Charles Van Doren Povijest Znanja

Download Charles Van Doren Povijest Znanja

Post on 14-Apr-2015

52 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jhgf

TRANSCRIPT

Charles Van Doren

POVIJEST ZNANJAProlost, sadanjost i budunost

SadrajZahvale Autor itateljuNapredak znanja xvii Vrste napretka znanja xviii Opa povijest xviii Primitivni ovjek xx Specifino znanje xxi Openito znanje xxi Sigurno znanje xxii Znanje i srea xxiv Sadraj knjige xxv

xiii ' xv

Mudrost drevnih naroda 3Egipat 4 Indija 6 Kina 7 Mezopotamija 9 Azteci i Inke 10 Ljudska rtva 12 idovstvo 14 Kranstvo 15 Usporedba idovstva i kranstva 17 Islam 18 Usporedba judeokranstva i islama 18 Budizam 19 Pouke iz prolosti 21 Abeceda 23 Nitica 25

2. Grka eksplozijaTalesov problem 28 Izum matematike: pitagorejci 32 Otkrie atomske teorije: Demokrit 35 Talesov problem: konano rjeenje 38 Moralna istina i politika probitanost: Sokrat, Platon i Aristotel 39 Zabluda dosljednosti 41 Grka protiv Perzije: plodonosan sukob 45 Tragedija Atene 47 Herodot, Tukidid i izum povijesti 49 Duh grke misli 52

27

3. to su Rimljani znaliGrka teorija, rimska praksa 60 Zakon, graansko pravo i ceste 62 Lukrecije 66 Ciceron 68 Seneka 72 Tacit 76 to Rimljani nisu znali 79

56

4. Svjetlost u mranom dobuPad Rima 82 Europa nakon Rimskog Carstva 84 Trijumf kranstva: Konstantin Veliki 87 Obeanje kranstva: Augustin 88 Nakon pada 90

82

5. Srednji vijek: veliki pokusBorba za opstanak 93 Svijet neprijatelja 94 Problem Boga 94 Znanost teologije 95 Teologija u drugim religijama 97 Naela teokracije 98 Carstvo i papinstvo 100 Redovnitvo 101

93

Kriari 103 Tisuljetni strahovi, poslijetisuljetna postignua Rasprava o Istini 107 Boecije 107 Pseudo-Dionizije 108 Avicena 109 Pierre Abelard 110 Bernard od Clairvauxa 111 , Averroes 112 Toma Akvinski 114 Pirova pobjeda vjere nad razumom 117 Danteov ples 118

105

6. to je obnovila renesansaNovi stil slikanja: perspektiva 122 ovjek u kozmosu 123 Obnova klasinog uenja: Petrarca 124 Izum renesanse: Boccaccio 125 Renesansni ovjek 127 Renesansni ljudi: Leonardo, Pico, Bacon 130 Renesansni ovjek i ideja liberalnog obrazovanja 135 Renesansni humanizam 136 Montaigne 137 Shakespeare 139 Cervantes 142 Crna smrt 144 Gutenbergovo postignue 146 Renesansni gradovi 149 Nacije-drave 150 Kriza teokratske drave 151 Erazmo 152 Thomas More 154 HenrikVIII. 155 Martin Luther 157 Snoljivost i nesnoljivost 159 r; ovjek u sreditu 160 -r

121

.

7. Europa iri svoj utjecajMongolska carstva 163 Marco Polo 164 Velika otkria 166 Kolumbo 168 Put oko svijeta 171 Roenje svjetske trgovine 172 Trgovanje idejama 173 Poast Kolumbu 176

162

8. Izum znanstvene metodeZnaenje znanosti 179 Tri znaajke znanosti 182 Aristotelovska znanost: materija 184 Aristotelovsko gibanje 186 Pobuna protiv Aristotela 187 Kopernik 190 TychoBrahe 191 Gilbert 192 Kepler 193 Galilej 194 Descartes 198 Newton 200 Pravila zakljuivanja 203 Galilejansko-kartezijanska revolucija 205

179

9. Doba revolucijaIndustrijska revolucija 207 Ljudski strojevi i mehaniki ljudi 208 Doba razuma i revolucija 210 John Locke i revolucija 1688. 212 Vlasnitvo, vlast i revolucija 214 Dvije vrste revolucije 216 Thomas Jefferson i revolucija 1776. 217 Deklaracija neovisnosti 218 Vlasnitvo nad pravima 220 Robespierre, Napoleon i revolucija 1789. 222

207

Uspon jednakosti 226 Mozartov Don Giovanni Goetheov Faust 232

228

10. Devetnaesto stoljee: uvod u suvremeno dobaRazlika koju ini novac 237 Gospodarski ivot prije 1800.: seljaci 238 Gospodari 239 Sveenstvo 240 Kraljevi 241 Trgovci 241 Nastanak trita rada: ekonomija 244 Faustovski razvoj 247 Marksizam: teorija i praksa 249 Marksistike spoznaje 253 Ekonomske injenice: parni stroj 255 Jednakost preko ciljnika 258 arolija elektriciteta 260 arobna matematika 263 Novi naini gledanja 265 Kraj ropstva 266 okiranje buroazije 269 Darwin i Freud 271

236

11. Svijet 1914.Ekonomske podjele 275 Prouavanje rata 277 Kolonijalizam 278 Burski rat 280 Europsko bure baruta 281 Znaajke Tridesetogodinjeg rata Razmiljanja o ratu i smrti 284 Uzroci rata 286

275

282

12. Dvadeseto stoljee: trijumf demokracijeNapredak demokracije 290 Komunizam 295 Totalitarizam 297 Teokracija u 20. stoljeu 301 Ekonomska pravda 303 Zato ne svjetska vlada? 305 Jedan svijet, jedan ljudski rod 308

288

13. Dvadeseto stoljee: znanost i tehnikaGrka atomska teorija 311 Preporod atomske teorije 313 to je uinio Einstein 315 to nas je nauila atomska bomba 317 Problem ivota 318 Znanost o naslijeu 319 Kako djeluje DNK 320 Veliina svemira 321 Galaktike 322 Malena Zemlja 323 Veliki prasak i primordijalni atom 324 Heisenbergovo naelo neodreenosti 326 Neodreenosti znanja 327 Divovski korak 330 Zelena pobuna 332 Zemaljski staklenik 333 Digitalna raunala i znanje 334 Turingovi strojevi 338 Ovisnost o tehnologiji 339 Trijumfi medicine 340 Kultura lijekova 342 Kunja AIDS-a 343

311

14. Dvadeseto stoljee: umjetnost i medijiMediji i njihove poruke 345 Vizualna revolucija: Picasso, Braque, kubizam Pollock, Rothko i esterokutna soba 350

345348

Urbana revolucija: Bauhaus i Le Corbusier Knjievni proroci: Yeats 354 Put do Indije 355 Dvorac i arobnjak 356 ekajui Godota 359 Masovni mediji i obrazovanje 360

352

15. Sljedeih stotinu godinaRaunala: sljedea faza 366 Moralni problem inteligentnih strojeva Raunala pratitelji 369 Raanje misleih strojeva 370 Tri svijeta: veliki, mali i srednji 372 Kaos, nova znanost 373 Jezino bogatstvo: ideonomija 375 Istraivanje Sunevog sustava 376 Poruka? 379 ovjek kao zemaljski susjed 381 Hipoteza o Gaji 384 Genetiko inenjerstvo 386 Eugenika 387 Deifriranje genoma 389 Demokracija i eugenika 390 Brzina 392 Ovisnosti 394 Rat u 21. stoljeu 396 Raunalna pobuna 398 368

364

Kazalo

401

Zahvaleu itanju, razmiljanju i Ova je knjiga rezultat ivota provedenoggotovo pedeset godina kad razgovorima. Njezino je sjeme posijano prije su me kao studenta St. John koleda Scott Buchanan, Jacob Klein i Richard Scofield uveli u svijet ideja. Prvi susret s knjievnou ope povijesti imao sam prije tridesetak godina kad sam pisao Ideju napretka (The Idea of Progress, Praeger, 1967.). Moj mentor u to doba - a to je jo uvijek - bio je Mortimer J. Adler. O mnogim temama spomenutim u ovoj knjizi tijekom godina esto smo diskutirali i on mi je dao mnotvo korisnih bibliografskih savjeta. O nekim smo se stvarima sloili, o drugima nismo. Njegove prosudbe nai ete na brojnim mjestima u knjizi, obino bez navoenja izvora. Na ovom mu se mjestu zahvaljujem. Prouavatelji povijesti znanosti mnogo duguju radovima F. J. Teggarta i G. H. Hildebranda, ija je pomno sastavljena zbirka klasinih tema, Ideja napretka (The Idea of Progress, University of California Press, 1949.), i danas vrlo dobar vodi kroz radove nastale tijekom tri tisuljea. Za openito tumaenje te literature moram se zahvaliti brojnim povjesniarima filozofije, od Ibn Halduna, Oswalda Spenglera, Arnolda J. Toynbeeja do Fernanda Braudela. Ovaj me posljednji nauio da posebnu pozornost poklanjam malim pojedinostima u svakodnevnom ivotu, koje nam, bez obzira to netko napisao ili rekao, izvanredno mnogo priopavaju o tome kako ljudi ive. Kad je rije o povijesti znanosti, mnogo dugujem radovima Jamesa Burkea (posebice Vezama [Connections, Little Brown, 1978.]), Herberta Butterfielda (posebice Podrijetlo suvremene znanosti [ The Origins of Modem Science, Macmillan, 1951.]) i Erwina Schrodingera (posebice Priroda i Grci [Nature and the Greeks, Cambridge, 1954.]). Medu antropolozima, najvie sam nauio od Bronislawa Malinowskog, Claudea Levi-Straussa i Lorda Raglana, autora Junaka (The Hero, Vintage, 1956.). Robert L. Heilbroner, autor djela Svjetovni povjesniari (The Worldly Historians, Simon and Schuster, 1953., 1986.), pomogao mi je da shvatim i iskoristim brojne radove iz ekonomije.

ZahvaleMoja supruga Geraldine svaku je stranicu rukopisa dvaput proitala i dala mi na tisue savjeta, od kojih sam veinu prihvatio. Jo je vanije to to mi je omoguila da eksperimentiram idejama jer sam predlagao teze koje su je ljutile, oduevljavale ili zabavljale. Knjiga ne bi mogla postojati bez njezine pomoi. Cornwall, Connecticut Kolovoza 1991.

XV

Autor itateljusasvim je sigurno Opsena literatura koja obraduje ideju ljudskog napretkai nerijetko vrlo navrlo razliita karaktera. Dok su neka djela dojmljiva dahnjujua, mnoga su vrlo povrna, katkad ak i smijena u stalnom naglaavanju (posebice tijekom 19. stoljea) utjene perspektive u kojoj svakodnevno u svakom pogledu sve vie napredujemo. Ta vrsta ludosti posebno se izraavala diskusijama o temama poput ekonomskog, politikog i moralnog napretka, kao i napretka u umjetnosti. Zapravo, vrlo je teko uinkovito zastupati miljenje da se tijekom cijele ljudske povijesti na ovom planetu dogaao stalni napredak u ukupnome bogatstvu, vlasti, prosjenom ponaanju ili umjetnosti. S vremena na vrijeme u tim se podrujima naizgled dogodi mjerljivi napredak. U druga, pak, dogodi se potpuno suprotno. Zbog toga gorljiva vjerovanja autora poput francuskog sociofilozofa Augustea Comtea o neizbjenosti napretka na svim poljima ljudskog djelovanja valja smatrati nedokazivim. Takvo miljenje vie ne moemo prihvatiti, ak i ako smo ga nekad smatrali tonim.

Napredak znanjaNapredak u ljudskome znanju posve je neto drugo. Tu moemo smisleno govoriti kako je napredak prirodno stanje stvari. "Ne samo da pojedinac napreduje iz dana u dan," pisao je francuski filozof, matematiar i mistik Blaise Pascal, "nego i ovjeanstvo u cjelini stalno napreduje . . . srazmjerno starenju svemira." Bit ovjeka kao racionalnog bia, kako bi to izrekli povjesniari iz kasnijeg doba, je razvoj potencijalnih sposobnosti skupljanjem iskustava prolih narataja. Ba kao to u naim ivotima iz dana u dan i iz godine u godinu sve vie uimo jer se sjeamo barem neega to smo ve nauili pa tome doda jemo novo znanje, tako u povijesti vrste zajedniko pamenje zadrava barem dio znanja iz prolos