4svibanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Paška čipka, izvor: www.flicker.com

Sadržaj4 mr.sc. Ivana Maletić i Darija Jurica VukovićMakroekonomski pokazatelji RH

7dr. sc. Davor GalinecAktualna gospodarska kretanja u Hrvatskoj s naglaskom na konsolidaciju državnih financija

14 mr.sc. Ivana MaletićReforma o kojoj se samo govori: izgradnja brze, male i efikasne javne uprave

18Andrea Vodanović i Tena MišetićDigitalizacija, prilika za rast i razvoj koja se ne propušta

22Kalev KallemetsNovi fondovi za razvoj startup-ova u EstonijiNew funds for the start-up industry in Estonia

25Vijesti iz Europskog parlamenta

27Aktivnosti IM ureda

Pisite nam!

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Glavna urednicaIvana Maletić

UredništvoAndrea VodanovićMarija TufekčićIvana PetričkoTvrtko LovrićKristina KosorIvan Dvornik Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodTonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Louise WeissT090331, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli14E21860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734+32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crowww.twitter.com/maleticivanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

4svibanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Z a s t u p n i c a u E u r o p s k o m p a r l a m e n t uI v a n a M a l e t i ć

Uvodna riječPrilike za Hrvatsku u Europskoj uniji su brojne: od jedinstvenog tržišta s pola milijarde potrošača, EU fondova, povoljnih izvora financiranja do razmjene znanja, iskustava, novih tehnologija, te kroz to poticanje inovacija, istraživanja i modernizacije.

Prilike su za sad potpuno neiskorištene, Vlada je pasivna i još uvijek se nije aktivno uključila u procese donošenja odluka na razini Europske unije, reagira isključivo na prijetnje kaznama i zato Republika Hrvatska od ulaska u EU divergira te se razlike u razvijenosti, produktivnosti i konkurentnosti u odnosu na druge države članice povećavaju u negativnom smislu.

Formula uspjeha je u teoriji, a i u praksi mnogih država članica utvrđena te se isto preporučuje i Republici Hrvatskoj: strukturne reforme, investicije i pametna fiskalna konsolidacija. Navedeno treba razumjeti i znati provesti u praksi, potrebno je poznavati sustav u svojoj državi te imati viziju i konkretan plan rješenja. Upravo na tome Hrvatska demokratska zajednica sa širokim krugom domaćih i stranih stručnjaka radi.

Strukturne reforme obuhvatit će ključna područja stavljajući u prvi plan učinkovitost i kvalitetu pružanja usluga građanima i poduzetnicima. Tako će se mijenjati obrasci rada u državnoj upravi, javnim trgovačkim društvima, lokalnim i regionalnim jedinicama, obrazovnom i znanstvenom sustavu (usklađivanje s potrebama tržišta rada), zdravstvenom sustavu i sustavu socijalnih naknada, mirovinskom sustavu (mirovine se neće smanjivati jer su u usporedbi s drugim državama preniske, ali jačanjem gospodarstva i kroz poticajne mjere mijenjat će se struktura i dob umirovljenika), pravosuđu, javnim financijama, upravljanju državnom imovinom.

Pametna fiskalna konsolidacija vezana je uz uspješno korištenje EU fondova i provedbu projekata, a ne rezanje proračuna na stavkama EU projekata što se zadnje tri godine kontinuirano i u velikom postocima događa.

Više prostora potrebno je ostaviti za kapitalna ulaganja i razvojne projekte, osobito u znanosti, razvoju industrije, poduzetništva i poljoprivrede.

Uštede će se ostvariti temeljem bolje organizacije rada i provedbom reformi, uvođenjem ciljanih i učinkovitih socijalnih naknada i subvencija. Na prihodnoj strani jednostavniji i stabilan porezni sustav uz povećanje učinkovitosti i poticajno proširivanje porezne baze rezultirat će rastom. Daljnja povećanja poreznog opterećenja ili uvođenje novih poreza nisu prihvatljiva.

Investicije moraju biti dobro strukturirane i povezane sa strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini, praćene prezentacijama i aktivnostima usmjerenim na privlačenje potencijalnih investitora. Karte investicija po županijama, gradovima i općinama s detaljnim objašnjenjima troškova i svih koraka do realizacije investicije moraju biti pripremljene i dostupne javnosti. Jačanje tržišta i potencijala za financiranje kroz rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i pojedinaca jedan je od prioriteta u Republici Hrvatskoj.Na svemu ovom Vlada u Hrvatskoj ne radi, a svojom ležernošću šokira sve – Europsku komisiju, druge države članice, investitore. Nema reformi, investicija, fiskalna konsolidacija je potpuno obrnuta od preporuka. Izvori financiranja su otvoreni, a nitko ne može realizirati nijednu ideju jer su administrativne prepreke i razina neorganiziranosti toliko visoki da su gospodarstvo i država potpuno blokirani. Sve su to rezultati (ne)rada Vlade koja ne razumije suštinu problema i ne rješava ključna pitanja. U Europskoj uniji sve negativne strane Hrvatske dodatno su došle do izražaja. Riječ je o konkurentnom okruženju u kojem je potrebna izvrsnost za opstanak i uspjeh. Dugoročne prognoze za Hrvatsku su poražavajuće, rast između 1,2% i 1,8% BDP-a u sljedećih 5 godina. To znači daljnje siromašenje i odlazak ljudi iz Hrvatske, rast nezaposlenosti i propadanje gospodarstva. Napisi o lošem stanju u Hrvatskoj nimalo ne čude, to piše i u svakom od dokumenata iz Europske komisije. To su jasne poruke Vladi da se uhvati ozbiljno posla i da vremena nema. S obzirom da je Vlada pokazala da nema znanja, kapaciteta, ideja, radne kondicije, volje i želje da nešto odradi radujem se izborima i što skorijem odlasku ove Vlade.

Makroekonomski pokazatelji jasno ukazuju na loše stanje hrvatskog gospodarstva i na siromašenje i udaljavanje Hrvatske od Europske unije (umjesto konvergiranja Hrvatska divergira).

• Bruto domaći proizvod u 2014. zabilježio je, već šestu godinu za redom, realno međugodišnje smanjenje od 0,4%. Hrvatska je jedna od svega četiri države članice (Italija, Cipar, Finska) koje su prošle godine zabilježile pad BDP-a, dok je gospodarstvo Europske unije poraslo 1,3%. U 2015. prvi kvartal će i dalje biti u padu, a u cijeloj godini Hrvatskoj se predviđa stagnacija od 0,3% BDP-a što je nakon Cipra najgori rezultat za 2015. u Europskoj uniji.

Još više poražavajuće su dugoročne prognoze koje Hrvatskoj predviđaju stagnaciju sljedećih pet godina (ako se nastavi ovakva ekonomska politika) s rastom BDP između 1% i 2%. Druge države će rasti više i brže te ovakva predviđanja za Hrvatsku znače

daljnje zaostajanje i propadanje, rast nezaposlenosti, odlazak mladih, sve veći i neodrživ dug… Realizacija ovog scenarija, koji se prognozira ako se nastavi politika ove Vlade, za Hrvatsku bi bio poguban.

• Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosi 10.129 eura u 2014. i konstantno od početka krize 2008. pada (osim rasta zabilježenog u 2011.) ukazujući na siromašenje društva.

• U 2015. nastavljen je trend pada indeksa potrošačkih cijena, pa je tako zabilježen pad od 0,4% u prva četiri mjeseca 2015. Nakon inflacije od 2,2% u 2013., indeks potrošačkih cijena pao je za 0,2% u 2014. Deflacija, odnosno pad cijena nije dobra vijest za gospodarstvo jer ona odgađa potrošnju, vodi padu proizvodnje, plaća radnika i u konačnici padu zaposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti što opet vodi smanjenju potrošnje i tako u krug.

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu** Darija Jurica Vuković, dipl. oec, članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.

338.2

Makroekonomski pokazatelji RH

Darija Jurica Vuković, dipl. oec**

mr.sc. Ivana Maletić*

4

• Industrijska proizvodnja je u prva tri mjeseca 2015. na međugodišnjoj razini porasla za 0,3%. U 2014. zabilježila je međugodišnje povećanje od 1,3%. S obzirom na značajan pad industrijske proizvodnje tijekom krize (ukupno gledano 18% u pet godina), rastom od svega 1,3% Hrvatskoj će trebati 15 godina da dođe na razinu 2008.

• Promet od trgovine na malo je u prva tri mjeseca 2015. na međugodišnjoj razini realno povećan 1,7%. U 2014. u odnosu na 2013. promet trgovine na malo realno je povećan 0,3%. S obzirom da je zadnjih 6 godina promet trgovine na malo u prosjeku padao 3%, a ukupno gledajući oko 17%, ovaj rast je izrazito spor i nužno je značajnije ubrzanje rasta kako bi došli na predkriznu razinu.

• U prva tri mjeseca 2015. ukupan broj dolazaka turista povećan je na međugodišnjoj razini 16,9%, a ukupan broj noćenja 18,7%. U 2014. ukupan broj dolazaka turista povećan je na međugodišnjoj razini 5,6%, a ukupan broj noćenja 2,6%. Zanimljivo je da rast broja noćenja turista u posljednje tri godine kontinuirano usporava, od 2011. kada je iznosio 7,0%.

• Broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio je u travnju 2015. 297.088 te je u usporedbi s ožujkom 2015. smanjen za 6,9%. Registrirana stopa nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2015. iznosi 20,1%. U 2014. prosječna registrirana stopa nezaposlenosti iznosila je 19,7%, dok je u 2013. iznosila 20,2%. Međutim, istovremeno, već šestu godinu za redom smanjuje se i broj zaposlenih (2,5% u 2014. u odnosu na 2013.), a isti trend je nastavljen u prvom tromjesečju 2015. što ukazuje na nastavak teške situacije na tržištu rada, gube se radna mjesta, a ne stvaraju nova jer nema gospodarskog oporavka. Uz to, Hrvatsku i tržište rada, u 2012. i 2013. napustilo je preko 28 tisuća ljudi, a za očekivati je da i podaci za prošlu godinu budu jednako poražavajući. Prema anketnoj stopi nezaposlenosti (međunarodna, ILO metodologija) koja je u 2014. iznosila 17,3%, isto kao i u 2013., jasno je da smanjenja nezaposlenosti nema. Pritom je Hrvatska treća po redu po stopi nezaposlenosti u EU, odmah iza Grčke i Španjolske.

• Robni izvoz zabilježio je u prva dva mjeseca 2015. povećanje od 5,2% na međugodišnjoj razini, dok je robni uvoz povećan 1,6%. U 2014. robni izvoz je također rastao brže od robnog uvoza, tako da je međugodišnje povećanje robnog izvoza iznosilo 8,1%, dok je robni uvoz povećan za 3,6%. S obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji čime smo postali dio jedinstvenog tržišta, ovako niska stopa rasta izvoza ukazuje da u tom pogledu nismo iskoristili prednosti članstva, naročito imajući u vidu da su države petog vala proširenja bilježile dvoznamenkasti rast izvoza u godinama nakon pristupanja (baltičke zemlje čak iznad 20%).

• Deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014., bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1% BDP-a. što je za 0,3 postotna boda više nego prethodne godine.

• Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini iznosio je 18.885 milijuna kuna, odnosno 5,7% BDP-a, dok je u 2013. iznosio 5,3%. Prema preporukama Vijeća u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 4,6% BDP-a u 2014. dok je u Programu konvergencije sama sebi zadala cilj od 4,4% BDP-a, što nije ostvareno.

• Dug opće države u 2014. iznosio je 85% BDP-a, odnosno za 4,4 postotna boda više nego u 2013. kada je iznosio 80,6% BDP-a, dok je u 2012. bio na razini 69,2% BDP-a. Od 2012. do sada dug opće države se povećao za 50.779 milijuna kuna, odnosno za 22,2% što je najveće povećanje duga u povijesti, pa ga se zato i karakterizira kao brzorastući.

• Ukupni inozemni dug iznosio je u siječnju 2015. 46.764 milijuna eura, tj. 108,5% BDP-a. U 2014. inozemni dug popeo se na 108,2% BDP-a sa 105,4% BDP-a koliko je iznosio u 2013. Rastu inozemnog duga najviše je pridonio rast inozemnog duga opće države koji se u 2014. povećao za 942 milijuna eura, te izravnih ulaganja čiji je dug porastao za 682 milijuna eura, dok su istovremeno ostale monetarne financijske institucije smanjile svoj inozemni dug za 997 milijuna eura.

5

Tablica 1: Makroekonomski pokazatelji RH*

Makroekonomski pokazatelji RH 2012. 2013. 2014. Q1/2015.

BDP nominalni (mil HRK) 330.456 330.135 328.927

BDP realni rast (%) -2,2 -0,9 -0,4

BDP nominalni (mil EUR) 43.944 43.611 43.110

* Izvor: DZS, HNB, MFIN, Eurostat

6Makroekonomski pokazatelji RH 2012. 2013. 2014. Q1/2015.

BDP per capita (EUR) 10.255 10.178 10.129

Inflacija indeks potrošačkih cijena (%) 3,4 2,2 -0,2 -0,4

Indeks obujma industrijske proizvodnje (%) -5,6 -2,0 1,3 0,3

Indeks prometa u trgovini na malo (realno, %) -4,3 -0,4 0,3 1,7

Indeks obujma građevinskih radova (%) -11,8 -5,0 -7,3

Broj dolazaka turista (%) 3,3 5,1 5,6 16,9

Broj noćenja turista (%) 4,0 3,3 2,6 18,7

Broj zaposlenih, prosjek 1.395.111 1.364.298 1.330.222 1.295.771

Broj nezaposlenih, prosjek 324.322 345.112 329.441 326.064

Stopa registrirane nezaposlenosti (%) 18,9 20,2 19,7 20,1

Stopa aknetne nezaposlenosti (%) 15,8 17,3 17,3

Bruto plaća, prosjek 7.875 7.875 7.953 7.974

Neto plaća, prosjek 5.478 5.515 5.531 5.648

Tečaj EUR, prosjek 7,52 7,57 7,63 7,68

Vanjskotrgovinska bilanca -6.585 -6.938 -6.761

Izvoz (mil EUR) 9.629 9.589 10.369

Uvoz (mil EUR) 16.214 16.528 17.129

Tekući račun platne bilance (mil EUR) -57 359 286

Tekući račun platne bilance (% BDP) -0,1 0,8 0,7

Međunarodne pričuve RH (mil EUR) 11.236 12.908 12.688 14.158

Ukupni prihodi DP (mil HRK) 109.559 108.586 114.044

Ukupni rashodi DP (mil HRK) 118.730 123.506 125.689

Neto stjecanje nefinancijske imovine (mil HRK) 830 1.305 1.167

Deficit DP - neto pozajmljivanje/zaduživanje (mil HRK) -10.001 -16.225 -12.812

Deficit DP (% BDP) (GFS 2001) -3,0 -4,9 -3,9

Deficit DP (mil HRK ) (ESA 2010) -16.610 -19.245 -19.984

Deficit DP (% BDP) (ESA 2010) -5,0 -5,8 -6,1

Ukupni prihodi opće države (% BDP) 41,7 42,4 42,3

Ukupni rashodi opće države (% BDP) 47,0 47,7 48,0

Deficit opća država (mil HRK) -17.504 -17.672 -18.885

Deficit opća država (%GDP) (ESA 2010) -5,3 -5,4 -5,7

Dug opće države (mil HRK) 228.790 266.134 279.569

Dug opće države (% BDP) 69,2 80,6 85,0

Inozemni dug RH (mil EUR) 45.297 45.958 46.664

Ukupni inozemni dug RH (% BDP) 103,1 105,4 108,2

Izvor: DZS, HNB, MFIN, Eurostat

7

dr.sc. Davor Galinec*

Aktualna gospodarska kretanja u Hrvatskoj s naglaskom na konsolidaciju državnih financijaUvod

Ciklus Europskog semestra 2015. u punom je zamahu. Državni zavod za statistiku objavio je 20. travnja Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. – 2014. za Hrvatsku. Nakon svega nekoliko sati, Vlada Republike Hrvatske održala je izvanrednu tiskovnu konferenciju na kojoj su najavljene dodatne mjere koje Vlada planira poduzeti u svrhu smanjenja proračunskog deficita. Već sljedeći dan (21.4.2015.) Eurostat je objavio preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. – 2014. za sve države članice EU. Objavljeni pokazatelji deficita i duga opće države, zajedno s drugim objavljenim fiskalnim pokazateljima iz Izvješća i drugim makroekonomskim pokazateljima te dodatnim informacijama, korišteni su pri izradi Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2014. – 2016. (tzv. Spring Forecast 2015), koje su objavljene 5. svibnja 2015.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda započela je višednevni godišnji posjet Hrvatskoj u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a 22. 4. – 5. 5., a Zaključna izjava nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj objavljena je 6. svibnja 2015.

U međuvremenu, Vlada Republike Hrvatske dostavila je 30. travnja Europskoj Komisiji Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2018., koji sadrži detaljnije razrađene mjere fiskalne konsolidacije, koje su prvi put predstavljene javnosti na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji 20. travnja, procjene njihovih učinaka te ostale planirane mjere ekonomske politike koje je nužno provesti i u kontekstu otklanjanja ostalih makroekonomskih neravnoteža. Iako je od dostave Plana konvergencije Komisiji do objave Proljetnih prognoza Komisije prošlo svega pet kalendarskih dana, pretpostavlja se da su očekivani učinci većeg dijela planiranih mjera fiskalne konsolidacije iz Programa konvergencije Vlade RH preliminarno evaluirani od

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.

336.1

8strane stručnih službi Komisije i da su ugrađeni u projekcije fiskalnih pokazatelja za 2015. i 2016., koje je Komisija objavila za Hrvatsku u sklopu svojih Proljetnih ekonomskih prognoza. Stručne službe Komisije detaljno su analizirale mjere fiskalne i makroekonomske politike koje su prezentirane u hrvatskom Programu konvergencije, a po završetku evaluacije dokumenta (kao i Programa konvergencije i drugih planova i programa reformske naravi dostavljenih od strane vlada ostalih država članica), Komisija je objavila 13. 5. 2015. svoj prijedlog Specifičnih preporuka državama članicama (tzv. country specific recommendations – CSR) i poslala ih na formalno usvajanje Vijeću EU.

Osim predloženih mjera fiskalne konsolidacije iz našeg Programa konvergencije, stručne službe Komisije detaljno su proučile i ostale predložene mjere koje je nužno poduzeti u svrhu uklanjanja makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, koje su u Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2015. (objavljeno krajem studenog 2014.) ocijenjene kao potencijalno prekomjerne (visoke vanjske obveze, smanjenje izvoznih udjela, visoka zaduženost poduzeća i brzorastući dug opće države), a što je i dodatno potvrđeno krajem veljače 2015. kada je objavljena je Odluka Kolegija povjerenika po okončanom postupku Detaljnog preispitivanja u svrhu prevencije i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža (o čemu smo detaljnije pisali u prošlom broju Informativnog Mjesečnika).

DZS (20.4.2015.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernome proračunskome deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. – 2014. za Hrvatsku

Državni zavod za statistiku je 20. 4. 2015. na konferenciji za tisak1 objavio travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u razdoblju 2011. – 2014. za Republiku Hrvatsku2. Izvješće je sastavljeno sukladno metodologiji ESA 2010 (uvedenoj u rujnu 2014.) i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita.

Prema podacima travanjske EDP notifikacije DZS-a, Hrvatska je u 2014. zabilježila proračunski deficit (sukladno ESA 2010 standardu) u iznosu od 18,8 mlrd. kuna ili 5,7 % BDP-a, što samo potvrđuje postojanje situacije prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj (tablica 1).

Najznačajniji utjecaj na kretanje deficita opće države u 2014. imala je reklasifikacija dviju financijskih institucija (HBOR i DAB) u obuhvat sektora opće države (pozitivan utjecaj), dok su izvanproračunski korisnici i javna trgovačka poduzeća povećali deficit, s time da je sveukupni utjecaj negativan u iznosu od 532 milijuna kuna (neto negativan utjecaj).

Nadalje, kod statističkog tretmana transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup ta se jednokratna transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka (nego se rade vremenska razgraničenja tih prihoda), tako da je za oko tri milijarde kuna uvećan deficit, a do dodatnog povećanja deficita u iznosu od 955 milijuna kuna došlo je uslijed preuzimanja duga tvrtke HŽ Cargo po osnovi trećeg poziva od strane države (u slučaju trećeg poziva po jamstvu cjelokupni zajamčeni dug, statistički se tretira kao obveza države).

Pri tome je potrebno naglasiti da je deficit podsektora središnje države iznosio čak 6,1% BDP-a, a podsektori lokalne države i fondova socijalne sigurnosti ostvarili su suficite u iznosu od 0,1%, odnosno 0,3% BDP-a, što je i rezultiralo konačnim deficitom u iznosu od 5,7% BDP-a na razini sektora konsolidirane opće države.

Konsolidirani dug opće države u 2014. dosegao je vrijednost od 85% BDP-a, dok je u prethodnoj 2013. iznosio 80,6% BDP-a. Najznačajniji utjecaj na promjenu duga države imala je reklasifikacija HBOR-a u obuhvat podsektora središnje države (doprinos od oko 4,4% BDP-a). Tablica 1.

1 Prezentacija s konferencije za tisak dostupna je na: http://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/Prezentacije/Prezentacija%20II%20April%202015%20Izvjesce%20o%20prekomjernom%20proracunskome%20manjku.pdf. 2 Dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/12-01-02_01_2015.htm. Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP notifikacijskim tablicama koje su dostavljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države (2011. – 2014.) u excel formatu.

Tablica 1: Republika Hrvatska – pokazatelji deficita i duga države, izdataka za investicije i kamate 2011. – 2014.

U % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2011. 2012. 2013. 2014.EDP izvješće (Eurostat)Proračunski deficit -7,5 -5,3 -5,4 -5,7Konsolidirani dug opće države 63,7 69,2 80,6 85,0Rashodi središnje države za investicije 3,5 3,5 3,7 3,6

Izvor: DZS.

9Osim toga, treba podsjetiti da je dobar dio povećanja duga države u promatranom razdoblju 2011. – 2014. posljedica implementacije ESA 2010 statističkog standarda, koja je provedena po prvi put u prethodnoj objavi (listopad 2014.), kada je povećan obuhvat podsektora središnje države (S.1311) zbog uključivanja Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka Zagreb (ARZ) u obuhvat tog podsektora, tako da su i primljeni krediti tih jedinica tom prilikom reklasificirani u kredite koje je primio podsektor opće države. S tim da je, kako je prethodno i navedeno, negativan utjecaj na deficit zbog uključivanja javnih trgovačkih društava u 2012., 2013. i 2014. neznatan, dok je uključivanje brodogradnje u 2011., dovelo do značajnog skoka deficita te godine s 5,5% na 7,5%. Što se tiče ostalih bitnih fiskalnih pokazatelja koji se objavljuju u sklopu Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države, vidljivo je da izdaci središnje države za bruto investicije u fiksni kapital stagniraju tijekom cijelog promatranog razdoblja na razini od oko 3,5 – 3,7% BDP-a. To potvrđuje opravdanost stalnih kritika da se u Republici Hrvatskoj europski fondovi još uvijek nisu počeli koristiti.

Istovremeno, uslijed rastuće razine duga opće države povećavaju se izdaci za kamate: s 3% BDP-a (2011.) na 3,5% BDP-a u 2013. i 2014. godini. U uvjetima kada se smanjuju investicije i povećavaju izdaci za kamate, povećava se i rizik otplate duga, jer smanjenje investicija utječe i na sporiji rast BDP-a, zaposlenosti, izvoza i u budućnosti će generirati manje prihode u državni proračun, a rashodi (i po osnovi kamata i ostalim osnovama) su u porastu.

Eurostat (21.4.2015.): objava preliminarnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. – 2014. za države članice i članice eurozone (EDP notifikacija)

Prosječni proračunski deficit na razini 28 država članica EU-a smanjen je s razine od 3,2% BDP-a u 2013. na razinu od 2,9% BDP-a u 2014., čime je dosegnuta razina deficita ispod referentne vrijednosti od 3% BDP-a iz Mastriškog ugovora. Prosječna razina duga opće države na razini EU-28 povećana je s 85,5% BDP-a u 2013. na 86,8% BDP-a u 2014.

Što se tiče pokazatelja deficita i duga na razini 19 država članica eurozone, prosječan proračunski deficit u 2014. iznosio je 2,4% BDP-a (smanjenje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2013., kada je iznosio 2,9% BDP-a), dok je prosječni dug opće države na razini Europodručja povećan s 90,9% BDP-a u 2013. na 91,9% BDP-a u 2014.

Zabilježena smanjenja proračunskog deficita na razini EU-28 i eurozone u velikoj su mjeri rezultat gospodarskog oporavka EU, trenutno povoljnih okolnosti koje potiču gospodarski rast, ali i rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita u većini država članica EU.

Unatoč zabilježenom smanjenju prosječnog deficita EU-28 i eurozone (za 0,3 odnosno 0,5 postotnih bodova), prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države povećana je za oko jedan postotni bod na razini EU-28 i na razini eurozone. Prema objavljenom Priopćenju Eurostata3 od 21. 4. 2015., tijekom 2014., četiri su države članice ostvarile fiskalni suficit: Danska (1,2% BDP-a), Njemačka (0,7% BDP-a) te Estonija i Luksemburg (po 0,6% BDP-a), navedeno predstavlja pomak u odnosu na 2013., kada su suficite ostvarile samo Njemačka i Luksemburg. Najniži deficiti (mjereno u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi (-0,7%), Latviji (– 1,4%) i Rumunjskoj (– 1,5%). Za razliku od 2013. kada je 10 država članica ostvarilo prekomjerne deficite (veće od 3% BDP-a), tijekom 2014. prekomjerni deficiti su zabilježeni u 12 država članica, kako slijedi: Cipar (– 8,8%), Španjolska (– 5,8%), Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo (po – 5,7%), Slovenija (– 4,9%), Portugal (– 4,5%), Irska (– 4,1%), Francuska (– 4,0%), Grčka (– 3,5%), te Belgija, Poljska i Finska (po – 3,2%).

Dug opće države u odnosu na BDP na kraju 2014. bio je najniži u Estoniji (10,6%), Luksemburgu (23,6%), Bugarskoj (27,6%), Rumunjskoj (39,8%) te Latviji (40,0%). Kao i 2013., 16 država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60% BDP-a, pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (177,1%), Italiji (132,1%), Portugalu (130,2%), Irskoj (109,7%), na Cipru (107,5%) i u Belgiji (106,5%).

Što se tiče kvalitete EDP statistika, rezervacije na kvalitetu podataka iskazane su Bugarskoj (dvojbena sektorska klasifikacija Fonda za osiguranje depozita i njen potencijalni utjecaj na podcjenjivanje proračunskog deficita) i Portugalu (upitan statistički tretman dokapitalizacije Novo Banco uoči privatizacije od strane Portugalskog sanacijskog fonda i potencijalni utjecaj na podcjenjivanje proračunskog deficita).

Iako Eurostat ima mogućnost da sukladno odredbama članka 15 (2) Uredbe Vijeća br. 479/2009. nadopuni (korigira) podatke, koje im je dostavila neka država članica sa svojim procjenama veličine neke pojave za koju sumnjaju da nije adekvatno iskazana u izvješću države članice, u travanjskoj EDP notifikaciji 2015. (kao i u nekoliko prethodnih), to se nije dogodilo.

3 Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/6796757/2-21042015-AP-EN.pdf/2a3922ae-2976-4aef-b6ce-af19bde6a236.

10Europska komisija (5.5.2015.): objava Proljetnih ekonomskih prognoza za razdoblje 2014. – 2016. Nakon što je Eurostat 21.4.2015. objavio preliminarno Izvješće o prekomjernome proračunskome deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2011. – 2014., stručne službe Komisije su temeljem tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile Proljetne ekonomske prognoze 2015. (za razdoblje 2014. – 2016.) za EU kao cjelinu, eurozonu i pojedinačno za svaku državu članicu4. Proljetne ekonomske prognoze Komisija je javno objavila na konferenciji za tisak održanoj 5.5.2015. godine. Proljetnim prognozama 2015, Komisija u uvodu ističe da Europska gospodarstva imaju koristi od brojnih pozitivnih utjecaja na rast, kao što su: relativno niske cijene nafte, stabilan globalni rast, nastavak deprecijacije eura, gospodarske politike u EU-u, provedba mjera kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (kojima se bitno utječe na financijska tržišta, snižavaju kamatne stope i poboljšavaju uvjeti kreditiranja).

S obzirom na to da je opći pristup fiskalnoj politici u EU-u uglavnom neutralan, (tj. nema zatezanja niti popuštanja), može se reći i da fiskalna politika podupire rast. Od provedbe strukturnih reformi i Plana ulaganja za Europu također se očekuje da vremenom počnu donositi rezultate. U takvim okolnostima očekuje se da će rast realnog BDP-a u 2015. dosegnuti 1,8% (EU), odnosno 1,5% (eurozona), što je povećanje od 0,1 (odnosno 0,2) postotnih bodova u odnosu na Zimske ekonomske prognoze iz veljače ove godine. Pri tome će u 2014. raspon stopa rasta država članica ostati širok (7,1%), od najnižih – 2,3% (Cipar) do najviših + 4,8% (Irska), a očekuje se da će se raspon razlika u rastu vjerojatno smanjiti tijekom sljedeće dvije godine (na 4,1% u 2015., odnosno 2,5% u 2016.).

Uz već spomenute čimbenike, napominje se da rastu BDP-a najviše doprinosi domaća potražnja, uz očekivani ubrzani rast privatne potrošnje u 2015. i oporavak ulaganja u 2016. Što se tiče 2016., Komisija predviđa realni rast BDP-a od 2,1% (EU-28), odnosno 1,9% (eurozona). Prilikom objave Proljetnih ekonomskih prognoza, Valdis Dombrovskis (potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog te bivši premijer Latvije iz vremena kada je Latvija provodila velike i uspješne napore radi izlaska iz EDP-a) je izjavio: „Oporavak europskih gospodarstava uzima zamah. Iako su to ohrabrujuće informacije, moramo osigurati da taj oporavak bude trajan, drugim riječima – održiv. To se može ostvariti djelovanjem u tri prioritetna područja s potporom na razini EU-a, a to su strukturne reforme, pojačano ulaganje i poticanje fiskalne odgovornosti, uz

istovremeno rješavanje izazova specifičnih za pojedine države članice. Političke preporuke po državama članicama koje će Europska komisija predstaviti sredinom svibnja još su jedan važan korak u ostvarenju tog pristupa u obliku konkretnih politika za poticaj rastu.”

Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici dodao i sljedeće: „Europsko gospodarstvo prolazi kroz najvedrije proljeće u proteklih nekoliko godina, pri čemu na pozitivna kretanja utječu kako vanjski faktori, tako i mjere politika koje sada počinju donositi plodove. Ali moramo učinit još više kako bismo osigurali da se ovaj oporavak i nastavi. Provedba ulaganja i reformi te nastavak odgovornih fiskalnih politika ključni su kako bismo postigli trajan rast i zapošljavanje, koji su Europi potrebni.”

Kod izgleda za 2015. i 2016. Komisija navodi svoja očekivanja da će inflacija tijekom prve polovine 2015. i dalje biti približna nuli (uglavnom zbog pada cijena energenata), ali i da bi potrošačke cijene trebale porasti u drugoj polovini godine i još više u 2016. (kao posljedica povećanja domaće potražnje i smanjenja proizvodnog jaza te smanjenih učinaka nižih cijena robe i rasta uvoznih cijena potaknutog deprecijacijom eura). Očekuje se rast godišnje inflacije u EU-u i eurozoni s 0,1% ove godine na 1,5% u 2016. U 2015. očekuje se smanjenje nezaposlenosti na razinu od 9,6% (EU), odnosno na 11,0% (eurozona) i nastavak trenda daljnjeg smanjenja u 2016., do razine od 9,2% (EU), odnosno 10,5% (eurozona). Fiskalni izgledi u EU-u i eurozoni sve su bolji zahvaljujući mjerama prilagodbe provedenima posljednjih godina, snažnijoj gospodarskoj aktivnosti i nižim kamatnim stopama na javni dug.

Čak i uz uglavnom ukupno neutralnu fiskalnu politiku, očekuje se da će se prosječni udio deficita u BDP-u na razini EU-28 smanjiti s 2,9% u 2014. na 2,5% 2015. i 2,0% u 2016. godini, dok je u eurozoni predviđeno smanjenje s 2,4% u 2014. na 2,0% u 2015. i 1,7% u 2016. Isto tako, za oba područja se predviđa da je udio duga opće države u BDP-u dosegao svoj vrhunac u 2014., te bi se u 2015. i 2016. trebao smanjiti, sve do razine od 88% BDP-a (EU), odnosno 94,0% (eurozona), na kraju 2016.

Što se tiče ocjene trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj iznesenih u Proljetnim prognozama 2015, u 2014. očekuje se pad realnog BDP-a od 0,4% u 2014. (prethodna procjena Komisije predviđala je pad od 0,5%). BDP bi u 2015. godini trebao blago rasti za 0,3% (što je također povećanje u odnosu na prethodnu prognozu od 0,2%), a to je uz Finsku najniža stopa rasta od svih država članica Europske unije.

4 Dostupno na engleskome jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/2015/pdf/ee2_en.pdf

11Izuzetak je Cipar koji i dalje ostaje u recesiji (– 0,5%). Tek u 2016. Komisija očekuje rast BDP-a za 1,2%. Kao objašnjenje za blagi rast u 2015. godini Komisija navodi povećanu vanjsku potražnju i gospodarski rast kojeg bilježe najveći hrvatski trgovinski partneri, a kao ograničavajući čimbenici navode se nedostatak investicija i slabo korištenje EU fondova.

S druge strane, rast od 1,2% u 2016. bazira se na pretpostavkama boljeg korištenja EU fondova i očekivanog rasta investicija. U 2014. očekuje se rast izvoza roba i usluga od 5,4%, dok se u 2015. očekuje usporavanje njegova rasta na 3,7% te u 2016. godini povećanje za 4,6%. Uvoz roba i usluga bi u 2014. godini trebao porasti 3%, 2015. godine za 2,4% te 2016. godine za 4%.

Saldo tekućeg računa platne bilance (razmjena roba, usluga, dohodaka i tekućih transfera s inozemstvom) je od 2012. u blagom suficitu, ponajviše zbog smanjenja uvoza roba i urušavanja unutarnjeg tržišta. Ostvareni suficit u 2014. iznosio je 0,6% BDP-a, a Komisija predviđa povećanje na razinu od 2% BDP-a u 2015. i 3% BDP-a u 2016.

Zaključno, Komisija upozorava da će na slab gospodarski rast u 2015. dodatno utjecati smanjenje investicija u posljednjem tromjesečju 2014., kao i projicirani pad investicija od 1,8% u 2015. (koji se objašnjava planiranim povlačenjem dobiti iz državnih tvrtki u svrhu smanjenja proračunskog deficita).

U 2015. godini očekuje se godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena – HICP) od 0,1% uslijed smanjenih cijena energenata, no tijekom 2016. godine inflacija bi trebala porasti na razinu od 1,3%, prvenstveno kao rezultat povećanja temeljne inflacije i oporavka cijena energenata. Stopa nezaposlenosti u 2014. iznosila je 17,3%, a očekivanja za 2015. i 2016. godinu idu u smjeru smanjenja (17% u 2015. i 16,6% u 2016. godini). Tablica 2.

Međunarodni monetarni fond (6.5.2015.): objava Zaključne izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bila je u posjetu Zagrebu u sklopu redovitih konzultacija temeljem članka IV. Statuta MMF-a od 22. travnja do 5. svibnja. Kao i prijašnjih godina u sličnim prilikama, članovi Misije susreli su se s predstavnicima Hrvatske narodne banke, raznih ministarstava i državnih institucija, sindikata, poslodavaca, Hrvatske udruge banaka, Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije, međunarodnih financijskih institucija u našoj zemlji te s predstavnicima Vlade, Sabora te predsjednicom Republike Hrvatske. Po završetku posjeta, Međunarodni monetarni fond objavio je 6. svibnja 2015. godine Izjavu, koja je objavljena na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke5 i Međunarodnog monetarnog fonda6.

Šef misije MMF-a Johannes Wiegand u završnoj je izjavi za HINA-u iznio sljedeću ocjenu: „Hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka, postignut je i određeni napredak u provedbi nekih strukturnih reformi, no neke od značajnijih reformi koje je nužno pokrenuti očito se neće provesti u ovoj, predizbornoj godini nego će pričekati iduću Vladu7.” Istaknuo je pozitivna kretanja u osobnoj potrošnji, stabilizaciju stanja na tržištu rada, a posebice rast izvoza i inozemnih izravnih ulaganja, te smatra da je to rezultat nekih mjera koje je Vlada provela, poput novih zakonskih rješenja na području rada, poticanja investicija (posebice strateških), ali i iznimno povoljnog stanja u okruženju. Misija smatra da treba ukloniti još mnoge strukturne prepreke (iako je s obzirom na predstojeće izbore malo vjerojatno da će se u mnogim područjima u idućim mjesecima postići značajan napredak), a posebno izdvajaju sljedeća reformska područja:

• Okvir za restrukturiranje duga. Postupak predstečajne nagodbe zaustavljen je 2014., nakon što su se pojavili problemi u vezi s pravima vjerovnika s manjim potraživanjima.

5 Dostupno na hrvatskome jeziku na: http://www.hnb.hr/mmf/clanak-iv/2015/h-zakljucna-izjava-nakon-posjeta-mmf-2015.pdf. 6 Dostupno na engleskome jeziku na: http://www.imf.org/external/np/ms/2015/050615.htm. 7 Dostupno na: http://www.jutarnji.hr/konacna-presuda-mmf-a--vidimo-napredak--ali-ozbiljne-reforme-ocito-ce-cekati-iducu-vladu-/1344072/.

Tablica 2: Proljetne prognoze Komisije 2015. za Hrvatsku (2014. – 2016.)

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** ostvarenje prognoza2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

BDP*Stopa nezaposlenosti** -7,5 -5,3 -5,4 -5,7Inflacija (HICP)* 63,7 69,2 80,6 85,0Saldo tekućeg računa platne bilance** 3,5 3,5 3,7 3,6

***- u % ukupne radne snageIzvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije, str. 87.

12• Revidiranim postupkom, koji je trenutačno u

parlamentarnoj proceduri, nastoji se povećati pravna sigurnost; taj bi se zakon trebao ubrzo donijeti, kao i planirani Zakon o osobnom stečaju. Reforma pravosudnog sustava u cilju povećanja kapaciteta trgovačkih sudova i nadalje je ključna.

• Trgovačka društva u državnom vlasništvu. Unatoč određenom poboljšanju rezultata poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, neka od njih i dalje su problematična, uključujući Hrvatske željeznice i Hrvatske autoceste te Petrokemiju. U mnogim je slučajevima – osobito kad je riječ o trgovačkim duštvima čije se poslovanje ne odnosi na javnu infrastrukturu, i uključujući trenutačno profitabilna trgovačka društva u državnom vlasništvu – prodaja bolja opcija od restrukturiranja, jer bi se na taj način privukla profesionalna ekspertiza i time prevladala ograničenja limitiranih administrativnih kapaciteta javnog sektora. Istodobno, trebaju se riješiti dugotrajni problemi u vezi s upravljanjem. Pozitivna je mjera predviđena profesionalizacija upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu, između ostaloga i javnim natječajima za upravljačke pozicije, te zahtijevanjem odgovornosti uprave za jasne kriterije uspješnosti poslovanja.

• Upravljanje i poslovna klima. Problem birokracije, osobito u lokalnoj upravi, najbolje bi bilo riješiti sveobuhvatnom reformom kojom bi se jasno definirale odgovornosti jedinica lokalne uprave, između ostaloga i reguliranjem pristupa financiranju središnje države u skladu s njihovim kapacitetom za pružanje javnih usluga. Kad je riječ o središnjoj državi, treba bolje koordinirati regulatorne aktivnosti između različitih relevantnih ministarstava i agencija. Planirana racionalizacija parafiskalnih nameta i predviđeno smanjenje broja državnih agencija pohvalne su mjere. Još jedna korisna mjera bila bi objedinjavanje zemljišnih knjiga i katastra.

• Socijalna davanja. Racionalizacija davanja treba obuhvatiti cijelu središnju državu i proširiti se i na mnogobrojne transfere na lokalnoj razini koji se često preklapaju s davanjima središnje države, čime se stvaraju zamke za povećanje zaposlenosti i izlazak iz siromaštva.

• Mirovine. Potrebno je daljnje destimuliranje prijevremenog umirovljenja – uz ono koje je već propisano – i smanjenje privilegiranih mirovina, kako bi se povećala kronično niska participacija radne snage.

U domeni javnih financija, Misija smatra da su sastav i kvaliteta konsolidacijskih mjera dvojbeni. Proračun za 2015. sadržava smanjenje poreza na dohodak za oko 0,6% BDP-a (na osnovi promjene poreznih razreda).

Dio smanjenja bit će nadomješten s nekoliko visokokvalitetnih, ali niskoprinosnih mjera na strani prihoda, poglavito višim trošarinama na benzin i duhan i novim porezom na prihod od kamate. Ipak, veći će dio biti nadomješten ad hoc i nepotpuno specificiranim smanjenjem rashoda u relevantnim ministarstvima i, posebno, u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, koje će počivati na materijalnim rashodima i javnim ulaganjima. Nadalje, Program konvergencije sadrži optimistične prognoze glede povučenih dividendi poduzeća u državnom vlasništvu, a čini se da su projekcije poreznih prihoda također podložne negativnom riziku, poglavito s obzirom na deflacijske pritiske. Konsolidacija u 2015. godini bi bila bolje provedena:a) Odustajanjem od smanjenja poreza na dohodak, čija

je učinkovitost dvojbena, jer od njega korist ostvaruju samo oni sa srednjim i visokim primanjima.

b) Uvođenjem dobro definiranih mjera na strani prihoda s ograničenim prelijevanjem na privatnu potražnju, poput smanjenja izuzeća od poreza na osobni dohodak (poglavito osobnog odbitka za djecu kod onih s visokim primanjima) i ograničavanja porezne olakšice za reinvestiranu korporativnu dobit.

c) Bolje povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a također bi pomoglo da se ublaže učinci konsolidacije.

Kad je riječ o 2016. i godinama što slijede, prioritet je po MMF-u restrukturirati rashode kako bi se javnu potrošnju učinilo poticajnijom za rast i zapošljavanje. Subvencije i transferi u Hrvatskoj viši su nego u usporedivim državama i često su slabo usmjereni, dok su javne investicije niske. Što se tiče problematike kredita u švicarskim francima (što je povezano s monetarnom i financijskom stabilnošću, ali i s fiskalnom konsolidacijom u dijelu u kojem bi eventualno država trebala podnijeti svoj dio financijskog tereta u rješavanju tog problema), mišljenje MMF-a je da bi se nakon jednokratnog zamrzavanja tečaja kod utvrđivanja dugotrajnijih mjera za rješavanje problema trebalo fokusirat na dužnike lošeg financijskog stanja, koji nisu sposobni plaćati (prema procjenama središnje banke na otprilike jednu četvrtinu dužnika (25 %) s kreditima u švicarskim francima otpada oko 5% od ukupnog duga u švicarskim francima). Za razliku od toga, trebalo bi izbjegavati sveobuhvatno financijsko spašavanje – koje bi također pogodovalo velikim ulagačima sa špekulativnim pozicijama glede tečaja i kamatnih stopa – iz nekoliko razloga: a) Svako takvo rješenje rezultiralo bi de facto

konverzijom kredita u švicarskim francima u kune, čime bi se stvorio pritisak na ionako umjerene devizne pričuve i ugrozila financijska stabilnost.

b) Percepcija o gospodarstvu mogla bi se pogoršati, ako bi se stekao dojam da se političkim mjerama utječe na izbjegavanje izvršavanja ugovornih obveza.

13ZaključakNedvojbeno je da ostvarene vrijednosti proračunskog deficita i duga države bitno odstupaju u odnosu na ciljne veličine zadane Preporukom Vijeća u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita i na vrijednosti procijenjene od strane stručnih službi Komisije u sklopu Proljetnih ekonomskih prognoza 2015. Tablica 3. Isto tako, projekcije iznesene u Programu konvergencije RH također se razlikuju u odnosu na preporučene vrijednosti, a ciljna vrijednost za okončanje situacije prekomjernog deficita u 2016. (– 2,7% BDP-a) u Programu konvergencije prikazana je u sklopu projekcije za 2017. (tablica 3). Usporedba između prognoza pokazatelja deficita od strane službi Komisije u sklopu Proljetnih ekonomskih prognoza 2015. i ciljanih veličina deficita definiranih Preporukom Vijeća govori nam da je proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj u ovom trenutku nedovoljno učinkovit, tj. da do sada poduzete mjere nisu dale očekivane rezultate. Kao što možemo vidjeti iz tablice, iako je Preporukom bio zadani deficit maksimalno u iznosu od 4,6% BDP-a u 2014., on je u stvarnosti dosegao vrijednost od 5,7% BDP-a (razlika od 1,1 postotnih bodova BDP-a). U 2015. projicirani jaz iznosi 2,1 postotnih bodova, a u 2016. čak 3 postotna boda. Usporedimo li nove

fiskalne projekcije Vlade RH (prezentirane u sklopu Programa konvergencije) s ciljanom veličinom deficita iz Preporuke Vijeća, vidimo da je jaz u 2014. 1,1 postotni bod BDP-a, u 2015. godini 1,5, a u 2016. 1,2 postotna boda. Ono što je uočljivo je da je zadana veličina deficita od strane Vijeća za izlazak iz situacije prekomjernog deficita od – 2,7% BDP-a u 2016. ugrađena u projekcije u Programu konvergencije u 2017. Isto tako, postoji i razlika u projiciranim i ostvarenim veličinama duga opće države. Svakako treba uzeti u obzir da su ciljne veličine deficita, koje se nalaze u Preporuci Vijeća iskazane po prijašnjem statističkom standardu ESA 95. Bez obzira na uvođenje novog standarda ESA 2010 mastriški kriteriji javnih financija ostali su nepromijenjeni (deficit 3% i dug 60% BDP-a), kao i ciljne vrijednosti deficita u Preporuci Vijeća. Uvođenje novog standarda ESA 2010 u statistike državnih financija u velikoj se mjeri odrazilo na povećanje vrijednosti pokazatelja deficita i posebice duga Republike Hrvatske (uglavnom zbog reklasifikacije HAC-a, ARZ-a, DAB-a i HBOR-a u sektor opće države, podsektor središnje države). Iako je konsolidacija hrvatskih državnih financija vrlo zahtjevna u smislu postizanja zadanih ciljeva uz velika odricanja, uvođenje ESA 2010 dodatno je povećalo veličinu napora, koji je potrebno poduzeti radi izlaska iz situacije prekomjernog deficita.

Tablica 3: Usporedba ostvarenih, projiciranih i Preporukom zadanih veličina deficita i duga države

U % BDP-a 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018pPreporuka Vijeća (01/2014)Proračunski deficit ... -4,6 -3,5 -2,7 <3Konsolidirani dug opće države* ... 62,0 64,0 64,8 <60Program konvergencije RHProračunski deficit -5,4 -5,7 -5,0 -3,9 -2,7 -2,4Konsolidirani dug opće države 80,6 85,0 89,8 92,0 92,5 92,4Proljetne prognoze Komisije (05/2015)Proračunski deficit -5,4 -5,7 -5,6 -5,7 ...Konsolidirani dug opće države 80,6 85,0 90,5 93,9 ...EDP izvješće (DSZ, 04/2015)Proračunski deficit -5,4 -5,7 ... ... ...Konsolidirani dug opće države 80,6 85,0RazlikeProgram konvergencije RH minus Preporuka VijećaProračunski deficit ... 1,1 1,5 1,2 ... ...Konsolidirani dug opće države ... 23,0 25,8 27,3 ... ...Proljetne prognoze EK minus Preporuka Vijeća

* - u dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezultati Jesenskih prognoza Komisije 2013.Izvor: publikacije Vijeća, Komisije, Eurostata, DZS-a i Vlade RH.

Uvod

Reforme sustava upravljanja javnim financijama imaju za cilj stvaranje djelotvornih, suvremenih proračunskih procesa i institucija. Događaju se pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika: konvergencija financijske regulative u procesu pridruživanja Europskoj uniji; poboljšanje transparentnosti u skladu sa standardima utvrđenim od strane međunarodnih institucija te želja za stvaranjem male, fleksibilne, učinkovite i građanima bliske države. Najznačajnije promjene jesu uvođenje: strateškog i programskog planiranja te višegodišnjeg proračunskog okvira; mjerila za ocjenjivanje uspješnosti postizanja rezultata; sustava financijskog upravljanja i kontrola (PIFC); fleksibilnosti u procesu izvršavanja.

Navedene promjene preduvjet su stvaranja administracije koja je okrenuta rezultatima, a ne samo odrađivanju aktivnosti; administracije koja strateški promišlja i uvijek je korak ispred izazova; u kojoj je jasno definirano tko je za što odgovoran i koja prava ima te se u skladu s tim delegira upravljačka odgovornost.

Glavni simptomi neorganizirane i neuređene jave uprave su neodgovorena pitanja i mjesecima, godinama neriješeni predmeti poduzetnika i građana. Tako se upravo na onima kojima javna uprava treba služiti i olakšati im svakodnevni život i poslovanje prelamaju svi problemi.

Proračunske reforme preduvjet su za izgradnju institucija

Proračunske reforme bi se mogle podijeliti na osnovne i napredne1. U osnovne reforme ubrajaju se: uveden i u primjeni potpuni sustav proračunskih klasifikacija (obvezna je primjena ekonomske, funkcijske, organizacijske, programske klasifikacije i klasifikacije izvora financiranja); cjelovit obuhvat proračuna (konsolidirani proračun obuhvaća opći proračun i izvanproračunske aktivnosti); uključivanje kapitalnih ulaganja u proračun (kapitalni proračun s pripadajućim fiskalnim rizicima treba u potpunosti biti uključen u proračunski proces); konsolidirani jedinstveni račun riznice (jedinstveni račun riznice obuhvaća kunsko i

mr.sc. Ivana Maletić*

Reforma o kojoj se samo govori: izgradnja brze, male i efikasne javne uprave

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu1 Eivind Tandberg i Mia Pavešić-Skerlep: „Advanced Public Financial Management Reforms in South East Europe“, IMF Working Paper, 2009

354.1

14

devizno poslovanje, kao i izvanproračunske korisnike); adekvatne proračunske kontrole (ne može doći do trošenja iznad planom dozvoljenog, niti do stvaranja dospjelih, a neplaćenih obveza).

U napredne reforme ubrajaju se: srednjoročno planiranje (srednjoročni proračunski okvir i sektorsko planiranje proračunskih rashoda moraju se usklađivati i redovito ažurirati); planiranje usmjereno na postizanje rezultata (odluke o proračunu moraju proizlaziti iz rezultata proračunskih programa, a veze s rezultatima biti jasno definirane); objedinjeno upravljanje gotovinom i dugom (financijskom imovinom i obvezama treba se upravljati kao s portfeljom za uravnoteženje troškova neto financiranja sa prihvatljivim rizicima); jedinstveni računovodstveni okvir (potrebno je uspostaviti jedinstveni računovodstveni okvir u potpunosti usklađen s proračunskim klasifikacijama); fiskalna transparentnost (proračunski sustav koji zadovoljava kriterije postavljene u MMF-ovom Kodu o fiskalnoj transparentnosti).

Unaprjeđenja i reforme na području financijskog upravljanja i proračunskih procesa događaju se pod utjecajem nekoliko važnih poticaja: konvergencija i harmonizacija s europskom financijskom regulativom, ispunjavanje međunarodnih zahtjeva za transparentnošću i potreba za novim, učinkovitijim, djelotvornijim i odgovornijim načinom rada.

Promjene u financijskom upravljanju preduvjet su za uvođenje značajnih promjena u načinu rada i praćenju u smislu mjerenja i ocjenjivanja rezultata rada javne administracije.

Promjene u sustavu financijskog upravljanja tijekom procesa konvergencije okvirima i praksi Europske unije

Proces pristupanja EU pred zemlje kandidatkinje stavlja brojne izazove koji se ponajprije očituju u potrebi razvoja institucija te izgradnji administrativnih kapaciteta kako bi mogle uspješno sudjelovati u europskim politikama.

Temeljem sustava mjerila koja EU postavlja pred države kandidatkinje stvara se sveobuhvatni okvir kojim se omogućava provedba reformi i njihova održivost. Za postizanje visoke razine i kvalitete prilagodbi, te konvergencije, harmonizacije (ali isto tako i europeizacije u širem smislu) kandidatkinje pored zakonskih kriterija, trebaju ispuniti i političke, ekonomske, a posebice administrativne kriterije. Ispunjavanje administrativnih kriterija znači osiguranje stabilnosti institucija i izgradnju administrativnih kapaciteta za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva u EU2.

Tri su ključna poglavlja pregovora kojima se potiču značajne promjene u sustavu upravljanja javnim financijama i proračunskim procesima, ali kroz to i važne promjene u načinu rada državne administracije.

U sklopu poglavlja 32 Financijski nadzor kandidatkinja se obvezuje na uspostavu i primjenu sustava unutarnjih financijskih kontrola. Europska komisija razvila je koncept unutarnjih financijskih kontrola (PIFC - Public Internal Financial Control) da pomogne državama kandidatkinjama u unapređenju upravljanja javnim sredstvima ugradnjom viših standarda kontrole u procese financijskog upravljanja.

PIFC uvodi novi koncept i način rada javne administracije. Obvezno je utvrđivanje vizije i misije svake institucije, godišnjih planova rada na razini institucije i svake organizacijske jedinice; definiraju se ciljevi i indikatori mjerenja uspješnosti ostvarivanja ciljeva; svakom zaposleniku definira se opis poslova, odgovornosti i prava te rezultati koje treba postići; sve procedure i poslovni procesi popisani su i opisani te se točno zna koji zaposlenik što u kojem procesu radi.

Republika Hrvatska je po završetku pregovora trebala nastaviti radi na uvođenju PIFC-a, ali na žalost ova važna reforma je zaustavljena i pomaka od 2011. nema. PIFC nije i ne smije biti uspostava samo unutarnje revizije.

Sustav koji PIFC podrazumijeva je sustav u kojem se točno zna tko je za što odgovoran, u takvom sustavu ne može doći do prebacivanja pitanja i predmeta od „vrata do vrata“ jer je jasno tko i u kojem roku treba dati odgovor. Bez ove reforme koju je Vlada od 2012. potpuno zanemarila, nema efikasne i odgovorne javne uprave.

U sklopu pregovora, u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, traži se donošenje nacionalne strategije za višegodišnje razdoblje, prenošenje sredstava za kapitalne projekte iz jedne proračunske godine u drugu, veća fleksibilnost u izvršavanju proračuna, razlikovanje novčanih dodjela od dodjela za nastale obveze i ostalo vezano uz prilagodbe proračunskih procesa za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU.

Kroz to poglavlje država kandidatkinja priprema se za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU. Ciljevi Kohezijske politike su ravnomjeran i održiv razvoj svih europskih regija (NUTS II razina – statistička regija) te se kroz njenu provedbu u državama članicama financiraju investicije u: promet, zaštitu okoliša, energetiku,

15

2 Matei, L., 2009, Romanian Public Management Reform, Administration and Public Services, Volume 1., Economica Publishing House, Bucharest, Romania

16regionalnu konkurentnost (jačanje poslovne i društvene infrastrukture, jačanje gospodarstva), razvoj ljudskih potencijala s ciljem povećanja zaposlenosti i zapošljivosti radne snage.

Koordinacija strateških prioriteta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te njihova harmonizacija s ciljevima kohezijske politike jedan je od ključnih izazova.

Poglavlje 33 Financijske i proračunske odredbe značajno je za smjer razvoja i reformi u području upravljanja javnim financijama države kandidatkinje.

Tim poglavljem obuhvaćen je sustav praćenja, naplate i evidentiranja carina, PDV-a i pristojbi na šećer koji treba prilagoditi zahtjevima EU. Ti prihodi kandidatkinje po pristupanju postat će dijelom prihoda proračuna EU.

Reforme koje su ključne za promjenu rada javne uprave

Pregled promjena koje se potiču u načinu rada javne administracije pod utjecajem reformi financijskog upravljanja daje se u tablici u nastavku. Tablica 1.

Važne reforme koje značajno mijenjaju administraciju jesu:

• uvođenje srednjoročnog proračunskog okvira i strateškog planiranja. Dobar srednjoročni proračunski okvir treba: a) povezati vladine prioritete i proračun u okviru održive razine potrošnje; b) naglasiti ustupke napravljene između međusobno konkurentnih ciljeva Vlade; c) povezati proračun s donesenim politikama, strategijama, programima, zakonima; d) poboljšati rezultate programa povećanjem transparentnosti, odgovornosti i predvidljivosti financiranja. Da bi se navedeno postiglo neophodno je definiranje odgovornosti po programima i mjerenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva.

• razvoj pokazatelja uspješnosti koji omogućavaju mjerenje, praćenje, ocjenjivanje i poboljšavanje uspješnosti programa. Oni imaju ključnu ulogu u upravljanju uspješnošću na svim razinama organizacije (strateškoj i operativnoj).

Mjerenje uspješnosti utječe na postizanje stalnih poboljšanja: pokazatelji uspješnosti pomažu u procjeni do koje je mjere postavljeni cilj ispunjen i efikasnosti s kojom je usluga pružena u kontekstu njezinog doprinosa ispunjenju postavljenog cilja. Pokazatelji uspješnosti pomažu javnom menadžmentu da identificira goruća pitanja i poboljša pružanje javnih usluga.

Tablica 1: Utjecaj promjena u financijskom upravljanju na javnu administraciju

Red. br. Promjene u financijskom upravljanju Promjene u javnoj administraciji1 2 3

1. uvođenje strateškog planiranja, programa i višegodišnjeg proračunskog okvira

- sistematičniji i planski način rada- orijentacija na rezultate- delegiranje upravljačke odgovornosti

2. uvođenje mjerila za praćenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva

- povećava transparentnost i upravljačku odgovornost za postignute rezultate

- poboljšava djelotvornost i učinkovitost

3. veća fleksibilnost u izvršavanju, mogućnost prenošenja kapitalnih projekata

- povećava odgovornost i vlasništvo nad aktivnostima

4. uvođenje sustava financijskog upravljanja i kontrola (PIFC)

- osigurava zakonito i pravilno postupanje, ali i postupanje u skladu s 3E

- jasno definira prava i obveze- smanjuje anomalije u radu javne

administracije (npr. obrnuto delegiranje: odozdo prema gore)

5. razvoj partnerskih odnosa, otvorenosti i tolerancije

- razvijaju se različite metode komunikacije i donošenja odluka (npr. o prijedlogu proračuna, o strateškim projektima, zakonskim i podzakonskim aktima itd.) sa partnerima – građanima

17 Drugi važan doprinos uvođenja pokazatelja

uspješnosti ogleda se u povećanju transparentnosti i odgovornosti menadžmenta za postignute rezultate. Pokazatelji uspješnosti mogu pomoći u upoznavanju Vlade, Hrvatskoga sabora i šire javnosti o tome što pojedino tijelo državne uprave radi i koliko uspješno.

• jedinstveni informacijski sustav temeljen na računovodstvenim podacima omogućuje daljnji razvoj funkcija financijskog planiranja i projekcija, anticipiranja viškova i manjkova gotovine, upravljanja gotovinom i upravljanja dugom.

Uz poboljšanje upravljanja javnim financijama, proračunski procesi postaju složeniji, zahtijevajući višu razinu znanja i sposobnosti zaposlenih, što dovodi do nužnih ulaganja u razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, kao i do uspostave sustava definiranjem poslovnih procesa i procedura itd.

Zaključak

Bez promjena proračunskih procesa i sustava upravljanja javnim financijama nemoguće je promijeniti rad državne administracije na način da u prvi red dođu rezultati i djelotvornost umjesto provedbe aktivnosti same po sebi.

Koncept „vrijednosti za novac“ uvodi se u državnu administraciju preko proračunskih reformi. Vrijednost za novac je koncept upravljanja sredstvima koji se temelji na pretpostavkama postizanja visoke efikasnosti i efektivnosti u trošenju sredstva i mjerenju učinaka.

Proračunskim reformama i promjenama u upravljanju javnim financijama nastaju nove vrijednosti i promjene u ponašanju, te se stvara odgovorniji, transparentniji i uspješnosti usmjeren javni sektor.

Vlada je od 2012. potpuno zanemarila ovaj dio sustava, ne provodi potrebne reforme niti planovima pokazuje namjeru unaprijediti rad javne administracije što je potpuno jasno kada se analiziraju mjere predložene u Nacionalnom programu reformi.

Ovo su ključne reforme o kojima se treba prestati samo teoretski raspravljati u Republici Hrvatskoj.Posljednje gotovo četiri godine su predugo izgubljeno vrijeme u kojem je hrvatska administracija dodatno zaostala za inovativnom i poduzetnicima i građanima okrenutoj europskoj administraciji.

1018

Uvod: Gospodarski i društveni aspekt

Digitalno doba u kojem živimo sadrži mnoštvo potencijala koji je još uvijek, posebno u Hrvatskoj, nedovoljno iskorišten. Strategija Digitalne agende za Europu definirana je u svibnju 2010., radi ujednačenja europskih politika i iskorištavanja gospodarskih i socijalnih pogodnosti jedinstvenog digitalnog tržišta i novih tehnologija. Digitalno gospodarstvo pruža brojne mogućnosti koje idu u koristi poduzetnicima i građanima. No, da bi funkcioniralo dobro potrebna je razvijena, brza, pouzdana i povezana mreža koja će ga podupirat.

Prednosti digitalnog gospodarstva su jednostavnije poslovanje poduzetnika i povezivanje trgovačkih društava, transparentniji prijenos i pohranjivanje podataka te inovativnost.

Jedinstveno digitalno tržište jedan je od prioriteta Europske unije koji će utjecati na obrazovanje Europljana, stvarati nova radna mjesta, osigurati kvalitetniju zdravstvenu skrb, bolju zaštitu podataka, transparentniju javnu upravu i još mnoge druge prednosti koje će olakšati život građanima.

Digitalne tehnologije i njihov stalni razvoj pomažu u rješavanju mnogih izazova na koje svakodnevno nailazimo – od komunikacije do elektroničkog plaćanja i rješavanja administrativnih obveza, stoga je danas bez njih život teško zamisliv.

Nažalost i dalje susrećemo probleme pri korištenju digitalnih tehnologija, a to su najčešće nedostupnost, neučinkovitost prekogranične isporuke pošiljki i nepovezanost e-usluga koje su ograničene državnim granicama i neujednačenim regulativama.

* Andrea Vodanović, astistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić** Tena Mišetić, stažistica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

338.2

Digitalizacija - prilika za rast i razvoj koja se ne propušta

Andrea Vodanović struč.spec.rel.int.*

Tena Mišetićstruč.spec.oec.**

19Plan za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta

Plan Europske komisije za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta sastoji se od 16 inicijativa, koje se temelje na tri međusobno povezana stupa:

1. bolji pristup potrošača i poduzetnika digitalnim dobrima i uslugama

2. stvaranje okruženja koje pogoduje razvoju digitalnih mreža i usluga, i

3. stvaranje europskog digitalnog gospodarstva i društva s dugoročnim potencijalom rasta.

Povjerenik Europske komisije Andrus Ansip na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu u svibnju predstavio je plan za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta koji se temelji na ova tri stupa. Kako bi se ciljevi ovog plana mogli ostvariti preduvjet je slobodno kretanje dobara i usluga u jedinstvenom digitalnom okruženju i sveukupno poboljšanje online pristupa. Jedan od ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta je pojačati online trgovinu podupirući poduzetnike u prekograničnoj razmjeni dobara. Europska komisija nastoji uskladiti pravila za online kupovinu s obzirom na to da bi jedinstvena pravila donijela uštedu od 11,7 milijardi eura godišnje.

Osim toga, cilj je modernizirati sustav autorskih prava i poboljšati dostupnost kulturnih online sadržaja jer se smatra da će ti koraci pridonijeti promociji kulturne raznolikosti. Prema riječima povjerenika Ansipa promjene u zakonodavstvu riješit će problem uskraćivanja pristupa na temelju lokacije te pojednostaviti odredbe o PDV-u. Procjenjuje se da troškovi koji proizlaze iz različitih zahtjeva koji se odnose na PDV iznose 80 milijardi eura godišnje. U sklopu drugog stupa strategija ide za poboljšanjem uvjeta digitalnih mreža, usluga i aplikacija koje podupiru jedinstveno digitalno tržište jer su oni pokretačka snaga novih, inovativnih digitalnih usluga. Prije svega to se odnosi na značajnu reformu europskih telekomunikacijskih pravila koja zahtjeva učinkovitiju koordinaciju i usklađivanje pravila u državama članicama. Uz to potiču se investicije u brzu širokopojasnu mrežu koja je ključna za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta te zakonodavno reguliranje sigurnosti osobnih podataka. Komisija će također provesti sveobuhvatnu analizu uloga online platformi i usredotočit će se na transparentnost, odgovornost i jednake uvjete natjecanja kao čvrste temelje za budući rast.U korist poduzetnika i trgovačkih društava strategija kreira drugačije tržište s 500 milijuna potencijalnih kupaca do kojih će se moći lakše doći, brže otkriti njihove potrebe i lakše osmisliti nove proizvode. Također, ovakvim pristupom osigurava se da svi poduzetnici - mali, srednji ili veliki - imaju jednake uvjete i šanse za uspjeh na tržištu.

Komisija želi pomoći industrijskom sektoru pri uvođenju novih tehnologija i prelasku na pametan industrijski sustav (industrija 4.0), te ih poticati na korištenje podatkovnog gospodarstva i računalnih oblaka. Isto tako građani se potiču na korištenje e-usluga i razvijanje digitalnih vještina, kako bi iskoristili prednosti koje pružaju digitalizacija i nove tehnologije te s novim vještinama povećavali šanse za zapošljavanje. Jedinstveno tržište Europske unije neće nikad u potpunosti funkcionirati, niti će se od njega imati gospodarsku i društvenu korist, sve dok se ne uspostavi jedinstveno digitalno tržište.

Digitalizacija u Hrvatskoj

Europska komisija razvila je sustav ocjenjivanja razvoja država članica u pogledu gospodarske i društvene digitalizacije. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (Digital Economy and Society Index – DESI) sadrži pokazatelje u pet područja: povezanost, ljudski kapital, služenje internetom, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge. Iznos Indeksa može biti između 0 i 1, pri čemu veći iznos upućuje na veću uspješnost države članice. Ukupni DESI 2015.1 za Hrvatsku iznosi 0,37; te nas pozicionira na 24. mjesto u skupinu niske uspješnosti zajedno s Bugarskom, Ciprom, Grčkom, Mađarskom, Italijom, Poljskom, Rumunjskom, Slovenijom i Slovačkom (slika 1).

Povezanost

Povezanost se mjeri pristupačnošću, korištenjem te kvalitetom širokopojasne mreže. Razvoj širokopojasnog pristupa od iznimne je važnosti za gospodarski razvoj Hrvatske i ključan je za stvaranje društva znanja. Međutim, analizom stanja razvijenosti širokopojasne mreže jasno je kako zaostajemo za ostalim državama članicama. Hrvatska je u ovom području suočena s mnogim izazovima, a indeks povezanosti pozicionira nas na zadnje mjesto među državama članicama. Samo 61 posto kućanstava ima pretplatu na širokopojasni priključak (prosjek EU-a 70 posto), a samo je 0,58 posto fiksnih internetskih preplaćeno na brze veze (prosjek EU-a 22 posto).

Razlozi neravnomjernog broja širokopojasnih priključaka po županijama su nepovoljna demografska struktura, nepoznavanje načina korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija kod dijela građana, te nedostatna dostupnost infrastrukture širokopojasnog pristupa u svim hrvatskim regijama. Ključni izazovi razvoja širokopojasnog pristupa su usklađivanje razvojnih strategija i planova te ispunjavanje odgovarajućih prostorno-planskih preduvjeta za daljnji razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture.

1 DESI 2015. odnosi se na pokazatelje iz kalendarske godine 2014., osim ako podaci za tu godinu nisu dostupni pa su u tom slučaju korišteni zadnji dostupni podaci.

1020Ljudski kapital i služenje internetom

Ljudski kapital mjeri vještine potrebne za iskorištavanje mogućnosti koje se nude digitalizacijom, a služenje internetom mjeri učestalost korištenja tih mogućnosti. Iako podaci iz 2014. pokazuju da se 250 milijuna Europljana služi digitalnim tehnologijama svakodnevno, milijuni se ipak nikada nisu služili internetom. Hrvatska je na samom dnu ljestvice po ovom pitanju s čak 28 posto stanovništva koje nikad nije koristilo internet. To se posebno odnosi na ruralna područja koja ne raspolažu brzom širokopojasnom mrežom, a veliki je problem i nedostatak digitalnih vještina i znanja.

Indeks ljudskog kapitala, odnosno digitalnih vještina iznosi 0,43 i stavlja Hrvatsku na 21. mjesto među državama članicama. Zabrinjavajući je podatak da samo 39 posto Hrvata raspolaže osnovnim digitalnim vještinama. Kada ovom podatku dodamo da je redovito korištenje interneta ispod prosjeka Europske unije, možemo zaključiti kako je potrebno uložiti dodatne napore u poticanje razvoja digitalnih vještina i korištenja interneta u Hrvatskoj. Uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta neće ispuniti svoju svrhu ako građani ne znaju ili ne mogu koristiti njegove prednosti.

Aktivnost građana na internetu ocijenjena je s 0,34 i ponovno Hrvatsku svrstava na dno ljestvice, točnije na 25. mjesto. Čitanje vijesti u elektroničkom obliku, praćenje društvenih mreža te komunikacija internetom najčešće su aktivnosti Hrvata. Međutim, elektroničko bankarstvo koristi samo 28 posto građana dok je prosjek Unije 68 posto. Osnovne vještine omogućavaju pojedincima konzumaciju digitalnih dobara dok napredne vještine poboljšavaju produktivnost i gospodarski rast.

Potrošnja elektroničkim kanalima jedan je od poticaja za razvoj digitalnog gospodarstva, a ovako loša statistika Hrvatske ističe još jedan od izazova i obveze Vlade u kreiranju digitalnog društva. Integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge

Integracija digitalne tehnologije mjeri digitalizaciju poslovanja i njezino iskorištavanje, a digitalne javne usluge usmjerene su na modernizaciju i digitalizaciju javnih usluga kao što su e-zdravlje ili e-obrazovanje. Indeks integracije digitalne tehnologije jedini je koji Hrvatsku svrstava približno europskom prosjeku. Rezultat od 0,38 pokazatelj je da mali i srednji poduzetnici koriste mogućnosti internetskog poslovanja.

Međutim, to se najviše odnosi na elektroničku razmjenu podataka, korištenje računalnim oblakom za spremanje podataka te oglašavanje društvenim mrežama. Ono bitno, korištenje e-računa, i dalje je ispod prosjeka Unije.

Digitalne javne usluge, ako su učinkovite i pristupačne građanima, mogu biti instrument za smanjenje javnih rashoda i povećanje učinkovitosti poslovanja poduzetnika, građana i javne uprave.

Prema ovom indeksu (0,38) Hrvatska je među državama s najlošijim rezultatom, a korištenje unaprijed ispunjenih obrazaca najniže je u Europi. Stopa služenja uslugama e-državne uprave veoma je niska, djelomično zbog svih do sada navedenih indeksa, ali i zbog niskog stupa razvijenosti samih usluga.

Slika 1. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije2

1 DESI 2015. odnosi se na pokazatelje iz kalendarske godine 2014., osim ako podaci za tu godinu nisu dostupni pa su u tom slučaju korišteni zadnji dostupni podaci.2 Izvor: http://digital-agenda-data.eu/charts/desi-components#chart={%22indicator%22:%22DESI%22,%22breakdown-group%22:%22DESI%22,%22unit-measure%22:%22pc_DESI%22,%22time-period%22:%222015%22}

21

Zaključak: Planovi za Hrvatsku

Razvoj digitalnog tržišta u Hrvatskoj ne ide željenom i potrebnom brzinom jer nije uspostavljen sustav i nije jasno tko je na razini Vlade odgovoran za ostvarenje strategije Digitalne agende. Naime, ne postoji dovoljno stručno i specijalizirano tijelo zaduženo za projekte, a to tijelo trebalo bi imati znanja i kapacitete za provedbu istih.

Prioritet 2. OPKK-a pod nazivom Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije bavi se daljnjim razvojem širokopojasnog pristupa i mreža velikih brzina, pružanjem podrške prihvaćanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo te jačanju aplikacija.

Ove aktivnosti trebale bi utjecati na Indekse gospodarske i društvene digitalizacije i ispuniti preduvjete za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta. Jedan od preduvjeta za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta u Republici Hrvatskoj, i to korištenjem europskih fondova, točnije Europskog fonda za regionalni razvoj, bilo je donošenje Nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Prošle godine Hrvatska je pripremila okvirni Nacionalni plan koji Europska komisija nije odobrila. Time su još uvijek blokirana sredstva predviđena u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija pod prioritetom 2. u iznosu od 307,9 milijuna eura, odnosno Investicijski prioritet 2a: Daljnji razvoj širokopojasnog pristupa i iskorak prema mrežama velikih brzina i podrška prihvaćanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo, za koji je predviđeno 209,3 milijuna eura.

Problem je nedostatak strukturnog načina bavljenja Digitalnom agendom. Ministarstvo uprave, odnosno Uprava za e-Hrvatsku, objavila je u ožujku ove godine nacrt Strategije e-Hrvatska 2020. Ova strategija trebala je biti jedan dio OPKK-a, temelj za prioritet 2; međutim, tek je sredinom svibnja zaključena javna rasprava.

Vlada RH na krivi način definira provedbu Digitalne agende, pa će, i kada se jednog dana odobre sredstva, zbog lošeg planiranja rezultati biti loši. Ne postoji adekvatna veza s gospodarstvom. Sve investicije temelje se na europskim fondovima koji nisu dovoljni, a o privatnom kapitalu se ne govori.

Ovaj sektor jedan je od najkonkurentnijih u Hrvatskoj s trgovačkim društvima koja posjeduju stručnjake, kapacitete i znanja te žele sudjelovati u ispunjavanju uvjeta za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, ali nažalost zbog nerada Vlade to nisu u mogućnosti ostvariti.

Ciljeve Digitalne agende za Europu 2020. postavila je i predstavila Europska komisija, a trendove nam pokazuju Indeksi digitalizacije. Nažalost, Vladine strategije samo oslikavaju trenutnu situaciju u Hrvatskoj, ali ne sadrže ono što je bitno i što je zadaća država članica – detaljne korake provedbe, razvojni aspekt i efekte koje će implementacija imati na gospodarstvo i društvo.

Posla je puno, a činjenicu da Vlada ne zna pripremiti strateške dokumente, čime blokira korištenje europskih sredstava u ovako važnom području i usporava razvoj tržišta koje donosi brojne mogućnosti građanima i trgovačkim društvima, teško je objasniti. Je li moguće da ne žele iskoristiti priliku za rast?

Novi fondovi za razvoj startup-ova u Estoniji

Kalev Kallemets*

Estonija je započela 1996. program za maksimalan razvoj interneta i računalnih vještina pod nazivom: „Tiger jump“, koji je pokrenuo tadašnji predsjednik Lennart Meri.

Idući značajan događaj bilo je uvođenje osobnih iskaznica s identifikacijskim čipom i lozinkama koje su omogućile pristup mnogim javnim uslugama. Približno milijun novih digitalnih osobnih iskaznica bilo je izdano do 2007. Elektroničko glasovanje, koje je uvedeno na lokalnim izborima 2005., postalo je vrlo popularno.

Danas više od 200 javnih službi pruža preko 400 online usluga. Uložen je velik napor da se razvije ova nova digitalna ekonomija.

U kontekstu pružanja pomoći, estonski je parlament 2006. usvojio uspostavu Estonskog razvojnog fonda (ERF), koji je imao ulogu i think tank-a i investicijskog fonda, koji ulaže u vlasničke udjele u novoosnovanim poduzećima (startup-ove) s visokim potencijalom rasta.

* Član Estonske reformske stranke

336.5

New funds for the start-up industry in EstoniaAs early as in 1996 Estonia launched a program for maximum internet penetration and computer skills development called „Tiger jump“, initiated by then President Lennart Meri.

The next significant development was the introduction of ID cards with identification chips and passwords that allowed for access to many public services. Nearly a million ID cards had been issued by 2007. Electronic voting, first introduced in the 2005 municipal elections, has become increasingly popular.

Today, more than 200 public organizations provide over 400 services online. Thus, there was a consistent effort to develop the so-called new economy.

To provide assistance in this matter, in 2006 the Estonian parliament established the Estonian Development Fund (EDF), both as a think tank and an investment fund, to take equity positions in start-up companies with significant growth potential.

* Member of Estonian Reform Party

1022

23Početna ulaganja u ERF izvršena su iz privatizacijskih prihoda. Tijekom sedam godina uloženo je samo oko 11 milijuna eura i pokrenuto oko 15 investicija, premda su neke bile uspješne i značajne poput GrabCad-a i SmartPost-a.

Također, upravljački tim za fondove rizičnog kapitala pomogao je lansirati popularno TV natjecanje poslovnih ideja: „BrainHunt” koji se trenutno prikazuje četvrtu sezonu, poslovno-tehnološkog akceleratora: „Startup Wise Guys”, Estonskog udruženja za rizični kapital itd.

Međutim, bilo je manje novca u opticaju, nego što je bilo potrebno. Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom u Estoniji iznosili su samo 0,1 % BDP-a u 2012., što je bilo šest puta manje nego u Švedskoj, i dva i pola puta manje od EU prosjeka.

Baltički fond za inovacije (BIF) inicijativa je za uspostavu „fonda fondova“, koji je 2012. pokrenuo Europski investicijski fond u suradnji s vladama Litve, Latvije i Estonije, radi povećanja vlasničkih ulaganja u mala i srednja poduzeća (MSP-ove) baltičkih država s visokim potencijalom rasta.

BIF predstavlja investiciju od 40 milijuna eura od strane EIF-a, uz obvezu financiranja po 20 milijuna eura iz svake od tribaltičke države po njihovim nacionalnim agencijama (INVEGA u Litvi, KredEx u Estoniji i LGA u Latviji). Europski investicijski fond tom iznosu pridodaje 60 milijuna eura.

Prema tome, BIF će u procesu „fonda fondova” uložiti 100 milijuna eura u otvorene investicijske fondove rizičnog kapitala s privatnom ponudom usmjerene na baltičke države tijekom sljedeće četiri godine, kako bi se privuklo dodatno privatno financiranje te proveli najbolji tržišni standardi za vlasnička ulaganja u poduzeća.

Do početka 2015., fondovima rizičnog kapitala poput BaltCap II fonda sredstva su dodjeljivana u pet navrata, a neki su privukli tri puta više sredstava iz mirovinskih fondova te tragaju za ulaganjima (poput kupovine 75 % dionica litavskog poduzeća za gospodarenje otpadom Ecoservice) u dionice u baltičkim državama.Za Estoniju to još uvijek nije bilo dovoljno, jer je ERF uočio nedostatak novih ideja razvijenih do faze u kojoj se mogu financirati kao poduzeća. U tu svrhu ERF-u je dodijeljeno ovlaštenje za izmjenu propisa kako bi se omogućilo financiranje za tri različita poslovna akceleratora, koji će pomoći mladim poduzetnicima da razviju inicijalne poslovne ideje u funkcionalne poslovne modele, koji bi zatim privukli idući krug ulaganja rizičnog kapitala, u iznosu od šest milijuna eura.

Initial investment into EDF was made out of privatization revenues. Over the course of 7 years, however, only some 15 investments amounting to about 11 million euros were made, although some were very successful and relevant like GrabCad and SmartPost.

Also, the risk capital management team helped launch the popular TV show „BrainHunt“ – a business idea competition now in the 4th season, the “Startup Wise Guys” BusinessTech Accelerator, the Estonian Venture Capital Association and many more.

There was, however, less money to go around than was needed. In 2012, Estonian private equity and venture capital investments amounted to only 0,1% of GDP, which was 6 times less than in Sweden and 2,5 times less than the EU average.

The Baltic Innovation Fund (BIF) is a Fund-of-Funds initiative launched in 2012 by the European Investment Fund in close cooperation with the Governments of Lithuania, Latvia and Estonia, in order to boost equity investments into Baltic small and medium size enterprises (SMEs) with high growth potential.

BIF represents a 40 million euro investment by EIF, with each Baltic Government committing 20 million euros through their respective national agencies (INVEGA in Lithuania, KredEx in Estonia and LGA in Latvia). The European Investment Fund adds 60 million euros to this amount.

Thus, in total, BIF will invest 100 million euros into private equity and venture capital funds focusing on the Baltic States over the following four years through a ‘fund of funds’ process, in order to attract additional private financing and implement the best market standards for equity investment in businesses.

By early 2015, five mandates have been allocated to private equity funds like BaltCap Private Equity Fund II, some of which have attracted 3 times more funds from pension funds and are seeking investments (like the purchase of 75% of equity shares in the Lithuanian waste management company Ecoservice) into equities in the Baltics. This was still not enough for Estonia, because EDF perceived the lack of new ideas developed to the stage where they could actually be financed as businesses. To this end, EDF was authorized to change its regulations to allow the funding of three different business accelerators, which would help young entrepreneurs develop raw business ideas into working business models, which would in turn attract the next round of venture capital investments, with 6 million euros.

The objective of these three privately run accelerators is to process more than 1000 business ideas and develop 100 companies to the stage in which they are ripe for the next stage of investment, in a period of 6 years.

This will not be exclusive to Estonians, the aim is rather to attract talented people from all over Eastern and Central Europe to this most IT-savvy business environment to start and develop their businesses here.

Also, the new law will allow the Government to allocate 60 million euros from EU structural funds to the new funds-of-funds under the supervision of Kredex, which would potentially become next stage venture capital investors into these start-up companies developed in accelerators. The investment authorized to these funds-of-funds (FUF) amounts up to 2,5 million euros, anything larger would need to be invested by the Baltic Innovation Fund.

However, the objective is also that these Kredex supervised FUFs attract another 30-50% from additional private funding. The positive side is that in utilizing EU funds for FUFs, Estonia is not using the money up but rather, as these investments will return money plus interest, these funds can be reinvested later on. So it is not another support scheme.

The second pro-market orientation is that in all these accelerators and funds investment decisions are not made by bureaucrats or politicians on the basis of friendship or nice application documents, but by private investment fund managers who have a stake and professionalism in making those investments successful.

These accelerators and funds-of-funds should be launched in 2016-2017, and build on the exemplary Estonian business environment, which has the highest economic freedom ranking in the EU according to a 2014 Heritage Foundation/Walls Street Journal study.

24

Cilj ta tri privatna akceleratora je obraditi više od 1000 poslovnih ideja, te razviti 100 poduzeća do zrelosti za sljedeću fazu ulaganja u razdoblju od šest godina.

Navedeno neće biti namijenjeno isključivo Estoncima, primarni je cilj privući talente iz čitave istočne i srednje Europe u informacijsko-tehnološki vrlo stručno poslovno okruženje, kako bi osnovali i razvijali svoja poduzeća.

Također, novi će zakon omogućiti vladi dodjelu 60 milijuna eura iz strukturnih i investicijskih europskih fondova novim „fondovima fondova“ pod nadzorom KredEx-a, koji bi mogli postati ulagači rizičnog kapitala u ta novoosnovana poduzeća razvijena u akceleratorima Investicija za koju su ti „fondovi fondova“ ovlašteni iznosi do 2,5 milijuna eura, sve više od toga zahtijevalo bi investiciju iz Baltičkog inovacijskog fonda.

Međutim, cilj je ujedno i da ti FF-ovi pod nadzorom KredEx-a privuku još 30 – 50 % dodatnih privatnih ulaganja. Prednost je u tome što, koristeći EU sredstva za „fondove fondova“, Estonija novac ne troši već se ta sredstva kasnije mogu reinvestirati, jer će ulaganja povratiti novac uz kamate. Prema tome, to nije još jedna shema potpore.

Druga protržišna prednost je u tome da u svim akceleratorima i fondovima, odluke o ulaganjima ne donose birokrati ili političari na temelju osobnih prijateljstava i ispunjenih prijavnica, već menadžeri privatnih investicijskih fondova, koji su profesionalni i kojima je uspjeh ulaganja u interesu.

Akceleratori i „fondovi fondova“ trebali bi započeti operativno funkcionirati 2016. i 2017., te graditi na primjernoj estonskoj poslovnoj okolini koja, prema studiji Heritage Foundation-a / Walls Street Journal-a iz 2014., ima najviši stupanj ekonomske slobode u EU-u.

25

Maletić: Europske fondove treba ulagati i u obnovu i očuvanje kulturnog nasljeđa

Zastupnica Maletić bila je izvjestiteljica u sjeni za mišljenje Odbora za regionalni razvoj na Izvješće o integriranom pristupu kulturnom nasljeđu u Europi. S obzirom na bogatu kulturnu povijest i tradiaciju Hrvatske, zastupnica je rado prihvatila rad na ovom dokumentu.

Kultura nije posebno izdvojena kao tematski prioritet u Kohezijskoj politici, ali projekti obnove i očuvanja kulturnog nasljeđa mogu biti financirani iz više različitih prioriteta. Važno je pratiti ulaganja u kulturu iz različitih izvora i izvještavati o svim kulturnim projektima kroz jedinstveno objedinjeno izvješće. Isto tako pozivaju se sve države članice i Europska komisija da prate učinke i rezultate projekata u kulturi na gospodarstvo.Hrvatska ima dosta velikih još neobnovljenih kulturnih dobara poput Salone, Kliške tvrđave, Bribirske glavice, Vučedola itd. Nematerijalna kulturna baština jednako je velika i važna te nikako ne smije ostati po strani. Od kazališnih predstava i koncerata do UNESCO-vih zaštićenih kulturnih dobara Sinjske alke i Ojkavice, prekrasna naša Hrvatska bogata je duhom tradicije kojom se možemo i moramo ponositi. Nadamo se da će pametnim korištenjem EU fondova dio ove bogate baštine biti zaštićen, obnovljen i pokazan svijetu.

Maletić: Potrebna je reforma Bolonjskog procesa

Europski parlament raspravljao je o provedbi Bolonjskog procesa. On je započeo 1999. godine i danas se provodi u 47 država koje čine Europsko područje visokog obrazovanja. Uveden je s ciljem podizanja kvalitete i standardizacije visokog obrazovanja, a omogućuje priznavanje kvalifikacija i diploma te mobilnost studenata i profesora.

Glavna poruka Izvješća koje je prihvatio Europski parlament je potreba za reformom Bolonjskog procesa i razvojem novih modela obrazovanja.

Vide se pozitivne promjene u Europskoj uniji u smislu bolje organizacije visokog obrazovanja i mogućnosti uspoređivanja obrazovnog sustava u državama članicama, ali i dalje je prisutna nedovoljna povezanost sa potrebama tržišta rada.

„Ovaj problem izražen je i u Hrvatskoj gdje većina mladih nastavlja nakon završene tri godine studija još dvije kako bi njihova diploma bila prepoznatljiva i prihvaćena na tržištu rada”, istaknula je zastupnica Maletić u raspravi dodavši kako je potrebno poboljšati obrazovne sustave u svim državama članicama kako bi rezultat bili mladi koji su sposobni pokrenuti posao i za kojima postoji potreba na tržištu rada.

Maletić: Još niti jedan euro nije potrošen iz Inicijative za zapošljavanje mladih

U Europskom parlamentu podržana je izmjena uredbe Parlamenta i Vijeća o povećanju predfinanciranja za operativne programe koji se financiraju iz europske Inicijative za zapošljavanje mladih i to sa prvotnih 1 posto na 30 posto. Inicijativa za zapošljavanje mladih iznosi na razini Europske unije 6,4 milijarde eura za razdoblje 2014-2020 od čega su 3,2 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda, a 3,2 milijarde eura iz namjenske proračunske linije za mlade. Za razliku od ostalih programa ova sredstva se trebaju iskoristiti tijekom prve dvije godine sedmogodišnje perspektive, dakle do kraja 2015., a omogućeno je korištenje još od rujna 2013. Ovakva fleksibilnost je utvrđena jer je problem nezaposlenosti mladih u većini država članica gorući i traži hitno djelovanje.

„Problem nezaposlenosti mladih posebno je izražen u Hrvatskoj gdje je nezaposlenost mladih preko 40 posto, a od rujna 2013. kada se moglo krenuti s realizacijom Inicijative za zapošljavanje mladih do današnjeg dana nije iskorišten niti jedan euro. Nadam se da će ovo povećanje biti dodatan poticaj država članicama da maksimalno ubrzaju realizaciju projekata za mlade i spriječe njihov odlazak“, kazala je zastupnica Maletić.

Vijesti iz Europskog parlamenta

26Maletić: Solidarnost se iskazuje djelima

Zastupnica Maletić podržala je na plenarnom zasjedanju u svibnju Rezoluciju koja poziva na aktivno djelovanje i podizanje svijesti o osjetljivosti problema osoba s invaliditetom.Prema posljednjim statističkim podacima u Republici Hrvatskoj živi 520 tisuća osoba s invaliditetom. Najosjetljivija društvena skupina teško je pogođena krizom, Vladinim uštedama i nezaposlenošću. Mali pomak napravljen je tek nedavno uvođenjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je stupio na snagu početkom godine, a kojim se propisuje kvotna obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom.

„Pred Hrvatskom je još puno rada na razumijevanju i rješavanju problema osoba s invaliditetom i iskazivanju društvene solidarnosti s ciljem njihova kvalitetnog uključivanja u društvo. Trebamo cjelovito sagledati brojne probleme s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću – od zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, uključivanja u društvo do života u obiteljima ili samaca”, rekla je zastupnica Maletić u raspravi.

Maletić: Smanjimo PDV na digitalne usluge, knjige, novine i ostala izdanja

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu s povjerenikom Europske komisije Andrusom Ansipom zastupnici su raspravljali o Pravilima o PDV-u i sustavu PDV MOSS (sve na jednom mjestu, eng. mini one-stop shop) za digitalne usluge, knjige i novine u Europskoj uniji. Digitalni oblik je sve prisutniji, a mi trebamo biti u korak s vremenom i poticati razvoj digitalne industrije. Komisija je pozvana da u što kraćem roku predloži izmjene Direktive u svrhu prilagođavanja tehnološkom i društvenom razvoju i primjene smanjene porezne stope na digitalne usluge. U Hrvatskoj oporezivanje tiskovina PDV-om od 1. siječnja 2014. podijeljeno je u tri grupe: stopa od 5 posto, stopa od 13 posto i stopa od 25 posto. Digitalne usluge, knjige i novine podliježu, u skladu s europskom direktivom o PDV-u, oporezivanju po općoj stopi PDV-a od 25 posto.

„Ova inicijativi u Europskom parlamentu i sniženje stope PDV na digitalna izdanja obradovat će većinu naših građana“, istaknula je zastupnica Maletić.

PDV MOSS sustav predstavlja aplikaciju koja omogućava obveznicima koji isporučuju telekomunikacijske, radio i televizijske usluge te elektronički obavljene usluge krajnjim korisnicima u drugim državama članicama u kojima nemaju svoje predstavništvo jednostavnije poslovanje i izvršenje obveza.

27Aktivnosti IM ureda

VODICEEU i lokalna uprava - kako dalje?

Zastupnica Ivana Maletić održala je 16. travnja u Vodicama izlaganje na seminaru „EU i lokalna uprava - kako dalje?” koji je okupio župane, gradonačelnike i načelnike iz redova HDZ-a, a organizirali su ga Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i zaklada Konrad Adenauer.Zastupnica Maletić istaknula je kako Vlada nije pripremila strateške dokumente u suradnji s lokalnim i regionalni jedinicama, već su one prepuštene same sebi. „Na vama je da budete aktivni i pripremite lokalne strategije razvoja, da imate viziju i projekte koji su ključni za realizaciju ciljeva. To su preduvjeti za privlačenje investitora i različitih izvora financiranja“, riječi su kojima je zastupnica nastojala motivirati lokalne čelnike kako bi unatoč nepredvidljivim uvjetima i atmosferi nestabilnosti i nesigurnosti koju stvara Vlada, svojim aktivnostima doprinijeli pozitivnim pomacima u Republici Hrvatskoj.Zastupnica je prezentirala sve prioritete iz operativnih programa za koje će lokalne jedinice moći prijavljivati projekte. Broj prioriteta je velik, a sredstva raspršena te će u svakom području biti moguće financirati vrlo ograničen broj projekata. Zato je potrebna brzina i kvaliteta. Prezentirani su i trenutno otvoreni natječaji te natječaji čija se objava očekuje tijekom ove godine.

Prezentaciju zastupnice Maletić možete pronaći na http://issuu.com/ivanamaletic/docs/financiranje_projekata_iz_fondova_i?e=9048185/12459633.

MILANOPredsjedništvo Kluba EPP-a o migracijama i TTIP-u

Zastupnica Maletić s kolegama Dubravkom Šuicom i Davorom Stierom sudjelovala je na sastanku Predsjedništva europskih pučana koji se od 22. - 24. travnja održao u Milanu i gdje se razgovaralo o migracijama, granicama EU, Frontex-u i o Transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP).Sastanak je otvorio Manfred Weber, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, a na njemu je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, Dimitris Avramopoulos.

Drugi dan sastanka bio je posvećen pripremi ozbiljnog političkog dokumenta o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, tzv. TTIP-u, koji će bitno ojačati ulogu EU imajući u vidu ruski ekspanzionizam te će potaknuti rast naših gospodarstava, radnih mjesta, ali i omogućiti veći izbor te niže cijene za potrošače.

OPATIJAMaletić: Hrvatska treba odlučnije odgovarati izazovima i koristiti prilike za rast

Zastupnica Maletić sudjelovala je u subotu 16. svibnja u Opatiji na međunarodnoj konferenciji Interdisciplinary Management Research na kojoj je održala jednosatno izlaganje o izazovima i prilikama za Republiku Hrvatsku u Europskoj uniji, a nakon toga sudjelovala je na panel raspravi s prof. Ljubom Jurčićem, prof. Mladenom Vedrišem i glavnim ekonomistom u HGK Zvonimirom Savićem na temu „Hrvatska i članstvo u EU - očekivanja i postignuća”.

Pozitivne promjene ne događaju se same od sebe već su rezultat kombinacije mjera. Europa u cjelini ide u pozitivnom smjeru, a to pokazuju i najnovije proljetne prognoze 2015 Europske komisije.

„Primjeri uspješnih država pokazuju da je potrebna odlučnost u vođenju ekonomske politike, reorganizacija, stavljanje u funkciju neiskorištenih resursa, inovativnost te ulaganje u znanost, nove tehnologije i proizvodna rješenja. Važna je otvorenost vlade, komunikacija planiranih mjera s javnošću i posvećenost provedbi zacrtanih reformskih mjera i investicija.

Odlučne, hrabre i pametne vlade vraćaju povjerenje javnosti, poduzetnika i investitora i mjenjaju trendove“, istaknula je zastupnica Maletić.Poduzetnici i gospodarstvo moraju biti na prvom mjestu. Vlade moraju rezati crvene vrpce i pred poduzetnike prostirati crvene tepihe - to je poruka za sve, Europsku uniju u cjelini i svaku od država članica.

Prezentaciju zastupnice Maletić možete pronaći na http://issuu.com/ivanamaletic/docs/opatija_hrvatska_u_eu.

28 IntervjuNovinar poslovnog tjednika Lider Alan Eder postavio je zastupnici Maletić nekoliko pitanja vezano uz odluku Vlade o spajanju agencija koje su uključene u poslove provedbe EU fondova. U nastavku možete pročitati zašto zastupnica smatra da je odluka Vlade loše rješenje. Hoće li zbog spajanja agencija doći do odgode povlačenja sredstava?Situacija je vrlo specifična jer su agencije nedavno akreditirane za provedbu EU fondova za kraj 2013. – to je perspektiva 2007-2013, a do sada je već trebala biti spremna nova akreditacija za razdoblje 2014-2020. Spajanje agencija može više ili manje usporiti provedbu, ovisno o tome kakva će se reorganizacija poslova spajanjem dogoditi. Ako se spajanjem zadrži ista unutarnja struktura, podjela i opisi poslova spojenih agencija riječ će biti o tzv. „light provjeri i potvrdi izmjena u sustavu“ koja neće zaustaviti i ugroziti provedbu iz razdoblja 2007-2013, ali će sigurno oduzeti dragocjeno vrijeme zaposlenicima koji rade u agencijama te će se umjesto provedbi trebati posvetiti reorganizaciji što će ih sigurno usporiti.

Akreditacija sustava za razdoblje 2014-2020 predviđena je tek krajem 2015. i tu se javlja pitanje hoće li agencije biti spremne za akreditaciju s obzirom da je spajanje predviđeno tek krajem 2015. Uz spajanje potrebno je izraditi pravila rada i detaljne opise radnih mjesta, procesa i procedura, analize opterećenosti poslom i planove rada, ali sve prema novoj organizacijskoj strukturi. S aspekta nove akreditacije za razdoblje 2014-2020 puno bi bolje bilo da se spajanje dogodi odmah, međutim s aspekta provedbe 2007-2013 sa spajanjem treba pričekati kako ne bi bili ugroženi otvoreni natječaji. Tako je npr. trenutno otvoren natječaj - treći poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije (za alokacije 2012. i 2013.) koji je namijenjen ulaganjima u poplavljena područja. Ukupna vrijednost natječaja je 4 milijuna eura (2 milijuna eura za svaku državu: za RH i RS). Ovaj natječaj je otvoren do 1.6.2015., i bilo bi dobro izbjeći prenošenje odabira projekata i ugovaranja na novo tijelo jer će doći do usporavanja koje može ugroziti pravovremenost provedbe.

U svakom slučaju s obzirom na ulogu Agencije za regionalni razvoj u programima teritorijalne suradnje u razdoblju 2014-2020 i činjenicu da sudjelujemo u 13 programa od kojih smo za dva upravljačko tijelo (Hrvatska-Srbija, Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora) pokušaj ušteda na ovim EU poslovima mogu na kraju ispasti jako skupi.

Apsurdno je što Vlada ne procjenjuje trošak promjena koje predlaže te se postavlja pitanje, osobito u ovom slučaju spajanja ARR-a i SAFU-a, opravdava li ušteda od milijun kuna, trošak dodatnih provjera i kontrola, usporavanje rada ionako sporog sustava i povećavanje izgleda za još već gubitak sredstava?

Koliko traje po vašim saznanjima akreditirane jedne agencije? Pogotovo me zanima slučaj s Agencijom za odgoj i obrazovanje koja do sada nije bila akreditirana.Agencija za odgoj i obrazovanje se u sustavu javlja kao korisnik sredstava i za to nije potrebna akreditacija. Spajanjem s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) doći će i poslovi provedbenog tijela prve razine za koje je akreditiran jedan dio ASOO-a koji ako ostane nepromijenjen neće trebati ponovno akreditirati za razdoblje 2007-2013, a za akreditaciju 2014-2020 u tijeku su tek pripreme te će se uzeti u obzir nova organizacija. S obzirom na dosadašnje iskustvo akreditacija novog sustava do kraja 2015. je realna ali samo uz veliki angažman i rad svih u sustavu.

Što će se dogoditi s do sada potpisanima ugovorima. Hoće li se normalno nastaviti projekti ili će biti dodatnih komplikacije?Provedba potpisanih ugovora će se nastaviti, ali korisnici će neko vrijeme provoditi projekte bez nadzora ugovornog i provedbenog tijela. Važno je da projekti ostanu kod istih voditelja kako se ne bi dodatno gubio kontinuitet, znanje o projektu i kvaliteta praćenja. Jeste li čuli kritike na ta spajanja u Brusselsu?Europska komisija uobičajeno ne komentira organizacijske promjene u državama članicama smatrajući to internim odlukama, i to je bilo pravilo još za vrijeme pristupanja. Uvijek upozoravaju državu da se prilikom organizacijskih promjena mora osigurati pravovremena provedba te zakonito i namjensko trošenje sredstava u skladu s regulativom EU. Koliko je pametno spajati agencije koje su do sada imale dobre rezultate u povlačenju EU sredstava?Ove agencije rade kvalitetno i imaju visoke postotke ugovorenih sredstava, ali još uvijek rade sporo, sve u zadnji čas, i s puno početničkih grešaka zbog nedostatka administrativnih kapaciteta. Trebalo ih je jačati i pripremati da budu što brže i efikasnije u perspektivi 2014-2020. Jasno je da organizacijske promjene znače usporavanje rada u razdoblju promjena i da svakako u sustavu kojem se kontinuirano ponavlja da je spor i slab u korištenju EU sredstava nisu poželjne. Nažalost, Vlada niti u zadnjoj godini mandata nije shvatila što znači raditi s EU fondovima.

3321

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com

www.hdz.hr

www.eppgroup.eu

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć