definiranje efikasnosti telekomunikacionih sistema

Click here to load reader

Post on 18-Feb-2015

80 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SVEUILITE U SPLITU ODJEL ZA STRUNE STUDIJEMr. Sc. Juraj Buzoli

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava- ZA INTERNU UPORABUSplit, 2006.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

SADRAJ

1. 2. UVOD USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREE U HRVATSKOJ 2.1.KOMUTACIJA 2.2.SUSTAVI PRIJENOSA 2.3.PRISTUPNE MREE 2.3.1. OSNOVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PRISTUPNE MREE 2.3.2. KONCEPCIJA IZGRADNJE PRISTUPNE MREE 2.3.3. KOMERCIJALNA ADSL MREA 2.4.KABELI PRISTUPNE I SPOJNE MREE 2.5.ISDN (INTEGRATED DIGITAL SERVICES NETWORK) 2.5.1. PRIMJENE ISDN USLUGA 2.5.2. INTERNET I ISDN 2.5.3. POVEZIVANJE INTERNETA I JAVNE TELEFONSKE MREE 2.5.4. ISDN I INTERNET 2.6.MREA INTERNET 2.6.1. HT INTERNET 2.6.2. PRISTUP MODEMOM 2.6.3. NET START 2.6.4. NET PLUS 2.6.5. NET SUPER 2.6.6. NET GOST 2.6.7. STALNA VEZA NA INTERNET 2.6.8. VELIKI KORISNIK 2.6.9. VELIKI KORISNIK U NACIONALNOJ MREI 2.6.10. MEUNARODNI INTERNET ROAMING 2.6.11. NAPREDNE USLUGE USLUGE S DODATNOM VRIJEDNOU TELEFONSKI I WEB IMENIK WEB TRGOVANJE INTERNET BANKARSTVO UENJE NA DALJINU KOMPONENTE ELEKTRONIKOG OKRUENJA NAMIJENJENOG UENJU NA DALJINU USLUGA FAKSIMIL-FAKSIMIL DIZAJN RJEENJA IP PLATFORME NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTI 4.1DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA I FUNKCIJA 4.1.1 EFIKASNOST 4.1.2 RASPOLOIVOST 4.1.3 POUZDANOST 4.1.4 OSNOVNE FUNKCIJE TEORIJE POUZDANOSTI I ODNOSI MEU NJIMA DEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA DEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA 6.1POSTIZANJE OPTIMALNE EFIKASNOSTI SUSTAVA 6.1.1 ASPEKT PREDVIANJA 6.1.2 ASPEKT PROCJENE I REVIZIJE 6.1.3 ASPEKT VERIFIKACIJE 6.2EKONOMSKI ASPEKT EFIKASNOSTI 6.3LOGISTIKA PODRKA 6.3.1 SREDNJE VRIJEME IZMEU KVAROVA (MTBF) 6.3.2 FUNKCIJA OBNAVLJANJA 6.3.3 SREDNJE VRIJEME POPRAVAKA (MTTR) 6.3.4 DEFINIRANJE RASPOLOIVOSTI ZA SUSTAVE SA OBNAVLJANJEM 6.3.5 RASPOLOIVOST SLOENIH SUSTAVA 4 5 5 7 9 9 11 13 14 17 17 18 19 19 20 20 20 20 20

21 21 21 21 22 22 22 23 23 25 26 26 28 29 35 36 36 36 36 36 38 40 45 45 45 47 47 49 51 52 52 54 56 1 3. 4. 5. 6.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 7. 8. 9. REFERENTNI MODELI ZA PROMETNE MREE 7.1STRUKTURIRANJE PROMETNE MREE PREMA POOPENOM MRENOM MODELU 7.2SLOJEVITO STRUKTURIRANJE FUNKCIJA I PROCESA 7.3OSI REFERENTNI MODEL 7.4UMREAVANJE PREMA TCP/IP PROTOKOLIMA TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV I PROMETNI TOKOVI 8.1PROMETNI VOLUMEN 8.2ODNOSI TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA, TELEKOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJA TEORIJSKI OPISI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 9.1TEOREMI SHANNONOVE TEORIJE INFORMACIJE 9.2ODREIVANJE KAPACITETA PREMA VELIINI I SVOJSTVIMA INFORMACIJSKOG PROMETA 60 60 61 64 67 69 69 70 72 72 75 9.3OSNOVNI MODELI KVANTIZACIJE TK PROMETA77 10. MODELIRANJE GLOBALNOG HIJERARHIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE, NADZOR, KONTROLU EFIKASNOSTI TK MREE U EKSPLOATACIJI78 10.1 STRATUMI: RAZINE OPISA ILI APSTRAKCIJE80 10.1.1.2SLOJEVI: NIVOI KOMPLEKSNOSTI ODLUIVANJA82 10.1.1.3SUSTAVI SA VIE EALONA ORGANIZACIJSKE HIJERARHIJE83 11. MODEL UPRAVLJANJA TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM NA NIVOU IZGRAENE TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE86 12. MODELIRANJE GLOBALNOG SUSTAVA ZA EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE, NADZOR I ODRAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREE U OBLIKU FUNKCIONALNE MREE CENTARA ZA ODRAVANJE I OPERATIVNO VOENJE (OIOV CENTRI)89 13. IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA95 14. UPRAVLJANJE RAZVITKOM TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA108 14.1 INVESTIRANJE110 15 PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA118 16 ORGANIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA135 16.1 CENTRALISTIKI SUSTAVI126 16.2 TELEKOMUNIKACIJSKO TRITE126 16.3 DECENTRALIZIRANO USTROJSTVO126 16.4 TEHNOLOGIJA OVJEK - ORGANIZACIJA127 16.5 MODELIRANJE DECENTRALIZIRANOG USTROJA128 16.6 PROCESNO USMJERENJE KORISNICIMA129 16.7 SINERGIJA132 16.8 SPOZNAJA I ZNANJE132 16.9 ORGANIZACIJSKO UENJE133 16.10 DEFINIRANJE FUNKCIJA TELEKOMUNIKACIJSKOG OPERATORA134 17 PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA135 17.1 REGIONALNO (DECENTRALIZIRANO) USTROJSTVO135 17.2 UPRAVLJANJE STRATEGIJOM135 17.3 UPRAVITELJ REGIJE136 17.4 OPE I KADROVSKE FUNKCIJE136 17.5 ULOGA OPERATORA136 17.6 EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE137 17.7 DEFINIRANJE EKSPLOATACIJSKIH FUNKCIJA138 17.8 TEHNOLOGIJSKI MARKETING138 17.9 PRODAJA/MARKETING138 17.10 MARKETING138 17.11 NADZOR I UPRAVLJANJE138 17.12 ADMINISTRATIVNE SLUBE139 17.13 SKRB O KORISNIKU (CUSTOMER CARE)140 17.14 RAZVITAK I REALIZACIJA RAZVITKA140 2

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava PRILOG 1 PROJEKT SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREE 1.1POLAZNE POSTAVKE 1.2KONCEPT KONFIGURACIJE 1.3NAIN POVEZIVANJA 1.4STRUKTURA SUSTAVA 1.5FUNKCIJE SUSTAVA 1.5.1 SUSTAV ZA PRIJEM I OBRADU PODATAKA 1.5.2 OBRAUN TELEFONSKE USLUGE 1.5.3 OBRAUN TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA BIS (BILLING SYSTEM) 1.5.4 NADZOR I UPRAVLJANJE 1.5.5 STATUS SUSTAVA 1.5.6 UPRAVLJANJE 1.5.7 ZBIRNA IZVJEA PRILOG 2 1.PODRUJE RAZMATRANJA 2.PREPORUKE 3.DEFINICIJE I SKRAENICE 4OPA RAZMATRANJA 5POKAZATELJI KAKVOE USLUGE GOVORNE TELEFONIJE 6POKAZATELJI KAKVOE ISDN USLUGA 144 144 145 147 147 148 149 149 151 152 155 156 157 158 159 161 161 162 162 163 173 3

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

1. UVOD

injenica je da telekomunikacijski sustav (gledano globalno) preivljava enormni rast, uz izraziti rast potreba korisnikih sustava. Digitalizacija i integracija telekomunikacijskih sustava je orijentacija razvitka dananje telekomunikacijske mree u cjelini. Postupna realizacija integrirane telekomunikacijske mree (komutacijski vor, prijenosni sustav) je dananja realnost. Meutim, to je stupanj te realizacije vii, to je konfliktnost izmeu korisnikog podruja, kao jednog segmenta telekomunikacijske mree, i ostalog dijela telekomunikacijskog sustava vea. Ta konfliktnost se ogleda u sve slabijoj kompatibilnosti i suradnji izmeu ova dva segmenta, posebno na razini tehnike osnovice, to uvjetuje ozbiljnu konicu daljnjeg razvitka telekomunikacija kao cjeline. Uvoenjem novih usluga u telekomunikacijsku mreu, osjetljivost korisnika na aurnost i kvalitetu njegovih usluga izrazito raste, odnosno korisniki sustav dolazi u jo veu ovisnost prema sustavu telekomunikacija, koji samo potvruje svoj znaaj. S obzirom je TK mrea sa stajalita eksploatacije odreena velikom koliinom podataka i velikom dnevnom dinamikom dogaaja, u sadanjoj organizaciji, posluivanje moe vriti samo veliki broj radnika. Zbog navedenoga nuno je izvriti sagledavanje ovog podruja telekomunikacijskog sustava u cilju postizanja efikasnijeg tehnolokog procesa na izvrnoj razini, bez proporcionalnog poveanja broja zaposlenih s poveanjem kapaciteta TK mree, te ponuditi mogunost efikasnijeg upravljanja ovim podrujem na svim razinama (od planiranja, projektiranja, eksploatacije i odravanja). CCIT preporukom G106 i diskusijama unutar studijskih grupa definiran je osnovni koncept parametara kojima se ocjenjuje kvaliteta telekomunikacijske mree. U toj preporuci izvrena je hijerarhijska stratifikacija parametara kvalitete definiranim kao ukupni efekt kvalitete usluga izraenih kao stupanj zadovoljenja korisnika tih usluga. Najvii stratum kvalitete usluga odreen je kombiniranim aspektom raspoloivosti usluga, podrke uslugama i pouzdanou usluga. Drugi stratum je odreen karakteristikama prometa, raspoloivosti funkcija i pouzdanosti prijenosa. Trei najnii stratum je odreen karakteristikama pouzdanosti sustava, pogodnosti za odravanje i podrkom odravanja. Definiranjem kvalitete telekomunikacijske mree izraene kao kvalitete sa stajalita korisnika u sebi sadri sve elemente koji omoguavaju kvalitetno nov pristup eksploataciji, nadzoru i odravanju sloene telekomunikacijske mree. 4

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2. USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREE U HRVATSKOJProjekcijom dugoronog razvitka telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine utvrena je, pored osnovnih smjernica tehnolokog razvitka, potreba reorganizacije nacionalne telekomunikacijske mree koja je uvjetovana tim tehnolokim razvitkom. Kao jedan od najvanijih ciljeva reorganizacije mree zacrtano je podizanje razine kvalitete usluga kroz osiguravanje maksimalnog stupnja njene otpornosti na prometna optereenja i na sve pojedinane kvarove izazvane viom silom ili utjecajem drugih nepredvidivih imbenika u bilo kojem segmentu mree. Na slici 1. prikazan je stari i novi ustroj TK mree.Slika 1. Stari i novi ustroj hrvatske telefonske mree

2.1. KomutacijaPrilikom definiranja odrednica daljnjeg razvitka telekomunikacijske mree posebnu pozornost treba posvetiti kvaliteti telekomunikacijskih usluga mjerenoj parametrima raspoloivosti, pouzdanosti i odrivosti mree. Planom realizacije nacionalne mree u hrvatskoj digitalnoj telefonskoj mrei predviene su tri razine: pristupna, tranzitna i meunarodna, koje su prikazane na slici 1. Sukladno tome i ciljni ustroj digitalnih mjesnih mrea u velikim hrvatskim gradovima u pogledu komutacije biti e u dvije razine. Na donjoj razini nalazit e se digitalne pristupne centrale (podrune centrale), a na koje e pretplatnici biti povezani izravno, putem udaljenih pretplatnikih stupnjeva, pretplatnikih multipleksnih ureaja ili na neki drugi pogodan nain. 5

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na gornjoj razini, koja je istovjetna tranzitnoj razini nacionalne mree, nalazit e se po jedan par tranzitnih ili kombiniranih meunarodno/tranzitnih centrala s ulogom tranzitiranja ukupnog lokalnog, nacionalnog i meunarodnog prometa pretplatnika pristupnih centrala, kako iz mjesne mree tako i iz cijele upanije, osim prometa koji se ostvaruje izmeu pretplatnika pojedine pristupne centrale. Povezivanje pristupnih centrala i tranzitnih (meunarodno/tranzitnih) centrala biti e ostvareno po naelu dual homing, to znai da e svaka pristupna (podruna i/ili lokalna) centrala za odlazni i dolazni promet biti povezana s obje ove centrale. Izravne veze izmeu pristupnih centrala nee postojati. Tranzitne (meunarodne/tranzitne) centrale biti e povezane meuvezom unutar para, izravno s drugim tranzitnim centralama u zemlji, s drugim zemljama prema pretenom prometnom interesu i s meunarodnim centralama I ranga u Hrvatskoj (u Zagrebu). Naelni prikaz ciljnog ustroja mree prikazan je na slici 2.Slika 2. Ciljni ustroj digitalnih mjesnih mrea velikih gradova u Hrvatskoj

Na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije izgraena je telekomunikacijska mrea prikazana slikom 3.Slika 3. Komutacije u splitskoj mrei 2000. godine

6

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2.2. Sustavi prijenosaOsnovni cilj daljnjeg razvitka mree sustava prijenosa je ostvarenje kvalitetne, elastine i otporne zajednike digitalne transmisijske infrastrukture za sve signale postojeih i buduih irokopojasnih usluga. Temeljne odrednice podjednako se odnose na sve razine i podruja mree. To su: potpuna digitalizacija i primjena optike tehnologije, primjena suvremenih koncepcija, tehnologije i modova prijenosa (SDH, DXC, ADM). SDH (Synchronous Digital Hierarchy) Sinkrona digitalna hijerarhija DXC ( Digital Cross Connect) Digitalni prespojnik ADM (ADD Drop Multiplexer) SDH multipleksor s funkcijom izdvajanja, prospajanja i umetanja digitalnih grupa. strukturirano ustrojstvo transmisijske mree tipa prsteni, lanci i dvojne trase, maksimalna sigurnost, kvaliteta i raspoloivost mree primjenom upravljanja na razini transportnih puteva, transparentnost za prijenos govornih i negovornih usluga. S obzirom je u dosadanjoj izgradnji primjenom navedenih odrednica po principu odozgo na dolje postavljena osnova suvremene mree na magistralnoj meunarodnoj i meuupanijskoj razini, u tijeku daljnje izgradnje iste smjernice primjenit e se i u izgradnji lokalnih spojnih i pristupnih mrea na podruju velikih gradova. Na slikama 4. i 5. prikazana je planirana evolucija mree prijenosnih sustava za povezivanje pristupnih komutacija u Splitu (Split Solin Katela).Slika 4. Prijenosni sustavi u Splitu - prva faza (logiki prikaz)

7

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 5. Prijenosni sustavi u Splitu druga faza (logiki prikaz)

Slika 6. prikazuje planiranu mreu prijenosnih sustava koja Split povezuje u telekomunikacijsku mreu na upanijskoj i nacionalnoj razini.Slika 6. upanijski prijenosni sustavi i povezivanje s viim razinama (I i II faza)

8

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2.3. Pristupne mreeU sustavu korisnikih pristupnih mrea panju obratiti na: primjenu suvremenih elemenata pristupne mree (UPS, FAS/FMUX, SDH/ADMUX, PGS, xDSL), UPS udaljeni pretplatniki stupanj FMUX (Fleksible MUX) fleksibilni multipleksor ADMUX PGS (Plair Gain Systems) digitalni sustavi za viestruko koritenje parica xDSL bilo koja DSL (Digital Subscriber Line) digitalna pretplatnika linija primjenu odgovarajuih mehanikih struktura (npr. kabineti i/ili ormarii koje e omoguiti osim smjetaja i napajanja ve spomenutih elemenata i postepenu ugradnju ATM i CATV pristupnih ureaja), ATM (Asynchronous Transfer Mode) asinkroni transfer mod definiran od strane ITU-T kao vrsta prijenosa u kojem su informacije organizirane u elijama CATV (Cable TeleVision) kabelska televizija rezervne kapacitete optike infrastrukture za nadogradnju irokopojasne multimedijalne mree. 2.3.1. Osnovni konstruktivni elementi pristupne mree Osnovni konstruktivni elementi pristupne mree su: Glavni razdjelnik (vertikalna strana), omoguava elastino spajanje vodova iz pretplatnike, odnosno spojne mree sa vodovima u centrali. Zavrni kabel, instalacijski kabel sa izolacijom i omotaem od plastinih masa ili izolacijom od lak papira ili lak pamuka i sa metalnim omotaem. Zavrni nastavak, je kabelski nastavak glavnog i zavrnog kabela. On se postavlja na kabelsko postolje. Razdjelnik u mrei, slui za elastino spajanje kabela glavne i distributivne mree, kao i kabela u distributivnoj mrei. Kabelski izvod distributivna toka, predstavlja krajnju toku distributivne mree distributivna toka u kojoj se vri prijelaz sa parica glavnog kabela u krutom sustavu pretplatnike mree, odnosno sa parica distributivnog kabela u elastinom i mjeovitom sustavu mree, na vodove kune instalacije ili na vodove razvodne mree. Kabelska kanalizacija, predstavlja mreu podzemnih cijevi koja slui za razvod i zatitu kabela. Ona omoguava brzu i laku zamjenu postojeih kabela, jednostavno proirenje mree, popravak kabela u sluaju kvara, a da se kod ovih radova ne oteuje vanjska povrina ulice i ne ometa promet. Ureaji za viestruko koritenje pretplatnikih vodova, omoguavaju da vie pretplatnika koristi glavni vod. Ureaji za plinsku ili elektrinu kontrolu, primjenjuju se u mjesnoj mrei za odravanje izgraenih dionica mree. Njihov osnovni zadatak je stalno kontroliranje nepropusnosti na vlagu i vodu ugraenih kabela i nastavaka, na vrijeme signaliziranje pojave poputanje i po mogunosti, sprijeavanja daljnjeg prodiranja vlage i vode sve do trenutka otklanjanja nastale smetnje. Pretplatniki kabel, prema nainu polaganja dijeli se na: uvlani, podzemni, podvodni i nadzemni, a prema mjestu u mrei na: glavni, distributivni I i II reda, izvodni, razvodni, instalacijski i spojni. Prema vrsti izolacije i omotaa razlikujemo tri tipa mjesnih kabela: kabeli sa zrano-papirnom izolacijom i metalnim omotaem i kabeli sa izolacijom i omotaem od plastinih masa. 9

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 7. prikazuje strukturu pretplatnike mree prema naelima graenja u analognoj tehnologiji.Slika 7.

10

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2.3.2. Koncepcija izgradnje pristupne mree Pristupna mrea ija je gradnja trajala dugi niz godina i koja se gradila po naelima analognog telekomunikacijskog sustava predstavlja izgraenu telekomunikacijsku infrastrukturu velikih gradova. Uvaavajui izgraenost pristupne mree definirani su inicijalni hibridni optiko-bakreni modeli pristupnih mrea, sposobni za evoluiranje, tj. nadogradnju u skladu s komercijalno raspoloivim resursima pristupnih mrea na svjetskom tritu, prema ciljnoj strukturi prikazanoj na slici 8. Ti modeli (slike 9., 10. i 11.) podravaju: irokopojasnost (mrea s monomodnim optikim nitima kao transmisijskom podlogom do brzine korisnika, a kasnije do samih korisnika), dvosmjernost (za podravanje distribucijskih i interaktivnih/komutiranih slubi), multifunkcionalnost (za podravanje svih vrsta slubi/usluga i svih oblika poruka (audio, data, video), kompatibilnost (s postojeom infrastrukturom/resursima), sposobnost evolucije (iterativne nadogradnje sustava unutar vijeka trajanja).

Slika 8. Ciljni model pristupne mree Slika 9. Model za realizaciju suvremene pristupne mree za velike poslovne korisnike - FIFo concept

11

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 10. Inicijalni model realizacije suvremene pristupne mree na stambenim dijelovima velegradskih podruja koncept FTTB/FTTC Slika 11. Model realizacije suvremene pristupne velegradske mree koncept FTTB/FTTC/FTTH

12

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2.3.3. Komercijalna ADSL mrea Shema komercijalne ADSL mree prikazana je na slici 12. Ovakve mree su ve putene u rad od strane svih zapadnoeuropskih i sjevernoamerikih telekomunikacijskih operatora.Slika 12. DSL pristup irokopojasnim uslugama preko ATM mree

Uvoenje ovakve mree irokopojasnih usluga u komercijalnu uporabu potencijalno je vrlo profitabilno. Korisnici ADSL usluga su: mala, srednja i velika poduzea, znanstvene i obrazovne ustanove, hoteli i bolnice, rezidencijalni korisnici. Poslovnim korisnicima mogle bi se ponuditi sljedee usluge: brzi pristup Internetu, povezivanje LAN mrea, ostvarivanje videokonferencijskih veza izmeu centrale tvrtke i poslovnica, uvoenje telemedicine, interaktivnog uenja na daljinu i drugih teleusluga. Privatnim korisnicima mogle bi se ponuditi usluge: brzog pristupa Internetu, distribucije TV programa, videa na zahtjev, razne teleusluge. 13

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2.4. Kabeli pristupne i spojne mreeNa slikama 13., 14. i 15. su dani kabeli proizvoaa ELKA Zagreb koji se upotrebljavaju u izgradnji pristupne i spojne mree.Slika 13.

14

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 14.

15

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 15.

16

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2.5. ISDN (Integrated Digital Services Network)ISDN digitalna mrea s integracijom usluga je koncept pruanja skupa usluga, oprema i standarda pristupanja mrei. ISDN je nadogradnja postojee digitalne telefonske mree u smislu omoguavanja digitalne veze od korisnika do korisnika kao i poveanje prijenosnih kapaciteta postojee mree. Pogodnosti koje mrea ISDN nudi su: iroki spektar usluga, digitalna komunikacija brzinama od 64kbit/s do 2Mbit/s, vea kvaliteta pruanja usluga, pristup svim raspoloivim mreama, brzi pristup Internetu, videotelefonija i videokonferencije. Mrea ISDN omoguava dva naina pristupa: osnovni pristup BRA, primarni pristup PRA. Osnovni pristup BRA omuguuje pristup ISDN uslugama putem 2B+D (2*64kbit/s + 16kbit/s). BRA pristup namjenjen je rezidencijalnim i manjim poslovnim korisnicima. Ukupni kapacitet sastoji se od dva B kanala koji slue za razmjenu podataka kroz komutiranu mreu i jednog D kanala koji slui za signalizaciju, te za jo neke usluge ISDN. Pristup BRA omoguuje istovremenu razmjenu podataka mreom pri brzini od 128 kbit/s. Primarni pristup PRA omoguuje pristup ISDN uslugama putem 30B+D (30*64kbit/s + 64kbit/s). PRA pristup namijenjen je velikim poslovnim korisnicima i to za povezivanje njihovih kunih sustava na javnu telefonsku mreu, kao i za prijenos podataka. 2.5.1. Primjene ISDN usluga Pristup Internetu je jedna od najoitijih i najpopularnijih primjena mree ISDN. Pristup Internetu samo je dio prednosti mree ISDN koje se oituju u broj komunikaciji, boljoj kvaliteti veze i u razliitim komunikacijskim sposobnostima. Rad na daljinu je sve popularniji nain rada u modernim tvrtkama. Putem jedne ISDN linije mogue je istodobno osigurati telefonsku liniju, pristup Internetu ili LAN mrei tvrtke, te jedna BRA linija moe kuni ured ili udaljeni ured pretvoriti u uinkovito komunikacijsko sredite. Mali kuni uredi obino su uspjeniji od velikih korporacijskih ureda jer mogu brzo i uinkovito odgovoriti na zahtjeve korisnika, to je uporabom mogunosti mree ISDN postalo jo lake ostvarivo. Na slici 16. je prikazan primjer organizacije veze malog ureda koji ima do 25 zaposlenih, prema Internetu. Za male urede moe se upotrebljavati Microsoft Small Buisiness Server kako bi svaki korisnik u mrei mogao imati pristup Internetu. Pristup Internet mrei omoguava se putem ISDN modema. Small Business Server upotrebljavajui Microsoft Proxy Server, automatski obrauje pozive svakoga korisnika mrei pri pokuaju pristupa Internetu. Brzine pristupa su 64128 kbit/s. 17

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 16. Veza malog ureda prema Internetu

Organizacijsko rjeenje veze prema Internetu ureda s 20 do 50 zaposlenih prikazano na Slici 17 temelji se na uporabi ISDN routera. U rjeenju namjenjenom za ovakve urede bitno je omoguavanje kvalitetnog pristupa Internetu svakog korisnika preko uredske lokalne mree. U ovom rjeenju koritenje proxy servera nije nuno. ISDN to Ethernet router titi lokalnu mreu od neeljenih upada.Slika 17: Veza ureda s vie od 20 zaposlenih prema Internetu

2.5.2. Internet i ISDN Pristup Internetu osim javne telefonske mree (PSTN) omuguava i digitalna mrea integriranih usluga (ISDN). Istraivanja trita pokazuju da 97% postojeih Internet portova ine analogni modemi (32 milijuna) i ISDN portovi (2 milijuna). Predvia se da e se ove godine taj odnos promijeni. Od 133 milijuna Internet portova 83% init e: analogni modemi (86 milijuna) i ISDN portovi (24 milijuna). Ostatak e otpasti na asinkrone DSL portove. Dakle, i tada e 90% prometa nositi javna telefonska i ISDN mrea. PSTN/ISDN je najvea telekomunikacijska mrea, stoga telekomunikacijski operatori imaju jasan interes da i dalje ulau u nju, te da je to bolje iskoriste kao transportni medij do Interneta. 18

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2.5.3. Povezivanje Interneta i javne telefonske mree Telefonska mrea u Hrvatskoj je organizirana na dvije razine: pristupna i tranzitna. Mrea je podijeljena u etiri tranzitna podruja (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) koja imaju parove tranzitnih centrala na koje su povezane sve pristupne centrale tranzitnog podruja. Pristupne centrale su meusobno povezane samo tamo gdje nema tranzitne centrale tranzitnih sredita i sav meuupanijski promet se odvija preko tranzitne centrale. Iz toga razloga povezivanje Interneta i telefonske mree ide na tranzitnoj razini. Time se postie manje optereenje telefonske mree. ISDN PRA prikljuci na tranzitnim centralama namjenjeni su prikljuivanju na Internet. Na slici 18. prikazan je nain povezivanja Interneta i javne telefonske mree.Slika 18. Povezivanje Interneta i javne telefonske mree

Povezivanje preko ISDN primarnog pristupa (PRA) omoguava ISDN korisnicima pristup Internetu. Isto tako korisnicima analognih modema omoguen je kvalitetniji pristup Internetu, jer nakon pristupne centrale na koju je takav korisnik povezan put do Internet servera je potpuno digitalan. Tako vie ne postoje D/A i A/D konverzije na putu do komutacije na koju su bili spojeni modemi do samih modema, a koje su utjecale na smanjenje kvalitete veze. 2.5.4. ISDN i Internet Za korisnika Interneta ISDN prikljuak donosi brzinu nekoliko puta veu od one koju omoguava analogni modem. Osnovni ISDN pristup, uporabom obaju B kanala (B kanal 64 kbit/s), korisniku donosi brzinu od 128 kbit/s. Osobno raunalo prilagoava se ISDN suelju ugradnjom ISDN kartice. Dostupne su PC kartice razliitih mogunosti, koje omoguavaju spajanje na jedan ili vie BRA prikljuaka sve do PRA prikljuaka. Kartice namijenjene prikljuivanju na vie BRA prikljuaka, ili PRA prikljuak, namijenjene su serverima lokalnih raunalnih mrea kojima je tako omoguen izlaz na javnu ISDN mreu, odnosno prema Internetu brzinama do 2Mbit/s. ISDN kartice povezuju se na S/T ISDN suelje, te podravaju osnovnu komunikaciju po B kanalu brzinama n*64 kbit/s, i paketski prijenos (X.25) po B i D kanalu. ISDN adapteri omoguavaju i spajanje telefona, slanje faksa (skupine 3 i 4), te neke druge usluge koje podrava mrea ISDN. Cijena ISDN karice se ne razlikuje bitno od cijena analognih modema. ISDN omoguava viestuku namjenu: pristup Internetu razmjenu podataka s bilo kojim ISDN korisnikom iz cijeloga svijeta. 19

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2.6. Mrea InternetInternet je svojevrstan komunikacijski fenomen koji moemo promatrati sa tehnikog i sociolokog aspekta. Sa tehnikog aspekta Internet je mrea raunala na kojima su pohranjeni razliiti podaci i koja meusobno komuniciraju. U sociolokom smislu Internet ine pojedinci koji koriste globalnu mreu za pristup do udaljenih podataka ili za koritenje usluga nekog drugog raunala u svijetu. 2.6.1. HT Internet Krajem 1995. godine je slubeno zapoeo rad HT Interneta ime je HT postao prvi komercijalni davatelj Internet usluge u Hrvatskoj. Danas je T-Com internet vodei hrvatski ISP (Internet Service Provider) s vie od 540.000 korisnika. Putem velikog broja svojih modemskih ulaza koji podravaju najvee standardne brzine prijenosa podataka, T-Com internet svojim korisnicima osigurava: neogranien pristup uslugama Interneta u cijelom svijetu, neogranieno vrijeme sluenja Internetom, neogranien prijenos razliitih vrsta informacija, brz pristup modemom u bilo koje doba dana, e-mail adresu, brze i pouzdane veze prema najznaajnijim izvorima informacija i programa u svijetu, programsku podrku za jednostavno prikljuivanje na Internet. 2.6.2. Pristup modemom Tehniki preduvjeti za korisnike koji pristupaju Internetu sa svog osobnog raunala putem komutirane telefonske mree modemom su: osobno raunalo, analogni modem brzine do 56 kbit/s ili adapter za brzinu 64/128 kbit/s, telefonska linija, odgovarajui program za pristup Internetu. 2.6.3. Net Start Ova je usluga namijenjena korisnicima koji se svakodnevno ili povremeno slue Internetom. Net Start korisnik nema vremenskog ogranienja dok se slui Internetom, a naplauje mu se posebna tarifa za telefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik ne plaa mjesenu naknadu nego samo cijenu uporabe, u sklopu telefonskog rauna za taj mjesec. Paket Net Start korisnik sadri: -e-mail adresu kapaciteta 10 MB, -tri dodatne besplatne e-mail adrese, -novu uslugu besplatne sigurnosne zatite pristupa internetu, koja ukljuuje antivirusnu, antispam i firewall zatitu, -mogunost potpune samoadministracije korisnikog rauna putem T-Com internet korisnikih stranica (postavljanje preusmjeravanja pote, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zatite, aktivacija Meunarodne roaming usluge itd). 2.6.4. Net Plus Usluga je namijenjena korisnicima koji se intenzivnije slue Internetom. Net Plus korisnik nema vremenskog ogranienja u sluenju Internetom, a naplauje mu se po posebnoj tarifi za telefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik plaa mjesenu pretplatu u sklopu 20

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava T-Com rauna, a upotrebu Interneta u sklopu telefonskog rauna za protekli mjesec. Paket Net Plus korisnik sadri: - e-mail adresu kapaciteta 10 MB - tri dodatne besplatne e-mail adrese - novu uslugu besplatne sigurnosne zatite pristupa internetu, koja ukljuuje antivirusnu, antispam i firewall zatitu - mogunost potpune samoadministracije korisnikog rauna putem T-Com internet korisnikih stranica (postavljanje preusmjeravanja pote, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zatite, aktivacija Meunarodne roaming usluge itd) 2.6.5. Net Super Usluga je namijenjena korisnicima koji se vrlo intenzivno slue Internetom. Net Super korisnik nema vremenskog ogranienja dok se slui Internetom, a naplauje mu se posebna tarifa za telefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik plaa mjesenu naknadu u sklopu T-Com rauna, a uporabu Interneta u sklopu telefonskog rauna za taj mjesec. Paket Net Super korisnik sadri: - e-mail adresu kapaciteta 10 MB, - tri dodatne besplatne e-mail adrese, - novu uslugu besplatne sigurnosne zatite pristupa internetu, koja ukljuuje antivirusnu, antispam i firewall zatitu, - mogunost potpune samoadministracije korisnikog rauna putem T-Com internet korisnikih stranica (postavljanje preusmjeravanja pote, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zatite, aktivacija Meunarodne roaming usluge itd) 2.6.6. Net Gost Usluga je namijenjena svima koji tek povremeno pristupaju Internetu i nemaju potrebu za e-mail adresom i trajnim registriranjem. Net Gost korisniku omoguen je pristup u svjetsku internet mreu bez posebne registracije na T-Com internet voru. Net Gost korisnik nema svoje korisniko ime (account) na T-Com internetu. 2.6.7. Stalna veza na Internet Tehniki podaci za korisnike putem usmjerivaa (router) i zakupljenog voda svoju lokalnu mreu trajno veu na Internet su: odgovarajui usmjeriva (router), odgovarajui komunikacijski ureaj za eljenu brzinu prijenosa, zakupljeni vod do najblieg T-Com vora. 2.6.8. Veliki korisnik Uporabom jednog od prijenosnih protokola (PPP, HDLC, Frame Relay) mogue je ostvariti brzine prijenosa od 33,6 kbit/s do 8Mbit/s. T-Com osigurava korisniku domenu i odgovarajui broj Internet adresa. Korisnik u svojoj lokalnoj mrei ima raunalo (ili vie njih) koje obavlja funkciju Mail Servera i Domain Name Servera za njegovu domenu. Veliki korisnik u pravilu komunicira sinkronim nainom prijenosa, a kod manjih je brzina (do 33,6 kbit/s) mogue upotrijebiti i asinkroni nain rada. 21

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2.6.9. Veliki korisnik u nacionalnoj mrei Usluga je namijenjena velikim korisnicima koji svu Internet komunikaciju obavljaju unutar Hrvatske. Promet je ogranien sampo na mreu T-Com-a i mree T-Com-ovih ravnopravnih (peering) partnera. Putem odvojenih prikljuaka mogue je kombinirati obje vrste usluga, te istodobno biti veliki korisnik u nacionalnoj i u svjetskoj Internet mrei. 2.6.10. Meunarodni Internet roaming Meunarodni Internet roaming je namijenjen korisnicima T-Com usluga koji se u inozemstvu ele putem lokalnog telefonskog poziva vezati na korisniki raun T-Com-a, kao i korisnicima drugih Internet mrea koji se nau u Hrvatskoj i ele se iz nae telefonske mree putem T-Coma povezati na svoje korisnike raune u domicilnim zemljama. Korisnicima T-Com-a je na raspolaganju vie od 8000 ulaznih toaka (POP-ova) u vie od 150 zemalja irom svijeta. Detaljnije upute za koritenje Internet roaminga objavljene su na Web stranicama http://www.tcom.hr/poslovni/internet/roaming/usluge.asp.Slika 19. Openita shema HiNet mree

2.6.11. Napredne usluge usluge s dodanom vrijednou Internet mrea je zbog svoje sveope prisutnosti i rasprostranjenosti dostupna iroj populaciji stanovnitva. Ta je injenica potakla razvitak mnogih aplikacija koje koriste infrastrukturu Internet mree za pristup korisnicima. Neke od usluga su: telefonski i web imenik, web trgovina, Internet bankarstvo, 22

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava prijenos govora preko Internet protokola (VoIP), prijenos faksimila putem Internet protokola (FoIP), uenje na daljinu. Telefonski i Web imenikSlika 20.

Usluga telefonskog imenika je alternativa usluzi slube informacija. Naime, podaci o telefonskim pretplatnicima i korisnicima Web stranica u jednoj dravi postavljeni su u bazu podataka. Kreiranjem dinamikih stranica mogue je postaviti upit za odreeni podatak na koji posluitelj daje rjeenje u obliku ispisa osoba koje zadovoljavaju zadani kriterij. Ova usluga je dostupna 24 sata dnevno i to neogranieno mnogo puta. Potrebno je omoguiti pretraivanje po dijelu naziva pretplatnika to daje tonije rezultate. Takoer je potrebno osigurati sloeni pristup veem broju korisnika istovremeno. HT posjeduje takav imenik na adresi imenik.tel.hr. Pod uvjetom da su podaci trenutno aurirani ova usluga predstavlja najbri mogui nain dobivanja informacija o pretplatnicima. Pruatelji pristupa Internetu takoer daju na uvid i popis vlastitih Web korisnika. Problem je u tome to ne postoji jedinstvena baza podataka svih korisnika WWW usluge u svijetu po kojoj je mogue pretraivanje po kljunoj rijei. Kao osnovni podatak potrebno je poznavati davatelja usluge koji je ugostio web sadraj odreenog korisnika ili tvrtke. Web trgovina Web trgovina se sastoji od niza stranica na kojima se mogu razgledati, naruiti i platiti ponueni proizvodi. 23

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 21.

Kao tehnika podloga Web trgovine nalazi se operacijski sustav, uobiajeno Windows NT, Unix ili Linux. Web trgovina se kreira postavljanjem Web posluitelja koji esto ima dodatak za kriptiranje potreban kod prikupljanja podataka o broju kartice. Kriptiranje se odvija po SSL protokolu. Podaci o proizvodima nalaze se u bazi podataka na posluitelju. Dinamiko kreiranje stranica prema podacima iz baze podataka izvodi se primjenom ASP tehnologije. Sadraj stranice nije stalan ve ga odreuje korisnik iteracijom s Web stranicama. Korisnik takoer kao klijent komunicira s posluiteljem, a autorizacija se odvija preko kratkih informacija zvanih cookies (kolaii). Odabrane proizvode korisnik sprema u virtualnu koaricu koja sprema popis odabranih artikala i njegove koliine. Sadrajem vlastite koarice korisnik moe upravljati tako da moe izvriti pregled koarice, pranjenje dijela ili cijele koarice, ispisa trenutno potroene koliine novca i sl. Na poetku ili na kraju kupovine od korisnika se trae podaci poput imena, prezimena, adrese, imena tvrtke i sl. Plaanje naruenih proizvoda mogue je na vie naina, karticom, pouzeem ili opom uplatnicom. Prilikom plaanja kreditnom karticom korisnik mora u Web formularu ostaviti broj svoje kartice koji se zatitno kodiran alje prodavau. Prodava s navedenim iznosom tereti raun kupca i alje robu kupcu. Prilikom prodaje pouzeem roba se alje kupcu koju on plaa prilikom primitka od potara. Slina je situacija i kod plaanja opom uplatnicom. Dostava proizvoda moe biti preko potanske usluge ili pak preko posebnih slubi za dostavu. Svaka Web trgovina mora ostaviti mogunost povrata naruene robe u odreenom vremenskom razdoblju uz povrat novca. Takoer mora omoguiti informacije o servisu, rezervnim dijelovima, te dodatne informacije o proizvodu kod svojih dobavljaa u cilju zadovoljenja kupca. Uspostava web trgovine podrazumijeva usvajanje tehnologija kreiranja Web stranica, zatitnog kodiranja, integracije Web sadraja s bazama podataka, generiranje dinamikih Web stranica i slino. Male tvrtke koje prodaju relativno uski asortiman roba mogu zakupiti Web trgovinu koju odravaju druge tvrtke. Sa vlastitog raunala prodava se spaja na posluiteljsko raunalo tvrtke koja je za njegove potrebe otvorila Web trgovinu te unosi izmjene u asortimanu, stanju zaliha, cijenama i slino. Takoer postoji mogunost kupnje instaliranog posluitelja Web trgovine kojeg prodava mora sam posluivati, ali na takav nain ima potpunu kontrolu trokova, zarade, te posjeenosti vlastite Web trgovine. 24

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 22.

Internet bankarstvoInternet bankarstvo ili telebanking je uporaba Internet infrastrukture u poslovanju banaka kojom se omoguava korisniku samoposluivanjem obaviti akcije plaanja rauna, prebacivanja novca s rauna na raun, uvida u stanje rauna i slino.Slika 23. Nain provjere identiteta korisnika Internet bankarstva

Sigurnosna komponenta kod Internet bankarstva je uvelike izraena i podijeljena u dvije razine razina provjere identiteta korisnika i sigurnost komunikacije s korisnikom. Korisnik za koritenje usluge Internet bankarstva mora imati raunalo, pristup Internet mrei te identifikator, ureaj koji generira jednokratnu lozinku koja se koristi pri provjeri identiteta korisnika u bankovnom sustavu. Sigurnost komunikacije korisnika i bankovnog sustava se osigurava razmjenom zatitno kodiranih poruka po SSL protokolu putem Internet mree. Sama banka treba imati potvrdu o autentikaciji. 25

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Uenje na daljinu

Sustavi uenja na daljinu omoguavaju obrazovanje u elektronikom okruenju gdje korisnici ue u bilo koje vrijeme, uporabom raunala kod kue ili u uredu. Internet mrea sa svojim uslugama elektronike pote, prijenosa datoteka (ftp), WWW je idealna infrastruktura za odvijanje procesa daljinskog uenja. Mogue je organizirati formalne i neformalne programe daljinskog uenja. Putem elektronike pote mogu se primati poruke sa potanskih lista organiziranih na neku tematiku kao i mogunost razmjene poruka. Korisnik se takoer moe pretplatiti na elektronske asopise posveene odreenoj tematici. WWW usluga sa svojim svojstvima hipertekstualnih veza i multimedijalnog sadraja predstavlja najatraktivniji nain provoenja usluge uenja na daljinu. Web stranice mogu sadravati tekst, slike, audio i video zapise te, u sprezi s uslugom elektronike pote, omoguavaju potpuni proces uenja. Sukladno opisanim nainima samouenja i pronalaenja podataka putem Internet mree mogue je organizirati formalne programe uenja na daljinu. Prvenstveno je to prikladno kod organiziranja osposobljavanja i teajeva namijenjenih zaposlenim osobama. Teajevi se mogu organizirati na intranet mrei neke tvrtke kojom ona na brz, jeftin i uinkovit nain moe podii struno znanje svojih djelatnika. Prednosti daljinskog uenja putem Internet mree su mogunost suradnikog rada profesora, predavaa i uenika, zatim interaktivni pristup multimedijalnom sadraju te ravnopravan pristup znanju uenicima na lokalnoj i nacionalnoj razini, u gradu i u udaljenim mjestima.

Komponente elektronikog okruenja namijenjenog uenju na daljinuSlika 24.

Uloga uitelja je tumaenje gradiva, a uitelj moe biti osoba ili program. Nadzornik brine o organizaciji te o provjeri identiteta uenika, a njegovu ulogu moe preuzeti uitelj, uenik ili program. Ostali uenici takoer sudjeluju u procesu uenja kao kod tradicionalnog modela uenja. Nastavna graa je organizirana u hipertekstualne, multimedijske dokumente, kao to su lekcije, vjebe, simulacijski programi. Dodatni izvori informacija su asopisi, prirunici koji ne spadaju u nastavnu grau. Alati su sredstva kojima se uenik pomae pri uenju kao to su kalkulatori, programska podrka za komunikaciju. 26

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Prijenos govora preko IP mree

Internet protokol je prvenstveno namijenjen prijenosu informacija u nerealnom vremenu, a temelji se na komutaciji paketa u koje se paketiziraju informacije. Slanje govora putem IP protokola sastoji se od digitaliziranja i paketiziranja govora te slanja kroz mreu Internet, a naziva se Internet telefonija. Model Internet telefonije temelji se na komunikaciji dvaju ili vie korisnika koji posjeduju multimedijalno raunalo spojeno na Internet. Uzorkovanje, saimanje i paketizacija govornog signala odvija se u koderu raunala poiljatelja. Na prijemnom raunalu, nakon dekodiranja govorni signal sluamo preko zvunika raunala. Krajnji korisnik moe i preko telefonskog ureaja pristupiti Internet telefoniji. Tada se pristup Internet mrei odvija preko poveznika koji obavlja povezivanje telefonske i Internet mree prevoenjem telefonskih brojeva u IP adrese i obratno. U ovom sluaju digitalizacija govornog signala mogua je u samom telefonskom aparatu, telefonskoj centrali ili u povezniku. Usluge IP telefonije ukljuuju komunikaciju: telefon-telefon, telefon-IP telefon i obratno, telefon-PC telefon i obratno, IP telefon-IP telefon, IP telefon-PC telefon i obratno, PC telefon-PC telefon. Standardnim telefonom pristupa se Internet telefoniji putem poveznika tako da se bira njegov telefonski broj. Na dobiveni izbornik unese se telefonski broj ili adresa pozivatelja. Poveznik provjerava status pozivatelja i uspostavlja vezu i nadzire promet.Slika 25: Arhitektura IP telefonije

PC telefon je aplikacija postavljena na multimedijalno raunalo koje je spojeno na IP mreu. Uz uobiajene funkcije prijenosa i kodiranja govora ove aplikacije omoguavaju tekstualnu razmjenu podataka (text chat), govornu potu, plou (whiteboard), prijenos podataka, statistiku veze, blokiranja poziva, mjera vremena poziva. Takoer podrava prikljuak PC kamere na USB suelje te ostvaruje uslugu videotelefona. Bolje performanse se postiu ako se u raunalo ugradi kartica za kodiranje govora. Ova kartica predstavlja poveznik za mali broj prikljuaka. 27

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava IP telefon se spaja izravno na IP mreu preko Ethernet suelja. IP telefon predstavlja telefonski ureaj koji u sebi ima ugraen sklop za kodiranje govornog signala. Konfiguriranje IP telefona se obavlja putem Web suelja. Naplatu usluge mogue je izvriti plaanjem prije (pre-paid) ili poslije (post-paid) ostvarene usluge. Korisnici usluga IP telefonije mogu biti fizike osobe korisnici pokretnih i nepokretnih telefona, tvrtke te telekomunikacijski operateri i davatelji podatkovnih usluga. Osnovni elementi arhitekture IP telefonije, a koji se temelje na H.323 standardu namijenjenom za prijenos multimedijalnih usluga u realnom vremenu preko paketskih mrea su: terminali, poveznici, administratori poveznika, viespojne upravljake jedinice. Terminali koji se koriste za kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju u stvarnom vremenu su telefon, raunalo koje podrava H.323 standard te multimedijske aplikacije. Poveznik spaja dvije razliite mree prevoenjem protokola za uspostavu i prekid poziva, pretvorbom formata medija i prenoenjem informacija meu mreama. Administrator poveznika je sredinja toka za sve pozive unutar mree. Administrator poveznika obavlja funkcije adresiranja, daje odobrenja i provjere ispravnosti terminala i poveznika, upravlja pojasnom irinom te obraunava i naplauje korisnike usluge.

Prijenos faksimila preko IP mree (FoIP)

Aplikacije prijenosa faksimila putem paketskih mrea omoguava rad faksimil ureaja preko mrea s komutacijom paketa kao to je Internet. Postoje dva naina prijenosa faksimila: metoda kontinuiranog prijenosa u realnom vremenu i metoda pohrani i proslijedi (store-and-forward). Prijenos faksimila je slian prijenosu elektronike pote, a prednosti su u utedi u prijenosu putem paketskih mrea u odnosu na slanje preko telefonske mree, zatim brem slanju faksimila na vie adresa istovremeno te u smanjenju broja potrebnih telefonskih linija.

Usluga elektronika pota-faksimil

Postoji mogunost slanja elektronike pote na faksimil ureaj putem mree Internet. Putem korisnikog programa za slanje elektronike pote umjesto adrese unosi se slijedei oblik adrese: [email protected]_usluge_FoIP.com. Podran je i prijenos dodanih datoteka koje su kreirane u nekom tekstualnom programu koje se transformiraju u faksimil. Davatelj usluge FoIP posjeduje Internet faksimil poveznik koji obavlja prethodno opisane akcije.

Usluga faksimil-faksimil

Usluga slanja faksimil dokumenata putem Internet mree povoljna je radi sniavanja trokova, poglavito pri slanju velikog broja faksimila. Slanje faksimila se moe obaviti na razne naine uz koritenje usluge davatelja FoIP. Davatelj FoIP usluge prihvaa faksimil, ponavlja slanje ako je odredinji faksimil zauzet, te osigurava potvrdu slanja ili prekida pri slanju faksimila. 28

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

3. VIEUSLUNE MREE UTEMELJENE NA IP PLATFORMIDinamiki rast prometa, pojaan eksplozijom podatkovnih komunikacija, pristupa internetu i mobilne telefonije, kao i stvaranje nove generacije multimedijalnih usluga, postao je pokreta ogromnog zahtjeva za poveanjem kapaciteta u gradskim i magistralnim transportnim mreama. Na slici 26. prikazana su predvianja potreba za informacijskim kapacitetima u godinama koje dolaze.Slika 26.

Uvaavajui tehnologiju internet protokola (IP), kao vieuslunog protokol sloja, nuno se namee upotreba mree svjetlovodnog sloja (Optical Layer Network). Funkcija prijenosnog sloja definirana je kao pouzdana i jeftina transmisija prometa izmeu mrenih toaka i od korisnika do tih mrenih toaka. Glavni zahtjev koji stoji pred prijenosnom mreom je porast njezine inteligencije, da bi se obavili zadaci viih slojeva. To znai da prijenosni sloj treba pomoi IP mrenom sloju kod podizanja pouzdanosti i raspoloivosti sustava kao cjeline. Kako opseg prometa raste, telekomunikacijska mrea ga mora pratiti, kako uz pomo geografskih proirenja sustava, tako i poveanja kapaciteta. Mree trebamo graditi na nain da su nadogradive u budunosti, s mogunou ispunjavanja novih zahtjeva. Iteracijski postupci izmeu sustava upravljanja mreom, mrenog planiranja i alata za dizajniranje mree, pomau da bi se ovaj sloeni zadatak mogao rijeiti. Dinamiko preusmjeravanje (routing), pokazalo se kao najpogodnija mrena arhitektura da bi se izvrila interkonekcija IP sloja i prijenosne mree. Dinamiko prijenosno preusmjeravanje zahtijeva da IP sloj konfigurira prijenosnu mreu sukladno prometnom inenjeringu, varijacijama u optereenju, grekama/prekidima na mrei i zaguenju. Ono takoer zahtijeva fleksibilnu, dinamiki konfiguriranu prijenosnu infrastrukturu. Ovo se moe realizirati koritenjem add/drop multipleksera i digitalne unakrsne konekcije, kao i multipleksera optikog sloja, te optike unakrsne konekcije. 29

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Moda u prvom trenutku dinamiko-prijenosno preusmjeravanje nema toliki znaaj zbog startnog prekapacitiranja sustava, meutim rast potreba za irokopojasnom paketskom mreom u budunosti e sigurno pomoi sauvanju kvalitete usluge. Dinamiko prijenosno preusmjeravanje, sa svojim alociranjem resursa u realnom vremenu tamo gdje su oni potrebni, optimizira ulaganje u mreu. Fleksibilni elementi svjetlovodne mree i inteligentni sustavi upravljanja mreom klju su rjeenja u osiguranju da e upravljanje uslugama od kraja do kraja biti podrano sa svih aspekata. Svjetlovodni kabel postaje temeljni kamen razvitka telekomunikacijskih vieuslunih mrea. Svjetlovodna mrea postaje jedino rjeenje za ispunjenje zahtjeva krajnjeg korisnika u budunosti. Na slici 27. dan je prikaz prijelaza sa tradicionalnih jednouslunih mrea na vieuslune mree.Slika 27. Prijelaz sa jednouslunih na vieuslunu mreu Slika 28. Arhitektura konvergiranih IP usluga

Slika 28. pojednostavljeno ilustrira arhitekturu vieuslune mree. 30

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Dananje irokopojasne telekomunikacijske mree uglavnom se grade oko jezgrene ili temeljne mree (Backbone Network), kojoj krajnji korisnici (End Users) pristupaju posredstvom pristupnih mrea (Access Networks). Na strani krajnjeg korisnika najee se nalazi jedan ili vie krajnjih ureaja koji su danas vrlo esto povezani u lokalnu mreu (Local Area Network). Jezgrena je mrea zaduena za transport informacija izmeu krajnjih korisnika ili izmeu krajnjih korisnika i davatelja sadraja, usluga, odnosno aplikacija. Jezgrena mrea obavlja prijenos, odnosno transmisiju te komutiranje (switching), odnosno usmjeravanje informacija.

3.1. Transmisijske mree

Transmisijska ili prijenosna telekomunikacijska mrea je skup prostorno distribuiranih i povezanih transmisijskih sustava, iji je zadatak prenijeti ponuenu koliinu informacija, zahtijevane kvalitete na traenu udaljenost uz to manju cijenu. Transmisijska se mrea moe opisati i kao skup transmisijskih vorova ili linkova koji na fizikoj razini povezuju krajnje korisnike s vorovima u pristupnoj mrei, te vorove meusobno u jezgrenoj mrei. 3.1.1. Optiki transmisijski sustav Razvitak optike transmisijske mree potaknut je nizom razloga: - tehnoloki napredak komponenti za prijenos, komutaciju i procesiranje optikog signala, - pad cijena fotonikih komponenata, - poveanje zahtjeva za raznolikou telekomunikacijskih usluga, - poveanje zahtjeva za fleksibilnou, - poveanje zahtjeva za raspoloivou, - brzi porast prometa, - zahtjevi za irokopojasnim uslugama. Svojstva optike mree su: - optika transparentnost na velikim udaljenostima, - ogroman potencijalni transmisijski kapacitet, - mala uestalost pogreke (BER), - fleksibilnost u radu, - integracija postojeih usluga. Osnovne tehnologije i tehnike optike mree su: - multipleksne tehnike, - tehnologija svjetlovodne niti, - tehnologije fotonikih sustava i komponenti, - transmisijska tehnika, - komutacijska tehnika, - obrada optikog signala. 3.1.2. Arhitekture transmisijskih mrea Suvremena transmisijska mrea temelji se na digitalnom prijenosu i vremenskom multipleksiranju u elektrikoj domeni, valnom multipleksiranju u optikoj domeni, te prostornovremenskom prospajanju. Osnovni elementi transmisijske mree su: digitalni linkovi (elektriki ili optiki), ureaji za multipleksiranje i komutacijski elementi (ADM, OADM, DXC i OXC). 31

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U mrei se prospajaju agregatni tokovi na dugoronoj osnovi da bi se zadovoljili prometni zahtjevi izmeu pojedinih vorova komutacijske mree. Promjene u komutacijskoj matrici vorova transmisijske mree dogaaju se u dva sluaja: - zbog promjene u prometnim zahtjevima (spora promjena), ili - zbog kvara u mrei i potrebe da se preusmjeravanjem izbjegne gubitak prometa (brza promjena). Za zadovoljenje prometnih zahtjeva (slika 29.) izmeu vorova A i B, u normalnom stanju mree koristi se primarni put (A, B) s potrebnim kapacitetom od x standardnih kanala, a izmeu A i C primarni put (A, C) s y kanala. U sluaju kvara izmeu vorova transmisijske mree (prospojnika) A i B, ugroen je promet na oba puta. U prospojnicima A, B i C treba u to kraem vremenskom intervalu prospojiti promet na rezervne putove: rezervni put (A, D, B) umjesto primarnog (A, B) i rezervni put (A, D, C) umjesto primarnog (A, B, C).Slika 29.

3.1.3. Suvremena arhitektura transmisijske mree Suvremena arhitektura transmisijske mree razlikuje dvije osnovne razine: jezgrenu i pristupnu mreu. U jezgrenoj mrei s veim udaljenostima izmeu transmisijskih vorova, na meunarodnoj i nacionalnoj razini, primjenjuje se povezana optika mrea jer minimizira duljine optikih putova. U vorovima se koriste elektriki prospojnici (DXC) s tendencijom prema primjeni optikih prospojnika (OXC). Radi poveanja mogunosti preivljavanja u sluaju kvara, primjenjuju se redundandni optiki putovi uz primjenu razliitih scenarija zatite i obnavljanja (npr. zatite 1+1, 1:1, obnavljanje linka). Optika transmisijska mrea koja obuhvaa optiki prijenos i prospajanje u optikoj domeni, najee na razine valnih duljina, naziva se sveoptikom transmisijskom mreom. Na razini mree gdje udaljenosti nisu velike (regionalna razina) najvie se koristi prstenasta struktura. U prstenastoj mrei primjenjuju se add/drop multiplekseri i to elektrini (ADM) ili optiki OADM. Radi zatite u sluaju kvara, koristi se dvostruki prsten. 32

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na razini pristupne mree najee se koristi zvjezdasta struktura, kao najjeftinija, ali i nejnepouzdanija. Uvaavajui injenicu da je telekomunikacijska mrea informacijska infrastruktura, nuno je potrebno poveati pouzdanost i raspoloivost pristupa korisnika na mreu, pa je nae opredjeljenje za zvjezdastom strukturom pristupne mree (vidi sliku 30).Slika 30. Osnove topologije transportnih mrea

Dananja hijerarhija razina transmisijske mree u slojevitom prikazu ima tendenciju smanjenja skupih i sloenih posrednika (ATM i SDH) izmeu sveprisutnog IP sloja i perspektivnog fizikog sloja DWDM (slika 31). Protokol s komutacijom oznaka u IP mrei MPLS (Multi-Protocol Label Switching) u optikoj domeni postaje protokol s komutacijom valnih duljina MPS (Multi-Protocol Lambda Switching).

IP ATM MPLS MPS SDH DWDMSlika 31. Razine mree

U IP mrei primjenjuje se komutacija paketa, kao najuinkovitiji nain prijenosa i komutacije podataka u mrei. Budui da se i dalje oekuje velik porast podatkovnog prometa u telekomunikacijskoj mrei, moe se oekivati razvoj i implementacija optike komutacije paketa (OPS-Optical Packet Switching) u optikim mreama nove generacije. S tehnolokog gledita ovaj zadatak nije jednostavno realizirati jer pretpostavlja brzu optiku komutaciju zaglavlja paketa i primjenu optikih memorija. 33

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Kao kompromisno rjeenje se razmatra optika komutacija snopova (OBS Optical Burst Switching), u kojoj se paketi agregiraju u velike snopove koji se prenose odvojeno od zaglavlja snopa i tako ostavljaju dovoljno vremena za elektroniko procesiranje i usmjeravanje. Na slici 31. prikazana je evolucija funkcionalnosti optike mree koja se oekuje u sljedeih nekoliko godina. Novi telekomunikacijski operatori na prostoru Republike Hrvatske grade informacijskokomunikacijsku mreu zasnovanu na IP platformi, sa uvoenjem MPLS protokola. IP MPLS mrea se u poetnoj fazi rada sastoji od glavnog vora u Zagrebu, te regionalnih centara u Rijeci, Splitu i Osijeku. Svaki od tri regionalna centra povezana su na centralni vor u Zagrebu beinim radio vezama i optikim vezama. Osim zvjezdaste strukture povezivanja sa glavnim vorom, nuno je izvriti i meusobno povezivanje meu vorovima, kako bi se osigurala redundantnost kapaciteta.Slika 32.

34

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

4. DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTISve tehnike sustave openito moemo podijeliti na: sustave koji se obnavljaju, sustave koji se ne obnavljaju. Sustave koji se obnavljaju moemo podijeliti na: sustave koji se obnavljaju na nivou komponente, to jest za vrijeme izvrenja obnavljanja ne prekida se izvrenje zadatka, sustave koji se obnavljaju na nivou sustava, to jest za vrijeme izvrenja obnavljanja prekida se izvrenje zadatka. Sustave koji se ne obnavljaju moemo podijeliti na: sustave koji za vrijeme obnavljanja bezuvjetno prekidaju izvrenje zadatka, sustave koji se uope ne obnavljaju. Sustavi koji se obnavljaju Sustavi Sustavi koji se ne obnavljaju Sustavi koji se obnavljaju na nivou komponente Sustavi koji se obnavljaju na nivou sustava Sustavi koji za vrijeme obnavljanja bezuvjetno prekidaju rad Sustavi koji se uope ne obnavljajuSlika 33.

Prema mjestu koje sustav zauzima u ovoj podjeli definiraju se osnovne veliine iz teorije pouzdanosti. Na primjer sustav koji se uope ne obnavlja ne posjeduje veliinu raspoloivosti. Telekomunikacijski sustavi spadaju u sustave koji se obnavljaju, ovisno o strukturi obnavljanje se vri na nivou sustava ili na nivou komponente. Kod telekomunikacijskih sustava definiramo sve pojmove iz teorije pouzdanosti: efikasnost, raspoloivost i pouzdanost. 35

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

4.1. Definicija osnovnih pojmova i funkcija4.1.1. Efikasnost Efikasnost je vjerojatnost izvrenja zadatka uz odgovarajuu cijenu kotanja. E(t;) =

D (t ; ) C (t ; )

D(t;) vjerojatnost izvrenja zadatka C(t;) cijena izvrenja zadatka Vrlo esto efikasnost izraavamo i u obliku E(t;) = Ee(t;)Et(t;) Ee(t;) ekonomski aspekt efikasnosti Et(t;) = D(t;) tehniki aspekt efikasnosti 4.1.2. Raspoloivost Raspoloivost je vjerojatnost da e u nekom po volji odabranom trenutku sustav koji se obnavlja biti u ispravnom stanju. Praktiki raspoloivost najee raunamo iz odnosa ukupnog vremena ispravnog rada i itavog vremena promatranja sustava. A(t) =

Ta Tu

Ta ukupno aktivno vrijeme Tu ukupno vrijeme promatranja 4.1.3. Pouzdanost Pouzdanost je vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu uz definirane uvjete rada i zadatak. 4.1.4. Osnovne funkcije teorije pouzdanosti i odnosi meu njima U teoriji pouzdanosti definiramo etiri osnovne funkcije: R() pouzdanost, vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu, f() funkcija gustoe kvarova, () funkcija intenziteta kvarova, F() vjerojatnost kvara u nekom vremenskom intervalu. Oito je da postoji odreena veza izmeu funkcije R() i F(), ta veza je dana relacijom. R() + F() = 1 Iz gornje relacije proizlazi R() = 1 - F() 36

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Takoer iz teorije matematske statistike i vjerojatnosti poznata nam je veza izmeu funkcija f() i F().

F() =

f ( )d

Takoer iz funkcije gustoe kvarova moemo izraunati vrijednost pouzdanosti. Pomou donjeg izraza najprije moemo izraunati prosjean broj kvarova u nekom intervalu (). () =

0

( )d

Poissonova raspodjela P(n;) daje vjerojatnost odreenog broja kvarova, pouzdanost je vjerojatnost nultog kvara. R() = P(0;) Iz gornje relacije nam proizlazi veza izmeu funkcije R() i ().

( ) d

R() = e

0

Preko navedenih gornjih jednadbi proizlazi nam veza izmeu sve tri navedene funkcije koja glasi: f() = ()() Oblik pojedinih statistikih dogaaja ovisit e prvenstveno o obliku funkcija (). U naim razmatranjima najee se uzima da je funkcija () konstanta, to odgovara razdoblju normalnog rada tehnikog ureaja.Slika 34.

37

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

5. DEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGAKorisnika telekomunikacijskih usluga zanima iskljuivo kvaliteta usluga koju mu mrea prua. Prethodno izraavanje kvalitete telekomunikacijskih usluga je iznoeno vie parametrima nego li stvarnom definicijom. Parametri u upotrebi su: gomilanje, vrijeme odziva, umovi, prekidi itd. CCITT preporuka G 106 (poglavlje l) definira kvalitetu usluga kao vjerojatnost uspjenog zavretka posluivanja. Razlikujemo tri skupine razloga, odnosno uzroka koji rezultiraju neuspjenim zavretkom posluivanja i to: pozivajui korisnik, telekomunikacijski sustav u mrei, i pozvani korisnik ili posluitelj, odnosno davatelj usluge. Iako su sva tri mogua izvora neuspjenog zavretka posluivanja jednako vana, s obzirom na irinu problema, predmet obrade e biti kvaliteta veza unutar telekomunikacijske mree. Ova kvaliteta usluga se odnosi na kvalitetu usluga sa stanovita korisnika. Pojam kvalitete usluga sa stanovita korisnika esto se naziva i efikasnost telekomunikacijske mree sa stanovita korisnika, a dana je kao odnos broja uspjenih posluivanja s obzirom na ukupan broj pokuaja pozivanja, ukljuujui osim kompletne veze i utjecaj ponaanja korisnika. CCITT ovu sloenu vjerojatnost naziva vjerojatnost uspjenog posluivanja: p = p1 p2 p3 gdje je: p vjerojatnost uspjenog posluivanja, p1 raspoloivost telekomunikacijske mree, p2 pouzdanost uspostavljene veze, p3 komponenta ljudskog faktora. p1, p2 i p3 se mogu dalje razloiti na : p1 = p11 p12 p2 = p21 p22 p3 = p31 p32 Produkt vjerojatnosti p1 p2 daje kvalitetu mree (Network Connection Ration NCR), koja se dobiva kao odnos uspjelih pokuaja uspostavljanja veze obzirom na ukupan broj pokuaja uspostavljanja veze, uz uvjet da se veza uspostavlja prema slobodnom korisniku ili slobodnom davatelju TK usluga. Vjerojatnost p11 se odnosi na pojedine pretplatnike telekomunikacijske prikljuke (ptp), a daje se kao raspoloivost, odnosno vjerojatnost korisnike dostupnosti do centralnih organa. p12 predstavlja vjerojatnost da jedan prihvaeni poziv, a na temelju informacija o pozivanom korisniku bude uspjeno prospojen .Oito je da se ovaj parametar ne odnosi samo na tzv. tehniku raspoloivost telekomunikacijskog sustava, ve on ovisi i o prometnoj sposobnosti tj. vjerojatnosti da e veza biti uspjeno prospojena u uvjetima realnog prometnog optereenja. 38

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Vjerojatnost p3 ovisi iskljuivo o ponaanju A i B korisnika i nije predmet razmatranja, ali u svrhu razjanjenja treba kazati da se p31 vrlo esto navodi u literaturi i kao p13 tj. kao vjerojatnost da je B korisniki telekomunikacijski prikljuak slobodan, ili posluitelj odnosno davatelj usluga. Sa vjerojatnou p32 razmatra se ponaanje korisnikog telekomunikacijskog prikljuka kao inicijatora pokuaja uspostavljanja eljene veze. U ranijim razmatranjima korisnici su se tretirali kao apsolutni izvori prometa, kojima se ne mogu pripisati nikakva svojstva. U stvarnosti na korisnike telekomunikacijske prikljuke, odnosno na njihovo ponaanje u velikoj mjeri utjee stanje u mrei, pa korisniki telekomunikacijski ureaj i mrea ine zajedno jedan sustav izmeu ijih se dijelova razmjenjuju informacije. U vezi toga govori se o ponaanju korisnika prilikom pokuaja ponovljenog pozivanja, a u svrhu uspjenog ostvarenja veze. Zbog toga je potrebno razluiti pojam gubitak poziva od gubitka veze. Na temelju praenja ovako specificiranih vjerojatnosti skupa dogaaja nazvanih kvaliteta usluga moemo u potpunosti procijeniti kvalitetu usluge koju osjea korisnik, odnosno kvalitetu posluivanja. Ova informacija daje kvantificirano veliinu o kvaliteti telekomunikacijske mree, a postizanje definiranog nivoa tako specificirane kvalitete predstavlja krajnji cilj eksploatacije. Analizirajui elementarne vjerojatnosti ovog skupa uoavamo da moemo izvriti razdvajanje utjecaja prometa i utjecaja korisnika telekomunikacijskog prikljuka od utjecaja otkaza (kvarova) na kvalitetu posluivanja, a trajno praenje nabrojenih parametara omoguava identifikacija mjesta otkaza kao i razdvajanje utjecaja trajnih od trenutnih smetnji.Slika 35. Komponente koje utjeu na kvalitetu usluga

39

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

6. DEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVAEfikasnost telekomunikacijskih sustava se definira kao vjerojatnost da e tijekom eksploatacije sustav uspjeno osigurati uspostavljanje veze meu korisnicima (kada se za to ukae potreba) i zadanu kvalitetu prijenosa informacija u odreenom vremenskom intervalu pod odreenim uvjetima rada i uz neko cijenu kotanja, moe se prikazati izrazom:

E ( t, ) =gdje je:

D ( t, ) C uk ( t , )D( t , ) - vjerojatnost izvrenja funkcije sustava

C uk ( t , ) - ukupna cijena kotanja prijenosa t - vrijeme poetka promatranja - vremenski interval promatranja Relativnu cijenu koritenja prijenosa moemo prikazati izrazom:

C rel ( t , ) =gdje je:

C0 + Ck C0co cijena kotanja rada bez pojave kvara ck dodatni trokovi zbog pojave kvara co = ci + cod ci cijena investicija (nabava + montaa) cod cijena odravanja i logistike podrke tijekom odravanja bez kvara ck = cot + cg cot trokovi otklanjanja kvarova cg direktni gubici radi zastoja sustava Izraz za efikasnost dat na ovaj nain predstavlja statiku ocjenu efikasnosti sustava kojom se mogu dosta dobro prikazati pojedina vorita sa relativno dosta fiksnim algoritmom upravljanja, ali se tim izrazom ne obuhvaa mogunost boljeg iskoritenja, efikasnije mogunosti prijenosa na razini sloene mree pomou dinamikog upravljanja i boljeg dinamikog iskoritenja mree u cjelini. Zbog navedenog pogodnija je ocjena efikasnosti pomou komparativnog izraza idealne efikasnosti mree s obzirom na stvarnu efikasnost promatrane telekomunikacijske mree.

E ( t , ) =gdje je:

K r ( t , ) K p ( t , )K r ( t , ) - statika ocjena stvarne efikasnosti mree

Kp( t, ) - statika procjena potencijalne efikasnosti mree40

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

K r ( t , ) = D( t , ) C( t , ) D( t, ) - procjena vjerojatnosti pravilnog rada i prijenosa informacija u vremenskomintervalu ( t , t + ) na temelju stvarnih podataka o funkcioniranju telekomunikacijske mree C (t , ) - ukupni trokovi nabave i eksploatacije

K p ( t , ) = D max ( t, ) C min ( t, ) D max ( t , ) - maksimalna mogua vjerojatnost pravilnog prijenosa informacija C min ( t, ) - procjena najmanjih moguih trokova.Uvrtavajui dobivamo:

D (t , ) C (t , ) E (t , ) = D max(t , ) D min(t , ) E ( t, ) =pri emu je:

D( t, ) C min ( t, ) D max ( t , ) C( t, )(1)

D( t , )- takozvani tehniki aspekt efikasnosti

D max ( t , ) C min ( t , )- takozvani ekonomski aspekt efikasnosti

C( t , )Za ukupnu efikasnost vrijedi:

0 E ( t , ) 1Ukoliko sada analiziramo pojedine parametre efikasnosti spomenute u izrazu (1) moemo vjerojatnost pravilnog prijenosa informacije D( t , ) prikazati kao produkt vjerojatnosti nepojavljivanja greaka u prospajanju i prijenosu informacija Ppr pr (vjerojatnost pravilnog prijenosa informacija uz zanemarenje utjecaja pouzdanosti i vjerojatnou pravilnog tehnikog funkcioniranja sustava P( t , ) pa za D( t , ) moemo pisati:

D (t , ) = Ppr pr (t , ) P(t , ) Kod toga je vjerojatnost D( t , ) ograniena vjerojatnou pravilnog funkcioniranja sustavaodnosno njenih parametara, tako da vrijedi: 41

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

D( t , ) P ( t , )a time i

Dmax (t , ) = Ppr max (t , ) Ako je C uk min ( t , ) ukupna cijena kotanja idealizirane mree, uvrtenjem dobivamo: E ( t, ) = K r ( t , )C min ( t , )D( t, ) = K p ( t, ) Ppr max ( t , ) C i + C 0 + C p + C gpr pr

Ukoliko pretpostavimo da je K p ( t , ) tj. idealna potencijalna efikasnost sustava K p ( t , ) 1 , a to za sluaj promatranja jednog vora ili pretplatnike telekomunikacijske mree moemo napraviti , dolazimo na poetni izraz:

E ( t, ) = D ( t , ) C( t, )

Vjerojatnost pravilnog uspostavljanja veze D ( t , ) je odreena vjerojatnou bezotkaznog rada sustava koja se za sustave, kod kojih su procesi otkazivanja i obnavljanja neovisni, moemo odrediti prema:

D( t , ) = K{A ( t ) R ( t , t + ) + [1 A( t )] M ( 0 ) R ( 0 )} A(t ) 1 0gdje su: A(t) R(t) - funkcija raspoloivosti - funkcija pouzdanosti M ( 0 ) - funkcija obnavljanja K- prikladnost konstrukcije promatranog sustava 0- vrijeme obnavljanja - vrijeme ispravnog radar = 0 - vremenski interval promatranja Iz ovog izraza vidimo da je vjerojatnost izvrenja zadatka dana produktom faktora prikladnosti konstrukcije i sume uvjetnih vjerojatnosti da je u trenutku t sustav na raspolaganju, tada se u vremenskom intervalu nee dogoditi kvar i vjerojatnosti da u trenutku t sustav nije na raspolaganju, ali e se u intervalu 0 izvriti popravak, te da se u preostalom vremenskom intervalu 0 nee dogoditi kvar, odnosno da e sustav ispravno obavljati svoju funkciju. U sluaju da je vrijeme promatranja dovoljno dugo, a intezitet otklanjanja kvarova mnogo vei od inteziteta nastanka kvara to je osigurano za sve telekomunikacijske ureaje i sustave, to se drugi izraz u sumi uvjetnih vjerojatnosti moe uzeti priblino 0, budui da imamo brzo obnavljanje. Moemo kazati da je raspoloivost priblino 1, to onda daje:

D (t , ) = K p A(t ) R( )42

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Za ukupnu sustavsku efikasnost imamo sada izraz:

E ( t, ) =gdje je:

R ( ) A ( t ) K p C( t , )R ( ) - pouzdanost izvrenja zadatka u intervalu , ako je na poetku intervala sustavispravno radio,

A ( t ) - funkcija raspoloivosti sustava,

Kp -

sposobnost tj. prikladnost konstrukcije s obzirom na mogunost izvrenja zadatka, C( t , ) - ukupna cijena kotanja. Ova definicija efikasnosti objedinjuje sve osnovne faktore koji se javljaju tijekom eksploatacije sustava. Ovdje su prisutni ekonomski, organizacijski i tehniki aspekti osiguranja efikasnosti telekomunikacijskih sloenih sustava. U literaturi se najee govori o tehnikom aspektu efikasnosti, jer daje stupanj zadovoljenja korisnika. 43

Efikasnost sloenih tehnikih sustava Ekonomski moment efikasnosti Tehniki moment efikasnosti Raspoloivost Radna raspoloivost Pouzdanost Pouzdanost izvr. zadatka Sposobnost Adekvatnost konstrukcije Operativno vrijeme pouzdanosti Vrijeme zastoja Pogodnost za odravanje Vrijeme aktivnog remonta Funkcija dizajna, opreme, podataka, sredstava i osob. Logistiko vrijeme Funkcija raspolo. rez. dijelova, osoblja i sredst. Planirano odravanje Stvarna i ekonomska podrka Administrativno vrijeme Funkcija osoblja i sredstava Ispitno mjerna oprema Obuka kadrova Upute i ost. dokum. za odr. Rezervni djelovi Sredstva Ugovori o odrav.

Slika 36. Osnovni odnosi izmeu raznih parametara efikasnosti

44

6.1 Postizanje optimalne efikasnosti sustava

U svrhu postizanja optimalne efikasnosti sustava postoje uglavnom tri aspekta efikasnosti sustava (aspekt predvianja, aspekt procjene i revizije i aspekt verifikacije) u fazama projektiranja, konstrukcije i proizvodnje. 6.1.1. Aspekt predvianja Tehnika predvianja efikasnosti tijekom projektiranja i razvitka, osigurava uspjeno planiranje optimuma efikasnosti sustava. 6.1.2. Aspekt procjene i revizije Procjenu efikasnosti treba vriti tijekom faze projektiranja, konstrukcije, proizvodnje i svih elemenata koji osiguravaju uspjeno odravanje i visoku iskoristivost sustava u svrhu smanjenja cijene sustava. Procjena efikasnosti objedinjava: funkcionalnost (predvianja, analize i testiranje), pouzdanost (MTBF) (predvianja, analize i testiranje), raspoloivost: metoda nadzora (predvianja, analize i testiranje), metoda lokacije greke (predvianja, analize i testiranja), mogunost popravka (predvianja, analize i testiranja), logistiku podrku (predvianja, analize i testiranja), ljudski faktor (predvianja, analize i testiranja). Potrebno je naglasiti da bilo kakav pristup projektiranju efikasnosti sustava koji bi izostavio potrebu iterativne procjene i revizije tj. viestrukog traenja optimuma meusobno izbalansiranih vrijednosti pojedinih parametara efikasnosti, ne bi u sebi nosio sutinu teorije efikasnosti.

45

Ulazni zahtjevi Kvalitativni operativni zahtjevi, Specificiranje radnih zahtjeva, Zahtjevi podrke, Sredstva Popisi Konceptualni studij Sredstva Buet Osoblje Kapacitet industrije Tehnoloke granice Opis sustava Identifikacija alternativnih sustava Konfiguracija Dokumentacija Faktori podrke Definicija interfacca sustava Variable itd. Granice podatk. Popisi, sredstva Identifikacija zahtjeva podrke za svaki alter. sustav Konstrukcija MODELA efikasnosti sustava Definicije parametara interfacca Tehn. programa izbora Upravljanje modela i efikasnosti sustava Mjerenje i komp. parametara efikas. sustava za alternat. sustave Izvrenje sustava studije i prodaje Postupak odluivanja Prelazak na tvorniko testiranje razvoja Optimal. konfiguracije sustava

DA NEUlazni zahtjevi Definicija sustava Iskoristivost Okolina Radni/odr. faktori Kvantitativni zahtjevi Efikasnost sustava Raspoloivost Pouzdanost Sposobnost Izvori podataka Oekivani izvori Primjenjivi elementi podataka

Prikupljanje podataka i postupak Analiza izmjena Procjena i primjena izmjena Osnovni zahtjevi Dizajn sustava Podrka sustava

Povratna vezaSlika 37.

46

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6.1.3. Aspekt verifikacije Ovim se misli na verifikaciju predvienih parametara efikasnosti u fazi proizvodnje (na uzorcima ili sustavu) i u fazi eksploatacije kroz prizmu praenja stvarno postignute efikasnosti sustava. Stvarna efikasnost sustava e se pokazati tek kad nastupe radni uvjeti sustava. ekanje do trenutka radnih uvjeta sustava je uzaludno ukoliko nisu bili osigurani odreeni postupci koji e rezultirati oekivanom efikasnou sustava. Kod toga, kako bi se osigurala mogua korektivna akcija uz minimalne trokove, mjerenje i procjena postaju iterativni proces zapoet tijekom poetnog projektiranja i proiren tijekom razvitka proizvodnje i testiranja. Kroz fazu koncepcije i definicije postupak slui da bi ustanovio poetne zahtjeve za sustav i slui da se jasnije sagledavaju tehniki uvjeti, odnosno kupoprodajni ugovori obzirom na mogunost sustava, a kroz mogunost alternativnih rjeenja tokom izvedbene faze.

6.2. Ekonomski aspekt efikasnosti

Kod projektiranja i konstruiranja sustava eli se postii ispunjenje namijenjene funkcije uz niu cijenu. Ukupna cijena ukljuuje poetne trokove (cijenu konceptualnih studija, razvitka, proizvodnje, testiranja i montae), te operativne trokove (trokovi odravanja, rezervni dijelovi instrumenata, ispitna oprema i pomona sredstva). Uz pravilnu procjenu trokova, mogue je bitno smanjiti trokove kroz sagledavanje problema trokova s obzirom na traenu pouzdanost i raspoloivost, a to stvarno moe utjecati na redukciju bilo intenziteta kvarova, bilo vremena odravanja, a kroz to i na reducirane zahtjeve i trokove za podrku u fazi eksploatacije. 47

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava POETNI TROKOVI INVESTICIJE 1. Postupak i kontrola ugovaranja 2. Konceptualne studije 3. Projektiranje i razvitak a) osnovna oprema b) oprema podrke c) tehniki podaci 4. Izvedba 5. Integrirano testiranje a) kategorija I b) kategorija II c) kategorija III 6. Sredstva a) odravanje i popravak b) skladite c) nekretnine d) koritenje 7. Oprema podrke a) radna b) odravanje c) instrumenti 8. Rezervni dijelovi za popravak a) osnovna oprema b) sredstva tipa rezerve 9. Tehniki podaci a) tehnika dokumentacija b) radni izvjetaji c) crtei / mikrofilmovi/CD 10. Osoblje i obuka a) obuka teoretska b) obuka c) uionice d) ureaji za obuku e) podaci za obuku f) obuka nastavnika g) administrativno reijski trokovi 11. Poetni radovi podrke a) materijalno rukovodstvo opskrba pripravnost podaci / kontrola inventara b) ugovorni radovi terenski radovi c) zahtjevi obuke d) administrativno vodstvo 12. Transport (prvo odredite) a) osobna oprema b) oprema podrke c) rezervni dijelovi za popravak d) sredstva e) tehniki podaci f) pakiranje g) ureaj za obuku OPERATIVNI TROKOVI 1. Godinje odravanje a) odravanje sustava b) odravanje ostalih sredstava 2. Rezervni dijelovi za popravak a) nadopunjavanje rezervnih dijelova osnovna oprema oprema podrke b) modifikacija rezervnih dijelova 3. Modifikacija oprema 4. Osobni dohoci osoblja a) kvantiteta osoblja b) brzina i vjetina c) direktna podrka osoblja (socijalna zatita, stanovanje i dr.) d) administracija 5. Logistika podrka a) upravljanje materijalom,

snabdijevanje i brisanje / dodavanje kontrole inventara b) servisi nabavljaa terenski servis tehniko udruivanje c) administrativno reijski trok. 6. Tehniki podaci podrke a) servisni bilteni b) tehnike upute 48

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

6.3. Logistika podrkaLogistika podrka osigurava korisniku trajan i efikasan rad sustava u fazi eksploatacije. Logistika podrka ukljuuje sljedee elemente: 1. Planirano odravanje 2. Oprema podrke 3. Osoblje i obuka 4. Tehnika dokumentacija 5. Rezervni dijelovi 6. Ugovori s dobavljaem rezervnih dijelova 1. Planirano odravanje u sebi sadri: filozofiju, plan i postupke koji se odnose na upravljanje, izvrenje i kontrolu kvalitete preventivnog i korektivnog ili kontrolirano korektivnog odravanja (ukoliko je primijenjeno), planirano obnavljanje koje ukljuuje servis, popravak, testiranje, kalibriranje, modifikacije, rukovanje i uskladitenje. Ovaj skup poslova definiran je i sljedeim pojmovima (poglavlje 4.) kao MTTR, MTBM, vrijeme reakcije na kvar, vrijeme pripreme, vrijeme lokacije i identifikacije greke, vrijeme potrebno za demontau, popravak i montau, prilikom odravanja, itd. 2. Oprema podrke ukljuuje svu potrebnu opremu koja osigurava planirane ciljeve odravanja s obzirom na traenu efikasnost opreme. 3. Osoblje i obuka definira nivo strunosti, vjetine, iskustva itd. 4. Tehnika dokumentacija obuhvaa svu dokumentaciju koja je potrebna za efikasno upravljanje i odravanje (specifikacije, opisi, sheme, tehniki podaci, upute, postupci za lociranje greaka i druge forme tehnikih logistikih podataka). 5. Rezervni dijelovi obuhvaaju koliinu dijelova obzirom na postignutu pouzdanost i raspoloivost sustava. 6. Ugovori s dobavljaima rezervnih dijelova definiraju potrebu i intenzitet narudbi, nain dobave, osiguranje tehnike pomoi u odravanju itd. Oito je da intefrirana logistika podrka direktno utjee na parametre raspoloivosti sustava, a kroz to na sveukupnu efikasnost sustava. Da bi se postiglo efikasno odravanje potrebno je da se pojam pogodnosti za odravanje razmatra u ranim fazama projektiranja i konstrukcije, jer se iskljuivo u tim fazama mogu ostvariti preduvjeti za efikasno odravanje i upravljanje sustavom. Iz iznesenog proizlazi da je analiza pogodnosti odravanja takoer iterativna funkcija, zapoeta u ranoj fazi projekta, okvirno definirana ugovorom, a razvijena u fazi konstrukcije. 49

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 38.

50

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6.3.1. Srednje vrijeme izmeu kvarova (MTBF) Jedan nain opisivanja ponaanja sustava ili sklopa kojeg je mogue popraviti jest da se da srednja vrijednost vremena izmeu uzastopnih kvarova oznaenih s MTBF Mean Time Between Failure (MTBF). Vrijeme koje je potrebno da se otkrije kvar, locira i ukloni, naziva se vrijeme popravka. Srednja vrijednost vremena popravaka kod raznih pojava greke naziva se srednje vrijeme popravka Mean Time To Repear (MTTR). Reciprona vrijednost tj.

= 1 MTTRnaziva se uestalost popravka i daje srednju vrijednost za broj popravaka u jedinici vremena. Srednje vrijeme do zakazivanja - Mean Time to Failure (MTTF) je srednja vrijednost razdoblja izmeu zavretka popravka i pojave sljedeeg kvara. Jasno ova srednja vrijednost se odnosi na vrijeme kada sustav radi. Iz iznesenog proizlazi da je: MTBF = MTTF + MTTR Ukoliko je MTTR zanemarivo imamo: MTBF = MTTF Prikaz vremena dat je na slici 39.Slika 39.

a1, a2 b1, b2 c1, c2 MTTF Trenutci kad doe do kvara Vremenski intervali (korisnog) rada Vremenski intervali izmeu pojave kvarova Vrijeme popravka Srednja vrijednost vremenskih intervala do pojave greke:

a= i i

a i = (bi ci )MTBF - Srednja vrijednost vremenskih intervala izmeu greaka: 51

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

b= i

biMTTR - Srednja vrijednost vremenskih intervala potrebnih za popravak:

c= i

ciili MTBF = MTTF + MTTR Dakle: b = a + c Za telekomunikacijske sustave openito vrijedi da su vremenski intervali ai i bi reda veliine mjeseci ili godine, dok ci nije vei od nekoliko sati. 6.3.2. Funkcija obnavljanja Funkcija koja opisuje nalaenje i otklanjanje kvarova naziva se funkcija obnavljanja. Funkcija obnavljanja daje vjerojatnost da e kvar biti otklonjen u vremenu t, nakon to se pojavio, uz odreene korake i mogunosti popravljanja sustava. Najee koriten analitiki izraz je: M (t) = 1 - e -t gdje je: M (t) t - funkcija obnavljanja, - intenzitet obnavljanja, i - vrijeme. Na osnovi evidencije o kvarovima moemo izraunati srednje vrijeme obnavljanja, odnosno popravaka:

11 NK T CiTC = = N K i =1

gdje je: Nk - broj popravaka. 6.3.3. Srednje vrijeme popravaka (MTTR) Kako je predmet rada problem upravljanja i nadzora mjesne decentralizirane tt mree, zadrat emo se na analizi srednjeg vremena popravaka (MTTR). S obzirom na prethodno izneseno, kod apliciranja MTTR-a na mjesnu mreu moramo razlikovati odvojeno sluaj: odvija li se preko vodova za vrijeme popravaka tt promet i sluaj: je li dolo do prekida prometa. 52

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Vrijeme popravka za sluaj kada se preko vodova mjesne mree ne moe odvijati promet, predstavlja izuzetno vanu veliinu, o kojoj ovisi raspoloivost, a time i kvaliteta usluga sa stajalita korisnika. U svrhu poveanja kvalitete usluga, grekama koje uvjetuju prekid prometa treba u odravanju dati prioritet. Oito je da za radnu jedinicu koja vri odravanje mjesne mree greke sa i bez prekida prometa uvjetuju rad na popravci dijelova mree, koji traje odreeno vrijeme. Ukoliko izvrimo analizu tog vremena, vidimo da se ono u stvari sastoji od etiri zasebna dijela koji ovise o stupnju opremljenosti nadzorne opreme, o organizaciji kao i snabdjevenosti rezervnim dijelovima.

mrea ispravna I mrea u kvaru II IIISlika 40.

mrea ispravna t IV tMTTR = t1 + t2 + t3 + t4

Za sluaj mjesne mree vrijedi da se srednje vrijeme popravka mree u kvaru sastoji od: t1- vremena potrebnog da se nastala greka uoi. Ova veliina ovisi o nainu i izboru metoda odravanja kao i o izboru prikladne nadzorne opreme i upotrebljenog naina informiranja. t2- vrijeme u kojem se na osnovi dobivene informacije o nastanku greke (dobivene preko opreme ili korisnik sluba 97) izvri fino lociranje greke. Lokaciju greke izvodi oprema ili osoblje za odravanje iskljuivo na osnovi znanja i iskustva koje mu stoji na raspolaganju. t3- vrijeme zamjene ili popravka elementa mjesne mree, koje ovisi iskljuivo o znanju, vjetini i opremljenosti ekipa na popravci. t4- vrijeme potrebno da se provjeri ispravnost popravljenog dijela mrea (kabelski pravac, ogranak, izvod i dr.) i njegovo putanje u eksploataciju. Ovo je sluaj kada je na raspolaganju ljudstvo za odravanje sa potrebnim materijalom za rad, u trenutku saznanja za kvar. Ukoliko to nije sluaj onda ovoj grupi vremena, koju moemo nazvati zajednikim imenom aktivno vrijeme odravanja (popravaka) treba pridodati i vrijeme ekanja. Vrijeme ekanja sadri: logistiko vrijeme, koje definira sustav snabdijevanja rezervnim dijelovima, i administrativno vrijeme, koje definira organizaciju odravanja. Aktivno vrijeme popravaka uglavnom je ovisno o tipu opreme koja se popravlja, dok se vrijeme ekanja odnosi na efikasnost organizacije odravanja, brzinu komuniciranja, raspoloivost i kvalifikaciju ekipa za odravanje, te o broju i vrsti rezervnih dijelova i komponenata. 53

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6.3.4. Definiranje raspoloivosti za sustave sa obnavljanjem Pojavu kvarova openito moemo predstaviti eksponencijalnom raspodjelom gustoe kvarova iji je intenzitet ispada konstantan I 4 I . Vjerojatnost da e sustav t sati nakon svakog kvara biti ponovno spreman za rad (ispravan) data je sa: M(t) = 1 e - gdje je:

= 1

MTTR

- uestalost popravka

Dakle, da bi definirali raspoloivost za sustave sa obnavljanjem, potrebno je izraunati vjerojatnost P1(t) da e sustav biti ispravan u trenutku t. Uz primjenu Markovljevog procesa razlikujemo stanje 1 u kojem je sustav u redu i stanje 2 u kojem je sustav u kvaru i biti e popravljen. Iz stanja 1 sa intenzitetom otkaza prelazi se u stanje 2, a iz stanja 2 u stanje 1 s uestalou popravaka .

t 1 2

Slika 41.

Matrica prijelaza glasi

d1 c 21 =

c12 d 2a sustav transformiranih diferencijalnih jednadbi I Laplaceova transformacija glasi:

P1 (0) s + L{P1}= (0)

s + L{P 2}P2Ako pretpostavimo da u trenutku t = 0 sustav moe biti u ispravnom stanju s vjerojatnou (time je obuhvaen i sluaj = 1) vrijede sljedei poetni uvjeti: P1 (0) = P2 (0) = 1 - Na poznat nain dobivamo vrijednost P1(t) 54

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

1 s + (s + ) + (1 )s + 11 L{P1} = 1 = === + ( ) s+ (s + )(s + ) s(s + + ) + s+ s++ s+ P1 ( t ) = ( + ) t+ ( ) ++ t

e

Ako se vrijeme t mjeri viekratnicima srednjeg vremena 1/ do popravka postavlja se dakle:= t = tN 1 tN1

P (t ) = [( + ) ]

tN

+ ( ) ++ =k +

e

ako to oznaimo sa:

imamo P1(t) = k + ( - k) exp (- tN / k) P1(t) odnosno A(t) je vjerojatnost da se sustav u nekom proizvoljnom trenutku t nalazi u ispravnom stanju. Ovako definiranu vjerojatnost nazivamo RASPOLOIVOST sustava. Vrlo esto nas raspoloivost interesira kroz dulji vremenski period pa onda traimo

lim (A ( t ) = P1 ( t )) = lim (k + ( k ) exp( t N k ) = 144 244443 +t t 0

Budui je

= 1

MTTR = 1 MTBFt

,a

moemo pisati:

lim (A ( t ) = MTBF MTBF + MTTROvako definiranu raspoloivost nalazimo esto u literaturi, ali je oito da ovaj izraz vrijedi uz ogranienje da su intenzitet ispadanja i popravaka konstante, te da postoji stanje ravnotee. Ovo moemo ilustrirati sljedeim dijagramom: 55

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 42.

Vana razlika izmeu A(t) i R(t) je njihovo ponaanje u stacionarnom stanju. Kako t postaje velik sve funkcije pouzdanosti pribliavaju se nuli, pri emu funkcija raspoloivosti postie odreenu vrijednost. Iz gornjeg dijagrama je vidljivo kako se A(t) pribliava konanoj vrijednosti kada t postaje vrlo velik.

A ( t ) = lim (A( t ) =t

+Prikazane su krivulje A(tn) = k + ( - k) exp (- tN/k) za razliite vrijednosti , iz ega je vidljivo da to je stacionarna raspoloivost vea to e trebati dulje vremena da sustav doe u stanje ravnotee. 6.3.5. Raspoloivost sloenih sustava Ve su u prethodnom poglavlju izvedeni izrazi za raspoloivost pojedinih sklopova i sustava, te je za trajnu raspoloivost jednog sklopa izveden izraz:

A= = + 1 1+ 1 kada je 10-20 godina vorita, oprema kod korisnika, prijenosna oprema imaju amortizacijski vijek > 3-5 godina AKTIVNA OPREMA117

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

15. PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGAPrva privatizacija dravnih telekomunikacijskih operatora i liberalizacija telekomunikacijskih usluga dogodila se u Velikoj Britaniji otprilike prije 20 godina. 16. lipnja 1999. godine, prilikom prodaje prvih 35% dionica, donesen je Zakon o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d. (NN 65/99), a 24. srpnja 2001. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d. (NN 68/01), prilikom prodaje daljnjih 16% dionica HT-a. U meuvremenu su brojne zemlje provele ovu transformaciju, ali telekomunikacijska industrija jo uvijek ui kako ove promjene izvesti uspjeno. Ne postoje propisane metode ili modeli, a ovo osobito vrijedi za liberalizaciju koja je puno kompleksnija od privatizacije. Privatizacija i liberalizacija su esto povezane. U svojoj osnovi, privatizacija je pretvorba dravnog poduzea u privatno vlasnitvo. Dravno poduzee moe biti privatizirano bilo kao konkurentski, bilo kao monopolistiki subjekt. Za razliku od toga, liberalizacija predstavlja otvaranje monopolistikog trita konkurentnom pruanju sadraja i usluga, a je li bivi monopolistiki operator dravno ili privatno poduzee, to ne predstavlja razliku. Prof. Michael Beesley, koji je bio glavni konzultant Vlade telekomunikacija tijekom osamdesetih godina, je izjavio: liberalizacije. Tada steeno iskustvo, kao i iskustvo iz drugih citiranu tvrdnju koja se odnosi na politike pritiske koji su esto bankara koji zagovaraju produljenu zatitu trita privatiziranih vrijednost dionica. Velike Britanije u privatizaciji Privatizacija je neprijatelj zemalja potakli su ga na gore posljedica savjeta investicijskih operatora, da bi se poveala Osim politikih i administrativnih promjena, telekomunikacijski sektor prolazi kroz velike tehnoloke promjene Hrvatska agencija za telekomunikacije Otvaranje telekomunikacijskog trita Republike Hrvatske konkurenciji uvjetovalo je formiranje Hrvatske agencije za telekomunikacije, koja je zaduena za brigu o lakem ulasku novih igraa na telekomunikacijsko trite i zatitu od antikonkurencijske prakse pozicioniranog monopolistikog operatora HT-a. Hrvatska agencija za telekomunikacije je osnovana na temelju Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine, br. 122/03., 158/03. i 60/04) kao samostalna, neprofitna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima. Osniva Agencije je Republika Hrvatska i za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Rad Agencije je javan. Hrvatska agencija za telekomunikacije je pravni sljednik Vijea za telekomunikacije i Hrvatskog zavoda za telekomunikacije. 118

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 77.

Sporazum s WTO zahtijeva da regulator bude neovisan od dravnog operatora. U privatiziranim okruenjima, otvoreni i transparentni procesi regulacije mogu biti najvaniji zahtjev. Interkonekcija izmeu operatora, primarno s pozicioniranim operatorom, mora biti transparentna i trokovno orijentirana; sve subvencije moraju biti jasne. Novim operatorima koji ulaze na trite mora biti omoguen pristup izgraenoj infrastrukturi i koritenje nunih prostora i postrojenja Ukoliko neke usluge nisu konkurentne, onda regulator mora biti u mogunosti sprijeiti meufinanciranje konkurentskih usluga uz pomo prihoda od monopolistikih usluga. Brze tehnoloke inovacije stvorile su pritisak za brzom prodajom i uporabom nove ICT opreme. Postupak testiranja i certificiranja ICT opreme mora biti fleksibilan i usmjeren na to da ispuni zahtjeve trita. Regulator mora imati ovlasti i autoritet da bi kontrolirao trino ponaanje industrije, a najee je to potrebno u pogledu zlouporabe trine snage od strane obveznog operatora. Dakle, glavna uloga Hrvatske agencije za telekomunikacije je rjeavanje pitanja kao to su: konkurencija, interkonekcija i odreivanje cijena. Postoje dva naina podsticanja konkurencije: 1. Podrati konkurenciju baziranu na infrastrukturi davati podsticaje da bi se promoviralo investiranje u infrastrukturu. Bez infrastrukture po dostupnoj cijeni, konkurencija u pruanju usluge ostat e i dalje ograniena. Podrati konkurenciju baziranu na uslugama davati podsticaje da bi se maksimizirao faktor optereenja (load factor) postojee infrastrukture. 119 2.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U svakom sluaju, uvoenje bilo koje regulatorne mjere ne bi smjelo imati negativan uinak na dugoronu konkurentnost, niti obeshrabriti investiranje u razliite infrastrukture. Poetak telekomunikacijskog trita i razvitak konkurencije uvjetovan je sa oba naina podsticanja. U cilju razvijanja konkurencije, potrebno je:-

objaviti regulatorsku politiku ohrabrujui zajedniku uporabu infrastrukture i kolokaciju, ohrabrivati lokalne vlasti, osobito komunalne, da podre i olakaju zajedniku uporabu infrastrukture, podrati reciprocitet zajednike uporabe infrastrukture (npr. od novih operatora trebalo bi traiti da prilagode veliinu i izgradnju svoje infrastrukture uz mogunost koritenja od strane pozicioniranog i drugih operatora), zahtijevati od pozicioniranog operatora da prui informacije o lokacijama infrastrukture i raspoloivom kapacitetu za zajedniku uporabu (npr. kapacitet cijevi, niti, stupova, itd.), uspostaviti zajedniko tijelo operatora da bi se planirali infrastrukturni kapaciteti, koordinirale dozvole lokalnih vlasti i poboljala meusobna uinkovitost postupka osiguravanja i