debatne novosti novosti juni opcina centar.pdf · glađu za spas migranata-ljudska prava i zaštita...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

DEBATNE

NOVOSTI

1

AKTUELNI PROJEKT: „Svi

različiti svi jednaki“

Još jedan projektni izazov je pred nama. Zahvaljujući povjerenju Općine Centar nastavljamo promovirati ideju jednakosti u različitosti. Nažalost, jednakost bi morala biti svugdje i uvijek neupitna, ali svjedoci smo da nije. Naš cilj je što više educirati građane, posebno mlade ljude da budu otvoreni i tolerantni. Da uvažavaju i promoviraju ljudska prava drugih ljudi. Da znaju prepoznati diskriminaciju. Da ne zaborave da se u svakom ugroženom čovjeku nalazimo mi. Da je važnije brinuti za prava drugih nego za svoja prava. Kako smo u proteklom periodu započeli brojne online aktivnosti koje se odnose na edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite ljudskih prava, od ovog broja Debatnih novosti donosimo nove tekstove i debatne teze o ovim temama.

UMJESTO UVODA

Pisci anonimnih pisama su očajni što njihova djela raznose poštari, a ne policajci.

Umjesto uvoda 1

Učimo: ZAJEDNIŠTVO (I dio) 2

Diskriminacija nad ženama i dalje je prisutna u BiH 6

Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca Samerhilla” (VI

dio) 11

Učimo djecu toleranciji – Lekcija jedne učiteljice koju ne

učimo u školi 18

Učimo djecu toleranciji - Škola čiji đaci gaje biljke u bašti

na krovu 19

Učimo djecu toleranciji – Sva djeca su nadarena 20

Radionica: Oblici diskriminacije na temelju spola 26

Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u porodici (V dio) 29

Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji -

Presedanska odluka Europskog suda za

ljudska prava: Portali odgovaraju za komentare

35


Novo izvješće UN-a: ljudska prava LGBT osoba

teško se krše diljem svijeta

37


Skoplje: Borac za ljudska prava počeo štrajk

glađu za spas migranata

39


Ljudska prava i zaštita od diskriminacije kroz

proces EU integracija

41


Diskriminacija žena na radnom mjestu 42

FACEBOOK – Debatom protiv diskriminacije 44

Debatologija 45

2

O Publikaciji

Od ovog broja Debatnih

novosti donosimo u

djelovima publikaciju

pod nazivom “Učimo:

Zajedništvo” koje je

izdalo Svjetsko

udruženje vaspitača u

ranom djetinjstvu.

Koncept kolektivizma ili zajedništva proističe iz socijalne

teorije koja tvrdi da su interes i blagostanje grupe važniji

od interesa i blagostanja pojedinca. Postoje razni načini

da podučimo djecu ovoj osobini, koja je jako važna u

obrazovanju za mir. Jedan od najvažnijih načina je

zajednički rad koji omogućava da se kod djece razviju

odgovornost i osjećanje zajedništva. Bitan aspekt u ovim

aktivnostima je planiranje zadataka i koordinacija

djelovanja od strane djece. Vaspitač(ica) će zato tražiti od

djece da kažu šta namjeravaju da urade i kako

namjeravaju to da urade kako bi se postigla ravnomjerna

raspoređenost zadataka i učešće sve djece.

Zajednički rad se organizuje na taj način da svako dijete

uradi istu aktivnost koja ima zajednički cilj, npr. da uradi

čestitku koju će dati svojim drugarima u vrtiću za

rođendan. Još jedan, malo složeniji način da se organizuje

zajednički rad je, na primjer, da vaspitač(ica) prije

rođendana pita djecu šta misle kako bi se mogla ukrasiti

učionica. Djeca iznose svoje prijedloge u vezi sa

čišćenjem i ukrašavanjem. Na završetku aktivnosti važno

je da djeca vrednuju rezultate urađenog posla i da naglase

pojedinačni doprinos svakog djeteta u zajedničkom

uspjehu pošto svi treba da učestvuju u predloženom

zadatku kako bi kasnije iskusili radost zbog zajedničkog

dostignuća zacrtanog cilja.

Učimo: ZAJEDNIŠTVO (I dio)



3

Razmislite o....

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

AGENCIJE EUROPSKE

UNIJE ZA TEMELJNA

PRAVA

Beč/Bruxelles, 25. lipnja

2015. Agencija FRA ukazuje

na tragedije migranata kao

jednog od mnogih izazova u

pogledu temeljnih prava koje

je potrebno riješiti U 2014.

zabilježen je rekordan broj

smrtnih slučajeva migranata

koji su pokušali prijeći

Sredozemlje kako bi stigli u

Europu. Države članice stoga

trebaju razmotriti potrebu

osiguravanja boljih pravnih

mogućnosti za osobe kojima

je potrebna međunarodna

zaštita pri pokušajima ulaska

u EU, a koje bi predstavljale

alternativu nezakonitim i

riskantnim ulascima. To je

jedan od zaključaka

ovogodišnjeg godišnjeg

izvješća Agencije Europske

unije za temeljna prava

(FRA) u kojem se razmatraju

razvojna kretanja u EU-u u

mnogim područjima tijekom

2014.

„U 2014. su i dalje postojali

brojni izazovi u pogledu

temeljnih prava, o čemu

svjedoči posljednje FRA-ino

godišnje izvješće. No uočava

se i napredak,” kaže FRA-in

privremeni direktor

Constantinos Manolopoulos.



4

Razmislite o....

„Dokazi i zaključci izneseni u

izvješću mogu tvorcima

politike diljem EU-a pružiti

smjernice za njihove mjere s

ciljem boljeg promicanja i

zaštite temeljnih prava. Mogu

poslužiti i kao platforma za

osiguranje bolje zaštite

temeljnih prava u praksi kroz

politiku i zakonodavstvo, za

sve osobe u EU-u."

Kao i prethodnih godina, u

FRA-inu godišnjem izvješću

za 2014. ističu se izazovi i

postignuća u mnogim

područjima temeljnih prava

diljem EU-a. Primjerice:

Stanje u vezi s migrantima

i dalje se pogoršava. Na

Sredozemlju je zabilježen

rekordan broj smrtnih

slučajeva. Broj spašenih i

uhićenih osoba četverostruko

se povećao, pogoršalo se

stanje u pogledu obrade

migranata na granicama

nekih država članica, a javna

rasprava o integraciji

migranata i dalje predstavlja

izazov. Međutim, 2014. su

uspostavljeni novi mehanizmi

financiranja unutar EU-a kao

pomoć državama članicama

u provedbi zakonodavstva

EU-a o migraciji i azilu, te

kako bi se poboljšala

solidarnost među državama

članicama i pružila pomoć u

borbi protiv prekograničnog

kriminala.

Potreban materijal



5

Razmislite o ....

Ukupno gledajući, trenutačno

stanje u EU-u u pogledu

migracije ukazuje na potrebu

za sveobuhvatnom politikom

koja bi obuhvatila cijelo

područje EU-a i sve aspekte

migracije, od uzroka do

posljedica. Nedavno

doneseni europski migracijski

program važan je korak u

tom pogledu.

I dalje postoje izazovi u

pogledu prijavljivanja i

evidentiranja zločina iz

mržnje. Rezultati FRA-ina

opsežnog istraživanja o

nasilju nad ženama ukazuju

na rasprostranjeno

zlostavljanje žena diljem EU-

a kod kuće, na poslu, u

javnosti te na internetu. Kao i

prethodna FRA-ina

istraživanja, primjerice o

antisemitizmu i diskriminaciji

nad lezbijkama, 2

homoseksualcima,

biseksualcima i transrodnim

osobama, i ovo je izvješće

otkrilo da postoji opći osjećaj

straha u pogledu tog

pitanja,...

Publikacije: Učimo:

Zajedništvo, Svjetsko

udruženje vaspitača u

ranom djetinjstvu,

str. 2. – 6.



6

Razmislite o....

kao i visok stupanj

neprijavljivanja takvih

slučajeva među žrtvama.

Međutim, kako se bliži rok za

prenošenje Direktive EU-a o

žrtvama u nacionalna

zakonodavstva u studenome

2015., neke su države

članice poduzele korake

kako bi bolje zaštitile žrtve

zločina revizijom svog

zakonodavstva i politike. U

FRA-inu godišnjem izvješću

napominje se da bi države

članice trebale donijeti

dodatne mjere kojima bi

uspostavile sveobuhvatne

službe za potporu žrtvama,

omogućile žrtvama pristup

tim službama i osposobile

policijske službenike i pravne

stručnjake za pružanje

potpore žrtvama.

U mnogim je državama

članicama zaštita djeteta i

dalje područje u kojem

nedostaju odgovarajući

resursi, što predstavlja

prepreku u naporima bolje

zaštite prava djeteta u praksi.

Podaci pokazuju da su stope

siromaštva i socijalne

isključenosti djece i dalje

visoke. Istodobno neke

države članice unapređuju

pravnu zaštitu djece žrtava ili

djece bez roditeljske skrbi.

DISKRIMINACIJA NAD ŽENAMA I DALJE JE

PRISUTNA U BIH



7

Razmislite o ...

Međutim, FRA-ino godišnje

izvješće pokazuje da bi

države članice trebale

poboljšati mehanizme

koordinacije te razviti

standarde kvalitete i

učinkovite mehanizme za

inspekciju i praćenje kako bi

se zajamčilo pružanje usluga

usklađeno s obvezom

poštovanja prava djeteta.

Kao i prethodnih godina, i

ovo godišnje izvješće sadrži

odjeljak koji se bavi

određenim područjem

usmjerenja. Ove se godine

izvješće posebno bavi

pokazateljima temeljnih

prava kao alatima za

mjerenje i postizanje

napretka u pogledu

nacionalnih obveza i obveza

EU-a u zaštiti prava.

Napomene urednicima:

Godišnje izvješće za 2014. u

novom formatu pruža

konkretne i usporedive

podatke o stvarnom stanju u

području temeljnih prava u 28

država članica EU-a.



8

Razmislite o....

U izvješću su prepoznata ključna

razvojna kretanja i obećavajuće

prakse, kao i izazovi u pogledu

ravnopravnosti i

nediskriminacije, rasizma,

ksenofobije i sličnih primjera

netolerancije, integracije Roma,

azila, viza, migracije, granica i

integracije, informacijskog

društva, zaštite podataka, prava

djeteta i pristupa pravdi,

uključujući prava žrtava zločina.

U svakom se poglavlju

usredotočuje na tri ključna

pitanja povezana s temom tog

poglavlja, a na kraju je naveden i

popis FRA-inih zaključaka. Neki

od zaključaka i rezultata također

su prvi put razmatrani u

zaključcima Vijeća EU-a o

primjeni Povelje EU-a o

temeljnim pravima koji su

doneseni 23. lipnja.

Izvješće sadrži i poglavlje koje

se posebno bavi određenim

područjem, pod nazivom

„Temeljna prava kao ključna

tema: s riječi na djela” te 3

poglavlje posvećeno Povelji EU-

a o temeljnim pravima i tome

kako je države članice

primjenjuju. Agencija FRA ima

zadaću pružiti EU-u i

nacionalnim donositeljima

odluka savjete utemeljene na

dokazima i time pridonijeti

upućenijim i usmjerenijim

raspravama i samoj politici o

temeljnim pravima.

http://fra.europa.eu/sites/default/f

iles/pr-annual-report-2014_hr.pdf



http://fra.europa.eu/sites/default/files/pr-annual-report-2014_hr.pdf








9

Razmislite o....

JANKOVIĆ: ZNAČAJ

NACIONALNIH

INSTITUCIJA ZA LJUDSKA

PRAVA U KRIZAMA

Tanjug | 02. 06. 2015.

Zamenik šefa Stalne Misije

Republike Srbije pri OEBS

Sanja Milinković rekla je

danas u Varšavi da su vlade

odgovorne za osnivanje

nacionalnih institucija za

ljudska prava sa jakom

zakonskom bazom, ali one

treba i da im omoguće

adekvatnu finansijsku

podršku i ljudske resurse,

saopšteno je iz Kancelarije

OEBS-a.

Ona je to izjavila na

trodnevnom seminaru u

Varšavi na kojem učestvuje

više od 100 predstavnika

vlada, međunarodnih

organizacija i predstavnika

civilnog društva.

Na seminaru se razgovara o

ulozi nacionalnih institucija

za ljudska prava u promociji i

zaštiti individualnih ljudskih

prava.

Ombudsman Saša Janković

je u obraćanju učesnicima

istakao značaj nacionalnih

institucija za ljudska prava

kada su u pitanju krizne

situacije.



10

Razmislite o....

"Krize bilo koje vrste ne

smeju ograničiti sposobnost

tih institucija da ispune svoje

mandate. U takvim

vremenima, poštovanje

ljudskih prava treba biti pod

posebnih nadzorom", rekao

je Janković.

Direktor ODIHR Mihael

Georg Link rekao je da su

događaji kao što je ovaj u

Varšavi veoma bitni za dobar

rad institucija, kao što su

kancelarije ombudsmana

zemalja učesnica, u očuvanju

ljudskih prava i sloboda.

"Nacionalne institucije za

ljudska prava treba da, gde je

to neophodno, budu

neugodan partner svojim

vladama", istakao je on.

Seminar organizuje

Kancelarija OEBS za

demokratske institucije i

ljudska prava (ODIHR) u

saradnji sa srpskim

predsedavanjem OEBS,

navodi se u saopštenju te

organizacije.

http://www.blic.rs/Vesti/Drust

vo/564147/Jankovic-Znacaj-

nacionalnih-institucija-za-

ljudska-prava-u-krizama



http://www.6yka.com/novost/35191/diskriminacija-nad-zenama-i-

dalje-je-prisutna-u-bih

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/564147/Jankovic-Znacaj-nacionalnih-institucija-za-ljudska-prava-u-krizama


















http://www.6yka.com/novost/35191/diskriminacija-nad-zenama-i-dalje-je-prisutna-u-bih


























11

Razmislite o....

ZAJEDNIČKA KOMISIJA

ZA LJUDSKA PRAVA:

DONIJETI ZAKON O

PRAVIMA ŽRTAVA

TORTURE U BIH

26/06/2015

Na tematskoj sjednici

Zajedničke komisije za

ljudska prava Parlamentarne

skupštine BiH, povodom 26.

juna, Međunarodnog dana

podrške žrtavama torture,

istaknuta je potreba

donošenja zakona o pravima

žrtava torture u Bosni i

Hercegovini.

Predsjedavajući ove komisije

Borislav Bojić je nakon

sjednice kazao novinarima

da je ovaj zakon više puta

upućivan u parlamentarnu

proceduru, ali nije donesen.

– Na tematskoj sjednici smo

zaključili da se pristupi

donošenju zakona o žrtvama

torture i dali zadatak Vijeću

ministara BiH da to uradi do

kraja 2015. godine – kazao je

Bojić.

Dodao je da su, s tim u vezi,

zatražili od Vijeća ministara

BiH da se formira

interresorna radna grupa u

smislu pripreme za

donošenje samog zakona.

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA

“SLOBODNA DJECA SAMERHILLA” (VI DIO)



12

Razmislite o...

– Organizirat ćemo i

tematske rasprave u

Sarajevu, Banjoj Luci,

Mostaru i Brčkom na koje

ćemo pozvati sve

zainteresirane da daju

doprinos kako bi BiH

prema žrtvama torture

odgovorila na zakonit

način, a to jeste da

zakonom predvidi prava

žrtava torture, da mogu da

obezbijede ona prava koja

im zaista pripadaju u BiH –

kazao je Bojić.

Spremnost svih nivoa

vlasti

Naveo je da je održavanje

ove tematske sjednice u

parlamentu BiH samo po

sebi poruka da postoji

spremnost svih nivoa

vlasti, a posebno institucija

BiH, da se pristupi

donošenju zakona o

žrtvama torture.

Ministrica za ljudska prava

i izbjeglice BiH Semiha

Borovac je nakon sjednice

Zajedničke komisije

izrazila zadovoljstvo zbog

opće podrške donošenju

zakona o pravima žrtava

torture u BiH.



13

Razmislite o...

Po njenim riječima, ovakva

opredijeljenost države da se

ovaj zakon donese daje

veliko ohrabrenje i

predstavlja jednu obavezu

koju država BiH treba da

izvrši u skladu s preuzetim

međunarodnim konvencijama

i potpisanim protokolima.

– Bit će mi zadovljstvo da

kao ministrica za ljudska

prava i izbjeglice, u skladu s

Programom rada Vijeća

ministara BiH, pripremimo

ovaj zakon zajedno s

interresornom radnom

grupom za koju je danas

predloženo da se formira –

kazala je ministrica Borovac.

Dodala je da se nada će biti

ispoštovan rok do kraja

godine za donošenje zakona

o pravima žrtava torture u

BiH koji će na sveobuhvatan,

jedinstven način riješiti

pitanja koja posebno

interesiraju ove žrtve.

– Sva pitanja koja se tiču

njihove zaštite stavit će se u

centar pažnje – kazala je

Borovac.

Predsjednik Saveza logoraša

u BiH Jasmin Mešković je

kazao da je,

prisustvujući tematskoj

sjednici Komisije za ljudska

prava, ohrabren da postoji

raspoloženje, volja, interes,

prije svega Ministarstva za

ljudska prava i izbjeglice

BiH...



14

Razmislite o...

.

..i nadležne komisije da se

jednom za sva vremena

reguliše, definiše problem

žrtava torture, da se donese

zakon o pravima žrtava torture

na nivou BiH.

– Zakon koji bi bio primjenjiv,

jedinstven za sve logoraše

bez obzira na vjersku,

nacionalnu, spolnu ili neku

drugu pripadnost. Do sada

nismo imali priliku vidjeti

ovakav ozbiljan pristup

rješavanju ovog problema –

kazao je Mešković.

Izrazio je nadu da će se

krenuti u realizaciju donošenja

zakona o pravima žrtava

torture u BiH, „kako bi iduće

godine Međunarodni dan

podrške žrtavama torture

dočekali s jedinstvenim

zakonom na nivou BiH“.

Ombudsmen za ljudska prava

u BiH Jasmika Džumhur je

ukazala na značaj današnjeg

sastanka iz razloga što

institucija ombudsmena dugi

niz godina prima veliki broj

žalbi od žrtava torture, ne

samo ratne torture nego

uključujući i pitanje torture koja

se veže za stanje u zatvorima,

ustanovama gdje se smještaju

osobe lišene slobode.



15

Razmislite o...

Poseban način mučenja

– Ono što želim da poručim,

žrtve rata su opomena, ali

istovremeno ukazuju na

značaj prepoznavanja žrtava

rata za očuvanje mira, za

izgradnju društva na

principima tolerancije –

kazala je Džumhur.

Šefica UN-a Women u BiH

Anne Marie Esper Larsen je

kazala da postoji jedan

poseban način mučenja koji

posebno uništava i žrtvu i

zajednicu u kojoj se ta žrtva

nalazi, a to je mučenje

silovanjem.

Navela je da se silovanje u

ratu čini zato što se ono

koristi da bi se na poseban

način uništila žrtva i

zajednica budući da se

smatra za sramotu, ne samo

za žrtvu silovanja već i za

muža te žrtve i za muške

srodnike.

– Kao i bilo koja druga

zemlja, BiH također ima

obaveze po međunarodnom

pravu da rješava posljedice

seksualnog nasilja. Mislim da

smo se danas na ovom

sastanku svi složili da postoji

još mnogo prostora za vlasti

u BiH da se angažiraju o

ovom pitanju – kazala je

Larsen.

http://faktor.ba/zajednicka-

komisija-za-ljudska-prava-

donijeti-zakon-o-pravima-

zrtava-torture-u-bih/



http://faktor.ba/zajednicka-komisija-za-ljudska-prava-donijeti-zakon-o-pravima-zrtava-torture-u-bih/

























16

Riječi u slici

.



17

Riječi u slici

Izvor: Nil, Aleksandar

S.: Slobodna deca

Samerhila (A. S.

Neill, Summerhill).

Prev. D. Petrović,

BIGZ, 1979., str. 43.

– 49.



18

PREDMET: SPORT I

LJUDSKA PRAVA,

IZMEĐU OSTALOG U

KONTEKSTU

EUROPSKIH IGARA U

BAKUU

Važnost velikih sportskih

događanja i sporta

općenito nadilazi isključivi

fokus poklonika sporta.

Sport i velika sportska

događanja u sebi nose

znatan potencijal za

osjetan doprinos zaštiti i

promicanju ljudskih prava.

Jamčenje punog

poštovanja ljudskih prava

te poticanje odgovornog

ponašanja i

transparentnosti

zajednička je odgovornost

sportskih saveza, gradova

i zemalja domaćina kao i

korporativnih pokrovitelja

takvih događanja.

Velika sportska događanja

vladama zemalja

domaćina pružaju priliku

za poduzimanje važnih

mjera usmjerenih na

promicanje razvoja i

ljudskih prava.

Na lokalnim i

međunarodnim medijima

leži osobita odgovornost,

tj. zadaća koju moraju

ispuniti, a novinarima bi,

uključujući onima iz 28

država članica EU-a,

trebao biti odobren

slobodan i nesmetan

pristup zemljama

domaćinima.

Био сам тада четврти разред. Учитељица је тог дана на час

дошла с великом кесом и из ње извадила двадесет и једну

боцу испуњену некаквом геластом масом. Сваком од нас је

дала по једну и рекла да на сто испред себе истиснемо

садржај из ње. Чини ми се да је у том тренутку свако

погледао друга до себе у клупи, и није нам требало више

од секунд да с великим узбуђењем приoнемо на посао,

весело се кикоћући нереду који правимо. Завршили смо за

мање од минут. А онда је учитељица рекла да покушамо то

све што смо исцедили да вратимо назад у боцу. Наравно да

смо покушали. И наравно да нисмо успели. Само смо

направили већи неред.

Кад смо после извесног времена сви одустали од

покушавања да вратимо ствари на старо, учитељица нас је

погледала и рекла: „Видела сам како сте лако и брзо, без

имало размишљања кренули да цедите боце, несвесни

нереда који на тај начин правите. Так кад сте ствари

покушали да вратите на старо, схватили сте да то није

могуће, да је неред настао много лакше него што ћете га

поправити. Исто је и с речима које изговарате – кад их

једном изговорите, то не можете вратити, а све оно што су

изазвале, тешко ћете променити.” Ово је лекција из

основне школе коју сам најбоље запамтио и најважнија коју

сам у животу научио.

http://www.zelenaucionica.com/lekcija-jedne-uciteljice-koja-se-

ne-uci-u-svakoj-skoli/

УЧИМО ДЈЕЦУ ТОЛЕРАНЦИЈИ - ЛЕКЦИЈА ЈЕДНЕ

УЧИТЕЉИЦЕ КОЈА СЕ НЕ УЧИ У СВАКОЈ ШКОЛИ Razmislite o...



http://www.zelenaucionica.com/lekcija-jedne-uciteljice-koja-se-ne-uci-u-svakoj-skoli/

























19

Vlade zemalja

domaćina, a tu se

ubrajaju i autoritativni

režimi, mogu iskoristiti

sportska događanja za

jačanje svoga položaja

u svijetu te osobnog

prestiža svojih vođa.

Predstojeća

međunarodna sportska

događanja, poput

Europskih igara u

Bakuu, glavnom gradu

Azerbajdžana,

predstavljat će važan i

osjetljiv izbor za EU.

Svjetski se vođe uvijek

pozivaju na svečana

otvorenja jer ona

predstavljaju priliku za

autokrate da daju

legitiman karakter

svojoj vladavini i

poboljšaju sliku o sebi u

očima domaće i

međunarodne javnosti.

Kada je riječ o

Azerbajdžanu, većina

prominentnih boraca za

ljudska prava u zemlji,

novinara i drugih

neovisnih glasova

dospjeli su iza rešetaka

tijekom priprema za

svečano otvorenje

Europskih igara.

Azerbajdžanska vlada

odlučna je u naumu da

iskoristi te igre za

postizanje većeg

ugleda zemlje u svijetu.

Jedna njujorška državna škola utire put drugim obrazovnim

institucijama koje žele da u nastavu uvedu praktično učenje i

povežu đake sa prirodom. Od 2003. godine na svom krovu

ima baštu i solarne ploče, pa deca iz prve ruke uče kako se

štedi energija.

Sve je počelo kada je Viki Sando upisala svoje dete u ovu školu i

povela inicijativu da se na krovu napravi bašta sa raznobojnim

cvećem i mirisnim travama. „Želeli smo da pokažemo deci vezu

između načina na koji biljke iskorišćavaju sunčevu energiju i onog

što ljudi mogu da postignu solarnim panelima. Važno je da se

učenicima omogući da sami uvide koliko je solarna energija važna,

jer nasleđuju od nas zagađenu planetu koja ostaje bez resursa“,

obasnila je Sando.

Od sledećeg leta, još 24 državne škole u Njujorku imaće slične

solarne panele.

http://www.detinjarije.com/skola-ciji-daci-gaje-biljke-basti-krovu/

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - ŠKOLA ČIJI ĐACI GAJE

BILJKE U BAŠTI NA KROVU

Razmislite o...






















20

1. Koji je stav Vijeća i

Visoke predstavnice o

međusobnoj povezanosti

sporta i ljudskih prava,

imajući pritom u vidu da je

poštovanje ljudskih prava

i demokracije jedna od

temeljnih vrijednost EU-

a? Ne bi li Vijeće trebalo

koristiti velike sportske

događaje, uključujući i

predstojeće Europske

igre u Bakuu, kao

jedinstvenu priliku za EU i

njezine države članice da

zajedno stanu u obranu

ljudskih prava i promiču

univerzalne vrijednosti?

2. Hoće li Vijeće i Visoka

predstavnica pozvati

Međunarodni olimpijski

odbor, europske

olimpijske odbore i druge

velike sportske saveze da

uvrste poštovanje ljudskih

prava na popis ključnih

preduvjeta za

organiziranje

međunarodnih sportskih

događanja u nekoj zemlji

te da te preduvjete

preuzmu kao temeljna

načela upravljanja

sportskih saveza kao i

njihovih procesa

donošenja odluka?

http://www.europarl.europa.

eu/sides/getDoc.do?pubRef

=-//EP//TEXT+OQ+O-2015-

000063+0+DOC+XML+V0//

HR

Da li ste ikada pomislili koji talenti leže u vama, a da u

životu nisu nikada došli do izražaja. Imate li bilo kakvu

predstavu o tome kakvi talenti spavaju u vašoj deci? Za šta

su ona stvarno sposobna, a za šta nisu?

Pišu: Gerald Hiter, Uli Hauzer

Kako to izgleda kad jednostavno samo postojimo? Kad činimo

samo ono što hoćemo? Kad ujutru ustanemo, otvorimo prozor i

radosno udahnemo vazduh? Radosni što smo živi. Radosni zato

što smo na svetu. Radosni što imamo roditelje, porodicu.

Kako bi to bilo, kada bismo bar na trenutak mogli da se setimo

šta se desilo kada smo prvi put ugledali svet? Kada smo videli

oči majke i oca. Kad bismo mogli da se setimo kako nam je bilo

prijatno da se u njiho-vom naručju smejemo, gučemo, plačemo;

onda kada nam sopstvena nesavršenost nije nimalo smetala.

Šta bismo dali da još jednom doživimo trenutak u kome smo

iznenada iz tame došli na svetlost, u uzbudljivu pustolovinu koja

se zove život?

Sve je bilo tako veliko, tako novo, činilo se da nema ni prostora

ni vremena; bilo je fantastično jednostavno postojati. Postojati

bez velikih zahteva, samo disati, jesti, piti spavati. Kad smo

umorni, mi zaspimo. Ako smo tužni, plačemo. I veseli smo kada

nas neko radosno pogleda.

„Sada smo odrasli, detinjstvo i prvobitna začuđenost

odavno su ostali iza nas. Dužnost, odgovornost, navika,

uništili su ono što je nekada bilo.“

Šta bismo dali da možemo još jednom da budemo dete i da

dečjim očima posmatramo svet? Da se opažaji smenjuju velikom

brzinom, da se stalno čudimo i divimo, da smo suviše uzbuđeni

da bismo mogli zaspati, umorni od svih utisaka? Tada bismo bili

očarani šumovima i mirisima, i svime što možemo da vidimo.

Maštali bismo, otkrivali bismo svet, igrali se u životu. Bili bismo

kraljevi, nikad sluge. Zamišljali bismo da smo na Mesecu i da

putujemo kroz vreme. I da ostali samo čekaju da vide naše

titanske podvige i da kažu: odlično, bato, svaka ti čast.

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - SVA SU DECA

NADARENA Razmislite o...



http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+OQ+O-2015-000063+0+DOC+XML+V0//HR










21

EUROPSKI SUD ZA

LJUDSKA PRAVA

POTVRDIO

EUTANAZIJU

TETRAPLEGIČARA

Autor: ELS/Hina

05. 06. 2015.

Europski sud za ljudska

prava (ECHR) danas je

potvrdio odluku

francuskog pravosuđa

da se tetraplegičar

Vincent Lambert isključi

s uređaja za umjetno

održavanje života.

Time je odbacio žalbu

njegovih roditelja u

pravnoj bitki koja je

podijelila obitelj tog

muškarca nastradalog

u prometnoj nesreći.

Europski sud sa

sjedištem u

Strasbourgu donio je

odluku na koju se nije

moguće žaliti, a to

znači da liječnici trebaju

prekinuti intravenozno

hranjenje 38-godišnjeg

muškarca, žrtve

automobilske nesreće

iz 2008. godine, piše

Reuters.

Kako je to bilo jednostavno! I kako je od tada, od našeg detinjstva,

život postao težak. Prvobitna lakoća je nestala i sve je postalo tako

mučno i teško. Šta se izrodilo iz tadašnjeg oduševljenja životom?

Iz osećanja da svaka sekunda donosi nešto novo, da svaki minut

donosi uzbudljiv doživljaj, da svaki sat donosi drukčije viđenje

stvari?

Sada smo odrasli, detinjstvo i prvobitna začuđenost odavno su

ostali iza nas. Dužnost, odgovornost, navika, uništili su ono što je

nekada bilo. Jednostavno je postalo složeno. Sporo je postalo

brzo. Veliko – malo. Mi više ne trošimo vreme, sad vreme troši

nas. Okrećemo se ukrug. Umorni smo i iscrpljeni, osećamo se

istrošeno i pretovareno. Ritam sveta rada određuje svakodnevni

život, određuje naše veze i način našeg mišljenja. Tehnički

napredak, društvene promene i tempo života – stvari koje svakog

dana doživljavamo – sve više izmiču ne samo kontroli već i

razumevanju. Život se pretvorio u sposobnost podnošenja stresa;

on mora da bude efikasan, savršen, optimalan. Sve mora da ima

smisao i cilj; naš život je postao analiza. Mi procenjujemo i nas

procenjuju, životna utakmica obuzela je sve strane našeg bića;

prodrla je u izbor partnera, u rođenje deteta, u posao i u slobodno

vreme. Uhvaćeni smo u mašinu i glava nam je puna predstava i

pojmova. Jedva stižemo da u tu zbrku unesemo neki red. Za sve

što nam se dešava nemamo reč, ali nemamo ni vremena da o

tome razmislimo. Nemamo vremena da mislimo šta se dešava i

šta je bilo. Jurimo kroz život zaboravljajući da živimo; postali smo

mašina koja radi, ne postavljajući pitanja. Izručeni smo na milost i

nemilost sistemu u kome vladaju samo tri reči: Ja; Sve; Odmah. To

je užurbano trojstvo naših dana.

Razmislite o...



22

Slučaj je podijelio

Lambertovu obitelj jer

su se roditelji i dvoje

njihove djece izjasnili

za održavanje na

životu, dok su ostala

Lambertova braća i

njegova supruga

Rachel zatražili

isključivanje uređaja.

ECHR je potvrdio

odluku iz lipnja 2014.

francuskog Državnog

vijeća, najviše

administrativne pravne

instance u toj zemlji.

Agencija AFP piše,

međutim, da bi roditelji

mogli pokušati još neke

korake kako bi spriječili

isključivanje aparata.

http://vijesti.hrt.hr/2874

56/echr-tetraplegicara-

iskljuciti-s-ureaja-za-

odrzavanje-zivota

Bavimo se svim i svačim. Ali šta je sa našim sopstvenim životom?

Ko smo mi i čemu težimo? Koliko ste puta sebi postavili pitanje

zašto, zbog čega ste postali takvi kakvi jeste? Ko je na vas najviše

uticao; kakva iskustva su vas oblikovala? Da li ste postali ono što

ste hteli da budete? Ili ono što je trebalo da postanete? Sećate li

se da li ste vi birali pravac u kome ste krenuli i koji vas je doveo

ovde gde ste sada? Da li su napori koje ste uložili zaista urodili

plodom i doneli vam ono čemu ste težili? Ili biste radije izabrali put

koji ne vodi samo u jednom pravcu, put koji pruža mogućnost

primanja novih utisaka i sticanja novih iskustava? Onda biste u

sebi možda razvili druge sposobnosti. Pod drugim okolnostima do

izražaja bi došle vaše druge sposobnosti i vaši drugi talenti.

„Na osnovu čega znamo da u nekom detetu leže darovi kojih

u drugoj deci nema? I šta se dešava sa takvim darovima ako

ih niko ne otkrije, ako nikom nije stalo da se oni pokažu i

ostvare do kraja?“

Danas je teško reći šta se onda, u doba kada ste bili mali, skrivalo

u vama. O čemu ste maštali, čime se oduševljavali. Šta vas je

pokretalo. I za šta ste sve imali dara. Da li ste ikada pomislili koji

talenti leže u vama, a da u životu nisu nikada došli do izražaja.

Imate li bilo kakvu predstavu o tome kakvi talenti spavaju u vašoj

deci? Za šta su ona stvarno sposobna, a za šta nisu?

Pitanje glasi: Šta je zapravo talenat,

posebna nadarenost? Kako

nastaje? Da li su talenti urođeni?

Na osnovu čega znamo da u nekom

detetu leže darovi kojih u drugoj

deci nema? I šta se dešava sa

takvim darovima ako ih niko ne

otkrije, ako nikom nije stalo da se

oni pokažu i ostvare do kraja?

Kad dete niko ne ohrabruje da ispoljava svoje talente, kada mu

niko ne pruža podršku, taj će talenat potpuno zakržljati.

To je šteta. Koliko bi svet bio siromašniji da na njemu nisu živeli

daroviti ljudi. Kako smo zahvalni tim heroji-ma istorije čiji talenat

nije ostao skriven i zakopan. Armstrongu i Čaplinu, Daliju i Dizniju,

Mocartu i Vagneru. Njihova dela žive u svim vremenima. Oni su

sledili svoj unutrašnji zov, i niko ne zna da kaže kada su ga prvi

put čuli. Šta se tačno desilo kada su taj zov prepoznali kao

sopstvenu sudbinu?

Razmislite o...



http://vijesti.hrt.hr/287456/echr-tetraplegicara-iskljuciti-s-ureaja-za-odrzavanje-zivota
















23

EVROPSKI SUD ZA

LJUDSKA PRAVA:

PORTALI

ODGOVORNI ZA

KOMENTARE

TEKSTOVA

18. juni 2015.

Estonski internetski

portal Delfi osuđen je

za klevete objavljene

na njihovim stranicama,

ali u korisničkim

komentarima.

Estonci su se pozvali

na Evropsku konvenciju

o ljudskim pravima, ali

Sud je donio odluku

kojom osuđuje

ekstremne izljeve

mržnje objavljene u

komentarima i

nedostatne mjere što

se tiče moderiranja i

njihovog brisanja.

I šta bi se desilo da Ajnštajnovi roditelji nisu svom stidljivom i

povučenom potomku dozvolili da živi u svetu mašte i satima pravi

kule od karata? Da mu nastavnici nisu dozvolili da satima lupa

glavu oko samo jednog pitanja? Da se nisu pomirili sa činjenicom

da to dete nije u stanju da uči napamet i bez razumevanja? Kako

je začuđujuće vedra ispovest ovog mislioca svetskog glasa o tajni

sopstvenog uspeha. Svi oko njega bili su ubeđeni da nema neki

poseban dar, da je samo „strastveno radoznao“.

Kako je to čudno. Ali na

osnovu čega se može utvrditi

koji se posebni darovi i talenti

kriju u nekom detetu? Dar ne

prati odmah i neko posebno

htenje, neka posebna moć ili

sposobnost. Nadarenost ili

talenat najpre je samo

mogućnost; tek kasnije postaje sposobnost da se donose plodovi i

proizvode određene stvari i dela koji se jasno razlikuju od onoga

što su drugi u stanju da u toj oblasti naprave i stvore.

Postoje eksperti, takozvani tragači za talentima, koji misle kako su

u stanju da utvrde da li neko dete nosi u sebi određene

potencijale. U oblasti sporta srećemo puno takvih tragača za

talentima. Oni posmatraju decu od njihovih malih nogu,

usredsređuju se na njihove pokrete, procenjuju njihovu volju za

pobedom i izriču svoj sud. Ovi su ljudi možda u stanju da na

osnovu tele-sne građe procene da li neko dete ima dobre

pretpostavke za postizanje vrhunskih rezultata. Ali kad pomislimo

da su, na primer, istinski veliki sportisti poput Lionela Mesija,

fudbalera svetskog glasa, u detinjstvu bili sitni i nerazvijeni, onda

nam postaje jasno da takve prognoze nisu pouzdane.

Naslutiti talenat u njegovoj početnoj fazi nije nimalo jednostavno; a

još je teže kada se ne radi o sportu već o ranom otkrivanju

muzičkog, likovnog, književnog ili saznajnog dara. Tu moramo biti

mnogo pronicljiviji. Tomas Alfa Edison, na primer, jedan od

najvećih pronalazača u ljudskoj istoriji, bio je najgori đak u svom

odeljenju. Učitelji su smatrali da Marsel Prust nema veze sa

pisanjem. Pablo Pikaso nikad nije bio u stanju da zapamti redosled

slova u abecedi. Đakomo Pučini je stalno padao na ispitima, a

Pola Sezana nisu primili na akademiju.

Razmislite o...



24

Nakon suđenja u

Estoniji Delfi je svoj

slučaj predao

Evropskom sudu za

ljudska prava u nadi da

će presuda biti

odbačena, ali to nisu

uradili.

Pravni stručnjaci kažu

da ovaj slučaj neće

promijeniti praksu

Evropskih sudova, niti

zahtijeva izmjenu

zakonodavstva bilo koje

zemlje unutar EU.

Međutim, ovakva

odluka Velikog vijeća

Evropskog suda za

ljudska prava ima

određenu težinu i

mogla bi utjecati na

sve buduće sudske

slučajeve slične

naravi.

„Naslutiti talenat u njegovoj početnoj fazi nije nimalo

jednostavno; a još je teže kada se ne radi o sportu već o

ranom otkrivanju muzičkog, likovnog, književnog ili

saznajnog dara. Tu moramo biti mnogo pronicljiviji.“

Isto tako nije lako prepoznati ni one talente koji će kasnije od dece

stvoriti vodeće ljude u politici i privredi; ili ih pretvoriti u ličnosti koje

će uspostaviti merila ponašanja za čovečanstvo i u svima izazvati

duboko poštovanje. Ko je mogao da pomisli kako će od malog

školarca Nelsona Mendele jednog dana postati velika figura

svetske istorije, uporediva sa samim Mahatmom Gandijem? Onim

istim Gandijem koji o godinama pro-vedenim u školi govori kao o

najnesrećnijem dobu svog života. Da li je iko mogao da nasluti da

se u siromašnoj albanskoj seljančici krije Majka Tereza, koja će

ceo svoj život posvetiti poniženima i unesrećenima ovoga sveta?

Ili da će od debelog Vilsona postati veliki Čerčil? Ove ličnosti

svedoče o tome šta sve može da se desi, a svi su oni

neprevaziđeni geniji, kao što je Betoven bio u oblasti muzike, ili

Henri Ford u svetu automobilizma. Ako je verovati pričama, mali

Henri je već u sedmoj godini umeo da rasklopi sat i da ga ponovo

sastavi. A on nije ništa drugo radio do istraživao, pravio i rasturao,

sve dok se jednog dana u njegovoj garaži nije pojavila

motorizovana naprava na četiri točka – automobil.

„Ono zbog čega se danas divimo

izuzetnim sposobnostima tih ljudi na

videlo je izašlo tek onda kada su

činili ne ono što se od njih očekuje,

već ono što im je važno.“

Ako pokušamo da utvrdimo kada je neko dobio priznanje za svoja

izuzetna dela i zauzeo položaj u društvu koji mu zbog tih dela

pripada, doći ćemo do obeshrabrujućeg zaključka: upravo se ovi

ljudi nisu posebno isticali ne samo u vrtiću ili osnovnoj školi, već

nisu bili prvi ni na univerzitetu, ukoliko su ga uopšte pohađali.

Naprotiv, većina njih je kasnije tvrdila kako se nisu snalazili u školi i

na univerzitetu.

Norveški kompozitor Edvard Grig rekao je da je škola u njemu

„razvila samo loše strane, a one dobre ostavila netaknute“.

Razmislite o...



25

Organizacija Media

Legal Defence

Initiative, koja smatra

da je navedena

presuda u suprotnosti s

praksama i zakonima

Evropske unije je

povodom slučaja izdala

saopćenje u kojem tvrdi

da su komentari

korisnika vrlo bitni,

piše SEEbiz.

"Oni omogućuju debatu

o stvarima od javnog

interesa i postali su

integralni dio

internetskih medija.

Postanu li kompanije

odgovorne za

korisničke komentare to

će imati velik utjecaj na

slobodu govora",

navodi MLDI u svom

priopćenju.

http://radiosarajevo.ba/

novost/192189/evropski

-sud-za-ljudska-prava-

portali-odgovorni-za-

komentare-tekstova

U velikom broju slučajeva, geniji su bili loši đaci, neuspešni

studenti, čudaci nesposobni da prihvate uobičajen način

razmišljanja i ponašanja. Nisu postizali neki poseban školski

uspeh, niti su se naročito isticali na fakultetu i dobijali visoke ocene

na ispitima. Mnogi od onih koji su obogatili naš život u detinjstvu

su bili neuspešni. Džon Lenon je izbačen iz vrtića, a najveći

problem Vudija Alena u školi bio je u tome što ga je zanimalo sve

samo ne ono što učitelji govore.

Ono zbog čega se danas divimo izuzetnim sposobnostima tih ljudi

na videlo je izašlo tek onda kada su činili ne ono što se od njih

očekuje, već ono što im je važno. Salvador Dali je po ceo

bogovetni dan crtao, a Pablo Pikaso nije hteo da uči aritmetiku.

Oni su slikali, istraživali, maštali. I to su radili tako dosledno,

kompetentno i uspešno, kako njihovi roditelji, vaspitači i učitelji,

nastavnici i profesori nikada ne bi očekivali od njih. Pokazivali su

karakter, bili istrajni i svojeglavi. Uporno su postavljali pitanja sve

dok nisu našli odgovore koji su ih zadovoljili. Jednostavno rečeno,

uvek su bili to što jesu i pokoravali su se samo sopstvenim

zahtevima i normama.

http://www.detinjarije.com/sva-su-deca-nadarena/

Razmislite o...



http://radiosarajevo.ba/novost/192189/evropski-sud-za-ljudska-prava-portali-odgovorni-za-komentare-tekstova

































26

Šta je izravna

diskriminacija?

Koje su osnvni

tipovi diskriminacije

koji su zabranjeni?

Kako prepoznati

zravnu

diskriminaciju?

Navedite primjer

izravne

diskriminacije.

Izravna

diskriminacija se

najčešće temelji

na...?

IZRAVNA DISKRIMINACIJA

Izravna diskriminacija događa se kada se po nekoj od zabranjenih

osnova diskriminacije nekoga bez pravno opravdanog razloga stavlja u

nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji. Kriterij

nejednakog postupanja je neka od zabranjenih osnova diskriminacije.

Zabranjene osnove diskriminacije su: rasa, etnička pripadnost, boja

kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili

socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje,

društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje,

invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili

spolna orijentacija. U slučajevima izravne diskriminacije namjera i

motiv stavljanja u nepovoljniji položaj nisu od presudnog značaja

već se odgovara za ishod takvog nepovoljnog postupanja. Izravna

diskriminacija se najčešće temelji na stereotipima i predrasudama

o određenom/oj pojedincu/ki ili društvenoj skupini.

Kako prepoznati izravnu diskriminaciju?

Danas su rijetke situacije u kojima će poslodavac izričito priznati da je

prema osobi postupio nepovoljnije zato jer je žena/muškarac.

Poslodavac će u pravilu svoje kriterije zapošljavanja i/ili napredovanja

izraziti neutralno (traži se osoba za radno mjesto kuhara/ice) ili će svoju

odluku, odnosno praksu kojom ograničava nečiji interes, opravdati nekim

spolno neutralnim razlogom. Uvjetovanost njegove odluke ili prakse

pripadnošću neke osobe određenom spolu uglavnom će tako ostati

skrivena.

Primjeri prepoznavanja izravne diskriminacije:

Odluka poslodavca da usprkos činjenici što se na natječaj za

rukovodeće mjesto prijavila kvalificirana žena ponovi natječaj zbog

navodno nedovoljne konkurencije zato jer u biti smatra kako bi na

takvim mjestima prednost trebalo davati muškarcima jer su

„odlučniji“, „oštriji“, „bolji vođe“ itd.

Odluka poslodavca da pri raspoređivanju zaposlenika i zaposlenica

rasporedi žene na blagajne jer na tom radnom mjestu mušterije

preferiraju žene zbog njihovog uslužnog karaktera.

Onemogućavanje ženama da rade bolje plaćenu noćnu smjenu jer

takvo što nije prikladno njihovoj majčinskoj ulozi ili jer je rad noću

opasniji za žene nego muškarce koji su fizički jači.

Praksa poslodavca da ne zapošljava žene u dobnoj skupini od 24-32

godine zbog rizika da će zasnovati obitelj ili se ženama ne produljuje

ugovor o radu na određeno vrijeme ako ostanu trudne ili koriste

bolovanja radi njege bolesne djece ili čuvanja trudnoće

RADIONICA: OBLICI DISKRIMINACIJE NA TEMELJU

SPOLA

Odgovorite...



27

Šta je to neizravna

diskriminacija?

Kako prepoznati

neizdravnu

diskriminaciju?

Navedite neki

primjer neizravne

diskriminacije?

Nad kim se obično

ovaj vid

diskriminacije

provodi?

Koji oblik

diskriminacije je

lakše uočljiv?

NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA

Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriterij

ili praksa stavljaju osobe jednog spola u nepovoljniji položaj u odnosu na

osobe suprotnog spola. Dok je izravna diskriminacija lako uočljiva i

relativno lako otklonjiva, neizravna se diskriminacija teže uočava i

sprječava, a često promiče pozornosti sudova. Tako, primjerice, ako

među radnicima/cama koji/e rade nepuno radno vrijeme prevladavaju

žene, razlikovanje u plaćama utemeljeno na razlikama u radnom

vremenu zaista ima učinak različite plaće za žene i muškarce. Obično se

takva diskriminacija provodi prema ženama zaposlenima na određeno

vrijeme, s kojima poslodavci odbijaju sklopiti nove ugovore o radu u

slučaju trudnoće ili porođaja. U tom slučaju, neutralna norma o

prestanku radnog odnosa na određeno vrijeme ima učinak zabranjene

diskriminacije na temelju spola.

Na postojanje neizravne diskriminacije mogu ukazivati neke prakse

poslodavaca prilikom utvrđivanja uvjeta za zapošljavanje i/ili obavljanje

poslova određenog radnog mjesta, kao što su uvjeti, primjerice, duljeg i

kontinuiranog radnog staža, duljeg i kontinuiranog radnog iskustva na

rukovodećim mjestima, fizičke karakteristike kao što su visina, težina,

fizička snaga i sl. Takvi kriteriji izbora predstavljat će diskriminaciju

temeljem spola bez obzira što se dosljedno primjenjuju na žene i na

muškarce, u slučaju da se ustanovi da veći broj žena nego muškaraca

zaposlenih kod konkretnog poslodavca nij u mogućnosti zadovoljiti takve

uvjete.

Primjeri prepoznavanja neizravne diskriminacije?

Neproduživanje ugovora na određeno vrijeme za vrijeme trudnoće

ili korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta

Organiziranje tečajeva osposobljavanja izvan radnog vremena

(vikendom ili u večernjim satima) može isključiti one radnike/ce

koji/e su zainteresirani/e, ali ih ne mogu pohađati zbog obiteljskih

odgovornosti (samohrani roditelji), umanjujući tako svoj izgled u

napredovanju.

Upotreba kriterija dužine radnog iskustva na određenoj vrsti posla

je česti primjer neizravne diskriminacije. Poslodavci ga često

koriste kao uvjet napredovanja. U nemalom broju slučajeva kriteriji

radnog iskustva bit će veća prepreka za žene nego za muškarce

jer žene češće izbivaju s tržišta rada zbog nejednake raspodjele

obveza vezanih uz brigu za djecu i obitelj žene. Stoga je njihovo

radno iskustvo često nešto kraće. U tom smislu, primjena kriterija

radnog iskustva kao kriterija za napredovanje pogodovat će većem

broju muškaraca nego žena.

Razmislite ...



28

Šta predstavlja

uznemiravanje na

temelju spola

Navedite primjer

takvog

uznemiravanja.

Šta predstavlja

spolno

uznemiravanje?

Navedite primjer

takvog

uznemiravanja.

Da li ste bili žrtva

diskriminacije ili

uznemiravanja?

UZNEMIRAVANJE NA TEMELJU SPOLA

Uznemiravanje na temelju spola predstavlja svako ponašanje unutar

radnog okruženja koje je uvredljivo za osobe kao pripadnike/ce

konkretnog spola. Ponašanje koje se izričito ili prikriveno temelji na

stajalištu kako je određena osoba manje vrijedna jer pripada određenom

spolu.

Primjeri uznemiravanja temeljem spola:

određivanje nerealnih rokova za izvršenje radnog zadatka,

učestale (neobrazložene, slabo utemeljene ili nerazmjerne) kritike,

umanjivanje ili omalovažavanje radnog doprinosa i rezultata,

primjena „duplih standarda pri ocjenjivanju brzine, količine ili kvalitete

rada, odnosno pri raspodjeli raznih koristi ili načinu kolegijalne

komunikacije i ophođenja,

tračanje, spletkarenje, laži kojima se omalovažava konkretna osoba,

različiti vicevi o ženama (npr. popularni vicevi o plavušama),

prigovori na račun odijevanja ili ponašanja

SPOLNO UZNEMIRAVANJE

Spolno uznemiravanje sastoji se od bilo kakvog ponašanja seksualnog

karaktera. Svako ponašanje kojim se žrtvu svodi na objekt seksualne

želje ili kojim se naglašava njena seksualnost, te uzrokuje strah,

neprijateljsko, uvredljivo ili ponižavajuće okruženje predstavlja ovaj oblik

spolnog uznemiravanja.

Primjeri uznemiravanja temeljem spola:

seksualni komentari ili aluzije

pretvaranje rasprave o poslu u seksualne teme

pričanje seksualnih viceva ili priča

osobna pitanja o društvenom ili spolnom životu

pričanje laži ili širenje glasina o nečijem osobnom spolnom životu

zviždanje za nekim, dobacivanje

nametnuti, neželjeni pozivi na piće, SMS poruke, e-mailovi

odmjeravanje osobe (od glave do pete)

seksualne geste

masiranje vrata ili ramena

dodirivanje odjeće, kose ili tijela osobe

zagrljaji, poljupci, tapšanja ili milovanja

seksualno sugestivni signali

silovanje ili seksualni napad ili pokušaj silovanja ili seksualnog

napada

https://radnica.org/diskriminacija/oblici-diskriminacije-na-temelju-spola/

Razmislite ...



https://radnica.org/diskr

iminacija/oblici-

diskriminacije-na-

temelju-spola/
























29

Od februarskog broja Debatnih novosti prenosimo vam u cjelosti tekst Konvencije o sprječavanju

nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nažalost obe vrste nasilja nisu nepoznanica u našem

okruženju, ali se o tome gotovo stidljivo i jedva govori. CKD želi da podigne svijest svih onih do

kojih njihove aktivnosti dosežu kako bi zajedno doprinijeli zaštiti ljudskih prava.

KONVENCIJA VIJEĆA EVROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA

NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI (V dio)



30



31



32



33



34

Izvor: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf (str. 32. - 37)



http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf











35

Mediji o ljudskim pravima i

diskriminaciji

http://www.vecernji.hr/hrvatska/presedanska-odluka-europskog-suda-

za-ljudska-prava-portali-odgovaraju-za-komentare-1011044



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?

Izdvojite ličnosti i

temu?

Mjesto dešavanja?

Koja poruka se šalje

ovakvim

tekstovima?

Analizirajmo zajedno:

http://www.vecernji.hr/hrvatska/presedanska-odluka-europskog-suda-za-ljudska-prava-portali-odgovaraju-za-komentare-1011044























36

http://www.vecernji.hr/hrvatska/presedanska-odluka-europskog-suda-

za-ljudska-prava-portali-odgovaraju-za-komentare-1011044



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?

























37

http://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/6730-novo-izvjesce-un-a-

ljudska-prava-lgbt-osoba-tesko-se-krse-diljem-svijeta



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/6730-novo-izvjesce-un-a-ljudska-prava-lgbt-osoba-tesko-se-krse-diljem-svijeta





























38

http://www.radiosarajevo.ba/novost/189138/izvjestaj-ombudsmana-

za-ljudska-prava-zalbe-na-gradanska-i-politicka-prava-foto



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.radiosarajevo.ba/novost/189138/izvjestaj-ombudsmana-za-ljudska-prava-zalbe-na-gradanska-i-politicka-prava-foto























39

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/skoplje-borac-za-ljudska-prava-poceo-strajk-

gladu-za-spas-migranata

Analizirajmo...

Napravite analizu

sadržaja tekstova

koje prenosimo iz

različitih medija, a

koji se odnose na

ljudska prava.

Nakon analize

napravite debatu o

stanju ljudskih

prava u BiH,

demokraciji i

toleranciji.



http://balkans.aljazeera.net/vijesti/skoplje-borac-za-ljudska-prava-poceo-strajk-gladu-za-spas-migranata





















40

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/skoplje-borac-za-ljudska-prava-poceo-

strajk-gladu-za-spas-migranata



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?























41

http://www.mmp.gov.me/rubrike/Direktorat_za_unapredenje_i_zastitu_ljudskih_pra

va/149920/Ljudska-prava-i-zastita-od-diskriminacije-kroz-proces-EU-

integracija.html



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.mmp.gov.me/rubrike/Direktorat_za_unapredenje_i_zastitu_ljudskih_prava/149920/Ljudska-prava-i-zastita-od-diskriminacije-kroz-proces-EU-integracija.html




















42



Analizirajmo...

Napravite analizu

sadržaja tekstova

koje prenosimo iz


koji se odnose na

ljudska prava.

Nakon analize

napravite debatu o

stanju ljudskih

prava u BiH,

demokraciji i

toleranciji.

43

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1940195/Diskriminacija+%C

5%BEena+na+radnom+mestu.html



Analizirajmo...

Napravite analizu

sadržaja tekstova

koje prenosimo iz


koji se odnose na

ljudska prava.

Nakon analize

napravite debatu o

stanju ljudskih

prava u BiH,

demokraciji i

toleranciji.

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1940195/Diskriminacija+%C5%BEena+na+radnom+mestu.html

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1940195/Diskriminacija+%C5%BEena+na+radnom+mestu.html

44

Da ne zaboravimo...

U tijeku juna na

Facebook stranici

mogli ste pročitati:

Čini se da zemlje

regiona imaju iste ili

slične probleme u

vezi sa

diskriminacijom

http://rs.n1info.com/

a64441/Vesti/Janko

vic-I-dalje-prisutni-

brojni-oblici-

diskriminacije.html

Diskriminacija ili

implementiranje

zakona?

http://bosnjaci.agen

cy/diskriminacija-u-

francuskoj-stotine-

ucenica-

muslimanki-

kaznjene-zbog-

duge-suknje/

Gradimo mir,

toleranciju i suživot!

http://www.bhrt.ba/vije

sti/bih/papa-franjo-u-

bosni-i-hercegovini/

CKD je u cilju promoviranja ideje jednakosti, toleranicje i zaštite

ljudskih prava kreirao Facebook stranicu: “Debatom protiv

diskriminacije”. Na ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i

iskustva koja se odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije.

Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer stranica nije sama

sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas.

U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Debatim protiv

diskriminacije” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u

kampanju promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana

Bosne i Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom,

fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne

debatne mreže za promicanje tolerancije.

FACEBOOK - SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA



http://rs.n1info.com/a64441/Vesti/Jankovic-I-dalje-prisutni-brojni-oblici-diskriminacije.html















http://bosnjaci.agency/diskriminacija-u-francuskoj-stotine-ucenica-muslimanki-kaznjene-zbog-duge-suknje/




















http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/papa-franjo-u-bosni-i-hercegovini/












https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?_rdr=p



45

Zanimljivo

DEBATOLOGIJA

U junu smo na online natjecanjima mogli čitati razmjenu

argumenata o aktuelnim problemima u BiH. Pogledajmo

kojim.

DEBATNE TEZE ZA PERIOD

01.06.2015. – 01.07.2015.

Jesu li njegovanje kulturnih različitosti i poštivanje

ljudskih prava nerazdvojivi?

Je li premalo urađeno na pomirenju u BiH?

Osobe sa invaliditetom su najdiskriminiranija grupa u

zemljama Regiona?

Grupe kojima su ugrožena ljudska prava trebaju

pokrenuti zajedničku akciju za ostvarivanje prava?

Može li posjeta Pape Sarajevu doprinijeti unapređenju

tolerancije?

Kažnjavanje djevojaka u Francuskoj zbog oblačenja

dugih suknji - diskriminacija ili poštivanje zakona?

Nezastupljenost žena u politici u BiH - nesposobnost

žena da se izbore za mjesto koje im pripada ili

diskriminacija slabijeg spola?

Fudbalski klub Sarajevo - zasluženi prvak BiH ili tim

koji je imao mnogo sreće u utakmicama?

Njegovanje kulturnih

različitosti i poštovanje

ljudskih prava su

nerazdvojivi

SARAJEVO, 22. 5. 2015.

godine - Povodom 21.

maja, Svjetskog dana

kulturne raznolikosti za

dijalog i razvoj,

Ministarstvo civilnih

poslova Bosne i

Hercegovine i ured

UNESCO u BiH obilježili

su jučer 10 godina od

stupanja na snagu

UNESCO Konvencije o

zaštiti i promociji različitosti

kulturnih izražaja.

Na događaju se

razgovaralo o

promovisanju bogatstva

kulturne raznolikosti BiH, i

predstavljen je izvještaj o

izvršenim nacionalnim

konsultacijama na temu

kultura i razvoj, koje su

održane tokom 2014.

godine.

Također su predstavljeni i

rezultati projekta, koje je

Ministarstvo civilnih

poslova BiH

implementiralo uz podršku

UNESCO-a, sa fokusom

na uticaj kulture na razvoj

u BiH. Skupu su

prisustvovali kulturni

radnici, predstavnici

releventnih institucija, kao i

predstavnici međunarodne

zajednice.

46

U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili juni na Debatologiji:

Ukoliko zakon nalaže da se u javnim ustanovama, konkretno

sada u školskom objektu, ne smiju nositi određeni odjevni

komadi, poštivanje toga je obavezno i neophodno! Zakoni se

razlikuju od države do države i ma koliko nama bili apsurdni,

postoje točni razlozi zašto kao takvi stoje i primjenjeni su u

praksi.

Međutim, što se tiče slučaja koji je naveden u samoj tezi,

izdvojila bih jedan od internet komentara: "Konfekcijske

firme proizvode odjeću za teroriste" koji je naprosto krajnje

neprihvatljiv i neprikladan. Nažalost, zakoni su krojeni tako

da u obzir ne uzimaju neke situacije koje isključivo

zahtijevaju da djevojke nose duge suknje. Osobe koje

su okrenute vjeri i koje poštuju ono što im vjera nalaže,

svakako zaslužuju poštovanje i pravo na istu. Smatram da

odjevni predmeti (osim ako ne krše kodeks "pristojnog

odijevanja") ne bi trebali biti zabranjeni ili pak da se nošenje

tih predmeta tako kažnjava, a ovaj slučaj je zaista otišao do

krajnosti.

Dakle, zakon je ispoštovan bez daljnjeg, ali zakon kao takav

ne bi trebao na bilo koji način ugroziti nekog na bilo kojoj

osnovi, naročito rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj, što je također

evidentno u ovom slučaju. Radi se o apsolutnom poštivanju

zakona koje je nažalost dovelo i do diskriminacije.

Glowsun

Zanimljivo

DEBATOLOGIJA

Zakoni, pravila i uredbe morale bi biti postavljeni tako da ne

diskriminiraju bilo koga i da omogućavaju svima slobodu i

zaštitu ljudskih prava. Jedno od osnovnih prava je i pravo na

prakticiranje vjere i ukoliko je to ugroženo mora se nešto

promijeniti. Također duga suknja ne narusava ljudsko pravo

bilo koga drugog. Škola jeste pratila zakone i pravila ali oni

moraju omoguciti svima ljudska prava

Debatoljubac

Prisutnima su se obratili Đorđe

Milićević, zamjenik ministra

civilnih poslova BiH, Yuri

Afanasiev, rezidentni

koordinator Ujedinjenih nacija

u BiH i Siniša Šešum, šef

ureda UNESCO-a u BiH.

"U raznolikom svijetu,

uništenje kulture je zločin, a

jednoobraznost je slijepa ulica.

Naša glavna zadaća je

afirmacija i očuvanje

različitosti koje nas obogaćuju

i povezuju. Njegovanje

kulturnih različitosti i

poštovanje ljudskih prava su

nerazdvojivi", rekao je Siniša

Šešum, šef ureda UNESCO-a

u BiH. Također je istaknuo da

su kulturna raznolikost naša

zajednička baština i najveća

vrijednost čovječanstva.

Svečanost je

obogaćena prikazivanjem čet

iri dokumentarna filma mladih

autora koji su nastali kao

rezultat implementacije

projekta „Filming the Other"

produkcijske kuće „Vizart",

finasiranog od strane

UNESCO-a iz

Međunarodnoga fonda za

promociju kulture, te

podržanog od strane

Ministarstva civilnih poslova

BiH, Ambasade Sjedinjenih

Američkih Država u BiH i

British Council.

http://ba.one.un.org/content/un

ct/bosnia_and_herzegovina/bs

/home/presscenter/fostering-

cultural-diversities-and-

respecting-human-rights-are-

i.html

Ali duge suknje ne nose samo muslimanke, ali samo njih

kažnjavaju. To mi nije jasno... Duga suknja nije obilježje

vjere...

Flora

http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/presscenter/fostering-cultural-diversities-and-respecting-human-rights-are-i.html



















47

Zanimljivo

Pored teksta uz prvu tezu,

preporučujemo da pročitate i

uvodne tekstove za druge

teze. U nastavku linkovi na

navedene tekstove:

http://www.oslobodjenje.ba/vi

jesti/bih/neosporna-je-

pravna-cinjenica-da-je-u-

srebrenici-pocinjen-genocid

http://www.rtcg.me/vijesti/poli

tika/93635/protiv-

diskriminacije-osoba-sa-

invaliditetom.html

http://www.nezavisne.com/no

vosti/bih/Ivanic-Posjeta-

pape-Franje-promocija-

tolerancije/308899

http://balkans.aljazeera.net/vi

jesti/stotine-ucenica-

muslimanki-kaznjene-zbog-

duge-suknje

http://www.klix.ba/vijesti/bih/p

olitika-je-muska-stvar-zene-

skoro-neprimjetne-u-bh-

politickim-

strankama/150529053

http://www.avaz.ba/clanak/18

0442/Arial?url=clanak/18044

2/Arial

DEBATOLOGIJA

Slozila bih se sa kolegom glowsun da je kaznjavanjem

djevojaka u Francuskoj samo ispostovan

zakon.Medjutim,da li taj zakon ima diskriminatorski

karakter?Odgovorila bih ptvrdno.Dakle,sam zakon vrsi

diskriminaciju,ali u ovom slucaju nije uprava skole ta koja je

kaznjavanjem djevojaka zbog nosenja dugackih suknji

vrsila diskriminaciju,vec je samo postovala zakon.Zakoni

postoje da bi se postovali i bilo bi zabrinjavajuce kada ih

skole kao vaspitno-obrazovne ustanove ne bi

postovale.Ako taj zakon postoji,on bi se trebao postovati u

svim skolama,a ne samo pojedinim kako je to slucaj u

Francuskoj."Međutim u velikom broju francuskih škola

muslimankama je dozvoljeno nošenje dugih

suknji.Zvanično ne postoji zabrana dugih suknji u državnim

školama. Pojedini direktori i školski okruzi su međutim

odlučili da određene duge suknje ili haljine suviše ističu

vjersku pripadnost."

Nosenje duge suknje u skolama ne bih zabranila.Smatram

da se na taj nacin ovim zakonom vrsi diskriminacija po

vjerskoj osnovi."Ministrica obrazovanja, Nedžat Vallaud-

Belkasem, i sama muslimanka, kaže da je duga suknja u

redu osim ukoliko postoji element provokacije ili da

odražava vjeru učenika. Ona je branila odluku srednje

škole u Charleville-Mézières da dvaput pošalje kući 15-

godišnju Sarah." (http://www.islambosna.ba/francuska-oko-

150-muslimanki-vraceno-iz-skole-zbog-dugih-suknji/ )

Sayit

Kolegice glowsun, ja sam više puta pregledao video nakon

govora Pape, ali nisam uspio vidjeti da je dotični aplaudirao.

On nije loše predstavio samo sebe nego i neke ljude koji su

na vlasti.

Slažem se sa debatoljupcem da je potreban napredak i

tolerancija, s tim da ostajem pri mišljenju da je potrebno

zatvoriti jednu knjigu da bi se započela ispisivati nova. Ne

slažem se da se Sarajevo ne raduje napretku u Banja Luci i

slično, ja bih prije rekao da se ljudi ne raduju politici koja

dolazi iz pojedinih gradova odnosno jasnije to je politika

separacije koja ne priznaje cjelovitost i historiju države. Svim

ljudima i grupacijama u Bosni i Hercegovini koje teže za

separacijom i forimiranjem novih teritorija Papa Franjo je

očitao lekciju poručivši poruke zajedništva, mira i praštanja.

Običan narod je spoznao te poruke i one su najvjerovatnije

doprinijele toleranciji, ali tolarenaciji između pojedinaca dok

je mnogo više potrebno da bi se unaprijedila ukupna

tolerancija između svih naroda.

Rightway

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/neosporna-je-pravna-cinjenica-da-je-u-srebrenici-pocinjen-genocid




















http://www.rtcg.me/vijesti/politika/93635/protiv-diskriminacije-osoba-sa-invaliditetom.html










http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Ivanic-Posjeta-pape-Franje-promocija-tolerancije/308899












http://balkans.aljazeera.net/vijesti/stotine-ucenica-muslimanki-kaznjene-zbog-duge-suknje














http://www.klix.ba/vijesti/bih/politika-je-muska-stvar-zene-skoro-neprimjetne-u-bh-politickim-strankama/150529053






















http://www.avaz.ba/clanak/180442/Arial?url=clanak/180442/Arial



http://www.islambosna.ba/francuska-oko-150-muslimanki-vraceno-iz-skole-zbog-dugih-suknji/



















48

Plan aktivnosti za juni

49

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Branka Kukić

BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička

škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

Srednja škola Pere Zečevića Odžak

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović

DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

50

No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

51

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

52

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

53

1. juni – Međunarodni dan djece

4. juni – Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije (priznat od UN-a)

5. juni – Svjetski dan zaštite čovjekove okoline (priznat od UN-a)

8. juni – Svjetski dan okeana; Svjetski dan oboljelih od tumora mozga

12. juni – Svjetski dan borbe protiv iskorištavanja djece za rad

14. juni – Svjetski dan donatora krvi (priznat od UN-a)

17. juni - Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše (priznat od

UN-a)

20. juni - Svjetski dan izbjeglica (priznat od UN-a)

21. juni – Svjetski dan muzike

23. juni - Dan javne službe (priznat od UN-a)

26. juni - Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nedozvoljenog

korištenja opojnih sredstava (priznat od UN-a); Međunarodni dan podrške

žrtvama zlostavljanja (priznat od UN-a)

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U JUNU

JUNI KROZ DATUME

54

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/


https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije





55

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 6. juni, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



debatne novosti novosti juni opcina centar.pdf · glađu za spas migranata-ljudska prava i zaštita...

Documents