bosiljak - svibanj 2015

BOSILJAKBOSILJAK

Školska godina2014./2015.

Četvrti putana

državnomLidranu

Uspješni naLIK-u

Književnik ugostima

Proljeće

Zima je otišla, a stiglo je proljeće. Sunca sja, ptice cvrkuću. Plavi potok žubori. Pored njega rastu ljubice

i visibabe. Na travnjacima ima mnogo jaglaca i tratinčica. Drveće je prolistalo i propupalo. Medvjed i žaba se

bude. Ja sam baš sretna.

.b

O s n o v n aš k o l a

Č u č e r j e

ProljećeZima je otišla, a stiglo je proljeće. Sunca sja, ptice

cvrkuću. Plavi potok žubori. Pored njega rastu ljubice ivisibabe. Na travnjacima ima mnogo jaglaca i tratinčica.Drveće je prolistalo i propupalo. Medvjed i žaba se bude.

Ja sam baš sretna.

Lucija Benić, 2.b

Bosiljak

BOSILJAK

CRTEŽI UČENIKA 2.b

Patrik Hanžić Marija Božić

Eva Rafaela Čuljak

Uspjeh na LIK-uNa ovogodišnjem natjecanju-izložbi LIK sudjelovalo je 56 osnovnih škola (sa 489 likovnihradova) i 5 srednjih škola (sa 13 radova) s područja Grada Zagreba. Na županijskoj raziniodabrano je 85 likovnih radova učenika iz 38 osnovnih škola i 3 rada iz dviju srednjih škola.Među odabranima, našla su se i dva likovna učenika naše škole, Leonarde Steković (5.b) iFilipa Bognara (8.b).

Učenicima osnovnih škola poticaji su bili istraživački rad i spoznaja vizualne metamorfozelikovnog djela putem analize djela POP ART pravca u umjetnosti, na predloženimprimjerima odabranih umjetničkih djela pop art umjetnika Royja Lichtensteina. U tehnicitempere ili na računalu, prepoznavanjem ključnih pojmova, učenici su trebali kreiratifigurativne i nefigurativne narativne prikaze iz svakodnevnog života, znanstvene fantastike imotive iz stripa.

Od 85 radova sa županijske razine odabrano je 10 likovnih radova za državnu razinu. Međunjima je i likovni uradak naše Leonarde Steković iz 5.b razreda.

Od srca joj čestitamo i želimo puno uspjeha u daljnjem dijelu natjecanja!!!!

Uspjeh na Lidranu

Od 23.3. do 25.3. na državnoj Smotri Lidrana održanoj uŠibeniku sudjelovala je naša učenica Dora Šušković iz 6.arazreda pod mentorstvom profesorice hrvatskog jezika IveFranić.

Dora je sudjelovala u kategoriji pojedinačnog scenskognastupa, a kazivala je pjesmu Stjepana Jakševca Balada okonjčeku.

Čestitke Dori na promicanju imena naše škole!

VIJESTI & Aktualno

Ove godine četvrti puta imali su predstavnicu nadržavnoj smotri LIDRANO.

Rad Leonarde Steković Rad Filipa Bognara

BOSILJAK

BOSILJAKStranica 2

. Uspjeh na KROS-u

32. kros Sportskih novosti(rezultati)

5. razredUČENICI ekipno – 3. mjesto u RHUČENICE ekipno – 5. mjesto u RHUČENICI pojedinačno – Filip Mišak , 11.mjesto u RH

6. razredUČENICI ekipno - 5. mjesto u RH8. razredUČENICI ekipno - 5. mjesto u RH

KONAČNI POREDAK OSNOVNIH ŠKOLA U RHUČENICI OŠ ČUČERJE - 6. mjestoUKUPNO : OŠ ČUČERJE - 5. mjesto

Učenici četvrtih razreda 30. 4. bili su na terenskoj nastavi u Zoološkom vrtu. Sudjelovali su uradionici "Svi smo naj" i naučili koja je ptica najpametnija, koja najveća, koja ima najveći kljun,koja životinja ima najdulji prst na svijetu, koja najbrže trči i još mnogo toga NAJ. Nakonradionice učenici su prošetali ZOO vrtom i družili se s životinjama.

U ZOOLOŠKOM VRTU

Stranica 3BOSILJAK

Gostovanje književnika Dubravka Jelačića-Bužimskog

5. ožujka 2015. godine u našoj je školi gostovao poznati književnik DubravkoJelačić – Bužimski. Susretu su nazočili učenici viših razreda, a među njima je bilonajviše osmaša koji su čitali neke od njegovih romana iz poznate trilogije oMartinu. Susret je prošao u izuzetno opuštenom i ugodnom raspoloženju uz brojnapitanja učenika i zanimljivo pripovijedanje Dubravka Jelačića - Bužimskog.

Osim što su iz prve ruke imali priliku saznati nešto novo o glavnom junakuJelačićevih romana za djecu – Martinu, učenici su saznali puno i o samomeknjiževniku, njegovom radu i životu. Ispričao je nešto više o svome radu u kazalištui na televiziji, televizijskim serijama koje je stvarao i uređivao i svojim brojniminteresima. Čuli smo i poneku anegdotu iz njegova djetinjstva i mladosti, a otkrionam je i zašto se odlučio profesionalno baviti književnošću i zašto najviše voliknjiževne susrete upravo s djecom i mladima.

SUSRET S KNJIŽEVNIKOM

Školske zidne novine kao dobrodošlica književniku

BOSILJAKStranica 4

LIKOVNA RADIONICA

.

U sklopu projekta "Zagreb 2020 - EuropeanCapital of Culture", u suradnji s udrugom OPA(Odgoj pažnje), u našoj školi je održana likovnaradionica pod nazivom "Javni prostor-osobniprostor". U radionici su sudjelovali učenici petihrazreda koji su članovi likovne grupe.

Nakon razgovora o tome kako je biti učenik-putnik, te na kakva mjesta i građevine nailaze naputu od kuće do škole, učenici su trebali,individualno ili u paru, olovkom nacrtati put.

Crvenim kvadratićima kolaž papira označili sugrađevine i mjesta koja su im posebno draga ivažna.

.

Plavim kvadratićima označavali su građevine imjesta koja smatraju važnima za funkcioniranjesvog mjesta.

Žutim kvadratićima istaknuli su objekte kojinedostaju u njihovom dijelu grada, a crnimkvadratićima, građevine i mjesta koje bi voljelipromijeniti jer ih smatraju neuglednima.

Nakon lijepljenja kvadratića i iscrtavanja crnimflomasterom putova važnih za povezivanje, nakarti su napravili i legendu.

Radionicu je vodila Ksenija Domančić Bajić,učiteljica likovne kulture.

BOSILJAK Stranica 5

U četvrtak, 5. ožujka 2015. našu je školu posjetio književnik Dubravko Jelačić-godineživio je u rodnom gradu svoje majke – Senju gdje je zaradio sve ožiljke koje ima. Potomak jeslavne obitelji bana Jelačića, Bužimski. Književnik je pričao o svojem životu i stvaranju svojihknjiževnih djela.

Učenici su imali priliku postavljati mu pitanja na koja je on odgovarao. Tako smosaznali da se rodio 1948. godine u Zagrebu, gdje i danas živi. Dvije ali se s time ne hvali. Uškoli je imao problema s fizikom i matematikom, a najdraži predmeti bili su mu povijest,kemija, geografija i hrvatski jezik. Studirao je književnost i pravo, ali je odustao od studijaknjiževnosti. Iako je diplomirao na pravnome fakultetu, odlučio se za pisanje. Do danas jeobjavio dvije zbirke pripovijedaka, a devet drama koje je napisao igrane su u hrvatskimkazalištima. Među najpopularnijim njegovim dramama je Mafija, a prema drami Razgovor sasjenama snimljena je i televizijska serija. Ona je napravljena u obliku talk-showa u kojem nekaod poznatih osoba razgovara s nekim od umrlih književnika. Nikada nije pisao pjesme.

Napisao je trilogiju romana za djecu i mlade o dječaku Martinu: Sportski život letećegMartina, Balkanska mafija i Martin protiv CIA-e i KGB-a. Ideja za romane o Martinu dugo jebila u njegovoj glavi, a onda ju je iznio Ivanu Kušanu koji mu je rekao: „da nema Koka, ja bihpisao o Martinu“.

Dobitnik je mnogih književnih nagrada u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Jedan je odutemeljitelja Glumačke družine Histrioni.

Književni susret s Dubravkom Jelačićem – Bužimskim ostat će mi u lijepom sjećanju ijedva čekam da pročitam njegove romane o Martinu.

Napisala: Lucija Šušković, 5.b

Književni susret s Dubravkom Jelačićem-Bužimskim

DOGAĐAJI

Stranica 6 BOSILJAK

U četvrtak, 5. 3. u školskoj dvorani održana je predstava Produkcije Z "Lijepo putovanjeLijepom našom". U uvodu je autor pričao što sve ima svaka država i pjevala se uvodna pjesma.

N a "putovanje" smokrenuli autobusom u koji su se ukrcaliVedrana i Goran, a vozio ga je vozačStjepan. Krenuli smo iz Dubrovnika,grada svetog Vlaha, prema obalamaSpl i ta gd je je D i o k l e c i j a n o v apalača koju je dao izgraditi Dioklecijankrajem 3. stoljeća, a lutke u odjećidalmatinske klape otpjevale su namlijepu pjesmu. Zatim smo krenuli premaŠibeniku i vidjeli Katedralu svetogJ a k o v a . N a š e p u t o v a n j e s enastavilo prema Zadru, gradu napoluotoku u kojem je čuvena Kalelarga.Produžili smo do nacionalnih parkovaPlitvička jezera i Kornati te smonaučil i š to su nacionalni parkovi.Vratili smo se na obalu i u Rijeci seukrcali na brod "Kapetan Frane" iplovili do Pule. Zatim smo se vratili doRijeke i vlakom pošli u Zagrreb. Posjetilismo i Krapinu u Hrvatskom zagorju.Vlakom smo produžili u Osijek, srce ravneSlavonije i tamo su n a s p j e s m o mrazveselile lutke - slavonske snaše. Zakraj smo otišli u Vukovar, a Vedranai Goran su se kući, u Dubrovnik, vratiliavionom.

Na ovom putovanju smo vidjeli i neke životinje poput simpatičnog magarca u Dalmacijikoji se svima svidio, vesele koze u Istri i prelijepe ribice u Plitvičkim jezerima. Meni sepredstava jako svidjela, a najviše su mi se svidjele životinje i njihove pjesme.

Lorena Svibovec 4.a

LIJEPO PUTOVANJE LIJEPOM NAŠOM

Stranica 7BOSILJAK

MAŠKARE

Vrijeme maškara je iza nas. Naši učenici u Čučerju iDankovcu maskirali su se u razne zanimljive likove iplesom proslavili taj dan.

MaškareMaškare se obilježavaju četrdeset dana prije Uskrsa. To je dan kada se ljudi maskiraju ioblače u različite kostime. Moja najdraža maska je Zombi. Volim nadnaravna bića i Zombijevamaska (kostim) mi je zato najdraža. Maskiranje potječe još iz doba prvih kršćana.Na maškare djeca odlaze od kuće do kuće i rade trick o treat. Ljudi ih zauzvrat nagrađujuslatkišima ili novčićima.Najveći karneval je u Rio de Janieru u Brazilu. Kod njih je uvijek vruće pa se i njihovakarnevalska svečanost održava na plaži Copacabani. U Hrvatskoj se najveći karnevaliodržavaju u Samoboru i Rijeci.Bila sam na karnevalu u Samoboru. Razlika između karnevala u našim krajevima i u Riju je unačinu na koji se ljudi maskiraju. U Riju ljudi imaju drugačije kostime – šešire s perjem,kostime ptica i slično te koreografije i pjesme koji se razlikuju od naših. U Samoboru se ljudioblače u kostime po želji, a na ulicama se piju domaća pića i jedu fritule.Obožavam maškare, maske, kostime i ostale strašne stvari.

Napisala: Lorena Vadas, 6.a

Leo Horvat, 2.b Lucija Benić, 2b Filip VIdaković, 2.b

BOSILJAKStranica 8

Uz obilježavanja

Valetntinovo ili dan zaljubljenih obilježavamo 14. veljače. Valentinovo se počeloobilježavati kada su svećenika Valenta proglasili svecem. Naime, rimski car je zabranio da sevojnici žene, ali ga svećenik Valent nije poslušao i odlučio je potajno vjenčavati mlade parove.Car je saznao za to. Odlučio ga je kazniti i bacio ga u tamnicu. Točno na dan kada danasslavimo Valentinovo – 14. veljače odrubio mu je i glavu.

Muškarci ženama na Valentinovo daruju ruže u znak ljubavi ili simpatije te time jednidrugima izražavaju svoje osjećaje. Ponekad im kupuju poklone ili ih vode na romantičnevečere. U jednom velikom trgovačkom centru vidjela sam veliki stroj za čokolade. Odaberetečokoladu koju želite pokloniti voljenoj osobi, na ekranu napišete ljubavnu poruku i zalijepipapririć s odabranom porukom na odabranu čokoladu.

Valentinovo se ne obilježava svugdje u svijetu. Ljudi ga obično slave u Europi, Americi iAustraliji.

Praznik Valetinova često služi kao inspiracija umjetnicima pa su na temu Valentinovasnimljeni i neki filmovi. Gledala sam nekoliko takvih filmova, a među njima mi se najvišesvidio film Mrzim Valentinovo.

Napisala: Stella Krpan, 6.a

VALENTINOVO u 2.b

Antea, 1.c Elio, 1.c

Valentinovo

8. ožujka obilježavamo Međunarodni dan žena. Za ženska prava borila se Clara Zetkin.Dan žena prvi se put obilježio u Americi 1909. godine. Clara Zetkin bila je socijalistica.

Žene su se borile za pravo glasovanja, veću plaću i kraće radno vrijeme. 15 tisuća ženamarširalo je kroz New York u borbi za svoja prava. Na kraju su ostvarile cilj. Mnogeorganizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena. Neke se žene nastoje izboriti za toda Dan žena postane državnim praznikom i u onim državama u kojima to još nije.

Clara Zetkin

Clara Zetkin rođena je 5. srpnja 1857. godine u Njemačkoj. Bila je njemačkarevolucionarka i članica Međunarodnog radničkog pokreta. 1890. Upravljala je ženskimpokretom u Njemačkoj. Uređivala je list Die Gleichheit. Prvu međunarodnu konferenciju ženaorganizirala je 1907. godine. Za vrijeme 1. svjetskog rata bila je uhićena. Clara Zetkin bila jespisateljica, publicistkinja i izvanredna govornica. Njezin portret nalazi se na novčanici od 10njemačkih maraka. Neka od njezinih djela su Žensko pitanje i socijalizam i Žene ikomunistička partija. Clara Zetkin surađivala je s Rosom Luxemburg. Clara Zetkin umrla je uMoskvi.

Rosa Luxemburg

Rosa Luxemburg rodila se 5. ožujka 1871. godine u Poljskoj. Nakon što su žene dobilepravo političkog djelovanja, Rosa Luxemburg bila je jedna od najaktivnijih njemačkih ipoljskih političarki. Ona je bila i društvena teoretičarka i ekonomistica. Bavila seproučavanjem ekonomije. Često je bila uhićivana zbog svoga djelovanja u proturatnimakcijama njemačkog proleterijata. Ubijena je, zajedno s Klarom Liebknechtom nakon porazaustanka njemačkih komunista u siječanjskim bojevima.

Katarina Valjak, 6.a

Stranica 9BOSILJAK

Međunarodni dan žena

Stranica 10 BOSILJAK

Međunarodni dan voda

22. ožujka, dan nakon početka proljeća obilježava se Međunarodni dan voda. Značenje tog danaproizlazi iz činjenice da život na Zemlji, njezine flore i faune kao i ona sama ovisi o vodi. Voda isunce su uvjet Zemljina i životnog opstanka. Tri četvrtine Zemljine površine čini voda, a i samoljudsko tijelo u sebi sadrži od 40 do 90 posto vode. U atmosferi također, voda ima veliki udio.Taj dan nas podsjeća koliko je voda važna te da je moramo više cijeniti i manje zagađivati itrošiti.Voda je vrlo važna pa je moramo čuvati za buduće generacija

Lorena Svibovec, 4.a

Sara Pavlović, 1.c Luka Vukobratović, 1.c

Fran Fabijanić 1.c

Stranica 11BOSILJAK

Uskrsni blagdani

Klaudija Jakovljević,5.b

Valentina Jakovljević,3.b

Dora

Lana

Antea


22. travnja—Dan planeta Zemlje

Robert Smitka, Lucija Marijanović, 1.a

Paula Juren, Lana Bituh, 1.a

BOSILJAK Stranica 13

Terenska nastavaObilazak grada Zagreba

Jučer smo išli u obilazak grada Zagreba. Krenuli smo ispred škole oko 8.00 sati, a vratilismo se oko 14.30.

Putovali smo autobusom. Kada smo izašli iz autobusa, dočekao nas je vodič. Predstavionam se. Zvao se Predrag. Prvo smo krenuli do Katedrale. Ušli smo u Katedralu i sjeli, ali smouskoro morali krenuti dalje. Kada smo izašli iz Katedrale, vodič je sjeo na klupu, a mi smo gaokružili. Prošetali smo i Dolcem, cijelim Gornjim gradom i Kaptolom. Bili smo u crkvi sveteKatarine i crkvi svetoga Marka. i Kule Lotrščak. Razgledali smo i Sabor. Nakon dugog hodanjaodmorili smo se u jednome parku. Torbe smo stavili na klupe. U torbi sam imala dva sendviča,dvije bočice vode i tri Kinder buena. Tu su se još nalazili moj mobitel, novčanik, obične i vlažnemaramice. U parku smo se odmarali, igrali i jeli. Nakon odmora otišli smo kupiti suvenire. Jasam kupila magnetić sa slikom Kule Lotrščak, Crkve svetoga Marka i Kamenitih vrata. Točno u12.00 sa Kule Lotrščak začuli smo pucanj topa. Na Trgu bana Josipa Jelačića vidjeli smo zdenacManduševac i kip bana Josipa Jelačića.

Oko 14.00 pošli smo kućama. Meni se ovaj kratki izlet jako svidio i bilo mi je jako lijepona njemu.

Petra Marković, 3.b

Radovi učenika iz 2.b

Karla Viličnik, 3.b

Lorena Fabijanić, 3.b


Škola u prirodi na Sljemenu

Učenici trećih razreda Osnovne škole Čučerje i Područne škole Dankovec 20. travnja2015. išli su na Sljeme na školu u prirodi. Polazak je bio u 8.30 sati ispred škole.

Kada smo stigli u Dom Crvenog križa ušli smo u sobe i odabrali svoje krevete. Nakontoga smo otišli na doručak. Popodne smo posjetili rudnik Zrinski. Pitala sam se zašto na ulazupiše „sretno“, ali kada sam ušla u rudnik, shvatila sam. Bilo je tu puno opasnih hodnika kojise urušavaju. Na povratku smo razgovarali o životinjama koje žive na Medvednici. Navečersmo imali disco. Oko 22.00 sata otišli smo spavati.

Drugoga jutra smo se probudili oko 7.00 sati. Saznali smo da ocjenjuju urednost sobapa smo se „bacili“ na posao. Oko 15.00 krenuli smo do Civilnog tornja. Iako nas je ta šetnjaumorila, navečer smo bili spremni za noć talenata.

Sutradan nismo išli u šetnju, nego smo se igrali u dvorištu. Tu smo večer imali noćumjetnika.

Sljedećeg smo jutra nakon tjelovježbe posjetili kapelicu Majke Božje Sljemenske.Ostatak dana proveli smo u igri na Crvenom spustu. Navečer smo imali oproštajni party.

24. travnja spakirali smo stvari za povratak kući. Sa Sljemena smo krenuli oko 13.00sati. Nakon sat vremena vožnje stigli smo u Čučerje.

Škola u prirodi bila je pet nezaboravnih dana s prijateljima na Sljemenu.Željela bih da se to ponovi.

Ana Orešković, 3.b

Izvješće o školi u prirodi

Izvješće mora biti jasno.Ono odgovara na pitanja: Tko? Kada? Kako? Gdje? Što?

U ponedjeljak 20. 4. u 8,30 sati krenuli smo na Sljeme., a vratili smo se 24. 4. oko 16 sati. Išlisu učenici 3.a, b i c razreda.

Na Sljeme smo putovali busom. Kada smo stigli, išli smo u sobe. Ostavili smo kofere i išli nadoručak. Prvi dan smo išli u rudnik. Unutra je bilo puno rude. Otišli smo na ručak. Nakontoga smo si kupili sladoled. Učili smo prirodu, matematiku, engleski i vjeronauk. Navečer smoimali party, a nakon toga smo išli spavati. Drugi dan smo učili, igrali se i išli u park, a sveostale dane smo se igrali, zezali, šetali i družili se. Na Sljemenu sam vidjela dvije srne. Dečkisu igrali nogomet, a cure odbojku. Bila su i djeca iz škole Braće Radić. Mi smo se na tulumu,hodniku i predsoblju kao i vani družili s njima.Jedan od tih dana mi se posebno svidio, a to je bio četvrtak zato što su nam došli policajci. Onisu nam objašnjavali kako da se ponašamo u prometu. Nacrtali smo kapelicu, a prije toga smoje išli posjetiti. Kroz prozor smo vidjeli Medvedgrad i Zagreb. Tih pet dana smo se lijepoproveli i uživali na svježem zraku.

Meni je to bio najljepši školski izlet.Karla Viličnik, 3.b


LEKTIRA

Eva Pecigoš, 4.a - likovi iz lektirnih djela

Eko Eko

Regoč

Leo Bilan, 3.c Lana Ćuk, 3.c

Eko Eko i Smeć Vila Kosjenka


Iz mog dnevnika…

27.7.2013., Čučerje

Danas je bio još jedan gotovo tipičan dan tijekom ljetnih praznika. Radi se od zore pa dozalaska sunca i po najvećim temperaturama.

Din-don, din-don, din-don. Budi me zvonjava. Brzo ustajem iz kreveta da vidim tko zvoni.Usput sam pogledao na sat. 7:00. Znam tko zvoni. Moj deda. Otvorio sam vrata, a on me jezamolio da mu pomognem na sat, dva. Znao sam da čim zatvorim vrta kuće, ostat ću do sedamnavečer. Nikako mu ne smijem reći: „Ne mogu, neću, makni se ili pusti me na miru!“ To bi bioznak nepoštovanja, a mogla bi i koja šamarčina pasti. Zato sam rekao: „Dolazim do tebe za 10minuta.“ Odjenuo sam staru trenirku, širu majicu, čizme i vestu. Već je 19 °C, a tek je 7:10.Vruće mi je, osjećam se zarobljeno. Prvo moram napuniti bačve, hampere i kantice. To sveručno iz potoka. Moj deda odlazi do potoka s dva hampera, dok ja s jednim. Pomalo me sram.Ipak on ima 68 godina. U prvh 20 minuta napunili smo prvu bačvu, a za još 15 minuta drugu.Poslije toga moramo napuniti još dvije manje bačve. Te manje bačve smo napunili u roku 25minuta. Hampere i kantice smo napunili u 10 minuta. 8:15. Temperatura raste, trenutačno su22 °C. Deda je rekao: „Kad smo već ovde, bumo drva spilili.“ U meni je rasla ljutnja, ali nije bilopotrebe, ionako će biti još poslova. Na moju sreću, drva su bila trula pa je pila prolazila kaokroz maslac. Iznutra je drvo bilo puno crva. „Odvratno! Fuj!“ rekao sam u sebi. Drva su bilaispiljena u roku pola sata. Nakon piljenja, deda je rekao: „Idemo se prošetat do kokica.“ Kad jedošao do kokoši, pravio se začuđen koliko je trava narasla. Znam ja te njegove fore. To je jošjedan u nizu poslova koje ću danas napraviti. Rekao je: „Idem po kosu, brzo ćemo to napravit:“10:00. Skoro dva sata smo kosili onu travurinu punu krpelja, zmija i drugih živina. Nakon togadeda mi je rekao: „Odi kod bake.“ Pomislio sam da je gotovo. Krivo sam mislio! Baka je rekla:„Idem ti pokazat kak' se to kokoš kolje, a posle bumo ju raščupali.“ Rekla mi je da će mi totrebati u životu. Otišli smo na mjesto zločina. Baka je zgrabila kokoš i počela je klati. Nakontoga došlo je na red čerupanje. Imao sam čast čerupati kokoš i to bez ikakvih rukavica. Nisamviše mogao! Baka je nastavila. Poslala me natrag dedi. U meni je rasla ljubomora jer neki mojiprijatelji uživaju u moru dok ja crnčim. 12:00, 26 °C. Došao sam dedi, a on je rekao: „Ajde,idemo u vinograd, bumo pogledali stanje.“ Deda je nevjerojatan! Došli smo u 12:30, 30 °C.Mržnja u meni raste. Trebao sam oko svakog trsta očistiti, tj. očupati travu. Cijelo vrijeme samčučao. Bilo mi je dosta. Odlučio sam otrčati prema trešnji koja se nalazila ispod vinograda. Čuosam krc. Jao, bio sam uvjeren da sam slomio nogu. I jesam, vidio sam kost! Deda me hitrostavio u auto i odvezao u bolnicu. Operirali su me i stavili gips.Bol je neizdrživa, jedina dobra vijest je da sljedećih 3 do 5 mjeseci ne moram pomagati dedi.

Marko Samardžija, 8.b

Iz bilježnica


Dobro se dobrim vraća

Svi su mi govorili da moram biti dobra i da činim dobro svima. Bila sam dobra premasvima, a pogotovo prema životinjama.

Volim odlaziti baki i djedu za vikende. Kod njih se uvijek zabavljam. Najviše se volimigrati s njihovim psom, maziti se s mačkama i hraniti kokoši. Baka je imala mnogo šarenihkokoši i jednog prekrasnog pijetla. Voljela sam im davati kukuruz, salatu i vodu. Kada bih sbakom išla na vrt, gledala bih iz daljine kako se šetaju po livadi i leže u hladu. Kada samjednom došla baki u posjet, pokazala mi je jednu kokoš. Imala je sivo perje s bijelim točkicama.Rekla mi je da je vjerojatno bolesna i da je ostale kokoši napadaju. Bila sam žalosna jer jezbilja bila slaba. Ležala je na zemlji i kada sam joj se približila, pokušala se ustati, ali nijemogla. Baka je željela skratiti joj muke i zaklati je. Bila sam prestrašena. Znala sam da jemlada i da joj nekako mogu pomoći. Rekla sam baki da je ostavi na životu i da ću se ja brinutio njoj. U podrum smo stavili malu kutiju i nju smo napunili slamom. Baka je donijela kokoš istavila je u kutiju.Nadala sam se da će ovdje biti sigurna. Sutradan sam joj donijela vode ikukuruza. Dragala sam je neko vrijeme. Nije joj smetalo. Nisam ni znala da je kokošje perjetako meko. Mama je došla po mene, a ja sam je molila da se uskoro vratimo. Objasnila sam jojsituaciju i ona se složila. Nekoliko puta sam se vraćala i brinula o jadnici. Dok mene nije bilo,moja se baka brinula o njoj. Baka me jednog dana nazvala i rekla mi da se kokoš oporavlja.Uskoro sam je opet posjetila i bila sam presretna. Šetala se po kokošinjcu zdrava kao dren.Bila sam sretna što je imala sreće da ne završi u loncu tako mlada. Baka je bila sretna što ćese kokoš udebljati pa će imati više mesa. Do tada imala je i više jaja.Bila sam zadovoljna što sam nekome spasila život. Posebno ako je to bila neka životinja. Za tomi se odužila davanjem ukusnih jaja koje sam kod bake uvijek jela.

Dora Šušković, 6.a

Kako se oblačilo u čučerskom kraju

radovi učenika 3.b


Antea Vukobratović, 1.c

O ljubavi iz 1.c

Za mene je najveća ljubav mojiprijatelji, obitelj da mi bude zdrava,glazba i škola.

Lucija Za mene je ljubav glazba, prijatelji, moj

brat, veselje, radost, zdravlje i obitelj.Antea

Moja najveća ljubav je prema obitelji,prijateljima, sportu i prema učiteljici.

Dora Za mene je ljubav roditeljska ljubav, a

najveća ljubav mi je škola.Lana

Za mene je ljubav škola , obitelj, sreća,zdravlje, prijatelji i učiteljica.

Emanuela

Za mene je najveća ljkubav prijateljskaljubav, roditeljska ljubav, moja domovinai taekwondo

Fran Za mene je ljubav kola, knjige i kljzanje

Sara Za mene je ljubav boks, prijatelji i

između dečka i cure.Josip

Za mene je najveća ljubav prijateljMihael, Elio, luka i Josip.

Ignacio Za mene su najveće ljubavi škola,

roditelji i prijatelji.Nicka

PRAVILA za dobar život iz 1.c


Imati prijatelje

Imati prijatelje prava je sreća.Prijatelji nam pomažu, a pomažemo i minjima.Želimo li imati prijatelje, moramo sepotruditi. Svojim prijateljima moramoposvetiti vrijeme, energiju, ljubav i pažnju.

Pravi prijatelj je onaj koji zna sve otebi, a još uvijek te cijeni. Život bez prijateljaje tužan.

Marija Božić, 2.b

Najbolji školski dani

Filip, Patrik i ja smo najbolji prijatelji. Našaškola je prelijepa. Svaki dan redovito pišemozadaću, čitamo i učimo. Pod odmorom sezajedno igramo. Poštujemo školska pravila oponašanju i izvršavanju svojih obveza. Našeje igralište lijepo i veliko. Volimo trčati ponjemu. Kad ugledamo smeće u blizini škole,pokupimo ga i bacimo u kante.Naša škola jenajbolja škola na svijetu! Volimo svoju školu!

L. Slaviček, P. Hanžić i F. Vidaković, 2.b

Eva Rafaela Čuljak, 2.b

Ana Slavić, 2.b

Luka Gabrijel Čuljak, 3.c

Leo Bilan, 3.c

Ivan Barunović, 1.a

Lucija Marijanović, 1.a


Moja mama

Moja mama ima plavu kosu i smeđe oči.Radi u školi. Često me vodi u kino ikazalište. Najdraža životinja joj je mačka.Najviše na svijetu voli moju sestru Vedranu,moga brata Petra i, naravno, mene!

Klara Sruk, 1.b

Moj tata

Moj tata radi u Toyoti kao voditelj servisa.On me uči popravljati aute. Sretan je kadasa svojom obitelji ide na izlet u šumu sasvojim džipom Toyotom. Voli nampriređivati i iznenađenja. Tako nas je vodio ina utakmicu u Maksimir kada je igralaHrvatska protiv Norveške.Moj je tata najbolji na svijetu. I sve nas jakovoli.

Ivan Krapec, 1.b

Moja mama

Moja mama se zove Valentina. Ima dugusmeđu kosu, lijepe zelene oči i i nosinaočale. Uvijek je nasmijana, vesela i čestome grli svojim nježnim rukama. Kada dođes posla, pomaže mi oko zadaće. Zatimzajedno kuhamo i pospremamo, a subotompečemo kolače.Ja jako volim svoju mamu. Ona je najboljana svijetu.

Natalija Grgec, 1.b

Filip Vidaković, 2.b

Luka Slaviček, 2.b

Robi Smitka. 1.a


Prijedlozi za uređenje našegškolskog dvorišta

urediti travnjak, posaditi cvijeće, postaviti klupice za sjedenje, posaditi drveće kako bi stvaralo hladovinu, napraviti umjetno jezerce i oko njega poslagati

ukrasne kamenčiće, postaviti solarne lampe, urediti igralište za nastavu tjelesnog, staviti kante za otpatke, postaviti ogradu oko dvorišta

Lucija Benić, 2.bFilip Antić, 1.a

Želim, želim...

Jednog proljetnog, toplog jutra izišao sam van. Vidio sam cvjetić kako raste. Dan je bio lijep, acvjetić je imao puno boja.Čuo se cvrkut malenih lastavica i ostalih ptičica. Na cvijeće su dolijetale pčele i bumbari.Promatrao sam tu prekrasnu prirodu i slušao cvrkut ptica. To me je usrećivalo jer jako volimživotinje. Bližio se i Uskrs. Zbog toga sam bio jako uzbuđen. Vratio sam se kući kad je već biomrak. Drugi dan su mi došli prijatelji. Družili smo se i zabavljali. Kad su otišli, otišao sam upark. Sjeo sam na klupu i razmišljao što bih mogao raditi na proljetnim praznicima. Mislio samo mnogim stvarima. Svakakve su mi se misli motale po glavi, a onda sam zaključio da najvišeželim maloga brata.I dobio sam ga. Zove se Ivan. Morao sam ga puno puta čuvati i odjednom sam poželio da ga višenema. Nakon nekoga vremena shvatio sam da je on samo malo dijete i da smo, kada smo mali,svi takvi.Od tada želim samo jedno – da imam veliku i zdravu obitelj. Shvatio sam da je najljepše kadana svijet dolaze djeca. Tada laste glasnije cvrkuću i svi su sretni. Shvatio sam i da bih želiozauvijek ostati dijete. Trebali bismo biti zahvalni na tome što smo djeca jer za nekoliko godinamorat ćemo ići na posao i rano ustajati i imat ćemo puno više briga nego sada.

Jurica Fabijanić, 3.b

Jedna se mačka samo smijala

Petra Marković, 3.b Nika Pintur, 3.b


Proljeće

Proljeće je lijepo godišnjedoba. U proljeće se sve budi, dani susunčaniji i topliji. U proljeće ljudirade u vrtovima. Djeca se češćeigraju vani. Proljeće je puno veselja.U proljeće se svi radujuproljetnicama. Posvuda se čujecvrkut ptica. Ja zaista volim lijepeproljetne dane.

Lana, 1.c

Dora, 1.cEma Haramustek, 1.b

Elio, 1.c

Proljetna priča

Proljeće je toplo godišnje doba.

U proljeće cvrkuću ptice, a livade suispunjene cvijećem i leptirima.Životinje se bude iz zimskoga sna.Na granama drveća nalaze sepupoljci. Ljudi u vrtovima sadepovrće. Ptice selice se vraćaju s juga.

Meni je proljeće najljepše godišnjedoba.

Gabriiela Dačnik, 2.b


Proljetni bal

U parku u blizini moje kuće svake se godine uproljeće pojave visibabe, jaglaci i maćuhice.Dolaskom noći cvijeće oživljava. Polako sepočinje buditi i pripremati za svoj prviproljetni bal. Jaglaci uvježbavaju svoje trube,visibabe svoja zvona, a maćuhice uljepšavajusvoje latice. Svi su jako uzbuđeni i zabrinutioko toga tko će najljepše izgledati, tkonajljepše mirisati, a tko najljepše svirati naproljetnom balu. Dugo u noć traju pripreme:uvježbavanje plesa i pjevanja. Posljednjevečeri od uzbuđenja nitko ne može zaspati.Kad nastupi prvo proljetno jutro, bal možeotpočeti. Visibabe, jaglaci i maćuhice plešu isviraju do dugo u noć i tako će to od sada bitisve dok traje proljeće.

Lana Ćuk, 3.c

Bal proljetnica

Dogodilo se to jedne proljetne večeri.Čim se sunce sakrilo, visibaba, maćuhica,ljubičica, zumbul, tulipan, jaglac, đurđica,ljiljan i šafran iskočili su iz zemlje. Počeli suse dogovarati kako će proslaviti dolazakproljeća.

Čuli su da se u dvorcu priprema bal.Mahali su svojim listovima i pomicali glavice.Tako su se sporazumijevali. Kada su svedogovorili, krenuli su prema dvorcu. Tulipan iđurđica važno su sjeli na prijestolje. Ljiljan jesvirao za klavirom. Cijelim dvorcem odzvanjalesu najljepše note. Cvijeće je odmah počelo plesati.Umjesto za ruke, cvjetovi su jedni druge primiliza listove. Dečki su bili kavaliri i zamolili svojedame za ples. Zumbul je plesao s visibabom,jaglac s ljubičicom, a šafran s maćuhicom. Uzpomoć svojih latica vrtjeli su se poput leptira uletu. Sljedećeg jutra mala Sofija, kći kralja ikraljevne, izišla je u vrt i ugledala neobičanprizor. Cvijeće je uvenulo. Cvijeće je sinoć bilo naplesu i umorni cvjetovi spustili su svoje glavice.Cvijeće se moralo dobro odmoriti kako bi navečerponovno bilo spremno za novi ples.

Ako ste slučajno pomislili da cvijeće nemože plesati i govoriti, ove večeri provirite krozprozor dvorca i ugledat ćete prekrasan prizor.

Lorena Dravinski, 3.cAnna i Filip, 1.a

Gabrijela Dačnik, 2.b Filip Vidaković, 2.b Patrik Hanžić, 2.b


PROLJETNO DRVO U DANKOVCU

Stranica 25BOSILJAK

Na proljetnim praznicima želim…Bliže nam se proljetni praznici i Uskrs. Sve je šareno, veselo i puno zelenila.Zadnjega dana prije početka proljetnih praznika otišla sam kući iz škole jako vesela. Za

Uskrs mama uvijek kuha šunku, sestra Ana i ja zajedno bojimo jaja, a tata obrezuje voćke.Ove godine poželjela sam upoznati Uskrsnog zeca. Noć prije Uskrsa ostavila sam vani na stolujaja za Uskrsnog zeca. Zatim sam otišla u kuću, onda je netko pokucao na vrata. Ponovno samizašla van i ugledala Uskrsnog zeca. Čvrsto sam ga zagrlila. Krenuli smo u šetnju. Uskrsni zecmi je ispričao kako on boja jaja i kako ima puno pomoćnika. U šetnji i razgovoru prošao nam jejedan cijeli dan. Uvečer sam se morala pozdraviti s Uskrsnim Zecom iako bih bila još rado snjime pričala. Ali Uskrsni Zec mi je rekao da će me doći posjetiti i iduće godine. Zatim jeodskakutao u svoju zemlju, a ja sam otišla svojoj kući. Nitko nije čak ni primijetio da me nijebilo kod kuće jer su svi razmišljali o svojim željama za Uskrs. Ja sam bila jako sretna što mi seželja ostvarila.

Nadam se da će se i drugima ostvariti njihove želje.Nika Pintur, 3.b

POGLED KROZPROZOR

Jednog proljetnog jutra na moj prozor sudoletjele ptičice. Zapjevale su proljetnupjesmu.Ta pjesma je probudila sve šumskeživotinje.Kroz moj prozor sam vidjelaraznorazne biljke i procvalo cvijeće. Travase umiva kapima rose. Vani puše laganipovjetarac. Čuje se slatki pjev ptica. Umom vrtu rastu maćuhice, jaglaci ruže icica-mace.Cvijeće miriše kao slatki med.Ja volim proljeće zato što uživam u mirisucvijeća i dolasku proljeća.

Lani Poljak, 3.c

Fran Fabijanić, 1.c

BOSILJAKStranica 26

Najbolji dječak na svijetu

Viktor Vuger je sin moje krsne kume. Ide u prvi razred. Jako je pristojan i dobar.Pozdravlja sve ljude koje sretne, nikada ne govori proste riječi i ne tuče se s drugim učenicima.Bavi se raznim aktivnostima. Dobro pliva i vozi bicikl. Jako voli računalne igrice. On jestvarno dobar i pristojan dječak.

Nika Pintur, 3.b

Mario

Dugo sam razmišljala o nekom baš dobrom dječaku kojega poznajem i na pamet mi je pao samomoj mali susjed Mario. On me uvijek poziva k sebi. S njim se lijepo igram. Mario je pristojan idobar dječak. Ipak, ja mislim da je on takav samo zato što je još mali!

Marta Šalić, 3.b

Luka G. Čuljak, 3.c


LJUBAV

Svaku noć kad legnem, sanjam tebe.Ti si moje sunce, ti si moje zlato,

a najvažnije je da si ti moja ljubav

Lani Poljak, 3.c

Mateo Pintur, 1.a Filip Antić,, 1.a

Obična ljubavna priča mog djeda i bake

Slučajni susret davne 70-te godine u Zagrebu na raskrižju tadašnje Držićeve ulice iautoputa, na okretištu tramvaja broj 13. Danas je tamo poznata petlja.

Zahvaljujući jednom otvorenom ciferšlusu na uskoj mini-suknji i dobrom oku mene kojisam to, naravno, primijetio i dobacio:“Gospodična, vidi vam se posteljina!“, uslijedio je pozivna kavu. Nakon kave otišli smo u šetnju, upoznavali se, šalili, smijali, raspravljali i pričali osvemu i svačemu. Na rastanku te večeri pala je prva pusa i dogovor o sljedećem čvenku koji senažalost nije dogodio zbog događaja na koji nismo imali utjecaja. Ponovni slučajni susretdogodio se u tramvaju broj 13 nakon mjesec dana na povratku s plesnjaka. I ponovno smo sedogovorili za čvenk koji je konačno i uspio.

I tako je započela ljubavna priča nas dvoje koja traje i dan-danas.Filip Bognar, 8.b

L. Bituh i L. Gregurec, 1.a R. Smitka i M. Pintur, 1.a M.Ravlić i A. Krpan, 1.a


Eva Rafaela Čuljak2.b

Dragi odrasli prijatelji!Puno ljudi baca smeće posvuda, a to nije dobro. Jako je loše bacati smeće u prirodu,

more i potoke. Nemojte to raditi! U prirodi žive životinje, a u moru i potoku ribe. I oni su živabića koja trebaju imati svoj dom. Zato, nemojte bacati stare hladnjake, gume i obuću u našezelene šume i plavo more jer u njima žive živa bića kojima se to ne sviđa. Prirodu moramočuvati!

Lucija Benić2.b

Veliko putovanje male kapljice

Jednoga jutra na jednom malom oblačiću otvorila je svoje oči jedna sićušna MalaKapljica. Bila je sva vesela i jedva je čekala svoj prvi let na tlo kako bi vidjela svijet.

Malena Kapljica je skočila s oblaka. Ugledala je i mnogo drugih kapljica. Izgledale sukao mali padobrančići. Malena Kapljica je pala na travku i skliznula u potočić. U potočiću seigrala s drugim kapljicama raznih igara. Na nebu više nije bilo ni jednog oblačka jer ih je svevjetar otpuhao. Odjednom Malena Kapljica ugleda veliko plavo platno i vjetar. „Koliko je ovoplatno veliko?“ „To nije platno,“ odgovorile su druge kapljice i dodale „to je more!“. „Baš jelijepo plavo“ divila se Mala Kapljica. Kapljice su veselo uskočile u more. Odjednom je suncepočelo jako grijati, a kapljice su se počele pretvarati u izmaglicu. Odletjele su sve do neba ipretvorile se u mali oblačić.

Mala Kapljica je još jednom pogledala prekrasna zelena polja, a onda je opet zaspala isanjala o svome sljedećem velikom putovanju.

Igor Orešić, 4.a


Život jednog snjegovića

Ovo je priča o mome životu. Zovem se Snješko Bijelić. Rodio sam se prije nekoliko danau jednom dvorištu prepunom snijega. Napravili su me dječak Marko i njegova sestra Tena.

Marko ide u četvrti razred, a Tena u treći. Na putu iz škole odlučili su da će napravitisnješka u svome dvorištu. Obukli su skafandere i krenuli na posao. Naporno su radili inapravili velikog snjegovića. Kao oči su im poslužila dva crna kamenčića, nos je bila jednanarančasta mrkva, a usta od posve malih kamenčića. Na kraju su mi stavili Markov šal i kapu.

Brat i sestra su bili zadovoljni sa snjegovićem kojeg su napravili. Dok su promatralisvoga snješka, Tena je predložila da mu naprave i Snješku. Marko se složio i uskoro sam dobiodruštvo – Snješku. Snješka je dobila Tenin crveni šal. Dali su nam i imena. Odlučili su nasnazvati Snješko i Snješka Bijelić.

Marko i Tena su se svaki dan igrali s nama. Snješka i ja smo uživali i željeli da topotraje što dulje. Kako djeca ne bi bila tužna što smo se rastopili, zamolili smo svoga prijateljaMjeseca da nas čarolijom prebaci na Sjeverni pol. Marku i Teni je bilo žao što smo otišli, ali ćese jako razveseliti kad nas ugledaju sljedeće zime u svome dvorištu.

Ana Orešković, 3.b

MOJ ŽIVOTOvo je priča o mom životu.

Moj život započeo je jednog hladnog i snježnog dana.Čim su počele padati prve pahulje, parkom se začuo veseli dječji smijeh. Nakon grudanja i igre,djeca su odlučila napraviti snjegovića. Tako su malene ručice kuglicu po kuglicu napravilimene. Prvo sam dobio tijelo, pa glavu, pa ruke. Umjesto nosa imao sam mrkvu, oči su mi biledva velika gumba, usta od kestena, gumbi od ugljena, oko vrata crveni šal, u ruci metla, a naglavi crveni šešir. Na kraju sam dobio i ime. Nazvali su me Pahuljko. Ja sam bio njihovaprijatelj. Zajedno smo provodili dane u igri, smijehu i veselju, a noću bi mi u goste dolazileptičice da se ugriju ispod mog šešira. Brzo su prolazili dani, bilo je sve više sunca, a ja sam znaoda ću brzo otići jer moj život je kratak. Znala su to i djeca pa su se došla oprostiti sa mnom.Svatko je ponio jedan dio mene svojoj kući. Netko gumb, netko šešir, netko netko metlu.Dogovor je bio da se nađemo do godine u našem parku čim počnu padati prve pahulje.

Takav je moj život-kratak, ali lijep.Marta Šalić, 3-b

BOSILJAKStranica 30

Pauk

Ja sam pauk Ratko. Živim u jednoj velikoj lijepoj kući pokraj mora. Tamo sam ispleosvoju mrežu. U mrežu hvatam muhe i ostale male životinje. Želio bih imati ženu i djecu. Kadase moja djeca ožene i dobiju vlastitu djecu, postat ću djed.Jednoga dana otvorila su se vrata kuće u kojoj sam živio i ušao je čovjek s metlom. Počeo jenjome mahati po zidovima i tako je skinuo i moju mrežu. Sakrio sam se ispod stola i čekao štoće se dogoditi. Ubrzo me uhvatila metla koja me jednim zamahom izbacila kroz prozor. Bio samžalostan zato što sam ostao bez svoga doma. Morao sam krenuti dalje tražiti novi dom. Nisamga morao dugo tražiti jer se odmah pokraj moga staroga doma nalazila jedna staja u kojoj sutakođer živjeli i drugi pauci. Oni su mi dopustili da tamo ispletem svoju mrežu. Upoznao sam ijednu lijepu paučicu Karlu. S njom sam se izvrsno slagao i puno smo se družili.

Nadam se da će se na kraju ostvariti i moj san da postanem otac.Julia Haramustek, 3.b

PaučićZovem se Tomi. Živim u jednoj kući. Oduvijek želim ženu i djecu. U kući u kojoj živim nema

nikoga. Ipak, jednoga jutra su se vrata otvorila. Neki su ljudi došli na ljetovanje. Prestrašio sam se isakrio se iza ogledala. Oni su počeli čistiti kuću. Brisali su prašinu. Također su skinuli i očistili i mojumrežu. Otvorili su i prozore kako bi se kuća prozračila. Kada sam vidio da je prozor otvoren, brzo samizašao i kroz njega i pobjegao. Otišao sam u šumu i ispleo novu mrežu na jednom lijepom hrastu.Jednoga dana došla je Mira. Ona je sada moja žena. Odlučili smo pozvati prijatelje, kumove i rodbinu dadođu na naše vjenčanje. Svi su nam obećali da će doći. Na kraju smo na vjenčanju imali 500 gostiju.Uskoro je Mira rodila jednog muškog i tri ženska pauka. Prošla je zima, proljeće, a došlo je i ljeto. U ljetisam svoju ženu Miru, sina i kćeri odveo u kuću u kojoj sam prije živio. Unutra je bila jedna djevojčicakoja se zvala Klara. Klara se voljela igrati sa životinjama pa tako i s nama. Ja to ispočetka nisam znao.Mislio sam da me ona hoće zgaziti, ali ona me je zapravo htjela pripitomiti. Smjestila me je u jedanudoban kutak. Ostali smo prijatelji do kraja života.

Karla Viličnik, 3.b

Domagoj Marunica,3.c


Avanturica

Rano ujutro mali je dječačić stavio svoju školsku torbu na leđa i krenuo u školicu.

Na nebu je ugledao oblačić bijel poput anđelčića. Dan je bio stvoren da ga provede uprirodici. Na malom puteljčiću ugledao je pužića kako šetucka. Zastao je i uživao u prizoru, aonda mu se u šetnjici pridružio i mali mišić. Sve je potrajalo samo minuticu jer se između njihzaletio psić. Dječačić je uzeo psića i krenuo dalje u šetnjicu. U jednom dvorištu ugledao jemagarčića koji je stajao pokraj ogradice. Prošlo je puno minutica pa i satića. Napokon je moraokrenuti svojoj kućici. Kada je ušao u kućicu, iznenadio se vidjevši kako satić na stolićupokazuje skoro 16 sati.

Zamišljen je otišao u sobicu i čekao da čuje što će roditelji reći za njegovu avanturicu.

Veronika Škrlin, 4.a

MOJA PRIJATELJICA PRIRODA

Priroda je vrlo lijepa. Njezine oči su nebo. Ponekad su vedre i plave boje, a ponekad modre isive. U proljeće i ljeto njezina kosa se zeleni šumama i livadama. U jesen joj je kosa zlatna.Njezine ruke su nježni proljetni vjetrić. Odjevena je u haljinu od lišća crvene, žute, smeđe inarančaste boje. Najviše se družimo u ljeto u podne kad je najtoplije i dani su najdulji.

Denis Petar, 4.a

LOPOČI NA VODI

Jana Žuglić, 3.b Marija Jurković, 3.b


Antea, 1.c

Domagoj Marunica, 3.c

Mateo Ištvanić 1.a Valentina Mužic, 1.a


Filip Antić, 1.a

S kim si, takav si – biti u blizini Isusa KristaU današnje vrijeme vreba opasnost od mnogih grijeha, poput vrijeđanja, maltretiranja i optuživanja. Ako netko namablizak vrijeđa i optužuje, znači li to da i mi činimo grijeh? Vrijedi li tvrdnja:"s kim si takav si"?U prošlosti se Isus Krist družio sa grješnicima. Nije se družio sa njima kako bi činio zlo, nego da im pomogne. Svi

grješnici su u to vrijeme bili odbačeni. Farizeji i pismoznanci su mislili da samo oni mogu ići u raj jer izvršavaju Zakon.No za spasenje i otvorena vrata raja treba uvidjeti svoje grijehe i ispovjediti se. Isus je došao radi odbačenih. Isus je htiospasiti sve ljude jer je znao da svi ljudi mogu biti čisti. Farizeji i pismoznanci su optužili Isusa da je grješnik jer se družiosa odbačenima, odnosno sa svima onima koji su također bili optuženi grješnicima jer ih je zadesila bolest ili jer im jenetko blizak učinio nekakvo zlo nekome pa su automatski oni učinili taj isti grijeh. No Isus je bezgrješna osoba. Isuspobija tvrdnju:"s kim si, takav si". Isusovu situaciju možemo vidjeti i u današnje vrijeme. Ako netko napravi nekakavgrijeh, onda su i svi njemu bliski optuženi grješnicima. ljudi na kraju postaju žrtve optužbi i pretpostavki. Ako se neštoslično dogodi, te osobe koje su prije optužene za takvu vrstu grijeha će biti prvi sumnjivci. Ako se pita zašto neku osobuosuđuju, odnosno imaju li čvrsti i valjani dokaz za te optužbe, najvjerojatnije ne. Odgovor su glasine i pretpostavke da jeta osoba grješnik jer je njemu netko blizak učinio taj grijeh prije, pa je najvjerojatnije i ona. Zar smo spali smo spali na toda se naša stvarnost vrti oko glasina i optužbi? ako vjerujemo glasinama i sami ih širimo, zapravo mi postajemogrješnici.

Tvrdnja:"s kim si, takav si" nije vrijedila za Isusa, a ne vrijedi ni za lažno optužene i nevine. Svi imaju osobnost kojudrugi ne mogu promjeniti. Trebamo upoznati tuđu osobnost, a ne raditi predrasude. Kada počnemo živjeti u svijetuistine, stvarnost postaje bolje mjesto za sve ljude.

Filip Bognar, 8. b

Tko je najveći?Najveći nije onaj koji je najviši, niti onaj koji je najbolji u nečemu. Već najveći je onaj koji drugeprihvaća kao braću svoju. Onaj koji se na zlodjela mirom suprotstavlja i onaj koji zna pomagatidrugima u neprilici. Svako dobro djelo povećava nas, a sva loša djela smanjuju. Neki ne znaju štonas povećava, a što smanjuje. Zato hvale zlodjela, a rugaju se pomaganjima. Nije važno što drugimisle već što mi mislimo o sebi i što Isus misli o nama. Onaj tko prihvaća Isusa, prihvaća cijelisvijet kao braću svoju.

Petar Sruk, 5. a

Iz vjeronaučne učionice

Gabrijela Šturlić, 1.b

APOSTOLI I DUH SVETI USKRSNULI ISUS

BOSILJAKStranica 34

STRIPSKE PRIČE


MIŠ i “MIŠ”Nacrtala i napisala: Eva Pecigoš, 4.a

BOSILJAK

Ana Slavić Filip Vidaković

Gabrijela Dačnik Leo HorvatMarija Božić

Eva Rafaela Čuljak iGabrijela Dačnik

Ana Slavić iMarija Božić

Filip Vidaković iLuka Slaviček

Čučerska škola izvor je znanjao kojem svatko predano sanja.

Knjige su tajna mora bez dna,teke su meke kolijevke sna.

Evo me školo, stižem ti javeselo dijete tvog Prigorja!

U ovom broju

Vijesti & Aktualno 1

DogađajiUz obiljezavanja

68

Terenska nastava 12

Lektira 15

Iz bilježnica 16

Iz vjeronaučne učionice 33

Stripske priče 34

Čestitamo Dan škole!

Š

Napisala: , 6.a

BOSILJAK, list OŠ Čučerje

Adresa: OŠ ČučerjeČučerska cesta 382, 10040 Zagreb,tel./fax: 01 2986487e-mail:[email protected]

Za izdavača: Vesna Orešković,ravnateljica

Odgovorna urednica:Aleksandra Pšeničnik, prof.

Uredništvo:

Novinarska družina uz stručno vodstvoprof. Adrijane Pavlović, knjižničarke

Naslovnica: učenički rad na temu “Kako senekad oblačilo”

Grafička priprema: Aleksandra Pšeničnik

Štela bi…Štela bi čuti tičeke kak pevajuvsako jutro.Štela bi i da cucki laju.Štela bi da svi to znaju.Tak bi jake štela biti sretnakak nigdar nisam bila.Štela bi čuti smeh,jer sam to slušati volela.Jako bi štela videti bele oblačkekak idu prek neba.Tak bi štela brati cveće kak treba.Štela bi poleteti u nebe da budemkak neki tiček kaj bu preletel celi svet.Da svakom dam po jedan ubrani cvet!

Napisala: Stella Krpan, 6.a

Čestitamo dan škole!

bosiljak - svibanj 2015

Documents