0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

Općina Centar

1

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

DOBAR DRUG

Koji ima

dobra druga,

ne boji se

očajanja.

Podeljena

tuga

upola je

manja;

Podeljena

sreća

dva puta je

veća.

Jovan

Jovanović

Zmaj

ЋИРИЛИЦОМ ЋУ ТЕ, LATINICOM ĆU TE!

Vrijeme je godišnjih odmora. Oni sretnici koji rade se raduju

odmoru, oni koji ne rade se nadaju nekom sezonskom poslu. I svi

mi živimo u vrlo kompliciranoj državi službenog naziva Bosna i

Hercegovina. Ako izuzmemo manjine koje u njoj žive (samo za

potrebe teksta, ne i sa namjerom da ih diskriminiramo), u njoj žive

tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati i Bošnjaci) koji su navodno

ravnopravni. Ali, kada krenemo kroz BiH, čini nam se da su u

pojedinim dijelovima neki „jednakiji” od drugih. No, često te

nejednakosti primijetimo tek ukoliko smo mi nejednaki u odnosu

prema drugima, odnosno ukoliko smo strana kojoj su neka prava

oduzeta. Ukoliko smo strana koja ima više prava nego što joj

možda i pripada skloni smo ih jednostavno prihvatiti i naći milion

razloga zbog kojih ih ustvari zaslužujemo.

Pored tri konstitutivna naroda, i tri službena jezika imamo i dva

službena pisma. Neko bi rekao da su jezici i pismo bogatstvo, ali

se čini da su u BiH oni prokletstvo. Uvijek jednima smeta jezik ili

pismo drugih i tako u nedogled.

Уколико сте имали срећу да прођете Босном и Херцеговином

током љета, имали сте и несрећу видјети све двојезичне

табле. Односно оно што је од њих остало. Уколико сте

пролазили Федерацијом нисте могли видјети натписе на

ћирилици јер су ишарани. Иста је ситуација са латиничним

натписима у Републици Српској. Да! Очито се стидимо

богатсва и различитости које имамо у земљи. И умјесто да се

поносимо, то богатство уништавамо. Е, па, ја мислим да је

моје људско право да уживам у различитостима земље у којој

сам се родила и одрасла, као и да читам и МОСТАР и

MOSTAR и да свима који питају поносно показујем да је

предивно знати оба писма и да се човјек не смије стидити

потребног знања. И зато мислим да ако не можемо имати

табле исписане на оба писма, не заслужујемо табле уопће

као ни благодати цивилизације. Требамо се вратити у доба

пећинског човјека и живјети само да бисмо преживјели и

продужили врсту, без икаквих дотицаја са културом,

умјетношћу и науком. Одбијам вјеровати да не заслужујемо

све предности које са собом носи мноштво различитости у

којима сам одрасла.

Općina Centar

2

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

SVITANJE

Vozimo se pokraj

njiva,

a svanjiva.

Svjetiljke u magli

žmire;

sa danom se

mire.

Evo, već smo

prepoznali

bagremove na

obali...

Polja cvijećem

izatkana...

Zora rana...

Mak usamljen

kraj nas minu;

sunce sinu.

Nasiha Kapidžić-

Hadžić

MEDIJI O SLUČAJEVIMA DISKRIMINACIJE I KRŠENJA

LJUDSKIH PRAVA U AVGUSTU

03.08.2014. – „Gramatička diskriminacija ili...?”

(http://www.univerzitetskiodjek.com/drustvo/gramaticka-

diskriminacija-ili)

09.08.2014. – „Diskriminacija žena - pravilo?”

(http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/diskriminacija-zena-

pravilo_509448.html)

11.08.2014. – „Fedra Idžaković: Mijenjati Zakon o zabrani

diskriminacije”

(http://www.diskriminacija.ba/fedra-id%C5%BEakovi%C4%87-

mijenjati-zakon-o-zabrani-diskriminacije)

14.08.2014. – „Ubistva Afroamerikanaca predočena UN-u”

(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ubistva-afroamerikanaca-

predocena-un-u)

16.08.2014. – „Manjine u SAD-u na udaru policije”

(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/manjine-u-sad-u-na-udaru-

policije)

17.08.2014. – „Iranski ajatolah Hamnei komentirao sukobe u

Fergusonu: ‘Rasna diskriminacija i dalje postoji u SAD-u’ ”

(http://www.advance.hr/vijesti/iranski-ajatolah-hamnei-komentirao-

sukobe-u-fergusonu-rasna-diskriminacija-i-dalje-postoji-u-sad-u/)

19.08.2014. – „Zakonska diskriminacija u 80 općinskih

izbornih komisija”

(http://radiosarajevo.ba/novost/162353/zakonska-diskriminacija-u-

80-opcinskih-izbornih-komisija)

27.08.2014. – „Franšizni centar BiH “Womennet: Konzultacije

o diskriminaciji i društvenoj isključenosti žena” u

Franšiznom centru u Vitezu”

(http://www.vitez.info/womennet-konzultacije-o-diskriminaciji-i-

drustvenoj-iskljucenosti-zena-u-fransiznom-centru-u-vitezu/)

28.08.2014. – „Pokrenuta telefonska linija za prijavu

diskriminacije pučkoj pravobraniteljici”

(http://www.ombudsman.hr/index.php/hr/top-

stories/diskriminacija/406-pokrenuta-telefonsku-liniju-za-prijavu-

diskriminacije-puckoj-pravobraniteljici)

29.08.2014. – „BiH: Diskriminacija na svakom koraku”

(http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:507772-BiH-

Diskriminacija-na-svakom-koraku)

Općina Centar

3

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

LEX SPECIALIS:

Lex specialis je

pravna doktrina

koja se odnosi

na tumačenje

zakona, i može

se primijeniti i u

domaćem i u

međunarodnom

pravu i

kontekstima.

Izraz označava

zakon kojim se

uređuje poseban

predmet, a potiče

od latinske

pravne maksime

lex specialis

derogat legi

generali. Po ovoj

doktrini zakon

kojim se uređuje

određena tema

jači od zakona

koji reguliše

samo opšta

pitanja.

Ustav BiH ima proklamovana načela zaštite ljudskih prava i

osnovnih sloboda prvenstveno na način što se Evropska

konvencija sa protokolima direktno primjenjuje u BiH i ima

supremaciju nad svim domaćim propisima a po pitanju

diskriminacije bitno je imati u vidu da je predviđena direktna

primjena i prioritet člana 14 Evropske konvencije: Uživanje prava i

sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez

diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su pol, rasa, boja,

jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno

porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, vlasništvo,

rođenje ili drugi status.

Međutim, bitno je naglasiti da Ustav Bosne i Hercegovine sadrži

protivrječna rješenja upravo u vezi sa pitanjem diskriminacije.

Naime, dok je članom II diskriminacija bilo kojeg građanina i po

bilo kojem osnovu zabranjena, u članovima IV i V Ustav normira

diskriminaciju pri provođenju izbora za predsjedništvo Bosne i

Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Tako Ustav

protivrječi samom sebi jer na jednom mjestu garantira najviše

standarde zaštite od diskriminacije, a na drugom dozvoljava

diskriminaciju pojedinih kategorija građana, kojom su te

kategorije, kao grupe, zbog svoje nacionalne pripadnosti ili njenog

odsustva, izuzete iz uživanja pojedinih osnovnih ljudskih prava.

Imajući u vidu tu činjenicu, može se reći da je zabrana

diskriminacije propisana samim Ustavom i što je još važnije

zabranu diskriminacije Ustav BiH je predvidio kroz institut

Evropske konvencije kojoj je dao primat.

Općina Centar

4

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PRIMJERI DISKRIMINACIJE

Invaliditet

Radiš u prodavnici i

ne možeš puno

da stojiš.

Šef ti naredi da

stojiš dok

poslužuješ kupce.

To nije potrebno jer

ih možeš

posluživati i dok

sediš.

Starosno doba

Oglas u novinama

za neki posao

kaže da samo mlađi

od 35 godina

mogu da se prijave

za posao.

Ovo nije u redu jer i

starije osobe

mogu dobro raditi.

Da li neko radi

dobro ili loše ne

zavisi od toga koliko

ima godina.

Izgled

Oglas u novinama

za neki posao

kaže da se traže

osobe prijatne

spoljašnjosti.

Ovo nije u redu jer

za rad ne sme

biti važno kako neko

izgleda.

Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine usvojen je u

julu 2009. godine. Inicijativu za izradu jedinstvenog zakona koji

nudi mehanizme za zaštitu od diskriminacije pokrenule su

organizacije civilnog društva. Ovaj Zakon je lex specialis u

odnosu na sve druge zakone, i uvijek se primjenjuje u svim

pitanjima koja su njime regulisana, a ostali zakoni tek u pitanjima

koja nisu regulisana ovim zakonom. Usvajanje jedinstvenog

Zakona o zabrani diskriminacije podrazumijeva uvođenje novih

koncepata u jedan pravni sistem.

Direktiva Vijeća 2000/43/EZ o primjeni načela ravnopravnosti

osoba, bez obzira na njihovo rasno ili etničko porijeklo i Direktiva

Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi okvira za jednak tretman na

području zapošljavanja i odabira zvanja predstavljaju ključne

dokumente u razvoju zakonodavstva u oblasti diskriminacije na

nivou Evropske unije. Isto tako, navedene direktive su imale veliki

značaj i veliki utjecaj na razvoj i donošenje Zakona o zabrani

diskriminacije u BiH. Ovaj zakon bi trebao doprinijeti smanjenju

broja slučajeva diskriminacije u praksi i da osigura postizanja

ciljeva ravnopravnosti u društvu.

IZVOR:

http://antidiskriminacija.vasaprava.org/index.php/propisi/zabrana-

diskriminacije-u-bih-pravu/8-zabrana-diskriminacije-u-

bosanskohercegovackom-pravu-zakon-o-zabrani-diskriminacije

Općina Centar

5

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PRIMJERI DISKRIMINACIJE

Materijalno stanje

Država ne pomaže

siromašnima

da plate advokata

na sudu.

Zakon kaže da te

pred sudom

može predstavljati

samo advokat,

a ti nemaš novca da

ga platiš.

Genetske osobine

Ismevanje osoba

koje su drugačije

jer su tako rođene.

Na primer, kada se

neko podsmeva

i vređa osobu koja

je niža od

drugih.

Porodica

Direktor neke firme

neće da te zaposli

jer ne voli

tvog oca.

Član 1.

SVRHA

Svrha ove Konvencije je unaprjeđenje, zaštita i osiguravanje

punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i

osnovnih sloboda osoba s invaliditetom, i unaprjeđivanje

poštivanja njihovog urođenog dostojanstva.

Osobe s invaliditetom uključujući osobe sa dugotrajnim

fizičkim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima,

koje u interakciji s različitim barijerama mogu ometati

njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu

ravnopravno s ostalim

članovima tog društva.

Član 3.

OPĆA NAČELA

Osnovna načela ove Konvencije su:

(a) Poštivanje urođenog dostojanstva, lične autonomije,

uključujući slobodu izbora i nezavisnost osoba;

(b) Nediskriminacija;

(c) Puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo;

(d) Poštivanje razlika i prihvaćanje osoba s invaliditetom kao

dijela ljudske različitosti i čovječnosti;

(e) Jednakost mogućnosti;

(f) Pristupačnost;

(g) Jednakost muškaraca i žena;

(h) Poštivanje sposobnosti razvoja djece s invaliditetom i

poštivanje prava djece s invaliditetom na očuvanje vlastitog

identiteta.

Općina Centar

6

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PRIMJERI DISKRIMINACIJE

Zdravstveno

stanje

Odvajanje deteta

koje ima HIV/

AIDS u posebnu

učionicu u školi.

HIV/AIDS je opasna

bolest koja

slabi organizam i od

koje se može

umreti.

Ali ako se pazi, ova

bolest ne

prelazi lako na

druge ljude.

Brak i porodica

Šef neke firme traži

sekretara ili

sekretaricu.

Šef je odlučio da

neće

da zaposli udatu

ženu. Kaže da će

ona često

odsustvovati

zato što je udata i

ima decu.

Nacionalna

pripadnost

ili etničko poreklo

Direktor neke firme

odbija da zaposli

nekoga

zato što je Rom

Član 5.

RAVNOPRAVNOST I NEDISKRIMINACIJA

1. Države potpisnice priznaju da su sve osobe jednake pred

zakonom, te da imaju jednako pravo, bez ikakve diskriminacije,

na zakonsku zaštitu i uživanje zakonskih povlastica.

2 Države potpisnice zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju na

osnovu invaliditeta i garantuju osobama s invaliditetom jednaku i

učinkovitu zaštitu od svake diskriminacije.

3. Da bi unaprijedile ravnopravnost i ukinule diskriminaciju, države

potpisnice će poduzeti sve odgovarajuće korake da osiguraju

razumnu prilagodbu.

4. Posebne mjere neophodne za ubrzavanje ili postizanje stvarne

ravnopravnosti osoba s invaliditetom neće se smatrati

diskriminacijom u smislu odredbi ove Konvencije.

Član 6.

ŽENE S INVALIDITETOM

1. Države potpisnice priznaju da su žene i djevojke s invaliditetom

izložene višestrukoj diskriminaciji, te će u tom smislu poduzeti

mjere kako bi im se osiguralo puno i ravnopravno uživanje svih

njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

2. Države potpisnice poduzet će sve odgovarajuće mjere kako bi

osigurale puni razvoj, napredak i jačanje položaja žena u cilju

garantovanja korištenja i uživanja ljudskih prava i osnovnih

sloboda navedenih u ovoj Konvenciji.

Član 7.

DJECA S INVALIDITETOM

1. Države potpisnice poduzet će sve potrebne mjere kako bi

osigurale da djeca s invaliditetom potpuno uživaju sva ljudska

prava i osnovne slobode ravnopravno s drugom djecom.

2. U svim akcijama koje se odnose na djecu s invaliditetom

prvenstvena pažnja bit će posvećena najboljem interesu djeteta.

3. Države potpisnice osigurat će da djeca s invaliditetom imaju

pravo slobodno izraziti svoje stavove o svim pitanjima koja ih se

tiču, a njihovi stavovi razmotrit će se s obzirom na njihovu dob i

zrelost, ravnopravno s drugom djecom, te će im u ostvarivanju

toga prava biti pružena pomoć u skladu s invaliditetom i

uzrastom.

Općina Centar

7

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PRIMJERI DISKRIMINACIJE

Boja kože (rasa)

Na fudbalskoj

utakmici,

fudbaler je izvodio

penal.

Taj fudbaler je crnac

iz Afrike.

Navijači drugog tima

su mu vikali „Ua,

majmune!“,

„Ua, crnac!“

Politički stavovi

Predsednik

sportskog kluba

dopušta da članovi

tog kluba

budu samo oni koji

su članovi

njegove političke

partije.

Pol/rod

U novinama piše:

„Ženama je mesto u

kući i ne

treba im dozvoliti da

voze

auto ili da imaju

posao“.

Član 9.

PRISTUPAČNOST

1. Kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo nezavisno

življenje i potpuno sudjelovanje u svim područjima života, države

potpisnice ove Konvencije poduzimaju odgovarajuće mjere kako

bi im osigurale pristup, na ravnopravnoj osnovi s drugim

osobama, izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i

komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske

tehnologije i sisteme, kao i ostaloj opremi, prostorima i uslugama

namijenjenim javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim

područjima. Te mjere, koje uključuju identifikaciju i uklanjanje

prepreka i barijera pristupačnosti, odnose se, između ostalog na:

(a) građevine, puteve, prijevoz i druge zatvorene i otvorene

prostore, uključujući škole, stambene objekte, zdravstvene

ustanove i radna mjesta;

(b) informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući

elektroničke usluge i službe hitnih intervencija.

2. Države potpisnice također će poduzeti odgovarajuće mjere

radi:

(a) razvijanja, širenja i praćenja provođenja minimalnih standarda

i smjernica za pristupačnost prostora i usluga otvorenih ili

namijenjenih javnosti;

(b) osiguravanja da privatna pravna lica koja pružaju prostore,

sredstva i usluge otvorene ili namijenjene javnosti vode računa o

svim aspektima pristupačnosti za osobe s invaliditetom;

(c) pružanja obuke svim relevantnim subjektima i akterima o

pitanjima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe s

invaliditetom;

(d) osiguravanja natpisa na Braillevom pismu i u lako čitljivom i

razumljivom obliku u zgradama i drugim prostorima otvorenim za

javnost;

(e) osiguravanja oblika lične pomoći i posrednika, uključujući

vodiče, čitače i tumače znakovnog jezika, kako bi se olakšao

pristup javnim objektima i prostorima otvorenim za javnost;

(f) promoviranja drugih odgovarajućih oblika pomoći i podrške

osobama s invaliditetom, kako bi im se osigurao pristup

informacijama;

Općina Centar

8

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PRIMJERI DISKRIMINACIJE

Seksualna

orijenacija

Sveštenik vređa

učesnike/učesnice

Parade ponosa i

kaže da su

„zagadili grad“.

Parada ponosa je

događaj gde se

osobe koje su

homoseksualne,

biseksualne i osobe

koje ih

podržavaju skupe i

mirno šetaju

kroz grad.

Tako ističu da imaju

ista prava kao

i svi.

Osuđivanost

Stanodavac neće

izdati stan

osobi zato što je

nekad pre bila u

zatvoru.

To nije u redu jer je

osoba odslužila

svoju kaznu.

IZVOR: http://www.partners-

serbia.org/wp-

content/uploads/2013/06/S

ta-je-diskriminacija-i-kako-

je-prepoznati1.pdf

(g) promoviranja pristupačnosti osobama s invaliditetom novih

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema, uključujući

Internet;

(h) promoviranja oblikovanja, razvoja, proizvodnje i distribucije

dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema u

ranoj fazi, tako da te tehnologije i sistemi postanu pristupačni uz

minimalne troškove;

Član 10.

PRAVO NA ŽIVOT

Države potpisnice ponovo potvrđuju da sva ljudska bića imaju

urođeno pravo na život, te će poduzimati sve potrebne mjere

kako bi osigurale učinkovito uživanje tog prava osobama s

invaliditetom, ravnopravno s drugim osobama.

Član 12.

JEDNAKOST PRED ZAKONOM

1. Države potpisnice ponovo potvrđuju da osobe s invaliditetom

imaju pravo svuda na priznanje pravne i poslovne sposobnosti.

2. Države potpisnice prihvaćaju da osobe s invaliditetom u svim

područjima života uživaju pravnu i poslovnu sposobnost

ravnopravno s drugim osobama.

3. Države potpisnice će poduzeti odgovarajuće mjere da

osobama s invaliditetom osiguraju potrebnu pomoć za

ostvarivanje njihove pravne i poslovne sposobnosti.

4. Države potpisnice osiguravaju da sve mjere koje se odnose na

uživanje pravne i poslovne sposobnosti predviđaju odgovarajuće i

djelotvorne mehanizme zaštite koji će sprječavati zloupotrebu, u

skladu s odredbama međunarodnog prava o ljudskim pravima. Ti

mehanizmi zaštite će osigurati da mjere koje se odnose na

uživanje pravne i poslovne sposobnosti poštuju prava, volju i

sklonosti te osobe, da se isključi sukob interesa i zloupotreba

uticaja, da su proporcionalne i prilagođene okolnostima u kojima

se nalazi ta osoba, da se primjenjuju u najkraćem mogućem

vremenu, te da podliježu redovnoj reviziji nadležnog, nezavisnog i

nepristrasnog tijela vlasti ili sudskog tijela. Mehanizmi zaštite su

proporcionalni stepenu u kom takve mjere utiču na prava i

interese osobe.

Općina Centar

9

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

PROLAZE DANI

Prolaze dani... Kô

selice neke

Gube se oni u

dugome nizu.

I jednom i ja počivaću

blizu

Povijenih vrba,

čempresa i smreka...

No moja duša naselju

zvijezda

Prhnuti neće da

odmara krila:

Ostaće ovdje gdje je

sa mnom bila.

Tu, iznad grana i

toplih gnijezda,

Rodne rijeke, dubrava

i vrela,

Krševa, polja i ubogih

sela,

Gdje raštrkane kolibe

stoje -

S ticama one

lepršaće lako,

I moliti se, i čekati

tako

Na zlatno jutro

otadžbine moje...

Aleksa Šantić

U skladu s odredbama ovog člana, države potpisnice poduzet će

odgovarajuće i učinkovite mjere kako bi osigurale jednako pravo

osobama s invaliditetom da posjeduju ili nasljeđuju imovinu, da

kontroliraju svoje financijske poslove i imaju jednak pristup

bankovnim kreditima, hipotekama i drugim oblicima financijskog

kreditiranja; te će osigurati da osobama s invaliditetom ne bude

proizvoljno oduzeta imovina.

Član 13.

PRISTUP PRAVDI

1. Države potpisnice osigurat će učinkovit pristup pravdi osobama

s invaliditetom, ravnopravno s drugim osobama, uključujući

osiguravanje pogodnosti primjerenih dobi, kako bi se olakšala

njihova stvarna uloga kao direktnih i indirektnih učesnika,

uključujući i ulogu svjedoka, u svim sudskim postupcima,

uključujući istražni postupak i druge prethodne faze postupka.

2. Kako bi pomogle u osiguravanju učinkovitog pristupa pravdi

osobama s invaliditetom, države potpisnice promoviraju

odgovarajuću obuku osoba koje rade u pravosuđu, uključujući

policiju i zatvorsko osoblje.

Član 14.

SLOBODA I SIGURNOST OSOBE

1. Države potpisnice osigurat će da osobe s invaliditetom,

ravnopravno s drugim osobama:

(a) uživaju pravo na ličnu slobodu i sigurnost;

(b) nisu nezakonito ili proizvoljno lišene slobode, da svako

lišavanje slobode bude u skladu sa zakonom, te da ni u kojem

slučaju postojanje invaliditeta ne opravdava lišavanje slobode.

2. Ukoliko osobe s invaliditetom budu lišene slobode u nekom

postupku, države potpisnice osiguravaju da im se, na

ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, garantuju prava u skladu

s međunarodnim pravom o ljudskim pravima, te da će se sa njima

postupati u skladu s ciljevima i načelima ove Konvencije,

uključujući osiguravanje razumne prilagodbe.

CIJELI TEKST KONVENCIJE POTRAŽITE NA:

http://www.mhrr.gov.ba/PDF/Konvencija_bos.pdf

Općina Centar

10

PRED SMRT

Agonija kao zlatni prah se vije,

Vrh mene leprša jedan žuti cv'jet.

Još nikad nije ljepše mirisala

Moja mala izba - moj veliki svijet.

Slaba moja ruka k žutom cv'jetu teži, Hvatajuć ga tako

lijep i žut. Ali zalud napor, cvijet od mene

bježi, I opet mi pada na

prsa i skut.

I ja sam opijen s njegova daha -

Dok Velike Gospe iz žutoga praha Pojavi se lik.......

Musa Ćazim Ćatić

11

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

12

IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Benjamin Fajić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

13

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

14

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, Avgust, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

Općina Centar