Besplatni primjerakBroj 5 Godina II.Svibanj 2009.

Pod ladonjom:Klaudio Marinac

Posjet iseljenicimaBuzeštine u

Argentini i Èileu

Projekt: Kuæa tartufaSport: Rukometna groznica

Sustav bežièneinternet zone

ISSN 1846-7776

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Teku prvi dani proljeæa, stižu topliji dani i nastavljamo graditi i ureðivati našu Buzeštinu. Mnogo je projekata iza nas, ali mnogo je i posla kojeg treba dovršiti. Zato vam u ovom broju predstavljamo sve projekte vezane za nastavak gradnje i ureðivanja javne rasvjete, gradskih ulica, ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, javnih i zelenih površina, vodovodnih ogranaka, vodotoka, naselja, groblja, te nerazvrstanih cesta. Zajednièki je cilj ravnomjeran razvoj u svih jedanaest mjesnih odbora, kako to volimo reæi, a vjerujem da u tome i uspijevamo.

Jednako tako, nastavljamo i sve druge projekte: sustav pomoæi i subvencija poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, predškolski odgoj, produženi boravak uèenika osnovne škole, ulaganje u znanje i sustav stipendiranja uèenika i studenata, mnoštvo projekata iz kulture i sporta, programe socijalne skrbi... U ovom ekonomski neizvjesnom razdoblju važno je preuzeti odgovornost i nastaviti racionalno upravljati Buzetom, ali na naèin da Grad uvijek prepoznaje i pomaže svojim stanovnicima u lakšem rješavanju svakodnevnih potreba. Kao što svi znamo, svih ovih godina politika Grada bila je izbjegavanje dodatnih nameta svojim graðanima, tako, primjerice, nismo kao drugi gradovi uvodili prirez ili naplatu parkirališta, trudili smo se održati što nižu visinu komunalne naknade, cijenu vrtiæa, grobne naknade i svih drugih naknada i doprinosa u ingerenciji gradova. Naravno, to ne želimo mijenjati

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 5,Svibanj 2009. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Mia Žudiæ, Dejan Hren,Danilo Cerovac, Nikolina GržiniæDarko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.750 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Rijeèica u Mlinima(Snimio: Darko Matkoviæ)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

niti sada i vjerujem da æemo uspjeti održati stabilnost u kojoj smo svih ovih godina mogli uživati. Smatram da je najispravnije kada Grad pristupa graðanima kao potpora i oslonac putem svojih programa i osmišljene strategije.

Naravno, svjesni smo opasnosti jako osjetljivog trenutka za našu ekonomiju, koji æe se preliti i prema nama i moramo oèuvati svako radno mjesto. Stoga se moramo pripremiti najbolje što možemo, na naèin da Grad bude pokretaè i potpora poduzetništvu, obrtništvu i poljoprivredi, te tako utjeèe na životni standard svakog od nas i posljedièno svih nas zajedno. Naša je dužnost raspolagati zajednièkim sredstvima uz krajnju racionalnost i oprez, èuvajuæi sigurnost i stabilnost života na Buzeštini. Vjerujem da smo dovoljno snažni i da æemo izdržati sve poteškoæe vremena u kojem živimo.

Na kraju, ne sumnjam da æe ponovno prevladati poznata marljivost Buzeæana i u konstruktivnoj atmosferi zajedništva nastavit æemo razvoj našeg grada. Uloženi trud i napor donijet æe zaslužene rezultate i moæi æemo i dalje s ponosom govoriti da živimo u kraju u sretnih i sposobnih ljudi koji znaju èuvati svoj identitet i tradiciju.

Djela su èovjeku poduka i utjeha.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja8 MJESNI ODBOR: Krušvari9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio)10 GOSPODARSTVO: Automatic servis12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ...............13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac16 USKRS: Blagdan koji slavi život17 ZDRAVA HRANA: Jaje18 FOTO VIJESTI20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine22 FOTO VIJESTI23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga ....28 TURISTIÈKE STRANICE: Kuæa tartufa30 KULTURA: Knjižnica32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine36 SPORT: Rukometna èarolija .........................................38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje»39 SPORTSKE VIJESTI40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku42 OBRAZOVANJE: Projekt »Dinosauri« .............................44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ...........................48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac51 LEGENDA: Sovinjski drveni top .....................................52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

i nekad

Maškare Sovišæine danas...

SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A

...........

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Teku prvi dani proljeæa, stižu topliji dani i nastavljamo graditi i ureðivati našu Buzeštinu. Mnogo je projekata iza nas, ali mnogo je i posla kojeg treba dovršiti. Zato vam u ovom broju predstavljamo sve projekte vezane za nastavak gradnje i ureðivanja javne rasvjete, gradskih ulica, ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, javnih i zelenih površina, vodovodnih ogranaka, vodotoka, naselja, groblja, te nerazvrstanih cesta. Zajednièki je cilj ravnomjeran razvoj u svih jedanaest mjesnih odbora, kako to volimo reæi, a vjerujem da u tome i uspijevamo.

Jednako tako, nastavljamo i sve druge projekte: sustav pomoæi i subvencija poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, predškolski odgoj, produženi boravak uèenika osnovne škole, ulaganje u znanje i sustav stipendiranja uèenika i studenata, mnoštvo projekata iz kulture i sporta, programe socijalne skrbi... U ovom ekonomski neizvjesnom razdoblju važno je preuzeti odgovornost i nastaviti racionalno upravljati Buzetom, ali na naèin da Grad uvijek prepoznaje i pomaže svojim stanovnicima u lakšem rješavanju svakodnevnih potreba. Kao što svi znamo, svih ovih godina politika Grada bila je izbjegavanje dodatnih nameta svojim graðanima, tako, primjerice, nismo kao drugi gradovi uvodili prirez ili naplatu parkirališta, trudili smo se održati što nižu visinu komunalne naknade, cijenu vrtiæa, grobne naknade i svih drugih naknada i doprinosa u ingerenciji gradova. Naravno, to ne želimo mijenjati

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 5,Svibanj 2009. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Mia Žudiæ, Dejan Hren,Danilo Cerovac, Nikolina GržiniæDarko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.750 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Rijeèica u Mlinima(Snimio: Darko Matkoviæ)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

niti sada i vjerujem da æemo uspjeti održati stabilnost u kojoj smo svih ovih godina mogli uživati. Smatram da je najispravnije kada Grad pristupa graðanima kao potpora i oslonac putem svojih programa i osmišljene strategije.

Naravno, svjesni smo opasnosti jako osjetljivog trenutka za našu ekonomiju, koji æe se preliti i prema nama i moramo oèuvati svako radno mjesto. Stoga se moramo pripremiti najbolje što možemo, na naèin da Grad bude pokretaè i potpora poduzetništvu, obrtništvu i poljoprivredi, te tako utjeèe na životni standard svakog od nas i posljedièno svih nas zajedno. Naša je dužnost raspolagati zajednièkim sredstvima uz krajnju racionalnost i oprez, èuvajuæi sigurnost i stabilnost života na Buzeštini. Vjerujem da smo dovoljno snažni i da æemo izdržati sve poteškoæe vremena u kojem živimo.

Na kraju, ne sumnjam da æe ponovno prevladati poznata marljivost Buzeæana i u konstruktivnoj atmosferi zajedništva nastavit æemo razvoj našeg grada. Uloženi trud i napor donijet æe zaslužene rezultate i moæi æemo i dalje s ponosom govoriti da živimo u kraju u sretnih i sposobnih ljudi koji znaju èuvati svoj identitet i tradiciju.

Djela su èovjeku poduka i utjeha.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja8 MJESNI ODBOR: Krušvari9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio)10 GOSPODARSTVO: Automatic servis12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ...............13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac16 USKRS: Blagdan koji slavi život17 ZDRAVA HRANA: Jaje18 FOTO VIJESTI20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine22 FOTO VIJESTI23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga ....28 TURISTIÈKE STRANICE: Kuæa tartufa30 KULTURA: Knjižnica32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine36 SPORT: Rukometna èarolija .........................................38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje»39 SPORTSKE VIJESTI40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku42 OBRAZOVANJE: Projekt »Dinosauri« .............................44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ...........................48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac51 LEGENDA: Sovinjski drveni top .....................................52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

i nekad

Maškare Sovišæine danas...

SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A

...........

Buzetski list 4

Piše:Nenad ŠÆULAC

Buzetski list5

Svakog proljeæa Grad Buzet nastavlja s radovima na poboljšanju i širenju mreže komunalne infrastrukture. Sredstvima iz proraèuna Grada za 2009. godinu, Upravni odjel za gospodarenje prostorom predvidio je radove na gradnji, održavanju i rekonstrukciji javne rasvjete, gradnji i ureðenju gradskih ulica, izgradnji ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, gradnji i održavanju javnih površina i èišæenju zelenih površina, gradnji vodovodnih ogranaka, o b i l j e ž a v a n j u n a s e l j a , o d r ž av a n j u g ro b l j a , te

PROJEKTI

Komunalna infrastruktura u ovoj godini

Nova rasvjeta, ureðenje ulica,popravak cesta… U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora, popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište

o d r ž a v a n j u , s a n a c i j i i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta.

Javna rasvjeta

Zbog velike površine i raštrkanih naselja, Buzet ima vrlo široku i zahtjevnu mrežu javne rasvjete koja se svake g o d i n e d o d a t n o š i r i i nadograðuje. U 2009. godini Grad planira u javnu rasvjetu investirati ukupno 700 tisuæa kuna.

S obzirom da se sljedeæih godina može oèekivati dodatni rast cijene elektriène energije, pokrenut je projekt ispitivanja i

p o s l o v n i m p r o s t o r o m „Autotransa“, kada æe se moæi planirati nova prometna regulacija i u skladu s njom rekonstruirati cijeli kolnik u ulici.

Ureðenje domova

Društveni domovi su središte društvenog života u ruralnim naseljima i sjedišta mjesnih odbora. Mnogi su, nažalost, u lošem stanju i nužno ih je rekonstruirati i urediti. Postupno se ureðuju prostorije svih društvenih domova. Tako su prošle godine izvršeni svi planirani zahvati na prostorijama mjesnih domova. Ove æe godine Grad uložiti ukupno 700.000 kuna u u r e ð e n j e p r o s t o r i j a društvenih domova.U planu su: sanacija krovišta i fasade doma u Sv. Martinu (do sredine ožujka 2009. godine), nastavak ureðenja prostorija MO Sovinjak, dovršetak unutrašnjeg ureðenja prostora MO Vrh te prostora MO Buzet - S t a r i G r a d , i z g r a d n j a sanitarnog èvora doma u P r o d a n i m a , u r e ð e n j e d r u š t ve n e p ro s to r i j e u prizemlju doma u Sv. Donatu, ureðenje unutrašnjosti doma u Sv. Ivanu, sanacija krovišta doma u Mlinima, dovršetak izgradnje doma u Sv. Duhu, te drugi zahvati.

Roèanima boæalište

Iznimno razvijena kultura a m a te r s ko g s p o r t a n a Buzeštini, proteklih je godina

iznjedrila mnoštvo novih sportskih klubova. U tu svrhu,

uleknuæa i drugih ošteæenja na nerazvrstanim cestama na cijelom buzetskom podruèju, ukupne površine 1.400 èetvornih metara.

ug radn je š tedne javne rasvjete. Uz to, Grad je pristupio Energetskoj povelji, projektu kojim se ispituje štednja u korištenju energije na podruèju cijele Hrvatske.

Nadalje, ugovoreni su radovi na rekonstrukciji javne rasvjete i zamjeni dotrajalih rasvjetnih tijela na èak 19 lokacija: Valice, Sovinjska Brda, Srgobani, Penièiæi, Krušvari, Kosoriga, Kapetani, Gornja i Donja Nugla, Èiritež i Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice, Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji, Cunjci i Sušiæi, Rumeni, Sovinjsko Polje, Kajini, te rekonstrukcije ormara javne

rasvjete na trafostanicama Stari Grad, Naselje Gorièica i Roè. Uz to, planirana je gradnja i rekonstrukcija javne r a s v j e te u B u z e t u , n a parkiralištu izmeðu sportske dvorane i osnovne škole, u Ulici II. istarske brigade i Trgu Fontana. Svi predviðeni radovi trebali bi biti dovršeni do sredine travnja 2009. godine.

Gradske ulice

Buzet se stalno širi, grade se nove kuæe i nastaju nove ulice u kojima treba asfaltirati kolnik, urediti odvodnju oborinskih voda ili postaviti prometnu signalizaciju. Tako æe ove godine biti izgraðen još jedan odvojak u naselju Franeèiæi, kolokvijalno nazvan odvojak Grabar - Nežiæ. Za p r e d v i ð e n e r a d o v e , uk l juèu juæ i i zeml jane , p r o v e d e n o j e j a v n o n a d m e t a n j e i o d a b r a n najpovoljniji ponuditelj koji bi taj posao trebao završiti do sredine travnja 2009. godine po ugovorenoj cijeni od približno 353.000 kuna.

Zatim, u planu je ureðenje parkirališta iza zgrade Doma zdravlja u Buzetu, a uz to p r e d v i ð a s e s a n a c i j a ošteæenja na kolniku u Ulici Augustina Vivode. Iako je taj kolnik veæ dotrajao i jako je ošteæen, u ovom trenutku je moguæa samo sanacija dijela ulice koji se spaja na glavnu cestu prema Trgu Fontana. Potpuna rekonstrukcija i ureðenje moraju prièekati rasplet situacije s bivšim U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA

SANACIJA KROVADRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA

IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU

ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA

Buzetski list 4

Piše:Nenad ŠÆULAC

Buzetski list5

Svakog proljeæa Grad Buzet nastavlja s radovima na poboljšanju i širenju mreže komunalne infrastrukture. Sredstvima iz proraèuna Grada za 2009. godinu, Upravni odjel za gospodarenje prostorom predvidio je radove na gradnji, održavanju i rekonstrukciji javne rasvjete, gradnji i ureðenju gradskih ulica, izgradnji ureðaja za odvodnju i proèišæavanje otpadnih voda, gradnji i održavanju javnih površina i èišæenju zelenih površina, gradnji vodovodnih ogranaka, o b i l j e ž a v a n j u n a s e l j a , o d r ž av a n j u g ro b l j a , te

PROJEKTI

Komunalna infrastruktura u ovoj godini

Nova rasvjeta, ureðenje ulica,popravak cesta… U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora, popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište

o d r ž a v a n j u , s a n a c i j i i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta.

Javna rasvjeta

Zbog velike površine i raštrkanih naselja, Buzet ima vrlo široku i zahtjevnu mrežu javne rasvjete koja se svake g o d i n e d o d a t n o š i r i i nadograðuje. U 2009. godini Grad planira u javnu rasvjetu investirati ukupno 700 tisuæa kuna.

S obzirom da se sljedeæih godina može oèekivati dodatni rast cijene elektriène energije, pokrenut je projekt ispitivanja i

p o s l o v n i m p r o s t o r o m „Autotransa“, kada æe se moæi planirati nova prometna regulacija i u skladu s njom rekonstruirati cijeli kolnik u ulici.

Ureðenje domova

Društveni domovi su središte društvenog života u ruralnim naseljima i sjedišta mjesnih odbora. Mnogi su, nažalost, u lošem stanju i nužno ih je rekonstruirati i urediti. Postupno se ureðuju prostorije svih društvenih domova. Tako su prošle godine izvršeni svi planirani zahvati na prostorijama mjesnih domova. Ove æe godine Grad uložiti ukupno 700.000 kuna u u r e ð e n j e p r o s t o r i j a društvenih domova.U planu su: sanacija krovišta i fasade doma u Sv. Martinu (do sredine ožujka 2009. godine), nastavak ureðenja prostorija MO Sovinjak, dovršetak unutrašnjeg ureðenja prostora MO Vrh te prostora MO Buzet - S t a r i G r a d , i z g r a d n j a sanitarnog èvora doma u P r o d a n i m a , u r e ð e n j e d r u š t ve n e p ro s to r i j e u prizemlju doma u Sv. Donatu, ureðenje unutrašnjosti doma u Sv. Ivanu, sanacija krovišta doma u Mlinima, dovršetak izgradnje doma u Sv. Duhu, te drugi zahvati.

Roèanima boæalište

Iznimno razvijena kultura a m a te r s ko g s p o r t a n a Buzeštini, proteklih je godina

iznjedrila mnoštvo novih sportskih klubova. U tu svrhu,

uleknuæa i drugih ošteæenja na nerazvrstanim cestama na cijelom buzetskom podruèju, ukupne površine 1.400 èetvornih metara.

ug radn je š tedne javne rasvjete. Uz to, Grad je pristupio Energetskoj povelji, projektu kojim se ispituje štednja u korištenju energije na podruèju cijele Hrvatske.

Nadalje, ugovoreni su radovi na rekonstrukciji javne rasvjete i zamjeni dotrajalih rasvjetnih tijela na èak 19 lokacija: Valice, Sovinjska Brda, Srgobani, Penièiæi, Krušvari, Kosoriga, Kapetani, Gornja i Donja Nugla, Èiritež i Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice, Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji, Cunjci i Sušiæi, Rumeni, Sovinjsko Polje, Kajini, te rekonstrukcije ormara javne

rasvjete na trafostanicama Stari Grad, Naselje Gorièica i Roè. Uz to, planirana je gradnja i rekonstrukcija javne r a s v j e te u B u z e t u , n a parkiralištu izmeðu sportske dvorane i osnovne škole, u Ulici II. istarske brigade i Trgu Fontana. Svi predviðeni radovi trebali bi biti dovršeni do sredine travnja 2009. godine.

Gradske ulice

Buzet se stalno širi, grade se nove kuæe i nastaju nove ulice u kojima treba asfaltirati kolnik, urediti odvodnju oborinskih voda ili postaviti prometnu signalizaciju. Tako æe ove godine biti izgraðen još jedan odvojak u naselju Franeèiæi, kolokvijalno nazvan odvojak Grabar - Nežiæ. Za p r e d v i ð e n e r a d o v e , uk l juèu juæ i i zeml jane , p r o v e d e n o j e j a v n o n a d m e t a n j e i o d a b r a n najpovoljniji ponuditelj koji bi taj posao trebao završiti do sredine travnja 2009. godine po ugovorenoj cijeni od približno 353.000 kuna.

Zatim, u planu je ureðenje parkirališta iza zgrade Doma zdravlja u Buzetu, a uz to p r e d v i ð a s e s a n a c i j a ošteæenja na kolniku u Ulici Augustina Vivode. Iako je taj kolnik veæ dotrajao i jako je ošteæen, u ovom trenutku je moguæa samo sanacija dijela ulice koji se spaja na glavnu cestu prema Trgu Fontana. Potpuna rekonstrukcija i ureðenje moraju prièekati rasplet situacije s bivšim U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA

SANACIJA KROVADRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA

IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU

ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA

Buzetski list7Buzetski list 6

Ono što mnogi korisnici Interneta u Hrvatskoj tek sanjaju, u Buzetu je od ožujka stvarnost: besplatan pristup mreži!

Sustav bežiène Internet zone (wirelessa) u Buzetu, projekt je koji je nastao u želji da se svim graðanima i pos jet i te l j ima omoguæi jednostavno, besplatno i mobilno korištenje Interneta. Napretkom tehnologije i padom cijena, kako bežiène opreme tako i prenosivih raèunala, bilo je nužno p o n u d i t i m o g u æ n o s t bežiènog umrežavanja, a sve u cilju poveæanja kvalitete života i poboljšanja životnog standarda u ovom kraju.

Stop velikim raèunima

I d e j a j e i s k o r i s t i t i p r i s t u p a è n u b e ž i è n u tehnologiju kako bi razvili lokalnu bežiènu mrežnu infrastrukturu u Buzetu koja radi u nelicencirajuæem f rekventnom podruè ju . P o k r e n u t a b e ž i è n a tehno log i ja t vor i p r vu t e l e k o m u n i k a c i j s k u infrastrukturu koja ne samo da je besplatna za sve korisnike, veæ ima gotovo neogranièene moguænosti i jednostavna je za uporabu. Gradska mreža je zajednièki distribuirani sustav neovisan o lokalnim davatelj ima Internet usluga, kojima se inaèe plaæaju ogromni mjeseèni raèuni za pristup mreži, k tome još i s malim brzinama. To je samostalna mreža koja pripada Gradu

PROJEKTI

Sustav bežiène Internet zone

Besplatni Internet za Buzeæane!Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini

Buzetu i njegovim graðanima.I z g r a d n j a s u s t a v a

bež iène In ternet zone zamišljena je na cijelom gradskom podruèju, a nakon dovršetka pokrivat æe svako n a s e l j e n o m j e s t o n a Buzeštini. Radovi su poèeli u v e l j a è i 2 0 0 9 . g o d i n e postavljanjem 10 odašiljaèa na prostoru koji obuhvaæa središte Buzeta, i to od

Sportske ulice do Trga Fontana, ukljuèujuæi i najveæi dio starog grada Buzeta.

Prijava bez lozinke

Poèetkom ožu jka u središtu grada poèela je tako s radom bežièna raèunalna mreža kao besplatni Internet sustav koji je u funkciji 24

sata dnevno. Sustav je prilagoðen korisniku tako da se njegov bežièni ureðaj automatski prilagoðava za rad na mreži, bez unošenja posebne šifre ili lozinke. Nakon prijave korisnika otvara se izlaz na Internet. Pri izgradnji, Grad se naroèito vodio naèelom slobodnog p r i s t u p a , a n e m a n i vremenskog ogranièenja.

Jedina ogranièenja su sigurnosne prirode, što znaèi da sustav ima moguænost filtriranja neprikladnih i u v r e d l j i v i h s a d r ž a j a , ant iv i rusnu zašt i tu, te o g r a n i è e n j e v e l i è i n e datoteka (P2P usluge).

Nakon ove prve, testne faze, analizirat æe se uèinci mreže te prema tome, i

raspoloživim sredstvima, projektirati dinamika i daljnje prostorno širenje. Važno je naglasiti da je ovo tek uspješan poèetak velikog komunikacijskog projekta, j e r pos la ( i sp i t i van ja , doraðivanja i dograðivanja mreže) ima još. Bežièna mreža gradi se na optièkoj vidljivosti odašiljaèa, a kako je podruèje koje pokriva

Buzet zemljopisno zahtjevno, dodatni izazov u buduænosti biti æe razvoj kvalitetne unutarnje komunikacijske mreže, s mnoštvom dodatnih servisa, u èijoj æe kreaciji zajednièki sudjelovati Grad i njegovi graðani svoj im prijedlozima i inicijativama.

Ulaganje u znanje najveæa je investicija. Zbog toga je Grad Buzet donio Odluku o subvencioniranju troškova prijevoza redovitih uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Pravo na tu novèanu pomoæ imaju uèenici

Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještajai prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola

Grad olakšao troškoveškolovanja Najviše uèenika putuje u Pazin,

i to vlakom, a najmanje u Poreè

SUBVENCIJE

Piše: Ana PISAK

treæih i èetvrtih razreda èije se škole nalaze izvan podruèja Grada Buzeta, a koji nisu smješteni u uèenièkom domu te koriste mjeseènu pokaznu kartu za odgovarajuæe relacije ili uèenici polaznici Srednje škole u Buzetu è i ja je

u d a l j e n o s t o d m j e s t a prebivališta do škole veæa od pet kilometara.

Polovica putne karte

Tako uèenici koji putuju, a nisu smješteni u domu,

Piše:Nenad ŠÆULAC

ostvaruju pravo na mjeseènu pomoæ od 414 kuna za srednje škole u Rijeci, 153 kune za srednje škole u Pazinu, 329 kuna za srednje škole u Puli, a najviše, toènije 462 kune za srednje škole u Bujama i Poreèu. Radi se o subvenciji koja pokriva 50 posto iznosa mjeseène putne kar te . Zanimljivo je da najviše srednjoškolaca putuje u Pazin, i to vlakom, dok u Poreè, zbog loših prijevoznih linija, ne putuje niti jedan uèenik treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Uèenicima treæih i èetvrtih razreda Srednje škole Buzet kojima je mjesto prebivališta do škole udaljeno više od 5 kilometara subvencioniraju se troškovi prijevoza u visini od 0,33 kune po prijeðenom kilometru.

Za hranu i smještaj 315 kuna

Grad je takoðer donio i Odluku o subvencioniranju troškova smještaja i prehrane uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola u uèenièkim domovima. Kriterij je da roditelji uèenika imaju sklopljen ugovor s uèenièkim domom ili pak s vlasnikom iznajmljenog stana. Svi oni koji ispunjavaju ove uv jete, ostvaruju pravo na mjeseènu subvenciju u iznosu od 315 kuna, što je 50 posto ukupne cijene troškova smještaja i prehrane u uèenièkom domu.

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i ove je godine potpisao nove ugovore, njih 35, o stipendiranju studenata. Uzmemo li u obzir buduæe intelektualce koji su ostvarili pravo na stipendiju po starom pravilniku te one koji su udovoljili strogim uvjetima novog pravilnika dobit æemo brojku da u akademskoj godini 2008./2009. Grad stipendira

ukupno 85 studenata. Potpore za stipendiste, prema starom pravilniku, iznose 400 kuna mjeseèno, prema novom 700, a za šest studenata koji su se o d l u è i l i z a d e f i c i t a r n a zanimanja ona iznosi tisuæu kuna. Ove je godine najveæi interes vladao za studij strojarstva, graðevine i ekonomije. Stipendiju dobiva i 50 srednjoškolaca. Najviše,

500 kuna, iznosi stipendija onih srednjoškolaca koji se školuju izvan grada, dok s t i p e n d i j a z a u è e n i ke , polaznike Srednje škole u Buzetu, iznosi 250 kuna. Korisnici novèane pomoæi koji su ugovor potpisali po starom pravilniku dobivaju 300 kuna mjeseèno.

Stipendije za ðake i studenteGRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU

STUDENTI STIPENDISTI

Buzetski list7Buzetski list 6

Ono što mnogi korisnici Interneta u Hrvatskoj tek sanjaju, u Buzetu je od ožujka stvarnost: besplatan pristup mreži!

Sustav bežiène Internet zone (wirelessa) u Buzetu, projekt je koji je nastao u želji da se svim graðanima i pos jet i te l j ima omoguæi jednostavno, besplatno i mobilno korištenje Interneta. Napretkom tehnologije i padom cijena, kako bežiène opreme tako i prenosivih raèunala, bilo je nužno p o n u d i t i m o g u æ n o s t bežiènog umrežavanja, a sve u cilju poveæanja kvalitete života i poboljšanja životnog standarda u ovom kraju.

Stop velikim raèunima

I d e j a j e i s k o r i s t i t i p r i s t u p a è n u b e ž i è n u tehnologiju kako bi razvili lokalnu bežiènu mrežnu infrastrukturu u Buzetu koja radi u nelicencirajuæem f rekventnom podruè ju . P o k r e n u t a b e ž i è n a tehno log i ja t vor i p r vu t e l e k o m u n i k a c i j s k u infrastrukturu koja ne samo da je besplatna za sve korisnike, veæ ima gotovo neogranièene moguænosti i jednostavna je za uporabu. Gradska mreža je zajednièki distribuirani sustav neovisan o lokalnim davatelj ima Internet usluga, kojima se inaèe plaæaju ogromni mjeseèni raèuni za pristup mreži, k tome još i s malim brzinama. To je samostalna mreža koja pripada Gradu

PROJEKTI

Sustav bežiène Internet zone

Besplatni Internet za Buzeæane!Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini

Buzetu i njegovim graðanima.I z g r a d n j a s u s t a v a

bež iène In ternet zone zamišljena je na cijelom gradskom podruèju, a nakon dovršetka pokrivat æe svako n a s e l j e n o m j e s t o n a Buzeštini. Radovi su poèeli u v e l j a è i 2 0 0 9 . g o d i n e postavljanjem 10 odašiljaèa na prostoru koji obuhvaæa središte Buzeta, i to od

Sportske ulice do Trga Fontana, ukljuèujuæi i najveæi dio starog grada Buzeta.

Prijava bez lozinke

Poèetkom ožu jka u središtu grada poèela je tako s radom bežièna raèunalna mreža kao besplatni Internet sustav koji je u funkciji 24

sata dnevno. Sustav je prilagoðen korisniku tako da se njegov bežièni ureðaj automatski prilagoðava za rad na mreži, bez unošenja posebne šifre ili lozinke. Nakon prijave korisnika otvara se izlaz na Internet. Pri izgradnji, Grad se naroèito vodio naèelom slobodnog p r i s t u p a , a n e m a n i vremenskog ogranièenja.

Jedina ogranièenja su sigurnosne prirode, što znaèi da sustav ima moguænost filtriranja neprikladnih i u v r e d l j i v i h s a d r ž a j a , ant iv i rusnu zašt i tu, te o g r a n i è e n j e v e l i è i n e datoteka (P2P usluge).

Nakon ove prve, testne faze, analizirat æe se uèinci mreže te prema tome, i

raspoloživim sredstvima, projektirati dinamika i daljnje prostorno širenje. Važno je naglasiti da je ovo tek uspješan poèetak velikog komunikacijskog projekta, j e r pos la ( i sp i t i van ja , doraðivanja i dograðivanja mreže) ima još. Bežièna mreža gradi se na optièkoj vidljivosti odašiljaèa, a kako je podruèje koje pokriva

Buzet zemljopisno zahtjevno, dodatni izazov u buduænosti biti æe razvoj kvalitetne unutarnje komunikacijske mreže, s mnoštvom dodatnih servisa, u èijoj æe kreaciji zajednièki sudjelovati Grad i njegovi graðani svoj im prijedlozima i inicijativama.

Ulaganje u znanje najveæa je investicija. Zbog toga je Grad Buzet donio Odluku o subvencioniranju troškova prijevoza redovitih uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Pravo na tu novèanu pomoæ imaju uèenici

Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještajai prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola

Grad olakšao troškoveškolovanja Najviše uèenika putuje u Pazin,

i to vlakom, a najmanje u Poreè

SUBVENCIJE

Piše: Ana PISAK

treæih i èetvrtih razreda èije se škole nalaze izvan podruèja Grada Buzeta, a koji nisu smješteni u uèenièkom domu te koriste mjeseènu pokaznu kartu za odgovarajuæe relacije ili uèenici polaznici Srednje škole u Buzetu è i ja je

u d a l j e n o s t o d m j e s t a prebivališta do škole veæa od pet kilometara.

Polovica putne karte

Tako uèenici koji putuju, a nisu smješteni u domu,

Piše:Nenad ŠÆULAC

ostvaruju pravo na mjeseènu pomoæ od 414 kuna za srednje škole u Rijeci, 153 kune za srednje škole u Pazinu, 329 kuna za srednje škole u Puli, a najviše, toènije 462 kune za srednje škole u Bujama i Poreèu. Radi se o subvenciji koja pokriva 50 posto iznosa mjeseène putne kar te . Zanimljivo je da najviše srednjoškolaca putuje u Pazin, i to vlakom, dok u Poreè, zbog loših prijevoznih linija, ne putuje niti jedan uèenik treæih i èetvrtih razreda srednjih škola. Uèenicima treæih i èetvrtih razreda Srednje škole Buzet kojima je mjesto prebivališta do škole udaljeno više od 5 kilometara subvencioniraju se troškovi prijevoza u visini od 0,33 kune po prijeðenom kilometru.

Za hranu i smještaj 315 kuna

Grad je takoðer donio i Odluku o subvencioniranju troškova smještaja i prehrane uèenika treæih i èetvrtih razreda srednjih škola u uèenièkim domovima. Kriterij je da roditelji uèenika imaju sklopljen ugovor s uèenièkim domom ili pak s vlasnikom iznajmljenog stana. Svi oni koji ispunjavaju ove uv jete, ostvaruju pravo na mjeseènu subvenciju u iznosu od 315 kuna, što je 50 posto ukupne cijene troškova smještaja i prehrane u uèenièkom domu.

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i ove je godine potpisao nove ugovore, njih 35, o stipendiranju studenata. Uzmemo li u obzir buduæe intelektualce koji su ostvarili pravo na stipendiju po starom pravilniku te one koji su udovoljili strogim uvjetima novog pravilnika dobit æemo brojku da u akademskoj godini 2008./2009. Grad stipendira

ukupno 85 studenata. Potpore za stipendiste, prema starom pravilniku, iznose 400 kuna mjeseèno, prema novom 700, a za šest studenata koji su se o d l u è i l i z a d e f i c i t a r n a zanimanja ona iznosi tisuæu kuna. Ove je godine najveæi interes vladao za studij strojarstva, graðevine i ekonomije. Stipendiju dobiva i 50 srednjoškolaca. Najviše,

500 kuna, iznosi stipendija onih srednjoškolaca koji se školuju izvan grada, dok s t i p e n d i j a z a u è e n i ke , polaznike Srednje škole u Buzetu, iznosi 250 kuna. Korisnici novèane pomoæi koji su ugovor potpisali po starom pravilniku dobivaju 300 kuna mjeseèno.

Stipendije za ðake i studenteGRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU

STUDENTI STIPENDISTI

Buzetski list9Buzetski list 8

Krušvari

U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – prvi dioPredstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare

Pripremila: Ana PISAK

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

Mjesni odbor Krušvari obuhvaæa 12 sela i zaseoka. Na tom podruèju stanuje tristotinjak ljudi. Rijeè je o prostoru koji se stalno razvija i ureðuje, a radove koji æe obilježiti 2009. godinu otkrio nam je predsjednik MO Krušvari Miljenko Prodan.

Sanacija ceste

Kao najveæi projekt, èija je realizacija trenutaèno u tijeku, Miljenko Prodan je istaknuo s a n a c i j u n e r a z v r s t a n e lokalne ceste Pašutiæi – Kotli,

Na prvom mjestu ceste i vodovod

dužine 1.700 metara. – Put je od velike važnosti za lokalno stanovništvo jer spaja MO Krušvari s MO Roè. Interesantan je za turiste jer se nalazi ispod ruralnog sela Kot l i , ko je kras i s tara v o d e n i c a , i s t a r s k a arhitektura i netaknuta priroda, a u blizini se nalazi i n a d a l e k o p o z n a t i srednjovjekovni gradiæ Hum. Isto tako, staza je zanimljiva i poljoprivrednicima jer okolna

podruèja obiluju zemljom visoke kvalitete pa je seljaci èesto i vrlo rado koriste kako bi stigli do svojih dragocjenih parcela, pojašnjava Miljenko Prodan. Sanacija ceste sastoji se od dvije faze. P r v a f a z a u k l j u è u j e izgradnju odvoda i propusta kroz èitavu dionicu, dok druga faza obuhvaæa radove nasipanja staze š l j u n k o m t e njegovo valjanje.

Kraj druge faze predviða se krajem mjeseca travnja. F i n a n c i j s k a v r i j e d n o s t projekta iznosi 250.000 kuna. Investitor je Grad Buzet, a izvoðaè radova Ceste Pula. U skoroj buduænosti predviða se i asfaltiranje staze.

Kutak za velike i male

Bitan projekt u 2009. godini za stanovnike tog mjesnog odbora je i izgradnja

djeèjeg igrališta u Krušvarima, koje æe se sastajati od nogometnog i košarkaškog terena, sa strane æe biti postavljenje klupice, ljuljaèke te ostale sprave za djecu.

Financijska sredstva u visini od 85.000 kuna veæ su o d o b r e n a . M e ð u t i m , realizaciju koèe problemi vezani uz zemljište na kojem bi se ono trebalo izgraditi.

Ureðenje doma

U Krušvarima je u planu izgradnja nogostupa, zelenog otoka te pripreme terena za postavljanje javne rasvjete. – U n a r e d n o m p e r i o d u adaptirati æemo južnu stranu fasade društvenog doma jer dolazi do prokišnjavanja. Ta je zgrada posljednjih godina doživjela cijeli niz promjena. Krov je u potpunosti saniran, s unutarnje strane zgrade postavljena je lamperija, promijenjena je elektrièna instalacija. U prizemlju zgrade planira se napraviti prostor, površine 30 èetvornih metara, za potrebe MO, koji æe koristiti

i mladi i stari nakon što ga se upotpuni stolnim nogometom i pikadom. Takoðer, razmišlja se o izgradnji sanitarnog èvora u prizemlju doma, kazao je Miljenko Prodan. Na

podruèju cijelog MO popraviti æe s e o š t e æ e n i d i j e l o v i nerazvrs tan ih putova. Asfaltirat æ e s e c e s t a R a c a r i – D u b r o v i c a , dužine 700-injak metara dok je prioritet spajanje sela Èabranija na vodovodnu mrežu. Po veæim s e l i m a postavljene su

oglasne ploèe radi boljeg i pravovremenog informiranja mještana.

Trasa za enduro vožnju

Mještani tog MO, pored rada u nekim od buzetskih tvrtki ili o b r t a , b a v e s e i poljoprivredom. U posljednje v r i jeme na tom d i je lu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova. Tako æe „Vo d o p r i v r e d i “ u p u t i t i prijedlog da se oèisti korito rijeke Mirne kod sela Benèiæi. U cilju promocije enduro vožnje, ali i zaštiti prirode, mještanima je želja trasirati pravce za enduro vozaèe kako bi se što manje kretali po privatnim posjedima.

Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima. Stoga je u cil ju što uspješnijeg i organiziranog rješavanja njihovih problema 1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini

Predsjednik sekcije:Damir Zorkomob. 098 259 512

recesije doprinijelo njihovoj promociji, uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u svakom broju revijalno-informativnog magazina predstavi jednu sekciju Udruženja obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju pripala je obrtnicima koji èine djelatnost graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67. Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju

donosimo prvi dio popisa te vrste obrtnika. Drugi dio biti æe predstavljen u iduæem broju.

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

Vivoda Elv is – OBRT ZA GRAÐEVINSKU M E H A N I Z A CI J U , E LE K T R O I N S TA L AC I J U I AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET»mob. 091 166 4220

Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311

Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR»tel. 052 663-027

Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ»mob. 091 565 3994

Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA RADNJA tel. 052 662-493

Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVEmob. 091 500 3632

Èerneka Mario - OBR T ZA OBAVLJANJE KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTItel. 052 662 516

Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA «FUGA» mob. 098 259 512

Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175

Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI OBRT»mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

GRAÐEVINSKI RADOVI:GRAÐEVINSKI RADOVI:

Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973

Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILEtel. 052 663 167

Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih dijelova) mob. 091 507 2428

Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i visokogradnja) tel. 051 637-897

Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA RADNJA (fasadni i štukaturni radovi)tel. 091 663- 1977

Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS» (niskogradnja i visokogradnja)

Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528

Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU (niskogradnja, visokogradnja i završni radovi) mob. 091 663 3155

Pavlet iæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARST VU «IRG» (niskogradnja, v isokogradnja , pokr ivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 260 815

Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI «PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459 643

Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD (niskogradnja i visokogradnja)tel. 052 662-578

Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja) mob. 091 734 5734

Š u š a n j B o g d a n - G R A Ð E V I N S K I O B R T (niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039

Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ» (niskogradnja, visokogradnjamob. 091 577 0655

Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE, Z I DA R S K E I K E R A M I È A R S K E R A D O V E I INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099 348 6573

Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE INSTALACIJE «IVANÈIÆ»

Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA «EUMAT»mob. 091 508 5413

Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS «LUKAS» mob. 098 328 112

Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA RADNJA

G r ž i n i æ Z o r a n – O B R T Z A I Z V O Ð E N J E ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665 105

Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE RADOVE «BANE»

Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA

MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI

Buzetski list9Buzetski list 8

Krušvari

U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – prvi dioPredstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare

Pripremila: Ana PISAK

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

Mjesni odbor Krušvari obuhvaæa 12 sela i zaseoka. Na tom podruèju stanuje tristotinjak ljudi. Rijeè je o prostoru koji se stalno razvija i ureðuje, a radove koji æe obilježiti 2009. godinu otkrio nam je predsjednik MO Krušvari Miljenko Prodan.

Sanacija ceste

Kao najveæi projekt, èija je realizacija trenutaèno u tijeku, Miljenko Prodan je istaknuo s a n a c i j u n e r a z v r s t a n e lokalne ceste Pašutiæi – Kotli,

Na prvom mjestu ceste i vodovod

dužine 1.700 metara. – Put je od velike važnosti za lokalno stanovništvo jer spaja MO Krušvari s MO Roè. Interesantan je za turiste jer se nalazi ispod ruralnog sela Kot l i , ko je kras i s tara v o d e n i c a , i s t a r s k a arhitektura i netaknuta priroda, a u blizini se nalazi i n a d a l e k o p o z n a t i srednjovjekovni gradiæ Hum. Isto tako, staza je zanimljiva i poljoprivrednicima jer okolna

podruèja obiluju zemljom visoke kvalitete pa je seljaci èesto i vrlo rado koriste kako bi stigli do svojih dragocjenih parcela, pojašnjava Miljenko Prodan. Sanacija ceste sastoji se od dvije faze. P r v a f a z a u k l j u è u j e izgradnju odvoda i propusta kroz èitavu dionicu, dok druga faza obuhvaæa radove nasipanja staze š l j u n k o m t e njegovo valjanje.

Kraj druge faze predviða se krajem mjeseca travnja. F i n a n c i j s k a v r i j e d n o s t projekta iznosi 250.000 kuna. Investitor je Grad Buzet, a izvoðaè radova Ceste Pula. U skoroj buduænosti predviða se i asfaltiranje staze.

Kutak za velike i male

Bitan projekt u 2009. godini za stanovnike tog mjesnog odbora je i izgradnja

djeèjeg igrališta u Krušvarima, koje æe se sastajati od nogometnog i košarkaškog terena, sa strane æe biti postavljenje klupice, ljuljaèke te ostale sprave za djecu.

Financijska sredstva u visini od 85.000 kuna veæ su o d o b r e n a . M e ð u t i m , realizaciju koèe problemi vezani uz zemljište na kojem bi se ono trebalo izgraditi.

Ureðenje doma

U Krušvarima je u planu izgradnja nogostupa, zelenog otoka te pripreme terena za postavljanje javne rasvjete. – U n a r e d n o m p e r i o d u adaptirati æemo južnu stranu fasade društvenog doma jer dolazi do prokišnjavanja. Ta je zgrada posljednjih godina doživjela cijeli niz promjena. Krov je u potpunosti saniran, s unutarnje strane zgrade postavljena je lamperija, promijenjena je elektrièna instalacija. U prizemlju zgrade planira se napraviti prostor, površine 30 èetvornih metara, za potrebe MO, koji æe koristiti

i mladi i stari nakon što ga se upotpuni stolnim nogometom i pikadom. Takoðer, razmišlja se o izgradnji sanitarnog èvora u prizemlju doma, kazao je Miljenko Prodan. Na

podruèju cijelog MO popraviti æe s e o š t e æ e n i d i j e l o v i nerazvrs tan ih putova. Asfaltirat æ e s e c e s t a R a c a r i – D u b r o v i c a , dužine 700-injak metara dok je prioritet spajanje sela Èabranija na vodovodnu mrežu. Po veæim s e l i m a postavljene su

oglasne ploèe radi boljeg i pravovremenog informiranja mještana.

Trasa za enduro vožnju

Mještani tog MO, pored rada u nekim od buzetskih tvrtki ili o b r t a , b a v e s e i poljoprivredom. U posljednje v r i jeme na tom d i je lu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju pridaju održavanju poljskih putova. Tako æe „Vo d o p r i v r e d i “ u p u t i t i prijedlog da se oèisti korito rijeke Mirne kod sela Benèiæi. U cilju promocije enduro vožnje, ali i zaštiti prirode, mještanima je želja trasirati pravce za enduro vozaèe kako bi se što manje kretali po privatnim posjedima.

Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima. Stoga je u cil ju što uspješnijeg i organiziranog rješavanja njihovih problema 1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini

Predsjednik sekcije:Damir Zorkomob. 098 259 512

recesije doprinijelo njihovoj promociji, uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u svakom broju revijalno-informativnog magazina predstavi jednu sekciju Udruženja obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju pripala je obrtnicima koji èine djelatnost graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67. Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju

donosimo prvi dio popisa te vrste obrtnika. Drugi dio biti æe predstavljen u iduæem broju.

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

Vivoda Elv is – OBRT ZA GRAÐEVINSKU M E H A N I Z A CI J U , E LE K T R O I N S TA L AC I J U I AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET»mob. 091 166 4220

Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311

Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR»tel. 052 663-027

Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ»mob. 091 565 3994

Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA RADNJA tel. 052 662-493

Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVEmob. 091 500 3632

Èerneka Mario - OBR T ZA OBAVLJANJE KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTItel. 052 662 516

Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA «FUGA» mob. 098 259 512

Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175

Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI OBRT»mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613

KAMENO KLESARSKI RADOVI

SOBOSLIKARSKI RADOVI

KERAMIÈARSKI RADOVI

LIMARSKI RADOVI

GRAÐEVINSKI RADOVI:GRAÐEVINSKI RADOVI:

Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973

Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILEtel. 052 663 167

Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih dijelova) mob. 091 507 2428

Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i visokogradnja) tel. 051 637-897

Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA RADNJA (fasadni i štukaturni radovi)tel. 091 663- 1977

Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS» (niskogradnja i visokogradnja)

Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528

Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU (niskogradnja, visokogradnja i završni radovi) mob. 091 663 3155

Pavlet iæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARST VU «IRG» (niskogradnja, v isokogradnja , pokr ivanje krovnih konstrukcija) mob. 098 260 815

Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI «PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459 643

Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD (niskogradnja i visokogradnja)tel. 052 662-578

Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja) mob. 091 734 5734

Š u š a n j B o g d a n - G R A Ð E V I N S K I O B R T (niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039

Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ» (niskogradnja, visokogradnjamob. 091 577 0655

Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE, Z I DA R S K E I K E R A M I È A R S K E R A D O V E I INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099 348 6573

Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE INSTALACIJE «IVANÈIÆ»

Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA «EUMAT»mob. 091 508 5413

Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS «LUKAS» mob. 098 328 112

Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA RADNJA

G r ž i n i æ Z o r a n – O B R T Z A I Z V O Ð E N J E ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665 105

Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE RADOVE «BANE»

Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622

VODOINSTALATERSKI RADOVI

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA

MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI

10Buzetski list

Godine 1996. supružnici Edvin i Silverija Prodan iz Buzeta pokreæu vlastiti, i u to vrijeme Hrvatskoj relativno nepoznat, biznis koji ih ubrzo uvodi meðu najistaknutije gospodarstvenike ne samo sjevera Istre, veæ i cijele države. Te s u g o d i n e , n a i m e , supružnici Prodan osnovali poduzeæe Automatic servis d.o.o., èi ja je današnja osnovna djelatnost prodaja usluga putem automata za tople i hladne napitke i snack proizvode, prodaja kave i svih p r a t e æ i h s i r o v i n a z a samouslužne automate, te prodaja samih automata, njihovih rezervnih dijelova te n j i h o v o o d r ž a v a n j e i servisiranje.

- Nakon što sam dao otkaz u firmi za koju sam dotad radio

Automatic servis d.o.o.

Upornost i vrijedni radnici kljuèuspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci,

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjemAutomatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan Piše: Ana PISAK

krenuo sam, zajedno sa suprugom Silverijom, raditi u Trst obzirom da u Buzetu nije b i l o m o g u æ n o s t i z a preživljavanje. Supruga se zaposlila u poduzeæu èija je d j e l a t n o s t d i s t r i b u c i j a samouslužnih automata. Nakon nekog vremena, v l a s n i k t o g p o d u z e æ a prepoznao je naš potencijal pa smo se i mi uz njegovu pomoæ upustili u taj biznis. Poèeli smo na Mažinjici, u stotinjak èetvornih metara velikom prostoru obiteljske kuæe. Prve godine zaposlili smo dvojicu radnika, a imali smo tek dvadeset i pet samouslužnih automata. Ubrzo smo se poèeli širiti i na rijeèko podruèje. Probijanje je na domaæem tržištu bilo relativno teško jer su automati bili nepoznanica. Zatim smo se

poèeli predstavljati na raznim sajmovima i za razliku od tada, kada smo mi bili u potrazi za klijentima, sada oni traže nas, prisjeæa se prvih poèetka rada direktor Automatic servisa Edvin Prodan.

Kako je Automatic servis u kratkom periodu postalo vrlo uspješno poduzeæe, 1999. godine djelatnost selite u nove poslovne prostore, površine dvije tisuæe èetvornih metara u Naselju Baraka, a gdje se sjedište tvrtke nalazi i danas. Što ste sve postigli u

Ho.Re.Ca. programa proizlazi iz jednostavnosti i brzine, a higijena je na daleko veæoj razini, te sve radi na principu automatizma. Zahvaljujuæi tome hotelijeri podižu razinu kvalitete usluge i ostvaruju uštedu na radnoj snazi. Takoðer, jedna od stvari s kojom se možemo pohvaliti je ta da smo poèetkom 2008. godine postali generalni z a s t u p n i c i š v i c a r s k o g proizvoðaèa aparata za espresso kavu – Jura. Radi se o svjetski renomiranom brandu visokokvalitetnih aparata za espresso kavu za urede i domaæinstva te za profesionalnu uporabu. U sjedištu Automatic servisa u B u z e t u n u d i m o u s l u g u meðunarodnog otpremništva, carinskog terminala, usluge carinskog skladišta tipa «A» i vlastito carinsko skladište tipa «D». Suraðujemo s Bosnom i Hercegovinom, Srb i jom, Makedon i j om, Èeškom, Crnom Gorom, a imamo naznake da æemo se proširiti n a p o d r u è j e Ko s o v a i R u m u n j s k e . G o d i š n j e izlažemo samostalno na desetak domaæih i inozemnih sajmova. Od 2006. godine izdajemo vlastiti èasopis «Vending info» koji obraðuje sva podruèja naše djelatnosti, izlazi polugodišnje u 1.500 primjeraka i distribuira se našim sadašnjim i buduæim poslovnim partnerima diljem Hrvatske. Èesto sudjelujemo u r a z n i m h u m a n i t a r n i m akcijama te smo sponzori r a z n i m s p o r t s k i m manifestacijama, a izrazito mi je zadovoljstvo što smo prepoznati i prihvaæeni kao društveno korisni èimbenik buzetskog gospodarstva, kaže Edvin Prodan.

R e c e s i j a i g o d i n a gospodarske krize lomi se i p r e k o l e ð a b u z e t s k i h gospodarstvenika. Kako se vi nosite s time?

- Gospodarska kriza je prisutna kod svih, pa tako i u našem poduzeæu. Iako smo

- Trenutno zapošljavamo 1 0 3 r a d n i k a . I m a m o poslovnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Zagrebu i Splitu, a š i renju dje latnost i smo p r i d o n i j e l i o s n i v a n j e m Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu. P o s j e d u j e m o 2 . 5 0 0 samouslužnih automata za tople - hladne napitke i snack pro i zvode te 300- in jak aparata za kavu smještenih po hotelima duž cijelog Jadrana. Upravo ti aparati okosnica su našeg Ho.Re.Ca. programa kojeg smo poèeli razvijati

poèetkom 2005. godine. Radi se o aparatima koji a u t o m a t s k i poslužuju (self service) tople i hladne napitke pa s u k a o t a k v i pogodni za hotele, restorane, barove i catering usluge. Prednost naših

d a b i i z n j e g a i z a š l a profiltrirana voda ili pak gazirana, odnosno voda obogaæena s CO2. U planu je d a p ro g r a m z a ž i v i j o š poèetkom ljeta, otkriva nam sin Edvina i Silverije, Viliam Prodan, ujedno i vlasnik obrta za postavljanje automata «VIP» u Splitu, koji zapošljava pet radnika.

Kakav je osjeæaj biti prvi po neèemu u Hrvatskoj?

- Osjeæaj je jako lijep, ispunjava zadovoljstvom, ali i stalnom brigom. Kada smo pokretali ovaj biznis nisam ni pomišljao u uspjeh koji smo postigli. Za sve su zaslužni velika upornost, supruga Silverija i sin Viliam te naši vrijedni radnici i poslovni partneri. Zato mogu samo p o ž e l j e t i s v i m g o s p o d a r s t v e n i c i m a i obrtnicima Buzeta da imaju o v a k ve r a d n i k e k a k v e zapošljava Automatic servis. Radnici su kljuè uspjeha, istièe Edvin Prodan.RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATARADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATAOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAMOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM

m e ð u n a j u s p j e š n i j i m gospodarstvenicima Buzeta, problem neplaæanja i te kako nas pogaða. S negativnim aspektima gospodarske krize o d l u è i l i s m o s e b o r i t i realizacijom novih programa o d n o s n o m a k s i m a l n i m širenjem naše djelatnosti. Tako trenutno radimo na p r o g r a m u « L a v a z z a - automatska distribucija». Rijeè je o malim prenosivim i prakt iènim kuæanskim i uredskim aparat ima za pripremu kvalitetne kave „Lavazza“. Aparati su cijenom d o s t u p n i š i r i m masama, mogu se k o r i s t i t i u d o m a æ i n s t v i m a , uredima... pa èak i n a p o k r e t n i m lokacijama poput autobusa ili broda. Koriste pastilje s raznim okusima kave i èaja i vrlo brzo su repoznati od strane krajnjeg korisnika. S druge strane, kako bi pružili brzu i kvalitetnu uslugu održavanja i servisiranja samouslužnih automata i aparata, krenul i smo i n e d a v n o z a v r š i l i s p r e u r e ð e n j e m i modernizacijom našeg servisa u sjedištu poduzeæa. Sada smo spremni za sve potrebne zahvate prilikom servisiranja i održavanja raznih modela automata i aparata. Radovi su t ra ja l i šes t mjesec i , a investicija iznosi oko milijun kuna, otkriva financijska direktorica Automatic servisa Silverija Prodan.

Koj i su još nov i tet i poduzeæa?

- Kreæemo u novi program vezan za distribuciju vode. Radi se o jedinstvenim aparatima za vodu koji su spojeni na vodovodnu mrežu i koj i pr i l ikom kor ištenja automatski filtriraju vodu. Aparati su idealni za korištenje u uredima, hotelima... Dovoljno je pritisnuti prekidaè

Priznanje kojim se poduze tn ik Edv in Prodan upisuje u Z l a t n u k n j i g u n a j u s p j e š n i j i h hrvatskih poduzetnika 1999., 2000., 2001., 2002.

Zlatna medalja Prva hrvatska kuna, za najviše rezultate u poslovanju, uvršteno u 1% najveæih poduzeæa za 2003., 2004., 2005.

Z l a t n a p l a k e t a Grada Buzeta 2003.

Plakete u vitriniobitelji Prodan

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

10Buzetski list

Godine 1996. supružnici Edvin i Silverija Prodan iz Buzeta pokreæu vlastiti, i u to vrijeme Hrvatskoj relativno nepoznat, biznis koji ih ubrzo uvodi meðu najistaknutije gospodarstvenike ne samo sjevera Istre, veæ i cijele države. Te s u g o d i n e , n a i m e , supružnici Prodan osnovali poduzeæe Automatic servis d.o.o., èi ja je današnja osnovna djelatnost prodaja usluga putem automata za tople i hladne napitke i snack proizvode, prodaja kave i svih p r a t e æ i h s i r o v i n a z a samouslužne automate, te prodaja samih automata, njihovih rezervnih dijelova te n j i h o v o o d r ž a v a n j e i servisiranje.

- Nakon što sam dao otkaz u firmi za koju sam dotad radio

Automatic servis d.o.o.

Upornost i vrijedni radnici kljuèuspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci,

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjemAutomatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan Piše: Ana PISAK

krenuo sam, zajedno sa suprugom Silverijom, raditi u Trst obzirom da u Buzetu nije b i l o m o g u æ n o s t i z a preživljavanje. Supruga se zaposlila u poduzeæu èija je d j e l a t n o s t d i s t r i b u c i j a samouslužnih automata. Nakon nekog vremena, v l a s n i k t o g p o d u z e æ a prepoznao je naš potencijal pa smo se i mi uz njegovu pomoæ upustili u taj biznis. Poèeli smo na Mažinjici, u stotinjak èetvornih metara velikom prostoru obiteljske kuæe. Prve godine zaposlili smo dvojicu radnika, a imali smo tek dvadeset i pet samouslužnih automata. Ubrzo smo se poèeli širiti i na rijeèko podruèje. Probijanje je na domaæem tržištu bilo relativno teško jer su automati bili nepoznanica. Zatim smo se

poèeli predstavljati na raznim sajmovima i za razliku od tada, kada smo mi bili u potrazi za klijentima, sada oni traže nas, prisjeæa se prvih poèetka rada direktor Automatic servisa Edvin Prodan.

Kako je Automatic servis u kratkom periodu postalo vrlo uspješno poduzeæe, 1999. godine djelatnost selite u nove poslovne prostore, površine dvije tisuæe èetvornih metara u Naselju Baraka, a gdje se sjedište tvrtke nalazi i danas. Što ste sve postigli u

Ho.Re.Ca. programa proizlazi iz jednostavnosti i brzine, a higijena je na daleko veæoj razini, te sve radi na principu automatizma. Zahvaljujuæi tome hotelijeri podižu razinu kvalitete usluge i ostvaruju uštedu na radnoj snazi. Takoðer, jedna od stvari s kojom se možemo pohvaliti je ta da smo poèetkom 2008. godine postali generalni z a s t u p n i c i š v i c a r s k o g proizvoðaèa aparata za espresso kavu – Jura. Radi se o svjetski renomiranom brandu visokokvalitetnih aparata za espresso kavu za urede i domaæinstva te za profesionalnu uporabu. U sjedištu Automatic servisa u B u z e t u n u d i m o u s l u g u meðunarodnog otpremništva, carinskog terminala, usluge carinskog skladišta tipa «A» i vlastito carinsko skladište tipa «D». Suraðujemo s Bosnom i Hercegovinom, Srb i jom, Makedon i j om, Èeškom, Crnom Gorom, a imamo naznake da æemo se proširiti n a p o d r u è j e Ko s o v a i R u m u n j s k e . G o d i š n j e izlažemo samostalno na desetak domaæih i inozemnih sajmova. Od 2006. godine izdajemo vlastiti èasopis «Vending info» koji obraðuje sva podruèja naše djelatnosti, izlazi polugodišnje u 1.500 primjeraka i distribuira se našim sadašnjim i buduæim poslovnim partnerima diljem Hrvatske. Èesto sudjelujemo u r a z n i m h u m a n i t a r n i m akcijama te smo sponzori r a z n i m s p o r t s k i m manifestacijama, a izrazito mi je zadovoljstvo što smo prepoznati i prihvaæeni kao društveno korisni èimbenik buzetskog gospodarstva, kaže Edvin Prodan.

R e c e s i j a i g o d i n a gospodarske krize lomi se i p r e k o l e ð a b u z e t s k i h gospodarstvenika. Kako se vi nosite s time?

- Gospodarska kriza je prisutna kod svih, pa tako i u našem poduzeæu. Iako smo

- Trenutno zapošljavamo 1 0 3 r a d n i k a . I m a m o poslovnice u Puli, Rijeci, Osijeku, Zagrebu i Splitu, a š i renju dje latnost i smo p r i d o n i j e l i o s n i v a n j e m Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu. P o s j e d u j e m o 2 . 5 0 0 samouslužnih automata za tople - hladne napitke i snack pro i zvode te 300- in jak aparata za kavu smještenih po hotelima duž cijelog Jadrana. Upravo ti aparati okosnica su našeg Ho.Re.Ca. programa kojeg smo poèeli razvijati

poèetkom 2005. godine. Radi se o aparatima koji a u t o m a t s k i poslužuju (self service) tople i hladne napitke pa s u k a o t a k v i pogodni za hotele, restorane, barove i catering usluge. Prednost naših

d a b i i z n j e g a i z a š l a profiltrirana voda ili pak gazirana, odnosno voda obogaæena s CO2. U planu je d a p ro g r a m z a ž i v i j o š poèetkom ljeta, otkriva nam sin Edvina i Silverije, Viliam Prodan, ujedno i vlasnik obrta za postavljanje automata «VIP» u Splitu, koji zapošljava pet radnika.

Kakav je osjeæaj biti prvi po neèemu u Hrvatskoj?

- Osjeæaj je jako lijep, ispunjava zadovoljstvom, ali i stalnom brigom. Kada smo pokretali ovaj biznis nisam ni pomišljao u uspjeh koji smo postigli. Za sve su zaslužni velika upornost, supruga Silverija i sin Viliam te naši vrijedni radnici i poslovni partneri. Zato mogu samo p o ž e l j e t i s v i m g o s p o d a r s t v e n i c i m a i obrtnicima Buzeta da imaju o v a k ve r a d n i k e k a k v e zapošljava Automatic servis. Radnici su kljuè uspjeha, istièe Edvin Prodan.RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATARADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATAOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAMOBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM

m e ð u n a j u s p j e š n i j i m gospodarstvenicima Buzeta, problem neplaæanja i te kako nas pogaða. S negativnim aspektima gospodarske krize o d l u è i l i s m o s e b o r i t i realizacijom novih programa o d n o s n o m a k s i m a l n i m širenjem naše djelatnosti. Tako trenutno radimo na p r o g r a m u « L a v a z z a - automatska distribucija». Rijeè je o malim prenosivim i prakt iènim kuæanskim i uredskim aparat ima za pripremu kvalitetne kave „Lavazza“. Aparati su cijenom d o s t u p n i š i r i m masama, mogu se k o r i s t i t i u d o m a æ i n s t v i m a , uredima... pa èak i n a p o k r e t n i m lokacijama poput autobusa ili broda. Koriste pastilje s raznim okusima kave i èaja i vrlo brzo su repoznati od strane krajnjeg korisnika. S druge strane, kako bi pružili brzu i kvalitetnu uslugu održavanja i servisiranja samouslužnih automata i aparata, krenul i smo i n e d a v n o z a v r š i l i s p r e u r e ð e n j e m i modernizacijom našeg servisa u sjedištu poduzeæa. Sada smo spremni za sve potrebne zahvate prilikom servisiranja i održavanja raznih modela automata i aparata. Radovi su t ra ja l i šes t mjesec i , a investicija iznosi oko milijun kuna, otkriva financijska direktorica Automatic servisa Silverija Prodan.

Koj i su još nov i tet i poduzeæa?

- Kreæemo u novi program vezan za distribuciju vode. Radi se o jedinstvenim aparatima za vodu koji su spojeni na vodovodnu mrežu i koj i pr i l ikom kor ištenja automatski filtriraju vodu. Aparati su idealni za korištenje u uredima, hotelima... Dovoljno je pritisnuti prekidaè

Priznanje kojim se poduze tn ik Edv in Prodan upisuje u Z l a t n u k n j i g u n a j u s p j e š n i j i h hrvatskih poduzetnika 1999., 2000., 2001., 2002.

Zlatna medalja Prva hrvatska kuna, za najviše rezultate u poslovanju, uvršteno u 1% najveæih poduzeæa za 2003., 2004., 2005.

Z l a t n a p l a k e t a Grada Buzeta 2003.

Plakete u vitriniobitelji Prodan

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi najbolje opisuju malog Davida Krušvara, kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima njegovog dolaska na svijet natjerala na veliku borbu za život. Jer, David se, nakon transplantacije jetre neposredno prije Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno oporavlja i malim koracima hita ka ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata

Svestranost Klaudia Marinca, ugostitelja s Mosta u njegovom dosadašnjem životu, ispunjenom brojnim aktivnostima i zaduženjima u d r u š t v e n o m i gospodarskom životu grada tijekom proteklih je godina u mnogim navratima bila izražena brojnim vrijednim nagradama i priznanjima. Dobitnik Nagrade Grada Buzeta, plakete „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtnièke komore kao prvi ugostitelj na podruèju naše države za dostignutu visoku kvalitetu u ugostiteljstvu, samo su vrh brojnih priznanja koje je primio za svoj rad. U b u z e t s ko m u d r u ž e n j u obrtnika i rukometnom klubu, kojim je posvetio najveæi dio s vo j i h a k t i v n o s t i va n redovnog posla proglašen je

12

HUMANITARNA AKCIJA

U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi

David na putu oporavkaMajka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi

Ana PISAK

veliki borac mahao je svojim ruèicama kao da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji su iskazali humanost i pomogli mu da prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog djetinjstva.

Presretna majka

Podsjetimo: David je roðen 24. travnja 2 0 0 8 . g o d i n e . N e d u g o z a t i m dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao posl jedica nedostatka enzima za razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje

za spas malog Buzeæanina bila je transplantacija organa. No, za taj zahvat u Italiji trebala je velika svota novca koju mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad Buzet kao koordinator te uz veliki trud Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ, pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili dati novèanu pomoæ, David je dobio nova jetra. Krajem sijeènja mališana su u padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik

Buzeta Valter Flego i Davidova teta Dubravka Èrnac Dujaniæ. B u z e t s ku s u « d e l e g a c i j u » doèekale bistre plave okice i presretna majka Damiana.

Dug put za male nogice

- David je dobro i oporavlja se. Oporavak æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od

ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “ David ima malene nogice i pravi malene korake“, prièa mama Damiana, koja nad svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od 20. listopada prošle godine.

Dodaje kako su je ovih proteklih mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije mogla vjerovati da je nevolja jedne skromne buzetske obitelji doprla do srca baš svih njezinih sugraðana.

- Duboko me ganula i oduševila njihova dobrota i želja da nam pomognu, kazala je djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa.

Prva roðendanska svjeæica

Sredinom veljaèe David je zajedno sa svojom majkom iz bolnice premješten u obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci ponovo biti zajedno. David je krajem travnja puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa mu ovom prilikom želimo puno lijepih životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i nadasve – zdravlja!

POD LADONJOM

Klaudio Marinac

Nekad su se ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i naša je zarada bila manja. No stalno su pjevali, i to u grupama, a danas u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pripitog gosta, prisjeæa se poznati buzetski ugostitelj.

Siniša ŽULIÆ

poèasnim predsjednikom.

Koliko dugo veæ postoji Vaša gostionica na Mostu?

- Gostionica postoji od 1913. godine kada je bila u vlasništvu obitelji kojoj je nadimak bio Kranjica, da bi poèetkom tridesetih ovaj objekt kupila pomajka moga oca. Ona je s mojim djedom u to vrijeme živjela u krugu današnjeg vodovoda, no zbog njegove izgradnje su morali iseliti. Moj je otac bio najstarije od desetero djece te je stoga prvi morao krenuti trbuhom za kruhom i završio u Rijeci, gdje je u tri godine boravka imao ugostiteljski objekt u blizini današnjeg hotela „Kontinental“. Godine 1933. vratio se u Buzet, a njegova pomajka darovala

Buzetski list13

ruke najstarijeg istarskogZlatne oštjera

mu je kuæu u kojoj se i danas nalazi gostionica. Prema mojim saznanjima to je danas najstarija gostionica u Istri koja radi od njezinog poèetka. Gostionica je od 1933. uvijek u rukama moje obitelji, i samo je nekoliko mjeseci tijekom rata bila zatvorena. Isto tako gotovo godinu dana nije radila 1947. godine kada ni je b i lo dozvoljeno imati privatni sektor. S obzirom da je bila glavna cesta iz Trsta za Pulu u gostionici je bilo vrlo p r o m e t n o . P o è e t k o m prošloga stoljeæa ljudi su prolazili konjima i volovima, a p o è e t ko m d v a d e s eto g stoljeæa pojavili su se i prvi automobili. Nakon oèeve smrti sa svojom sam obitelji nastavio obiteljsku tradiciju. Po mom odlasku u mirovinu

prepustio sam je svojoj djeci i njihovim obiteljima.

Kakav je u to vrijeme bio društveni život Buzeta i njegove okolice? Jesu li gos t ion ice b i le i z vo r d ruštven ih akt ivnost i mjesta?

- Od 1945. do poèetka sedamdesetih iznad naše gostionice je bio svojevrstan društveni dom gdje su se održavali razni sastanci i druženja, a omladina je organizirala zabavne i obrazovne sadržaje. Najveæe fešte, pogotovo u zimskom periodu, sjeæam se iz djetinjstva, radili su mještani Svetog Martina. Nedjeljom je ug lavnom pros to r b io rezerviran za njih, kada su pješice dolazili u velikom

PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM

POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE«

BOLNICA U PADOVI

KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU

>

Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi najbolje opisuju malog Davida Krušvara, kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima njegovog dolaska na svijet natjerala na veliku borbu za život. Jer, David se, nakon transplantacije jetre neposredno prije Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno oporavlja i malim koracima hita ka ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata

Svestranost Klaudia Marinca, ugostitelja s Mosta u njegovom dosadašnjem životu, ispunjenom brojnim aktivnostima i zaduženjima u d r u š t v e n o m i gospodarskom životu grada tijekom proteklih je godina u mnogim navratima bila izražena brojnim vrijednim nagradama i priznanjima. Dobitnik Nagrade Grada Buzeta, plakete „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtnièke komore kao prvi ugostitelj na podruèju naše države za dostignutu visoku kvalitetu u ugostiteljstvu, samo su vrh brojnih priznanja koje je primio za svoj rad. U b u z e t s ko m u d r u ž e n j u obrtnika i rukometnom klubu, kojim je posvetio najveæi dio s vo j i h a k t i v n o s t i va n redovnog posla proglašen je

12

HUMANITARNA AKCIJA

U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi

David na putu oporavkaMajka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi

Ana PISAK

veliki borac mahao je svojim ruèicama kao da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji su iskazali humanost i pomogli mu da prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog djetinjstva.

Presretna majka

Podsjetimo: David je roðen 24. travnja 2 0 0 8 . g o d i n e . N e d u g o z a t i m dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao posl jedica nedostatka enzima za razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje

za spas malog Buzeæanina bila je transplantacija organa. No, za taj zahvat u Italiji trebala je velika svota novca koju mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad Buzet kao koordinator te uz veliki trud Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ, pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili dati novèanu pomoæ, David je dobio nova jetra. Krajem sijeènja mališana su u padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik

Buzeta Valter Flego i Davidova teta Dubravka Èrnac Dujaniæ. B u z e t s ku s u « d e l e g a c i j u » doèekale bistre plave okice i presretna majka Damiana.

Dug put za male nogice

- David je dobro i oporavlja se. Oporavak æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od

ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “ David ima malene nogice i pravi malene korake“, prièa mama Damiana, koja nad svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od 20. listopada prošle godine.

Dodaje kako su je ovih proteklih mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije mogla vjerovati da je nevolja jedne skromne buzetske obitelji doprla do srca baš svih njezinih sugraðana.

- Duboko me ganula i oduševila njihova dobrota i želja da nam pomognu, kazala je djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa.

Prva roðendanska svjeæica

Sredinom veljaèe David je zajedno sa svojom majkom iz bolnice premješten u obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci ponovo biti zajedno. David je krajem travnja puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa mu ovom prilikom želimo puno lijepih životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i nadasve – zdravlja!

POD LADONJOM

Klaudio Marinac

Nekad su se ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i naša je zarada bila manja. No stalno su pjevali, i to u grupama, a danas u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pripitog gosta, prisjeæa se poznati buzetski ugostitelj.

Siniša ŽULIÆ

poèasnim predsjednikom.

Koliko dugo veæ postoji Vaša gostionica na Mostu?

- Gostionica postoji od 1913. godine kada je bila u vlasništvu obitelji kojoj je nadimak bio Kranjica, da bi poèetkom tridesetih ovaj objekt kupila pomajka moga oca. Ona je s mojim djedom u to vrijeme živjela u krugu današnjeg vodovoda, no zbog njegove izgradnje su morali iseliti. Moj je otac bio najstarije od desetero djece te je stoga prvi morao krenuti trbuhom za kruhom i završio u Rijeci, gdje je u tri godine boravka imao ugostiteljski objekt u blizini današnjeg hotela „Kontinental“. Godine 1933. vratio se u Buzet, a njegova pomajka darovala

Buzetski list13

ruke najstarijeg istarskogZlatne oštjera

mu je kuæu u kojoj se i danas nalazi gostionica. Prema mojim saznanjima to je danas najstarija gostionica u Istri koja radi od njezinog poèetka. Gostionica je od 1933. uvijek u rukama moje obitelji, i samo je nekoliko mjeseci tijekom rata bila zatvorena. Isto tako gotovo godinu dana nije radila 1947. godine kada ni je b i lo dozvoljeno imati privatni sektor. S obzirom da je bila glavna cesta iz Trsta za Pulu u gostionici je bilo vrlo p r o m e t n o . P o è e t k o m prošloga stoljeæa ljudi su prolazili konjima i volovima, a p o è e t ko m d v a d e s eto g stoljeæa pojavili su se i prvi automobili. Nakon oèeve smrti sa svojom sam obitelji nastavio obiteljsku tradiciju. Po mom odlasku u mirovinu

prepustio sam je svojoj djeci i njihovim obiteljima.

Kakav je u to vrijeme bio društveni život Buzeta i njegove okolice? Jesu li gos t ion ice b i le i z vo r d ruštven ih akt ivnost i mjesta?

- Od 1945. do poèetka sedamdesetih iznad naše gostionice je bio svojevrstan društveni dom gdje su se održavali razni sastanci i druženja, a omladina je organizirala zabavne i obrazovne sadržaje. Najveæe fešte, pogotovo u zimskom periodu, sjeæam se iz djetinjstva, radili su mještani Svetog Martina. Nedjeljom je ug lavnom pros to r b io rezerviran za njih, kada su pješice dolazili u velikom

PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM

POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE«

BOLNICA U PADOVI

KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU

>

Buzetski list15Buzetski list 14

POD LADONJOM

broju napraviti feštu. Znali su tada popiti i stotinjak litara vina na nedjelju, jer se osim vina i rakije i eventualno sode ništa drugo ni je prodavalo. Sjeæam se da su po odlasku obavezno pjevali „Rigament po cesti gre“. To je trajalo oko desetak godina. Naroèito je bilo prometno za vrijeme trajanja stoènog sajma u Buzetu, koji je bio vrlo razvijen i popularan. Skupili bi se tih dana ljudi iz cijele Istre, a gostionica „Most“ bila je nezaobilazna s t a n i c a . Z n a l i s u s e zaustaviti nekoliko sati nešto pojesti i popiti te krenuti dalje. Posebno su mi u

sjeæanju ostali l judi iz Humštine, koji su dolazili preko Podkuka i Pengara. Po povratku sa sajma i oni su znali zastati, a s obzirom da su bili strašni pjevaèi cijelo poslijepodne orila se pjesma. Te dane smo se morali posebno pripremati, uzimati dodatne radnike zbog velike gužve, što danas doživimo s a m o p r i g o d o m meðunarodne auto utrke. Prije drugog svjetskog rata nedjeljom su znali dolaziti „grajani“ iz Staroga Grada koj i su uglavnom bi le talijanske nacionalnosti i družiti se pod kestenom uz gostionicu, koji je i danas

ovdje i zaštitni je znak gostionice. S obzirom da se vino tada toèilo direktno iz baève, moj lukavi otac uvijek im je govorio kako moraju brzo popiti jer je malo ostalo u baèvi, a oni da bi dobili novo vino uvijek su se žurili. Taj mu je štos gotovo uvijek upalio.

Što se u ugostiteljstvu promijenilo od tada do danas?

- Mogu primijetiti kako su se nekad ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i zarada je bila

manja. Ali stalno su pjevali od prijepodneva i to u g r u p a m a , a d a n a s u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pijanca.

Više od 20 godina bili ste predsjednik Udruženja obrtnika. Je li obrtništvo u Buzetu i ranije imalo visoki status?

- Zahvaljujuæi velikoj potpori tadašnje Opæine Buzet i današnjeg grada, buzetski obrtnici veæ su desetljeæima vrlo brojni i uspješni. Drago mi je da je danas Mažinjica postala moderna industrijska zona.

Prvi smo na podruèju bivše Jugoslavije imali obrtnike koji mogu zaposliti više od èetrdeset radnika. Naša je opæina u to vrijeme imala beneficije, pa su dolazili obrtnici iz drugih krajeva bivše države. Tadašnja opæina Buzet imala je mnogo sluha za obrtnike i na razlièite naèine pronalazila kanale kako da im pomogne.

Još iz djeèaèkih dana v r lo s te povezani sa sportskim aktivnostima u Buzetu?

- Od osnovne škole zavolio sam rukometnu loptu,

zahvaljujuæi našem uèitelju glazbene kulture Branku Jiraseku. Svi, i djevojèice i djeèaci, morali smo biti rukometaši. U to vrijeme zapoèeli su i seniori, dok sam ja kao mlaði igrao za školsku ekipu. Mnogo smo od njega nauèili. Nakon toga igrao sam sa svojim kolegama i nogomet. Znali smo odlaziti igrati u susjedna mjesta, od Livada do Kaštelira i Vižinade, uglavnom u kamionima u vlasništvu vatrogasaca ili „Vodovoda“. Kratko vrijeme bavio sam se i odbojkom, no rukomet je sigurno bila moja najveæa ljubav kojoj sam posvetio 19 godina aktivnog

igranja, a nakon toga sam se aktivirao u voðenju kluba. Poèetkom osamdesetih bio sam aktivan u osnivanju brdske auto utrke u Buzetu.

No, rukometni uspjeh p o s t i g n u t o v i h d a n a svakako je vaša najveæa radost?

- Nada je uvijek postojala da možemo postiæi nešto veliko, jer smo neko vrijeme bili stalno na vrhu i uvijek je nešto nedostajalo. No, ovo što je sada dostignuto to je svakako vrhunac sportskih aktivnosti Buzeta. Ja se tome posebno veselim s obzirom

da sam u rukometu preko pedeset godina.

NAJSTARIJA ISTARSKA GOSTIONICA, IZGRAÐENA 1913. GODINE, OPSTALA JE SVE DO DANAŠNJEG DANAUGOSTITELJSKI OBJEKT JE OD 1933. GODINE U VLASNIŠTVU OBITELJI MARINAC

KLAUDIO MARINAC

Buzetski list15Buzetski list 14

POD LADONJOM

broju napraviti feštu. Znali su tada popiti i stotinjak litara vina na nedjelju, jer se osim vina i rakije i eventualno sode ništa drugo ni je prodavalo. Sjeæam se da su po odlasku obavezno pjevali „Rigament po cesti gre“. To je trajalo oko desetak godina. Naroèito je bilo prometno za vrijeme trajanja stoènog sajma u Buzetu, koji je bio vrlo razvijen i popularan. Skupili bi se tih dana ljudi iz cijele Istre, a gostionica „Most“ bila je nezaobilazna s t a n i c a . Z n a l i s u s e zaustaviti nekoliko sati nešto pojesti i popiti te krenuti dalje. Posebno su mi u

sjeæanju ostali l judi iz Humštine, koji su dolazili preko Podkuka i Pengara. Po povratku sa sajma i oni su znali zastati, a s obzirom da su bili strašni pjevaèi cijelo poslijepodne orila se pjesma. Te dane smo se morali posebno pripremati, uzimati dodatne radnike zbog velike gužve, što danas doživimo s a m o p r i g o d o m meðunarodne auto utrke. Prije drugog svjetskog rata nedjeljom su znali dolaziti „grajani“ iz Staroga Grada koj i su uglavnom bi le talijanske nacionalnosti i družiti se pod kestenom uz gostionicu, koji je i danas

ovdje i zaštitni je znak gostionice. S obzirom da se vino tada toèilo direktno iz baève, moj lukavi otac uvijek im je govorio kako moraju brzo popiti jer je malo ostalo u baèvi, a oni da bi dobili novo vino uvijek su se žurili. Taj mu je štos gotovo uvijek upalio.

Što se u ugostiteljstvu promijenilo od tada do danas?

- Mogu primijetiti kako su se nekad ljudi više družili i više odlazili u gostionice, iako su imali manje novaca za potrošiti i zarada je bila

manja. Ali stalno su pjevali od prijepodneva i to u g r u p a m a , a d a n a s u gostionici možete èuti kako pjeva samo po kojeg pijanca.

Više od 20 godina bili ste predsjednik Udruženja obrtnika. Je li obrtništvo u Buzetu i ranije imalo visoki status?

- Zahvaljujuæi velikoj potpori tadašnje Opæine Buzet i današnjeg grada, buzetski obrtnici veæ su desetljeæima vrlo brojni i uspješni. Drago mi je da je danas Mažinjica postala moderna industrijska zona.

Prvi smo na podruèju bivše Jugoslavije imali obrtnike koji mogu zaposliti više od èetrdeset radnika. Naša je opæina u to vrijeme imala beneficije, pa su dolazili obrtnici iz drugih krajeva bivše države. Tadašnja opæina Buzet imala je mnogo sluha za obrtnike i na razlièite naèine pronalazila kanale kako da im pomogne.

Još iz djeèaèkih dana v r lo s te povezani sa sportskim aktivnostima u Buzetu?

- Od osnovne škole zavolio sam rukometnu loptu,

zahvaljujuæi našem uèitelju glazbene kulture Branku Jiraseku. Svi, i djevojèice i djeèaci, morali smo biti rukometaši. U to vrijeme zapoèeli su i seniori, dok sam ja kao mlaði igrao za školsku ekipu. Mnogo smo od njega nauèili. Nakon toga igrao sam sa svojim kolegama i nogomet. Znali smo odlaziti igrati u susjedna mjesta, od Livada do Kaštelira i Vižinade, uglavnom u kamionima u vlasništvu vatrogasaca ili „Vodovoda“. Kratko vrijeme bavio sam se i odbojkom, no rukomet je sigurno bila moja najveæa ljubav kojoj sam posvetio 19 godina aktivnog

igranja, a nakon toga sam se aktivirao u voðenju kluba. Poèetkom osamdesetih bio sam aktivan u osnivanju brdske auto utrke u Buzetu.

No, rukometni uspjeh p o s t i g n u t o v i h d a n a svakako je vaša najveæa radost?

- Nada je uvijek postojala da možemo postiæi nešto veliko, jer smo neko vrijeme bili stalno na vrhu i uvijek je nešto nedostajalo. No, ovo što je sada dostignuto to je svakako vrhunac sportskih aktivnosti Buzeta. Ja se tome posebno veselim s obzirom

da sam u rukometu preko pedeset godina.

NAJSTARIJA ISTARSKA GOSTIONICA, IZGRAÐENA 1913. GODINE, OPSTALA JE SVE DO DANAŠNJEG DANAUGOSTITELJSKI OBJEKT JE OD 1933. GODINE U VLASNIŠTVU OBITELJI MARINAC

KLAUDIO MARINAC

ZDRAVA HRANA

Na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju zajedno doruèkovati blagoslovljenuhranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi

Ana PISAK

- Uskrs je za kršæane temeljni blagdan. Bez Uskrsa nema vjernika ni smisla života. Po tome kako pada blagdan ravna se cijela godina, tako sve dolazi. Jer, Uskrs nije samo temeljni blagdan veæ najveæi dogaðaj èovjeèanstva, koji oznaèava prekretnicu. Rijeè je o dogaðaju koji je obilježio cijeli novi vijek, a nakon èega se Stari zavjet poèeo dijeliti od Novog zavjeta.

Isus je na križ otišao iz ljubavi i uskrsnuo s namjerom da za sobom povuèe vjernike. Zato Sveti Pavao kaže: Ako Krist ne uskrsne, uzaludno je propovijedanje i vjera naša, jer

Župnik Mario Žmak o znaèenju Uskrsa

Blagdan koji slavi život

život onda nema smisla. Tim je rijeèima župnik Buzetskog dekanata Mario Žmak opisao blagdan Uskrsa.

Simboli života

- Uz b lagdan Uskrsa vežemo mnogobrojne znakove. Putem nj ih dolazimo do spoznaje što zapravo kršæanski dogaðaj znaèi. Razlog je to da se upravo na taj dan blagoslivlja hrana, jaje, kruh, meso i mlado bilje, a hraneæi se takvim jelima unosimo božji blagoslov u sebe, pojašnjava župnik Mario Žmak. Doda je kako je r i jeè o simbolima. Primjerice jaje.

KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE

- Kada netko ne bi znao što je jaje, mogao bi misliti da se rad i o t v rdom kamenu. Meðutim, kada je ono pod kvoèkom dvadeset i jedan dan puca i to iz razloga što je život jaèi od smrti. Iz jaja nam dolazi novi život i to je slika Isusa Krista koji je umro, zatim bijaše pokopan u strogo èuvanoj grobnici, a koja ga unatoè svemu nije mogla zadržati. Iako naša smrt jest grob, život ne umire. Zato se i kaže: «Sjeti se èovjeèe da si prah i zemlja ako u tebi nema života». Jer svi sastojci koji se nalaze u zemlji nalaze se i u èovjeku. Nakon naše smrti oni se i vraæaju opet zemlji. Meðutim, po uskrsnuæu tijela, kako kaže Isus na kraju života, uskrsnut æe i naše tijelo, objašnjava župnik Mario Žmak. U starini kad su Izraelci još bili u egipatskom ropstvu tražili su naèin izlaska iz nezavidne situacije. - Bog je taj narod želio osloboditi po Mojsiju pa tako oni poèeše peæi beskvasni kruh. Zašto? Jer bi se kvas na velikim vruæinama pokvario, a Izraelci su trebali putovati osam dana.

Zato je i kruh simbol života, za njega svi rade. Stoga èesto znamo reæi, nakon što se netko zaposli, «on sad ima svoj kruh». Izraelci su, takoðer, ubili janje i njegovom krvlju namazali vrata. Taj ih je èin spasio da ne umru pa je i meso simbol života, naglašava župnik.

Jedno jaje za sve

Obièaj je da na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju z a j e d n o d o r u è k o v a t i blagoslovljenu hranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi kako bi osjetili da su svi «od jednoga». Ljuske jaja se bacaju u vatru jer se po blagoslovljenom ne može «gaziti».

- Uskrs je i slika našeg novog života. Zato na dan Isusovog uskrsnuæa jedemo mlade plodove prirode, luk, šparuge i dr., iz razloga što želimo mladi život unijeti u sebe, istièe Mario Žmak.

Buzetski list 16

Jesu li jaja zdrava ili nezdrava hrana, posljednjih je godina èesto pitanje o kojem su razglabali mnogi struènjaci. Jaja su se isprva preporuèivala kao dnevni obrok. Zatim su, zbog velikog sadržaja kolesterola, reducirana na minimalne kolièine. No danas se jaja ipak vraæaju na vrh top ljestvice nutritivno vrijednih namirnica.

N a š e d r u š t v o p r e s t r a š e n o masnoæama, i u ime dobrog zdravlja, nerijetko èini stvari koje više štete nego koriste. Odrièuæi se jaja, na primjer, s p r j e è av a m o t i j e l o d a p r av i l n o metabolizira masnoæe pa ostajemo bez sastojaka nužnih za borbu protiv bolesti.

Sprjeèava starenje

Zbog nedostatka ugljikohidrata i vitamina C, jaja se ne mogu smatrati kompletnom namirnicom, no ne smijemo zanemariti njegove ostale nutritivne vrijednosti. Jedno veæe jaje, sadrži: 135 kcal, 10,81 posto bjelanèevina, 9,39 posto masti, znatne kolièine vitamina B1, B2, B6, A i D, te znatne kolièine željeza, fosfora, sumpora i kalija. Sadrži 737 mg kolesterola, što je dovoljna kolièina za dva dana. Takva saznanja govore nam da trebamo ogranièiti tjedni unos jaja na 2-3, no ne ih potpuno izbaciti iz prehrane jer su važna zbog njihovog visokovrijednog sastava. Dobro je znati da bjelanjak ne sadrži kolesterol, ni masnoæe. Veæina hranjivih sastojaka nalazi se u žumanjku.

U sastavu jaja, nalazi se i karotenoid lutein koji u ljudskom organizmu ima funkciju antioksidansa – štiti stanice od ošteæenja uzrokovanih slobodnim radikalima, esencijalan je za održavanje dobrog vida, povoljno djeluje na proces starenja, te smanjuje rizik od pojave odreðenih oblika raka.

Jaje sadrži umjerenu kolièinu masnoæe u usporedbi sa 16-47 posto iz sira, te 35 posto iz mesnih proizvoda. Fosfolipidi (nezasiæene masnoæe), sastavni su dio svakog jaja, od kojih je najvažniji predstavnik lecitin kao

Jaja

Prijatelj ili neprijatelj?Poslije slogana „svako jutro jedno jaje“ ta je hrana došla na crnu listu zbog sadržaja kolesterola, no danas ga struènjaci ponovo vraæaju u društvo vrijednih namirnica

Kristina GREBLO

najvažniji izvor kolina, bitne komponente koja hrani mozak i pospješuje pamæenje.

Djeci iskljuèivo kuhana

Žumanjak se relativno rano može uvesti u prehranu djece, ali iskljuèivo kuhan, zbog lakše probavljivosti. Bjelanjak sadrži antitripsin faktor, dok se o v o l a b u m i n n e r a z g r a ð u j e d o aminokiselina veæ do polipeptida koji mogu proæi kroz sluznicu tankog crijeva, uæi u krv i izazvati alergiju. Simptomi alergijske reakcije su oteèene oèi i usne, bolovi u trbuhu, muènina, povraæanje, osip na koži.

Jaja se svakako mogu ukljuèiti u prehranu mladeži, odraslih te starijih osoba, buduæi da posjeduju temeljne nutrijente za rast i održavanje tjelesnih struktura.

Jaje ne sadrži mokraænu kiselinu te je stoga važan izvor proteina za osobe oboljele od gihta. S dijetološkog stajališta - kuhano jaje bez dodanih masnoæa dobro æe podnijeti sve osobe, osim osoba s bolestima žuèi (osobe sa ž u è n i m

kamencima mogu imati kolike).Tijelo može lakše apsorbirati željezo iz

jaja ako se istodobno uzimaju namirnice bogate vitaminom C, kao što su sokovi naranèe ili grejpfruta.

Da biste ublažili smetnje izazvane ozebl inama, napravi te pastu od bjelanjaka, meda i brašna, nanesite na ozebline i pokrijte èistim zavojem. Bjelanjak djeluje na sluznicu probavnih organa pa bi mogao pomoæi u lijeèenju probavnih oboljenja.

U odreðenim okolnostima, jaja mogu izazvati trovanje salmonelom pa je stoga važan naèin èuvanja i pripremejaja.

Buzetski list17

ŽUPNIK MARIO ŽMAKŽUPNIK MARIO ŽMAK

CRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETUCRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETU

BUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALIKORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIBUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALIKORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICI

ZDRAVA HRANA

Na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju zajedno doruèkovati blagoslovljenuhranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi

Ana PISAK

- Uskrs je za kršæane temeljni blagdan. Bez Uskrsa nema vjernika ni smisla života. Po tome kako pada blagdan ravna se cijela godina, tako sve dolazi. Jer, Uskrs nije samo temeljni blagdan veæ najveæi dogaðaj èovjeèanstva, koji oznaèava prekretnicu. Rijeè je o dogaðaju koji je obilježio cijeli novi vijek, a nakon èega se Stari zavjet poèeo dijeliti od Novog zavjeta.

Isus je na križ otišao iz ljubavi i uskrsnuo s namjerom da za sobom povuèe vjernike. Zato Sveti Pavao kaže: Ako Krist ne uskrsne, uzaludno je propovijedanje i vjera naša, jer

Župnik Mario Žmak o znaèenju Uskrsa

Blagdan koji slavi život

život onda nema smisla. Tim je rijeèima župnik Buzetskog dekanata Mario Žmak opisao blagdan Uskrsa.

Simboli života

- Uz b lagdan Uskrsa vežemo mnogobrojne znakove. Putem nj ih dolazimo do spoznaje što zapravo kršæanski dogaðaj znaèi. Razlog je to da se upravo na taj dan blagoslivlja hrana, jaje, kruh, meso i mlado bilje, a hraneæi se takvim jelima unosimo božji blagoslov u sebe, pojašnjava župnik Mario Žmak. Doda je kako je r i jeè o simbolima. Primjerice jaje.

KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE

- Kada netko ne bi znao što je jaje, mogao bi misliti da se rad i o t v rdom kamenu. Meðutim, kada je ono pod kvoèkom dvadeset i jedan dan puca i to iz razloga što je život jaèi od smrti. Iz jaja nam dolazi novi život i to je slika Isusa Krista koji je umro, zatim bijaše pokopan u strogo èuvanoj grobnici, a koja ga unatoè svemu nije mogla zadržati. Iako naša smrt jest grob, život ne umire. Zato se i kaže: «Sjeti se èovjeèe da si prah i zemlja ako u tebi nema života». Jer svi sastojci koji se nalaze u zemlji nalaze se i u èovjeku. Nakon naše smrti oni se i vraæaju opet zemlji. Meðutim, po uskrsnuæu tijela, kako kaže Isus na kraju života, uskrsnut æe i naše tijelo, objašnjava župnik Mario Žmak. U starini kad su Izraelci još bili u egipatskom ropstvu tražili su naèin izlaska iz nezavidne situacije. - Bog je taj narod želio osloboditi po Mojsiju pa tako oni poèeše peæi beskvasni kruh. Zašto? Jer bi se kvas na velikim vruæinama pokvario, a Izraelci su trebali putovati osam dana.

Zato je i kruh simbol života, za njega svi rade. Stoga èesto znamo reæi, nakon što se netko zaposli, «on sad ima svoj kruh». Izraelci su, takoðer, ubili janje i njegovom krvlju namazali vrata. Taj ih je èin spasio da ne umru pa je i meso simbol života, naglašava župnik.

Jedno jaje za sve

Obièaj je da na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju z a j e d n o d o r u è k o v a t i blagoslovljenu hranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi kako bi osjetili da su svi «od jednoga». Ljuske jaja se bacaju u vatru jer se po blagoslovljenom ne može «gaziti».

- Uskrs je i slika našeg novog života. Zato na dan Isusovog uskrsnuæa jedemo mlade plodove prirode, luk, šparuge i dr., iz razloga što želimo mladi život unijeti u sebe, istièe Mario Žmak.

Buzetski list 16

Jesu li jaja zdrava ili nezdrava hrana, posljednjih je godina èesto pitanje o kojem su razglabali mnogi struènjaci. Jaja su se isprva preporuèivala kao dnevni obrok. Zatim su, zbog velikog sadržaja kolesterola, reducirana na minimalne kolièine. No danas se jaja ipak vraæaju na vrh top ljestvice nutritivno vrijednih namirnica.

N a š e d r u š t v o p r e s t r a š e n o masnoæama, i u ime dobrog zdravlja, nerijetko èini stvari koje više štete nego koriste. Odrièuæi se jaja, na primjer, s p r j e è av a m o t i j e l o d a p r av i l n o metabolizira masnoæe pa ostajemo bez sastojaka nužnih za borbu protiv bolesti.

Sprjeèava starenje

Zbog nedostatka ugljikohidrata i vitamina C, jaja se ne mogu smatrati kompletnom namirnicom, no ne smijemo zanemariti njegove ostale nutritivne vrijednosti. Jedno veæe jaje, sadrži: 135 kcal, 10,81 posto bjelanèevina, 9,39 posto masti, znatne kolièine vitamina B1, B2, B6, A i D, te znatne kolièine željeza, fosfora, sumpora i kalija. Sadrži 737 mg kolesterola, što je dovoljna kolièina za dva dana. Takva saznanja govore nam da trebamo ogranièiti tjedni unos jaja na 2-3, no ne ih potpuno izbaciti iz prehrane jer su važna zbog njihovog visokovrijednog sastava. Dobro je znati da bjelanjak ne sadrži kolesterol, ni masnoæe. Veæina hranjivih sastojaka nalazi se u žumanjku.

U sastavu jaja, nalazi se i karotenoid lutein koji u ljudskom organizmu ima funkciju antioksidansa – štiti stanice od ošteæenja uzrokovanih slobodnim radikalima, esencijalan je za održavanje dobrog vida, povoljno djeluje na proces starenja, te smanjuje rizik od pojave odreðenih oblika raka.

Jaje sadrži umjerenu kolièinu masnoæe u usporedbi sa 16-47 posto iz sira, te 35 posto iz mesnih proizvoda. Fosfolipidi (nezasiæene masnoæe), sastavni su dio svakog jaja, od kojih je najvažniji predstavnik lecitin kao

Jaja

Prijatelj ili neprijatelj?Poslije slogana „svako jutro jedno jaje“ ta je hrana došla na crnu listu zbog sadržaja kolesterola, no danas ga struènjaci ponovo vraæaju u društvo vrijednih namirnica

Kristina GREBLO

najvažniji izvor kolina, bitne komponente koja hrani mozak i pospješuje pamæenje.

Djeci iskljuèivo kuhana

Žumanjak se relativno rano može uvesti u prehranu djece, ali iskljuèivo kuhan, zbog lakše probavljivosti. Bjelanjak sadrži antitripsin faktor, dok se o v o l a b u m i n n e r a z g r a ð u j e d o aminokiselina veæ do polipeptida koji mogu proæi kroz sluznicu tankog crijeva, uæi u krv i izazvati alergiju. Simptomi alergijske reakcije su oteèene oèi i usne, bolovi u trbuhu, muènina, povraæanje, osip na koži.

Jaja se svakako mogu ukljuèiti u prehranu mladeži, odraslih te starijih osoba, buduæi da posjeduju temeljne nutrijente za rast i održavanje tjelesnih struktura.

Jaje ne sadrži mokraænu kiselinu te je stoga važan izvor proteina za osobe oboljele od gihta. S dijetološkog stajališta - kuhano jaje bez dodanih masnoæa dobro æe podnijeti sve osobe, osim osoba s bolestima žuèi (osobe sa ž u è n i m

kamencima mogu imati kolike).Tijelo može lakše apsorbirati željezo iz

jaja ako se istodobno uzimaju namirnice bogate vitaminom C, kao što su sokovi naranèe ili grejpfruta.

Da biste ublažili smetnje izazvane ozebl inama, napravi te pastu od bjelanjaka, meda i brašna, nanesite na ozebline i pokrijte èistim zavojem. Bjelanjak djeluje na sluznicu probavnih organa pa bi mogao pomoæi u lijeèenju probavnih oboljenja.

U odreðenim okolnostima, jaja mogu izazvati trovanje salmonelom pa je stoga važan naèin èuvanja i pripremejaja.

Buzetski list17

ŽUPNIK MARIO ŽMAKŽUPNIK MARIO ŽMAK

CRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETUCRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETU

BUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALIKORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIBUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALIKORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICI

FOTO FESTIVAL

VIJESTI

Buzetski list19Buzetski list 18

Prema odluci struènog ocjenjivaèkog suda muška klapa «Pinguentum» iz Buzeta najbolja je vokalna skupina ovogodišnjeg, 12. po redu festivala Klapa Istre i Kvarnera «Pivajuæi sva smo blaga stekli», održanog krajem ožujka u buzetskom Narodnom domu. Klapi

Stanovnici Sv. Ivana i ove su godine, na dan pepelnice, po tko zna koji put, zaigrali na «Igru na ruh». Rijeè je o tradiciji staroj više od dva stoljeæa, a koja je roðena s ciljem da pomiri mlinare u vodom bogatom podruèju, u dolini rijeke Mirne. Poanta društvenog dogaðaja je da najstariji sudionik igre baci rog boškarina nakon èega ostali igraèi bacaju komad

Pinguentum pripala je i posebna nagrada za najbolju interpretaciju klapskog napjeva s e lement ima istarsko-

primorskog glazbenog izrièaja, dok je klapa «Boškarin» iz Huma osvojila naklonost publike. Kako se festival sastoji od dvije natjecateljske veèeri – muške i ženske, svoje je pjevaèke sposobnosti iskazao i nježniji spol. Najviše glasova, publika je dodijelila ženskoj klapi «Roè». Festival je ove godine, po prvi puta, u svoje okrilje primio, uz klape iz Istarske županije, i klape iz Primorsko-goranske županije. Organizator manifestacije je Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» iz Buzeta, na èelu s ravnateljicom, ujedno i direktoricom festivala, Mirjanom Pavletiæ. (ap)

Pivajuæi sva smo blaga stekli

drva što bliže rogu, pritom izgovarajuæi pogrdne rijeèi onima s kojima su se zamjerili. Povorka igraèa kreæe od Sv. Ivana, preko središta grada sve do oštarije na Mostu, gdje najlošiji igraè snosi najveæi dio troškova veèere. Tako Svetivanjci, unatoè tome što su vodenice postale prošlost nj ihova kraja, ponosno njeguju tradici ju svoj ih predaka. (ap)

Buzetski Zavièajni muzej je u prosincu protekle godine, po 18. put, ugostio Božiæno-novogodišnju i z l ožbu buze tsk ih l i kovn ih stvaratelja. Prilika je to bila mladim ali i veæ afirmiranim umjetnicima da se predstave široj publici. Svoje

radove izlagali su Džana Ferzan, Evelina Ferzan, Rafaela Hodžiæ, Dejan Hren, Hari Ivanèiæ, Roberto K r a j c e r , A l d o Kuhariæ, Vlatko Mrvoš, Lari Nežiæ, M a t i j a N e ž i æ , S a š a N i ko l i æ , V l a d o Pe r n i æ ,

Sreæko Sabljak, Sven Sabljak i Zorko Ziraldo. Program je vodio Saša Nikoliæ, a izložba je uvelièana prigodnim koncertom Predraga Mariæa na gitari. Organizator manifestacije bilo je Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda». (ap)

Izložba likovnih djela

Igra na ruh

Poèetkom ožujka Buzetski puèki teatar još je jednom nasmijao svakog gosta dupkom pune kinodvorane Narodnog doma. Naime, tamo su buzetski glumci amateri, kojima daske život (ne)znaèe, u povodu obilježavanja Meðunarodnog dana žena premijerno izveli igrokaz »Kunfužjun od izbori«. Autor teksta je Stanka Burloviæ, produkciju potpisuje domaæi puèki teatar, a predstavu je realiziralo 14 glumaca. (ap)

«Kunfužjun od izbori»

Na slici: Prvi red ( s lijeve na desnu stranu): Ida Bašiæ, Sandro Drašèiæ, Branko Majcan, Nedjeljko Markežiæ, Igor Božiæ, Jadranka Vivoda, Dario Cerovac, Jadranka Katarinèiæ Škrlj, Darko Kranjèiæ. Drugi red: Dario Krivièiæ, Ðino Piuti, Drago Klariæ, Valter Flego, Damir Sirotiæ, Stanislav Blaževiæ, Michela Blagoniæ, Davor Grabar.

Detalj s posljednjeg saziva Gradskog vijeæa Grada Buzeta

Kraj lovaèke sezone 60-ak lovaca Lovaèkog društva «Mirna» Buzet obilježilo je krajem veljaèe zajednièkom hajkom na divlje svinje. Dobra kob lovce toga dana nije pratila, no to ih nije sprijeèilo da proslave još jednu uspješnu sezonu lova na divlje životinje. (ap)

Zajednièka hajka

Udruga slijepih i slabovidnih o s o b a I s t a r s k e ž u p a n i j e , podružnica Buzet, krajem veljaèe je u Domu za starije i nemoæne osobe na Gorièici, u èij im prostorijama i djeluje, održala godišnju skupštinu. Glavni pokretaè buzetske podružnice koja je godinama stagnirala, Damir Ugrin, rekao je da ona danas broji 18 èlanova koji se svakog utorka druže i aktivno sudjeluju u raznim radionicama. Dvoje slijepih osoba èak i volontira na centrali Doma. Ugrin je iznio i p l a n o v e p o d r u ž n i c e z a postavljanje viseæe kuglane i govornog pikada kako bi što više animirali slijepe i slabovidne ljude. Skupštini je prisustvovao i Zlatko Kuftiæ, predsjednik Udruge slijepih Istarske županije. (ap)

Skupština slabovidnih

Buzet je dobio još jednu manifestaciju – roðen je 1. Hrvatski Racing Buvljak, sajam automobila i trkaæe opreme. Jedinstveni dogaðaj u Hrvatskoj održan je krajem veljaèe,

na parkiralištu Mašimove škuje, kada je predstavljeno dvadesetak trkaæih automobila, mnogobrojni auto dijelovi te poneka unikatna stvar. Organizator manifestacije, roðene u duhu buzetskog imidža – automobilizma – je ovdašnji internetski site brzina.net, na èelu s grupom mladih buzetskih zaljubljenika u auto sport kojima je cilj da sajam postane još jedna tradicija grada oktana. (ap)

Hrvatski racingbuvljak

Gospodarska kriza stigla je i do buzetskih obrtnika. Kako bi što uspješnije mogli konkurirati na tržištu obr tnici graðevinskih djelatnosti i proizvodnih usluga Udruženja obrtnika Buzet, dali su inicijativu za osnivanje zadruge. Tako je u veljaèi organiziran sastanak kako bi se utvrdilo koliki je interes za pokretanje zadruge. Zanimanje je pokazalo 28 obrtnika pa æe se uskoro krenuti s formiranjem Inicijativnog odbora, izradom dokumentacije i svega ostalog, nužnog za osnivanje zadruge. Predsjednik sekcije graðevinske djelatnosti Damir Zorko kazao je kako je cilj osnivanja zadruge jednostavni j i naèin dobivanja zahtjevnijih poslova u graðevinarstvu koje pojedinci samostalno ne mogu prihvatiti. (ap)

Graðevinari osnivaju zadrugu

U sklopu enduro utrke održane poèetkom travnja u Buzetu, djelatnici buzetske P o l i c i j s k e p o s t a j e , predvoðeni pomoænikom naèelnika PP Buzet Ivom Smoljiæem, organizirali su p r e v e n t i v n u a k c i j u «Motociklisti u prometu» kako bi upozorili na tu vrstu vozaèa obzirom da su oni n a j u g r o ž e n i j a skupina. U akciji su s u d j e l o v a l i i djelatnici Stanice za tehnièki pregled vozila u Buzetu i auto škole Srednje škole, a s u d i o n i c i m a n a t j e c a n j a podijeljene su kape i promotivni letci. (ap)

Akcija «Motociklisti u prometu»

KLAPA »ROÈ«KLAPA »ROÈ«

KLAPA »PINGUENTUM«KLAPA »PINGUENTUM«

KLAPA »BOŠKARIN«KLAPA »BOŠKARIN«

FOTO FESTIVAL

VIJESTI

Buzetski list19Buzetski list 18

Prema odluci struènog ocjenjivaèkog suda muška klapa «Pinguentum» iz Buzeta najbolja je vokalna skupina ovogodišnjeg, 12. po redu festivala Klapa Istre i Kvarnera «Pivajuæi sva smo blaga stekli», održanog krajem ožujka u buzetskom Narodnom domu. Klapi

Stanovnici Sv. Ivana i ove su godine, na dan pepelnice, po tko zna koji put, zaigrali na «Igru na ruh». Rijeè je o tradiciji staroj više od dva stoljeæa, a koja je roðena s ciljem da pomiri mlinare u vodom bogatom podruèju, u dolini rijeke Mirne. Poanta društvenog dogaðaja je da najstariji sudionik igre baci rog boškarina nakon èega ostali igraèi bacaju komad

Pinguentum pripala je i posebna nagrada za najbolju interpretaciju klapskog napjeva s e lement ima istarsko-

primorskog glazbenog izrièaja, dok je klapa «Boškarin» iz Huma osvojila naklonost publike. Kako se festival sastoji od dvije natjecateljske veèeri – muške i ženske, svoje je pjevaèke sposobnosti iskazao i nježniji spol. Najviše glasova, publika je dodijelila ženskoj klapi «Roè». Festival je ove godine, po prvi puta, u svoje okrilje primio, uz klape iz Istarske županije, i klape iz Primorsko-goranske županije. Organizator manifestacije je Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» iz Buzeta, na èelu s ravnateljicom, ujedno i direktoricom festivala, Mirjanom Pavletiæ. (ap)

Pivajuæi sva smo blaga stekli

drva što bliže rogu, pritom izgovarajuæi pogrdne rijeèi onima s kojima su se zamjerili. Povorka igraèa kreæe od Sv. Ivana, preko središta grada sve do oštarije na Mostu, gdje najlošiji igraè snosi najveæi dio troškova veèere. Tako Svetivanjci, unatoè tome što su vodenice postale prošlost nj ihova kraja, ponosno njeguju tradici ju svoj ih predaka. (ap)

Buzetski Zavièajni muzej je u prosincu protekle godine, po 18. put, ugostio Božiæno-novogodišnju i z l ožbu buze tsk ih l i kovn ih stvaratelja. Prilika je to bila mladim ali i veæ afirmiranim umjetnicima da se predstave široj publici. Svoje

radove izlagali su Džana Ferzan, Evelina Ferzan, Rafaela Hodžiæ, Dejan Hren, Hari Ivanèiæ, Roberto K r a j c e r , A l d o Kuhariæ, Vlatko Mrvoš, Lari Nežiæ, M a t i j a N e ž i æ , S a š a N i ko l i æ , V l a d o Pe r n i æ ,

Sreæko Sabljak, Sven Sabljak i Zorko Ziraldo. Program je vodio Saša Nikoliæ, a izložba je uvelièana prigodnim koncertom Predraga Mariæa na gitari. Organizator manifestacije bilo je Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda». (ap)

Izložba likovnih djela

Igra na ruh

Poèetkom ožujka Buzetski puèki teatar još je jednom nasmijao svakog gosta dupkom pune kinodvorane Narodnog doma. Naime, tamo su buzetski glumci amateri, kojima daske život (ne)znaèe, u povodu obilježavanja Meðunarodnog dana žena premijerno izveli igrokaz »Kunfužjun od izbori«. Autor teksta je Stanka Burloviæ, produkciju potpisuje domaæi puèki teatar, a predstavu je realiziralo 14 glumaca. (ap)

«Kunfužjun od izbori»

Na slici: Prvi red ( s lijeve na desnu stranu): Ida Bašiæ, Sandro Drašèiæ, Branko Majcan, Nedjeljko Markežiæ, Igor Božiæ, Jadranka Vivoda, Dario Cerovac, Jadranka Katarinèiæ Škrlj, Darko Kranjèiæ. Drugi red: Dario Krivièiæ, Ðino Piuti, Drago Klariæ, Valter Flego, Damir Sirotiæ, Stanislav Blaževiæ, Michela Blagoniæ, Davor Grabar.

Detalj s posljednjeg saziva Gradskog vijeæa Grada Buzeta

Kraj lovaèke sezone 60-ak lovaca Lovaèkog društva «Mirna» Buzet obilježilo je krajem veljaèe zajednièkom hajkom na divlje svinje. Dobra kob lovce toga dana nije pratila, no to ih nije sprijeèilo da proslave još jednu uspješnu sezonu lova na divlje životinje. (ap)

Zajednièka hajka

Udruga slijepih i slabovidnih o s o b a I s t a r s k e ž u p a n i j e , podružnica Buzet, krajem veljaèe je u Domu za starije i nemoæne osobe na Gorièici, u èij im prostorijama i djeluje, održala godišnju skupštinu. Glavni pokretaè buzetske podružnice koja je godinama stagnirala, Damir Ugrin, rekao je da ona danas broji 18 èlanova koji se svakog utorka druže i aktivno sudjeluju u raznim radionicama. Dvoje slijepih osoba èak i volontira na centrali Doma. Ugrin je iznio i p l a n o v e p o d r u ž n i c e z a postavljanje viseæe kuglane i govornog pikada kako bi što više animirali slijepe i slabovidne ljude. Skupštini je prisustvovao i Zlatko Kuftiæ, predsjednik Udruge slijepih Istarske županije. (ap)

Skupština slabovidnih

Buzet je dobio još jednu manifestaciju – roðen je 1. Hrvatski Racing Buvljak, sajam automobila i trkaæe opreme. Jedinstveni dogaðaj u Hrvatskoj održan je krajem veljaèe,

na parkiralištu Mašimove škuje, kada je predstavljeno dvadesetak trkaæih automobila, mnogobrojni auto dijelovi te poneka unikatna stvar. Organizator manifestacije, roðene u duhu buzetskog imidža – automobilizma – je ovdašnji internetski site brzina.net, na èelu s grupom mladih buzetskih zaljubljenika u auto sport kojima je cilj da sajam postane još jedna tradicija grada oktana. (ap)

Hrvatski racingbuvljak

Gospodarska kriza stigla je i do buzetskih obrtnika. Kako bi što uspješnije mogli konkurirati na tržištu obr tnici graðevinskih djelatnosti i proizvodnih usluga Udruženja obrtnika Buzet, dali su inicijativu za osnivanje zadruge. Tako je u veljaèi organiziran sastanak kako bi se utvrdilo koliki je interes za pokretanje zadruge. Zanimanje je pokazalo 28 obrtnika pa æe se uskoro krenuti s formiranjem Inicijativnog odbora, izradom dokumentacije i svega ostalog, nužnog za osnivanje zadruge. Predsjednik sekcije graðevinske djelatnosti Damir Zorko kazao je kako je cilj osnivanja zadruge jednostavni j i naèin dobivanja zahtjevnijih poslova u graðevinarstvu koje pojedinci samostalno ne mogu prihvatiti. (ap)

Graðevinari osnivaju zadrugu

U sklopu enduro utrke održane poèetkom travnja u Buzetu, djelatnici buzetske P o l i c i j s k e p o s t a j e , predvoðeni pomoænikom naèelnika PP Buzet Ivom Smoljiæem, organizirali su p r e v e n t i v n u a k c i j u «Motociklisti u prometu» kako bi upozorili na tu vrstu vozaèa obzirom da su oni n a j u g r o ž e n i j a skupina. U akciji su s u d j e l o v a l i i djelatnici Stanice za tehnièki pregled vozila u Buzetu i auto škole Srednje škole, a s u d i o n i c i m a n a t j e c a n j a podijeljene su kape i promotivni letci. (ap)

Akcija «Motociklisti u prometu»

KLAPA »ROÈ«KLAPA »ROÈ«

KLAPA »PINGUENTUM«KLAPA »PINGUENTUM«

KLAPA »BOŠKARIN«KLAPA »BOŠKARIN«

Buzetski list 20 Buzetski list

VVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPUVVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPU

BAŠTINA

Po è e t a k d va d e s e to g stoljeæa na podruèju su cijele Istre obilježili glad i siromaštvo, pa je nerijetko ovdašnje stanovništvo bol j i ž ivot o d l u è i l o p r o n a æ i u prekomorskim zemljama. Iznimka nisu bili ni žitelji Buzeštine, èije potomke danas možete naæi u svakom dijelu svijeta, od Australije do Aljaske i Južne Amerike, a mnogi od njih postali su i uvaženi èlanovi zajednice u koju su doselili. Nije stoga rijetka pojava da danas imate više žitelja nekog buzetskog sela po svijetu, nego kod kuæe. Jedan od takvih primjera su i Prodani, po velièini drugo selo na Buzeštini, odmah iza Svetog Martina, iz kojeg se, kako se procjenjuje, više od èetiri stotine ljudi

Posjet iseljenicima Buzeštineu Argentini i Èileu

Veže ih rodnagruda Iz Prodana se tijekom prošlog

stoljeæa više od èetiri stotine ljudi raselilo diljem svijeta, a najviše ih je u ArgentiniSiniša ŽULIÆ

tijekom prošloga stoljeæa raselilo diljem svijeta. Danas Prodani imaju jedva nešto više od osamdeset žitelja, a Miro Prodan se sjeæa kako ih je još prije dvadesetak godina bilo dvostruko. Upravo su on, te Mladen i Majda Prodan, posjetili svoje roðake u Argentini, koji su mukotrpnim radom uspjeli na drugom kraju svijeta.

Èeznu za zavièajem

Prodani su bili gosti svog roðaka Ramira (V latka) Prodana iz kuæe Matiæevih, koji je u Argentinu iselio još sredinom dvadesetih godina prošloga stoljeæa. Njegova tadašnja destinacija bila je njezin glavni grad Buenos

Aires u kojem i danas živi. Uz vel iku tvornicu nazivom „Italavia“ izabran je za predsjednika Argentinske komore za e lektroniku, elektromehaniku i svjetlosnu industriju.

Po dolasku u Argentinu radio je kao tehnièar u raznim p o d u z e æ i m a , d a b i s e sredinom pedesetih odluèio o s a m o s t a l i t i i p o è e o pro izvodi t i e lekt ron ièke komponente, po èemu je njegovo poduzeæe i danas poznato diljem Južne Amerike. Svojom su kvalitetom, kaže Miro Prodan, posljednjih godina uspjeli iz Argentine potisnuti i velike svjetske p r o i z v o ð a è e p o p u t „Siemensa“ i „Philipsa“. Iako ima 75 godina i danas puno

putuje svijetom, a govori èak pet svjetskih jezika. Naziv poduzeæa „Italavia“ dolazi od rijeèi Italija i Jugoslavija, gdje je roðen, a s obzirom da je u vrijeme njegova odlaska u Argentinu ovo podruèje bilo okupirano od strane Italije, Ramiro je talijanski državljanin.

Iako su uspjeli na drugom kraju svijeta, vidljivo je da svi pomalo osjeæaju nostalgiju za domovinom. Nedostatak rodne grude, meðut im, nadoknaðuju zajednièkim druženjem u tamošnjem H r v a t s k o m d o m u . Interesantno je da se veliki broj Hrvata u Buenos Airesu preselilo u kvart gdje se taj dom izgradio, kako bi bili bliže – prièaju Mladen i Miro.

Izražene razlike

Osim Ramira Prodana, u Buenos Airesu veliki je broj potomaka iz sela Prodani. Svi stanovnici koji su otuda iselili u razdoblju izmeðu 1925. i 1938. godine za svoju su novu životnu destinaciju izabrali Argentinu. - Prema onome što smo imali prigode vidjeti, život u Argentini je vrlo težak, protkan klasnim razlikama. I dok imate ljude koji jako dobro žive, ima i mnogo sirotinje po ulici. Kraðe su, kako nam kažu roðaci, vrlo èesta pojava. Naši roðaci uglavnom su dobrostojeæi, jer svi su si uspjeli izgraditi kuæe, dok automobil imaju samo neki, jer je to kod njih veliki

luksuz i podliježe strožijim propisima. Iz tog razloga, kako su nam rekli u Buenos Airesu im preko 50 tisuæa taksista i stvarno ako vam zatreba taksi samo trebate podignuti ruku – kažu Miro i Mladen.

„Istria“ u Èileu

Svoj boravak u Južnoj Americi iskoristili su i za posjet rodbini u Èileu. Stanovništvo te države na zapadnim obalama Južne Amerike na prvi je pogled boljeg standarda od svojih susjeda. Automobili koji se na njihovim ulicama voze, kaže Miro, slièni su onima u Austriji i Njemaèkoj,

za razliku od Argentine, gdje sve izgleda puno siromašnije. U Èileu živi Ratko Buršiæ, rodom iz Racari, koji danas ima 75 godina. Domovinu je napustio pedesetih godina prošloga stoljeæa, a prije bijega radio je kao tokar u rijeèkoj tvornici „Torpedo“. Svoj tokarski zanat nastavio je u svojoj novoj domovini, gdje je osnovao poduzeæe "Istria" za pro izvodnju i us luge u metalskoj i rudarskoj industriji te graðevinarstvu. Danas, zajedno s njim poduzeæe vode njegova tri sina, Boris, Mario i Danilo.

OBITELJ PRODAN (MATIÆ) 1940. GODINE:DRUGI RED - BRAT BEPIÆ, MILKA (FABETKA, SUPRUGA BEPIÆA), BRAT TONI, SESTRA KATINA, SESTRA ROŽA;PRVI RED - KATINA (MATIJALKA, SUPRUGA MILANA), VLATKO (SIN BEPIÆA I MILKE), BRAT MILAN

MLADEN S BARBETOM KARLOMMLADEN S BARBETOM KARLOM

RAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADENRAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADEN

PROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRADPROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRAD 21

NADJA, VLATKO JOLLY I MIRONADJA, VLATKO JOLLY I MIRO

Buzetski list 20 Buzetski list

VVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPUVVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPU

BAŠTINA

Po è e t a k d va d e s e to g stoljeæa na podruèju su cijele Istre obilježili glad i siromaštvo, pa je nerijetko ovdašnje stanovništvo bol j i ž ivot o d l u è i l o p r o n a æ i u prekomorskim zemljama. Iznimka nisu bili ni žitelji Buzeštine, èije potomke danas možete naæi u svakom dijelu svijeta, od Australije do Aljaske i Južne Amerike, a mnogi od njih postali su i uvaženi èlanovi zajednice u koju su doselili. Nije stoga rijetka pojava da danas imate više žitelja nekog buzetskog sela po svijetu, nego kod kuæe. Jedan od takvih primjera su i Prodani, po velièini drugo selo na Buzeštini, odmah iza Svetog Martina, iz kojeg se, kako se procjenjuje, više od èetiri stotine ljudi

Posjet iseljenicima Buzeštineu Argentini i Èileu

Veže ih rodnagruda Iz Prodana se tijekom prošlog

stoljeæa više od èetiri stotine ljudi raselilo diljem svijeta, a najviše ih je u ArgentiniSiniša ŽULIÆ

tijekom prošloga stoljeæa raselilo diljem svijeta. Danas Prodani imaju jedva nešto više od osamdeset žitelja, a Miro Prodan se sjeæa kako ih je još prije dvadesetak godina bilo dvostruko. Upravo su on, te Mladen i Majda Prodan, posjetili svoje roðake u Argentini, koji su mukotrpnim radom uspjeli na drugom kraju svijeta.

Èeznu za zavièajem

Prodani su bili gosti svog roðaka Ramira (V latka) Prodana iz kuæe Matiæevih, koji je u Argentinu iselio još sredinom dvadesetih godina prošloga stoljeæa. Njegova tadašnja destinacija bila je njezin glavni grad Buenos

Aires u kojem i danas živi. Uz vel iku tvornicu nazivom „Italavia“ izabran je za predsjednika Argentinske komore za e lektroniku, elektromehaniku i svjetlosnu industriju.

Po dolasku u Argentinu radio je kao tehnièar u raznim p o d u z e æ i m a , d a b i s e sredinom pedesetih odluèio o s a m o s t a l i t i i p o è e o pro izvodi t i e lekt ron ièke komponente, po èemu je njegovo poduzeæe i danas poznato diljem Južne Amerike. Svojom su kvalitetom, kaže Miro Prodan, posljednjih godina uspjeli iz Argentine potisnuti i velike svjetske p r o i z v o ð a è e p o p u t „Siemensa“ i „Philipsa“. Iako ima 75 godina i danas puno

putuje svijetom, a govori èak pet svjetskih jezika. Naziv poduzeæa „Italavia“ dolazi od rijeèi Italija i Jugoslavija, gdje je roðen, a s obzirom da je u vrijeme njegova odlaska u Argentinu ovo podruèje bilo okupirano od strane Italije, Ramiro je talijanski državljanin.

Iako su uspjeli na drugom kraju svijeta, vidljivo je da svi pomalo osjeæaju nostalgiju za domovinom. Nedostatak rodne grude, meðut im, nadoknaðuju zajednièkim druženjem u tamošnjem H r v a t s k o m d o m u . Interesantno je da se veliki broj Hrvata u Buenos Airesu preselilo u kvart gdje se taj dom izgradio, kako bi bili bliže – prièaju Mladen i Miro.

Izražene razlike

Osim Ramira Prodana, u Buenos Airesu veliki je broj potomaka iz sela Prodani. Svi stanovnici koji su otuda iselili u razdoblju izmeðu 1925. i 1938. godine za svoju su novu životnu destinaciju izabrali Argentinu. - Prema onome što smo imali prigode vidjeti, život u Argentini je vrlo težak, protkan klasnim razlikama. I dok imate ljude koji jako dobro žive, ima i mnogo sirotinje po ulici. Kraðe su, kako nam kažu roðaci, vrlo èesta pojava. Naši roðaci uglavnom su dobrostojeæi, jer svi su si uspjeli izgraditi kuæe, dok automobil imaju samo neki, jer je to kod njih veliki

luksuz i podliježe strožijim propisima. Iz tog razloga, kako su nam rekli u Buenos Airesu im preko 50 tisuæa taksista i stvarno ako vam zatreba taksi samo trebate podignuti ruku – kažu Miro i Mladen.

„Istria“ u Èileu

Svoj boravak u Južnoj Americi iskoristili su i za posjet rodbini u Èileu. Stanovništvo te države na zapadnim obalama Južne Amerike na prvi je pogled boljeg standarda od svojih susjeda. Automobili koji se na njihovim ulicama voze, kaže Miro, slièni su onima u Austriji i Njemaèkoj,

za razliku od Argentine, gdje sve izgleda puno siromašnije. U Èileu živi Ratko Buršiæ, rodom iz Racari, koji danas ima 75 godina. Domovinu je napustio pedesetih godina prošloga stoljeæa, a prije bijega radio je kao tokar u rijeèkoj tvornici „Torpedo“. Svoj tokarski zanat nastavio je u svojoj novoj domovini, gdje je osnovao poduzeæe "Istria" za pro izvodnju i us luge u metalskoj i rudarskoj industriji te graðevinarstvu. Danas, zajedno s njim poduzeæe vode njegova tri sina, Boris, Mario i Danilo.

OBITELJ PRODAN (MATIÆ) 1940. GODINE:DRUGI RED - BRAT BEPIÆ, MILKA (FABETKA, SUPRUGA BEPIÆA), BRAT TONI, SESTRA KATINA, SESTRA ROŽA;PRVI RED - KATINA (MATIJALKA, SUPRUGA MILANA), VLATKO (SIN BEPIÆA I MILKE), BRAT MILAN

MLADEN S BARBETOM KARLOMMLADEN S BARBETOM KARLOM

RAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADENRAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADEN

PROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRADPROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRAD 21

NADJA, VLATKO JOLLY I MIRONADJA, VLATKO JOLLY I MIRO

Nakon otvaranja natjeèaja Istarske županije za projekt «Senzibilizacija, edukacija i organizacija volontera za skrb o starijim osobama», u buzetskom Domu za starije i nemoæne osobe oformljen je tim u sastavu: ravnateljica Doma Dinka Beleviæ te djelatnice

Suzana Klariæ, Slaðana Luèiæ i Davorka Hren. Bio je to ujedno i poèetak edukacije volontera u buzetskom Domu. Od ravnateljice Dinke Beleviæ saznajemo kako se volontiranju odazvao velik broj ljudi. Prvo su poèele pomagati frizerke, a ubrzo zatim su im se prikl juèi le kozmetièarke, muzièari i srednjoškolci. Tako je dvadesetak volontera, koji su se upoznali sa zakonom, etièkim kodeksom, i ostalim pravilima te plemenite aktivnosti u prosincu 2008. godine dobilo ugovor o volontiranju. Bila je to ujedno prilika da im ravnateljica Dinka Beleviæ uruèi zahvalnice. (ap)

Zahvalnice volonterima

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

Više od tisuæu maski, u devet velikih maškaranih skupina, predstavilo se na središnjem buzetskom Trgu Fontana u velikom maškaranom mimohodu, koji je prat i lo gotovo dv i je t isuæe posjetitelja. Kako su maškarana ludovanja dugogodišnja tradicija ovoga kraja, ž ivopisnim su kostimima ponovno prikazale maškarane skupine iz svih dijelova sjevera poluotoka, uèinivši ponovno buzetski karneval jednim od najbogatijih manifestacija ovakve vrste u Istri.

Aktualne politièke i gradske teme, seksipilne maske i ove su godine zaokupile najveæu pažnju maškaranih grupa, a gosti alegorijskog d a n a b i l i s u èlanovi udruge „Nadomak suncu“ iz Oprtlja.

Buzetski karneval

Središnjim Trgom Fontana prodefiliralo je gotovo tisuæu maski i mnoštvo alegorijskih kola

Siniša ŽULIÆ

Sjajnemaskekarnevalske

Parkiæ smješten u n e p o s r e d n o j b l i z i n i Narodnog doma, ovoga je pro l jeæa dož iv io svo j « p r e o b r a ž a j » . O s i m ureðena postojeæih staza, napravljene su nove, a

Ureðen mali park

Gotovo od samog poèetka školske godine petstotinjak uèenika Osnovne škole „Vazmoslav Gražal ja“ iz Buzeta te podruènih škola Vrh, Livade, Roè i Lanišæe, zajedno sa svim djelatnicima škola, radilo je na projektu «Zdrav život». U sklopu projekta uèenici su obradili teme o piramidi hrane, zdravoj i eko hrani, samoniklom ljekovitom bilju na Buzeštini, ljudskom tijelu i raznim aktivnostima, higijeni, zaštiti od bolesti, štetnosti životinja i biljaka, a d i t i v i m a u h r a n i , namirnicama kroz povijest, d i j e tama i po remeæa ju prehrane te o tradicionalnim jelima Buzeštine. Projekt je završen 7. travnja èime je simbolièki obilježen Svjetski dan zdravlja. Koordinatorica eko projekta je Gabrijela Isakagiæ. (ap)

Osnovci za zdrav život

Maturanti Srednje škole Buzet, uèenici 3. a i 4. g razreda, sredinom ožujka, na sveèanosti održanoj u Hotelu Fontana, o p r o s t i l i s u s e o d s v o g srednjoškolskog obrazovanja.

Maturantska fešta

Tom su se prilikom uèenici, profesori i ravnatelj škole Stanislav Blaževiæ prigodnim govorima prisjetili minulih godina, provedenim u ðaèkim klupama. (ap)

zelena površina obogaæena je i s nekoliko klupica. Doprinos ureðenijem gradu dali su i djelatnici gradskog komunalnog poduzeæa «Park», koji su u obližnjem Spomen parku posadili više

desetaka šarenih jaglaca. L j e p o t i to g a m j e s t a p r i d o n i j e t i æ e n o v o s t e p e n i š t e , è i j a j e realizacija u tijeku. (ap)

FOTO VIJESTI TRADICIJA

3.a razred

4.g razred

Nakon otvaranja natjeèaja Istarske županije za projekt «Senzibilizacija, edukacija i organizacija volontera za skrb o starijim osobama», u buzetskom Domu za starije i nemoæne osobe oformljen je tim u sastavu: ravnateljica Doma Dinka Beleviæ te djelatnice

Suzana Klariæ, Slaðana Luèiæ i Davorka Hren. Bio je to ujedno i poèetak edukacije volontera u buzetskom Domu. Od ravnateljice Dinke Beleviæ saznajemo kako se volontiranju odazvao velik broj ljudi. Prvo su poèele pomagati frizerke, a ubrzo zatim su im se prikl juèi le kozmetièarke, muzièari i srednjoškolci. Tako je dvadesetak volontera, koji su se upoznali sa zakonom, etièkim kodeksom, i ostalim pravilima te plemenite aktivnosti u prosincu 2008. godine dobilo ugovor o volontiranju. Bila je to ujedno prilika da im ravnateljica Dinka Beleviæ uruèi zahvalnice. (ap)

Zahvalnice volonterima

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

Više od tisuæu maski, u devet velikih maškaranih skupina, predstavilo se na središnjem buzetskom Trgu Fontana u velikom maškaranom mimohodu, koji je prat i lo gotovo dv i je t isuæe posjetitelja. Kako su maškarana ludovanja dugogodišnja tradicija ovoga kraja, ž ivopisnim su kostimima ponovno prikazale maškarane skupine iz svih dijelova sjevera poluotoka, uèinivši ponovno buzetski karneval jednim od najbogatijih manifestacija ovakve vrste u Istri.

Aktualne politièke i gradske teme, seksipilne maske i ove su godine zaokupile najveæu pažnju maškaranih grupa, a gosti alegorijskog d a n a b i l i s u èlanovi udruge „Nadomak suncu“ iz Oprtlja.

Buzetski karneval

Središnjim Trgom Fontana prodefiliralo je gotovo tisuæu maski i mnoštvo alegorijskih kola

Siniša ŽULIÆ

Sjajnemaskekarnevalske

Parkiæ smješten u n e p o s r e d n o j b l i z i n i Narodnog doma, ovoga je pro l jeæa dož iv io svo j « p r e o b r a ž a j » . O s i m ureðena postojeæih staza, napravljene su nove, a

Ureðen mali park

Gotovo od samog poèetka školske godine petstotinjak uèenika Osnovne škole „Vazmoslav Gražal ja“ iz Buzeta te podruènih škola Vrh, Livade, Roè i Lanišæe, zajedno sa svim djelatnicima škola, radilo je na projektu «Zdrav život». U sklopu projekta uèenici su obradili teme o piramidi hrane, zdravoj i eko hrani, samoniklom ljekovitom bilju na Buzeštini, ljudskom tijelu i raznim aktivnostima, higijeni, zaštiti od bolesti, štetnosti životinja i biljaka, a d i t i v i m a u h r a n i , namirnicama kroz povijest, d i j e tama i po remeæa ju prehrane te o tradicionalnim jelima Buzeštine. Projekt je završen 7. travnja èime je simbolièki obilježen Svjetski dan zdravlja. Koordinatorica eko projekta je Gabrijela Isakagiæ. (ap)

Osnovci za zdrav život

Maturanti Srednje škole Buzet, uèenici 3. a i 4. g razreda, sredinom ožujka, na sveèanosti održanoj u Hotelu Fontana, o p r o s t i l i s u s e o d s v o g srednjoškolskog obrazovanja.

Maturantska fešta

Tom su se prilikom uèenici, profesori i ravnatelj škole Stanislav Blaževiæ prigodnim govorima prisjetili minulih godina, provedenim u ðaèkim klupama. (ap)

zelena površina obogaæena je i s nekoliko klupica. Doprinos ureðenijem gradu dali su i djelatnici gradskog komunalnog poduzeæa «Park», koji su u obližnjem Spomen parku posadili više

desetaka šarenih jaglaca. L j e p o t i to g a m j e s t a p r i d o n i j e t i æ e n o v o s t e p e n i š t e , è i j a j e realizacija u tijeku. (ap)

FOTO VIJESTI TRADICIJA

3.a razred

4.g razred

Buzetski list 26

ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA

Kovaè Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga

Zamiru zvuci batiæaNajteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa se barba Nadalin

Ana PISAK

U jednom se kutu puši uzavreli karbon, u drugom snažni udarci razbijaju prirodni sklad, tišinu. To Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga, nedaleko od Huma, u prizemlju obiteljske kuæe kuje željezo. Posao je to kojim se bavi još od malih nogu, a koji, unatoè modernoj t e h n o l o g i j i i n a p u n j e n o j sedamdeset i drugoj godini života, vješto njeguje i dan danas.

Uèio od oca

Nadalin je znanje stekao od svog pokojnog oca. Kovaèija mu tijekom života nije bila primarni posao, no ispunjavala mu je kratke zimske dane, kada u polju nije bilo posla. Uglavnom je izraðivao plugove i potkivao boškarine, rogove za vile, lame, kosire, rankone, sve što je potrebno u kuæi jednog kmeta. Tako je zadnji plug za vaðenje krumpira i odorivanje vinove loze izradio prije pet godina, dok je zadnjeg vola okovao davne 1972. godine, kada je prodao svoj

posljednji primjerak istarskog blaga.

Stotinu plugova

Drveni plug za oranje s boškarinom nije nitko naruèio veæ puna tri desetljeæa!, kaže barba Nadalin.

– Nekada je plug imao željeznu dasku, lemeš i crtalo. Gredalj i ruèice su bile drvene. Najteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa se barba Nadalin, iz èije je kovaèije poteklo preko stotinu plugova, a koji je vlastitim rukama izradio i plug za traktor. Vitalni starac objasnio nam je kako se potkivalo boškarina

– Vola se najprije stavilo u drveni morš, kako se ne bi micao. Na prednje noge se stavilo po dvije potkove, lijevu i desnu, obzirom da je vol papkar, a na zadnje noge samo po jednu. Takav je naèin potkivanja bio obavezan za ljetno

razdoblje kada je u kampanji puno posla. Potkova se prièvrstila sa sedam-osam željeznih èavala. Nekad se znalo dogoditi da èavao proðe cijeli papak i stigne do živog mesa pa je vol nakon nekoliko dana zbog boli poèeo šepati. Tada sam èavao morao izvaditi i ponoviti radnju. Dnevno sam znao izraditi i do dvadeset potkova. Èavliæi su takoðer bili domaæa radinost, kaže barba Nadalin.

Ni karbuna, ni kovaèa

A što je sve bilo potrebno za obavljanje zanata koji je izgubio utrku s vremenom? Prije svega fužina, kovaèka vatra, pet-šest batiæa, nakovanj, morš i vide.

- Vatru smo pravili od drvenog karbuna iz humskih šuma i onog iz rudnika u Raši. Željezo se obièno grijalo pet-šest minuta, ovisno o njegovoj debljini. Temperatura se odreðivala prema boji koju je poprimilo. Ako je bilo viola ili ružièasto, onda je bilo idealno za kaljenje. Na fužini se znalo proizvesti temperaturu i do 1000 Celzijevih stupnjeva. Èelik prilikom kaljenja gubi tvrdoæu pa ga se, na odreðenoj temperaturi, mora naglo ohladiti kako bi ponovno postao tvrd. Nekad smo teško dolazili do njega. Obièno smo ga pronalazili na deponijima smeæa.

Danas je za kaljenje najbolji domaæi drveni karbun. Cijela kuæa miriše po njemu! Sa raškim karbonom je teže raditi jer ispušta sumpor zbog èega peku oèi i teško dišeš, istièe barba Nadalin koji je našu reportažu o starom zanatu zakljuèio reèenicom: „Svragon je šu karbun iz Raše, svragon su šli rudniki, svragon su šli kovaèi!“

Buzetski list27

NADALIN JE DNEVNO ZNAO IZRADITI I DO 20 POTKOVA ZA BOŠKARINA NADALIN I NJEGOV SIN ELVIS U VIŠEDESELJETNOJ KOVAÈIJI

Buzetski list 26

ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA

Kovaè Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga

Zamiru zvuci batiæaNajteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa se barba Nadalin

Ana PISAK

U jednom se kutu puši uzavreli karbon, u drugom snažni udarci razbijaju prirodni sklad, tišinu. To Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga, nedaleko od Huma, u prizemlju obiteljske kuæe kuje željezo. Posao je to kojim se bavi još od malih nogu, a koji, unatoè modernoj t e h n o l o g i j i i n a p u n j e n o j sedamdeset i drugoj godini života, vješto njeguje i dan danas.

Uèio od oca

Nadalin je znanje stekao od svog pokojnog oca. Kovaèija mu tijekom života nije bila primarni posao, no ispunjavala mu je kratke zimske dane, kada u polju nije bilo posla. Uglavnom je izraðivao plugove i potkivao boškarine, rogove za vile, lame, kosire, rankone, sve što je potrebno u kuæi jednog kmeta. Tako je zadnji plug za vaðenje krumpira i odorivanje vinove loze izradio prije pet godina, dok je zadnjeg vola okovao davne 1972. godine, kada je prodao svoj

posljednji primjerak istarskog blaga.

Stotinu plugova

Drveni plug za oranje s boškarinom nije nitko naruèio veæ puna tri desetljeæa!, kaže barba Nadalin.

– Nekada je plug imao željeznu dasku, lemeš i crtalo. Gredalj i ruèice su bile drvene. Najteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa se barba Nadalin, iz èije je kovaèije poteklo preko stotinu plugova, a koji je vlastitim rukama izradio i plug za traktor. Vitalni starac objasnio nam je kako se potkivalo boškarina

– Vola se najprije stavilo u drveni morš, kako se ne bi micao. Na prednje noge se stavilo po dvije potkove, lijevu i desnu, obzirom da je vol papkar, a na zadnje noge samo po jednu. Takav je naèin potkivanja bio obavezan za ljetno

razdoblje kada je u kampanji puno posla. Potkova se prièvrstila sa sedam-osam željeznih èavala. Nekad se znalo dogoditi da èavao proðe cijeli papak i stigne do živog mesa pa je vol nakon nekoliko dana zbog boli poèeo šepati. Tada sam èavao morao izvaditi i ponoviti radnju. Dnevno sam znao izraditi i do dvadeset potkova. Èavliæi su takoðer bili domaæa radinost, kaže barba Nadalin.

Ni karbuna, ni kovaèa

A što je sve bilo potrebno za obavljanje zanata koji je izgubio utrku s vremenom? Prije svega fužina, kovaèka vatra, pet-šest batiæa, nakovanj, morš i vide.

- Vatru smo pravili od drvenog karbuna iz humskih šuma i onog iz rudnika u Raši. Željezo se obièno grijalo pet-šest minuta, ovisno o njegovoj debljini. Temperatura se odreðivala prema boji koju je poprimilo. Ako je bilo viola ili ružièasto, onda je bilo idealno za kaljenje. Na fužini se znalo proizvesti temperaturu i do 1000 Celzijevih stupnjeva. Èelik prilikom kaljenja gubi tvrdoæu pa ga se, na odreðenoj temperaturi, mora naglo ohladiti kako bi ponovno postao tvrd. Nekad smo teško dolazili do njega. Obièno smo ga pronalazili na deponijima smeæa.

Danas je za kaljenje najbolji domaæi drveni karbun. Cijela kuæa miriše po njemu! Sa raškim karbonom je teže raditi jer ispušta sumpor zbog èega peku oèi i teško dišeš, istièe barba Nadalin koji je našu reportažu o starom zanatu zakljuèio reèenicom: „Svragon je šu karbun iz Raše, svragon su šli rudniki, svragon su šli kovaèi!“

Buzetski list27

NADALIN JE DNEVNO ZNAO IZRADITI I DO 20 POTKOVA ZA BOŠKARINA NADALIN I NJEGOV SIN ELVIS U VIŠEDESELJETNOJ KOVAÈIJI

Svojim zanimljivim i aktivnim sadržajima „Kuæa tartufa“ uèvrstit æe položaj Buzeta kao jedinstvene turistièke destinacije za sve ljubitelje dragocjenog specijaliteta

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ

Buzetski list29Buzetski list 28

Prošlo je veæ deset godina da je Buzet proglašen Gradom t a r t u f a . O d t a d a s u , skupocjenom gomolju u èast, o r g a n i z i r a n e b r o j n e manifestacije i aktivnosti koje su pridoni jele razvoju i va lo r i zac i j i ta r tu fa kao a u t o h t o n o g p r o i z v o d a p o s e b n o z n a è a j n o g z a tur ist ièku gastronomsku ponudu. Uspjeh tih dogaðanja potvrdio je vrijednost odluke lokalne samouprave i cijele zajednice o razvoju identiteta Buzeta kao Grada tartufa. Kao logièan nastavak tog razvoja gradska vlast i njegova turistièka zajednica inicirali su projekt ekomuzeja «Kuæa ta r tu fa » . Ide jn i p ro jek t buduæeg simbola Buzeta prezentiran je krajem ožujka u gradskom Zavièajnom muzeju.

Od galerije do kuhinje

Sam prostor ekomuzeja èinit æe predvorje, funkcionalni prostor koji na prijateljski, privlaèan i dostupan naèin doèekuje posjetitelje, knjižara – suvenirnica, mjesto za p r o d a j u t i s k a n i h i multimedijskih izdanja na temu tartufa, visokokvalitetnih p r o i z v o d a o d n j e g a , gastronomije, kulturne baštine kraja te raznih suvenira. Galerija stalnog postava na suvremen æe naèin posjetitelje uvoditi u prièu o èarobnom svijetu tartufa i gljiva, a kuhinja - kušaonica služit æe za kušanje raznih delicija te za primanje posjetitelja i sudionika raznih gastronomskih radionica, teèajeva i seminara. Ovaj je prostor i dio stalnog postava u kojem se predstavlja tartuf kao gastronomska delicija. Uz

Uz jubilej Grada tartufa

Kraljevski gomolj dobiva svoj dom

veliku tu je i mala galerija stalne izložbe za djecu koja æe na zabavan i edukativan naèin otkrivati djeci svijet tog dragocjenog gomolja dok je multifunkcionalna dvorana - g a l e r i j a z a p ov r e m e n e tematske izložbe predviðena za f i lmske pro jekc i je i predstave na temu tartufa, gljiva, nutricionizma i ostalih poveznica Istre i tartufa, ali i srodnih kulturnih, baštinskih i turistièkih sadržaja, kao i za povremene tematske izložbe.

U lov na tartufe

Dokumentacijski centar sabirno je mjesto u kojemu se sakuplja graða povezana s temom ekomuzeja. Muzejski restoran s terasom i zimskim vrtom iznimno je ugodan prostor za odmor i druženje te kušanje raznih specijaliteta. Kuæu skupocjenog gomolja sastojat æe se i od TIC, ureda Turistièke zajednice te ureda nevladinih udruga.

Dio ekomuzeja bile bi i rute «Otkrivanje podzemnog blaga» i «Lov na tartufe» odnosno gradska ruta i zabavni park tartufa i gljiva, dok bi se akt i vnost i sas to ja le od festivala tartufa, radionice za pos jet i te l je , ku l inarsk ih natjecanja te seminara o tartufima. ''Kuæa tartufa'' svojom bi stalnom izložbenom postavom i aktivnostima tijekom cijele godine, kao i t e m a t s k i m p u t o v i m a i zabavnim djeèjim parkom tartufa, na zanimljiv i privlaèan naèin prikazala povezanost ove cijenjene gastronomske delicije s lokalnim ljudima i n j ihovom višestol jetnom m a t e r i j a l n o m i

nematerijalnom baštinom i kulturom. Lokacija ekomuzeja još nije poznata.

Grad kao brend

Ekomuzej valorizira i osnažuje ''Buzet, grad tartufa'' kao prepoznatljiv brend i j ed ins tvenu des t inac i ju kulturnog i gastro turizma Istre, Hrvatske i ovog dijela Europe. Koristeæi tartuf kao poveznicu koja Buzet, Istru i Hrvatsku umrežava s gradov ima, regijama i zemljama koje su svoj identitet i razvoj utemeljile na tartufima, ''Kuæa tartufa'' p o t a k n u t æ e b o g a t u i raznorodnu meðunarodnu i interkulturalnu suradnju te dati veliki zamah razvoju turizma, kulture i gastronomije. Važna zadaæa ekomuzeja je zaštita prirodnih resursa, kao i poticanje uzgoja tartufa, najvažnijeg uloga za održivi razvoj Buzeta i Buzeštine.

Suraðuju na projektu

N o s i t e l j i p r o j e k t a ekomuzej «Kuæa tartufa» su Grad Buze t na èe lu s gradonaèelnikom Valterom Flegom i Turistièka zajednica Grada Buzeta na èelu s direktoricom Nadom Prodan Mrakoviæ. Autor projektne ideje i koncepta stalnog postava je Dragana Lucija Ratkoviæ, Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu. Izrada idejne projektne dokumentacije i koordiniranje projekta pripala je Mariji Kukec, Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu. Kreativni projektni tim èine: Vanja Cuculiæ (dizajner, „Studio Cuculiæ“, Zagreb), Vladimir Konèar (multimedija, web i IT dizajn, „Studio Revolucija“, Zagreb), Ivana Fabrio & Vedran Kasap („Studio Kolektiv“, Zagreb) i Ana Ugarkoviæ , s t ruèna suradnica za gastronomiju. Lokalni projektni tim èine: Nada Prodan Mrakoviæ , Radmila Karliæ, Bojan Ošo, Davor Grabar i Mladen Æaleta.

TURISTIÈKE STRANICE

Svojim zanimljivim i aktivnim sadržajima „Kuæa tartufa“ uèvrstit æe položaj Buzeta kao jedinstvene turistièke destinacije za sve ljubitelje dragocjenog specijaliteta

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ

Buzetski list29Buzetski list 28

Prošlo je veæ deset godina da je Buzet proglašen Gradom t a r t u f a . O d t a d a s u , skupocjenom gomolju u èast, o r g a n i z i r a n e b r o j n e manifestacije i aktivnosti koje su pridoni jele razvoju i va lo r i zac i j i ta r tu fa kao a u t o h t o n o g p r o i z v o d a p o s e b n o z n a è a j n o g z a tur ist ièku gastronomsku ponudu. Uspjeh tih dogaðanja potvrdio je vrijednost odluke lokalne samouprave i cijele zajednice o razvoju identiteta Buzeta kao Grada tartufa. Kao logièan nastavak tog razvoja gradska vlast i njegova turistièka zajednica inicirali su projekt ekomuzeja «Kuæa ta r tu fa » . Ide jn i p ro jek t buduæeg simbola Buzeta prezentiran je krajem ožujka u gradskom Zavièajnom muzeju.

Od galerije do kuhinje

Sam prostor ekomuzeja èinit æe predvorje, funkcionalni prostor koji na prijateljski, privlaèan i dostupan naèin doèekuje posjetitelje, knjižara – suvenirnica, mjesto za p r o d a j u t i s k a n i h i multimedijskih izdanja na temu tartufa, visokokvalitetnih p r o i z v o d a o d n j e g a , gastronomije, kulturne baštine kraja te raznih suvenira. Galerija stalnog postava na suvremen æe naèin posjetitelje uvoditi u prièu o èarobnom svijetu tartufa i gljiva, a kuhinja - kušaonica služit æe za kušanje raznih delicija te za primanje posjetitelja i sudionika raznih gastronomskih radionica, teèajeva i seminara. Ovaj je prostor i dio stalnog postava u kojem se predstavlja tartuf kao gastronomska delicija. Uz

Uz jubilej Grada tartufa

Kraljevski gomolj dobiva svoj dom

veliku tu je i mala galerija stalne izložbe za djecu koja æe na zabavan i edukativan naèin otkrivati djeci svijet tog dragocjenog gomolja dok je multifunkcionalna dvorana - g a l e r i j a z a p ov r e m e n e tematske izložbe predviðena za f i lmske pro jekc i je i predstave na temu tartufa, gljiva, nutricionizma i ostalih poveznica Istre i tartufa, ali i srodnih kulturnih, baštinskih i turistièkih sadržaja, kao i za povremene tematske izložbe.

U lov na tartufe

Dokumentacijski centar sabirno je mjesto u kojemu se sakuplja graða povezana s temom ekomuzeja. Muzejski restoran s terasom i zimskim vrtom iznimno je ugodan prostor za odmor i druženje te kušanje raznih specijaliteta. Kuæu skupocjenog gomolja sastojat æe se i od TIC, ureda Turistièke zajednice te ureda nevladinih udruga.

Dio ekomuzeja bile bi i rute «Otkrivanje podzemnog blaga» i «Lov na tartufe» odnosno gradska ruta i zabavni park tartufa i gljiva, dok bi se akt i vnost i sas to ja le od festivala tartufa, radionice za pos jet i te l je , ku l inarsk ih natjecanja te seminara o tartufima. ''Kuæa tartufa'' svojom bi stalnom izložbenom postavom i aktivnostima tijekom cijele godine, kao i t e m a t s k i m p u t o v i m a i zabavnim djeèjim parkom tartufa, na zanimljiv i privlaèan naèin prikazala povezanost ove cijenjene gastronomske delicije s lokalnim ljudima i n j ihovom višestol jetnom m a t e r i j a l n o m i

nematerijalnom baštinom i kulturom. Lokacija ekomuzeja još nije poznata.

Grad kao brend

Ekomuzej valorizira i osnažuje ''Buzet, grad tartufa'' kao prepoznatljiv brend i j ed ins tvenu des t inac i ju kulturnog i gastro turizma Istre, Hrvatske i ovog dijela Europe. Koristeæi tartuf kao poveznicu koja Buzet, Istru i Hrvatsku umrežava s gradov ima, regijama i zemljama koje su svoj identitet i razvoj utemeljile na tartufima, ''Kuæa tartufa'' p o t a k n u t æ e b o g a t u i raznorodnu meðunarodnu i interkulturalnu suradnju te dati veliki zamah razvoju turizma, kulture i gastronomije. Važna zadaæa ekomuzeja je zaštita prirodnih resursa, kao i poticanje uzgoja tartufa, najvažnijeg uloga za održivi razvoj Buzeta i Buzeštine.

Suraðuju na projektu

N o s i t e l j i p r o j e k t a ekomuzej «Kuæa tartufa» su Grad Buze t na èe lu s gradonaèelnikom Valterom Flegom i Turistièka zajednica Grada Buzeta na èelu s direktoricom Nadom Prodan Mrakoviæ. Autor projektne ideje i koncepta stalnog postava je Dragana Lucija Ratkoviæ, Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu. Izrada idejne projektne dokumentacije i koordiniranje projekta pripala je Mariji Kukec, Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu. Kreativni projektni tim èine: Vanja Cuculiæ (dizajner, „Studio Cuculiæ“, Zagreb), Vladimir Konèar (multimedija, web i IT dizajn, „Studio Revolucija“, Zagreb), Ivana Fabrio & Vedran Kasap („Studio Kolektiv“, Zagreb) i Ana Ugarkoviæ , s t ruèna suradnica za gastronomiju. Lokalni projektni tim èine: Nada Prodan Mrakoviæ , Radmila Karliæ, Bojan Ošo, Davor Grabar i Mladen Æaleta.

TURISTIÈKE STRANICE

KULTURA

Fond knjižnice èini 25.000 knjiga, oko 500 slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica i pedestak igraèaka, te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa, a broji oko 500 èlanova

Piše: Ana PERNIÆFoto: Arhiva POU «Augustin Vivoda»

Buzetski list31Buzetski list 30

Iako još uvijek u društvu postoji konzervativan stav o knjižnicama kao mjestima koja služe iskljuèivo za posudbu knjiga, knjižnice danas postaju mnogo više. One su centri ku l t u r e , o b r a z o v a n j a i informacija, ali su i mjesta o ku p l j a n j a , d r u ž e n j a i zabavljanja. Mjesta na kojima s e o d r ž a v a j u r a z l i è i t a predavanja, izložbe, okrugli stolovi, radionice, igraonice, mjesta na kojima se sluša glazba, igraju raèunalne i društvene igre, èitaju dnevne novine i èasopisi, mjesta gdje svi èlanovi obitelji zajedno provode svoje s lobodno vrijeme. Knjižnice danas postaju "dnevni boravci gradova".

Knjižnica u prošlosti...

B u z e t s k a N a r o d n a knjižnica dièi se dugom tradicijom. Prije 119 godina, 6. srpnja 1880. godine u Buzetu je službeno otvorena Hrvatska èitaonica. U trobojnicama

Knjižnica

Pretijesna kuæa znanja

okiæenom gradu, uz mnoštvo ljudi, na sveèanosti otvaranja bili su prisutni i mnogi uglednici. Osnivaèka skupština zapoèela je izvedbom "Lijepe naše" nakon èega su se redali mnogi nadahnuti govori o potrebi p ro s v j e æ i v a n j a n a ro d a , otvaranja hrvatskih škola, o neravnopravnom položaju hrvatskog jezika, o nužnosti širenja knjige i pismenosti... Za prvog predsjednika èitaonice izabran je dr. Mate Trinajstiæ, a meðu istaknutim èlanovima bio je i poznati istarski skladatelj, autor istarske himne "Krasna zemljo", Matko Brajša Rašan, tadašnji tajnik buzetske opæine. Èitaonica je prvobitno sjedište imala u zgradi današnjeg marketa "Ošo" kod novog autobusnog kolodvora, a izgradnjom Narodnog doma 1907. godine, èitaonica seli u novi prostor.

U to vrijeme, na Buzeštini, udio nepismenih iznosio je iznad 90%. Na podruèju opæine djelovala je samo jedna hrvatska osnovna škola i to u

Sovinjaku. Ostale su škole bile talijanske, s jasnom namjerom odnaroðivanja hrvatske djece. S obzirom na tadašnju politièku, gospodarsku i soci ja lnu situaciju, otvaranje èitaonice oznaèilo je svojevrsni obrat u razvoju našeg kraja. Èitaonica je pridonijela opismenjivanju i p r o s v j e t n o m n a p r e t k u Buzeštine, a bila je i odlièan primjer hrvatsko-slovenske kulturne i preporodne suradnje. Raspadom Austro-Ugarske M o n a r h i j e i d o l a s k o m talijanske vojske poèinju teški dani za sve hrvatske udruge i ustanove. Godine 1921. èitaonici se zabranjuje rad, a uskoro slijedi i spaljivanje knjiga i ostalog inventara èitaonice, ali i mnogih privatnih knjižnica na Buzeštini. Nakon Drugog svjetskog rata knjižnica s e o b n av l j a i p o n ov n o zapoèinje s radom 1948. g o d i n e k a o d r u š t ve n o -prosvjetna organizacija, a od 19 5 8 . k a o s a m o s t a l n a prosvjetna ustanova. Od 1961. do danas djeluje u okviru Puèkog otvorenog uèilišta "Augustin Vivoda" Buzet. Iako je èesto mijenjala svoje s j e d i š te , 197 0 . g o d i n e ponovno se vratila u Narodni dom gdje se nalazi i danas.(Izvor: Crljenko, B.:“ Svjetionik i bedem Buzeštine“, uz stotu obljetnicu "Hrvatske èitaonice" u Buzetu")

Knjižnica danas...

B u z e t s k a N a r o d n a knjižnica u svom fondu broji o k o 2 5 . 0 0 0 k n j i g a , petstotinjak slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica

(CD-i, DVD-i, audio i video kasete) i pedesetak igraèaka, od èega je više od polovice u slobodnom pristupu dok je ostatak namijenjen korištenju u s tud i jskom od je lu i l i deponiran u spremište. U svom fondu knjižnica ima i tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa.

Svojim korisnicima osim p o s u d b e k n j i g a n u d i i besplatnu posudbu audio-vizualne i multimedijalne graðe te èasopisa, struène s a v j e t e k n j i ž n i è a r a -informatora, pretraživanje lokalne baze podataka i baza podataka drugih knjižnica, usluge složenog pretraživanja, meðuknjižniènu posudbu, pretraživanje interneta.. . Knjižnica omoguæuje pet vrsta uèlanjenja: èlanarinu za djecu, u è e n i k e , s t u d e n t e i umirovljenike; èlanarinu za odrasle zaposlene korisnike; obiteljsku èlanarinu; èlanarinu za posudbu slikovnica i pr ivremenu è lanar inu – iskljuèivo za rad u èitaonici i studijskom odjelu. Poseban dio knjižnice je Piquentina – buzetska zavièajna zbirka, koja sakuplja, obraðuje i èuva svu graðu (knjige, periodiku, èlanke, notne zapise, audio i video materijale, fotografije, razglednice, letke, plakate...) o Buzeštini te izdanja buzetskih autora i nakladnika. Jedan od zadataka buzetske knjižnice je i prezentaci ja fonda te promocija novih izdanja. Stoga knjižnica redovito priprema izložbe razlièitih tema kojima predstavlja dijelove svoga fonda. Uz to knjižnica redovito organizira promocije novih

i z d a n j a , s p o s e b n i m naglaskom na izdanja koje obuhvaæa zavièajna zbirka.

Veliku pažnju knjižnica posveæuje animiranju djece i mladih. Za njih se kroz godinu organiziraju razlièite radionice, igraonice, prièaonice i drugi zabavni sadržaji. Djeca su se natjecala na kvizovima "Harry Potter" i "Hrvatski djeèji pisci", zabavljala na igraonicama "Skockavac", "Pogodi pa kreni" i "Pogaðaonica"; sudjelovala su u radu likovnih radionica, pripremanju malih tematskih izložbi... Za djecu se jednom mjeseèno održava prièaonica iz ciklusa "Prièom na prièu".

T i j e k o m l j e t a u z h v a l e v r i j e d n u p o m o æ volontera – prijatelja knjižnice (Mile Nežiæ, Ines Gržiniæ i Sanje

Perniæ) u okviru programa "Ljeto u knjižnici" organiziran je i niz radionica za predškolce, školsku djecu i tinejdžere. Jednom mjeseèno organizira se i radionica "Vremenski stroj – I S T R A ( ž i v a n j e ) i istra(U)ŽIVANJE" na kojoj djeca igrom i istraživanjem upoznaju povijest svoga zavièaja. U proljeæe zapoèinje novi projekt "BookPark" u sklopu kojeg æe se u buzetskim djeèj im parkovima prièat i pr ièe, održavati igrokazi i igrati igre. Uskoro æe se u buzetskoj knjižnici održati i kvalifikacije za "Prvenstvo Hrvatske u d r u š t v e n i m i g r a m a " , a pob jedn ic i æe u s rpn ju o t p u t o v a t i n a d r ž av n o prvenstvo koje æe se uprilièiti u splitskoj i solinskoj knjižnici.

Knjižnica buduænosti...

Tijekom godina buzetska je knjižnica postala pretijesna za svoje potrebe i potrebe svojih korisnika. Knjige su doslovce dotaknule strop. Prepune su ih police, guraju se pod stolove i stolce, zatrpale su prijamni pult, naguravaju se posvuda. Pod težinom knjiga i drvenih polica jedva izdržava meðukatna konstrukcija. A korisnika i èlanova je sve više, sve se više èita, sve se ranije poèinje èitati (èak i bebe "èitaju" svoje male "plastiène" slikovnice), sve je veæi interes za knjigom i drugom graðom, posebice multimedijom. I gotovo kod svakog ponovnog dolaska u knjižnicu, korisnik izusti ono

neizostavno "Ah, do kad æe to biti tako?! Kako bi bilo lijepo da Buzet ima novu, modernu, veliku i dobro opremljenu knjižnicu!"

I naša je to želja. To je želja i s v ih 500 - in jak è lanova knjižnice i njihovih obitelji. To je želja akademskih graðana i buzetskih intelektualaca koji vole istraživati, ali i svih onih koji jednostavno žele slobodno vrijeme provoditi uz èitanje. Nadamo se, stoga, da æemo uskoro pronaæi najbol je rješenje i pokrenuti polugu koja æe nas dovesti do p ro š i r e n e i o b n ov l j e n e knjižnice u Narodnom domu ili još bolje - do sasvim novog prostora u centru grada.

Top lista najèitanijih knjiga u 2008.:

1. S. Meyer: Sumrak2. Hirsi Ali, A: Nevjernica3. Ahern, C.: Na kraju duge4. Hislop, V: Otok5. Coelho, P.: Brida6. Woolfolk Cross, D.: Papisa Ivana7. Baretiæ, R.: Hotel Grand8. Zusak, M: Kradljivica knjiga9. Perišiæ, R.: Naš èovjek na terenu10. Alsanea, R.: Djevojke iz Riyada

DETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINEDETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINE

DJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMADJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMA

LORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICILORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICI

FO

TO:

DE

JAN

HR

EN

KULTURA

Fond knjižnice èini 25.000 knjiga, oko 500 slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica i pedestak igraèaka, te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa, a broji oko 500 èlanova

Piše: Ana PERNIÆFoto: Arhiva POU «Augustin Vivoda»

Buzetski list31Buzetski list 30

Iako još uvijek u društvu postoji konzervativan stav o knjižnicama kao mjestima koja služe iskljuèivo za posudbu knjiga, knjižnice danas postaju mnogo više. One su centri ku l t u r e , o b r a z o v a n j a i informacija, ali su i mjesta o ku p l j a n j a , d r u ž e n j a i zabavljanja. Mjesta na kojima s e o d r ž a v a j u r a z l i è i t a predavanja, izložbe, okrugli stolovi, radionice, igraonice, mjesta na kojima se sluša glazba, igraju raèunalne i društvene igre, èitaju dnevne novine i èasopisi, mjesta gdje svi èlanovi obitelji zajedno provode svoje s lobodno vrijeme. Knjižnice danas postaju "dnevni boravci gradova".

Knjižnica u prošlosti...

B u z e t s k a N a r o d n a knjižnica dièi se dugom tradicijom. Prije 119 godina, 6. srpnja 1880. godine u Buzetu je službeno otvorena Hrvatska èitaonica. U trobojnicama

Knjižnica

Pretijesna kuæa znanja

okiæenom gradu, uz mnoštvo ljudi, na sveèanosti otvaranja bili su prisutni i mnogi uglednici. Osnivaèka skupština zapoèela je izvedbom "Lijepe naše" nakon èega su se redali mnogi nadahnuti govori o potrebi p ro s v j e æ i v a n j a n a ro d a , otvaranja hrvatskih škola, o neravnopravnom položaju hrvatskog jezika, o nužnosti širenja knjige i pismenosti... Za prvog predsjednika èitaonice izabran je dr. Mate Trinajstiæ, a meðu istaknutim èlanovima bio je i poznati istarski skladatelj, autor istarske himne "Krasna zemljo", Matko Brajša Rašan, tadašnji tajnik buzetske opæine. Èitaonica je prvobitno sjedište imala u zgradi današnjeg marketa "Ošo" kod novog autobusnog kolodvora, a izgradnjom Narodnog doma 1907. godine, èitaonica seli u novi prostor.

U to vrijeme, na Buzeštini, udio nepismenih iznosio je iznad 90%. Na podruèju opæine djelovala je samo jedna hrvatska osnovna škola i to u

Sovinjaku. Ostale su škole bile talijanske, s jasnom namjerom odnaroðivanja hrvatske djece. S obzirom na tadašnju politièku, gospodarsku i soci ja lnu situaciju, otvaranje èitaonice oznaèilo je svojevrsni obrat u razvoju našeg kraja. Èitaonica je pridonijela opismenjivanju i p r o s v j e t n o m n a p r e t k u Buzeštine, a bila je i odlièan primjer hrvatsko-slovenske kulturne i preporodne suradnje. Raspadom Austro-Ugarske M o n a r h i j e i d o l a s k o m talijanske vojske poèinju teški dani za sve hrvatske udruge i ustanove. Godine 1921. èitaonici se zabranjuje rad, a uskoro slijedi i spaljivanje knjiga i ostalog inventara èitaonice, ali i mnogih privatnih knjižnica na Buzeštini. Nakon Drugog svjetskog rata knjižnica s e o b n av l j a i p o n ov n o zapoèinje s radom 1948. g o d i n e k a o d r u š t ve n o -prosvjetna organizacija, a od 19 5 8 . k a o s a m o s t a l n a prosvjetna ustanova. Od 1961. do danas djeluje u okviru Puèkog otvorenog uèilišta "Augustin Vivoda" Buzet. Iako je èesto mijenjala svoje s j e d i š te , 197 0 . g o d i n e ponovno se vratila u Narodni dom gdje se nalazi i danas.(Izvor: Crljenko, B.:“ Svjetionik i bedem Buzeštine“, uz stotu obljetnicu "Hrvatske èitaonice" u Buzetu")

Knjižnica danas...

B u z e t s k a N a r o d n a knjižnica u svom fondu broji o k o 2 5 . 0 0 0 k n j i g a , petstotinjak slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica

(CD-i, DVD-i, audio i video kasete) i pedesetak igraèaka, od èega je više od polovice u slobodnom pristupu dok je ostatak namijenjen korištenju u s tud i jskom od je lu i l i deponiran u spremište. U svom fondu knjižnica ima i tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa.

Svojim korisnicima osim p o s u d b e k n j i g a n u d i i besplatnu posudbu audio-vizualne i multimedijalne graðe te èasopisa, struène s a v j e t e k n j i ž n i è a r a -informatora, pretraživanje lokalne baze podataka i baza podataka drugih knjižnica, usluge složenog pretraživanja, meðuknjižniènu posudbu, pretraživanje interneta.. . Knjižnica omoguæuje pet vrsta uèlanjenja: èlanarinu za djecu, u è e n i k e , s t u d e n t e i umirovljenike; èlanarinu za odrasle zaposlene korisnike; obiteljsku èlanarinu; èlanarinu za posudbu slikovnica i pr ivremenu è lanar inu – iskljuèivo za rad u èitaonici i studijskom odjelu. Poseban dio knjižnice je Piquentina – buzetska zavièajna zbirka, koja sakuplja, obraðuje i èuva svu graðu (knjige, periodiku, èlanke, notne zapise, audio i video materijale, fotografije, razglednice, letke, plakate...) o Buzeštini te izdanja buzetskih autora i nakladnika. Jedan od zadataka buzetske knjižnice je i prezentaci ja fonda te promocija novih izdanja. Stoga knjižnica redovito priprema izložbe razlièitih tema kojima predstavlja dijelove svoga fonda. Uz to knjižnica redovito organizira promocije novih

i z d a n j a , s p o s e b n i m naglaskom na izdanja koje obuhvaæa zavièajna zbirka.

Veliku pažnju knjižnica posveæuje animiranju djece i mladih. Za njih se kroz godinu organiziraju razlièite radionice, igraonice, prièaonice i drugi zabavni sadržaji. Djeca su se natjecala na kvizovima "Harry Potter" i "Hrvatski djeèji pisci", zabavljala na igraonicama "Skockavac", "Pogodi pa kreni" i "Pogaðaonica"; sudjelovala su u radu likovnih radionica, pripremanju malih tematskih izložbi... Za djecu se jednom mjeseèno održava prièaonica iz ciklusa "Prièom na prièu".

T i j e k o m l j e t a u z h v a l e v r i j e d n u p o m o æ volontera – prijatelja knjižnice (Mile Nežiæ, Ines Gržiniæ i Sanje

Perniæ) u okviru programa "Ljeto u knjižnici" organiziran je i niz radionica za predškolce, školsku djecu i tinejdžere. Jednom mjeseèno organizira se i radionica "Vremenski stroj – I S T R A ( ž i v a n j e ) i istra(U)ŽIVANJE" na kojoj djeca igrom i istraživanjem upoznaju povijest svoga zavièaja. U proljeæe zapoèinje novi projekt "BookPark" u sklopu kojeg æe se u buzetskim djeèj im parkovima prièat i pr ièe, održavati igrokazi i igrati igre. Uskoro æe se u buzetskoj knjižnici održati i kvalifikacije za "Prvenstvo Hrvatske u d r u š t v e n i m i g r a m a " , a pob jedn ic i æe u s rpn ju o t p u t o v a t i n a d r ž av n o prvenstvo koje æe se uprilièiti u splitskoj i solinskoj knjižnici.

Knjižnica buduænosti...

Tijekom godina buzetska je knjižnica postala pretijesna za svoje potrebe i potrebe svojih korisnika. Knjige su doslovce dotaknule strop. Prepune su ih police, guraju se pod stolove i stolce, zatrpale su prijamni pult, naguravaju se posvuda. Pod težinom knjiga i drvenih polica jedva izdržava meðukatna konstrukcija. A korisnika i èlanova je sve više, sve se više èita, sve se ranije poèinje èitati (èak i bebe "èitaju" svoje male "plastiène" slikovnice), sve je veæi interes za knjigom i drugom graðom, posebice multimedijom. I gotovo kod svakog ponovnog dolaska u knjižnicu, korisnik izusti ono

neizostavno "Ah, do kad æe to biti tako?! Kako bi bilo lijepo da Buzet ima novu, modernu, veliku i dobro opremljenu knjižnicu!"

I naša je to želja. To je želja i s v ih 500 - in jak è lanova knjižnice i njihovih obitelji. To je želja akademskih graðana i buzetskih intelektualaca koji vole istraživati, ali i svih onih koji jednostavno žele slobodno vrijeme provoditi uz èitanje. Nadamo se, stoga, da æemo uskoro pronaæi najbol je rješenje i pokrenuti polugu koja æe nas dovesti do p ro š i r e n e i o b n ov l j e n e knjižnice u Narodnom domu ili još bolje - do sasvim novog prostora u centru grada.

Top lista najèitanijih knjiga u 2008.:

1. S. Meyer: Sumrak2. Hirsi Ali, A: Nevjernica3. Ahern, C.: Na kraju duge4. Hislop, V: Otok5. Coelho, P.: Brida6. Woolfolk Cross, D.: Papisa Ivana7. Baretiæ, R.: Hotel Grand8. Zusak, M: Kradljivica knjiga9. Perišiæ, R.: Naš èovjek na terenu10. Alsanea, R.: Djevojke iz Riyada

DETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINEDETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINE

DJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMADJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMA

LORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICILORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICI

FO

TO:

DE

JAN

HR

EN

Buzetski list33Buzetski list 32

Sve bogatstvo Krkuža, te njegovih zaseoka Muna, Hrbatije Gornje i Hrbatije Donje je osmero ljudi, te dvoje djece. Tim je rijeèima jedan od rijetkih preostalih starosjedilaca, Drago Kos iz Muna, zapoèeo prièu o povijesti i sadašnjosti kraja predivnog krajolika i zelenih, nekim èudom još uvijek obraðenih, pašnjaka. Oskudan broj stanovnika rezultat je današnje mode i stila života, smatra Drago i dodaje:

- Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u selu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša. Radi se o relativno staroj vasi. Ovdašnji su se ljudi uglavnom bavili stoèarstvom. Konfiguracija terena i krma su idealne za uzgoj velikog blaga. Nikad nije bilo problema prodati meso životinja uzgojenih na pašnjacima Krkuža. Nekada je u mojoj štali bilo dva-tri para voli, tovar i konj. Danas držimo samo èetiri krave. Tužno i žalosno spram onoga kako je bivalo, zakljuèuje 65-godišnji Drago.

Ni muhe nisu…

Velik broj mještana Krkuža radio je na željeznici. Prije toga, bila je bijeda i tuga preko neba! Tu je postojala samo jedna, i to primitivna, kovaèija, te nekoliko skromnih vapneninca. Siromašæina je bila vela. Telca se èekalo kao boga s neba,

Krkuž

Bogomdan kraj za stoèarstvoŠezdesetih godina prošlog stoljeæa u Krkužu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša, a danas ih, unatoè cesti, struji, vodi i telefonu, ima jedva deset

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Ana PISAK

samo što je on bio prodan još prije nego što se krava otelila. To je bilo strašno! Šoldi ni bilo, a živet se moralo.

Sjeæam se da mi je jednoga dana, pri povratku iz škole, nona za ruèak spremila jotu. Zdjela je bila sva crna od muha koje su se u njoj utopile. Muhe sam malo pomaknuo sa strane i jeo jotu ispod njih. Pitam se da li bi danas netko to napravio, kaže Drago dodajuæi kako ni muhe nisu više ono kaj su bile.

Dragetov pokojni otac bavio se prijevozništvom. U Rašporu, Trsteniku i Brgudcu nakrcao bi voz pun sijena i pomoæu kobile ga prevezao u Umag, Trst i Kopar.

– Otac je od kuæe znao izbivati i po deset-petnaest dana. Kad bi prespavao u donjem djelu Istre lokalno stanovništvo obièno bi mu dalo pušku s napomenom «pucaj na sve što se mrda» jer su kraðe bile èeste. Za nazad je dovozio vino i ulje, prièa Drago.

„Zasjeda“ za Marinca

U drugoj polovici 20. stoljeæa Krkužani zapoèinju borbu za asfaltiranje puta. Tako od 1966. do 1976. godine odraðuju 1.262 žrnade. Za to su vrijeme potrošili 334

radna dana na proširivanju i pravljenju novog dijela ceste i ublažavanju uspona. Na gradilištu je trinaest dana radilo nekoliko strojeva iz raznih poduzeæa, a treba uzeti u obzir da su strojevi u to vrijeme bili prava rijetkost. Izvedeno je èak 284 bušenja kompresorom, miniralo se dva puta po šest sati.

– Vojska je jedne veèeri postavila eksploziv. Meðutim, on nije eksplodirao! Nastala je prava panika. Trebalo je otkriti grešku, a da ne doðe do eksplozije. Kalvarija je trajala gotovu cijelu noæ. Sreæom, greška je otklonjena do zore, pa je miniranje uspješno privedeno kraju, prisjeæa se Drago.

Zanimljivo je da je Krkuž dobio asfalt èak prije Èiriteža i Roèkog Polja, iako su ta mjesta brojila više stanovnika.

– Svakog dana sam odlazio na Opæinu i tražio pokojnog Željka Marinca da nam odobri asfaltiranje puta iz Roèa do Muna. Njegova mi je tajnica stalno govorila kako je odsutan. Kako mi je veæ bilo dosadilo stalno odlaziti u Buzet, jedne sam veèeri odluèio èekati sve dok Marinac ne doðe. U tri sata ujutro došao je sa službenim autom i tada smo dogovorili sastanak na kojem je naknadno odobreno asfaltiranje, otkriva Drago.

Zapili struju

Asfalt za Krkuž se radio u tri etape. Prva etapa, od Roèa do željeznièke pruge napravljena je 1977. godine, druga etapa, od pruge do Krkuža 1979. godine, a treæa, od Krkuža do Muna 1982. godine. Od Krkuža do Hrbatije i dan danas vodi zemljani put. Podatak koji svakako valja spomenuti jest i da se podloga za asfalt dovozila iz tunela Uèka, koji se probijao u to vrijeme. Dovezeno je èak 256 kamiona materijala.

Struja je u tom malenom selu podno Æiæarije prvi puta zasvijetlila 1965. godine. Drago pamti jednu anegdotu vezanu i za taj povijesni trenutak. Poèetkom 60-ih godina mještani su prikupili novac i uplatili ga u neki fond. Ta su sredstva bila namijenjena dovoðenju elektriène energije. Pao je dogovor da se seljaci jedne veèeri sastanu kod trafostanice blizu pruge i odluèe što i kako dalje. Te je veèeri pala i komanda da se tri-èetiri puta pošalje nekoga po vino na štacion. Na kraju veèeri ispostavilo se da su mještani zapili sav novac položen u fondu!

Šajete i telefoni

Godine 1995. u Krkuž stiže i telefon. Problema s tom modernom tehnologijom, kaže Drago, ima i dan danas jer im telefoni stalno pregorijevaju zbog uèestalih šajeta. Devet godine kasnije krkužanskim slavinama protjeèe i voda. Mještani su se prije toga opskrbljivali vodom iz privatnih šterna te na dva izvora, Šterni i Koritima.

– Prije pedeset godina vodu smo odlazili uzimati s tovariæem i baèvama. Doma bismo dolazili s polupraznim kantama, jer se voda iz l i la putom. Ljeti je bio velik problem jer je ljudi bilo puno, a vode malo. Voda se d i je l i la na decilitre, isto kao i vino. Znalo se desit i da, ako se dobro napiješ na izvoru, vode nije bilo više. Jednom sam išao po vodu s tovarom. Kako je bio snijeg, put se

nije vidio. Tovar je pao u potok, a ja sam odjurio pozvati pomoæ. Susjedi su mi pomogli izvuæi blago iz potoka, kaže Drago.

Krkužani imaju i svoju vlastitu crkvicu. Slave blagdane Sv. Mohora i Fortuna koji padaju u mjesecu srpnju. Crkvica je u potpunosti obnovljena 1998. godine. Saniran je i oltar. Izgraðen je i betonski podij u neposrednoj blizini sakralnog objekta na kojemu se održavaju plesovi.

GORNJA HRBATIJA

DRAGO KOS IZ MUNA U FIÆEKU IZ 1968. GODINE

DONJA HRBATIJA

KRKUŽKRKUŽ

Buzetski list33Buzetski list 32

Sve bogatstvo Krkuža, te njegovih zaseoka Muna, Hrbatije Gornje i Hrbatije Donje je osmero ljudi, te dvoje djece. Tim je rijeèima jedan od rijetkih preostalih starosjedilaca, Drago Kos iz Muna, zapoèeo prièu o povijesti i sadašnjosti kraja predivnog krajolika i zelenih, nekim èudom još uvijek obraðenih, pašnjaka. Oskudan broj stanovnika rezultat je današnje mode i stila života, smatra Drago i dodaje:

- Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u selu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša. Radi se o relativno staroj vasi. Ovdašnji su se ljudi uglavnom bavili stoèarstvom. Konfiguracija terena i krma su idealne za uzgoj velikog blaga. Nikad nije bilo problema prodati meso životinja uzgojenih na pašnjacima Krkuža. Nekada je u mojoj štali bilo dva-tri para voli, tovar i konj. Danas držimo samo èetiri krave. Tužno i žalosno spram onoga kako je bivalo, zakljuèuje 65-godišnji Drago.

Ni muhe nisu…

Velik broj mještana Krkuža radio je na željeznici. Prije toga, bila je bijeda i tuga preko neba! Tu je postojala samo jedna, i to primitivna, kovaèija, te nekoliko skromnih vapneninca. Siromašæina je bila vela. Telca se èekalo kao boga s neba,

Krkuž

Bogomdan kraj za stoèarstvoŠezdesetih godina prošlog stoljeæa u Krkužu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša, a danas ih, unatoè cesti, struji, vodi i telefonu, ima jedva deset

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Ana PISAK

samo što je on bio prodan još prije nego što se krava otelila. To je bilo strašno! Šoldi ni bilo, a živet se moralo.

Sjeæam se da mi je jednoga dana, pri povratku iz škole, nona za ruèak spremila jotu. Zdjela je bila sva crna od muha koje su se u njoj utopile. Muhe sam malo pomaknuo sa strane i jeo jotu ispod njih. Pitam se da li bi danas netko to napravio, kaže Drago dodajuæi kako ni muhe nisu više ono kaj su bile.

Dragetov pokojni otac bavio se prijevozništvom. U Rašporu, Trsteniku i Brgudcu nakrcao bi voz pun sijena i pomoæu kobile ga prevezao u Umag, Trst i Kopar.

– Otac je od kuæe znao izbivati i po deset-petnaest dana. Kad bi prespavao u donjem djelu Istre lokalno stanovništvo obièno bi mu dalo pušku s napomenom «pucaj na sve što se mrda» jer su kraðe bile èeste. Za nazad je dovozio vino i ulje, prièa Drago.

„Zasjeda“ za Marinca

U drugoj polovici 20. stoljeæa Krkužani zapoèinju borbu za asfaltiranje puta. Tako od 1966. do 1976. godine odraðuju 1.262 žrnade. Za to su vrijeme potrošili 334

radna dana na proširivanju i pravljenju novog dijela ceste i ublažavanju uspona. Na gradilištu je trinaest dana radilo nekoliko strojeva iz raznih poduzeæa, a treba uzeti u obzir da su strojevi u to vrijeme bili prava rijetkost. Izvedeno je èak 284 bušenja kompresorom, miniralo se dva puta po šest sati.

– Vojska je jedne veèeri postavila eksploziv. Meðutim, on nije eksplodirao! Nastala je prava panika. Trebalo je otkriti grešku, a da ne doðe do eksplozije. Kalvarija je trajala gotovu cijelu noæ. Sreæom, greška je otklonjena do zore, pa je miniranje uspješno privedeno kraju, prisjeæa se Drago.

Zanimljivo je da je Krkuž dobio asfalt èak prije Èiriteža i Roèkog Polja, iako su ta mjesta brojila više stanovnika.

– Svakog dana sam odlazio na Opæinu i tražio pokojnog Željka Marinca da nam odobri asfaltiranje puta iz Roèa do Muna. Njegova mi je tajnica stalno govorila kako je odsutan. Kako mi je veæ bilo dosadilo stalno odlaziti u Buzet, jedne sam veèeri odluèio èekati sve dok Marinac ne doðe. U tri sata ujutro došao je sa službenim autom i tada smo dogovorili sastanak na kojem je naknadno odobreno asfaltiranje, otkriva Drago.

Zapili struju

Asfalt za Krkuž se radio u tri etape. Prva etapa, od Roèa do željeznièke pruge napravljena je 1977. godine, druga etapa, od pruge do Krkuža 1979. godine, a treæa, od Krkuža do Muna 1982. godine. Od Krkuža do Hrbatije i dan danas vodi zemljani put. Podatak koji svakako valja spomenuti jest i da se podloga za asfalt dovozila iz tunela Uèka, koji se probijao u to vrijeme. Dovezeno je èak 256 kamiona materijala.

Struja je u tom malenom selu podno Æiæarije prvi puta zasvijetlila 1965. godine. Drago pamti jednu anegdotu vezanu i za taj povijesni trenutak. Poèetkom 60-ih godina mještani su prikupili novac i uplatili ga u neki fond. Ta su sredstva bila namijenjena dovoðenju elektriène energije. Pao je dogovor da se seljaci jedne veèeri sastanu kod trafostanice blizu pruge i odluèe što i kako dalje. Te je veèeri pala i komanda da se tri-èetiri puta pošalje nekoga po vino na štacion. Na kraju veèeri ispostavilo se da su mještani zapili sav novac položen u fondu!

Šajete i telefoni

Godine 1995. u Krkuž stiže i telefon. Problema s tom modernom tehnologijom, kaže Drago, ima i dan danas jer im telefoni stalno pregorijevaju zbog uèestalih šajeta. Devet godine kasnije krkužanskim slavinama protjeèe i voda. Mještani su se prije toga opskrbljivali vodom iz privatnih šterna te na dva izvora, Šterni i Koritima.

– Prije pedeset godina vodu smo odlazili uzimati s tovariæem i baèvama. Doma bismo dolazili s polupraznim kantama, jer se voda iz l i la putom. Ljeti je bio velik problem jer je ljudi bilo puno, a vode malo. Voda se d i je l i la na decilitre, isto kao i vino. Znalo se desit i da, ako se dobro napiješ na izvoru, vode nije bilo više. Jednom sam išao po vodu s tovarom. Kako je bio snijeg, put se

nije vidio. Tovar je pao u potok, a ja sam odjurio pozvati pomoæ. Susjedi su mi pomogli izvuæi blago iz potoka, kaže Drago.

Krkužani imaju i svoju vlastitu crkvicu. Slave blagdane Sv. Mohora i Fortuna koji padaju u mjesecu srpnju. Crkvica je u potpunosti obnovljena 1998. godine. Saniran je i oltar. Izgraðen je i betonski podij u neposrednoj blizini sakralnog objekta na kojemu se održavaju plesovi.

GORNJA HRBATIJA

DRAGO KOS IZ MUNA U FIÆEKU IZ 1968. GODINE

DONJA HRBATIJA

KRKUŽKRKUŽ

Buzetski list35Buzetski list 34

Zajednica sportskih klubova Grada Buzeta i ove je godine proglasila najbolje sportaše svoga grada za proteklu godinu. Naslov najboljeg sportaša pripao je Gianfrancu Santoru, boæaru „Trio Buzeta“, najbolja sportašica je Ana-Marija Pavletiæ iz rukometnog kluba „Buzet“, dok su najboljim klubom proglašeni boæari „Trio Buzeta“.

Predloženo 48 kandidata

U izboru kojeg je izvršio Upravni odbor Zajednice prema kandidaturi klubova èlanica, biralo se izmeðu 48 predloženih spor taša, spor taš ica , spor tsk ih

SPORT

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta

Rukometni idoli u BuzetuDjeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima RK Croatia osiguranje Zagreb poklone koje su sama izradila, te prigodne darove Grada Buzeta i RK Buzet

Piše: Mario SIROTIÆ

Za sportski Buzet srijeda 11. veljaèe ove godine bila je dan za pamæenje: u Sportskoj dvorani u Buzetu gostovao je Rukometni klub Croatia osiguranje Zagreb. Taj klub è i n e g o tovo s v i i g r a è i rukometne reprezentacije Hrvatske, osvajaèa srebrne m e d a l j e n a n e d a v n o z a v r š e n o m s v j e t s k o m

prvenstvu. Osim hrvatskih reprezentativaca, za Zagreb igraju i dva reprezentativca Slovenije te najbolji strijelac s v j e t s k o g p r v e n s t v a , makedonski reprezentativac, Kiril Lazarov. Proslavljenu momèad doèekala je prepuna dvorana djece, roditelja i

ljubitelja sporta. Svi oni zajedno imali su èast upoznati i skandirati Baliæu, Voriju, Ðombi, Duvnjaku, Èervaru i drugim «kaubojima». Dvorana j e v i b r i r a l a p o z i t i v n i m emocijama. Djeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima poklone koje su sama izradila, te prigodne darove Grada

Prijedlozi ZSUGB, koji j e p r o š l e g o d i n e prihvatilo Gradsko vijeæe, uspješno se ostvaruju. T a k o j e v e æ , n a zadovoljstvo svih èlanova udruge koji se njome koriste, renovirana mala dvorana - p a r k e t , z i d o v i , n o v a svlaèionica sa dva tuša. Uspješno se privodi kraju izgradnja skladišnog prostora u sklopu Sportske dvorane, a uskoro poèinju i manji radovi preureðenja i bojenja u Boæarskom domu «Kozari».

Buzeta i RK Buzet. Hrvatski najtrofejniji izbornik Lino Èervar zahvalio se svima na spektakularnom doèeku, a pravo ludilo uslijedilo je nakon što su srebrni deèki poèeli dijeliti autograme.

Najmlaði naraštaji Buzeta rukometaše CO Zagreb ispratili su pjesmom «Morska vila» Marjana Bana.

Renoviranamala dvorana

Izbor sportaša 2008. godine

Laureati Ana-Marija Pavletiæ,Gianfranco Santoro i »Trio Buzet«Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad

Siniša ŽULIÆ

djelatnika i klubova. Hrvatski boæarski reprezentativac i prvotimac „Trio Buzeta“ Gianfranco Santoro u protekloj se sezoni okitio srebrnom i bronèanom medaljom na Europskom boæarskom prvenstvu održanom u Saviglianu, a uz to bio je najbolji boæar u ovogodišnjem državnom prvenstvu. Njegov klub „Trio Buzet“ naslov najboljeg u klupskoj konkurenciji zaslužio je dvostrukim državnim nas lovom, u kupu i pr venstvu. Rukometašica Ana-Marija Pavletiæ jedna je od najboljih strijelaca i oslonaca ženske rukometne ekipe u III. hrvatskoj ligi.

Nagrade i priznanja

Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad. Priznanja za perspektivne sportaše primili su Danica Baf iz taekwon do kluba „Buzet“, te mladi rukometaš Ar ian Bašiæ . Posebna pr iznanja dodijel jena su i prošlogodišnjim osvajaèima državnih naslova Enduro motocross klubu „Buzet“ i njihovim èlanovima Marku Prodanu i Manuelu Èerneki te Sanjinu i Viliamu Prodanu, automobilistima „Buzet Autosporta“.

SPORT

NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA BUZETA U 2008. GODINI

Buzetski list35Buzetski list 34

Zajednica sportskih klubova Grada Buzeta i ove je godine proglasila najbolje sportaše svoga grada za proteklu godinu. Naslov najboljeg sportaša pripao je Gianfrancu Santoru, boæaru „Trio Buzeta“, najbolja sportašica je Ana-Marija Pavletiæ iz rukometnog kluba „Buzet“, dok su najboljim klubom proglašeni boæari „Trio Buzeta“.

Predloženo 48 kandidata

U izboru kojeg je izvršio Upravni odbor Zajednice prema kandidaturi klubova èlanica, biralo se izmeðu 48 predloženih spor taša, spor taš ica , spor tsk ih

SPORT

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta

Rukometni idoli u BuzetuDjeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima RK Croatia osiguranje Zagreb poklone koje su sama izradila, te prigodne darove Grada Buzeta i RK Buzet

Piše: Mario SIROTIÆ

Za sportski Buzet srijeda 11. veljaèe ove godine bila je dan za pamæenje: u Sportskoj dvorani u Buzetu gostovao je Rukometni klub Croatia osiguranje Zagreb. Taj klub è i n e g o tovo s v i i g r a è i rukometne reprezentacije Hrvatske, osvajaèa srebrne m e d a l j e n a n e d a v n o z a v r š e n o m s v j e t s k o m

prvenstvu. Osim hrvatskih reprezentativaca, za Zagreb igraju i dva reprezentativca Slovenije te najbolji strijelac s v j e t s k o g p r v e n s t v a , makedonski reprezentativac, Kiril Lazarov. Proslavljenu momèad doèekala je prepuna dvorana djece, roditelja i

ljubitelja sporta. Svi oni zajedno imali su èast upoznati i skandirati Baliæu, Voriju, Ðombi, Duvnjaku, Èervaru i drugim «kaubojima». Dvorana j e v i b r i r a l a p o z i t i v n i m emocijama. Djeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima poklone koje su sama izradila, te prigodne darove Grada

Prijedlozi ZSUGB, koji j e p r o š l e g o d i n e prihvatilo Gradsko vijeæe, uspješno se ostvaruju. T a k o j e v e æ , n a zadovoljstvo svih èlanova udruge koji se njome koriste, renovirana mala dvorana - p a r k e t , z i d o v i , n o v a svlaèionica sa dva tuša. Uspješno se privodi kraju izgradnja skladišnog prostora u sklopu Sportske dvorane, a uskoro poèinju i manji radovi preureðenja i bojenja u Boæarskom domu «Kozari».

Buzeta i RK Buzet. Hrvatski najtrofejniji izbornik Lino Èervar zahvalio se svima na spektakularnom doèeku, a pravo ludilo uslijedilo je nakon što su srebrni deèki poèeli dijeliti autograme.

Najmlaði naraštaji Buzeta rukometaše CO Zagreb ispratili su pjesmom «Morska vila» Marjana Bana.

Renoviranamala dvorana

Izbor sportaša 2008. godine

Laureati Ana-Marija Pavletiæ,Gianfranco Santoro i »Trio Buzet«Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad

Siniša ŽULIÆ

djelatnika i klubova. Hrvatski boæarski reprezentativac i prvotimac „Trio Buzeta“ Gianfranco Santoro u protekloj se sezoni okitio srebrnom i bronèanom medaljom na Europskom boæarskom prvenstvu održanom u Saviglianu, a uz to bio je najbolji boæar u ovogodišnjem državnom prvenstvu. Njegov klub „Trio Buzet“ naslov najboljeg u klupskoj konkurenciji zaslužio je dvostrukim državnim nas lovom, u kupu i pr venstvu. Rukometašica Ana-Marija Pavletiæ jedna je od najboljih strijelaca i oslonaca ženske rukometne ekipe u III. hrvatskoj ligi.

Nagrade i priznanja

Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad. Priznanja za perspektivne sportaše primili su Danica Baf iz taekwon do kluba „Buzet“, te mladi rukometaš Ar ian Bašiæ . Posebna pr iznanja dodijel jena su i prošlogodišnjim osvajaèima državnih naslova Enduro motocross klubu „Buzet“ i njihovim èlanovima Marku Prodanu i Manuelu Èerneki te Sanjinu i Viliamu Prodanu, automobilistima „Buzet Autosporta“.

SPORT

NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA BUZETA U 2008. GODINI

Buzetski list37Buzetski list 36

K a d a j e g r u p i c a rukometn ih en tuz i jas ta p o è e t ko m d ev e d e s e t i h Buzetom l jepi la plakate „Vratimo slavu buzetskom rukometu“, ne bi li u svoje redove privukla što veæi broj mladih koju su spremni sudjelovati u ponovnom oživljavanju ovoga sporta u našem gradu, nitko se nije nadao da æe petnaestak godina kasnije ta slava prerasti u nastup u Premijer ligi, najelitnijem hrvatskom rukometnom natjecanju. Iako je u stvarnost o buzetskom premijerligaškom rukometu èak i do prije nekoliko mjeseci malo tko vjerovao, klub iz male sredine, uspio je dosanjati svoje snove.

SPORT

Rukometaši Buzeta ostvarili najveæiuspjeh u povijesti buzetskog sporta

Rukometna èarolijaSigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi, kaže predsjednik kluba Ðino Piuti

Siniša ŽULIÆ

Briljirali cijelu sezonu

Nakon odlièno odraðene jesenske sezone, Buzeæani su se pribojavali kako æe u nastavku prvenstva imati znatno teži zadatak, svjesni èinjenice da æe se gostujuæe momèadi više „napaliti“ na vodeæe buzetske rukometaše. No, kako su završili jesenski, d io rukometaš i Buzeta nastavili su na proljeæe te èetiri kola prije kraja prvenstva osigurali najvrjedniji rezultat u povijesti buzetskog sporta.

D o b r i m l i g a š k i m rezultatima pridodali su i novi naslov Kupa Istre. No, pobjeda u finalu protiv momèadi Umaga nije znaèila samo novi naslov u vitrinama buzetskog

rukometnog kolektiva, veæ i susret protiv najatraktivnijeg m o g u æ e g p r o t i v n i k a , z a g r e b a è k o g „ C r o a t i a osiguranja“, višestrukog državnog prvaka, koji u svojim r e d ov i m a i m a n a j b o l j e hrvatske reprezentativce, poput Vorija, Baliæa, Duvnjaka, Džombe, Valèiæa...

Prepuna dvorana

Susret sa „zagrebašima“ išèekivao se tjednima, pa je vods tvo k luba od luè i lo petstotinjak karata, koliko ima mjesta u dvorani pustiti u pretprodaju, što još nikada nije bio sluèaj za utakmice buzetskih rukometaša. Interes za utakmicu dodatno je

„ p o d g r i j a o “ p o s j e t rukometaša „CO Zagreba“ Buzetu dvadesetak dana ranije, te nedavno osvojena srebrna medalja na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Zagrebu. Kako se i oèekivalo, susret Buzeta i Zagreba, unatoè velikoj razlici u kvaliteti dvaju rivala, bila je prava rukometna fešta koju æe Buzet j o š d u g o p a m t i t i . Sedamstotinjak gledatelja, koji su uspjeli uæi u skuèenu buzetsku dvoranu i pratiti povijesni susret buzetskog momèadskog sporta napravilo j e o d l i è n u a t m o s fe r u , podržavajuæi buèno tijekom cijelog susreta obje momèadi. Veæ toga vikenda Buzeæani su na gostovanju u Solinu

Iako je Buzet možda najmanji grad koji je ikad i g r a o u n a j e l i t n i j e m r u k o m e t n o m r a z r e d u , podrškom kakvu su tijekom protekle tri sezone imali buzetski rukometaši ne može se zacijelo pohvaliti niti jedan klub u Hrvatskoj.

Snaga navijaèa

Organiziranim navijanjem na svim utakmicama, pa makar ponekad one imale i p r i j a t e l j s k i p r e d z n a k , b u z e t s k i „ P i n g u e n t u m forces“ stvarao je posebnu atmosferu u dvorani, a popraæeni su i najbitniji susreti za buzetsku momèad

na gostujuæim terenima. Bez obzira na matematièko osiguravanje plasmana u premijerligaško društvo, najvjerniji buzetski navijaèi os ta ju uz momèad do posljednjeg kola. Slavlje koje su povodom u laska u Premijer ligu priredili svojim

ljubimcima, kada je veliki karusel na èelu s kamionom prepunim igraèa i navijaèa, kružio gradom više od dva sata, da bi potom bio nastavl jen zajednièkom feštom, ostat æe svakako j e d a n o d n a j s v j e t l i j i h trenutaka buzetskog sporta.

p o b j e d o m p r o t i v drugoplasirane momèadi ljestvice praktièki osigurali ligaški naslov. Potvrda je stigla u domaæem susretu protiv Trogira, gdje su buzetski rukometaši i matematièki osigurali promociju u najelitniji hrvatski rukometni razred.

Mario Sirotiæ – najbolji odabir

Premijer liga velika je èast, ali i nova obveza za vodstvo buzetskih rukometaša. No, z a h v a l j u j u æ i r a n o m osiguravanju premijerligaškoj statusa vodstvu buzetskog kluba je ostalo nešto više v r e m e n a z a s l a g a n j e premijerligaškog mozaika.

- Sigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi. Trebaju nam još dva do tri igraèa da produžimo klupu, jer vidjelo se i u ovom susretu da rezervni igraèi imaju kvalitete dizati rezultat. Za razliku od ostalih klubova, mi u proteklim sezonama nismo dovodili zvuèna pojaèanja jer smo znali da se samo dobrom ekipnom igrom mogu stvarati ovakvi rezultati, što je naš trener Mario Sirotiæ napravio i mislim da je najveæi potez ove uprave upravo dovoðenje njega za vodi te l ja ek ipe – kaže predsjednik kluba Ðino Piuti.

RK »BUZET« I RK »CO ZAGREB«

SLAVLJE NAKON POTVRDE O ULASKA BUZETSKIH RUKOMETAŠA U PREMIJER LIGU ATMOSFERU JE DODATNO ZAGRIJALA BAKLJADA VJERNIH NAVIJAÈA

Buzetski list37Buzetski list 36

K a d a j e g r u p i c a rukometn ih en tuz i jas ta p o è e t ko m d ev e d e s e t i h Buzetom l jepi la plakate „Vratimo slavu buzetskom rukometu“, ne bi li u svoje redove privukla što veæi broj mladih koju su spremni sudjelovati u ponovnom oživljavanju ovoga sporta u našem gradu, nitko se nije nadao da æe petnaestak godina kasnije ta slava prerasti u nastup u Premijer ligi, najelitnijem hrvatskom rukometnom natjecanju. Iako je u stvarnost o buzetskom premijerligaškom rukometu èak i do prije nekoliko mjeseci malo tko vjerovao, klub iz male sredine, uspio je dosanjati svoje snove.

SPORT

Rukometaši Buzeta ostvarili najveæiuspjeh u povijesti buzetskog sporta

Rukometna èarolijaSigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi, kaže predsjednik kluba Ðino Piuti

Siniša ŽULIÆ

Briljirali cijelu sezonu

Nakon odlièno odraðene jesenske sezone, Buzeæani su se pribojavali kako æe u nastavku prvenstva imati znatno teži zadatak, svjesni èinjenice da æe se gostujuæe momèadi više „napaliti“ na vodeæe buzetske rukometaše. No, kako su završili jesenski, d io rukometaš i Buzeta nastavili su na proljeæe te èetiri kola prije kraja prvenstva osigurali najvrjedniji rezultat u povijesti buzetskog sporta.

D o b r i m l i g a š k i m rezultatima pridodali su i novi naslov Kupa Istre. No, pobjeda u finalu protiv momèadi Umaga nije znaèila samo novi naslov u vitrinama buzetskog

rukometnog kolektiva, veæ i susret protiv najatraktivnijeg m o g u æ e g p r o t i v n i k a , z a g r e b a è k o g „ C r o a t i a osiguranja“, višestrukog državnog prvaka, koji u svojim r e d ov i m a i m a n a j b o l j e hrvatske reprezentativce, poput Vorija, Baliæa, Duvnjaka, Džombe, Valèiæa...

Prepuna dvorana

Susret sa „zagrebašima“ išèekivao se tjednima, pa je vods tvo k luba od luè i lo petstotinjak karata, koliko ima mjesta u dvorani pustiti u pretprodaju, što još nikada nije bio sluèaj za utakmice buzetskih rukometaša. Interes za utakmicu dodatno je

„ p o d g r i j a o “ p o s j e t rukometaša „CO Zagreba“ Buzetu dvadesetak dana ranije, te nedavno osvojena srebrna medalja na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Zagrebu. Kako se i oèekivalo, susret Buzeta i Zagreba, unatoè velikoj razlici u kvaliteti dvaju rivala, bila je prava rukometna fešta koju æe Buzet j o š d u g o p a m t i t i . Sedamstotinjak gledatelja, koji su uspjeli uæi u skuèenu buzetsku dvoranu i pratiti povijesni susret buzetskog momèadskog sporta napravilo j e o d l i è n u a t m o s fe r u , podržavajuæi buèno tijekom cijelog susreta obje momèadi. Veæ toga vikenda Buzeæani su na gostovanju u Solinu

Iako je Buzet možda najmanji grad koji je ikad i g r a o u n a j e l i t n i j e m r u k o m e t n o m r a z r e d u , podrškom kakvu su tijekom protekle tri sezone imali buzetski rukometaši ne može se zacijelo pohvaliti niti jedan klub u Hrvatskoj.

Snaga navijaèa

Organiziranim navijanjem na svim utakmicama, pa makar ponekad one imale i p r i j a t e l j s k i p r e d z n a k , b u z e t s k i „ P i n g u e n t u m forces“ stvarao je posebnu atmosferu u dvorani, a popraæeni su i najbitniji susreti za buzetsku momèad

na gostujuæim terenima. Bez obzira na matematièko osiguravanje plasmana u premijerligaško društvo, najvjerniji buzetski navijaèi os ta ju uz momèad do posljednjeg kola. Slavlje koje su povodom u laska u Premijer ligu priredili svojim

ljubimcima, kada je veliki karusel na èelu s kamionom prepunim igraèa i navijaèa, kružio gradom više od dva sata, da bi potom bio nastavl jen zajednièkom feštom, ostat æe svakako j e d a n o d n a j s v j e t l i j i h trenutaka buzetskog sporta.

p o b j e d o m p r o t i v drugoplasirane momèadi ljestvice praktièki osigurali ligaški naslov. Potvrda je stigla u domaæem susretu protiv Trogira, gdje su buzetski rukometaši i matematièki osigurali promociju u najelitniji hrvatski rukometni razred.

Mario Sirotiæ – najbolji odabir

Premijer liga velika je èast, ali i nova obveza za vodstvo buzetskih rukometaša. No, z a h v a l j u j u æ i r a n o m osiguravanju premijerligaškoj statusa vodstvu buzetskog kluba je ostalo nešto više v r e m e n a z a s l a g a n j e premijerligaškog mozaika.

- Sigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi. Trebaju nam još dva do tri igraèa da produžimo klupu, jer vidjelo se i u ovom susretu da rezervni igraèi imaju kvalitete dizati rezultat. Za razliku od ostalih klubova, mi u proteklim sezonama nismo dovodili zvuèna pojaèanja jer smo znali da se samo dobrom ekipnom igrom mogu stvarati ovakvi rezultati, što je naš trener Mario Sirotiæ napravio i mislim da je najveæi potez ove uprave upravo dovoðenje njega za vodi te l ja ek ipe – kaže predsjednik kluba Ðino Piuti.

RK »BUZET« I RK »CO ZAGREB«

SLAVLJE NAKON POTVRDE O ULASKA BUZETSKIH RUKOMETAŠA U PREMIJER LIGU ATMOSFERU JE DODATNO ZAGRIJALA BAKLJADA VJERNIH NAVIJAÈA

Buzetski list39Buzetski list 38

Boæarski klub iz Roèkog Polja u protekla je tri desetljeæa od njegovog osnutka svakako jedan od predvodnika ovog popularnog sporta na Buzeštini. Vrijedni entuzijasti održali su klub u vrhu buzetskog boæanja tijekom svih trideset godina, a usprkos svojoj bogatoj povijesti, roèkopoljski boæari sada ispisuju najsvjetlije stranice svoje povijesti.

Èedomir Žuliæ prvi predsjednik

Kada se poèelo igrati na boæe u Roèkom Polju ne pamte ni najstariji žitelji ovog malog mjesta na istoènoj granici buzetske opæine. Zna se tek da je to bila jedna od igara koja je oduvijek okupljala i razveseljavala muškarce ovoga kraja. Ovdašnji ljudi radili su i školovali se u drugim mjestima, te tako u svoj kraj donosili nova pravila, pa i boæe. Interes za ovu sve popularniju igru rastao je meðu mladima, pa je tako 19. svibnja 1979. godine održana osnivaèka Skupština boæarskog kluba „Roèko Polje“, koji je tako postao prvi registrirani boæarski kolektiv na Buzeštini. Osnivaèkoj Skupštini prisustvovali su Vlado Nemarnik, Željko Nemarnik, Èedomir Žuliæ, Franko Krbavac, Renato Pavletiæ, Edi Glaviæ, Miloš Glaviæ, Bruno Fabris, Mario Rabak, Mario Grabar, Bruno Krbavac i Bruno Fabris. Toga dana udareni su temelji današnjem klubu, èiji je prvi predsjednik bio Èedomir Žuliæ.

Turnir èetvorki

Osim boæara iz Roèkog Polja, klub je od samih svojih poèetaka okupljao zaljubljenike u ovu igru i iz susjednih mjesta poput Lupoglava i Roèa. Veæ 23. lipnja iste godine

Tri desetljeæa najpopularnijeg sporta u Roèkom Polju

Generacije sjajnih boæaraNajveæi uspjeh kluba ostvaren je prije dvije godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu

Siniša ŽULIÆ

klub odigrava u Roèkom Polju svoju prvu prijateljsku utakmicu s boæarima iz Buzeta, a u isto vrijeme tada agilniji boæari Buzeštine razmatraju moguænosti o formiranju novih klubova te Boæarskog saveza Opæine Buzet. Boæarski klub „Roèko Polje“ je tada jedan od pravih propagatora boæanja u opæini, gdje odigrava prijateljske susrete u Buzetu, Roèu, Dolu i drugdje. Te godine 18. kolovoza po prvi puta se organizira turnir èetvorki pod nazivom „Rokova“, koji se kontinuirano održava do današnjih dana. Na turniru je sudjelovalo osam ekipa i to: Roèko Polje, Roè, Dol, Buzet, Štrped, Sveti Martin, i ekipa Vranja koja je bila pobjednik turnira, dok su domaæini zauzeli treæe mjesto.

«Rokova» glavni sponzor

Prvu pobjedu na nekom od turnira Roèkopoljci ostvaruju 14. listopada 1979. godine u Roèu, a iduæe se sezone pridružuju novoformiranoj ligi Opæine Buzet, gdje u konkurenciji 12 ekipa u prvoj godini natjecanja zauzimaju šesto mjesto. Godine 1982. klub osvaja prvo mjesto u Opæinskoj

ligi i tako stjeèe pravo natjecanja u meðuopæinskoj ligi, gdje 1986. godine osvaja naslov. Te se godine otvara još jedno boæalište koje su izgradili i financirali sami èlanovi kluba. Godine 1983. proširuje se sala za ples podno škole u Roèkom Polju, gdje mještani tradicionalno u drugoj polovici kolovoza slave blagdan Sv. Roka - Rokovu. Fešta povodom Rokove dugo je godina bila jedini izvor prihoda boæara iz Roèko Polja.

SPORT SPORTSKE VIJESTI

Najuspješnija 2007. godina

Veliki i nagli rezultatski uspon boæanja u Roèkom Polju poèinje prije šest godina, kada sponzorstvo nad klubom preuzima tvrtka „Istra Aluminij“ po kojoj je klub tada i dobio ime. Od Druge županijske lige Roèkopoljci su lagano krenuli osvajati natjecanja u kojima su sudjelovali. Najveæi uspjeh kluba ostvaren je 2007. godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu. Uz prvu ekipu, zbog brojnosti, klub ima i svoj drugi sastav koji je godinama bio prvak Buzetske boæarske lige.

O v o g o d i š n j a meðunarodna enduro utrka „Buzet 2009“ ponovno je okupila više od dvjestotinjak motociklista iz pet europskih zemalja, èime je Buzet zadržao status najbrojnije hrvatske utrke u ovoj motociklistièkoj d i s c i p l i n i . U z d r ž av n o prvenstvo, natjecanje se bodovalo za Meðunarodni enduro kup , p r vens tva Slovenije i Austrije te Alpe-

A d r i a k u p , a m e ð u dvjestotinjak motociklista iz pet europskih zemalja bilo je i nekoliko poznatih enduro vozaèa središnje Europe. Usprkos jakoj konkurenciji, p remi je rno ovogod išn je natjecanje pokazalo je kako ni naši motociklisti kvalitetom i brzinom ne zaostaju za svojim europskim kolegama. Itinerer se djelomièno razlikovao od dosadašnjih, prvenstveno jer

s u o r g a n i z a t o r i natjecanja iz Enduro m o t o c r o s s k l u b a „Buzet“ za ovu priliku prokrèili petnaestak kilometara neprohodnih šumskih putova. Pobjedu na utrci odnio je austrijski motociklist Markus Tischer, koji je t i j e ko m o b a d a n a pokazao najviše vještine i brzine. U buzetskom b la tu od i s ta rsk ih motociklista tijekom dva dana najbolje se snašao Marko Prodan, koji je zauzeo drugo mjesto ukupnog poretka i pobjedu u klasi E1, dok je treæi bio pulski motoc ik l i s t Rober t Vozila, takoðer èlan EMK „Buzet“. (sž)

Više od dvije stotine endurašau buzetskom blatu

U Krušvarima je poèetkom ožujka održan 9. Kup Grada Buzeta i proglašenje 1. i 2. Istarske Staroèeško lige u elektronièkom pikadu za sezonu 2008./09., a na kojoj je sudjelovalo deset ekipa s podruèja Istarske županije. Prvo mjesto je osvojila ekipa Sove Papaya iz Sovinjaka, drugo mjesto Abona iz Labina te treæe mjesto Sansaluti Rovinj. Fair play ekipa turnira je Sisley iz Škropeti.

Ekipa pikado kluba Sove Sovinjak Kup Grada Buzeta osvojila je po šesti put, od èega

tri godine za redom pa æe prijelazni pehar ostati u trajnom vlasništvu kluba iz Sovinjaka. Ovogodišnji Kup ostat æe zapisan i kao prvi Open kup Grada Buzeta, pošto je po prvi put u povijesti ovog n a t j e c a n j a t u r n i r b i o otvorenog tipa.

U sklopu turnira održano je i p ro g l a š e n j e I s t a r s ke Staroèeško lige. U 2. ligi Buzet je osvojio 2. mjesto, a u prvoj ligi Sove Sovinjak prvo mjesto. Osvajanjem naslova prvaka ekipa Sove Sovinjak je na prvenstvu Hrvatske,

održanom u Požegi 18. i 19. travnja predstavljala Grad Buzet i Istarsku županiju.

Za Sove Sovinjak u sezoni 2008./09. su nastupali :

Sove opet šampioni

Goran Krota - izbornik, Mirjan Èerneka – kapetan, Danijel Krbavac, Klaudio Fabijanèiæ, Kristijan Klariæ, Davide Bosich, Vladimir Herak i Vinko Prodan. (sž)      

Na prvenstvu Grada B u z e t a u s t r e l j a š t v u serijskom zraènom puškom, održanom krajem sijeènja u b u z e t s k o j s t r e l j a n i , smještenoj ispod policijske postaje, najuspješniji je bio èetrnaestogodišnji Fi l ip Brnobiæ.

Mladi Brnobiæ je u dvije serije sa 20 metaka ostvario 185 bodova, što je za deset k rugova b i lo bol je od drugoplasiranog Marina

Merliæa, dok je treæe mjesto pripalo Ivanu Desantolu. Osim gradskog prvenstva, èlanovi kluba organizatora nat jecanja, Strel jaèkog društva “Augustin Vivoda”, u proteklom su razdoblju sudjeloval i na mnogim natjecanjima, a dodatno je opremljena i streljana. Uz è e t i r i p o k r e t n e m ete , nedavno je nabavljena i elektronska meta. (sž)   

Filip Brnobiæ najbolji strijelac  

POBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IHPOBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IH

EKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈUEKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈU

„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE

NA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINENA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINE

Buzetski list39Buzetski list 38

Boæarski klub iz Roèkog Polja u protekla je tri desetljeæa od njegovog osnutka svakako jedan od predvodnika ovog popularnog sporta na Buzeštini. Vrijedni entuzijasti održali su klub u vrhu buzetskog boæanja tijekom svih trideset godina, a usprkos svojoj bogatoj povijesti, roèkopoljski boæari sada ispisuju najsvjetlije stranice svoje povijesti.

Èedomir Žuliæ prvi predsjednik

Kada se poèelo igrati na boæe u Roèkom Polju ne pamte ni najstariji žitelji ovog malog mjesta na istoènoj granici buzetske opæine. Zna se tek da je to bila jedna od igara koja je oduvijek okupljala i razveseljavala muškarce ovoga kraja. Ovdašnji ljudi radili su i školovali se u drugim mjestima, te tako u svoj kraj donosili nova pravila, pa i boæe. Interes za ovu sve popularniju igru rastao je meðu mladima, pa je tako 19. svibnja 1979. godine održana osnivaèka Skupština boæarskog kluba „Roèko Polje“, koji je tako postao prvi registrirani boæarski kolektiv na Buzeštini. Osnivaèkoj Skupštini prisustvovali su Vlado Nemarnik, Željko Nemarnik, Èedomir Žuliæ, Franko Krbavac, Renato Pavletiæ, Edi Glaviæ, Miloš Glaviæ, Bruno Fabris, Mario Rabak, Mario Grabar, Bruno Krbavac i Bruno Fabris. Toga dana udareni su temelji današnjem klubu, èiji je prvi predsjednik bio Èedomir Žuliæ.

Turnir èetvorki

Osim boæara iz Roèkog Polja, klub je od samih svojih poèetaka okupljao zaljubljenike u ovu igru i iz susjednih mjesta poput Lupoglava i Roèa. Veæ 23. lipnja iste godine

Tri desetljeæa najpopularnijeg sporta u Roèkom Polju

Generacije sjajnih boæaraNajveæi uspjeh kluba ostvaren je prije dvije godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu

Siniša ŽULIÆ

klub odigrava u Roèkom Polju svoju prvu prijateljsku utakmicu s boæarima iz Buzeta, a u isto vrijeme tada agilniji boæari Buzeštine razmatraju moguænosti o formiranju novih klubova te Boæarskog saveza Opæine Buzet. Boæarski klub „Roèko Polje“ je tada jedan od pravih propagatora boæanja u opæini, gdje odigrava prijateljske susrete u Buzetu, Roèu, Dolu i drugdje. Te godine 18. kolovoza po prvi puta se organizira turnir èetvorki pod nazivom „Rokova“, koji se kontinuirano održava do današnjih dana. Na turniru je sudjelovalo osam ekipa i to: Roèko Polje, Roè, Dol, Buzet, Štrped, Sveti Martin, i ekipa Vranja koja je bila pobjednik turnira, dok su domaæini zauzeli treæe mjesto.

«Rokova» glavni sponzor

Prvu pobjedu na nekom od turnira Roèkopoljci ostvaruju 14. listopada 1979. godine u Roèu, a iduæe se sezone pridružuju novoformiranoj ligi Opæine Buzet, gdje u konkurenciji 12 ekipa u prvoj godini natjecanja zauzimaju šesto mjesto. Godine 1982. klub osvaja prvo mjesto u Opæinskoj

ligi i tako stjeèe pravo natjecanja u meðuopæinskoj ligi, gdje 1986. godine osvaja naslov. Te se godine otvara još jedno boæalište koje su izgradili i financirali sami èlanovi kluba. Godine 1983. proširuje se sala za ples podno škole u Roèkom Polju, gdje mještani tradicionalno u drugoj polovici kolovoza slave blagdan Sv. Roka - Rokovu. Fešta povodom Rokove dugo je godina bila jedini izvor prihoda boæara iz Roèko Polja.

SPORT SPORTSKE VIJESTI

Najuspješnija 2007. godina

Veliki i nagli rezultatski uspon boæanja u Roèkom Polju poèinje prije šest godina, kada sponzorstvo nad klubom preuzima tvrtka „Istra Aluminij“ po kojoj je klub tada i dobio ime. Od Druge županijske lige Roèkopoljci su lagano krenuli osvajati natjecanja u kojima su sudjelovali. Najveæi uspjeh kluba ostvaren je 2007. godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu. Uz prvu ekipu, zbog brojnosti, klub ima i svoj drugi sastav koji je godinama bio prvak Buzetske boæarske lige.

O v o g o d i š n j a meðunarodna enduro utrka „Buzet 2009“ ponovno je okupila više od dvjestotinjak motociklista iz pet europskih zemalja, èime je Buzet zadržao status najbrojnije hrvatske utrke u ovoj motociklistièkoj d i s c i p l i n i . U z d r ž av n o prvenstvo, natjecanje se bodovalo za Meðunarodni enduro kup , p r vens tva Slovenije i Austrije te Alpe-

A d r i a k u p , a m e ð u dvjestotinjak motociklista iz pet europskih zemalja bilo je i nekoliko poznatih enduro vozaèa središnje Europe. Usprkos jakoj konkurenciji, p remi je rno ovogod išn je natjecanje pokazalo je kako ni naši motociklisti kvalitetom i brzinom ne zaostaju za svojim europskim kolegama. Itinerer se djelomièno razlikovao od dosadašnjih, prvenstveno jer

s u o r g a n i z a t o r i natjecanja iz Enduro m o t o c r o s s k l u b a „Buzet“ za ovu priliku prokrèili petnaestak kilometara neprohodnih šumskih putova. Pobjedu na utrci odnio je austrijski motociklist Markus Tischer, koji je t i j e ko m o b a d a n a pokazao najviše vještine i brzine. U buzetskom b la tu od i s ta rsk ih motociklista tijekom dva dana najbolje se snašao Marko Prodan, koji je zauzeo drugo mjesto ukupnog poretka i pobjedu u klasi E1, dok je treæi bio pulski motoc ik l i s t Rober t Vozila, takoðer èlan EMK „Buzet“. (sž)

Više od dvije stotine endurašau buzetskom blatu

U Krušvarima je poèetkom ožujka održan 9. Kup Grada Buzeta i proglašenje 1. i 2. Istarske Staroèeško lige u elektronièkom pikadu za sezonu 2008./09., a na kojoj je sudjelovalo deset ekipa s podruèja Istarske županije. Prvo mjesto je osvojila ekipa Sove Papaya iz Sovinjaka, drugo mjesto Abona iz Labina te treæe mjesto Sansaluti Rovinj. Fair play ekipa turnira je Sisley iz Škropeti.

Ekipa pikado kluba Sove Sovinjak Kup Grada Buzeta osvojila je po šesti put, od èega

tri godine za redom pa æe prijelazni pehar ostati u trajnom vlasništvu kluba iz Sovinjaka. Ovogodišnji Kup ostat æe zapisan i kao prvi Open kup Grada Buzeta, pošto je po prvi put u povijesti ovog n a t j e c a n j a t u r n i r b i o otvorenog tipa.

U sklopu turnira održano je i p ro g l a š e n j e I s t a r s ke Staroèeško lige. U 2. ligi Buzet je osvojio 2. mjesto, a u prvoj ligi Sove Sovinjak prvo mjesto. Osvajanjem naslova prvaka ekipa Sove Sovinjak je na prvenstvu Hrvatske,

održanom u Požegi 18. i 19. travnja predstavljala Grad Buzet i Istarsku županiju.

Za Sove Sovinjak u sezoni 2008./09. su nastupali :

Sove opet šampioni

Goran Krota - izbornik, Mirjan Èerneka – kapetan, Danijel Krbavac, Klaudio Fabijanèiæ, Kristijan Klariæ, Davide Bosich, Vladimir Herak i Vinko Prodan. (sž)      

Na prvenstvu Grada B u z e t a u s t r e l j a š t v u serijskom zraènom puškom, održanom krajem sijeènja u b u z e t s k o j s t r e l j a n i , smještenoj ispod policijske postaje, najuspješniji je bio èetrnaestogodišnji Fi l ip Brnobiæ.

Mladi Brnobiæ je u dvije serije sa 20 metaka ostvario 185 bodova, što je za deset k rugova b i lo bol je od drugoplasiranog Marina

Merliæa, dok je treæe mjesto pripalo Ivanu Desantolu. Osim gradskog prvenstva, èlanovi kluba organizatora nat jecanja, Strel jaèkog društva “Augustin Vivoda”, u proteklom su razdoblju sudjeloval i na mnogim natjecanjima, a dodatno je opremljena i streljana. Uz è e t i r i p o k r e t n e m ete , nedavno je nabavljena i elektronska meta. (sž)   

Filip Brnobiæ najbolji strijelac  

POBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IHPOBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IH

EKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈUEKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈU

„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE

NA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINENA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINE

Buzetski list 40 Buzetski list41

P r e d š k o l s k a d j e c a , polaznici Djeèjeg vr tiæa « G r d e l i n » , p r a t e s v a dogaðanja u gradu i okolici. Tako su odluèili, zajedno s odgojiteljicama, posjetiti izložbu u povodu 4. Dana meda u Pazinu.

Mali „pèelari“

Kako bi se što bolje upoznali sa životom pèela i vrijednostima proizvoda koje d o b i va m o z a h v a l j u j uæ i

Što kad kazalište neæe u Buzet?

Srednjoškolci na predstaveu RijekuP r i j evo z o r g a n i z i r a S r e d n j a š k o l a , a inicijativu je pokrenula profesorica engleskog jezika Gabrijela Jerman. Odziv uèenika je velik

Piše: Mila NEŽIÆ i Nikolina GRŽINIÆ

Snimila: Mia ŽUDIÆ

OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE

Kako se uèenike što više nastoji kulturno uzdizati Srednja škola Buzet organizira posjete predstavama koje se održavaju u HNK „Ivan pl. Zajc“ u Rijeci. Ova zabavna i nadasve edukativna inicijativa p o t e k l a j e o d s t r a n e profesorice engleskog jezika Gabrijele Jerman. Ovisno o ponudi, ''izleti'' u kazalište mogu se svesti na otprilike jednom mjeseèno, što je svakako premalo za buzetske srednjoškolce. Cijena karata iznosi prihvatljivih tridesetak kuna, a do Rijeke buduæi i n t e l e k t u a l c i p u t u j u p r e k r a s n i m r u ž i è a s t i m autobusom. Pošto u Buzetu nema mnogo prigoda za pogledati predstavu, odziv uèenika je velik. Buzetske gimnazijalce upitali smo što misle o neuobièajenom naèinu provoðenja subotnje veèeri, odnosno što oni misle o odlascima u kazalište, je li im bitno da u predstavi glume poznate osobe, što misle o cenzuriranju istih i trebaju li se u gradu održavati predstave sliène onim rijeèkima:

Matia Vukoviæ

Lijepo je što posjeæujemo kazalište. Svakako treba s time i nastaviti! Od predstava

mi se najviše sviðaju komedije, moraju biti zabavne, ali i edukativne. Nije mi važno glume li zvuèna imena, bitan mi je tijek radnje. Što se tièe Buzeta, mislim da gradu nije potrebno kazalište jer bi samo oni starije životne dobi bili zainteresirani.

Mia Lukiæ

Kada krenem na fakultet èešæe æu posjeæivati predstave jer æu tada imati više vremena. Cijene su skroz u redu, prihvatljive. Ponuda bi ipak trebala biti malo raznovrsnija. Da bih mogla reæi kako mi se predstava svidjela, morala bi biti duhovita i zanimljiva. Ne p r e v i š e n a p o r n a n e g o opuštajuæa. Mislim da ne bi

smjeli cenzurirati predstave jer je stvarnost okrutna i treba je prikazati na realan naèin, tj. onako kakvom ju je redatelj zamislio. U Buzetu bi trebalo organizirati više predstava, jer je to sredina koja teži k u l t u r n o m u z d i z a n j u . Pogotovo gimnazijalci (buduæi intelektualci) i drugi mladi.

Marina Tomišiæ

Kada krenem na fakultet neæu imati toliko vremena za odlazak u kazalište. Ponuda predstava je dobra, ipak smo sami odabirali što æemo gledati. Cijena ulaznica je pr ihvat l j i va , a l i ipak s p r i j e v o z o m , z a n a s srednjoškolce, iziskuje poveæi izdatak. Predstave ne treba

cenzurirati jer ona tada gubi na smislu i ne uspiju se prikazati prvotne zamisli redatelja.

Ivana Rašpoliæ

Mislim da je kazalište super! Kulturno se uzdižemo i ujedno lijepo zabavljamo. Predstava koja mi je ostala u s j e æ a n j u s v a k a k o j e ''Nunsense''. Bila je duhovita i zanimljiva. Mislim da bi trebalo uvesti obvezne posjete kazalištu, kako za srednje, tako i za osnovne škole. Nadamo se da æemo nastaviti s posjeæivanjem kazališta, jer veæ kad neæe kazalište kod nas, moramo mi do njega!

„Grdelini“ na izložbi u Pazinu

Sloniæi i Paèiæi uèili o pèelamaMališane je o životu pèela poduèio buzetski pèelar Željko Sirotiæ, a posjetili su i izložbu 4. Dana meda u Pazinu

Marija ÈRNAC

marljivom radu tih kukaca i pèelara, skupine «Sloniæi» i «Paèiæi» pozvali su u vrtiæ pèelara Željka Sirotiæa. On je djeci na pristupaèan naèin prièao o pèelama te s velikim

entuzijazmom odgovarao na m n o g o b r o j n a p i t a n j a m a l i š a n a . D j e c a s u razg ledavala pèe larsku opremu, saæe, košnicu, alat i oblaèili se u pèelarsko odijelo,

a nakon svega zasladila se medom koji im je pèelar poklonio.

Po znanje u Pazin

N a s t av a k e d u ka c i j e uslijedio je u Pazinu na netom održanoj izložbi 4. Dani meda. Tamo su mališani s velikim interesom razgledali staklene košnice, prepune marljivih životinja. Nakon razgledanja izložbe degustirali su razne vrste meda.

Matia Vukoviæ,2. razred, opæa gimnazija

Mia Lukiæ,4. razred, opæa gimnazija

Ivana Rašpoliæ,4. g razred, opæa gimnazija

Marina Tomišiæ,2. g razred, opæa gimnazija

MARINA I MATIAMIA I IVANA

PÈELAR ŽELJKO SIROTIÆ UÈIO JE MALIŠANE KAKO PÈELE PRAVE MED

Buzetski list 40 Buzetski list41

P r e d š k o l s k a d j e c a , polaznici Djeèjeg vr tiæa « G r d e l i n » , p r a t e s v a dogaðanja u gradu i okolici. Tako su odluèili, zajedno s odgojiteljicama, posjetiti izložbu u povodu 4. Dana meda u Pazinu.

Mali „pèelari“

Kako bi se što bolje upoznali sa životom pèela i vrijednostima proizvoda koje d o b i va m o z a h v a l j u j uæ i

Što kad kazalište neæe u Buzet?

Srednjoškolci na predstaveu RijekuP r i j evo z o r g a n i z i r a S r e d n j a š k o l a , a inicijativu je pokrenula profesorica engleskog jezika Gabrijela Jerman. Odziv uèenika je velik

Piše: Mila NEŽIÆ i Nikolina GRŽINIÆ

Snimila: Mia ŽUDIÆ

OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE

Kako se uèenike što više nastoji kulturno uzdizati Srednja škola Buzet organizira posjete predstavama koje se održavaju u HNK „Ivan pl. Zajc“ u Rijeci. Ova zabavna i nadasve edukativna inicijativa p o t e k l a j e o d s t r a n e profesorice engleskog jezika Gabrijele Jerman. Ovisno o ponudi, ''izleti'' u kazalište mogu se svesti na otprilike jednom mjeseèno, što je svakako premalo za buzetske srednjoškolce. Cijena karata iznosi prihvatljivih tridesetak kuna, a do Rijeke buduæi i n t e l e k t u a l c i p u t u j u p r e k r a s n i m r u ž i è a s t i m autobusom. Pošto u Buzetu nema mnogo prigoda za pogledati predstavu, odziv uèenika je velik. Buzetske gimnazijalce upitali smo što misle o neuobièajenom naèinu provoðenja subotnje veèeri, odnosno što oni misle o odlascima u kazalište, je li im bitno da u predstavi glume poznate osobe, što misle o cenzuriranju istih i trebaju li se u gradu održavati predstave sliène onim rijeèkima:

Matia Vukoviæ

Lijepo je što posjeæujemo kazalište. Svakako treba s time i nastaviti! Od predstava

mi se najviše sviðaju komedije, moraju biti zabavne, ali i edukativne. Nije mi važno glume li zvuèna imena, bitan mi je tijek radnje. Što se tièe Buzeta, mislim da gradu nije potrebno kazalište jer bi samo oni starije životne dobi bili zainteresirani.

Mia Lukiæ

Kada krenem na fakultet èešæe æu posjeæivati predstave jer æu tada imati više vremena. Cijene su skroz u redu, prihvatljive. Ponuda bi ipak trebala biti malo raznovrsnija. Da bih mogla reæi kako mi se predstava svidjela, morala bi biti duhovita i zanimljiva. Ne p r e v i š e n a p o r n a n e g o opuštajuæa. Mislim da ne bi

smjeli cenzurirati predstave jer je stvarnost okrutna i treba je prikazati na realan naèin, tj. onako kakvom ju je redatelj zamislio. U Buzetu bi trebalo organizirati više predstava, jer je to sredina koja teži k u l t u r n o m u z d i z a n j u . Pogotovo gimnazijalci (buduæi intelektualci) i drugi mladi.

Marina Tomišiæ

Kada krenem na fakultet neæu imati toliko vremena za odlazak u kazalište. Ponuda predstava je dobra, ipak smo sami odabirali što æemo gledati. Cijena ulaznica je pr ihvat l j i va , a l i ipak s p r i j e v o z o m , z a n a s srednjoškolce, iziskuje poveæi izdatak. Predstave ne treba

cenzurirati jer ona tada gubi na smislu i ne uspiju se prikazati prvotne zamisli redatelja.

Ivana Rašpoliæ

Mislim da je kazalište super! Kulturno se uzdižemo i ujedno lijepo zabavljamo. Predstava koja mi je ostala u s j e æ a n j u s v a k a k o j e ''Nunsense''. Bila je duhovita i zanimljiva. Mislim da bi trebalo uvesti obvezne posjete kazalištu, kako za srednje, tako i za osnovne škole. Nadamo se da æemo nastaviti s posjeæivanjem kazališta, jer veæ kad neæe kazalište kod nas, moramo mi do njega!

„Grdelini“ na izložbi u Pazinu

Sloniæi i Paèiæi uèili o pèelamaMališane je o životu pèela poduèio buzetski pèelar Željko Sirotiæ, a posjetili su i izložbu 4. Dana meda u Pazinu

Marija ÈRNAC

marljivom radu tih kukaca i pèelara, skupine «Sloniæi» i «Paèiæi» pozvali su u vrtiæ pèelara Željka Sirotiæa. On je djeci na pristupaèan naèin prièao o pèelama te s velikim

entuzijazmom odgovarao na m n o g o b r o j n a p i t a n j a m a l i š a n a . D j e c a s u razg ledavala pèe larsku opremu, saæe, košnicu, alat i oblaèili se u pèelarsko odijelo,

a nakon svega zasladila se medom koji im je pèelar poklonio.

Po znanje u Pazin

N a s t av a k e d u ka c i j e uslijedio je u Pazinu na netom održanoj izložbi 4. Dani meda. Tamo su mališani s velikim interesom razgledali staklene košnice, prepune marljivih životinja. Nakon razgledanja izložbe degustirali su razne vrste meda.

Matia Vukoviæ,2. razred, opæa gimnazija

Mia Lukiæ,4. razred, opæa gimnazija

Ivana Rašpoliæ,4. g razred, opæa gimnazija

Marina Tomišiæ,2. g razred, opæa gimnazija

MARINA I MATIAMIA I IVANA

PÈELAR ŽELJKO SIROTIÆ UÈIO JE MALIŠANE KAKO PÈELE PRAVE MED

42

Radionicu je pohaðalo 26 mališana koji su stekli zavidno znanje

Radionica “Dinosauri izumrli gmazovi”

T-Rex u osnovnoj školi

Ana PISAK

Poèetkom jeseni uèenici Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» u Buzetu dobili su novu knjižnicu, onakvu kakvu su godinama priželjkivali. Prekrasan, prozraèan i stotinjak èetvornih metara veliki prostor osnovnoškolci rado posjeæuju no, ipak, knjižnica prepuna prièa i bajki najdraža je prvašiæima. Da je doista rijeè o prostoru iz snova, dokazuje radionica pod nazivom “Dinosauri izumrli gmazovi”, kojom su se mališani vratili u prethistorijsko doba i upoznali se životnim navikama te karakteristikama tih davno izumrlih životinja.

Knjižnièarkina ideja

Na ideju o pouènom i nadasve edukativnom naèinu zabave došla je knjižnièarka škole Mirjana Krbavèiæ. Ona je, kaže, samo pratila interese mališana. Tako se radionici odmah odazvalo 26 ðaka, uzrasta od prvog do treæeg razreda. «Nastava» o dinosaurima poèela je u Mjesecu knjige i trajala sve do kraja sijeènja, kada je u holu škole uprilièena izložba radova, a u prisutnosti roditelja sveèano su podijeljene i pohvalnica za sudjelovanje. Radionica je održana pet puta, uglavnom utorkom popodne, u trajanju od 60 minuta.

Odlièni poznavatelji životinja

Kako je teklo vraæanja osnovnoškolaca u prethistorijsko doba otkrila nam je knjižnièarka Mirjana. - Najprije smo iz knjiga, enciklopedija, slikovnica i èasopisa iz knjižnice prikupili l iteraturu o dinosaurima. Sljedeæu radionicu uèenici su obogatili i svojim knjigama koje smo zajednièki koristili i izmjenjivali. Osim toga, uèenici su o davno izumrlim životinjama gledali isjeèke filmova, crtane filmove, slagali su puzzle te usvojeno znanje prenosili na papir. Zatim smo napravili i zajednièku izložbu. Pored pisanog materijala, izložili smo i figure izumrlih gmazova. Figure su djeci služile da lakše zapamte njihova imena, da nauèe koji je od njih biljojed a koji mesojed te koji od njih živi u vodi, a koji na kopnu. Èitajuæi i tražeæi podatke o tome koji je bio najviši,

najduži i najopasniji vratili smo se u daleku prošlost uz jedno veliko pitanje „Što se dogodilo i zašto su dinosauri izumrli?“, isprièala nam je Mirjana. Dodaje kako su se neki pokazali kao dobri poznavatelji ovih prahistorijskih životinja.

Pomogli su i roditelji

No prièi ovdje nije kraj. Jer, nakon teorije uslijedila je i praksa. U cilju da svojoj djeci pripomognu u realizaciji maštovitog projekta - izradi dinosaura od papira - u radionicu su ukljuèeni i roditelji. – Svaki je uèenik dobio karton i upute o izradi. Kako zadatak iziskuje rezanje kartona skalpelom, bila je potrebna i pomoæ roditelja. Dinosaure smo dovršili kaširanjem, a zatim smo ih, uz pomoæ vrijednih mama i obojili. Na taj smo naèin izradili 26 prekrasnih i razlièitih životinja koje krase našu izložbu u holu škole, istièe Mirjana. Izložba je dodatno bila upotpunjena vulkanom, jezerom, svemirom, p lan inama, b i l jkama, kamenjem… U njez inoj pr ipremi sudjelovali su i uèenici 8. razreda: Mateo Brenko, Leo Sirotiæ i Lana Drašèiæ. Pozadinu su oslikali uèenici likovno-scenske grupe s uèiteljicom Snježanom Brozolo.

Dinolandia

Veliki i malidebeli i tankiopasni su svi

dinosauri u Dinolandiji.

U sredini vulkanveliki i crveniz njega vrela

lava izlazilava juri dinosaurima se žuri.

Dinosauri našilijepi su svi

zbog toga Sretni smo mi!

Pjesmu su napisali uèenici 2. razreda.

Luka Krulèiæ (8)Dinosauri su izumrli davno. Živjeli su prije mnogo godina, u džungli. Bili su veliki kao naša š k o l a , a d u g a è k i k a o nogometno igralište.

Noel Paladin (8)Izumrlog gmaza sam izradio pomoæu kartona, ljepila, papira, selotejpa i boja. Radio sam ga dva sata. Najviše mi se sviða Tiranosaur Rex, jer je bio najveæi.

Elian JermanDinosauri su izumrli nakon što je na Zemlju pao meteor. Od više tona teških životinja ostale su samo njihove kosti. Neki su uspjeli preživjeti. Danas ih možemo vidjeti u obliku ptica.

Ela PahorMnogi znanstvenici danas prouèavaju dinosaure. Voljela bih posjetiti neki muzej u kojem se nalaze životinjski ostaci. Mislim da su živjeli i na podruèju Buzeta.

Mali znanstvenici

Uèenici polaznici : Marin Mikolj, Ernest Nežiæ, Ivana F lego , Bea t t r i ce -Noe la Paladin, Anthea-Lisa Grbac, Sven Marmiliæ, Edi Guštin, Luka Krulèiæ, Stefan Jakac, Elian Jerman, Paulo Krbavèiæ, Noel Paladin, Antonio Kajin, Katia Kmet, Toni Bermanec, Korina Zugan, Kelly Klariæ, Martin Jermaniš, Lorena Beletiæ, Kristina Šupak, Emili Vivoda, Ramona Franoliæ, Lucija Ritoša, Ela Pahor i Mateo Jerman.

Buzetski list43

OBRAZOVANJE

42

Radionicu je pohaðalo 26 mališana koji su stekli zavidno znanje

Radionica “Dinosauri izumrli gmazovi”

T-Rex u osnovnoj školi

Ana PISAK

Poèetkom jeseni uèenici Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» u Buzetu dobili su novu knjižnicu, onakvu kakvu su godinama priželjkivali. Prekrasan, prozraèan i stotinjak èetvornih metara veliki prostor osnovnoškolci rado posjeæuju no, ipak, knjižnica prepuna prièa i bajki najdraža je prvašiæima. Da je doista rijeè o prostoru iz snova, dokazuje radionica pod nazivom “Dinosauri izumrli gmazovi”, kojom su se mališani vratili u prethistorijsko doba i upoznali se životnim navikama te karakteristikama tih davno izumrlih životinja.

Knjižnièarkina ideja

Na ideju o pouènom i nadasve edukativnom naèinu zabave došla je knjižnièarka škole Mirjana Krbavèiæ. Ona je, kaže, samo pratila interese mališana. Tako se radionici odmah odazvalo 26 ðaka, uzrasta od prvog do treæeg razreda. «Nastava» o dinosaurima poèela je u Mjesecu knjige i trajala sve do kraja sijeènja, kada je u holu škole uprilièena izložba radova, a u prisutnosti roditelja sveèano su podijeljene i pohvalnica za sudjelovanje. Radionica je održana pet puta, uglavnom utorkom popodne, u trajanju od 60 minuta.

Odlièni poznavatelji životinja

Kako je teklo vraæanja osnovnoškolaca u prethistorijsko doba otkrila nam je knjižnièarka Mirjana. - Najprije smo iz knjiga, enciklopedija, slikovnica i èasopisa iz knjižnice prikupili l iteraturu o dinosaurima. Sljedeæu radionicu uèenici su obogatili i svojim knjigama koje smo zajednièki koristili i izmjenjivali. Osim toga, uèenici su o davno izumrlim životinjama gledali isjeèke filmova, crtane filmove, slagali su puzzle te usvojeno znanje prenosili na papir. Zatim smo napravili i zajednièku izložbu. Pored pisanog materijala, izložili smo i figure izumrlih gmazova. Figure su djeci služile da lakše zapamte njihova imena, da nauèe koji je od njih biljojed a koji mesojed te koji od njih živi u vodi, a koji na kopnu. Èitajuæi i tražeæi podatke o tome koji je bio najviši,

najduži i najopasniji vratili smo se u daleku prošlost uz jedno veliko pitanje „Što se dogodilo i zašto su dinosauri izumrli?“, isprièala nam je Mirjana. Dodaje kako su se neki pokazali kao dobri poznavatelji ovih prahistorijskih životinja.

Pomogli su i roditelji

No prièi ovdje nije kraj. Jer, nakon teorije uslijedila je i praksa. U cilju da svojoj djeci pripomognu u realizaciji maštovitog projekta - izradi dinosaura od papira - u radionicu su ukljuèeni i roditelji. – Svaki je uèenik dobio karton i upute o izradi. Kako zadatak iziskuje rezanje kartona skalpelom, bila je potrebna i pomoæ roditelja. Dinosaure smo dovršili kaširanjem, a zatim smo ih, uz pomoæ vrijednih mama i obojili. Na taj smo naèin izradili 26 prekrasnih i razlièitih životinja koje krase našu izložbu u holu škole, istièe Mirjana. Izložba je dodatno bila upotpunjena vulkanom, jezerom, svemirom, p lan inama, b i l jkama, kamenjem… U njez inoj pr ipremi sudjelovali su i uèenici 8. razreda: Mateo Brenko, Leo Sirotiæ i Lana Drašèiæ. Pozadinu su oslikali uèenici likovno-scenske grupe s uèiteljicom Snježanom Brozolo.

Dinolandia

Veliki i malidebeli i tankiopasni su svi

dinosauri u Dinolandiji.

U sredini vulkanveliki i crveniz njega vrela

lava izlazilava juri dinosaurima se žuri.

Dinosauri našilijepi su svi

zbog toga Sretni smo mi!

Pjesmu su napisali uèenici 2. razreda.

Luka Krulèiæ (8)Dinosauri su izumrli davno. Živjeli su prije mnogo godina, u džungli. Bili su veliki kao naša š k o l a , a d u g a è k i k a o nogometno igralište.

Noel Paladin (8)Izumrlog gmaza sam izradio pomoæu kartona, ljepila, papira, selotejpa i boja. Radio sam ga dva sata. Najviše mi se sviða Tiranosaur Rex, jer je bio najveæi.

Elian JermanDinosauri su izumrli nakon što je na Zemlju pao meteor. Od više tona teških životinja ostale su samo njihove kosti. Neki su uspjeli preživjeti. Danas ih možemo vidjeti u obliku ptica.

Ela PahorMnogi znanstvenici danas prouèavaju dinosaure. Voljela bih posjetiti neki muzej u kojem se nalaze životinjski ostaci. Mislim da su živjeli i na podruèju Buzeta.

Mali znanstvenici

Uèenici polaznici : Marin Mikolj, Ernest Nežiæ, Ivana F lego , Bea t t r i ce -Noe la Paladin, Anthea-Lisa Grbac, Sven Marmiliæ, Edi Guštin, Luka Krulèiæ, Stefan Jakac, Elian Jerman, Paulo Krbavèiæ, Noel Paladin, Antonio Kajin, Katia Kmet, Toni Bermanec, Korina Zugan, Kelly Klariæ, Martin Jermaniš, Lorena Beletiæ, Kristina Šupak, Emili Vivoda, Ramona Franoliæ, Lucija Ritoša, Ela Pahor i Mateo Jerman.

Buzetski list43

OBRAZOVANJE

Buzetski list 44

U saniranoj opæinskoj kuæi bit æe prostora i za aktivnosti turistièkog ureda, mladih i žena te etno zbirku tog kraja

G o t o v o d a n e m a posjetitelja koji dolaskom u Lanišæe ne primijete veliku žuto zdanje. Rijeè je, naravno, o zgradi u kojoj od 1993. godine Opæina Lanišæe ima sjedište, a koja je nedavno u potpunosti rekonstruirana. Od naèelnika Lanišæa Nevena Mikca saznajemo kako su radovi zapoèeti u svibnju protekle godine dok je sveèanost otvaranja zgrade planirana nakon Uskršnjih blagdana.

Više od 300 kvadrata

- Radovi, vrijedni dva milijuna kuna, obuhvatili su sanaciju cijele zgrade. Tako je m i j e n j a n a m e ð u k a t n a konstrukcija prizemlja, prvoga kata i tavanskog prostora, dok je krovište u potpunosti

Postupak pripreme:

Kruh, star nekoliko dana, naribati ili usitniti kroz cjedilo. Važno je odvojiti koru od meèe. Koristi se samo meèa. Na naribani kruh dodaju se jaja, ribani sir, zaèini i masnoæa. Zatim se sve skupa pomiješa i ostavi da stoji oko pola sata.

ÆIÆSKI LIST

Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe

Suvremen prostor za rad uprave

Ana PISAK

napravljeno novo. Raspored prostija je takoðer izmijenjen, a v a n j s ko s t u b i š t e j e zamijenjeno unutarnjim. Promijenjena je sva vanjska i unutarnja stolarija. Prostor n e k a d a š n j e t r g o v i n e pretvoren je u urede za potrebe rada opæinske uprave. Na zgradi je napravljena i nova f a s a d a , a d e r u t n u nadstrešnicu nadomjestila je velika terasa, površine 45 èetvornih metara, pojašnjava Neven Mikac naglašavajuæi kako je na taj naèin Opæina dobila 310 kvadrata korisne površine.

Mjesta ima za sve

U prizemlju stoljetnog objekta smješteno je veliko predvorje u kojem æe se, nakon savjeta sa struènim službama, postaviti etno zbirka laniškog kraja. Tu se nalazi i novoureðena vijeænica, prostorija za rad Kluba žena « Æ i æ a r i j a » , k a n c e l a r i j a namijenjena da u buduænosti posluži kao ured turistièke zajednice te sanitarni èvor. Prvi kat èini pet kancelarija, arhiv, èajna kuhinja te sanitarni èvor. – Prostor na prvom katu je puno veæi od

ISTARSKA KUHINJA

Popularni istarski prilog jelima

Nedeva – štruca od kruha i siraNekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva

Ana PISAK

Sastojci:(nedeva za 6 osoba)

1 štruca domaæega kruha

40 dag sira parmezana

6 jaja

malo vegete

malo papra

malo maslaca, masti,ulja ili jušne masnoæe

(za svako jaje jedna žlica)

Nakon toga, od smjese se naprave štruce, velièine po želji. Ruke je pritom potrebno namoèiti u vodi, te ih se pri izradi svake štruce ponovo opere, a da se ih pritom ne osuši. Pripremljene štruce se kuha na uzavreloj juhi, po moguænosti kokošjoj.

Sadržaj lonca u kojem se juha kuha ne smije se miješati, veæ ga se samo trese. Nakon što juha ponovno zakuha, plamen se smanji, te se nedevu pusti da tako kipi oko pola sata.

U zecu ili kokoši

Drugi naèin pripreme nedeve jest, za mnoge gastroljupce mnogo ukusniji, peèenje smjese u zecu ili kokoši u peænici, na temperaturi od 200 Celzijevih stupnjeva. Sam proces peèenja traje oko dva sata. Zeca ili kokoš potrebno je na poèetku prekriti aluminijskom folijom kako se meso ne bi osušilo. Meso se otkrije zadnjih sat vremena kako bi dobilo zlatnu boju. Nakon uklanjanja aluminijske folije jelo se može dodatno prekriti tankim filetima pancete koja æe se peèenjem otopiti, a meso postati ukusnije.

Korijeni iz Italije

Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva. Specifièno je da se ta vrsta jela priprema iskljuèivo u nekim dijelovima Istre. Mnogi žitelji poluotoka na prije navedenim sveèanostima po prvi se puta susreæu s, kako je neki nazivaju, istrijanskom palentom. U prošlosti se nedeva pripremala s domaæim sirom, kravljim, kozjim ili ovèjim. Bitno je bilo ostaviti sir da se dobro posuši. Muškarci, koji su bili marljiviji i koji su imali afinitet prema kulinarstvu, pomagal i bi

domaæicama prilikom ribanja tvrdoga sira. Postoji i tumaèenje starijeg stanovništva da poèetak pr ipreme ovog, veæ tradicionalnog jela, vuèe korijene iz bliske nam Italije, poznate po parmezanu. Naime, mnogi su Istrijani svoj kruh zaraðivali u Trstu te su se svojim kuæama vraæali s korom parmezana, koju su domaæice maštovito primijenile u pripremi slasne delicije.

Buzetski list45

onog prijašnjega, jer smo od stana susjedne zgrade otkupili dvije sobe, istièe Neven Mikac.

U planu gradnja boæališta

Zgrada, dakako, ima i podrum. U njemu je smještena kotlovnica, sanitarni èvor te prostorija od 50 èetvornih metara koja æe uskoro biti dana na korištenje mladima. Namjera je da muški i ženski nužnici u podrumu posluže kao javni sanitarni èvorovi za vrijeme održavanja raznih manifestacija u Lanišæu, te boæarima za koje je u planu gradnja terena u neposrednoj blizini zgrade.

ERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKOERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKO

NAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICINAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICI

DJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARADJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARA

OBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆUOBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆU

Buzetski list 44

U saniranoj opæinskoj kuæi bit æe prostora i za aktivnosti turistièkog ureda, mladih i žena te etno zbirku tog kraja

G o t o v o d a n e m a posjetitelja koji dolaskom u Lanišæe ne primijete veliku žuto zdanje. Rijeè je, naravno, o zgradi u kojoj od 1993. godine Opæina Lanišæe ima sjedište, a koja je nedavno u potpunosti rekonstruirana. Od naèelnika Lanišæa Nevena Mikca saznajemo kako su radovi zapoèeti u svibnju protekle godine dok je sveèanost otvaranja zgrade planirana nakon Uskršnjih blagdana.

Više od 300 kvadrata

- Radovi, vrijedni dva milijuna kuna, obuhvatili su sanaciju cijele zgrade. Tako je m i j e n j a n a m e ð u k a t n a konstrukcija prizemlja, prvoga kata i tavanskog prostora, dok je krovište u potpunosti

Postupak pripreme:

Kruh, star nekoliko dana, naribati ili usitniti kroz cjedilo. Važno je odvojiti koru od meèe. Koristi se samo meèa. Na naribani kruh dodaju se jaja, ribani sir, zaèini i masnoæa. Zatim se sve skupa pomiješa i ostavi da stoji oko pola sata.

ÆIÆSKI LIST

Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe

Suvremen prostor za rad uprave

Ana PISAK

napravljeno novo. Raspored prostija je takoðer izmijenjen, a v a n j s ko s t u b i š t e j e zamijenjeno unutarnjim. Promijenjena je sva vanjska i unutarnja stolarija. Prostor n e k a d a š n j e t r g o v i n e pretvoren je u urede za potrebe rada opæinske uprave. Na zgradi je napravljena i nova f a s a d a , a d e r u t n u nadstrešnicu nadomjestila je velika terasa, površine 45 èetvornih metara, pojašnjava Neven Mikac naglašavajuæi kako je na taj naèin Opæina dobila 310 kvadrata korisne površine.

Mjesta ima za sve

U prizemlju stoljetnog objekta smješteno je veliko predvorje u kojem æe se, nakon savjeta sa struènim službama, postaviti etno zbirka laniškog kraja. Tu se nalazi i novoureðena vijeænica, prostorija za rad Kluba žena « Æ i æ a r i j a » , k a n c e l a r i j a namijenjena da u buduænosti posluži kao ured turistièke zajednice te sanitarni èvor. Prvi kat èini pet kancelarija, arhiv, èajna kuhinja te sanitarni èvor. – Prostor na prvom katu je puno veæi od

ISTARSKA KUHINJA

Popularni istarski prilog jelima

Nedeva – štruca od kruha i siraNekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva

Ana PISAK

Sastojci:(nedeva za 6 osoba)

1 štruca domaæega kruha

40 dag sira parmezana

6 jaja

malo vegete

malo papra

malo maslaca, masti,ulja ili jušne masnoæe

(za svako jaje jedna žlica)

Nakon toga, od smjese se naprave štruce, velièine po želji. Ruke je pritom potrebno namoèiti u vodi, te ih se pri izradi svake štruce ponovo opere, a da se ih pritom ne osuši. Pripremljene štruce se kuha na uzavreloj juhi, po moguænosti kokošjoj.

Sadržaj lonca u kojem se juha kuha ne smije se miješati, veæ ga se samo trese. Nakon što juha ponovno zakuha, plamen se smanji, te se nedevu pusti da tako kipi oko pola sata.

U zecu ili kokoši

Drugi naèin pripreme nedeve jest, za mnoge gastroljupce mnogo ukusniji, peèenje smjese u zecu ili kokoši u peænici, na temperaturi od 200 Celzijevih stupnjeva. Sam proces peèenja traje oko dva sata. Zeca ili kokoš potrebno je na poèetku prekriti aluminijskom folijom kako se meso ne bi osušilo. Meso se otkrije zadnjih sat vremena kako bi dobilo zlatnu boju. Nakon uklanjanja aluminijske folije jelo se može dodatno prekriti tankim filetima pancete koja æe se peèenjem otopiti, a meso postati ukusnije.

Korijeni iz Italije

Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva. Specifièno je da se ta vrsta jela priprema iskljuèivo u nekim dijelovima Istre. Mnogi žitelji poluotoka na prije navedenim sveèanostima po prvi se puta susreæu s, kako je neki nazivaju, istrijanskom palentom. U prošlosti se nedeva pripremala s domaæim sirom, kravljim, kozjim ili ovèjim. Bitno je bilo ostaviti sir da se dobro posuši. Muškarci, koji su bili marljiviji i koji su imali afinitet prema kulinarstvu, pomagal i bi

domaæicama prilikom ribanja tvrdoga sira. Postoji i tumaèenje starijeg stanovništva da poèetak pr ipreme ovog, veæ tradicionalnog jela, vuèe korijene iz bliske nam Italije, poznate po parmezanu. Naime, mnogi su Istrijani svoj kruh zaraðivali u Trstu te su se svojim kuæama vraæali s korom parmezana, koju su domaæice maštovito primijenile u pripremi slasne delicije.

Buzetski list45

onog prijašnjega, jer smo od stana susjedne zgrade otkupili dvije sobe, istièe Neven Mikac.

U planu gradnja boæališta

Zgrada, dakako, ima i podrum. U njemu je smještena kotlovnica, sanitarni èvor te prostorija od 50 èetvornih metara koja æe uskoro biti dana na korištenje mladima. Namjera je da muški i ženski nužnici u podrumu posluže kao javni sanitarni èvorovi za vrijeme održavanja raznih manifestacija u Lanišæu, te boæarima za koje je u planu gradnja terena u neposrednoj blizini zgrade.

ERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKOERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKO

NAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICINAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICI

DJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARADJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARA

OBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆUOBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆU

Ana PISAK

POLJOPRIVREDA

Još kao djeca, supružnici Nadija i Mario Blaževiæ obraðivali su plodnu istarsku zemlju. Boraveæi u polju više sati dnevno, od svojih su predaka pomno uèili kako, kada, gdje i što posaditi. Mario je zatim steèeno znanje usavršio školovanjem i postao inženjer agronomije pa u neposrednoj blizini obiteljske kuæe, u Sv. Donatu, podiže plastenik.

Iako je prvobitna ideja bila uzgajati samo artikle za vlastite potrebe, ljubav prema plodovima zemlje nagnala je supružnike Blaževiæ i njihovog sina Alena da prošire svoju radinost, što su i uèinili 1994. godine, kada osnivaju BIOEM društvo s ogran ièenom o d g o v o r n o š æ u z a poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu. Osnovna djelatnost

Rasadnik u Svetom Donatu

Sto tisuæa sadnicaobitelji BlaževiæNa buzetskom podruèju najtraženije su sadnice pomidora. Najprodavanija sorta je Monte Carlo. Ta vrsta rajèice je mekana i izrazito ukusna

tvrtke je uzgoj i trgovina sadnog materijala, povræa, mirodija i raznog cvijeæa.

- Buduæi da su sadnice koje smo kupovali bile skupe, odluèili smo napraviti mali p lastenik , površ ine sto èetvornih metara. Kako je vrijeme prolazilo tako smo sve više širili proizvodnju, prièa Mario.

Suvremeni plastenik

Obitelj Blaževiæ danas posjeduje tri plastenika, ukupne površ ine 1220 èetvornih metara, iz kojih godišnje izaðe preko sto tisuæa sadnica, pedesetak razlièitih vrsta. Dok se plastenici u Sv. Donatu otvaraju mehanièki, p lastenik na Èel i je u potpunosti automatiziran odnosno stranice i dio krova se

automatski spuštaju i podižu ovisno o zadanoj temperaturi. U sluèaju da se nešto desi ukljuèi se alarm koji pomoæu sms-a ili telefonskog poziva u p o z o r i v l a s n i ke d a u plasteniku nešto nije u redu. U automatski plastenik godišnje idu tri kulture. Tu se najprije sadi salata. Kad završi njezin turnus, zemlja se preorava, dodaje se stajski gnoj, pa sadi rajèica. U listopadu se rajèica vadi pa se ponovo sadi salata, kristalka i puterica.

Do tržišta kvalitetom

Tvrtka BIOEM u 90 posto sluèaja na tržište plasira vlastite proizvode, dok tek jedan manji dio povræa preuzima od kooperanata.

- Preko ljeta smo prisutni u Liburnia Riviera hotelima i

r i j e è k i m ve l e p ro d a j n i m skladištima. Naši se artikli nalaze u gotovo svim hotelima od Matulja pa do Mošæenièke Drage, a jednim dijelom opskrbljujemo i buzetsko podruèje. Sadnice plasiramo u agrarije te manjim dijelom sus jed ima. Prob lema s tržištem nemamo, kaže Mario. Želja obitelji Blaževiæ je da jednoga dana uzga ja ju iskljuèivo biološku eko hranu. Problem je, kaže vlasnik b u z e t s ke f i r m e , š t o u Hrvatskoj još uvijek nema tko kupovati takvo povræe jer je ono znatno skuplje.

Proljeæe najudarniji period

Od Nadije saznajemo kako u plasteniku najviše posla ima od poèetka veljaèe pa do kraja travnja.

- Sadnice treba stalno presaðivati i kontrolirano zalijevati. Veliku brigu nam z a d a j e i o p t i m a l n a temperatura zraka koja mora iznositi oko 21 Celzijevih stupnjeva. U cijelom postupku uzgoja povræa i cvijeæa najveæi troškovi su kupnja zemlje i zagrijavanje plastenika, a ljeti i voda, pojašnjava Nadija.

Uzgoj pomidora i paprike

Sjeme pomidora posadi se na površinski sloj zemlje. Na temperaturi od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva potrebno je dva dana da ono proklije. Nakon klijanja sadnice ostaju u kontejneru mjesec dana. Èim sjeme nikne biljku je po t rebno zaš t i t i p ro t i v peronospore, posebice ako se ona nalazi u plasteniku gdje je temperatura jako visoka, pa èim padnu kapljice vode na list, ono izgori.

Nakon toga biljku se pikira u zasebne kontejnere gdje stoji još 40 dana, kako bi se korijen uèvrstio. Biljka ne mora biti velika (oko 10 cm). Bitno je da je korijen jak. Kao takva, ona je spremna za prodaju i s ta jan ju na o tvorenom prostoru. Od klijanja do prodaje proðe oko 60 dana.

U p l a s te n i ku s e s a sadnjom rajèice poèinje veæ u prosincu, a sa sadnjom paprike još prije, jer što duže stoji to je jaèa s obzirom da ima dug period rasta. Opisani proces vrijedi gotovo za sve biljke. Izuzetak su tikvenjaèe. Kod njih se svako zrno sjemena sadi u zaseban kontejner.

Paprika je nešto manje zahtjevna za zaštitu, ali traži dosta vode. Potrebno joj je i hranjivo. Izvanredna sorta je Istra (žute boje, idealna je za punjenje i za pravljenje salate, te najviše ide na tržištu). Najkompliciranija za uzgoj je t i kv i ca je r t reba puno prozraènog prostora. Ako ima malo zraka poène truliti, saznajemo od Nadije i Maria.

Bolesti i suzbijanje

Pomidor najviše ugrožava peronospora, a sve je više lisnih ušiju, pauka i crva u zemlji. Stoga je biljku potrebno prskati, posebice ako se pojavi pauk. Radi se o nevidljivom pauku koji siše lišæe pa se ono poèinje mežurati, a zatim i

navijati. Bitna je pravodobna intervencija jer u suprotnome nema efekta. Biljke se u plasteniku protiv peronospore prska minimalno svakih osam dana, a na o tvorenom prostoru svakih 15 dana. Sve ov i s i è i m e s e p r s k a - sistemicima (to su sredstva koje biljka upija u svoj sistem) ili površinskim zaštitama (primjerice, modra galica).

Prvu i drugu ruku prskanja vinove loze i povræa preporuèa se obaviti sa sistemicima. Valja paziti, jer svaki štetnik reagira na drugi preparat. Opasan nametnik su i biljne u š i . R i j e è j e o s i t n i m životinjama. Nalaze se na nalièju listova. Poljoprivrednik ih lako uoèava okretanjem lista. Za razliku od biljnih ušiju trips je nevidljiv i jako ga se teško uoèava. Zato se u plasteniku postavljaju žute i plave ploèe. Na plave se hvata trips, a na žute svi ostali nametnici. Radi se o ljepljivim ploèama koje se mogu koristiti i u maslinicima.

Z a k r a s t a v c e j e najopasnija perosnospora. Javlja se u kasnijem periodu, kada su krastavci rodili više od 50 posto. Vrlo ju je teško sprijeèiti. Kada listovi poèinju bijeliti, prskanje je uzaludno. Pepelnicu izazivaju velike sparine, a peronosporu vlažno vrijeme, odnosno jutarnje rose.

Savjet za domaæice

Supr i žn i c i B lažev iæ otkrivaju i što sve jedna d o m a æ i c a m o r a z n a t i prilikom sadnje i uzgoja povræa, naroèito rajèica. - Želi li domaæica uzgajati povræe, prije svega mora znati kako pripremiti zemlju. Z e m l j a m o r a b i t i š t o prirodnija. Ukoliko ju se ne kupuje, treba je pomiješati sa stajskim gnojem, koji je «odležao» gotovo godinu dana. Meðutim, takav proces traje relativno dugo jer stajski gnoj treba stajati tri do èetiri mjeseca na visokim temperaturama, a potrebno g a j e d e z i n f i c i r a t i herbicidima kako bi se u njemu uništilo sjemenke raznoraznih korova.

S kupljenim supstratom je puno jednostavnije raditi. No, i tu valja biti oprezan – jedna zemlja je za sjetvu, druga za presadnice. Zemlja ovisi i o artiklu kojeg se n a m j e r a v a p o s a d i t i . Primjerice, za kupus i salatu ide malo lošija zemlja, a za papriku, paradajz, patlidžan, celer i peršin kvalitetnija, jer su te biljke zahtjevnije. Sve navedene biljke na nižoj nadmorskoj visini buzetskog podruèja mogu se na oranice ili, pak, u vrt presaditi nakon 1. svibnja, dok na podruèja više nadmorske visine s r e d i n o m t r a v n j a , pojašnjavaju supružnici Blaževiæ.

JANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRARJANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRAR MARIO BLAŽEVIÆMARIO BLAŽEVIÆ

NADIJA, IVONA I ALENNADIJA, IVONA I ALEN

Ana PISAK

POLJOPRIVREDA

Još kao djeca, supružnici Nadija i Mario Blaževiæ obraðivali su plodnu istarsku zemlju. Boraveæi u polju više sati dnevno, od svojih su predaka pomno uèili kako, kada, gdje i što posaditi. Mario je zatim steèeno znanje usavršio školovanjem i postao inženjer agronomije pa u neposrednoj blizini obiteljske kuæe, u Sv. Donatu, podiže plastenik.

Iako je prvobitna ideja bila uzgajati samo artikle za vlastite potrebe, ljubav prema plodovima zemlje nagnala je supružnike Blaževiæ i njihovog sina Alena da prošire svoju radinost, što su i uèinili 1994. godine, kada osnivaju BIOEM društvo s ogran ièenom o d g o v o r n o š æ u z a poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu. Osnovna djelatnost

Rasadnik u Svetom Donatu

Sto tisuæa sadnicaobitelji BlaževiæNa buzetskom podruèju najtraženije su sadnice pomidora. Najprodavanija sorta je Monte Carlo. Ta vrsta rajèice je mekana i izrazito ukusna

tvrtke je uzgoj i trgovina sadnog materijala, povræa, mirodija i raznog cvijeæa.

- Buduæi da su sadnice koje smo kupovali bile skupe, odluèili smo napraviti mali p lastenik , površ ine sto èetvornih metara. Kako je vrijeme prolazilo tako smo sve više širili proizvodnju, prièa Mario.

Suvremeni plastenik

Obitelj Blaževiæ danas posjeduje tri plastenika, ukupne površ ine 1220 èetvornih metara, iz kojih godišnje izaðe preko sto tisuæa sadnica, pedesetak razlièitih vrsta. Dok se plastenici u Sv. Donatu otvaraju mehanièki, p lastenik na Èel i je u potpunosti automatiziran odnosno stranice i dio krova se

automatski spuštaju i podižu ovisno o zadanoj temperaturi. U sluèaju da se nešto desi ukljuèi se alarm koji pomoæu sms-a ili telefonskog poziva u p o z o r i v l a s n i ke d a u plasteniku nešto nije u redu. U automatski plastenik godišnje idu tri kulture. Tu se najprije sadi salata. Kad završi njezin turnus, zemlja se preorava, dodaje se stajski gnoj, pa sadi rajèica. U listopadu se rajèica vadi pa se ponovo sadi salata, kristalka i puterica.

Do tržišta kvalitetom

Tvrtka BIOEM u 90 posto sluèaja na tržište plasira vlastite proizvode, dok tek jedan manji dio povræa preuzima od kooperanata.

- Preko ljeta smo prisutni u Liburnia Riviera hotelima i

r i j e è k i m ve l e p ro d a j n i m skladištima. Naši se artikli nalaze u gotovo svim hotelima od Matulja pa do Mošæenièke Drage, a jednim dijelom opskrbljujemo i buzetsko podruèje. Sadnice plasiramo u agrarije te manjim dijelom sus jed ima. Prob lema s tržištem nemamo, kaže Mario. Želja obitelji Blaževiæ je da jednoga dana uzga ja ju iskljuèivo biološku eko hranu. Problem je, kaže vlasnik b u z e t s ke f i r m e , š t o u Hrvatskoj još uvijek nema tko kupovati takvo povræe jer je ono znatno skuplje.

Proljeæe najudarniji period

Od Nadije saznajemo kako u plasteniku najviše posla ima od poèetka veljaèe pa do kraja travnja.

- Sadnice treba stalno presaðivati i kontrolirano zalijevati. Veliku brigu nam z a d a j e i o p t i m a l n a temperatura zraka koja mora iznositi oko 21 Celzijevih stupnjeva. U cijelom postupku uzgoja povræa i cvijeæa najveæi troškovi su kupnja zemlje i zagrijavanje plastenika, a ljeti i voda, pojašnjava Nadija.

Uzgoj pomidora i paprike

Sjeme pomidora posadi se na površinski sloj zemlje. Na temperaturi od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva potrebno je dva dana da ono proklije. Nakon klijanja sadnice ostaju u kontejneru mjesec dana. Èim sjeme nikne biljku je po t rebno zaš t i t i p ro t i v peronospore, posebice ako se ona nalazi u plasteniku gdje je temperatura jako visoka, pa èim padnu kapljice vode na list, ono izgori.

Nakon toga biljku se pikira u zasebne kontejnere gdje stoji još 40 dana, kako bi se korijen uèvrstio. Biljka ne mora biti velika (oko 10 cm). Bitno je da je korijen jak. Kao takva, ona je spremna za prodaju i s ta jan ju na o tvorenom prostoru. Od klijanja do prodaje proðe oko 60 dana.

U p l a s te n i ku s e s a sadnjom rajèice poèinje veæ u prosincu, a sa sadnjom paprike još prije, jer što duže stoji to je jaèa s obzirom da ima dug period rasta. Opisani proces vrijedi gotovo za sve biljke. Izuzetak su tikvenjaèe. Kod njih se svako zrno sjemena sadi u zaseban kontejner.

Paprika je nešto manje zahtjevna za zaštitu, ali traži dosta vode. Potrebno joj je i hranjivo. Izvanredna sorta je Istra (žute boje, idealna je za punjenje i za pravljenje salate, te najviše ide na tržištu). Najkompliciranija za uzgoj je t i kv i ca je r t reba puno prozraènog prostora. Ako ima malo zraka poène truliti, saznajemo od Nadije i Maria.

Bolesti i suzbijanje

Pomidor najviše ugrožava peronospora, a sve je više lisnih ušiju, pauka i crva u zemlji. Stoga je biljku potrebno prskati, posebice ako se pojavi pauk. Radi se o nevidljivom pauku koji siše lišæe pa se ono poèinje mežurati, a zatim i

navijati. Bitna je pravodobna intervencija jer u suprotnome nema efekta. Biljke se u plasteniku protiv peronospore prska minimalno svakih osam dana, a na o tvorenom prostoru svakih 15 dana. Sve ov i s i è i m e s e p r s k a - sistemicima (to su sredstva koje biljka upija u svoj sistem) ili površinskim zaštitama (primjerice, modra galica).

Prvu i drugu ruku prskanja vinove loze i povræa preporuèa se obaviti sa sistemicima. Valja paziti, jer svaki štetnik reagira na drugi preparat. Opasan nametnik su i biljne u š i . R i j e è j e o s i t n i m životinjama. Nalaze se na nalièju listova. Poljoprivrednik ih lako uoèava okretanjem lista. Za razliku od biljnih ušiju trips je nevidljiv i jako ga se teško uoèava. Zato se u plasteniku postavljaju žute i plave ploèe. Na plave se hvata trips, a na žute svi ostali nametnici. Radi se o ljepljivim ploèama koje se mogu koristiti i u maslinicima.

Z a k r a s t a v c e j e najopasnija perosnospora. Javlja se u kasnijem periodu, kada su krastavci rodili više od 50 posto. Vrlo ju je teško sprijeèiti. Kada listovi poèinju bijeliti, prskanje je uzaludno. Pepelnicu izazivaju velike sparine, a peronosporu vlažno vrijeme, odnosno jutarnje rose.

Savjet za domaæice

Supr i žn i c i B lažev iæ otkrivaju i što sve jedna d o m a æ i c a m o r a z n a t i prilikom sadnje i uzgoja povræa, naroèito rajèica. - Želi li domaæica uzgajati povræe, prije svega mora znati kako pripremiti zemlju. Z e m l j a m o r a b i t i š t o prirodnija. Ukoliko ju se ne kupuje, treba je pomiješati sa stajskim gnojem, koji je «odležao» gotovo godinu dana. Meðutim, takav proces traje relativno dugo jer stajski gnoj treba stajati tri do èetiri mjeseca na visokim temperaturama, a potrebno g a j e d e z i n f i c i r a t i herbicidima kako bi se u njemu uništilo sjemenke raznoraznih korova.

S kupljenim supstratom je puno jednostavnije raditi. No, i tu valja biti oprezan – jedna zemlja je za sjetvu, druga za presadnice. Zemlja ovisi i o artiklu kojeg se n a m j e r a v a p o s a d i t i . Primjerice, za kupus i salatu ide malo lošija zemlja, a za papriku, paradajz, patlidžan, celer i peršin kvalitetnija, jer su te biljke zahtjevnije. Sve navedene biljke na nižoj nadmorskoj visini buzetskog podruèja mogu se na oranice ili, pak, u vrt presaditi nakon 1. svibnja, dok na podruèja više nadmorske visine s r e d i n o m t r a v n j a , pojašnjavaju supružnici Blaževiæ.

JANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRARJANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRAR MARIO BLAŽEVIÆMARIO BLAŽEVIÆ

NADIJA, IVONA I ALENNADIJA, IVONA I ALEN

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

Buzetski list4948Buzetski list

Najèešæi uzroènici ove bolesti su kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana i lijekovi

Ana PISAK

Alergijske reakcije vrlo su èeste te gotovo svaka osoba tijekom života ima neku alergijsku reakciju. Alergijske bolest i vezane za neki organski sustav pogaðaju 5 do 10 posto ljudi. U Hrvatskoj se, p r i m j e r i c e , u è e s t a l o s t a l e r g i j s k e h u n j a v i c e procjenjuje na 7 do 10 posto puèanstva, a astme na 3 do 5 posto, te znatno više u djece i mladeži.

Imunosni poremeæaj

Alergija je uzrokovana r e a k c i j o m v l a s t i t o g imunosnog (obrambenog) sustava, koji inaèe štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica. No u sluèaju kad osoba ima alergiju, imunološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inaèe neškodljivih tvari koje se nalaze u prirodi.

E h i n o k o k o z a j e parazitarna bolest uzrokavana malom pasjom trakavicom – ehinococcus granulosus. Javlja se u dva stadija: strobilarni stadij (glavica s èlancima), koji parazitira u tankom crijevu psa i larvalni stadij (mjehur), prisutan u jetri i pluæima ovaca, goveda, svinja i èovjeka.

Izvor i naèin prijenosa

I n v a z i j a p s a , k a o k o n a è n o g n o s i t e l j a t e posrednika (ovce, goveda, svinje i èovjeka), dogaða se o r a l n i m p u t e m , t j .

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

LIJEÈNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

Alergije

Kako se boriti protivalergije

U o s o b a k o j e n i s u alergiène, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari, pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. K o d a l e r g i è n i h o s o b a obrambeni sustav reagira burno, kao da je posrijedi infekcija, što dovodi do a l e r g i j s k o g o d g o v o r a organizma koji se oèituje iritacijom, upalom te konaèno pojavom simptoma alergije.

Alergeni mogu biti razlièiti, meðutim najèešæe su: kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana, lijekovi. U alergijske bolesti najèešæe se ubraja ju bolest i d išnog sustava (alergijska hunjavica, astma, alergijski alveolitis), a lergi jski konjunktiv i t is , a le rg i j ske bo les t i kože (urtikarija, atopijski i kontaktni d e r m a t i t i s ) , p r o b a v n e alergijske bolesti, alergijske

reakci je na l i jekove te anafilaktièke reakcije, osobito preosjetljivost na otrove insekata. Èesto se neke od tih bolesti javljaju udruženo ili nastanak jedne prethodi drugoj.

Simptomi slièni prehladi

N a j è e š æ i s i m p t o m i alergijske reakcije u gornjim d i š n i m p u t o v i m a s u : zaèepljenost, curenje i svrbež nosa, kihanje, svrbež i suzenje oèiju. Za donje dišne putove karakteristièni su: nadražajni suhi kašalj, zviždanje pri disanju, otežano disanje zbog spazma bronha koji može dovesti i do gušenja, upalna reakcija na koži (dermatitis) koja najèešæe uzrokuje kožnu urtikariju.

Alergija na hranu uzrokuje svrbež, crvenilo kože ili osip, zaèepljenost nosa, grèeve u želucu, povraæanje, proljev, pa èak i probleme s disanjem.

Ehinokokoza

Opasni parazitU životinja ehinokokoza u pravilu ne uzrokuje znaèajne simptome, no vrlo je opasna za èovjeka

konzumacijom odreðenog stadija parazita. Izvor invazije, kada je rijeè o psima, najèešæe su nepregledani organi ovaca i svinja koji se prilikom klanja sirovi bacaju psima za hranu. È ov j e k s e ko n t a m i n i r a neèistim rukama nakon dodira s pasjim izmetom, ili hranom kontaminiranom izmetom pasa (npr. salata iz vrta

dostupna psima lutalicama). Èovjek se može kontaminirati i izravnim kontaktom s psom koji na dlaci ima sasušene trakavièine èlanke ili jajašca.

Životinje bez smetnji

Crijevna ehinokokoza u psa, u pravilu ne uzrokuje znaèajne simptome. Larvalna ehinokokoza (mjehuri na pojedinim organima, prije svega jetri i pluæima) u domaæe stoke uglavnom ne uzrokuju klinièke simptome, dok u èovjeka ti mjehuri, a što ovisi o smještaju i velièini, mogu uzrokovati ozbiljne smetnje.

Kako se lijeèi

Za lijeèenje pseæe crijevne eh inokokoze kor i s t i se injekcioni prazikvantel, te prazinon tablete, koje je uputno koristiti tri do èetiri puta godišnje. Dva dana po davanju lijeka izmet valja sakupl jat i i neškodl j ivo uklanjati. U lijeèenju ljudi primjenjuje se kemoterapija

m e b e n d a z o l o m i l i albendazolom, ali još uvijek i kirurško uklanjanje mjehura. Sprjeèavanje invazije temelji se na savjesnom pregledu z a k l a n i h ž i v o t i n j a , neškodl j ivom uklanjanju z a r a ž e n i h o r g a n a , n a zdravstvenom prosvjeæivanju ljudi, te strogoj evidenciji i redovitoj dehelmintizaciji, tj. lijeèenju pasa.

Ponekad je zaista teško r a z l i k o v a t i s i m p t o m e sezonske alergije od obiène prehlade ili viroze. Sezonska alergija se najèešæe javlja u doba godine kada poèinje polenacija raznog bilja. Na prehladu upuæuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, meðutim oni nestaju spontano nakon kraæeg vremena za raz l iku od simptoma alergije koji traju znatno duže i najèešæe se smiruju tek uz primjenu odgovarajuæih lijekova.

Nasljedna bolest

Dijagnoza alergi jskih bolesti èesto se provodi na te m e l j u p r e p o z n av a n j a simptoma. Kljuèni parametri važni za dijagnosticiranje bolesti su osobna i obiteljska anamneza, citološki obrisak nosa te alergološki testovi (kožni test i ukupni IgE u serumu). Pr va mjera u l i j e è e n j u a l e r g i j a j e izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Treba i z b j e g a v a t i b o r a v a k i provoðenje fizièkih aktivnosti u podruèju bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim s a t i m a ) , s m a n j i t i koncentraciju kuæne prašine (grinja) u prostoru u kojem b o r a v i m o u k l a n j a n j e m tapeciranog namještaja, ukrasnih jastuka, tepiha. Jastuci i popluni za spavanje ne smiju biti punjeni perjem a takoðer treba izbjegavati dodir s pernatim i dlakavim kuænim ljubimcima.

Kljuèni parametri za u s p j e š n o l i j e è e n j e i s m a n j e n e s i m p t o m a alergijskih bolesti su: e d u k a c i j a b o le s n i k a , izbjegavanje alergena, a d e k v a t n a t e r a p i j a lijekovima te imunoterapija. Tek kada se alergija potvrdi, može se i lijeèiti ili ublažiti. U l i j e è e n j u a l e r g i j a upotrebljavaju se razlièite s k u p i n e l i j e k o v a : a n t i h i s t a m i n i c i ,

k o r t i k o s t e r o i d i , a n t i k o l i n e r g i c i , a n t i l e u k o t r i j e n i , i m u n o t e r a p i j a . I m u n o t e r a p i j a i l i hiposenzibilizacija je oblik lijeèenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. To znaèi da se primjenom malih i rastuæih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, potakne razvoj podnošenja tog alergena. U osoba u

kojih je imunoterapija u s p j e š n o p rove d e n a , p o n o v n i k o n t a k t s alergenom neæe izazvati simptome bolesti ili æe oni biti znatno blaži nego ranije.

Terapija cjepivom

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

Buzetski list4948Buzetski list

Najèešæi uzroènici ove bolesti su kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana i lijekovi

Ana PISAK

Alergijske reakcije vrlo su èeste te gotovo svaka osoba tijekom života ima neku alergijsku reakciju. Alergijske bolest i vezane za neki organski sustav pogaðaju 5 do 10 posto ljudi. U Hrvatskoj se, p r i m j e r i c e , u è e s t a l o s t a l e r g i j s k e h u n j a v i c e procjenjuje na 7 do 10 posto puèanstva, a astme na 3 do 5 posto, te znatno više u djece i mladeži.

Imunosni poremeæaj

Alergija je uzrokovana r e a k c i j o m v l a s t i t o g imunosnog (obrambenog) sustava, koji inaèe štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica. No u sluèaju kad osoba ima alergiju, imunološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inaèe neškodljivih tvari koje se nalaze u prirodi.

E h i n o k o k o z a j e parazitarna bolest uzrokavana malom pasjom trakavicom – ehinococcus granulosus. Javlja se u dva stadija: strobilarni stadij (glavica s èlancima), koji parazitira u tankom crijevu psa i larvalni stadij (mjehur), prisutan u jetri i pluæima ovaca, goveda, svinja i èovjeka.

Izvor i naèin prijenosa

I n v a z i j a p s a , k a o k o n a è n o g n o s i t e l j a t e posrednika (ovce, goveda, svinje i èovjeka), dogaða se o r a l n i m p u t e m , t j .

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

LIJEÈNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

Alergije

Kako se boriti protivalergije

U o s o b a k o j e n i s u alergiène, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari, pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. K o d a l e r g i è n i h o s o b a obrambeni sustav reagira burno, kao da je posrijedi infekcija, što dovodi do a l e r g i j s k o g o d g o v o r a organizma koji se oèituje iritacijom, upalom te konaèno pojavom simptoma alergije.

Alergeni mogu biti razlièiti, meðutim najèešæe su: kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana, lijekovi. U alergijske bolesti najèešæe se ubraja ju bolest i d išnog sustava (alergijska hunjavica, astma, alergijski alveolitis), a lergi jski konjunktiv i t is , a le rg i j ske bo les t i kože (urtikarija, atopijski i kontaktni d e r m a t i t i s ) , p r o b a v n e alergijske bolesti, alergijske

reakci je na l i jekove te anafilaktièke reakcije, osobito preosjetljivost na otrove insekata. Èesto se neke od tih bolesti javljaju udruženo ili nastanak jedne prethodi drugoj.

Simptomi slièni prehladi

N a j è e š æ i s i m p t o m i alergijske reakcije u gornjim d i š n i m p u t o v i m a s u : zaèepljenost, curenje i svrbež nosa, kihanje, svrbež i suzenje oèiju. Za donje dišne putove karakteristièni su: nadražajni suhi kašalj, zviždanje pri disanju, otežano disanje zbog spazma bronha koji može dovesti i do gušenja, upalna reakcija na koži (dermatitis) koja najèešæe uzrokuje kožnu urtikariju.

Alergija na hranu uzrokuje svrbež, crvenilo kože ili osip, zaèepljenost nosa, grèeve u želucu, povraæanje, proljev, pa èak i probleme s disanjem.

Ehinokokoza

Opasni parazitU životinja ehinokokoza u pravilu ne uzrokuje znaèajne simptome, no vrlo je opasna za èovjeka

konzumacijom odreðenog stadija parazita. Izvor invazije, kada je rijeè o psima, najèešæe su nepregledani organi ovaca i svinja koji se prilikom klanja sirovi bacaju psima za hranu. È ov j e k s e ko n t a m i n i r a neèistim rukama nakon dodira s pasjim izmetom, ili hranom kontaminiranom izmetom pasa (npr. salata iz vrta

dostupna psima lutalicama). Èovjek se može kontaminirati i izravnim kontaktom s psom koji na dlaci ima sasušene trakavièine èlanke ili jajašca.

Životinje bez smetnji

Crijevna ehinokokoza u psa, u pravilu ne uzrokuje znaèajne simptome. Larvalna ehinokokoza (mjehuri na pojedinim organima, prije svega jetri i pluæima) u domaæe stoke uglavnom ne uzrokuju klinièke simptome, dok u èovjeka ti mjehuri, a što ovisi o smještaju i velièini, mogu uzrokovati ozbiljne smetnje.

Kako se lijeèi

Za lijeèenje pseæe crijevne eh inokokoze kor i s t i se injekcioni prazikvantel, te prazinon tablete, koje je uputno koristiti tri do èetiri puta godišnje. Dva dana po davanju lijeka izmet valja sakupl jat i i neškodl j ivo uklanjati. U lijeèenju ljudi primjenjuje se kemoterapija

m e b e n d a z o l o m i l i albendazolom, ali još uvijek i kirurško uklanjanje mjehura. Sprjeèavanje invazije temelji se na savjesnom pregledu z a k l a n i h ž i v o t i n j a , neškodl j ivom uklanjanju z a r a ž e n i h o r g a n a , n a zdravstvenom prosvjeæivanju ljudi, te strogoj evidenciji i redovitoj dehelmintizaciji, tj. lijeèenju pasa.

Ponekad je zaista teško r a z l i k o v a t i s i m p t o m e sezonske alergije od obiène prehlade ili viroze. Sezonska alergija se najèešæe javlja u doba godine kada poèinje polenacija raznog bilja. Na prehladu upuæuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, meðutim oni nestaju spontano nakon kraæeg vremena za raz l iku od simptoma alergije koji traju znatno duže i najèešæe se smiruju tek uz primjenu odgovarajuæih lijekova.

Nasljedna bolest

Dijagnoza alergi jskih bolesti èesto se provodi na te m e l j u p r e p o z n av a n j a simptoma. Kljuèni parametri važni za dijagnosticiranje bolesti su osobna i obiteljska anamneza, citološki obrisak nosa te alergološki testovi (kožni test i ukupni IgE u serumu). Pr va mjera u l i j e è e n j u a l e r g i j a j e izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Treba i z b j e g a v a t i b o r a v a k i provoðenje fizièkih aktivnosti u podruèju bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim s a t i m a ) , s m a n j i t i koncentraciju kuæne prašine (grinja) u prostoru u kojem b o r a v i m o u k l a n j a n j e m tapeciranog namještaja, ukrasnih jastuka, tepiha. Jastuci i popluni za spavanje ne smiju biti punjeni perjem a takoðer treba izbjegavati dodir s pernatim i dlakavim kuænim ljubimcima.

Kljuèni parametri za u s p j e š n o l i j e è e n j e i s m a n j e n e s i m p t o m a alergijskih bolesti su: e d u k a c i j a b o l es n i k a , izbjegavanje alergena, a d e k v a t n a t e r a p i j a lijekovima te imunoterapija. Tek kada se alergija potvrdi, može se i lijeèiti ili ublažiti. U l i j e è e n j u a l e r g i j a upotrebljavaju se razlièite s k u p i n e l i j e k o v a : a n t i h i s t a m i n i c i ,

k o r t i k o s t e r o i d i , a n t i k o l i n e r g i c i , a n t i l e u k o t r i j e n i , i m u n o t e r a p i j a . I m u n o t e r a p i j a i l i hiposenzibilizacija je oblik lijeèenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. To znaèi da se primjenom malih i rastuæih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, potakne razvoj podnošenja tog alergena. U osoba u

kojih je imunoterapija u s p j e š n o p rove d e n a , p o n o v n i k o n t a k t s alergenom neæe izazvati simptome bolesti ili æe oni biti znatno blaži nego ranije.

Terapija cjepivom

Maksimiljan Cerovac ili popularni Mašimo iz Fontane, po kojem je i Mašimova škuja dobila naziv, potjeèe iz jedne od najbogatijih obitelji Buzeštine. Spada u red onih Buzeæana koji su svojim životom i djelovanjem obilježili vrijeme kada su živjeli.

Veliko bogatstvo

Roðen je 6. srpnja 1891. godine, u Sv. Ivanu. Otac mu je Ivan, od oca Antuna – posjednika, a majka mu je Domenika, roðena Èinko, porijeklom najvjerojatnije s Humšt ine. Godine 1921. ženi se Ermenegildom, roðena Ritossa. Meðutim, poznati par nema djece. Stariji ga Buzeæani pamte kao èovjeka sa svojih 150 kilograma težine i dva metara visine. Za razliku od njega, supruga je bila èista suprotnost - mala i mršava. Ljudi su za nju govorili da izgleda kao «mokra lombrela». Maksimiljan je imao i brata Milja. Njih su dvojica, nakon smrti oca, naslijedili obiteljsko bogatstvo. A imanja nije bilo malo! Tako je popularnom Mašimu pripala cijela Mašimova škuja, hotel „Fontana“, trgovina i podrum na Fontani (nalazili su se na mjestu današnjeg hotela). Na lokaciji današnje pošte i djela Gorièice posjedovao je skladište za graðevinski materijal i otkup trupaca. Na mjestu stambene zgrade na Fontani imao je

Buzetski list51Buzetski list 50

Danilo CEROVAC

Nema Buzeæana koji ne zna za Mašimovu škuju, no tek su rijetki oni koji znaju tko je bio Mašimo, po kojemu je Škuja i dobila ime.

Zašto se Sovinjci ponose svojim kanonom

Sovinjci su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon?

Ana PISAK

Ugledate li za vrijeme pusnih dana veliki kanon znat æete, bez sumnje, da je rijeè o maškarama iz Sovinjaka. Zanimljivo je da veæina ljubitelja alegorijskih liènosti, a takvih na sjeveru Istre ima mnogo, nema pojma zašto Sovinjci vjeèito vuku za sobom veliki i buèni top. No, znaju Sovinjci vrlo dobro što je ponos njihove burne i bogate povijesti, a ponukani željom da i mi saznamo što je obilježilo minula stoljeæa pitoresknog mjestanca i ovoga smo puta «zagrebli» malo dublje ispod prašine i pronašli još jednu gotovo zaboravljenu æakulu buzetskog kraja. Naravno, glavni predmet štorije koje vam donosimo je upravo sovinjski kanon.

Èesta meta napada

Legendu nam je isprièao Emiglio Sirotich, rodom iz Sovinjaka. Emiglio je, kao dvanaestogodišnji djeèak, zajedno sa

Maksimiljan Cerovac

Bogataš koji je skonèao usiromaštvu

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

za 220 tisuæa tadašnjih jugolira. Meðutim, vladalo je uvjerenje kako trgovina ne smije poslovati s dobitkom. Uslijedilo je veliko razoèaranje za ponosnog graðanina. Zbog likera i živežnih namirnica na kraæe je vrijeme završio u pritvoru. Nakon toga biva mu oduzeta sva imovina, za koju je, prema prièama, dobio neku malu odštetu, te se seli u Trst. U Italiji ga je snašla bolest. Umro je u bolnici pedesetih godina kao veliki siromah, nakon što je njegova rastrošna žena potrošila sav novac.

dvostazno ureðeno boæalište na èijem je ulazu uredio drvenu kuæicu u alpskom stilu, koja je služila za toèenje piæa ili, pak, za skladištenje boæa i alata. U svojoj Škuji uzgajao je voæe, povræe i cvijeæe. Na toj je lokaciji uzgajao i svinje. Kako bi u svoju trgovinu privukao što više ljudi, na mjestu današnje Robne kuæe dao je izgraditi stoèno sajmište.

Vrstan trgovac

Mašimo je, bez sumnje, bio vrstan trgovac i veoma dobar èovjek. Za razliku od njega, brat Miljo je bio jako loš gospodar. On je svoj dio imanja rasprodao, a novac potrošio na raznorazne prohtjeve, posebice na rastrošne žene. Neko je vrijeme vozio taksi i tako namirivao nešto dohotka. Poslije osloboðenja odselio se u Trst, gdje je i umro. U braku je imao tri kæeri: Silvanu, Liberu i Mariju. Prema svojim kupcima, ali i prema onima koji to nisu bili, Mašimo je imao veliko poštovanje. Tako je mnogim siromasima, èije je dugove tijekom godine revno zapisivao u svoju bilježnicu dužnika, na kraju te dugove samo – otpisao! Gradom je kružila prièa kako ga je jedan siromah tražio 50 kilograma kukuruza kako bi mogao prehraniti svoju gladnu djeèicu. Imuæni graðanin ga je strašno ukorio i zaprijetio

kako mu „ne da ništa“. Siromašni je seljak posramljen otišao, no odmah zatim Mašimo ga je pozvao natrag i dao mu ono što je tražio.

Dotuklo ga siromaštvo

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Mašimo j e p o m a g a o i partizanima. Davao im je šeæer, brašno, cigarete, novac i drugo. Poslije osloboðenja, u kolovozu 1945. godine, u Buzetu s e o s n i v a O p æ a poljoprivredna zadruga na èelu èijeg je Upravnog odbora b io upravo Mašimo. Te je godine poslovanje bilo pozitivno

Školovani poljoprivrednik

Mašimo je polazio Poljoprivrednu školu u Poreèu. Nije poznato je li ju završio. Stoga ne èudi da se uspješno bavio preradom grožða i otkupom vina, koje je po svojoj liniji plasirao u Sloveniju i dalje. Sjeæam se dogaðaja kada je moj otac sa kravama dovezao baève vina u njegov podrum (ispod današnje kuhinje hotela „Fontana“). Tom nam je prilikom Mašimo dao za marendu komad kruha i mortadelu, koju sam tada prvi puta u životu jeo.

Bolnica na Gorièici

S obzirom da je raspolagao velikom kolièinom novca, te kako nije imao nasljednika, Mašimov je san bio izgraditi bolnicu na Gorièici. Smatrao je da æe tako svome narodu vratiti ono što je od njega i dobio. Ali, ta njegova ideja i dobrota, koju je uvijek nosio u sebi, nije se ostvarila. Životne su ga (ne)prilike u posljednjim godinama života dovele na rub egzistencije.

Pravica o drvenom topu

svojim roditeljima, iselio u Trst 1948. godine., gdje i dan danas živi. Meðutim, kao što nam je rekao za vrijeme našeg razgovora, ono što nauèiš kao dijete nikad ne zaboraviš. Tako mu se i prièa o kanonu, koju su u vrijeme Drugog svjetskog rata pripovijedali njegovi preci, okupljeni oko ognjišta u Sovinjaku, zauvijek urezala u pamæenje. Mjesto dogaðaja je mjesto današnjeg groblja, unutar èijih se zidina sve do sredine 19. stoljeæa izdizao kaštel. Da je stvarno bilo tako potvrðuju i mnogi povijesni zapisi koji govore o tome kako je Sovinjak bio èesta meta raznoraznih okupatora. Povijest pripovijeda i o krvavim bitkama, ali ne i o ovoj koju vam donosimo.

Paljba sa Zrenja

A legenda kaže slijedeæe: Vrijeme je rata. Vojska prijeti sa susjednog brda Zrenja. Buèna grmljavina kanona razara

tišinu u d o l i n i r i j e k e M i r n e . Sov in jc i su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon? Ubrzo nakon ideje inovativni mještani krenuše u realizaciju. Tako su uzeli komad drva, neki kažu da je rijeè o smokvi, drugi o maslini, a treæi o bekvariæu, izdubili ga i napunili barutom. Kanon su smjestili uz kaštel i usmjerili ga prema Zrenju, a zatim zapalili barut! Naravno, kanon je i opalio ali ne prema Zrenju veæ je usmrtio vojnike koji su stajali oko njega. Sreæom, jedan je vojnik preživio te nakon nesretnog dogaðaja prokomentirao: „Ako je barut iz kanona pobio toliko ljudi oko njega, što je tek napravio vojsci na Zrenju?!“

EMIGLIO, MARIJA, STEFANI I ANTONIA

MAŠIMO JE POÈETKOM 20. STOLJEÆA BIO VLASNIK HOTELA FONTANA

MAŠIMOV DJED ANTON - PRVI RED SREDINA

Maksimiljan Cerovac ili popularni Mašimo iz Fontane, po kojem je i Mašimova škuja dobila naziv, potjeèe iz jedne od najbogatijih obitelji Buzeštine. Spada u red onih Buzeæana koji su svojim životom i djelovanjem obilježili vrijeme kada su živjeli.

Veliko bogatstvo

Roðen je 6. srpnja 1891. godine, u Sv. Ivanu. Otac mu je Ivan, od oca Antuna – posjednika, a majka mu je Domenika, roðena Èinko, porijeklom najvjerojatnije s Humšt ine. Godine 1921. ženi se Ermenegildom, roðena Ritossa. Meðutim, poznati par nema djece. Stariji ga Buzeæani pamte kao èovjeka sa svojih 150 kilograma težine i dva metara visine. Za razliku od njega, supruga je bila èista suprotnost - mala i mršava. Ljudi su za nju govorili da izgleda kao «mokra lombrela». Maksimiljan je imao i brata Milja. Njih su dvojica, nakon smrti oca, naslijedili obiteljsko bogatstvo. A imanja nije bilo malo! Tako je popularnom Mašimu pripala cijela Mašimova škuja, hotel „Fontana“, trgovina i podrum na Fontani (nalazili su se na mjestu današnjeg hotela). Na lokaciji današnje pošte i djela Gorièice posjedovao je skladište za graðevinski materijal i otkup trupaca. Na mjestu stambene zgrade na Fontani imao je

Buzetski list51Buzetski list 50

Danilo CEROVAC

Nema Buzeæana koji ne zna za Mašimovu škuju, no tek su rijetki oni koji znaju tko je bio Mašimo, po kojemu je Škuja i dobila ime.

Zašto se Sovinjci ponose svojim kanonom

Sovinjci su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon?

Ana PISAK

Ugledate li za vrijeme pusnih dana veliki kanon znat æete, bez sumnje, da je rijeè o maškarama iz Sovinjaka. Zanimljivo je da veæina ljubitelja alegorijskih liènosti, a takvih na sjeveru Istre ima mnogo, nema pojma zašto Sovinjci vjeèito vuku za sobom veliki i buèni top. No, znaju Sovinjci vrlo dobro što je ponos njihove burne i bogate povijesti, a ponukani željom da i mi saznamo što je obilježilo minula stoljeæa pitoresknog mjestanca i ovoga smo puta «zagrebli» malo dublje ispod prašine i pronašli još jednu gotovo zaboravljenu æakulu buzetskog kraja. Naravno, glavni predmet štorije koje vam donosimo je upravo sovinjski kanon.

Èesta meta napada

Legendu nam je isprièao Emiglio Sirotich, rodom iz Sovinjaka. Emiglio je, kao dvanaestogodišnji djeèak, zajedno sa

Maksimiljan Cerovac

Bogataš koji je skonèao usiromaštvu

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

za 220 tisuæa tadašnjih jugolira. Meðutim, vladalo je uvjerenje kako trgovina ne smije poslovati s dobitkom. Uslijedilo je veliko razoèaranje za ponosnog graðanina. Zbog likera i živežnih namirnica na kraæe je vrijeme završio u pritvoru. Nakon toga biva mu oduzeta sva imovina, za koju je, prema prièama, dobio neku malu odštetu, te se seli u Trst. U Italiji ga je snašla bolest. Umro je u bolnici pedesetih godina kao veliki siromah, nakon što je njegova rastrošna žena potrošila sav novac.

dvostazno ureðeno boæalište na èijem je ulazu uredio drvenu kuæicu u alpskom stilu, koja je služila za toèenje piæa ili, pak, za skladištenje boæa i alata. U svojoj Škuji uzgajao je voæe, povræe i cvijeæe. Na toj je lokaciji uzgajao i svinje. Kako bi u svoju trgovinu privukao što više ljudi, na mjestu današnje Robne kuæe dao je izgraditi stoèno sajmište.

Vrstan trgovac

Mašimo je, bez sumnje, bio vrstan trgovac i veoma dobar èovjek. Za razliku od njega, brat Miljo je bio jako loš gospodar. On je svoj dio imanja rasprodao, a novac potrošio na raznorazne prohtjeve, posebice na rastrošne žene. Neko je vrijeme vozio taksi i tako namirivao nešto dohotka. Poslije osloboðenja odselio se u Trst, gdje je i umro. U braku je imao tri kæeri: Silvanu, Liberu i Mariju. Prema svojim kupcima, ali i prema onima koji to nisu bili, Mašimo je imao veliko poštovanje. Tako je mnogim siromasima, èije je dugove tijekom godine revno zapisivao u svoju bilježnicu dužnika, na kraju te dugove samo – otpisao! Gradom je kružila prièa kako ga je jedan siromah tražio 50 kilograma kukuruza kako bi mogao prehraniti svoju gladnu djeèicu. Imuæni graðanin ga je strašno ukorio i zaprijetio

kako mu „ne da ništa“. Siromašni je seljak posramljen otišao, no odmah zatim Mašimo ga je pozvao natrag i dao mu ono što je tražio.

Dotuklo ga siromaštvo

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Mašimo j e p o m a g a o i partizanima. Davao im je šeæer, brašno, cigarete, novac i drugo. Poslije osloboðenja, u kolovozu 1945. godine, u Buzetu s e o s n i v a O p æ a poljoprivredna zadruga na èelu èijeg je Upravnog odbora b io upravo Mašimo. Te je godine poslovanje bilo pozitivno

Školovani poljoprivrednik

Mašimo je polazio Poljoprivrednu školu u Poreèu. Nije poznato je li ju završio. Stoga ne èudi da se uspješno bavio preradom grožða i otkupom vina, koje je po svojoj liniji plasirao u Sloveniju i dalje. Sjeæam se dogaðaja kada je moj otac sa kravama dovezao baève vina u njegov podrum (ispod današnje kuhinje hotela „Fontana“). Tom nam je prilikom Mašimo dao za marendu komad kruha i mortadelu, koju sam tada prvi puta u životu jeo.

Bolnica na Gorièici

S obzirom da je raspolagao velikom kolièinom novca, te kako nije imao nasljednika, Mašimov je san bio izgraditi bolnicu na Gorièici. Smatrao je da æe tako svome narodu vratiti ono što je od njega i dobio. Ali, ta njegova ideja i dobrota, koju je uvijek nosio u sebi, nije se ostvarila. Životne su ga (ne)prilike u posljednjim godinama života dovele na rub egzistencije.

Pravica o drvenom topu

svojim roditeljima, iselio u Trst 1948. godine., gdje i dan danas živi. Meðutim, kao što nam je rekao za vrijeme našeg razgovora, ono što nauèiš kao dijete nikad ne zaboraviš. Tako mu se i prièa o kanonu, koju su u vrijeme Drugog svjetskog rata pripovijedali njegovi preci, okupljeni oko ognjišta u Sovinjaku, zauvijek urezala u pamæenje. Mjesto dogaðaja je mjesto današnjeg groblja, unutar èijih se zidina sve do sredine 19. stoljeæa izdizao kaštel. Da je stvarno bilo tako potvrðuju i mnogi povijesni zapisi koji govore o tome kako je Sovinjak bio èesta meta raznoraznih okupatora. Povijest pripovijeda i o krvavim bitkama, ali ne i o ovoj koju vam donosimo.

Paljba sa Zrenja

A legenda kaže slijedeæe: Vrijeme je rata. Vojska prijeti sa susjednog brda Zrenja. Buèna grmljavina kanona razara

tišinu u d o l i n i r i j e k e M i r n e . Sov in jc i su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon? Ubrzo nakon ideje inovativni mještani krenuše u realizaciju. Tako su uzeli komad drva, neki kažu da je rijeè o smokvi, drugi o maslini, a treæi o bekvariæu, izdubili ga i napunili barutom. Kanon su smjestili uz kaštel i usmjerili ga prema Zrenju, a zatim zapalili barut! Naravno, kanon je i opalio ali ne prema Zrenju veæ je usmrtio vojnike koji su stajali oko njega. Sreæom, jedan je vojnik preživio te nakon nesretnog dogaðaja prokomentirao: „Ako je barut iz kanona pobio toliko ljudi oko njega, što je tek napravio vojsci na Zrenju?!“

EMIGLIO, MARIJA, STEFANI I ANTONIA

MAŠIMO JE POÈETKOM 20. STOLJEÆA BIO VLASNIK HOTELA FONTANA

MAŠIMOV DJED ANTON - PRVI RED SREDINA

Diana Muhviæ i Mladen Majcan Josipa Božiæ i Mladen PetohlebLeana Petohleb i Siniša Krota

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

buzetski-list@net.hr

VJENÈANJA

Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 2.000 kn • za svako slijedeæe dijete 2.500 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetu

Grad pomaže

Za te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.

Buzetske bebe roðene od 1. studenog do 31. prosinca 2008. godine

Prezime i ime

1. Husiæ Sara

2. Kontiæ Lana

3. Križaniæ Hana

4. Petretiæ Vita

5. Klobas Mika

6. Blaškoviæ Natali

Datum roðenja

1.11.2008.

7.11.2008.

11.11.2008.

11.11.2008.

12.11.2008.

2.12.2008.

Roditelji

Ramiza i Sanel

Snježana i Dejan

Luana i Robi

Denise i Igman

Gordana i Nikola

Monika i Alen

8. Flego Filip

9. Zornada Andreas

10. Kodelja Marta

11. Fabris Masimo

12. Muminoviæ Benjamin

7.12.2008.

9.12.2008.

12.12.2008.

12.12.2008.

30.12.2008.

Sanja i Branko

Gordana i Edvard

Suzana i Manuel

Valentina i Klaudio

Merima i Edin

7. Frantal Vito 7.12.2008. Leda i Alex

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

Buzetski list53Buzetski list 52

Roðena djeca po mjesnim odborima od 1.1.2004. do 31.12.2008.

1. Buzet

2. Buzet - Stari Grad

3. Krušvari

4. Roè

5. Sovinjak

6. Sv. Ivan

8. Svi Sveti

9. Štrped

10. Vrh

11. Veli i Mali Mlun

7. Sv. Martin

MJESNI ODBOR

20

7

5

5

3

4

2

2

5

0

3

2004.

17

1

4

3

2

5

3

4

3

3

1

2005.

17

6

0

3

3

4

1

3

8

2

4

2006.

25

4

1

1 2

3

6

3

3

3

1

4

2007.

22

7

2

9

1

7

3

5

11

3

4

2008.

101

25

12

32

12

26

12

17

30

9

16

SVEUKUPNO 56 46 51 65 74 292

BROJ NOVOROÐENE DJECENA PODRUÈJU GRADA BUZETAU 2008. GODINI

• 33djevojèice: ..........................

• djeèaci: .............................. 41

SVEUKUPNO: .......................... 74

KAO PRVOROÐENO DIJETE:

djevojèice............................djeèaci ................................ UKUPNO ................................

• 14• 26

40

DRUGO, TREÆE I DALJE:

• djevojèice ........................... 19• djeèaci ...............................

UKUPNO ................................13

32

BLIZANCI: dva djeèaka

Irena Markežiæ i Marko Perišiæ Larisa Bobiæ i Valter Blaškoviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

F

ES

TIV

AL

Martina Hrvatin i Nenad Dorèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Diana Muhviæ i Mladen Majcan Josipa Božiæ i Mladen PetohlebLeana Petohleb i Siniša Krota

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

buzetski-list@net.hr

VJENÈANJA

Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 2.000 kn • za svako slijedeæe dijete 2.500 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetu

Grad pomaže

Za te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.

Buzetske bebe roðene od 1. studenog do 31. prosinca 2008. godine

Prezime i ime

1. Husiæ Sara

2. Kontiæ Lana

3. Križaniæ Hana

4. Petretiæ Vita

5. Klobas Mika

6. Blaškoviæ Natali

Datum roðenja

1.11.2008.

7.11.2008.

11.11.2008.

11.11.2008.

12.11.2008.

2.12.2008.

Roditelji

Ramiza i Sanel

Snježana i Dejan

Luana i Robi

Denise i Igman

Gordana i Nikola

Monika i Alen

8. Flego Filip

9. Zornada Andreas

10. Kodelja Marta

11. Fabris Masimo

12. Muminoviæ Benjamin

7.12.2008.

9.12.2008.

12.12.2008.

12.12.2008.

30.12.2008.

Sanja i Branko

Gordana i Edvard

Suzana i Manuel

Valentina i Klaudio

Merima i Edin

7. Frantal Vito 7.12.2008. Leda i Alex

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

Buzetski list53Buzetski list 52

Roðena djeca po mjesnim odborima od 1.1.2004. do 31.12.2008.

1. Buzet

2. Buzet - Stari Grad

3. Krušvari

4. Roè

5. Sovinjak

6. Sv. Ivan

8. Svi Sveti

9. Štrped

10. Vrh

11. Veli i Mali Mlun

7. Sv. Martin

MJESNI ODBOR

20

7

5

5

3

4

2

2

5

0

3

2004.

17

1

4

3

2

5

3

4

3

3

1

2005.

17

6

0

3

3

4

1

3

8

2

4

2006.

25

4

1

1 2

3

6

3

3

3

1

4

2007.

22

7

2

9

1

7

3

5

11

3

4

2008.

101

25

12

32

12

26

12

17

30

9

16

SVEUKUPNO 56 46 51 65 74 292

BROJ NOVOROÐENE DJECENA PODRUÈJU GRADA BUZETAU 2008. GODINI

• 33djevojèice: ..........................

• djeèaci: .............................. 41

SVEUKUPNO: .......................... 74

KAO PRVOROÐENO DIJETE:

djevojèice............................djeèaci ................................ UKUPNO ................................

• 14• 26

40

DRUGO, TREÆE I DALJE:

• djevojèice ........................... 19• djeèaci ...............................

UKUPNO ................................13

32

BLIZANCI: dva djeèaka

Irena Markežiæ i Marko Perišiæ Larisa Bobiæ i Valter Blaškoviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

F

ES

TIV

AL

Martina Hrvatin i Nenad Dorèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Buzetski list5554Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: krediti.buzet@ikb.hrwww.ikb.hr

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: knjiznica@poubuzet.hrwww.poubuzet.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hrwww.hzz.hr

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: park@pu.t-com.hrwww.park.hr

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229

ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Autobusni kolodvor BuzetTel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287

INFO

Buzetski list5554Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: krediti.buzet@ikb.hrwww.ikb.hr

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: knjiznica@poubuzet.hrwww.poubuzet.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hrwww.hzz.hr

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: park@pu.t-com.hrwww.park.hr

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229

ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Autobusni kolodvor BuzetTel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287

INFO