko neobino. No u tom sluaju bilo je osobito teko povjerovati u udo jer je loptica bila prebaena meni. elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim rijeima, sve je ovisilo o meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo; osim toga, iskreno reeno, nisam bila spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamenja. Moda i nije bio posve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to mogue. Dok sam razmiljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog, proitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmiljanja: - Obeajem ti da e sve uspjeno prevladati i da e poduka biti zanimljiva. To e ti postati hobi kojem e se poeljeti vraati svaki dan. Zabavit e se i uivati.11

ChiaPristala sam, rekla sam da u pokuati, no ne mogu nita obeati. Tako su prolazili dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo provodili vjebajui prolazio je neprimjetno. esto me je Ramon morao zaustavljati i nije doputao da vjebam dalje. Govorila sam mu: - Hajdemo jo malo, ba mi dobro ide. On je odbijao i odgovarao da je doao pravi trenutak da se nastava prekine. - Osjetila si zadovoljstvo od vjebanja i ako sada zavri, sauvat e to raspoloenje cijeli dan, a sutra e ono biti jo bolje. Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanju takoer je bila njegova. Moj je napredak bio oit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me, iskreno reeno, neposredno prije poetka prvenstva u Starnbergu (Njemaka), 7. studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postii. Ramon je osjeao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on e doi sam od sebe. Uivat emo i sve uspjeno prevladati". Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su ga novinari, organizatori i suci. Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto i u natjecanju iz brzog pamenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega, tako je odluio drijeb. Dvorana vibrira uzbuenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedam za raunalo u oekivanju poetka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram se silno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila prije njega!" Osjeam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi i kae: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kue". Slaem se, no upozoravam okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne usporeuju moj nastup s onim to je uinio Ramon (da ih nae iznenaenje ne bi razoaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gleda u ekran ispred mene i kae: "Opusti se i uivaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da si sama doma. Ne brini, u blizini sam i pomaem ti u mislima, ini to to ini." Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao glavnom sucu, a zatim su najavili da e sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vjebala svega nekoliko mjeseci. Te su me rijei vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio dvoranu, veina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom privuklo to to sum "Ramonova uenica". S radou se prisjeam tog prvenstva. Sve je prolo vrlo brzo i na kraju sam zauzela drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemogue nadmaiti ga). Bila sam ispred12

Chiaengleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio postii bolji rezultat od mojeg. Naposljetku, voljela bih vam rei neto o tim natjecanjima: najvanije je vjerovati u sebe i ne misliti na rezultat koji hoete ili neete postii. Te misli mogu izazvati strah i napetost, a vi biste zapravo trebali uivati neovisno o rezultatu. Trebamo nauiti vjerovati u sebe, iako nai rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o sljedeem: ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao to kae Ramon, istinska snaga misli poiva u osjeajima, u dui, unutar nas samih. Na kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u itanju ove knjige, kakvu sam ja osjetila prije. Neete nita izgubiti i sigurna sam da neete aliti zbog utroenog vremena.

13

Chia

1Uenje jezika - nita lakeIstinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati po cijelom svijetu; ne znam jeste li obraali pozornost na sljedeu injenicu, ali siguran sam da ete se sloiti s mojim zakljucima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju zajednike crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoom se meusobno razumiju, je li tako? ak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro i bez ikakvih tekoa. Mnogo je sloenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu initi nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slaete s tim da je uenje ivotno neophodno, vrijeme je da temeljitije ponemo uiti jezik. ak i neki od naih sugraana prave pravopisne pogreke (ipak je to prilino sloeno), a jo loije ide ljudima koji tek poinju uiti jezik. Oni e se nesumnjivo suoiti s preprekom ako osim elje da govore jezik, od prvog tata uenja pokuavaju ovladati i pismom. Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih" rijei i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se nauilo pisati (to je najsloenije). Upravo taj primjer objanjava zato 95 posto ljudi koji pokuavaju uiti strani jezik trpi neuspjeh. Zapravo, kada na samom poetku naiu na tekoe, oekuju isto i od svega ostaloga. Te ljude uvijek neto koi, tekoe e uvijek biti prisutne. Budui da istinska snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjeaju da je uenje jezika vrlo teko. U tom sluaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje injenica da i neobrazovani ljudi mogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku znaajno lake svladati od pisma. Sposobnost izraavanja na stranom jeziku mnogo je vanija, jer kada dolazite u stranu zemlju i prilino dobro govorite njezinim jezikom, neete naii ni na kakve suvine probleme (barem u podruju komunikacije), ba poput rijetkih nepismenih domaih stanovnika. Sjetimo se djece koja prvo ue govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokuate pouiti maliana pisanju u razdoblju dok ui govoriti, djetetov e se razvoj usporiti zbog pojave tekoa pa e najvjerojatnije izgubiti elju za uenjem ili razviti odreene komplekse.

14

ChiaNeto slino proivljava 95 posto ljudi koji ue strani jezik u kolama i na fakultetima, dok ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan uspjeh, ak i nakon nekoliko godina. To se dogaa zato to se uenje jezika (ba poput mnogo toga drugoga) odvija neprirodno i uenici se neprestano susreu s tekoama koje koe njihov napredak. Dakle, mislite li da je uenje jezika teko? To nije tako.

Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli, to ne moe biti teko.

Ako osoba nailazi na tekoe, to se dogaa zato to ini neto pogreno, a ne zato to joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi poinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoom savladala barem jedan jezik. Ako moete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i teno govorite i razumijete govor drugih ljudi, to zasluuje potovanje. Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujui tome to njime govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit u priliku da razbijem taj mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vjetine uenja od maloga djeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba moe prilino temeljito svladati jezik za 7 dana, to mala djeca ne mogu. To mogu uiniti samo ljudi koji su zali u odreenu dob, koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet. to to onda djeci omoguuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo ue? To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - ine to jer moraju, jer je to naprosto neophodno, zahvaljujui ponavljanjima i dr. Drugim rijeima, nita im nije vanije od toga. 1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne sluati ono Sto im svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loe, nimalo. To je dobro. tovie, drukije ne moe ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor. 2. Neophodnost. Djeci je neophodno da naue priopavati svoje potrebe: da su gladna, edna, da im je pelena puna, da im neto smeta... Za razliku od odraslih, u djece se pojavljuje nunost usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja. 3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog ega im rijei postaju vrlo poznate.15

Chia4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete slua materinski jezik i govori njime svaki dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vjeba samo dva do tri sata tjedno. Kada bi dijete prialo nekoliko sati ljetino utorkom i etvrtkom, a ostalo vrijeme utjelo, zar bi nauilo jezik? Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi nauila strani jezik, zapravo treba joj sasvim malo vremena i upravo u vam o tome govoriti neto poslije, no zasad zapamtite taj primjer. 5. Dosada. Dijete trenutno nema nita drugo to bi ga zaokupljalo. Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomau u uenju -djeje televizijske emisije, upeatljivi crtani filmovi s draesnim likovima (teta je to takvih nema previe!) i dr. Djeca svugdje uju jezik koji ue. Na taj nain, djeca su neprekidno uronjena u jezinu sredinu i pod pritiskom su nunosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu maliana i odraslih te s njima provedemo nekoliko sati poduke, uzimajui pritom u obzir stupanj spremnosti i individualne osobitosti svakog uenika, odrasli e nesumnjivo usvajati gradivo bre i bolje od maliana, iako veina iskreno misli da mala djeca posjeduju vee "sposobnosti za uenje". Ostaje injenica da djeca ue materinski jezik primorano i tu se skriva najvea i najvanija tajna. "elim nauiti verbalno komunicirati zato to je to neophodno." upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora. To me je otkrie potaknulo na pisanje ove knjige:

Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako nauiti jezik i da pritom nije vano koliko vam je godina. Uenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost na svijetu. Ako se s tim ne slaete, znai da neto inite pogreno.Odrasla osoba koja uri nauiti nepoznati jezik slina je osnovnokolcu koji u koli slua nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlae nelogino i zamreno (to je est sluaj s matematikom), uenik brzo dolazi do zakljuka da je obinoj osobi matematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snae u tom uasu. Kada bi djeca od roenja posjedovala bolje vjetine uenja od odraslih, ne bi prolazila nikakve potekoe u uenju sloenijih predmeta. No sada se s tim mnogi nee sloiti, jer stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve nii, to je posljedica loeg obrazovanja. Govorim, konkretno, o panjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak stanovnitva vlada stranim jezicima. Vratimo se primjeru sa kolom: mnogi uenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi ili uzimaju dodatne instrukcije te takoer usvajaju predmet. No prilino se esto dogaa da uei matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve iskljuuju matu. Naprimjer, svi smo uili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme, eksponente, itd. No koliko srednjokolaca ili odraslih moe objasniti to ti pojmovi doista16

Chiaznae i emu slue? Jesmo li ikada shvaali emu slui prirodni logaritam? to je e? to je eksponent? Uenici se najee sjeaju kako je njihov uitelj matematike popunjavao kolsku plou brojevima, udnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegove radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakanjem. Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju elju za uenjem, uistinu nam je potrebna dobra metoda pouavanja koja pomae da se usredotoimo i ukljuimo matu, a takoer pomae shvatiti to tono prouavnino i kako da primijenimo steena znanja. Takva metodika treba omoguiti ueniku da ui samostalno i crpi dodatne podatke iz postojeih. Ne mimo uiti, nego i PROUAVATI. Jo nisam sreo itatelja u kojem bi moja knjiga ubila elju za uenjem. N i t k o od tih itatelja ne misli da vie nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za uenje stranih jezika. Ako sauvate volju i vjeru u sebe, pratei sve preporuke iz knjige, ne samo da ete moi uiti jezike, ve ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima. Obeajem vam da e upravo tako i biti!

17

Chia

2"elim" ili "Volio bih"?

Iako se planiram usredotoiti na uenje stranih jezika, materijali ovog poglavlja korisni su i za druge sluajeve. Ako kaemo da "elimo" neto uiniti, trebamo biti spremni "initi"; a ako nam neto ne uspijeva, razlog je u tome to bismo to zapravo tek "voljeli initi". Kako se to dogaa u ivotu? Prilino esto ljudi izgovaraju reenicu poput:

"elim se upisati u teretanu."Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako je pitamo:

"Kako ti ide u teretani?"Odgovor e najvjerojatnije zvuati:

"Jo uvijek se spremam upisati."

Ako se pak pozanimamo zato osoba to jo uvijek nije uinila, vjerojatno e m o uti:

"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."To je slino ponaanju ljudi koji govore:

18

Chia

"'elim krenuti na dijetu da smravim"Slino prethodnom sluaju dobit emo gotovo jednak odgovor: " J o uvijek nisam, ali

se spremam."Jasno je da ljudi koji posjeduju "snaniju" volju, mogu rei:

" I ako se jo nisam toga ozbiljno prihvatio, elim poeti."Isto se dogaa ljudima koji kau "elim" nauiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek "voljeli nauiti".

Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".

Razmotrimo gdje prolazi crta izmeu ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara "voljela bih neto uiniti", ona shvaa da se to moda nikada nee dogoditi - upravo je tu granina crta: onaj tko doista eli neto postii, uvijek ulae napor i, naravno, naposljetku postie cilj. eljeti znai djelovati, bez nekih izgovora; s druge strane, ako bi osoba voljela neto postii ili neto svladati, a u dubini due to ne eli (iako nije svjesna da ne eli), ni u emu nee uspjeti jer zapravo to i ne eli. Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato to ne ini nita da se dokae suprotno. Dakle, uvijek je mogue nai izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a rijei "volio bih to uiniti" kombiniraju se s izgovorom "teko je odabrati pogodan trenutak". Takvi se ljudi lako odriu vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da se odreknu slinih okolnosti uz bilo koji izgovor. - Hoete li upravo sada upisati teaj? - U pravu ste, ali bolje je da priekam do sutra. Danas sam imao lo dan i jako sam

umoran.19

Chia

Svi mi toliko mnogo govorimo o tome to bismo trebali uiniti. Najtee je poeti djelovati i mi esto, tek to smo zapoeli rad, mijenjamo planove. Dogaa se i to da novu aktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili loiju) od one koju smo prvotno isplanirali. Ako elite neto postii, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon to se suoite s prvim potekoama. Zato prije nego to krenemo uiti jezik, trebamo znati elimo li to doista, jer moe se dogoditi "da bismo samo voljeli uiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko pokloni svoja znanja bez ikakvih napora s nae strane. Jednako kao to bismo voljeli da se nae tijelo udesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodinje stroge dijete. Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraajui panju na rezultate i ne zanemarujui svoje mogunosti ili sposobnosti. Ako uivate u tome to radite, vrijeme e samo pojaati vau elju za uenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene na rezultat pa ne uspijevamo uivati u procesu. Vrijeme e puzati poput kornjae i naposljetku ete se odrei zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja e vam omoguiti da s lakoom napredujete i doete do samoga kraja, jer je ovjeku svojstveno da posustaje im se suoi s prvom tekoom.

20

Chia

3Tekoe u uenju jezikaKada osoba poinje uiti strani jezik, suoava se s mnogim tekoama i preprekama koje se pojavljuju sljedeim redom: 1) vokabular; 2) izgovor; 3) gramatika. Razmotrimo te prepreke detaljnije.

Prva prepreka je najznaajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigunapisanu na nepoznatom jeziku, rijei nam izgledaju poput skupa udnovatih znakova jer ne posjedujemo dovoljan fond rijei. Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo to itatelj vidi jesu tiskane rijei ije mu je znaenje nepoznato, a tek poslije e uiti izgovor. Drugim rijeima:

Ako nemamo vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili usvojiti gramatiku, jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno materijala za rad.

Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako e se uenik tek poslije suoiti s time, tajje zadatak prilino blizak vokabularu, jer svaka osoba poeli izgovoriti ono to je napisala. U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, francuski ili njemaki, izgovor se podinjava jednostavnim pravilima, te e i mala praksa biti dovoljna da se izbjegne veina tekoa. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju vee napore zbog obilja izuzetaka, no to ne ini jezik sloenijim za uenje u poetnoj fazi.21

ChiaU svakom sluaju praksa je neophodna, no s naom metodom uenja moi emo napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To e nam omoguiti da lako nauimo govoriti bilo koji jezik.

Trea, i posljednja, prepreka s kojom se suoavamo je gramatika. Ona ukljuujekonjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu reenice i dr. Ta se prepreka pojavljuje na samome kraju, zato to u poetku uenik ne zna znaenje nijedne jedine rijei, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol. Sve nabrojene prepreke neminovno e se nai na putu osobi koja ui strani jezik tradicionalnim metodama. Jezik e stajati pred vama poput zida zbijenog od sve tri tekoe istovremeno.

Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika vrlo sloeno i skupo.

Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je uenje stranog jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposobnosti. No mi znamo da je uenje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu i da postoji svega nekoliko pravila ije nam praenje moe pomoi. Tajna nije u talentu, nego u tome da zaobiemo tekoe prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici uenja stranih jezika. Zamislimo se na trenutak nad time to se dogaa kada djeca ue govoriti. Ona usvajaju jezik bez tekoa i lako prevladavaju sve prepreke. Djetetu nije vano izgovara li rije dobro ili loe, bitno mu je samo da Je izgovori. A najvanije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objanjavati "vanost" gramatike? Dijete ne zna to je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom e se ozbiljno upoznati tek u koli). Jednako bi s e trebalo dogaati sa svakom osobom koja poinje uiti neki jezik. Kako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatika pravila, no kada bi neko dijete pokualo uiti materinski jezik prevladavajui sve tri prepreke (vokabular, izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov razvoj. Bilo bi to preveliko optereenje i prevelik psihiki pritisak (o tome smo ve govorili u prethodnom poglavlju). Dijete e shvatiti da je to teko, to bi u budunosti

22

Chiamoglo uroditi kompleksima pri uenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtite sljedee:

Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta, vau istinu, koja moe biti drukija od ostalih.

Mislim da, u suoavanju s istim problemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se drugi pretjerano uznemiruju. Uiti i napredovati moemo samo ako uivamo u tome to

radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo u stvarnost.Sve to postaje mogue ako, zahvaljujui svojem djelovanju, sauvamo dovoljno entuzijazma da doemo do kraja. Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.

23

Chia

4Sistem uenja jezika Ramona Campaye (SRCI)Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku uenja, stvorio sam vlastiti sistem uenja i zapamivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatim sam taj sistem prilagodio uenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo de Idiomas), preuzevi iz njega sve neophodno za uenje jezika. Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranom jeziku za poetak e se sastojati od 600 rijei, pomno odabranih. U tu emo svrhu prouiti uestalost koritenja rijei i njihove kombinacijske mogunosti, odnosno mogunosti formiranja novih rijei i reenica. Rezultate moemo poluiti u svega sedam dana prakse, vjebajui otprilike sat vremena dnevno. Na prvi se pogled ini da je to nemogue, no svi koji su proitali ovu knjigu i zapoeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno ostvarili eljene rezultate, prije svega treba proitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi koliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje e netko usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poeli nauiti drugi jezik, nee morati iznova itati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno). Dakle, proitavi cijelu knjigu i popunivi tablice (to e uzeti otprilike sedam sati), osoba moe odmah postii nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjeduje zadivljujue sposobnosti - vano je samo da ih uspije primijeniti. Najvanije je da e usvojiti dobar vokabular, ukljuujui izgovor svake lijei. Osim toga, od koristi bi vam bio i raunalni ili elektronski rjenik u kojem se moe brzo nai prijevod svake rijei. Poslije ete nauiti smiljati neobine asocijacije i tu e u prednosti24

Chiabiti oni koji su se ve upoznali s mojom knjigom "Superpamenje, superitanje i superuenje". No ne brinite, novim u itateljima pomoi - izloit u detaljne informacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama. Jedan od mojih najboljih uenika potroio je manje od sat vremena na svladavanje neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknete zapisivati sve neobine asocijacije jer ete luda manje vremena potroiti na pripreme za onih sedam iznenaenja to vas uskoro ekaju. U ovoj sam knjizi ve pripremio tablice, kako bi vam bilo udobnije u njih biljeiti sve potrebne informacije. Iste ete tablice potom lako izraditi na raunalu. Nadam se da ve posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da e Oni iz dana u dan rasti. Vano je ne uriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobre rezultate. Paljivo proitajte knjigu do kraja i pokuajte je shvatiti. To je vrlo lako i, uvjeravam vas, svidjet e vam se. Pa kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse? Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom sreete stranca kojii vam se obraa sljedeim rijeima: 1. "Dobar dan. Molim vas, kako ii na glavna ulica?" ili 2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uliar

Obratite panju na to da je jednu te istu misao mogue izraziti razliitim rijeima. Na prvi cilj, koji emo realizirati praktiki prvoga dana, jest da nauimo priati onako kako je to inio Tarzan, odnosno koristei glagole u infinitivu. Ipak, nemojte misliti da ete doista govoriti poput Tarzana, va e govor u poetku tek nalikovati na njegov. Dakle, kako biste nauili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvi korak. Poslije u objasniti kako je mogue usavravati jezik i priati "ljepe", uz sve bolji napredak. Prva i najvea prepreka na putu uenja jezika je, kao to nam je svima poznato, obogaivanje vokabulara, no tu je zadau lako rijeiti. I u tome e nam pomoi jedna od tajni moje metodike, iako emo o tome detaljnije govoriti u sljedeem poglavlju.

25

ChiaZato krenimo. Pokuajmo nauiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima koji prekrasno izraavaju nau misao i koji e se kasnije lako preobraziti u pravilne reenice. Pokazat u primjer toga kako emo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije reenice (1) i (2) mogle bi zvuati ovako: 3. "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" ili 4. "Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?" Sve su etiri reenice tone po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako su reenice broj 3 i 4 tehniki ljepe, odnosno pravilnije. Zato je vano ispravno birati rijei. Ako ste nakon nekoliko dana uenja sposobni komunicirati sa strancem reenicama poput 3. i 4, moe se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da e stranac pomisliti da vi prilino dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, poeti objanjavati brzo i pritom koristiti sloene gramatike konstrukcije i fraze, zbog ega ete se najvjerojatnije zbuniti. Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti nain kao i vi s njim istim jezikom Tarzana. Njemu e to biti vrlo lako, a vi ete tako sve razumjeti. Nauite napamet sljedeu reenicu:

"Molim vas, govorite sa mnom na isti nain kao i ja s vama." Ako pakvidite da vas nije ba dobro shvatio, moete rei:

"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti."Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ete odmah moi komunicirati i voditi razgovor. Nositelj jezika na svako od etiri pitanja odgovorit e vam na slijedei nain:

" I i ovom ulicom, stii na trg i skrenuti desno."Ili ne posve jezikom Tarzana:

" I i ovom ulicom, a kada doete na trg, skrenuti desno"ak i ako kae rije "doete" umjesto infinitiva "doi", gramatiki korijeni glagola su zajedniki pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih rijei. Na takav, prilino jednostavan nain, moi ete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.26

ChiaAko je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku rije, "kada", naprosto ne obraajte panju na tu rije, naprimjer:

" I i ovom ulicu, kada doi na trg, skrenuti desnoak i bez te rijei, dobit ete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doi" s imenicama (ulica, trg...). Sloit ete se da su te rijei vanije o d ostalih. Obratite panju na sljedei oigledan zakljuak: vano je dobro poznavati infinitive glagola. Nakon nekoliko dana prakse slobodno ete se snalaziti u svakoj situ-aciji a oputenost koju steknete priajui poput Tarzana, pomoi e vam poboljati i usavriti poznavanje jezika, i to upravo zahvaljujui ponosu i zadovoljstvu. Tada ete poeljeti prouavati gramatiku i krenuti dalje. Kao to sam ve objanjavao, sada moete ui u kafi i zamoliti au piva: :

"Molim vas, eljeti pivo."Svima razumljiva reenica u potpunosti e odgovarati naem sistemu. Osim toga, moete rei:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."No ta reenica ve sadri neki rizik. Ako ve prvog dana prakse koristimo rije "elim" umjesto infinitiva "eljeti", govorei:

"Molim vas, elim uzeti pivo" konobar e pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat e s vama koristei sloene gramatike konstrukcije. Moda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na poetnom stupnju ipak je poeljno graditi reenice na sljedei nain:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."To e vam omoguiti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.27

Chia

Obratite pozornost na to da smo rijei "elim uzeti" mogli koristiti od samog poetka pa bi reenica bila potpuno pravilna. No ve u sljedeem poglavlju vidjet ete daje glagol "eljeti" u znaenju "htjeti" (want, querer) najvaniji meu glagolima, jer ete uvijek eljeti/htjeti neto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doi, itd. Ta je rije vrlo uinkovita i idealno odgovara brzom uenju jezika, osobito kada se koristi na sljedei nain:

"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"Ako nekoliko dana nakon uenja jezika otputujete u inozemstvo, izaete iz aviona i ponete govoriti poput naeg prijatelja Tarzana, odmah ete primijetiti da vam se mnogi stanovnici te zemlje ljubazno "nasmijee" prije nego to zaponu razgovor (va govor im zvui simpatino i drago im je da moete govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem uenja stranih jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima. Slaete li se? Naposljetku, trebalo bi rei da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokuavati prenijeti to je mogue vie informacija. Ponite od poznatoga, postupno ubrzavajte tempo i steknite sigurnost. Neke najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno izgovarati, poput "elim...", nauit emo kasnije Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajui govorom Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskom jeziku. Englezi kau "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja jedem". Zato e nam uenje infinitiva dobro doi.

Tipina dogodovtina u tipinoj situaciji Postoji prilino mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doi te vam pomoi da ljudima objasnite sve to elite, i to ve nakon sedam dana prakse (ili ak i prije). Odmah ete primijetiti da vas razumiju. Proitajte sljedeu izmiljenu priu o tome kako su vas dva prijatelja stranca sluajno srela u gradu. Obratite panju na fraze koje olakavaju sporazumjevanje. Pretpostavimo da su ta dva stranca proitali ovu knjigu od korica do korica i vjebali tjedan dana.28

ChiaPrijatelji trae autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitaju prolaznika: - Dobar dan. Molim vas, kako doi na autobusni kolodvor? Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavaem karata. Zato prilaze prozoriu i pitaju djelatnika: - Molim vas, koliko kotati dvije karte do Madrid? Saznavi cijenu nastavljaju s pitanjima: - Kada autobus odlaziti odavde? - Tono u podne, - odgovara prodava. - Kada autobus dolaziti u Madrid? - Dolazi u etiri poslijepodne. - Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri sata. - Zato to taj autobus pravi jednosatnu stanku na ruak. - Oprostite, u koliko sati? - U dva sata, otprilike. - Puno hvala. elim dvije karte. to mislite? Nije loe ispalo, zar ne? Budui da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odluili malo proetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenaeni i veseli, a budui da imate vremena za razgovor, prijatelji su vas odluili poastiti dorukom: - Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno? - Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poi? - Ja znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik. Ta kavana je u ulica znati Arboleda, no ne znati nai ta ulica. - Naalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate. Jedan od vaih prijatelja prilazi ovjeku na ulici i postavlja pitanje: - Oprostite, traiti ulica Arboleda?29

Chia- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ii ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo. Kada doete na trg, skrenite desno u prvu ulicu. Pozor! U tom odgovoru koriste se razliita glagolska vremena, odnosno ovjek ne odgovara jezikom Tarzana. No u veini sluajeva uspjet ete uhvatiti gotovo sve jer korijeni veine glagola ostaju isti. Osim toga, bit e vam poznat i ostali koriteni vokabular: infinitivi glagola (ii, skretati, doi...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...) i dr, kao i pravilan gramatiki ustroj reenice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naruuje doruak za tri osobe: - Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa. - Dobro, elite jo neto? - Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati? Dorukovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju oblinjim parkom. - Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim vas. Ve ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u vaoj zemlji i kada se vraaju kui: - Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi ovamo sljedee godine takoer. Drugi prijatelj dodaje: - Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno more, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljedee godine elimo doputovati Sljedee u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo more. - Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom, na avion doma.30

Chia

Vi odgovarate: - Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro. U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita: - Oprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kao mi. kao - Da, svakako. "Ispalo" znai da elim rei "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput, kako dugo uiti taj jezik? Zato to ga dobro govoriti. - Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj jezik, no tada uiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo vie i govoriti jo bolje. - Nemogue je! Kako vi moi govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaate? - Shvaate? - Razumjeti. - Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike: "Nauite bilo koji jezik u 7 dana". - I to se dogaa nakon sedam dana? - E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.

***Svrha ove jednostavne prie bila je da vam pokaem to bi trebao biti PRVI KORAK u uenju jezika. Nakon sluanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi e ljudi poeljeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo, poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina studija.

Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika usvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. Meutim, to nije tono, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje sve bolje, a govor sve pravilniji.

31

ChiaOvaj sistem uenja jezika omoguuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samog poetka potiemo da se odmah slue jezikom, brzo i agilno, bez konica, bez uobiajene poetnike muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budunosti.

32

Chia

5O zapamivanju "istih podataka"isti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek mogue samostalno doi do znaenja rijei, naroito kad ne postoji nikakva logika naznaka koja bi nam u tome mogla pomoi. Zato ga nazivam "ISTI PODATAK"; isti, dakle onakav kakav jest. Ako osoba, primjerice, eli zapamtiti imena glavnih gradova svih drava svijeta, nee nai logiku vezu izmeu naziva drave i njezinog glavnog grada jer je ime glavnog grada naprosto isti podatak. Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam proitao, nikada se toga ne bih dosjetio. Zato nitko nikada nee rei: "Pa sasvim je logino da se glavni grad upravo tako zove!" Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobinu asocijaciju, zato to se nae pamenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono to predstavlja pojavu ili radnju koja privlai nau panju. Sve se dogaa upravo onako kako je opisano u mojoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje". Nju vam preporuujem proitati kako biste temeljitije razumjeli to je isti podatak. Na taj nain, ako elim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebam smisliti asocijaciju s rijeju "dan" ili s bilo kojom drugom rijei to je po zvuanju slina rijei Danska. Svi znamo to je "dan" pa je to lako zapamtiti. Kopenhagen u asocirati s rijeju "kopalite". Kopalite je vei otvoreni prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade. Sada pokuajmo ujediniti obje rijei: "dan" i "kopalite" putem neobine i upeatljive, stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:

Kroz kopalite treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu.Na taj nain izgrauje se veza izmeu rijei "dan" i "kopalite", a posljedino i izmeu rijei "Danska" i "Kopenhagen". Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegova osnutka, njegove lokacije, boja dravne zastave, naziva novanica, povijesnih dogaaja i33

Chiadr., zato to su to sve "isti podaci", tovie, to su nezahvalni podaci koji se mogu mijenjati, a posljedino ne postoji nikakva logika veza na koju bih se mogao osloniti. Sve su to naprosto injenice, podaci koje moete pamtiti koristei neobine asocijacije. Zahvaljujui tome to smo nauili zapamivati iste podatke, sada moemo prijei na najvaniji dio naeg sistema uenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tu svrhu izgraivat emo neophodne asocijacije jer svaka rije i njezina strana inaica jest naprosto podatak. Doista, usvajanje stranog fonda rijei odvijat e se izgraivanjem neobinih asocijacija, zato to, kao to smo ve shvatili, rijei stranog jezika za nas i jesu isti podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada nee biti uinkovito, premda ponavljanje uvijek ostaje dobar nain stjecanja vjetina leerne konverzacije. Na taj nain pokuat emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond rijei, odnosno vokabular (povezujui ga s rijeima materinskog jezika), ali treba nam sedam dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga nauili koristiti. Vokabular stranog jezika neemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograniimo tek na viekratno itanje i bubanje, a upravo je to najea pogreka koja dovodi do neuspjeha u uenju jezika. Naprimjer, vizualizirajui glagol "ustajati" mogu si zamisliti ovjeka koji rano ujutro ustaje iz kreveta, dok "dizati" moemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagoli mogu oznaavati razliite radnje i ne smije ih se brkati. A sada zamislite da rije "ustajati" na drugom jeziku zvui kao "flanten" (upravo sam je izmislio), odnosno da tu rije morate upotrijebiti kada elite izrei radnju "ustajati". Dakle, trebamo nai zamjenu, neku rije u materinskom jeziku koja e nas podsjeati na rije "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu "flanten", dovoljna je priblina zvuna slinost. Tako bi nam rije "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla posluiti kao dobra zamjena naeg izmiljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da je njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedei prizor:

ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih je toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uope mogao ustati.Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u znaenju "dizati", prizor e biti drukiji:

ovjek die s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je vea od njega, ovjek se sav napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teka.34

ChiaTrebamo li isti glagol zapamtiti u znaenju "rasti", moemo si zamisliti sljedee:

Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve vea i vea, dok ne naraste na veliinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor.

Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu glagola; osim toga moemo koristiti neku drugu rije koja pomae da se stvorena upeatljiva slika utvrdi u pamenju. To smo uinili u zadnjem primjeru sa "flancom" koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.

35

Chia

6Prvi kontakt: usvajanje vokabularaRazumijevanje ovog poglavlja pomoi e vam da ispravno ispunite tablice to ih predstavljam u sljedeem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije ne biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja moguih potekoa.

izmeu Proirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izmeu rijei koje u razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.

to zapravo znai "zapamtiti relativnu vezu izmeu rijei"? To znai da veza izmeu tih rijei nije fiksna. Zato rije "stablo" na panjolskom jeziku glasi "arbol", a na engleskom "tree"? Kao to vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s istim podacima. Posve je vjerojatno da ete u stranom jeziku koji uite naii na rijei koje imaju mnogo slinosti s vaim materinskim jezikom (pogotovo ako je taj jezik povijesno utjecao na va, ili obratno), no u veini sluajeva to nee biti tako. Zato je pamenje stranoga vokabulara jednako zapamivanju injenica. Ti podaci nemaju nikakvu logiku vezu koja bi nam mogla olakati zadatak. Radi se o jednom od vanih, zapravo kljunih naela u uenju jezika. Doista, mnogi studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili rijei. Ali na um ne funkcionira na taj nain. Praksa ponavljanja uinkovita je jedino kada u pamenju treba fiksirati zadani niz meusobno povezanih podataka, poput rijei u pjesmi (ali ne i istih podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada e se nakon viekratnog ponavljanja rijei doista utvrditi u pamenju. No za to je potrebno utroiti mnogo vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg jo uvijek postoji mogunost da se neke36

Chiarijei ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rjeniku traiti jedne te iste rijei. To je jedan od osnovnih razloga zato studenti koji pokuavaju uiti strani jezik esto postiu tek neznatne uspjehe i brzo gube elju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijede neprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal, svoju istinsku, sposobnost uenja. Sve bi se to moglo izbjei kada bi jezik uili drukijom metodom. Ponimo od jednostavnih primjera Jednom sam odluio nauiti njemaki a prva rije s kojom sam se susreo bio je glagol "JESTI". Prema toj rijei imam poseban odnos, ne zato to sam gurman (uz sve ostalo). Radi se o prvoj rijei za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u pamenje. Glagol "jesti" odgovara njemakom "essen", no ako elim nauiti rije "jesti" na njemakom, neu se ograniiti samo na to da rije "essen" proitam nekoliko puta. Bilo bi previe zamorno, neuinkovito i neprirodno kad bismo to inili sa svakom rijeju na stranom jeziku. Znajui da rije "essen" oznaava radnju koja nam je svima dobro poznata (konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam nai drugu panjolsku rije (jer je panjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila barem neznatno slina.

Panja! "Slinost" moe biti i minimalna jer sasvim prikladna rije moda i ne postoji. Unaprijed upozoravam da potraga za "savrenom" ili "gotovo savrenom" vezom nije ispravan put. Nee vam donijeti rezultate, samo e poremetiti ritam vaega rada.

Nastavljajui potragu za vezom izmeu rijei "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu "S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvuanju je istovjetna poetku njemake rijei. Naravno, veza "es/essen" nije posve uoljiva, no ne trebamo na to obraati panju jer se takvo to dogaa esto. Preostalo mi je da nekom upeatljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije "jesti" sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada ovjek mnogo jede, njegovo tijelo poinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.37

Chia

Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo sve vie poprima oblik slova "S":

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i "sendvi" poinju slovom "S"). Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji oznaava neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijen korijenom, poput "izjelica", niti na druge glagolske oblike, zato to stvaramo vizualnu asoci asocijaciju samo za infinitiv glagola. Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali, potrebno je popunjavati tablice u kojima emo biljeiti pri lice prijevode rijei i razliite asocijacije. Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte raz razmiljati o njima. Ovo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogu mogunosti asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije pomoi da brzo i uinkovito ispunite sve leksike tablice. Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila rije "soba" (panj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemakom jeziku soba je "Zimmer". Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

najpotKao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpot(odrebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon znaenja (odnosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

38

Chia

Prema tom pravilu, vano je prvo nauiti rije "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaa" (razne vrste soba), to i logiki odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima koji su najvaniji. Dakle, lako emo si moi zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je: etiri zida, pod i strop. U njemakom jeziku to je "Zimmer".

Opaska prevoditelja: njemaka rije "Zimmer" nije pogodan primjer u naem jeziku, u kojem se pod utjecajem njemakog jezika u razgovornom jeziku koristi rije "cimer" (sustanar) to zvui jednako kao i rije "Zimmer", kao i mjestimino pisanje natpisa u hrvatskim turistikim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba). To je zapravo jedan od onih sluajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logika veza izmeu dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budui da je autorov materinski jezik panjolski, u kojem to nije sluaj, nastavit emo prijevod prema izvornom primjeru, kada panjolac treba stvoriti asocijaciju izmeu svoje materinske rijei "habitacion" I njemake rijei "Zimmer".

Ne moemo vizualizirati tu rije ("Zimmer") zato to nije u naem fondu rijei i zato nam je nepoznata. Obratite panju: svaki Nijemac moe lako vizualizirati sliku koja prikazuje "Zimmer", ali ne moe si predoiti "habitacion". Iako im je slika zajednika, Nijemac jo ne zna to ta rije oznaava. Zbog istog razloga mi (op. prev. - panjolci) ne moemo vizualizirati nepoznatu nam rije "Zimmer". Zato trebamo nai drugu rije (ija nam je slika poznata) koja e posluiti kao zamjena za tu njemaku imenicu. Rije koja mi je tada pala na pamet bila je panjolska rije "cima" (vrh) koja je po nainu izgovora vrlo slina rijei "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), a usto se lako vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (panj. "habitacion") i "vrh" (panj. "cima"), i probat emo napraviti asocijaciju koja e ih povezati.

izgovora Vano! Obratite panju, itatelju, da je rije "cima" prema nainu izgovora ("cima" se u panjolskom izgovara kao "zima") slina napisanoj rijei "Zimmer", iako u njihovu nainu pisanja nema nikakve slinosti (cima/Zimmer).

Tu postoji i obratni odnos izmeu cima/zimmer, jer se njemaka rije "Zimmer" izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom slii pisanoj rijei "cima". Dakle, ne morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se pojavi mogunost izgraivanja39

Chiaasocijacije. Slinost prema zvuanju, odnosno nainu izgovora, osobito je aktualna kada uite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor rijei znatno razlikuje od naina pisanja. No vratimo se vezi rijei "soba" i "Zimmer" ("cima" - panj. vrh). Asocijacija moe biti sljedea:

'Zamislite si sobu koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom planinskom vrhu.Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnoteu i pala s vrha u provaliju. Kada se soba sluajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzo tre na suprotnu stranu, kako bi svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i sprijeili da soba padne s vrha litice. Kad razmiljam o rijei "soba", odsad u odmah zamiljati udnovatu sobu koja se opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit u se da na njemakom ona zvui slino rijei "cima" (vrh) koja zvui kao "zima". Najljepe je to to zahvaljujui takvim vezama moete lako i kvalitetno pamtiti nepoznate rijei te ih trenutano prevoditi, bez razmiljanja o prvotnim asocijacijama (zaboravit ete ih). Osim toga, isti pristup pomoi e s obratnim prijevodom - kada sluaj-jui njemakog govornika zaujete spoj glasova "cima", odmah ete shvatiti da je rije o sobi. Nae je pamenje genijalno, zar ne? ak i kratko vrijeme utroeno na vjebu omoguit e vam da sve bre i lake izgraujete asocijacije, a razvit ete i umijee vizualizacije i zapam-ivanja. Pretpostavimo sada da Nijemac eli nauiti izgovarati panjolsku rije "habitacion" (zamislimo da ui panjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potraiti rije koja je prema nainu pisanja ili izgovora slina "habitacion". Jedna rije koja bi mogla odgovarati je "Habicht" (njem. jastreb) koja na panjolskom zvui kao "azor". Njemaki bi student sada trebao smisliti neobinu, upeatljivu asocijaciju za rije "Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuu rije "Habicht" (jastreb) koja e mu pomoi da se sjeti panjolske rijei "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedee: "Zimmer" (soba) visi u kandama leteeg "Habicht" (jastreba). Na taj nain sjetit e se da je panjolska rije za "Zimmer" slina "Habicht", pa e mu odmah pasti na pamet "habitacin". Naravno, ako panjolski itatelj koji ui njemaki jezik zamilja "azor" (panj. jastreb) koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (panj. grah) s dimljenom kobasicom, sjetit e se da se, ako eli na njemakom rei "azor" (jastreb), treba prisjetiti rijei koja je

40

Chiapo zvuanju slina - "habi-chuela" (grah). Tako e se bre sjetiti prijevoda na njemaki: "Habicht". Po elji, taj isti panjolski itatelj moe vizualizirati sljedei prizor:

Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas. (Jastreb vrlo uurbano jede tanjur pun graha.)Rije "azogue" (urba) posluit e nam zato da jo jednom naglasimo rije "azor" (jastreb) zahvaljujui slinosti u nainu pisanja, pa nas to podsjea da se radi upravo o jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim leteim predatorima, budui da je teko stvoriti preciznu sliku ba jastreba (sve te ptice obinom ovjeku izgledaju prilino slino). Sjetite se sljedee izreke: Da se ne zbuni, smisli asocijaciju. Prisjetimo se jo jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kae 'jesti' na njemakom?" Razmislite malo...

*** S vjerojatnou od 99 posto ta se rije asocira sa slovom "S". Dakle? Sjeate li se?

*** A kako zvui na njemakom "soba"?

*** Sigurno ete se sjetiti sobe koja jedva odrava ravnoteu na otrom planinskom vrhu. Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemaki jezik prilino logian i strukturiran, te ako znate da rije "jesti" na njemakom glasi "essen", dok rije "soba" glasi "Zimmer":

41

ChiaKako se na njemakom kae "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodne rijei?Razmislite malo..... *** Rije "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih rijei: "soba" i "jesti" jer je to soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu rije? Preformulirat u pitanje:

Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvuati rije "blagovaona" na njemakom jeziku?Pokuajte smisliti moguu varijantu, priekat u...

*** Ako ne znate njemaki i napisali ste rije poput "essenzimmer" ili "zimmeressen", svakako ste na dobrom putu jer shvaate da nema potrebe traiti asocijacije za svaku novu rije, odnosno da postoji drugi nain -koritenje logike koja pomae konstruirati nove rijei. Tona rije je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Sloit ete se da je vrlo slina "essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat emo se s malim gramatikim pravilima. U danom sluaju, kako bismo sloili ispravnu rije, iz glagola "essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemaki glagoli zavravaju na "-en" i zato, da bismo dobili novu rije od dvije druge, iz glagola trebamo izbrisati zadnja dva slova. Primjenjujui tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste neto pobrkali), moemo lako stvarati nove rijei od ve poznatih. Obratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila:

Kad bilo to uite, najbolje je ii "od veeg prema manjem", drugim rijeima, poeti uvijek od najopenitijeg, ne udubljujui se, da biste poslije preli na temeljitije prouavanje pojedinosti.42

Chia

Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat e jasno da je mnogo vanije prvo nauiti znaenje rijei "soba", a ne "blagovaona" - zato to pojam "sobe" ima ire i openitije znaenje. Dakle, poznavanje rijei "Zimmer" (soba) pomoi e nam u trenutku kada sretnemo novu rije, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lako emo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe. Pokuajte sami pogoditi:

Sto znaci njemaka rije "Badezimmer" ?Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti panju na ve poznati nastavak "-zimmer"; shvaate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio rijei "bade" sigurno ukazuje o kakvoj se vrsti sobe radi. Ako prvi dio, njemaki "bade" poveemo s rijeju "bide", lako emo rijeiti zadatak. Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!) Sve to sam uinio jest to da sam odabrao rije koja zvui slino kao "bade". Odabrao sam "bide", a gdje bi se moglo nai bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujui toj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znai "kupaonica". Super je, zar ne? Odlino, a sada malo razmiljamo: 1. Znamo da rije "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znai "kupaonica" i da "Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znai "blagovaona". 2. Kako bismo stvorili rije "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola "essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo rije "essen" (jesti). 3.Takoer bismo mogli dodati "-en" i rijei "bade" te dobiti glagol "baden" koji je takoer povezan s rijeju "kupaonica". Ako "essen" znai "jesti", "baden" znai "kupati (se)". Logino je, zar ne? Dakle, zahvaljujui znanju prijevoda openite rijei "soba" (Zimmer), moemo slobodno pogaati znaenja drugih vrsta soba. Imajte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapamivanja, pa nema potrebe traiti razne tehnike uenja napamet onoga to moemo shvatiti primjenom jednostavne logike. Vjetina logikog miljenja pomoi e nam u usvajanju sve vee koliine znanja; ; prvenstveno emo uvijek u svemu to uimo traiti neku logiku. Za svaku rije moemo

43

Chiasmisliti asocijaciju. One koje nam je teko vizualizirati trebamo zamijeniti jednostavnijim slinim primjerima. Osim toga, susrest emo se i s drugom skupinom rijei koje ne izazivaju nikakve vizije i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih trailo asocijacije ili klasina poklapanja. One mogu imati vrlo mnogo znaenja. Navest u primjer: Njemaki prijedlog "zu" ne moe se vizualizirati naprosto zato to takva kratka rije ne sadri u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predoiti. Za tu rije jednako je nemogue nai zamjenu. I to je najgore, ta malena rije moe se na druge jezike prevoditi cijelim nizom posve razliitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". to nam je onda initi? Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio panju na to kako se on izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku rije "cunami" koja oznaava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor lako zamisliti, a rije "cunami" slina je s njemakim prijedlogom jer isto tako poinje sa "cu". Moe se naravno odabrati i neka druga rije, koja poinje sa "zu" (prema nainu pisanja njemakog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar". Moram priznati da sam bio malo razoaran jer mi se u poetku prijedlog "zu" uinio sloenijim jer je bio prekratak da bi se za njega nala asocijacija, meutim naao sam ih ak dvije: "cunami" i "zubar". elio sam pronai neto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije i koristiti imaginaciju, izloit u vam detaljnije konaan rezultat svojih razmiljanja, za koji drim da spada meu dojmljivije u mojoj karijeri. to se dogaa kada izgovaramo njemaku rije "zu" nekoliko puta zare-dom? Budui da se ta rije izgovara kao "cu", ut emo:

"cu", "cu","cu", "cu"...Molim vas, pokuajte izgovoriti te glasove vie puta zaredom, podsjea li vas to na neto? Mene ti zvukovi podsjeaju na kihanje. Zato sam odluio zamijeniti prijedlog "zu" radnjom koja podsjea na kihanje. U predloenoj asocijaciji prijedlog se ponavlja etiri puta. U rjeniku su sljedeim redom navedena sljedea najuestalija znaenja: "k", "kod", "za", "na". (Op. prev. - dalje emo nastaviti prijevod sa panjolskim primjerima, kako bi itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.) U njemako-panjolskom rjeniku kao prijevod njemakog prijedloga "zu" abecednim redom navedeni su sljedea etiri prijedloga: "a, en, para, por".

44

ChiaS druge strane, uvijek sam mislio da je panjolski grad u kojem se najvie kie Jaen. Moda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljee, osim trave i ostalih biljaka koje izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat panjolski grad s najveim brojem stabala maslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najeih alergena, to u ljudi izaziva kihanje. Dobro, njemaki prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvo mjesto u kihanju. Dalje razmiljam: Jasno je da ljudi u tom gradu puno kiu i stoga bismo poopeno mogli rei da se to dogaa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (panj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen). A sada vas molim da obratite panju na sljedeu veliku slinost fraze "Pasa por Jaen" sa svim prijevodima njemakog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por, a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvuanju to vrlo slii reenici

"Prolazi kroz Jaen".Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, sluaj je zavren" -i odmah sam se sjetio da rije "zu" izmeu svega ostalog ukazuje na svretak radnje. Taj primjer pokazuje da uvijek moemo pronai zadovoljavajue zamjenske rijei. Naa granica je vlastita imaginacija, a nju moemo uvijek razvijati i usavravati, i dobro je da uivate u tome.

Ustaljene fraze: drugi naini zapamivanja Zamislite, naprimjer, da ste panjolac koji ui engleski jezik i elite upamtiti da panjolska rije "necesitar" (trebati) na engleskom zvui kao "need". need". Isprobajmo u tu svrhu novi nain zapamivanja - stvaranje reenica koje sadre materinsku rije i zamjenu strane rijei. Takve reenice zvat emo "ustaljene fraze" jer ih nae pamenje biljei takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije rijei u reenicu koja e odsjesti u naem pamenju kao podsjetnik na tu odreenu stranu rije. Tako pretpostavimo da smo za englesku rije "need" pronali rije "nene" (panj. beba, need" malian). Tada smo uspjeli sloiti sljedeu frazu: "Necesitar un nene." (Trebati bebu.)

Pokuajmo si zamisliti sirotite u kojem je mnogo maliana koji trebaju roditeljsku ljubav i brigu. U sirotite dolazi par koji e posvojiti maliana.

45

ChiaObratite panju daje panjolska rije "necesitar", kao i engleska "need", poinju slovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili rije "nene": "ne" + "ne". To je dakle razlog zato smo odabrali "nene". S druge strane, moemo se usredotoiti na zvuanje rijei "need" (ni:d) koje me podsjea na rije "nido" (panj. gnijezdo). Moemo koristiti sljedeu ustaljenu frazu: "Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.) Moda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku: ptiica na tankoj grani moe svaki tren pasti i zato joj je potrebno gnijezdo. Ako ujedinimo obje varijante koje sam predloio za rije "need", stvorit emo "ustaljenu frazu" koje se, prema mojem miljenju, lako pamti i bez vizualizacije:

Brani par treba gnijezdo (necesitan un nido) za svojeg potrebitog maliana (necesitado nene).*** Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo kratkim rijeima kao to su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne rijei. Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna rije "to?" prevodi na njemaki kao was?", "was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli izgraditi frazu: "to vas zanima?" Evo jo jednog primjera. Pretpostavimo da uite engleski jezik i saznali ste da hrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get". Traimo rije koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam su pale na pamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi te slinosti konstruiram sljedeu frazu:

"elim dobiti gete."Rije "get" takoer je vrlo slina pojmu "gat" (etalite uz obalu, mol). Pretpostavimo get" da koristimo glagol "get" u znaenju "dostii, dohvatiti" (neto rukom). Zamislimo:

46

Chia"Stojim na gatu i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."Ako spojimo obje predloene varijante za "get" u jednu reenicu, dobit emo sljedee:

"Stojim na gatu u getama i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."U njemakom jeziku isti glagol u znaenju "dostii" zvui kao "erreichen". Na tu nas rije moe podsjetiti kombinacija rijei "era" + "ih". Sada ih trebamo samo uklopiti u zanimljivu reenicu. Fraza koja nam pomae zapamtiti rije "erreichen" mogla biti zvuati ovako:

"Mnogi svakodnevni predmeti nee dostii visoku starost -nova era ih je ve pregazila."Pretpostavimo da elimo nauiti izgovarati englesku rije "teach" koja znai "uiti". teach" Kao zamjensku rije mogli bismo odabrati rije "pti" koja se u razgovornom obliku izgovara kao "ti", odnosno u potpunosti odgovara izgovoru engleske rijei "teach". Smiljamo reenicu:

" "Ti poinje uiti l etenje"Drugi primjeri Inteligente (panj. inteligentan, pametan): moe se prevesti na engleski kao "intelligent" ili "clever". 1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije sa panjolskim "inteligente" jer su rijei gotovo identine. 2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti asocijaciju jer su rijei vrlo razliite. Kako vam zvui sljedea fraza?

" E l que es inteligente siempre da en el clavo. clavo." {Pametnome se uvijek smiju.)***

47

ChiaEnfermo (panj. bolestan): u engleskom je to "sick". Fraza bi mogla biti sljedea:

"Pues si que estd enfermo enfermo." (Dakle, bolestan je.)U danom sluaju rijei si que jako podsjeaju na "sick". *** Alcanzar, coronar (panj. dosegnuti, stizati): obje rijei mogu se prevesti na engleski kao "reach". Kao zamjensku uzimamo panjolsku rije "racha" (panj. udar, nalet vjetra).

"Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona de papel, la cual se aleja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida s kralja njegovu papirnatu krunu i smeta mu da je ulovi.)Budui da znamo da glagol "coronar" oznaava "popeti se na vrh planine" (dosei vrh), moemo usavriti prethodnu sliku zamislivi kralja planinara koji se penje na vrh planine gdje pue jak vjetar:

"Tras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera abajo y nopuede "T alcanzarla." (Kada dosee vrh, nalet vjetra skida s njega krunu i on je ne moe uhvatiti.)Obratite panju da panjolska rije "racha" (nalet vjetra) zvui slino engleskom glagolu "reach" (dosezati).

*** Llorar je panjolska rije koja znai "plakati". Na ruskom jeziku ista rije zvui kao "plakat"'. Pretpostavimo da ste panjolac koji ui ruski. Budui da se irilica jako razlikuje od latinice, najbolje je asocirati rijei prema tome kako se izgovaraju, a ne prema tome kako se piu. Ukljuivi imaginaciju zamilja da se u zimskim mjesecima u Rusiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i moe doi do prehlade, te stvara frazu:

"Al llorar las lagrimas que caen alsuelo se transforman en placas dehielo." (Kada llorar, poinju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.)48

Chia

Maleta je panjolska rije koja znai "koveg". Na ruskom ista rije zvui kao "emodan". Kao zamjenske rijei za konstruiranje reenice biram panjolske rijei "chimenea" (dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slaem reenicu:

"Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen maletas hacia arriba. maletas." Los rusos se acercan a ellaporque en esa chimenea dan maletas (Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeu kovezi. Pribliavaju mu se Rusi jer tamo daju kovege.)Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokuavaju zapamtiti panjolsku rije "maleta", prijedlog zamjenske rijei je "Mljet". Asocijacija, odnosno ustaljena fraza bi mogla biti:

"Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim kovegom jer je to otok pa sa sobom treba ponijeti puno stvari."elite li zapamtiti rusku rije "emodan", oslanjajui se na izgovor, u reenici moemo koristiti kombinaciju rijei "emo" + "dan", naprimjer:

"Ovaj emo dan provesti u pakiranju velikog kovega za put u Rusiju."

Creer je panjolska rije koja moe imati dva razliita znaenja: "misliti" i "vjerovati". 'Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo znaenje. Pokuat emo nai hrvatsku zamjensku rije koja bi nas mogla podsjeati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista je odlian izbor. Kao prvo, izravno nas podsjea na nain izgovora rijei "creer" - (kre:r) kreirati, a moe se povezati s njom i po znaenju. Pokuat emo uklopiti zamjenu strane rijei i hrvatski prijevod u istu frazu. Sljedea odlina fraza pomoi e nam da zapamtimo glagol "creer" i njegovo znaenje:

"Sami odluujemo u to emo vjerovati isto emo kreirati svojom matom."Ili:49

Chia

"Da bismo mogli sami kreirati svoj ivot, trebamo vjerovati u sebe.elite li neto konkretnije, to bismo mogli jo i vizualizirati, predlaemo sljedee:

"Vizualiziramo mnogo vjernika u crkvi koji promatraju slikukreiranja svijeta." Fiksacija slika uz rijei ne stvara zbrku, nego obratno, jo bolje fokusira panju na asocijacije koje elimo izgraditi, u danom sluaju uz rijei "kreirati, kreiranje" ("creer") i "vjerovati"; creer = vjerovati. Smatra se da pamenje radi na razini nae podsvijesti pa nam neki mehanizmi koje ono posjeduje pomau da nepogreivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze, izvuemo neophodnu i eljenu informaciju. Ne bojte se razvijati matu - to je najbolji mentalni alat pomou kojeg umnoavamo svoje sposobnosti. Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir rijei "krema". Nadograujui prethodnu asocijaciju, vizualiziramo:

"Moemo vjerovati da je na poetku svog kreiranja, svijet bio nalik golemoj kremi kremi".

*** Sueco na panjolskom znai "veanin". Odgovarajua rije na vedskom jeziku je "svensk". Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko eli testirati moju imaginaciju i smilja neku zahtjevnu rije. U ovom sluaju radilo se o obrazovanom i marljivom studentu na seminaru iz tehnika uenja koji sam nedavno odrao na Mallorci. Taj je student elio je saznati kako se stvara asocijacija za sljedei primjer. U panjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati veanin"), koja znai "praviti se da ne uje" ili "ne obraati panju". Predloio sam da pozovemo "veanina" na sljedei nain:

"Sssh"Kada me je pogledao, rekao sam:

"Ven aca." (Pogledaj ovamo.)50

ChiaNo budui da on nije obraao panju i nije nas primjeivao, nastavili smo ga zazivati:

"Sss ven a K"Beskorisno je. I dalje je "glumio veanina" pa smo morali uvijek iznova ponavljati sve brim tempom:

"Ss ven a K." "Ssven aK ." "Sven aK." "SvenK."

***Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao zamjenska rije mogla bi nam pasti na pamet "guarana" (junoamerika biljka popularna kod nas kao dodatak hrani za poboljanje koncentracije).

"Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije vane bitke proljev." popio cijelu boicu tableta guarane pa je dobio proljev

***Tu se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku moemo uzeti rije

"ala".' " Vizualiziram japanskog siromaha u tuu. Oi su mu zatvorene da u njih ne ue ampon i on ne moe umiti lice zato to je iznenada ponestalo vode. Siromah vie svojem ala? prijatelju: - Ej, kakva je to neslana ala Ukljui vodu!"Ili, kao zamjensku rije uzmimo "avovi". Zamiljamo:

"Vidim ranjenog samuraja kako se tuira u kolibi. Tijelo mu je puno grubih avova kojima su zaivene njegove rane."

***51

ChiaGroblje se na japanskom jeziku izgovara kao "bochi". Imaginacija mi oslikava svakodnevne razbibrige mrtvaca na groblju i vizualiziram sljedee:

"Mrtvaci boaju na groblju.

***Prijatelj se na japanskom jeziku izgovara kao "tomodachi". Svatko od nas vjerojatno poznaje nekog Tomu. Evo to bismo mogli rei:

"Moj prijatelj Tomo dat e mi svoj auto da se vozim po Japanu."

Hitna pomo (kola hitne pomoi) na japanskom se izgovara kao "kvuuk-yuusha". Nemojte da vas to uplai. Ako se skoncentriramo na zvuanje rijei "kyuukyuusha" i pritom zamislimo kola hitne pomoi kako jure cestom s ukljuenom sirenom ("uuu uuu") i rotacijskim svjetlom, na dobrom smo putu. Zamiljam kako kola hitne pomoi brzo kreu na poziv i kripe gumama "ky..." pa onda jure s ukljuenom sirenom "uu", koe i skreu na zavoju zbog ega gume opet kripe "ky.pa jure "uu" i napokon stiu na odredite i gase motor "sha...". Kako sve to zvui zajedno: "ky... uu... ky... uu... sha..." ili brzo: "kyuukyuusha".

Tanjur se na kineskom izgovara kao "pan zi". Kao zamjenske rijei mogu nam pasti na pamet "pazi" i "pansion". "Pazi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne udeblja." i onda:

" U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne stavlja na svoj tanjurprevie."

***52

ChiaSofa (kau, dvosjed) na kineskom se jeziku izgovara kao "sna fa". Moemo uzeti zamjensku rije "afran" i zamisliti kineskog mandarina kako odmara na sofi boje afrana.

Krevet se na kineskom izgovara kao "chuang". Zamiljam si malu kujicu (panj. chucho) koja je veliinom upola manja od velikog psa, drugim rijeima, samo je "ehu". Njezin vlasnik panjolac joj govori naveer: "Chu, an da a la ama." (Chu, idi na krevet. - panj.) Chu,

***Kamion se na kineskom izgovara kao "ka che". Zamiljam kamion pun kaca s groem kako se trucka neravnom kineskom cestom.

***Zrakoplov se na kineskom izgovara kao "fei ji". Koncentriram se na zvuanje koje me podsjea na "fijuk" prilikom polijetanja zrakoplova. Zamiljam piste s kojih jedan za drugim polijee mnogo malih zrakoplova: "Fijuu! Fijuu! Fijuu!" Zvukovi se gube u naletima vjetra i uje se samo "Fei ji! Fei ji! Fei ji!" Ako ponete uiti odreeni jezik u veoj skupini ljudi, osnovni vokabu-lar svladat ete vrlo brzo i lako, jer se cijeli proces uenja zapravo pretvara u igru stvaranja asocijacija. to vie ljudi zajedno ue jezik, to se vie zanimljivih asocijacija u njima budi. Kao to vidite, u ispravnom pristupu ne postoje sloeni jezici. Trebamo samo pustiti mati na volju i izbjegavati izmiljene prepreke. Detalje i nijanse posve je mogue nauiti malo kasnije, nakon to postignete neki uspjeh i postanete spremni za sloene stvari. Dakle, uei strani jezik trebamo: Usvajati vokabular, prema potrebi u nekoliko koraka (ostavljajui najtee rijei za poslije). Poslije emo ih nauiti pisati, ako, naravno, svladamo neophodnu vjetinu;

53

Chia Ponavljati i vraati se nauenom. Pregledajte sve primjere koje ste nauili tijekom proteklog tjedna. Ne ini li vam se da ste izvrsno usvojili gradivo? Sve te vjebe predstavljaju ugodnu i zabavnu aktivnost i, pomaui nam u uenju stranog jezika, potiu razvoju nae najvanije mentalne sposobnosti:

MATE!

54

Chia

7Izrada memorijskih tablica

U proirivanju vokabulara te brzom i lakom zapamivanju novih rijei pomoi e vam posebne tablice. Izrada takvih tablica predstavlja vano pomagalo u uenju bilo kojeg stranog jezika i zato preporuujem da se prema ovom poglavlju odnosite s punom panjom. Svaka tablica obuhvatit e pojedini skup rijei, sveukupno ih je 850, od kojih biste trebali znati prvenstveno 600; upravo e te rijei posluiti kao va temeljni vokabular. Rijei u svakoj tablici posjeduju zajednike karakteristike; prva rije uvijek je najreprezentativnija, to je opi i zato vaan pojam koji zato piemo velikim slovima. Iza njega idu druge rijei koje su s njim povezane po smislu ili prema kontekstu. Svaka tablica sadri etiri stupca koje emo raspodijeliti na sljedei nain: - U prvom stupcu nalazit e se strana rije koju treba nauiti. - U drugom stupcu biljeit e se njezin nain izgovora. Vrlo je vano praviti oznake kako biste tono znali kako se ta rije izgovara, koji je slog naglaen. Oznaka je uvijek potrebna, izuzetak su samo jednoslone rijei. - U treem stupcu nalazit e se odgovarajua rije iz vaeg materinskog jezika. Bilo bi dobro da tu rije napiete drugom bojom kako biste je lako razlikovali. - U etvrtom stupcu zapisivat emo neuobiajenu asocijaciju koja povezuje materinsku rije (stupac 3) s odgovarajuom stranom rijeju (stupac 1) ili njezinim nainom izgovora (stupac 2). Asocijacije je takoer zanimljivo i poeljno zapisivati drugom bojom. Ja uvijek koristim plavu boju za biljeenje istih podataka, odnosno fantazija. Tako pravei biljeke uvijek na isti nain, dobivam plavi tekst koji se sastoji od niza neuobiajenih asocijacija. Prema tome, tablice koje trebamo izraditi imat e sljedei format:55

ChiaStrani jezik XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX Stupac 1 Nain izgovora "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" "xxxxxxxxx" Stupac 2 Materinski jezik XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX XXXXXXX Stupac 3 *Neuobiajena asocijacija *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Stupac 4

Znak "X" u svakom stupcu oznaava promjenljiv podatak - rije ili, u sluaju 4. stupca, vae asocijacije. Sada pokuajmo popuniti tablicu onako kako bi to uinio panjolac koji eli nauiti engleski jezik. Tablica (vidi sljedeu stranicu) poinje rijeima koje oznaavaju pozdrav. Es bueno saludar a gritos. (Bolje je pozdravljati glasno.) Te ove mas gente. (uje vas vie ljudi.)

Greet

Grit

SALUDAR (panj. pozdraviti)

U tablici vidimo englesku rije "greet" (stupac 1). Zatim slijedi njezin nain izgovora: "grit" (stupac 2). Zatim vidimo rije "saludar" (panj. pozdraviti) koja je najvanija rije na materinskom jeziku (stupac 3). I naposljetku, zapisujemo neuobiajenu asocijaciju koja e povezati rije iz treeg stupca s rijeju iz prvog ili drugog stupca; moe se odabrati bilo koja od njih dvije. Naprimjer - "saludar" - asocijacija koja pomae zapamtiti novu rije koja se na "saludar" engleskom izgovara kao "grit": grit":

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modopodremos saludar a muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tako moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)Na taj nain pozdrav e udi ljudi koji se nalaze daleko od nas. Imajte na umu da za zapamivanje istih podataka treba na neki nain nai barem dvije povezujue toke. U danom sluaju uspostavlja se veza izmeu panjolskih (materinskih) rijei "saludar" i "gritos" u kojoj se posljednja asocira s engleskim "greet". greet".56

Chia

Vano! U danom sluaju gradimo asocijaciju s izgovorom "grit", a ne s pisanom rijeju "greet". Uvijek moete birati izmeu prvog i drugog stupca, prema vlastitom nahoenju.

* Pokuajmo utvrditi u pamenju danu asocijaciju, vizualizirajui sebe kako pozdravljate sve prolaznike na ulici stiskanjem ruke.Ako se pojavi potreba da zapamtimo znaenje rijei "saludar" na razliitim jezicima istovremeno, radi izbjegavanja zbrke trebamo uvesti karakteristino obiljeje (neki predmet ili neku specifinost zemlje) koje e biti izravno povezano s danom zemljom i koje pomae lako prepoznati na kojem jeziku zvui rije. Tako, obiljejem engleskog jezika moe biti londonski Tower s kojim bismo mogli stvoriti sljedeu asocijaciju:

"Lagente se ve obligada a saludar a gritos, ya que el reloj de dicha torre podue tanto ruido que ni deja escuchar ni saludar con las manos,pues tienen que taparse con ellas los oidos." (Ljudi moraju se vrlo glasno pozdravljati, zato sto sat na toj kuli stvara toliku buku da je nemogue uti glas niti stisnuti ruku jer njima treba zaepljivati ui.)Iskoristit u priliku da vas podsjetim kako se asocijativne konstrukcije pamte brzo i produktivno, i zato ete dobro zapamtiti da se panjolska rije "saludar" na engleskom izgovara kao "grit". Tako, ako uite nekoliko jezika istovremeno, povrno pregledavanje tablice bit e dovoljno da se ne zabunite u prijevodima. S druge strane, ako uite samo jedan jezik, nije nuno uvoditi u asocijativni niz diferencijalno obiljeje te zemlje; jednostavna veza bit e posve dovoljna. Govorit emo o tome detaljnije u daljnjem tekstu. Dakle, ranije smo izgradili sljedeu asocijaciju:

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modo podremos saludar a muchas personas a la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tamo moemo pozdraviti mnogo ljudi odjednom.)

57

Chia

Konana formulacija zvuat e ovako:

E s bueno saludar a gritos (te oye mdsgente). (Bolje je pozdravljati glasno - uje vas vie ljudi.)Upravo je u tom obliku zapisujemo u etvrti stupac tablice. Udobno je graditi asocijacije pomou simbola koji pomae zapamtiti informaciju (o tome je bilo rijei u mojoj prvoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje", Planet Zoe, 2011). Uskoro ete se naviknuti na taj sustav i moi ete bre napredovati; jedan pogled u tablicu bit e vam dovoljan da se odmah prisjetite znaenja to ih prenose koriteni simboli i boje. Jo jednom emo naglasiti, jer je to vrlo vano:

Kako bismo stvorili neuobiajenu asocijaciju (stupac 4), trebamo pronai vezu izmeu rijei iz stupca 3 (materinska rije) i rijei na stranom jeziku (stupac 1) ili pak s njezinim nainom izgovora (stupac 2).

Ovaj je sustav osobito uinkovit pri uenju fonda rijei u jezicima poput engleskog, u kojima se nain izgovora esto razlikuje od naina pisanja. Tako, tekoe koje postoje u tim jezicima trae od nas da uimo svaku rije zasebno i na taj nain stvaraju jo bolje prilike za stvaranje asocijacija. Vratimo se naem primjeru. Iako smo ve iskoristili nain izgovora "grit" (stupac 2), mogli bismo odabrati rije "grena" (panj. zamrena stvar), slino engleskoj rijei "greet" (stupac 1). Ako se rije pie jednako kako se izgovara, ne postoji mogunost biranja izmeu 1. i 2. stupca, to je aktualno za jezike poput panjolskog. U prethodnom primjeru panjolska i engleska rije sline su samo prema prvim slovima, odnosno obje poinju s "gre", no i to je vie nego dovoljno da se uspostavi veza meu njima.

58

Chiarijetakva Kljuno! Nemojte traiti idealnu rije-zamjenu jer takva ne postoji, samo ete uzalud slinosti potroiti vrijeme. Uoavajte ak i beznaajne slinosti i razraujte ih u svojoj mati. To e pomoi da izbjegnete osnovnu pogreku - traganje za idealnom asocijacijom. Ako se u stupcu 1 (napisana strana rije) i stupcu 2 (nain izgovora) nalaze dva razliita zapisa, moete odabrati bilo koji od njih. Meutim bolje je dati prednost izgovoru. Zamislite da elite nauiti kineski jezik. Pismo u tom jeziku nije nimalo jednostavno i zato je prilikom uenja fonda rijei teko oslanjati se na vanjski izgled rijei, umjesto na njihovo zvuanje. Suprotno tome, s lakoom ete svladati izgovor rijei na tom jeziku, ako se u prvom koraku