broj 6 godina xx. zagreb sadrÝaj zdravlja zagrebačke Ţupanije; 4. ... 01/15-02/04, urbroj: ......

AKTI ÝUPANA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

1. Odluka o odreðivanju operativnih snaga zaštite ispašavanja Zagrebaèke Þupanije........................ 3

2. Odluka o odreðivanju pravnih osoba od intere-sa za zaštitu i spašavanje u Zagrebaèkoj Þupaniji 3

3. Zakljuèak o sufinanciranju Programa “Pomoæ ukuæi” na podruèju Opæine Pisarovina u 2015.godini .............................................................. 4

4. Zakljuèak o sufinanciranju Programa “Pomoæ ukuæi” na podruèju Opæine Ýumberak u 2015.godini .............................................................. 5

OPÆINA GRADEC

5. Objava Javne rasprave o III. Izmjenama i dopu-nama Prostornog plana ureðenja Opæine Gra-dec .................................................................. 6

OPÆINA KRIÝ

6. Odluka o donošenju Strategije razvoja turizmana podruèju Opæine KriÞ za razdoblje 2015.–2020. godine.................................................... 7

� Strategija razvoja turizma na podruèju OpæineKriÞ za razdoblje 2015.–2020. godine ............... 7

7. Pravilnik o ostvarivanju prava na pristup infor-macijama i ponovnu uporabu informacija Opæi-ne KriÞ ............................................................. 42

8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ko-munalnim djelatnostima i naèinu njihovog obav-ljanja na podruèju Opæine KriÞ .......................... 45

9. Odluka o osloboðenju plaæanja obveze komu-nalnog doprinosa za zgrade koje su u vlasništvuOpæine KriÞ ili Opæina KriÞ istima upravlja na te-melju posebnih propisa, a koji su u postupkuozakonjenja nezakonito izgraðenih zgrada......... 46

10. Odluka o visini naknade za korištenje prostorau kojima su smještene telekomunikacijske cen-trale ................................................................. 46

11. Odluka o stjecanju nekretnina u Novoselcu ....... 47

12. Odluka o kratkoroènom zaduÞivanju OpæineKriÞ kod Privredne banke Zagreb d.d................. 47

13. Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošaèajavnih usluga na podruèju Opæine KriÞ............... 48

14. Odluka o rasporeðivanju sredstava ProraèunaOpæine KriÞ za 2015. godinu, za financiranjerada politièkih stranaka i nezavisnih èlanova Op-æinskog vijeæa Opæine KriÞ izabranih s liste gru-pe biraèa.......................................................... 49

15. Odluka o odabiru ponuditelja za prodaju ne-kretnina – zemljišta u Poduzetnièkoj zoni KriÞ I.,radi izgradnje gospodarskih objekata ................. 50

16. Zakljuèak o davanju suglasnosti na provedbu ot-vorenog postupka javne nabave za izvoðenje ra-dova izgradnje sustava javne vodoopskrbe dijelanaselja Širinec i KriÞ .......................................... 50

17. Odluka o prijenosu nefinancijske imovine i sit-nog inventara proraèunskom korisniku Djeèjemvrtiæu KriÞ......................................................... 50

18. Zakljuèak o odabiru idejnog rješenja grba i za-stave Opæine KriÞ ............................................. 51

19. Zakljuèak ......................................................... 51

20. Odluka o izboru èlanova i zamjenika èlanovaSavjeta mladih Opæine KriÞ ............................... 51

OPÆINA POKUPSKO

21. Odluka o provoðenju postupka javne nabave zaradove na izgradnji sustava podruènog grijanjana biomasu u Opæini Pokupsko......................... 52

OPÆINA STUPNIK

22. Odluka o visini naknade troškova èlanovimaOpæinskog vijeæa Opæine Stupnik i èlanovimaradnih tijela Opæinskog vijeæa Opæine Stupnik ... 53

SADRÝAJ

Broj 6Godina XX.

Zagreb13. oÞujka 2015.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Marica Mikec, dipl. iur., proèelnica Struène sluÞbe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 6/15 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 13. oŢujka 2015. Stranica 3

1 Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članka 40. Statuta Za-grebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09 i 4/13), članka 21. Poslovnika o nači-nu rada Ýupana Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 26/09, 1/11 i 31-II/13), a sukladno reviziji Procjene ug ro Ţenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Zagrebačke Ţu-panije (KLASA: 021-04/15-01/01, URBROJ: 238/1-01-15-51, od 25. veljače 2015. godine), Ýupan Zagrebač-ke Ţupanije 6. oŢujka 2015. godine, donio je

ODLukuO ODREđIvANju

OPERAtIvNIh sNAGA ZAštItE I sPAšAvANjA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Članak 1.Ovom Odlukom određuju se operativne snage za-

štite i spašavanja Zagrebačke Ţupanije s ciljem ostvari-vanja prava i obveza u području zaštite i spašavanja u Zagrebačkoj Ţupaniji.

Članak 2.Operativne snage koje će sudjelovati u akcijama

zaštite i spašavanja na području Zagrebačke Ţupanije su:

1. StoŢer zaštite i spašavanja Zagrebačke Ţupanije;2. Zapovjedništvo civilne zaštite Zagrebačke Ţupa-

nije;3. Postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene

Zagrebačke Ţupanije;4. Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije:– javne vatrogasne postrojbe– dobrovoljna vatrogasna društva;5. Gorska sluŢba spašavanja:– Stanica Samobor– Stanica Zagreb;6. Društvo Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije;7. Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasa.

Članak 3.Operativne snage sudionici su zaštite i spašavanja i

pozivaju se, mobiliziraju i aktiviraju za provođenje mjera i postupaka u cilju sprečavanja nastanka, ublaŢa-vanja te uklanjanja posljedica katastrofa i velikih ne-sreća.

Operativne snage duŢne su u obavljanju redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi otklanjanja ili umanjenja mogućnosti nastanka kata-strofe i velike nesreće, te prilagođavati obavljanje redo-vite djelatnosti okolnostima kada je proglašena kata-strofa.

Članak 4.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vaŢiti

Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spaša-vanja Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupa-nije”, broj 5/12).

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Gla-

sniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 022-01/15-02/12 URBROJ: 238/1-03-15-03 Zagreb, 6. oŢujka 2015.

ÝUPAN mr. sc. Stjepan KoŢić, dipl. ing., v. r.

2 Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 29. stavka 1. alineje 5. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Na-rodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članka 40. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09 i 4/13), članka 21. Poslovnika o načinu rada Ýupana Zagrebačke Ţu-panije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 1/11 i 31-II/13), a sukladno reviziji Procjene ugroŢenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Zagrebačke Ţupanije (KLASA: 021-04/15-01/01, URBROJ: 238/1-01-15-51, od 25. veljače 2015. godine), Ýupan Zagrebačke Ţupanije 6. oŢujka 2015. godine, donio je

ODLukuO ODREđIvANju PRAvNIh OsObA

OD INtEREsA ZA ZAštItu I sPAšAvANjE u ZAGREbAčkOj ÝuPANIjI

Članak 1.Ovom Odlukom određuju se pravne osobe od in-

teresa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Zagrebačke Ţupanije s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Članak 2.Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje

Zagrebačke Ţupanije su one pravne osobe koje su svo-jim proizvodnim, usluŢnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Zagrebačke Ţupanije.

Članak 3.Pravne osobe iz članka 1. ove Odluke određuju se

kako slijedi:1. Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije;2. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije;3. Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije;4. Ýupanijska uprava za ceste Zagrebačke Ţupa-

nije; 5. Ýupanijske ceste Zagrebačke Ţupanije d.o.o.;

AktI ÝuPANA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 13. oŢujka 2015. Broj 6/15

6. Gospodarenje otpadom Zagrebačke Ţupanije d.o.o.;

7. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.;

8. Vodoprivreda Lonja – Zelina d.d.; 9. Međunarodna zračna luka Zagreb d.o.o.;10. Ljekarne Zagrebačke Ţupanije;11. Distributivni centar za voće i povrće d.o.o.;12. Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku re-

habilitaciju.Članak 4.

Pravne osobe iz članka 3. ove Odluke stječu status sudionika u provedbi utvrđenih mjera zaštite i spašava-nja na području Zagrebačke Ţupanije, a njihova prava i obaveze proizlaze sukladno odredbama:

– Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 39/09 i 127/10),

– Pravilnika o metodologiji za izradu procjene ug-roŢenosti i planova zaštite i spašavanja (“Narodne no-vine”, broj 30/14 i 67/14).

Članak 5.Pravnim osobama iz članka 3. ove Odluke dostav-

ljaju se izvodi iz Plana zaštite i spašavanja za područje Zagrebačke Ţupanije radi razrade i usklađivanja dobi-venih zadaća sa svojim operativnim planovima u kojima se utvrđuju postupci i način realizacije operativnih za-daća.


Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Zagrebačkoj Ţupaniji (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 11/12).

Članak 7.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



3 Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 40. stavka 3. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09 i 4/13), članka 21. Poslovnika o načinu rada Ýupana Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 1/11 i 31-II/13), točke II. Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 32-II/14), te sukladno Od-luci o sufinanciranju programa “Pomoć u kući” na po-dručju općina Pisarovina i Ýumberak (KLASA: 022-01/15-02/04, URBROJ: 2381/03-15-16, od 28. siječnja 2015. godine), Ýupan Zagrebačke Ţupanije 11. oŢujka 2015. godine, donio je

ZAkLjučAkO sufINANCIRANju

PROGRAmA “POmOĆ u kuĆI” NA PODRučju OPĆINE PIsAROvINA

u 2015. GODINI

I.

Zagrebačka Ţupanija sufinancirat će Program “Po-moć u kući” na području Općine Pisarovina u 2015. godini (u nastavku: Program), u svrhu poboljšanja kva-litete uvjeta Ţivota starijih i nemoćnih osoba u njihovim domaćinstvima u cilju preveniranja institucio-nalizacije osoba starije Ţivotne dobi na području Op-ćine.

II.

Krajnji korisnici Programa su starije osobe koje Ţive u staračkim domaćinstvima i osobe kojima je zbog tje-lesnog, mentalnog ili intelektualnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna po-moć druge osobe, a pod uvjetima da njihova mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500,00 kuna i da ne-maju zaključene ugovore o doŢivotnom ili dosmrtnom uzdrŢavanju.

III.

Zagrebačka Ţupanija sufinancirat će Program prema broju krajnjih korisnika, u iznosu 150,00 kuna mje-sečno po krajnjem korisniku.

IV.

Po donošenju ovog Zaključka, Zagrebačka Ţupa-nija zaključit će s Općinom Pisarovina Ugovor o sufi-nanciranju Programa “Pomoć u kući”, u kojem će biti utvrđen iznos sredstava sufinanciranja, broj krajnjih korisnika, način i rokovi plaćanja, način i rokovi dostave izvješća o korištenju sredstava, te drugi međusobni od-nosi, prava i obveze Ýupanije i Općine vezani uz sufi-nanciranje Programa.

V.

Sredstva za provođenje ovog Zaključka osigurana su u Proračunu Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu, na stavkama Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, stavka 1254, konto 3631, Tekuće pomoći unutar Proračuna – Pisarovina.

VI.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.




4 Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 40. stavka 3. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09 i 4/13), članka 21. Poslovnika o načinu rada Ýupana Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 1/11 i 31-II/13), točke II. Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 32-II/14), te sukladno Od-luci o sufinanciranju programa “Pomoć u kući” na po-dručju općina Pisarovina i Ýumberak (KLASA: 022-01/15-02/04, URBROJ: 2381/03-15-16, od 28. siječnja 2015. godine), Ýupan Zagrebačke Ţupanije 11. oŢujka 2015. godine, donio je

ZAkLjučAkO sufINANCIRANju PROGRAmA “POmOĆ

u kuĆI” NA PODRučju OPĆINE ÝumbERAk u 2015. GODINI

I.Zagrebačka Ţupanija sufinancirat će Program “Po-

moć u kući” na području Općine Ýumberak u 2015. godini (u nastavku: Program), u svrhu poboljšanja kvali-tete uvjeta Ţivota starijih i nemoćnih osoba u njihovim domaćinstvima u cilju preveniranja institucionalizacije osoba starije Ţivotne dobi na području Općine.

II.Krajnji korisnici Programa su starije osobe koje Ţive

u staračkim domaćinstvima i osobe kojima je zbog tje-lesnog, mentalnog ili intelektualnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna po-moć druge osobe, a pod uvjetima da njihova mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500,00 kuna i da ne-maju zaključene ugovore o doŢivotnom ili dosmrtnom uzdrŢavanju.

III.Zagrebačka Ţupanija sufinancirat će Program pre-

ma broju krajnjih korisnika, u iznosu 150,00 kuna mje-sečno po krajnjem korisniku.

IV.Po donošenju ovog Zaključka, Zagrebačka Ţupa-

nija zaključit će s Općinom Ýumberak Ugovor o sufi-nanciranju Programa u 2015. godini, u kojem će biti utvrđen iznos sredstava sufinanciranja, broj krajnjih korisnika, način i rokovi plaćanja, način i rokovi dostave izvješća o korištenju sredstava, te drugi međusobni od-nosi, prava i obveze Ýupanije i Općine vezani uz sufi-nanciranje Programa.

V.Sredstva za provođenje ovog Zaključka osigurana

su u Proračunu Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu, na stavkama Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, stavka 1253, konto 3631, Tekuće pomoći unutar Proračuna – Ýumberak.

VI.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.




5 Na temelju članka 96. Zakona o prostornom ure-đenju (“Narodne novine”, broj 153/13) i Zaključka na-čelnice Općine Gradec (KLASA: 352-02/15-01/09; URBROJ: 238/28-02-15-3 od 12. oŢujka 2015. godi-ne), Načelnica Općine Gradec objavljuje

jAvNu RAsPRAvuO III. IZmjENAmA I DOPuNAmA PROstORNOG

PLANA uREđENjA OPĆINE GRADEC

I.Objavljuje se javna rasprava o prijedlogu III. Iz-

mjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gradec.

II.Javna rasprava trajat će od 20. oŢujka 2015. do 3.

travnja 2015. godine.

III.Prijedlog III. Izmjena i dopuna Prostornog plana

uređenja Općine Gradec bit će izloŢen javnom uvidu u vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Gradec, svakog radnog dana od 08.00 do 15.00 sati.

IV.Nositelj izrade i izrađivač Plana odrŢat će javno

izlaganje prijedloga III. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gradec u prostorijama Općine Gradec dana 24. oŢujka 2015., s početkom u 11 sati.

V.Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:– imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog

prostornog plana– postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o

predloŢenim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje

– daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja

– upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i pri-mjedbe na adresu: Općina Gradec, Gradec 134, 10345 Gradec, zaključno do 3. travnja 2015.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pri-premi izvješća o javnoj raspravi.

VI.Poziv za sudjelovanje u prethodnoj raspravi uputit

će se nadleŢnim tijelima drŢavne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima.

KLASA: 352-02/15-01/09 URBROJ: 238/28-02-15-4 Gradec, 12. oŢujka 2015.

NAČELNICA Ljubica Ambrušec struč. spec. ing. agr., v. r.

OPĆINA GRADEC


6 Na temelju članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO DONOšENju stRAtEGIjE RAZvOjA

tuRIZmA NA PODRučju OPĆINE kRIÝ ZA RAZDObLjE 2015.–2020. GODINE

I.Donosi se Strategija razvoja turizma na području

Općine KriŢ za razdoblje 2015.–2020. godine, kao te-meljni strateški dokument kojim se definiraju razvojne mogućnosti Općine KriŢ u djelatnosti turizma.

II.Strategija razvoja turizma na području Općine KriŢ

za razdoblje 2015.–2020. godine iz točke I. ove Od-luke nalazi se u privitku ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Gla-


KLASA: 334-01/15-01/01 URBROJ: 238/16-01-15-1 KriŢ, 25. veljače 2015.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Đuro Paher, v. r.

�stRAtEGIjA

RAZvOjA tuRIZmA NA PODRučju OPĆINE kRIÝ ZA RAZDObLjE 2015.–2020. GODINE

Projekt Strategija razvoja turizma na području Općine KriŢ 2015.–2020.

Naručitelj Općina KriŢ, Trg Sv. KriŢa 5, 10314 KriŢ

Odgovorna osoba naručitelja: Marko Magdić, struč. spec. oec., Općinski načelnik Općine KriŢIzvršitelj Centar za razvoj poduzetništva,

Širinec 30, 10314 KriŢ Odgovorna osoba izvršitelja:

Renata HrastićFaza projekta Konačni izvještajDokument Strategija razvoja turizma na području

Općine KriŢ 2015.–2020.Mjesto i datum KriŢ, 30. rujna 2014.

SADRÝAJ

Terminologija1. Uvod1.1. Što je turizam

ANALIZA POSTOJEĆE TRÝIŠNE POZICIJE OPĆINE KRIÝ U SEKTORU TURIZMAANALIZA INTERNOG OKRUÝENJA

2. Analiza postojeće situacije2.1. Prostorna, infrastrukturna i gospodarska

obiljeŢja Općine KriŢ2.2. Turistička resursna osnova Općine KriŢ2.2.1. Priroda2.2.2. Kulturno-povijesna baština2.2.3. VaŢni povijesni događaji2.2.4. Zbirke, galerije, muzeji2.2.5. VaŢne manifestacije2.2.6. Sport, rekreacija 2.2.7. Razno2.3. Turistička suprastruktura2.3.1. Komercijalni smještajni kapaciteti2.3.2. Ugostiteljstvo2.3.3. Turističke agencije i ponuda

incoming programa 2.4. Ostali dionici turističkog razvoja2.5. Turistička promocija 2.6. Performanse turističkog sektora 2.7. Buduća razvojna usmjerenja 3. Stavovi o turističkim potencijalima Općine KriŢ 3.1. Stavovi lokalnih dionika3.2. Stavovi turističkih posrednika

ANALIZA EKSTERNOG OKRUÝENJA

4. OkruŢenje i trendovi 4.1. Prikaz sličnih destinacija u Zagrebačkoj

Ţupaniji i bliŢem međunarodnom okruŢenju4.2. TrŢišni trendovi u turizmu 5. SWOT analiza i kritični faktori turističkog

razvoja 5.1. SWOT analiza5.2. Kritični faktori turističkog razvoja

KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA OPĆINE KRIÝ 2015.–2020.

6. Razvojna načela 7. Vizija 2020. 8. Strateški ciljevi razvoja turizma 9. Oblikovanje destinacije9.1. Brend koncept i Ţeljeni imidŢ9.2. Marketinška koncepcija 9.2.1 Ciljna geografska trŢišta i potrošački segmenti9.2.2 Marketinški kanali 9.3. Turistički proizvod (turistička ponuda) 9.4. Zoniranje u prostornom planu

OPĆINA kRIÝ


PROVOĐENJE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE KRIÝ 2015.–2020.

10.1 Uloga općinske uprave u provođenju Strategije10.2. Uloga Turističke zajednice Općine KriŢ u

provođenju Strategije10.3 Uloga ostalih dionika u provođenju strategije

ZAKLJUČAK

tERmINOLOGIjAKako bismo čitateljima i korisnicima ove Strategije

olakšali njezino čitanje i razumijevanje, na početku da- jemo pojašnjenje dva osnovna pojma često korištena u tekstu:

DIONIk – gospodarski subjekt, organizacija, usta-nova (uključujući razne drŢavne odjele), pojedinac (građanin/građanka) ili skupina pojedinaca čije djelova-nje pridonosi uspjehu ili neuspjehu određene inicijative ili akcije.

Dionici su također oni koji su direktno ili indirek-tno zainteresirani za aktivnosti ili odluke donesene u okviru neke inicijative, procesa ili akcije.

Dionici su svi oni subjekti na čije Ţivote određene inicijative odnosno akcije mogu imati pozitivan ili nega-tivan učinak.

Transparentan odnos svih dionika stvara klimu du-goročnog povjerenja i pridonosi uspjehu inicijative ili akcije.

OPĆINskA uPRAvA – pravna osoba, najniŢa ra-zina samouprave u Republici Hrvatskoj, odnosno jedi-nica lokalne samouprave koja obavlja poslove iz lokal-nog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, pri -marnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazova-nje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupoŢarnu i civilnu zaštitu.

U ovoj Strategiji se podrazumijeva Općina KriŢ, odnosno jedinica lokalne samouprave koju čine:

– Općinsko vijeće od 15 članova kao predstav-ničko tijelo građana,

– načelnik i zamjenik načelnika kao izvršno tijelo i– Jedinstveni upravni odjel kojim upravlja pročel-

nik i u kojem radi više sluŢbenika.

uvOD

1. uvODNakon uspostave drŢavne samostalnosti Općina

KriŢ prošla je kroz dugogodišnji proces tranzicije, te se kao i ostatak zemlje suočila sa svim problemima i pro-turječnostima gospodarskog i društvenog razvitka u potpuno novom, izmijenjenom okruŢju.

Veliki broj poslovnih subjekata koji su djelovali na području općine nestao je u procesima privatizacije ili zbog nesposobnosti da se prilagode novim trŢišnim prilikama. S tvrtkama su nestala i radna mjesta, koja su osiguravala egzistenciju stanovništvu i punila općinski Proračun. Dvije novoosnovane poduzetničke zone nisu u očekivanom vremenu donijele ni radna mjesta ni odrŢivi prihod.

Napokon je došao trenutak da i građani i tijela Općine KriŢ svoju paŢnju usmjere prema gospodarskoj grani koja je niz godina zanemarivana, a to je turizam.

Unatoč svim nedaćama koje su pratile Hrvatsku u proteklom razdoblju, ratu, neefikasnoj poslovnoj struk-turi i problematičnoj privatizaciji, turizam je pokazao svoju vitalnost, otpornosti na povremene globalne po-remećaje i krizu, i značajno podigao svoje poslovne rezultate, naročito od 2000. godine. Na toj činjenici temeljimo svoje uvjerenje da bi odrŢivi i pametno vo-đen turizam mogao pomoći i Općini KriŢ da značajno poveća svoje gospodarske pokazatelje.

Općina KriŢ obiluje atraktivnim prirodnim područ-jima, nalazi se na samom ulazu u Park prirode Lonjsko polje, na rubu je prekrasne i bogate Moslavačke gore, ima bogatu kulturnu baštinu, izvrstan prometni poloŢaj, pa ipak ništa od toga nije turistički valorizirala, niti iz-gradila destinacijsku ponudu i iskoristila je na dobrobit svojih stanovnika.

Ulaskom u EU, turizam je pred novim izazovima, ali i poslovnim prilikama, koje bismo trebali maksimal no iskoristiti u interesu vlastitog razvoja i blagostanja.

Slijedom navedenog, donesena je odluka da se izradi strateški dokument koji bi pomogao da se turi-zam na području općine pokrene i razvije na odrŢiv i stanovništvu prihvatljiv način.

Ovaj bi dokument trebao dati odgovor na pitanje kakav ćemo turizam razvijati u razdoblju do 2020. go-dine, a također definirati ponudu, ključne aktivnosti i njihove nositelje, kao i izvore i način privlačenja sred-stava potrebnih za razvoj.

Ova Strategija u svojim glavnim odrednicama osla-nja se na niz razvojnih i strateških dokumenata Zagre-bačke Ţupanije objavljenih od 2000. godine nadalje kao i na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

Od općinskih strateških dokumenata, dostupan je Plan ukupnog razvoja Općine KriŢ iz 2010. koji se tu-rizmom bavi samo deklarativno i Prostorni plan iz 2004., te njegova dopuna iz 2006. godine.

Cilj joj je predloŢiti konkretne mjere i aktivnosti koje će nadalje pomoći u donošenju godišnjih planova rada Općinske uprave kao i Turističke zajednice, dok za statističke, demografske i ine opće podatke korisnicima ove Strategije preporučamo da se posluŢe dokumen-tima navedenim u bibliografiji na kraju strategije.

1.1. što je turizamTurizam predstavlja skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz boravka stranaca u nekom mjestu, ako taj boravak ne podrazumijeva promjenu prebivališta i nije vezan za stjecanje zarade.

Turizam je najmasovnija, najdinamičnija i najsloŢe-nija društveno-ekonomska pojava novijeg doba i naj-brŢe rastuća grana svjetske ekonomije.

On obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji na-staju za vrijeme turističkog putovanja a proizašli su iz interakcije turista odnosno izletnika, davatelja usluga, drŢava i lokalnih zajednica domaćina. U svojoj realiza-ciji turizam zadire ne samo u ekonomski, već i u eko-loški, socijalni te kulturni aspekt Ţivota.

U turizmu se pojavljuju 4 temeljna dionika:1. turist (ili izletnik); 2. turistički, ugostiteljski i ostali poslovni subjekti;


3. drŢava zemlja domaćina; 4. lokalna zajednica.Turist je svaka osoba koja dobrovoljno, na vlastitu

inicijativu i u okviru svog slobodnog vremena napušta uobičajenu sredinu da bi u mjestu izvan svog prebivali-šta proveo najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili re-kreacije, zdravlja, sporta, religije, obitelji, poslova, jav-nih misija i skupova.

Ukoliko je u mjestu svog putovanja proveo manje od 24 sata, nazivamo ga izletnikom (excurisonist), dok Svjetska turistička organizacija koristi i termin jedno-dnev ni posjetitelj (same-day visitor).

Da bi se smatrao turistom, njegov boravak na odre-đenoj destinaciji izvan prebivališta ne moŢe biti duŢi od 12 mjeseci, niti povezan s nekom aktivnošću za koju bi primio naknadu. Također je njegovo putovanje uvijek dvosmjerno, tj. takva se osoba redovito vraća u mjesto prebivališta.

Svaki putnik, naravno, nije turist ili izletnik, jer po-znajemo brojne dnevne migrante koji putuju na posao, ljude koji stalno prebivalište napuštaju na neko vrijeme zbog obavljanja posla i slično.

Turist ili izletnik je privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruŢiti nova mjesta i novi ljudi koje će na putovanju upoznati. Da bi se putovanje dogodilo, potrebno je da budu zadovo-ljena dva najvaŢnija faktora, a to je slobodno vrijeme i slobodna financijska sredstva.

Turizam se dijeli na razne oblike i vrste, prema ra-znim kriterijima:

– prema duŢini boravka turista (obično se govori o izletničkom, vikend, boravišnom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turističkim putovanjima)

– prema prostoru na kojem se turizam odvija (ur-bani, ruralni, planinski, primorski turizam)

– prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladin-ski, obiteljski, turizam “treće dobi”)

– prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja od-vijaju u proljeće ili u jesen)

– prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaci-teta (predsezonski, sezonski, posezonski).

MoŢemo ga dijeliti i na:– domaći turizam (domestic tourism) – uključuje

turistička putovanja (i boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vla-stite zemlje (npr. putovanja drŢavljana Hrvatske u turi-stička odredišta unutar Hrvatske)

– receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)

– emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih drŢavljana u destinacije u drugim zemljama)

– interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptiv-nog turizma (prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih drŢavljana na području Hrvatske).

U zadnje vrijeme sve je učestalija podjela na:– masovni turizam – onaj koji jeftinim i jednostav-

nim turističkim proizvodom osigurava veliki fizički obu-jam turističkog prometa i

– specifične oblike turizma – turist ima točno određeni motiv i interes koji ga vodi prema destinaciji na kojoj je turistički proizvod oblikovan sukladno nje-govom motivu i interesu (zdravstveni, lovni, ribolovni, sportski, avanturistički i slično).

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, s razvojem di-jela društva koji moŢemo nazvati srednjom klasom i njenim buđenjem interesa za nove krajeve i putovanja, razvojem prometnica, Ţeljezničke mreŢe, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, razvojem svijesti o koristi koju donose strani gosti, uglavnom su se stekli uvjeti za stva-ranje turizma kakav danas poznajemo.

ANALIZA POstOjEĆE tRÝIšNE POZICIjE OPĆINE kRIÝ u sEktORu tuRIZmA

ANALIZA INtERNOG OkRuÝENjAŠto putnik koji u Novoselec stiŢe vlakom prvo vidi?

Pomalo oronulu zgradu stanice…

…i “krasan” okoliš…

2. ANALIZA POstOjEĆE sItuACIjE

2.1. Prostorna, infrastrukturna i gospodarska obiljeŢja Općine kriŢ

PoloŢaj i klimaOpćina KriŢ nalazi se u Zagrebačkoj Ţupaniji u Za-

padnoj Moslavini, oko 40-tak kilometara jugoistočno od Zagreba. Geografski spada u posavsko-moslavačko zemljopisno područje. Kroz općinu prolazi pruga Za-greb – Vinkovci i autocesta A3 Zagreb – Lipovac. Op-ćina se sastoji od 16 naselja na 118 km2 površine.


Klima je umjerena kontinentalna, s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, sa snjeŢnim padalinama. Hladni dio godine je izrazit, ali ne posebno dug. Pro-sječna godišnja temperatura iznosi 10,4° C s prosječ-nom vlagom od 78%.

stanovništvoPrema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina

KriŢ ima 6.963 stanovnika, koji Ţive u 16 naselja (Bu-njani, Donji Prnjarovec, Gornji Prnjarovec, Johovec, Konšćani, KriŢ, Mala Hrastilnica, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Razljev, Rečica Kriška, Širinec, Šušnjari, Ve-lika Hrastilnica, Vezišće) od kojih su dva najveća KriŢ i Novoselec. Gustoća naseljenosti je 62,5 st/km2.

Promet i dostupnostSmještaj i prometna povezanost Općine KriŢ su

izuzetni. KriŢ se nalazi na samoj autocesti A3 na koju ima izlaz.

Procjenjuje se da je u 2012. godini prosječni dnevni promet vozila na autocesti A3 kod izlaza KriŢ iznosio oko 17.000 vozila, predstavljajući veliki poten-cijal za tranzitni turizam.

Na dijelu autoceste koja prolazi područjem Općine KriŢ nalaze se dva odmorišta (KriŢ–jug i KriŢ–sjever), oba s benzinskim postajama, ali bez ikakve druge turi-stičke infrastrukture i u potpuno devastiranom stanju.

KriŢ je također integriran u Ţeljezničku mreŢu Hr-vatske, jer područjem općine prolazi i Ţeljeznička pru ga s dvije Ţeljezničke stanice, u Širincu i Novoselcu, a obje su u derutnom stanju. Tijekom 2015. otpočet će ob-nova pruge i izgradnja Ţeljezničkih prijelaza na po-dručju općine.

Navedeni Ţeljeznički i cestovni pravac uvršteni su u paneuropski koridor X, ukupne duŢine 2360 km, koji tvore vezu Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles – Thessaloniki, s odvojcima prema Grazu, Mariboru, Budimpešti, Sofiji i Istanbulu.

Općina KriŢ je autocestom povezana s međunarod-nom zračnom lukom Pleso, od koje je udaljena 35 km, odnosno 35 minuta voŢnje.

Općina nema međugradsku autobusnu stanicu, niti stalne autobusne linije koje bi je povezale s okoli-com ili daljim destinacijama.

Taksi sluŢba – djeluje taksi sluŢba Petričević, regi-strirana u Ivanić-Gradu.

InfrastrukturaPodručje općine dobro je infrastrukturno oprem-

ljeno, prati se rastuća potraŢnja i novi trendovi.Distribucija vode na području Općine KriŢ sastoji

se od magistralnog cjevovoda i distribucijske mreŢe koja u cijelosti obuhvaća svih 16 naselja Općine KriŢ, a umreŢavanje u pojedinim naseljima nije potpuno, ali raste. Distribuciju vode na području Općine KriŢ obav-lja Vodoopskrba i odvodnja Ivanić-Grad d.o.o. za vodne usluge iz Ivanić-Grada. Voda koja se koristi temelji se na zahvatu voda na lokaciji Prerovec. Sustav vodo-opskrbe potpomognut je spajanjem na vodoopskrbu iz susjedne Općine Velika Ludina, kao i na vodoopskrbni sustav Grada Čazme.

Općina KriŢ nema razvijen sustav odvodnje što je vidljivo iz činjenice da samo naselja KriŢ i Novoselec imaju djelomično izgrađenu mješovitu kanalizaciju bez sustava pročišćavanja.

U naselju Obedišće izgrađena je magistralna mreŢa fekalne kanalizacije u duŢini 2,5 km s pročistačem ot-padnih voda. Ovaj sustav još nije pušten u pogon.

U Bunjanima je u završnoj fazi izgradnja sustava odvodnje fekalne kanalizacije u duŢini cca 5 km s pro-čistačem otpadnih voda. Završetak se očekuje tijekom 2014. godine.

U poduzetničkoj zoni KriŢ izgrađen je sustav od-vodnje u duŢini 2,5 km s pročistačem otpadnih voda. Sustav nije u funkciji zbog neizgrađenosti zone.

U ostalim naseljima odvodnja otpadnih voda rije-šena je putem sabirnih ili septičkih jama s ispustom u obliŢnje otvorene recipijente.

Općenito, stanje sustava odvodnje otpadnih voda na području Općine KriŢ nije zadovoljavajuće te se u narednom razdoblju tom pitanju treba posvetiti veća paŢnja kako u prostornoplanskoj dokumentaciji, tako i u realizaciji određenih projekata (npr. kolektor KriŢ – jug s pročistačem).

Na području Općine KriŢ postoje izgrađeni među-narodni TK kablovi, magistralni i korisnički TK kablovi, jedinice lokalne mreŢe KriŢ i Novoselec te radijski kori-dori.

Telekomunikacijski promet na području Zagre-bačke Ţupanije pa tako i Općine KriŢ osiguran je kroz tri osnovna stupnja:

– javne komunikacije u nepokretnoj mreŢi,– javne komunikacije u pokretnoj mreŢi,– sustavi radiokomunikacija.

Sustav beŢičnog spajanja, popularno zvan Wi-Fi funkcionira u centru KriŢa i Novoselca, ali ograničeno. Ne postoje tzv. hot-spot točke, koje bi gostima u općini omogućile beŢično spajanje na internet.

Gospodarenje otpadom planirano je odvoŢenjem otpada na budući regionalni deponij. Njegova vjero-jatna lokacija je selo Tarno (Grad Ivanić-Grad), ali pot-puno sigurno nije na području Općine. Otpad se tre-nutno odvozi na odlagalište Tarno, a na području Podu-zetničke zone I. je planirano reciklaŢno dvorište.

GospodarstvoNa području Općine KriŢ, djeluje 61 tvrtka, od

čega je 60 malih i jedna srednja, s ukupno 346 zaposle-nih (podaci HGK, 2013) i 66 obrta (podaci SluŢbe za Gospodarstvo, Ivanić-Grad, 13. rujna 2014.) Ukupno je zaposleno 643 osobe, od čega 38% radi u javnoj upravi, školstvu i Elektri KriŢ. (DrŢavni zavod za stati-stiku, podaci za I/2014). Najviše zaposlenih u realnom sektoru i dalje ima DIN Novoselec, 142 radnika.

Budućnost gospodarstva pomalo je upitna, s obzi-rom na to da je nezaposlenost gotovo izjednačena sa zaposlenošću, a tvrtke koje su zapošljavale najveći broj djelatnika u procesu privatizacije su propale.

Tvrtke koje su kupile zemljišta u dvije postojeće poduzetničke zone, uglavnom zbog krize čekaju s po-četkom gradnje a time i preseljenjem djelatnosti u KriŢ. One koje su izgradile objekte (Miagra, Agro-Mais, Ple-ter vatrometi i MG dizajn d.o.o.) zaposlile su svega ne-koliko djelatnika s područja općine.

Također je primjetan trend zatvaranja trgovačkih i usluŢnih sadrŢaja u Centru KriŢa, a i na području cijele općine.


S obzirom na to da je Općina KriŢ ruralna sredina, značajan broj stanovnika bavi se poljoprivrednom pro-iz vodnjom, pa je u poljoprivredi zaposleno 63 osobe. Ne koliko je velikih poljoprivrednika koji se bave tradici-o nalnom ratarskom proizvodnjom na velikim površi-nama.

Značajno je zastupljeno i voćarstvo. Po broju uz-gajivača jagoda, KriŢ je svakako na prvom mjestu u Ýu paniji, a registrirano je 13 uzgajivača koji sveukupno imaju cca 300.000 sadnica jagoda. Zajedno s uzgajiva-čima iz cijele Ýupanije, udruŢeni su u Udrugu proizvo-đača jagoda Zagrebačke Ţupanije “Jagodni prsten”.

Nekoliko je uzgajivača jabuka i trešanja.Uz mudru promidŢbu i marketing, voćarstvo moŢe

postati značajan turistički proizvod i biti jedna od oko-snica u osmišljavanju brenda KriŢa.

Određen broj stanovnika bavi se uzgojem vinove loze i vinarstvom. UdruŢeni su u dvije udruge, udrugu vinogradara “Škaf” i Inovativnu internet udrugu “e-vi-narstvo”, međutim nitko od njih ne bavi se ovom gra-nom poljoprivrede profesionalno, već su većina uzgaji-vača amateri. Da bi se u strategiji razvoja turizma oz-biljno računalo na ove proizvođače, barem bi dio njih morao postati profesionalcima.

U srpnju 2014. godine u sluŢbenim statistikama HZZ-a bilo je 600 nezaposlenih KriŢana, od čega je 242 bilo starije od 44 godine, a 335 su bile Ţene.

Općina KriŢ trenutno ne nudi financijske poticaje za pokretanje obrta ili tvrtke.

Zdravstvena skrbNa području općine radi Dom zdravlja KriŢ, kao

područna jedinica Doma zdravlja Ivanić-Grad. U Do-mu zdravlja djeluje nekoliko primarnih zdravstvenih ambulanti, specijalist dentalne medicine, ginekološka i i pedijatrijska ambulanta. Uzorci za laboratorijske pre-trage uzimaju se dnevno. Hitna medicinska pomoć nalazi se u Ivanić-Gradu, udaljenom 12 km.

Ostale sluŢbeNa području općine radi poštanski ured sa šalte-

rom Hrvatske poštanske banke, poslovnica Privredne banke Zagreb, dva bankomata Privredne banke Zagreb, bankomat Zagrebačke banke, i poslovnica FINE.

stanje okoliša i uređenost prostoraStanje okoliša smatra se uglavnom zadovoljavajuće.

Značajniji pritisci na okoliš ne očekuju se, s obzirom na to da na području općine ne postoje izvori pitke vode koji bi mogli biti ugroŢeni ljudskim djelovanjem, sustav gospodarenja otpadom predvidio je zbrinjavanje ot-pada na području Grada Ivanić-Grada, dakle izvan područja općine, prikupljanje otpada je uređeno, a gospodarska aktivnost locirana je u području poduzet-ničkih zona.

Najveći pritisci mogli bi se očekivati od sustava zbrinjavanja otpadnih voda, s obzirom na to da kanali-zacijski sustav nije izgrađen u cijelosti, a pročistači nisu u funkciji.

Na cijelom području općine postoji problem divljih deponija, koji bi trebalo riješiti sustavom nadzornih kamera i predviđanjem sredstava za sanaciju u svakom godišnjem proračunu.

U godini 2014., kad je prijetnja od poplava posto-jala gotovo cijele godine, kao ugroza za okoliš pojavilo se pitanje vreća s pijeskom. Zečji nasipi koji su se gradili

na mnogo mjesta na području općine, nisu sustavno zbrinuti nakon prolaska opasnosti, pa su u okolišu ostale bezbrojne plastične vreće kao dokaz nebrige i zapuštenosti (V. Hrastilnica).

Uređenost okoliša je vrlo slaba. Iako su promet-nice, nogostupi i prostor oko javnih objekata čisti i bez vidljivog smeća, nedostaje nadogradnja – cvijeće, zele-nilo i klupe.

Dva parka (Novoselec i KriŢ) koji bi mogli biti turi-stički atraktivni, gotovo su devastirani nebrigom i ne-stručnim odrŢavanjem.

Godinama se nije riješilo pitanje uređenja i obliko-vanja glavnog općinskog trga, iako postoji Detaljni plan uređenja središta KriŢa iz 2001. godine, kao ni izradilo rješenje uređenja centra Novoselca, pa prvi vanjski javni prostori koji su vidljivi gostu ostavljaju dojam pot-pune zapuštenosti.

Ýeljezničke postaje su zapuštene i neuređene.S obzirom na to da se na području općine, kao i u

većini ruralnih prostora, problem stanovanja rješava privatnim samostojećim stambenim objektima, uređe-nost, odnosno neuređenost okućnica značajno prido-nosi izgledu općine. Na području cijele općine postoji veliki broj zapuštenih privatnih i javnih objekata, koji ostavljaju vrlo ruŢnu sliku.

Izgled i dojam koji ostavljaju prometnice moŢemo podijeliti na dva dijela – zelenu površinu uz samu pro-metnicu, čije je odrŢavanje podijeljeno između Ýupa-nijskih cesta i Poduzetničke zone KriŢ d.o.o., i parcela uz cestu koje su u privatnom ili javnom vlasništvu.

Zeleni pojas uz prometnice, naročito tokom ljetnih mjeseci kad vegetacija buja, povremeno izmakne kon-troli i pretvara se u neurednu, prebujnu Ţivicu, što gostu ostavlja dojam zapuštenosti. Također, uz prometnice je vidljiv veći broj zapuštenih i neurednih parcela koje su vlasnici prestali odrŢavati.

U Općini KriŢ dva je puta provedena komasacija, što za rezultat ima uređene imovinsko-pravne odnose glede vlasništva zemljišta, aŢurne i usklađene podatke u gruntovnici i katastru, i najvaŢnije, ucrtanu i po cijelom području općine uspostavljenu mreŢu poljskih putova, koja predstavlja ogroman turistički potencijal (pješačke, konjičke i biciklističke staze).

financijski proračun Općine kriŢUkupni planirani prihodi u općinski Proračun za

2014. godinu iznose 24.140.886,92 kn.Prihodi od turizma nisu poznati – 0,00 kn.Prihod TZ od turističke članarine za prvih devet

mjeseci 2014. godine iznosi 40.331,68 kn, prihod od boravišne takse je 0,00 kn.

Za redovnu djelatnost Turističke zajednice plani-rano je izdvajanje iz Proračuna od 100.000,00 kn, ali u prvih 6 mjeseci je izvršenje bilo 0 kn.

Za promidŢbu kulturno-turističkih i gospodarskih potencijala planirano je iz Proračuna utrošiti 0,00 kn.

Za hortikulturno odrŢavanje parkova i parkovne infrastrukture planirano je iz Proračuna utrošiti 0,00 kn.

2.2. turistička resursna osnova Općine kriŢTuristički resursi su prirodna ili antropogena dobra

koja se mogu gospodarski iskoristiti. Dio su cjeline ra-zvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u turističkom i


gospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda u turizmu temelji se na atraktivnim svojstvima resursa kojima ras-polaŢe. (Rječnik turizma)

Turističkim resursima smatraju se sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. (E. Kušen)

Na Ţalost, efikasnost korištenja, a ne količina re-sursa, je ono što nam donosi korist u gospodarskom is-korištavanju onoga što nam je na raspolaganju.

Najkraće bi se moglo reći, resursi koji bi mogli ob-likovati turistički proizvod postoje, ali nisu prepoznati kao takvi, nisu uključeni u sustavno predstavljenu turi-stičku ponudu, ne postoji osoba/organizacija koja bi organizirala dionike u zajednički turistički proizvod koji se moŢe nuditi na trŢištu i ne postoji suradnja među dionicima.

Također, svaki pojedini dionik, svoju ponudu/uslugu/turistički proizvod, ne nudi na turističkom trŢištu – niti samostalno niti kao dio neke druge osmišljene ili organizirane ponude.

S druge strane, nepovoljno je što trenutno veliki udio u potencijalnom turističkom proizvodu imaju ud-ruge, kojima bavljenje turizmom nije primarni interes ni područje djelovanja, a kao problem se iščitava nedo-stupnost članova; npr. etno-zbirka se moŢe razgledati samo kad određeni član udruge otključa i pokaŢe zbirku, ako ga nema, zbirka je nedostupna.

Pregledom i razgovorima vođenim na terenu, situ-acija bi se mogla opisati kao pomalo kaotična. Osim što dionici ne surađuju međusobno, ne surađuju ni s op-ćinskom upravom, a istovremeno očekuju pomoć u organizaciji od “nekog” – institucije ili instance koju ne znaju imenovati ni definirati, a ne znaju definirati ni razinu, oblik i količinu pomoći koju očekuju.

Resursi koji postoje, trebali bi biti “poboljšani” da bi postali turistički proizvod, na način koji ćemo opisati u poglavlju 10.

2.2.1. Priroda

Atrakcija – Rijeka Česma – dio toka kroz Općinu

Opis – Rijeka Česma dijelom protječe kroz pod-ručje Općine KriŢ, uz rub šume Veliki Jantak. Obalama se moŢe pristupiti s lokalne prometnice, čiste su i uredne, a voda je lako dostupna. Kvaliteta vode je očuvana, pa je bogata ribom i popularna među ribolovcima. Nedaleko obale, neposredno prije ulaza u naselje Raz-ljev, nalazi se prirodno stanište i gnjezdište sive čaplje.

Područje Česme zaštićeno je 1982. godine. Rezer-vat šumske vegetacije Česma obuhvaća dva šumska odjela. Prirodnu značajku tih odjela predstavljaju sto-ljetne šumske zajednice hrasta luŢnjaka i običnog graba. Starost sastojina se procjenjuje na oko 130 godina. Za odjel 89d karakteristična je joha na čunjevima, a odjel ima prašumski karakter. Ukupna površina rezervata iznosi 26,28 ha.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – osim što su obale uredno košene i odrŢavane od Hrvat-skih voda, ne postoji nikakva turistička oprema, nema smeđe signalizacije, nisu postavljene table s opisom atrakcije, nije uključena u turističku ponudu.

Ribolovne dozvole naplaćuje Sportsko-ribolovna udruga “Šaran” KriŢ.

Atrakcija – Stari rukavac Česme i jezero u VezišćuOpis – Melioracijom rijeke Česme, dio starog toka

rijeke je odsječen i pretvoren u mrtvaju. Na tom se području prema predaji nalazio mlin u kojem je rođena velika operna diva Milka Trnina. Zavoj starog toka, nalik jezeru, koristi Sportsko-ribolovna udruga “Šaran” kao svoju matičnu lokaciju, a na obali su izgradili svoj dom. Dom je opremljen osnovnom infrastrukturom (plin, struja) ali nije uređen sanitarni čvor, a ni zgrada nije le-galizirana (postupak je u toku).

SRU “Šaran” KriŢ redovito poribljava ovu lokaciju, tako da je izuzetno popularna među ribolovcima.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – prostor uz vodu opremljen je stolovima i klupama, uz dom je izgrađena nadstrešnica sa stolovima i klupama koja moŢe primiti do 60 ljudi. Druge opreme nema. Nije uključena u turističku ponudu.

Atrakcija – Šuma Veliki Jantak s poučnom stazomOpis – Na istoku općine, na tromeđi općina KriŢ i

Velika Ludina i grada Čazme, smjestila se šuma Veliki Jantak, očuvane prirode i stanište brojnih biljnih i Ţivo-tinjskih vrsta, veličine 24 km2. U dijelu šume Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice uredilo je poučnu stazu s poučnim tablama, a na kraju staze izgradilo mali pavi-ljon. S obzirom na to da udruga sama brine o stazi i opremi, trenutno je staza blago zapuštena, pa bi je s dolaskom ljepšeg vremena trebalo ponovo urediti.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – na stazu se ulazi s javne prometnice, na kojoj su postav-ljeni putokazi u smjeru staze. Staza je označena i na njoj su postavljene poučne table. Na kraju staze je mali paviljon s klupama. Nije uključena u turističku ponudu.

Atrakcija – Šuma ÝuticaOpis – Šuma Ýutica prostire se u zoni poplavnog

područja Lonjskog polja i spada u nizinske poplavne šume. Kao takva predstavlja cjelovite komplekse hra-stovih i jasenovih sastojina.

U širem smislu spada u nizinu zapadne Posavine, a od Zagreba je udaljena tridesetak kilometara.

Šuma Ýutica je poligonalnoga oblika, prosječne duŢine oko 12,5 km i prosječne širine 6 km. Na sjeveru šume nalazi se selo Krčevine, na sjeveroistoku Hrastil-nica i Johovec (Općina KriŢ), na istoku Vezišće (Općina KriŢ) i Okoli, jugozapadno su Sava, Mahovo i Martinska Ves, na zapadu Trebarjevo i Luka i sjeverozapadno Dubrovčak.

Većinu vanjskih međa čine prirodni ili umjetni vo-dotoci, pa su jasno uočljive. Najznačajniji od njih su: rijeka Česma, odteretni kanal Lonja–Strug i Stara Lonja s potokom Črnec, te lateralni kanal Deanovac.

Na juŢnom odnosno jugozapadnom dijelu šume Ýutice nalaze se dva pašnjaka, “Gospođica” i pašnjak “Behec”na kojima se stoka napasa na način kao što se to radilo nekad.

Ime “Ýutica” najvjerojatnije potječe od naziva gr-ma velika Ţutilovka.

U Ýutici su Hrvatske šume i Društvo prijatelja pri-rode iz Ivanić-Grada, uredili poučnu stazu duŢine 2500 m, s 10 poučnih točaka, koja počinje kod lugarnice “Pleso”. Na području općine KriŢ, u suradnji s Druš-tvom prijatelja prirode iz Ivanić-Grada i Hrvatskim šu-mama, trebalo bi oblikovati pješačko/biciklističko/ ko-njičku stazu koja bi kretala iz Johovca ili Velike Hrastil-nice a završavala na Plesu i bila sastavni dio ove staze.


“U društvu mojih suseljana, deanovačkih ribiča, gazio sam počešće u mojim momačkim danima ta crna Ýutičina tresetišta, noseći u torbi ribički plijen pohvatan sad mreŢom sad rukom u prvom redu riblju “demokra-ciju” sitne karase, a samo usput po kojeg omatorjelog šarana, štuku ili soma.”

Tako je Ýuticu nakon proljetnih poplava, u svojim Moslavačkim razglednicama opisivao Josip Badalić.

Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice započelo je projekt poučno-biciklističke staze “K–R–V” (Kruh–riba–vino) od Posavine do Moslavine, koji prolazi i kroz šu-mu Ýuticu.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – oprema koja postoji u Ýutici, pripada Hrvatskim šu-mama i sva je na području Grada Ivanić-Grada. U tom je dijelu i uključena u turističku ponudu Grada Ivanić-Grada. Općina KriŢ trebala bi obiljeŢiti stazu kroz svoje područje, opremiti je signalizacijom, odrediti poučne točke i na njima postaviti poučne table. Dio kroz Op-ćinu KriŢ nije uključen u turističku ponudu.

Atrakcija – Poljski putevi i stazeOpis – U Općini KriŢ dva puta je provedena koma-

sacija, čime su nastale primjereno velike poljoprivredne parcele i mreŢa poljskih puteva širine od 4 do 8 metara, koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, i kao takvi do-zvoljeni za korištenje svima. U većem dijelu Hrvatske ne postoji ovako povoljna situacija, i mnoge općine i gradovi ulaŢu ogromna sredstva da bi uredile svoje po-ljoprivredne površine i stvorile mreŢu poljskih puteva. Ova, već postojeća mreŢa, predstavlja kvalitetnu osnovu za kreiranje mreŢe pješačko/biciklističko/jahačkih staza. Područje cijele općine tako moŢe postati mreŢa puteva koji se koriste u turističke svrhe. OdrŢavanje tih puteva prema zakonu spada na vlasnike parcela koje s njima graniče, međutim većina vlasnika ih ne kosi, da-pače prilikom oranja ih i oštećuje.

Tamo gdje su redovito odrŢavani, pokazuju svoju pravu ljepotu.

Da bi se ovi putevi priveli turističkoj svrsi, potrebno je:

– kreirati pješačko/biciklističko/jahačke ture– ucrtati ih na karte,– dogovoriti odrŢavanje sa vlasnicima, mjesnim

odborima, Poduzetničkom zonom d.o.o. i općinskom upravom i

– postaviti putokaze i poučne table.Opremljenost/uključenost u turističku ponudu –

nije uključeno u turističku ponudu, nije opremljeno.Ovako bi mogle izgledati naše pješačko/biciklističko/

jahačke staze; dovoljno široke, uredne, u hladu drveća.

2.2.2. kulturno-povijesna baština

Atrakcija – Crkva Uzvišenja svetog KriŢaOpis – crkva se spominje u vizitacijama Čazman-

skog arhiđakona Ivana Goričkog 1334., a sva je vjero-jatnost da je postojala i ranije, moŢda 1120. godine. Kroz vrijeme je više puta obnavljana, a njen današnji, barokizirani izgled zahvaljuje obnovi iz 17. stoljeća.

Staroj je Ţupnoj crkvi 1714. godine izgorio glavni oltar, pa je 1720. postavljen novi, bogat vrijednim drve-nim skulpturama, jedan od najreprezentativnijih u cije-loj sjevernoj Hrvatskoj.

Posebna su vrijednost crkve i dva bočna oltara, sv. Roka i sv. Antuna Padovanskog, koji se kao novi spomi-nju 1761. godine. Vrijedni su i zlatarski predmeti iz XVIII. i XIX. stoljeća.

Orgulje su iz 1787. godine, obnovljene su 1909 godine, ali su zadrŢale svoju baroknu izvornost.

Ova jednobrodna, prostrana, barokizirana građe-vina najbolje je očuvani srednjovjekovni objekt ovoga kraja i spomenik je nulte kategorije. Građevina, namje-štaj i orgulje stavljeni su pod trajnu zaštitu Ministarstva kulture kroz nekoliko rješenja o zaštiti (Z-1895, Z-4174, Z-512).

U razdoblju od 1990. do 2014., dok je Ţupnik u Općini KriŢ bio Marijan Koren, započelo se s ponov-nom obnovom crkve, isušivanjem zidova koje je nagri-zala vlaga, sanacijom temelja, krovne konstrukcije i tornja. Crkvi je obnovljena fasada a uređena je i iznutra. Krov i toranj su dobili novi pokrov. Ponovo su restauri-rana sva tri oltara, a u vremenu od 2001. do 2003. kompletno su restaurirane i orgulje, što je izveo majstor Heferer.

Kao zanimljiv detalj, crkva ima ugrađenu plastiku lava u ugao portika, a porijeklo plastike je vjerojatno sa antičkog lokaliteta Sipćina.

Trenutno je crkva veći dio dana zatvorena, pa bi sa Ţupnikom trebalo dogovoriti otključavanje i mogućnost razgleda iznutra kad dolaze turisti.

KriŢani pamte da se nekad moglo popeti i na zvo-nik, s kojeg se pruŢa prekrasan pogled na okolicu, ali se to više ne moŢe.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – potpuno očuvano i opremljeno, spremno za turističko iskorištavanje, potreban dogovor.

Atrakcija – Kapela Sv. JovanaOpis – pravoslavna kapela je izgrađena na temelju

ukaza cara Leopolda tzv. Vlaških statuta, u vrijeme Vojne krajine, prema tipskom projektu po kojem su se gradile pravoslavne kapele na čitavom području Vojne krajine. Ikonostas u kapeli nije od naročite vrijednosti i vrlo je skroman, ali su zato u kapeli vrlo vrijedne ikone.

Zidovi kapele su u lošem stanju i oštećeni od vlage, ali je u posljednjih nekoliko godina krov popravljen i prekriven limom, i kapela je iznutra okrečena. SluŢba se u kapeli odvija povremeno, nekoliko puta na godinu. Svećenik zaduŢen za kapelu, Ljubiša Miodragović iz Narte, spreman je i voljan na suradnju, kako bi kapela ponovo postala mjesto okupljanja i suradnje vjernika svih vjeroispovijesti.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – opremljena, moguća turistička eksploatacija, nije uklju-čena u turističku ponudu.


Atrakcija – Kapela Sv. VidaOpis – kapela se nalazi u Novoselcu, a građevina

kao i okolni prostor su pod zaštitom Ministarstva kulture (Z-2252). Riječ je o jednobrodnoj građevini, uŢeg sveti-šta, sa lukom nadsvođenim ulazom. U vizitacijskim za-pisima iz 1701. godine, vizitator Toma Kovačević na mjestu današnje građevina, spominje drvenu kapelu. Glavni oltar, bočni oltari i stropne slike datiraju iz druge polovine 19. stoljeća, a na temelju zapisa na poleđini glavnog oltara, moguće je vrijeme kompletne obnove građevine smjestiti u 1886. godinu.

U kapeli se povremeno odvija bogosluŢje,Opremljenost/uključenost u turističku ponudu –

opremljena, moguća turistička eksploatacija, nije uklju-čena u turističku ponudu.

Atrakcija – Kapela Sv. BarbareOpis – kapela se nalazi na glavnom groblju u KriŢu,

i nedavno je obnovljeno krovište kako bi se zaštitila od propadanja. O kapeli ne postoje povijesni podaci. Ka-pela, zajedno s još nekoliko lijepih grobnica koje dati-raju s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a imaju stanovitu umjetničku vrijednost, moŢe posluŢiti turističkoj ek-sploataciji.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – opremljena, moguća turistička eksploatacija, nije uklju-čena u turističku ponudu.

Atrakcija – Park KriŢOpis – Park u KriŢu nastao je u krajem 19. stoljeća,

a njegov izgled i oblikovanje pripisuju se nadvrtlaru Vi-teslavu Durchaneku, koji je bio i jedan od oblikovatelja Lenucijeve potkove i Botaničkog vrta u Zagrebu. Na Ţalost, 20. i početak 21. stoljeća nije bilo naročito sretno razdoblje za park, jer je gotovo u potpunosti zapušten i devastiran. Park je originalno oblikovan kao engleski perivoj, te je svoje karakteristike gotovo u potpunosti izgubio kroz godine nebrige. U njemu još uvijek postoji nekoliko vrhunskih dendroloških primje-raka – platane, tulipanovac, ginko i drugo. Međutim, iako je središte KriŢa u cijelosti stavljeno pod zaštitu Ministarstva kulture kao urbana jezgra (Z-3648), oči-gledno je da stanovnici KriŢa još uvijek ne shvaćaju značenje takve zaštite. U parku se vršilo orezivanje na potpuno nestručan način, uklanjala su se drva bez konzultacije sa stručnjacima za parkovnu arhitekturu i krajobraz, sadila se Ţivica od ligustruma, uništavale se staze i slično. Na dijelu parka još uvijek postoje ostaci starih stazica izrađenih od cigle poloŢene na pijesak, koje su već devastirane, pa ostaje samo mogućnost da se nekoliko kvadrata sačuva i konzervira kako bi se prikazao izvorni izgled staza. Stabla kestena, uz ostatke nekadašnjeg zida koji je utvrđivao prostor crkve, obo-ljela su i na Ţalost nemoguće ih je spasiti orezivanjem, kako je to očigledno nestručno, pokušano.

Na ulazu u park iz smjera centra KriŢa, još uvijek postoje ostaci benzinske crpke i usluŢnog objekta koji je tamo nekad postojao. Također je tamo potpuno ne-primjereno smješten kiosk Tiska, telefonska govornica i oglasni stup. Kako bi se stvar dodatno pogoršalo, duŢ cijele fronte parka iscrtano je parkiralište, koje parkira-nim automobilima potpuno zaklanja pogled na park i onemogućava nesmetani ulaz u njega.

Unutar parka nalazilo se nekoliko povijesnih gra-đevina, od kojih je divljačko rušenje izbjegla samo jedna. U njoj su sada smještene prostorije DND Vladi-mir Nazor, Amaterskog kazališta J. Badalić i Društva za poljepšanje KriŢa i okolice, te etno-zbirka navedenog kazališta.

Unutar parka je također smješten objekt hotela Villa Noa, koji svoj straŢnji dio još uvijek, desetak go-dina nakon dovršetka, nije sanirao i uredio.

Staze i klupe su uništene, stepenice koje izlaze iz parka u smjeru Sportskog parka i Doma zdravlja su de-rutne i raspadaju se.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – zahtijeva obnovu, moŢe se koristiti.

Atrakcija – Park NovoselecOpis – Park u Novoselcu, koji graniči sa Ţeljeznič-

kom postajom, i u vlasništvu je DIN-a Novoselec, iako ga građani Novoselca doŢivljavaju kao svoj.

Park je zapušten, devastiran, čak se i ne kosi, ne postoji parkovna oprema, a dva spomenika unutar parka su uništena. Jedan je spomenik palim borcima koji se još “drŢi na hrpi”, a od drugog je ostalo samo postolje, a ne zna se što je na postolju stajalo.

Unutar parka nalaze se dva veća objekta, jedan je bio kino a drugi poslovni prostor nekadašnjeg DIP-a. Oba objekta datiraju s početka 20. stoljeća i mogli bi biti zaštićeni kao spomenici industrijske baštine.

Nedaleko parka, još uvijek postoje ostaci “stam-bene kolone” – naselja koje je za zaposlenike i upravi-telje izgradila pilana “Našička”(kasnije DIP, pa DIN). I oni bi mogli biti zaštićeni kao industrijska baština, jer su neki od njih zadrŢali stari oblik i karakteristike radničkih naselja s početka 20. stoljeća.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – potrebno je urediti, nije uključeno u turističku ponudu.

Atrakcija – Arheološko nalazište “Sipčina”Opis – Na području naselja Okešinec, tijekom 2012.

godine započelo se s iskapanjima na području za koje se pretpostavilo da je ostatak privremenog rimskog na-selja. Tijekom iskapanja utvrđeno je da je riječ najvjero-jatnije o ostacima trajno nastanjenog objekta – Ville ru-stice. Ovaj je objekt vjerojatno bio smješten na nekom od odvojaka vaŢnog rimskog prometnog pravca od da-našnjeg Siska i Ščitarjeva do Vinkovaca. Stanovnici koji su u vlasništvu parcela u okolici nalazili su ostatke cigli, novčića i slično kroz duŢi period. Tokom iskapanja pronađeni su i konzervirani ostaci glinenih posuda, koji se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Zbog toga što su ostaci Ville vrlo plitko, nalazište je kroz godine devastirano na razne načine, raznošenjem i korištenjem stare cigle i kamena kao građevnog mate-rijala, obradom zemljišta teškim poljoprivrednim stroje-vima i slično. Do danas su ostali očuvani samo “otisci” zidova u tlu, kao negativi nekadašnjih zidova, koji bi se trebali prezentirati na neki inovativni način posjetite-ljima lokaliteta.

Vlasnički odnosi na nalazištu su neriješeni, jer tre-nutni vlasnici parcele zahtijevaju nerealno visok iznos za prodaju parcela Općini.

Lokalitet je pod preventivnom zaštitom Ministar-stva kulture (P-4696), dok se ne stvore uvjeti za trajnu zaštitu.


Krajem 2011. godine tadašnja općinska načelnica Općine KriŢ, Ivana Posavec Krivec iznijela je ideju o pokretanju projekta “Etno kuća Sipćina” http://www.opcina-kriz.hr/kriz/etno-kuca-sipcina

“… Turistička zajednica kao nositelj cjelokupnog projekta u suradnji s Općinom KriŢ, Centrom za kulturu i Amaterskim kazalištem “Josip Badalić” pokrenula je i realizaciju projekta “Etno kuća Sipćina – kak se nekad Ţivelo”.”

Navedeni projekt trebao je biti dio turističke rute “Od Sipćine do Sipa”, koja je isto tako još uvijek samo na ideji.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – nije opremljeno, de facto ne postoji, nije uključeno u turističku ponudu.

Viteslav Durhanek, nadvrtlar koji je oblikovao hor-tikulturno najljepše dijelove Zagreba, osmislio je i park u KriŢu, u stilu engleskog perivoja.

Engleski stil u hortikulturi odbacuje geometrizam i simetriju. On se temelji na oponašanju prirode, pa je tzv. engleski perivoj u biti umjetna šuma, omeđena opkopima, najčešće sloŢena od egzotičnoga drveća i grmlja, prošarana vijugavim stazama, proplancima, je-zercima i potocima. Katkada ga resi i laŢna “historijska ruševina”.

2.2.3. vaŢni povijesni događaji

Atrakcija – Bitka kod Turkiša

Opis – Zanimljiva legenda koja govori o tome kako su lukave i mudre Ţene spasile Krišku utvrdu od napada Turaka. U to su vrijeme utvrdu branili haramije, odje-veni u seljačko ruho od bijelog sukna. Turci su često i nenajavljeno ulijetali u hrvatske krajeve i napadali i pljačkali područje Vojne krajine. Godine 1577. ulogo-

rili su se na lijevoj obali Česme, na području današnjeg sela Vidrenjak, i poslali izvidnicu da donese informacije o obrambenim snagama utvrde KriŢ. Lukave kriške Ţene, izvjesile su komade bijelog platna po kolju u vi-nogradima, pa je izdaleka to Turcima izgledalo kao brojni haramije. Vratili su se u logor i izvijestili da se ne isplati napadati utvrdu, jer je obrana i suviše brojna.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – neiskorišteno, neuključeno u turističku ponudu.

Atrakcija – Kriška republikaOpis – Događaj koji moŢemo opisati kao socijalno

vrenje, započeo je 5. rujna 1920. u KriŢu, i proširio se po tadašnjem kotaru Kutina. Vođe ove pobune bili su Filip Lakuš, Đuro Kralj, Jakov Stabarković i još nekoliko seljaka s područja KriŢa i okolnih sela.

Nemiri su trajali nekoliko dana, nakon čega su ugušeni silom. Bilo je hapšenja, pa čak i nekoliko Ţrta va. Događaji su poznati i opisani u povijesnoj literaturi.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – neiskorišteno, neuključeno u turističku ponudu.

2.2.4. Zbirke, galerije, muzeji

Atrakcija – Etnografska zbirka Amaterskog kazališta Josip Badalić

Opis – Zbirka koju je sakupio Vladimir Gajski. Zbirka sadrŢi 240 predmeta etnografskog blaga iz šire okolice KriŢa. Do 2012. je bila pod preventivnom zašti-tom Ministarstva kulture, a s obzirom na to da daljnji zahtjevi za zaštitom nisu predani, zbirka je zaštitu izgu-bila. Nalazi se u prostorijama Amaterskog kazališta Josip Badalić, i dostupna je razgledu na zahtjev.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – Zbirka nije dostupna za razgled u cijelosti, nego samo dio eksponata. Nije uključena u turističku ponudu.

Atrakcija – Etno kuća s etnografskom zbirkom udruge Riznica Moslavine

Opis – Zbirka etno predmeta, izloŢena u staroj drvenoj kući u Donjem KriŢu. S obzirom da je kuća samo dana na korištenje od privatne osobe, postoji opasnost da će se zbirka u slučaju prodaje kuće morati iseliti u vrlo kratkom roku. Pokrenut je postupak dobi-vanja preventivne zaštite Ministarstva kulture.

Udruga Riznica Moslavine u kući i na dvorištu pri-ređuje razna događanja s predznakom etno.

Zbirka je za razgled dostupna svake subote i nedje-lje, a drugim danima na poziv.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – potpuno opremljeno i uređeno, zbirka se stalno pove-ćava, uključeno u turističku ponudu.

Atrakcija – Zbirka starih traktora i poljoprivrednih strojeva Kapš

Opis – Privatna zbirka, smještena u dvorištu Mlina Kapš u Novoselcu. Zbirka je vrlo atraktivna, većina traktora je ispravna i u radnom stanju. Prostor u kojem se nalaze je skučen i ne omogućava da se traktori pri-kaŢu u punom svjetlu. Vlasnik je voljan uz malu pomoć zajednice urediti prostor i postaviti natpise s kratkim informacijama o svakom traktoru, kao i staviti zbirku na raspolaganje za razgled.


Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – zahtijeva malu doradu, nije uključeno u turističku po-nudu.

Atrakcija – Zbirka Milke TrnineOpis – Zbirku je prikupila KnjiŢnica i čitaonica

KriŢ, a sastoji se od predmeta povezanih s Milkom Trni-nom, replika njenih kostima, kopija plakata s njenih nastupa i slično. Zbirka nema prostor u kojem bi stalno bila izloŢena, nego se njeni dijelovi izlaŢu prema po-trebi. Postoji opasnost da zbirka propadne ukoliko se ne osiguraju uvjeti za njeno čuvanje.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – potrebno je osigurati prostor u kojem bi zbirka bila izloŢena, nije uključeno u turističku ponudu.

Atrakcija – Zbirka Josip BadalićOpis – Zbirka se sastoji od pisama, fotografija i

drugih predmeta koji su pripadali ili su povezani s Josi-pom Badalićem. Zbirka nema stalni postav, i čuva se u neadekvatnom prostoru. Bilo bi potrebno osigurati adekvatan prostor i zbirku pravilno čuvati i arhivirati, u protivnom postoji opasnost od propadanja. U zbirku bi se moglo prikupiti još predmeta, ali s obzirom na nedo-statak prostora na tome se ne radi.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – nije opremljeno, nije turistički iskorišteno.

Atrakcija – Zbirka umjetničkih djela KnjiŢnice i čitaonice KriŢ

Opis – Zbirka se uglavnom sastoji od slika darova-nih od strane autora koji su u Galeriji imali izloŢbe. Zbirka nema stalni postav, i trenutno se čuva u knjiŢnici. Ova bi djela mogla biti osnova stalnog postava Galerije.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – nije opremljeno, nije turistički iskorišteno.

2.2.5. vaŢne manifestacije

Atrakcija – Sajam slastica Zagrizi.me

Opis – Manifestacija gospodarskog karaktera, za-mišljena kao mjesto susreta profesionalaca u slastičar-skoj industriji, do sada je odrŢana jednom. Iako je za-početa s velikim ambicijama, budućnost joj je upitna zbog nedostatka sredstava. Manifestacija ima veliki po-tencijal, naročito iz razloga što sličnog gospodarskog događaja nema na području jugoistočne Europe. Na nivou općinske uprave trebalo bi donijeti odluku o bu-dućnosti manifestacije, i eventualno promijeniti njen karakter.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – nije uključeno, potrebno donijeti odluku o daljnjoj sudbini.

Atrakcija – Lipanjski susreti Milke TrnineOpis – Manifestacija u čast Milke Trnine odvija se

u njenom rodnom selu Vezišću, i uključuje gostovanje amaterskih KUD-ova i zborova, gastro ponudu i sport-ske događaje.

Mjesni odbor Vezišće organizira i vodi manifesta-ciju uz podršku općinske uprave, i zainteresiran je da ona ne izađe iz okvira njihovog upravljanja, što treba poštovati.

Na način na koji se trenutno vodi, manifestacija nije turistički atraktivna i ne privlači turističke dolaske iz ciljanih trŢišta.

Opremljenost/uključenost u turističku ponudu – nije uključeno.

Atrakcija – Dani Josipa BadalićaOpis – Josip Badalić, sveučilišni profesor i knjiŢni-

čar, slavist, direktor Drame HNK i prevoditelj, rodio se u Deanovcu, a pokopan je u KriŢu. Rodno mjesto Josipa Badalića Deanovec, nekad je teritorijalno pripadalo Općini KriŢ. Badalić je u KriŢu pohađao osnovnu školu, a čitavog Ţivota bio je izrazito vezan za Deanovec, KriŢ i Moslavinu, koje je opisivao u brojnim radovima. Svake godine, vezano uz datum rođenja Josipa Badalića, Op-ćina KriŢ u suradnji s KnjiŢnicom i čitaonicom KriŢ te Filozofskim fakultetom u Zagrebu, organizira manife-staciju “Badalićevi dani”. Tom prigodom dodjeljuje se plaketa Josip Badalić najboljem studentu rusistike s Fi-lozofskog fakulteta u Zagrebu.

Manifestacija ima dugu tradiciju, a s obzirom na značaj profesora Badalića i ogroman turistički potenci-jal (međunarodni kongresi, radionice, stručni skupovi). Zadnjih godina u nju se ulaŢe sve manje novaca i sve više gubi na značaju.


Atrakcija – Festival slastica Kriški oblizekiOpis – Manifestacija ima tradiciju odrŢavanja, ali

nema turistički, već humanitarni karakter. Tijekom go-dina, manifestacija je organizirana s više ili manje us-pjeha, a i prezentirane slastice su varirale u kvaliteti. Rezultat manifestacije je niz knjiŢica recepata, koji se mogu iskoristiti kao suvenir.

Organizator manifestacije je Društvo Naša djeca “V. Nazor” KriŢ, koje manifestaciju koristi za prikuplja-nje sredstava za svoj rad.

Iako se manifestacija ove godine (2014.) odrŢala već 16. put, ne mjere se turistički dolasci.


Atrakcija – Zimske glazbene svečanosti povodom rođendana Milke Trnine

Opis – rođendan Milke Trnine je 19. prosinca i povodom toga u KriŢu se kroz godine, odrŢao niz kon-cerata u Crkvi Svetog KriŢa, Domu kulture i Društve-nom dom u Vezišću. Na koncertima su nastupile zvi-jezde Opere HNK. Manifestacija svakako ima potenci-jala, ali joj je potrebno dati puno veći značaj.


2.2.6. sport, rekreacija

Atrakcija – Turnir u preponskom jahanju KK CasusOpis – Manifestacija koja se ove godine odrŢala 2.

put, u organizaciji Hrvatskog konjičkog saveza i KK Ca-sus. Ove je godine broj natjecatelja bio puno veći nego prvi put, pa to daje nadu da će broj natjecatelja i značaj manifestacije i dalje rasti.

Osim KK Casus, ni jedan drugi subjekt s područja općine nije uključen u organizaciju.


Ovaj tip natjecanja privlači publiku i natjecatelje više plateŢne moći, što je za promociju KriŢa na širem trŢištu vrlo dobro.

Također promovira konjički sport u okolici i pruŢa podršku OPG-ima koji se bave uzgojem konja.


U ovoj smo analizi izdvojili turnir u preponskom jahanju kao jedan od potencijala turističke resursne osnove. Potrebno je međutim naglasiti, da svaki sportski događaj nosi u sebi turistički potencijal, i moŢe biti iskorišten za turističku promidŢbu i privlačenje gostiju na destinaciju.

Atrakcija – Sportski tereni – paint ball teren Prnjarovec, moto cross staza Šušnjari, off road staza Širinec

Opis – Tereni izdvojeni u naslovu samo su dio sportske ponude općine KriŢ. Tereni su u privatnom vlasništvu. Osim za osnovnu namjenu, moguće ih je povezati i višestruko eksploatirati u turističkoj ponudi. Teren za paint ball nema osnovnu infrastrukturu ni sani-tarne čvorove.


2.2.7. RaznoOpis – Poljoprivredna proizvodnja na području

općine KriŢ, iako nevelika i gospodarski ne naročito značajna sama po sebi, predstavlja veliki potencijal u turističkom smislu. Za potrebe ove Strategije, izdvojili bismo proizvodnju voća, vinove loze i meda.

jAGODARI – Općina KriŢ ima najviše uzgajivača jagoda (13) od svih JLS na području Zagrebačke Ţupa-nije. Proizvođači jagoda udruŢeni su u Udrugu proizvo-đača jagoda Zagrebačke Ţupanije “Jagodni prsten”. Uzgajaju široki asortiman jagoda s različitim vremenom dozrijevanja, što produŢuje sezonu jagoda.

uZGAjIvAčI jAbukA – ima ih nekoliko, a njihovi voćnjaci atraktivni su za posjetu od vremena kad jabuke počnu cvijetati do berbe.

mEDARI – očuvana priroda i blizina šumskih pod-ručja osigurava iznimnu kvalitetu meda, koja se moŢe turistički iskoristiti.

vINARI – nema ni jednog profesionalnog uzgaji-vača i vinara, ali kvaliteta vina svejedno nije upitna. Uz malu pomoć zajednice, moguće je organizirati vinske pute i kušaonice.

2.3. turistička suprastruktura

2.3.1. komercijalni smještajni kapacitetiTuristička zajednica Općine KriŢ ne raspolaŢe eg-

zaktnim podacima o smještajnim kapacitetima u općini KriŢ, s obzirom na to da ni jedan pruŢatelj usluga smje-štaja nije upisan u Registar kategoriziranih objekata koji vodi Ministarstvo turizma, niti se iz podataka dostupnih u Poreznoj upravi moŢe iščitati uplata boravišne pri-stojbe, koja bi ukazivala na korištenje smještajnih kapa-citeta.

Pretpostavljena ponuda komercijalnih smještajnih kapaciteta u Općini KriŢ obuhvaća:

villa Noa kriŢ d.o.o. je vlasnik objekta koji se na-lazi na lijepoj lokaciji u centru KriŢa, unutar parka, čija

kategorizacija i oblik poslovanja nije posve jasan, jer se ne nalaze na popisu kategoriziranih turističkih objekata u Republici Hrvatskoj (http://www.mint.hr/default.aspx? id=371).

Objekt se promovira kao hotel i restoran, a ima 6 soba, 4 sobe s dvostrukim krevetom, jednu sobu s dva leŢaja i jednu sobu sa dva leŢaja i pomoćnim leŢajem, lijepo uređen restoran i kuhinju, bazen, saunu i well-ness prostor u podrumu.

Suradnja s TZ KriŢ nije uspostavljena.Lovački dom u Donjem Prnjarovcu u vlasništvu

Lovačkog društva “Vidra” iz KriŢa, koji iznad sale za 100 uzvanika sa kuhinjom i sanitarnim čvorom, u pot-krovlju doma ima uređene sobe s 12 leŢajeva. U dvori-štu Doma je sjenica i boksovi za smještaj pasa. Objekt nije legaliziran i nema uporabnu dozvolu, pa kao takav ne moŢe sluŢiti u komercijalne svrhe, iako je postupak legalizacije u toku i očekuje se stavljanje objekta u funkciju. Ovaj je objekt vrlo povoljno smješten, malo izvan centra naselja a u blizini lovišta i izvrsno obliko-van ako se stavi u funkciju lovnog turizma.

Suradnja sa TZ KriŢ nije uspostavljena.Pansiona, hostela, soba u privatnom smještaju,

kampova ili kamp odmorišta nema.Iako je riječ o neznatnom kapacitetu smještaja, ni

on nije popunjen, pa je za pretpostaviti da je za sadaš-nju razinu turizma (odnosno nepostojanje istog) sasvim dovoljan.

Pozitivna strana je što u slučaju da se destinacija u budućnosti turistički razvije već postoje kapaciteti koji su opremljeni ili mogu to postati uz mala ulaganja, a također mogu lako biti prošireni.

2.3.2. ugostiteljstvoUnutar smještajnog objekta Villa Noa, postoji klasi-

čan restoran koji nudi jela a’la carte, ali zbog vrlo male (nikakve) potraŢnje, uglavnom je potrebno najaviti do-lazak, naročito veće grupe ljudi.

Ugostiteljska ponuda KriŢa obuhvaća i 10-tak ugo-stiteljskih objekata raznih profila, od kojih su 3 u tipu zalogajnice i na ponudi imaju i jela, uglavnom pizze i roštilj. O kreativnoj kuhinji, ponudi na temelju autohto-nih namirnica ili tradicionalnoj gastronomskoj ponudi ovdje nema ni govora.

Čak i kvaliteta ovdje ponuđene “brze hrane” je upitna, s obzirom da ni u jednom objektu ne rade profesionalni kuhari, a cijenom se nastoji postići do-stup nost domaćim klijentima. Prema “domaćima” je oblikovano i radno vrijeme i kapacitet objekata, pa se kao problem pokazalo prisustvo većeg broja korisnika kad se odvijaju razne manifestacije.

Ostali su objekti u tipu caffe-bar, dok je jedan regi-striran kao noćni i disco klub.

Iako se Općina diči dugom “slatkom” tradicijom, ne postoji ni jedna klasična slastičarnica, već tokom ljeta u centru KriŢa radi izdvojeni pogon slastičarnice iz Dugog Sela i prodaje samo sladoled.

Sveukupno bismo mogli reći da je kvaliteta ponu-đene hrane na području općine KriŢ loša, dok su ugo-stiteljske usluge općenito govoreći, zadovoljavajuće.

Polazeći od vaŢnosti koju ugostiteljska ponuda ima za posjetitelje u njihovoj ocjeni turističkog boravka, moŢe se ustvrditi da KriŢu nedostaje raznolikosti u


ugostiteljstvu, posebice ugodni i ambijentalni manji re-storan i/ili bistro, s kvalitetnom ponudom jela čak i ako je riječ o “brzoj” prehrani, dobra slastičarnica koja bi mogla biti čak i motivom dolaska u KriŢ, te inovacije u ugostiteljskoj ponudi (tipa posebne kave, čaja ili likera, koktela i slično, moŢda dostupnost malih zalogaja u cafeima itd).

2.3.3. turističke agencije i ponuda incoming programa

U KriŢu ne postoji turistička agencija, što samo po sebi ne bi trebao biti problem, da je uspostavljena su-radnja sa nedalekim agencijama Insula Tours i Petek Tours u Ivanić-Gradu, koje bi mogle ponuditi incoming aranŢmane i privući posjetitelje u KriŢ.

Incoming aranŢmani mogli bi se podijeliti na jed-nodnevne dolaske povodom nekih manifestacija (Za-grizi.me, Lipanjski susreti M. Trnine i slično), jednod-nevne izlete u KriŢ i okolicu u okviru posebnih oblika turizma (paint ball, konjički sport, lov) ili vikend ture koje bi uključivale i KriŢ, a primarno bi se odnosile na odlazak u neku drugu kontinentalnu destinaciju.

S obzirom na to da Turistička zajednica nema za-poslenih djelatnika, formalno se pojavljuje kao dionik na raznim projektima i manifestacijama ali praktično ne funkcionira pa mogućnosti za suradnju sa turističkim agencijama i oblikovanje nekog receptivnog turizma praktično nema.

2.4. Ostali dionici turističkog razvoja

Općinska uprava – JLS je odgovorna za upravlja-nje općinom, njen izgled, funkcioniranje, reputaciju i prepoznatljivost. Općinsku upravu čine:

– Općinsko vijeće od 15 članova kao predstav-ničko tijelo građana,

– načelnik i zamjenik načelnika kao izvršno tijelo i– Jedinstveni upravni odjel kojim upravlja pročel-

nik i u kojem radi više sluŢbenika.

turistička zajednica Općine KriŢ ne zapošljava ni jednog djelatnika i nema svojih prostorija za rad, pa je njeno djelovanje više formalno nego praktično.

Prva turistička zajednica osnovana je 21. lipnja 1996. godine, a nakon izmjene zakonskih propisa, uz suglasnost Ministarstva turizma, 4. listopada 2010. go-dine, kao njen pravni slijednik, osnovana je trenutna TZ, čije osnivanje na temelju turističkih pokazatelja nije bilo obavezno. Tadašnje općinsko vodstvo donijelo je odluku da TZ počne s radom i čim se stvore uvjeti osnuje Turistički ured, što nikad nije bilo učinjeno.

Po svojoj je funkciji općinski načelnik i predsjednik Turističke zajednice.

Mandat Turističkog vijeća isteći će 4. listopada 2014., a izbori za novi saziv još nisu raspisani.

Uloga Turističke zajednice prvenstveno bi trebala biti promocija destinacije, zatim planiranje i razvoj tu-rizma na području općine, organiziranje manifestacija, turističkog info punkta i suradnja s turističkim agenci-jama. Kvalitetno i učinkovito ispunjavanje ovih uloga bez zaposlenih djelatnika i uz neaktivno Turističko vi-jeće nije moguće.

Poduzetnička zona kriŢ d.o.o. za razvoj poduzet-ništva, izgradnju i upravljanje komunalnom infrastruk-turom, objektima i poduzetničkom zonom, je tvrtka u vlasništvu općine, između ostalog, zaduŢena za uređe-nje i odrŢavanje zelenih površina u općini. Trenutno zapošljava 5 stalnih i 5 djelatnika na određeno vrijeme. S obzirom na brojna druga zaduŢenja, potkapacitira-nost ljudi i sredstava za rad, rezultat je vidljiv u uređenju okoliša općine.

Za ozbiljno bavljenje turizmom na kontinentu, gdje ne raspolaŢemo velikim atrakcijama kao što su more ili Alpe, izgled i uređenje okoliša je od presudnog značaja za osjećaj posjetitelja, dojam koji mjesto na njih ostavlja i njihovu odluku da se u njega vrate ili ga pre-poruče drugima kao zanimljivu turističku destinaciju.

Usporedbom sa sličnim destinacijama u okruŢenju, moŢemo konstatirati da je centar mjesta slabije uređen od potencijalne konkurencije.

Uređen okoliš i zelene površine, omogućuju kandi-diranje mjesta na razne natječaje uređenja prostora, što opet pomaŢe povećati prepoznatljivost općine.

Kako bismo došli do uređenijeg i ljepšeg okoliša potrebno je obratiti pozornost na sljedeće kritične fak-tore:

– dostatna financijska sredstva,– sezonalnost posla,– ovisnost ovih aktivnosti o vremenskim uvjetima,– kvalificirani djelatnici,– dostatan broj djelatnika.javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke Ţupa-

nije je javna ustanova za upravljanje zaštićenim po-dručjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke Ţupanije. Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, odrŢavanja i promicanja zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrŢivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođe-nje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring).

Javna ustanova osnovana je odlukom Skupštine Zagrebačke Ţupanije, i započela je s radom 28. travnja 2008. godine, a njome upravljaju upravno vijeće i rav-natelj.

S obzirom da su prirodne atrakcije vrlo značajne za razvoj turizma na području općine, suradnja s JU je od presudnog značenja. Do sada ona nije postojala, ali je neophodno pokrenuti je što hitnije, i koristiti pomoć koju stručnjaci zaposleni u JU mogu pruŢiti.

knjiŢnica i čitaonica kriŢ kulturna je i povijesna znamenitost sama po sebi, jer djeluje od 17. svibnja 1884. godine kada su potvrđena i odobrena “Pravila o radu čitaonice u KriŢu pod Obedom” pri kraljevskoj hr-vatsko slavonsko dalmatinskoj zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove. Općina KriŢ 1997. godine odvaja knjiŢnicu od Sveučilišta Ivanić-Grad, te od tada KnjiŢ-nica i čitaonica djeluje unutar Jedinstvenog upravnog odjela Općine KriŢ.

Sastoji se od dječjeg odjela i odjela za odrasle, mediateke te čitaonice, posjeduje 17 803 naslova i u njoj rade 2 djelatnice. Trenutno je smještena u prema-lenom prostoru u sklopu Doma kulture Josip Badalić, u centru mjesta.


U nedostatku muzejske ili galerijske ustanove, or-ganizira kulturna događanja (izloŢbe, koncerte, pred-stavljanja knjiga, knjiŢevne večeri, predavanja) te ani-macijske aktivnosti za odrasle i za djecu (razne radio-nice).

U posjedu knjiŢnice su materijali za dvije vaŢne zbirke, onu Milke Trnine i Josipa Badalića, koje nisu valorizirane, zaštićene, registrirane ni organizirane za prikazivanje javnosti. Ne postoji ni adekvatan prostor gdje bi se ove zbirke izloŢile.

Za razvoj turizma svakako je neophodno da Op-ćinska uprava u što skorije vrijeme odluči o načinu na koji će organizaciono riješiti ovo pitanje, koje je ujedno povezano i s pitanjem zaštite i prikazivanja javnosti etno-zbirke u vlasništvu Amaterskog kazališta J. Badalić.

sportska dvorana uz osnovnu školu Milke Trnine izgrađena je 2008. godine i u njenom je vlasništvu. Dvorana ima 800 mjesta. Pogodna je za organizaciju svih vrsta dvoranskih sportskih natjecanja, stručnih saj-mova (npr. turizam, energija, prehrana) i raznih scen-skih događanja koji bi u KriŢ mogli privući turiste. Tre-nutno je koristi škola za odrŢavanje nastave i sportski klubovi za svoja natjecanja i treninge.

sportski klubovi – djeluje 14 sportskih klubova (nogomet, rukomet, košarka, stolni tenis, karate, paint-ball i ribolov) i Zajednica sportskih udruga, za čiji rad Općina KriŢ godišnje iz proračuna izdvaja 530.000,00 kn (2014.).

Sportske udruge i klubovi značajno bi mogli prido-nijeti razvoju turizma kroz brojne aktivnosti, kao što su škole, radionice, sportski događaji i slično.

Najveći turistički potencijal imaju – Paint-ball klub Vrban republic, koji raspolaŢe vlastitim poligonom, koji je moguće iznajmiti i ŠRU “Šaran” koji raspolaŢe vlasti-tim domom na starom rukavcu Česme – ribnjakom Milka Trnina u Vezišću.

udruge – u KriŢu djeluje ukupno 63 udruge, uklju-čivo 17 vatrogasnih, 15 sportskih, 4 kulturne, 3 huma-nitarne, 2 lovačke, 6 braniteljskih, 6 tehničkih i 10 ostalih. Kakva-takva turistička aktivnost trenutno je na leđima udruga. One u suradnji s JLS organiziraju mani-festacije i događanja. Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice brine o uređenju mjesta i slično. Iako su aktiv-nosti udruga dobrodošle, njihovo područje djelovanja često je kompatibilno s turističkom aktivnošću i one bi trebale biti aktivni dionici turističkog razvoja, nepri-hvatljivo je očekivati da one iznesu cijeli turistički ra-zvoj, naročito bez jasnog plana rada i programa razvoja koji bi ih usmjeravao u djelovanju. Prije svega, Turistička zajednica mora biti ta koja će koordinirati i usmjeravati sada pomalo kaotičnu situaciju.

Mnoge manifestacije koje udruge trenutno organi-ziraju, vrlo su atraktivne za potencijalne goste, imaju dugu tradiciju i turistički potencijal ali su nedovoljno marketinški osmišljene i poznate široj javnosti, pa izo-staje efekt turističkih dolazaka.

Lokalnu akcijsku grupu moslavina (LAG Mosla-vina) osnovalo je 2012. godine 12 jedinica lokalne up-rave s područja Moslavine, primjenom procedura EU LEADER programa za ruralni razvoj, Ţeleći potaknuti bolju suradnju i ravnomjerniji razvoj područja.

LAG “Moslavina” zauzima površinu od 1.787 km2, proteŢe se kroz tri Ţupanije: Zagrebačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Sisačko-moslavačku, i obuhvaća 12 JLS-a:

Čazma, Dubrava, Garešnica, Hercegovac, Ivanić-Grad, Kloštar-Ivanić, KriŢ, Kutina, Lipovljani, Popovača, Velika Ludina i Velika Trnovitica.

Po sluŢbenom popisu stanovništva 2011. godine na području LAG-a Ţivi 95.894 stanovnika.

Cilj LAG-a “Moslavina” je potaknuti članice na ak-tivnosti koje doprinose razvoju LAG područja, kako bi se osigurao odrŢivi i ujednačeni razvoj ruralnih pod-ručja.

Vizija LAG-a Moslavina, a naročito slogan “Mosla-vina-potpuno iznenađenje”, savršeno su primjenjivi u razvoju turizma, i pokazuju da je ovo područje, oču-vane prirode i vrlo blizu najvećih urbanih središta Hr-vatske, na Ţalost široj javnosti potpuno nepoznato, i turistički zanemareno.

2.5. turistička promocija

Logotipovi, znakovlje

Logotip Općine KriŢ

Logotip TZ Općine KriŢ

TZ Općine KriŢ i Općina KriŢ raspolaŢu logotipo-vima koji se najčešće koriste zajedno prilikom promo-cije događanja i manifestacija.

Logotip Općine odgovara svim kriterijima po ko-jima vrednujemo kvalitetan logo – jednostavan je, kori-sti osnovne boje, lako je prepoznatljiv i jednako dobro izgleda u crno-bijeloj verziji kao i u boji. Također, na jednostavan način prikazuje osnovne karakteristike općine – bogatstvo vode, okruŢenje zelenim šumama i simbol općine – kriŢ.

Logotip TZ koristi više boja od kojih neke nisu osnovne, što oteŢava reprodukciju logotipa. Obiluje detaljima, koji se gube prilikom smanjenja znaka.

U crno-bijeloj verziji gubi smisao. Prevelik je, teško se pamti, nije prepoznatljiv. Ponavlja tuđe motive – znak općine i HTZ-a. Ima previše teksta. Svakako bi ga trebalo promijeniti i uskladiti sa sloganom i vizijom tu-rističkog razvoja.

Ni općina ni Turistička zajednica nisu izradile knjigu grafičkih standarda, koja bi definirala korpora-tivne boje, znakove, logotipove, različite definirane veličine logotipova i znakova, način njihovog korištenja na promotivnim materijalima, dozvole za korištenje znakovlja i slično.

Općina KriŢ trenutno nema grb općine, ali je pro-ces oblikovanja i odabira u toku.


TZ niti općina nemaju niti koriste promocijski slo-gan u svojoj komunikaciji s javnošću, te bi ga svakako trebalo osmisliti i koristiti.

tiskani promocijski materijaliTZ ne raspolaŢe nikakvim tiskanim promocijskim

materijalima koji bi tematizirali Općinu KriŢ, njenu povijest, okolicu ili turističku ponudu.

Potrebno je izraditi “imidŢ-publikaciju”, koja bi govorila o povijesti i turističkoj ponudi KriŢa i okolice. Takva bi publikacija trebala imati reprezentativni karak-ter i biti upotrebljiva u sluŢbenim i protokolarnim prili-kama, a jednako tako biti i turistička brošura.

Također izraditi i mali turistički vodič za posjetitelje – on treba pruŢiti informacije koje bi potakle Ţelju za posjetom (“što ću tamo raditi i doŢivjeti”, “što treba vi-djeti” i slično) i dati praktične informacije koje bi olak-šale organizaciju posjeta, kretanje kroz općinu i samo-stalan obilazak atrakcija.

Jednostavne i jeftine brošure – izletničke, pješačke ili biciklističke rute, jednostavni plan Općine (npr. u bloku za trganje) i slični promo materijali, koji imaju otisnute i osnovne informacije koje olakšavaju posjeti-teljima organizaciju dolaska i kretanje – cijene cesta-rine, putokazi, radno vrijeme atrakcija, smještaj, kon-takt telefoni i slično.

Internet straniceInternet stranice općine KriŢ nalaze se na adresi

http://www.opcina-kriz.hr/kriz/. Stranice nisu prisutne na društvenim mreŢama, ne komuniciraju ni na koji način s posjetiteljima na stranici niti pokušavaju dobiti kontakt podatke posjetitelja. Turistička zajednica nema svoje stranice, a na stranicama općine postavljen je logo Turističke zajednice koji vodi samo do šturih osnovnih podataka o TZ-u.

SadrŢaj općinske web stranice malo-što moŢe reći potencijalnom turistu odnosno posjetitelju općine KriŢ. Nedostatak je da se ne moŢe “skinuti” neki osnovni turistički vodič kroz općinu. Ove su stranice prven-stveno namijenjene stanovnicima, kako bi primili osnovne informacije o funkcioniranju općinske uprave, odlukama općinskog vijeća i događanjima na području općine.

Na podstranici “O općini” nalaze se odjeljci Povi-jest, Znamenite ličnosti i zanimljivosti i legende – sa-drŢaj primjeren turistima, dobro napisan i zanimljiv, koji bi trebalo bolje istaknuti i popratiti zanimljivim i atraktivnim fotografijama.

Na podstranici Multimedija smješteni su predugi, stari i nezanimljivi filmovi, koji potencijalnom turistu ne pruŢaju ni jednu kvalitetnu, korisnu informaciju o op-ćini, i prastari broj Kriškog lista. Postoji opasnost da ovi nezanimljivi sadrŢaji odvuku potencijalnog gosta od vrlo zanimljive i grafički lijepo uređene prezentacije o Milki Trnini. Kad bi se u njoj našlo više konkretnih po-dataka o Ţivotu primadone, a izbacile se potpuno ne-potrebne i zastarjele informacije o planovima općine, dobili bismo krasnu turističku promo brošuru. Treba joj dodati samo još “printer-friendly” verziju koja posjeti-telju stranice omogućuje da je sam isprinta, i jedan promo-materijal je već gotov. Ovdje bi trebalo dodati podatke o tome što konkretno posjetitelj i kada moŢe vidjeti u KriŢu, a odnosi se na Milku Trninu.

TZ općine KriŢ treba izraditi vlastitu stranicu, koja bi isticala komparativne prednosti KriŢa i okolice. Treba je ispuniti kratkim, atraktivnim filmskim prikazima pri-rode, velikim fotografijama i saŢetim, kratkim teksto-vima. Na toj bi se stranici trebali naći i svi promo-mate-rijali u elektronskoj verziji, s mogućnošću da ih posjeti-telj sam “skine” i ispiše za vlastitu upotrebu. Ove bi stranice svakako trebale komunicirati s posjetiteljem, “loviti” kontakt podatke posjetitelja, dostavljati novosti u elektronskom obliku, imati i verzije na društvenim mreŢama i slično.

Promocijske aktivnostiPromocijske aktivnosti koje bi se odnosile na turi-

stičku aktivnost ili povećale prepoznatljivost same op-ćine uglavnom ne postoje.

Samostalno vođene promocijske aktivnosti koje bi uključivale komuniciranje s lokalnim i nacionalnim me-dijima preko priopćenja, press konferencija i reportaŢa u stručnim časopisima, na TV i radiju, promocija na internetskim društvenim mreŢama ili vlastitim i tuđim web stranicama ne postoje. Povremena promocija u medijima moŢe se opisati kao nasumična, slučajna, neplanirana aktivnost pojedinaca i udruga koje se nađu u prilici u javnosti progovoriti o drugim temama, pa tom prilikom spomenu i KriŢ.

S obzirom da je TZ Općine KriŢ samo formalna organizacija, ne postoji godišnji plan i program promo-cije, kao ni sredstva namijenjena istom, a promocijske aktivnosti Hrvatske turističke zajednice i TZ Zagrebačke Ţupanije koje su članicama dostupne ne koriste se.

turistički info-punktKako TZ nema svojih prostorija i ne djeluje, tako

nije organiziran ni info-punkt gdje bi potencijalni gost mogao dobiti sve vrste turističkih informacija, zatraŢiti i dobiti promocijske i informacijske materijale, zatraŢiti turističko vođenje i li slično.

suvenirski programPred nekoliko godina, Turistička zajednica raspisala

je natječaj za suvenir Općine KriŢ, međutim nije bilo moguće doći do podataka o datumu raspisivanja, broju prijavljenih ni odabranim suvenirima.

Trenutno je razvijena paleta suvenira s likom Milke Trnine – majica, torba, medaljon i medenjak.

Milkin medenjak pakiran u luksuznu kutiju krasno je oblikovan suvenir koji i cjenovno moŢe biti prihvat-ljiv, a ostavlja mogućnost oblikovanja cijele palete suve-nira, različitom veličinom pojedinog kolačića, različi-tom ukupnom gramaŢom i materijalom od kojeg je izrađena kutija.

Klasični suvenirski program, u tipu majica, torbi, uporabnih predmeta sa znakom Općine KriŢ ne postoji.

Općina KriŢ izdala je i dvije luksuzne monografije; “KriŢ povijesno-kulturna panorama” autora Dragutina Pasarića i “Milka Trnina”, urednice Zdenke Weber.

Obje bi mogle biti skupi i luksuzni suvenir. Iako je u njihovu pripremu i tisak uloŢen priličan novac, nigdje se na stranicama Općinske uprave, a ni drugdje ne nude na prodaju.


Prepoznatljivost i imidŢ Općine kriŢ kao turisti čke destinacije

Iz svega prije navedenog, potpuno je jasno da Općina KriŢ ne da nije prepoznata kao turistička desti-nacija, nego je većini građana Hrvatske potpuno nepo-znata kao zemljopisna lokacija.

Razina prepoznatljivosti KriŢa kao geografske loka-cija pada već nakon nekoliko desetaka kilometara od KriŢa, pa nije potpuno sigurno da bi svaki stanovnik Zagreba mogao točno odrediti gdje se KriŢ nalazi. U svakodnevnoj komunikaciji najčešće biva zamijenjen sa Svetim KriŢem Začretjem, pa ga shodno tome svrsta-vaju na sjever zemlje, u Zagorje.

Razina prepoznatljivosti nešto je veća na području Moslavine.

S obzirom na to da je razina prepoznatljivosti mi-kroregija Moslavina otprilike istovjetna, bilo bi dobro zajednički poraditi na imageu.

“Turistička” kućica u centru KriŢa, snimljena pred BoŢić 2013., trebala bi 365 dana u godini biti osvijet-ljena i iskorištena kao info-točka Turističke zajednice.

2.6. Performanse turističkog sektora

Tvrdnje navedene u ovom pasusu više su na razini spekulacije i osjećaja, i to zato što se egzaktni podaci o dolascima i noćenjima, niti prikupljaju niti mjere, da-kle, ne postoje.

Jedino do sada definirano emitivno trŢište KriŢa (iako i to samo deklarativno) je Grad Zagreb.

Dolasci su ograničeni na dio godine s lijepim vre-menom. Ovu tvrdnju temeljimo isključivo na osnovi razgovora s potencijalnim dionicima u turističkoj po-nudi.

Posjetitelji u KriŢ dolaze:– u lov i na lovačka druŢenja,– u ribolov i na ribolovna druŢenja,– koriste paint-ball terene,– sudionici su ili pratitelji na sportskim događa-

njima,– sudionici su ili pratitelji na vatrogasnim natjeca-

njima,– sudionici su promotivnih izleta raznih kompanija

za direktnu prodaju,– sudionici su na manifestacijama (zagrizi.me, Kri-

š ki oblizeki, Dani amaterskog kazališta, Smotra folklora, Lipanjski susreti Milke Trnine itd.),

– iz privatnih razloga (dolaze u posjet rodbini ili pri jateljima).

Posjetitelji KriŢa su jednodnevni gosti, jer prema podacima Ministarstva turizma u KriŢu nije prijavljen ni jedan poslovni subjekt koji pruŢa smještaj, niti su regi-strirana noćenja.

Regije iz kojih dolaze ne mogu se odrediti jer se ne vode podaci.

2.7. buduća razvojna usmjerenjaOd svog osnivanja 1993. godine, Općina KriŢ do-

nijela je 2 strateška dokumenta i to Plan ukupnog ra-zvoja Općine KriŢ do 2017. godine i Prostorni plan uređenja Općine KriŢ 2004. koji je dopunjen 2006. godine. U Planu ukupnog razvoja ruralni turizam je de-finiran kao strateška gospodarska grana koju bi trebalo razviti. Kao što je na samom početku studije navedeno:

“……….2017. godine Općina će biti centar razvoja ruralnog turizma…….”, pa odmah u sljedećem pasusu: “……Općina i Općinski partnerski odbor dogovorili su i formulirali četiri ključna razvojna cilja na bazi vizije Op-ćine:

1. Jačanje gospodarstva temeljenog na razvoju ru-ralnog turizma na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti.”

Za pretpostaviti je da i drugi razvojni dokumenti, a prije svega prostorni planovi, slijede ovu viziju.

U trenutno vaŢećem prostornom plan iz 2004. go-dine nije bilo ucrtanih turističkih zona, osim predviđene zone hipodroma. Na području između naselja Donji Prnjarovec i Konščani, uz rub Česme, elipsoidno je iz-dvojen prostor za širenje u postplanskom razdoblju, s namjenom pronalaŢenja lokacije za ekskluzivni sportski sadrŢaj kao što je golf ili konjički sport.

U 2006. godini donesene su izmjene tog prostor-nog plana, u njih je ucrtano nekoliko zona značajnih za razvoj turizma i to:

– u naselju Bunjani – sport i rekreacija,– u Donjem i Prnjarovcu i Johovcu – područje

osobitih vrijednosti za identitet prostora,– u Konščanima je definirana zona za sport i rekre-

aciju,– u KriŢu je na području Poduzetničke zone I ucr-

tana turistička zona u zoni izgradnje outlet villagea,– u Velikoj Hrastilnici je ucrtana turistička zona za

gradnju kampa na privatnom zemljištu,– u Vezišću, na području uz stari rukavac Česme

uvedena je zona turističke gradnje na parceli u vlasniš-tvu Republike Hrvatske, predviđena za gradnju Centra kulturnog turizma “Milka Trnina”.


Ni na jednoj čestici koja je prostornim planom iz-dvojena kao turistička zona nije se do sada započelo s gradnjom.

Trenutno je u postupku prikupljanje prijedloga za novu izmjenu prostornog plana, koji bi KriŢ trebao do-datno usmjeriti prema razvoju turizma i stvoriti temelj za ostvarenje ciljeva koje Općina ima za budućnost.

U tim bi izmjenama svakako prostornim planom trebalo zaštititi dodatno park u KriŢu i Novoselcu, s obzirom da zbog značajne devastacije nisu mogli biti zaštićeni aktima Ministarstva kulture, a ujedno ih na taj način sačuvati od daljnje devastacije.

Prostorni bi plan trebao i dalje sačuvati u KriŢu sva obiljeŢja malog mjesta, kao što su niske zgrade, stam-benu izgradnju preteŢno na način obiteljskih kuća a ne zgrada, veće parcele s obiljem zelenila i slično jer bi upravo to trebalo biti zaštitni znak i komparativna pred-nost KriŢa u očima urbanih posjetitelja koji su ciljana trŢišna niša.

Treba respektirati siluetu KriŢa, te je izuzetno vaŢno sačuvati poznatu vizuru s crkvom i zvonikom izdignu-tim na breŢuljku, koja je vidljiva iz cijele okolice. Kako je KriŢ mjesto na brijegu, svakako je potrebno sačuvati vidike koji se iz centra prostiru prema naselju Konščani i šumama iza njega, i spriječiti gradnju viših zgrada na tom potezu.

KaŢe se da nema tako loše arhitekture koju ne bi mogla popraviti atraktivna hortikultura. S obzirom na to da je centar KriŢa arhitektonski neatraktivan, s dvije djelomično očuvane građanske vile s početka 19. sto-ljeća i jednom zgradom tradicijske gradnje koja nije adekvatno rekonstruirana i očuvana, naglasak bi u bu-dućnosti trebalo staviti na mnoštvo cvijeća i ljupko uređene zelene površine, koje će posjetitelju odvući pozornost s arhitekture.

Hortikultura također treba istaknuti ono čime se KriŢ ponosi, a to su crkva Uznesenja Sv. KriŢa, kapela Sv. Jovana i Spomenik palim borcima i Ţrtvama fašistič-kog terora, rad arhitekta Branka Vasiljevića i kipara Ivice Antolčića. Ovaj bi spomenik trebalo dodatno “otvoriti” kako je to i predviđeno Detaljnim planom uređenja centra naselja KriŢ, jer je sada potpuno izgu-bljen između izraslih borova, kioska Tiska i parkirališta ispred ulaza u prostor spomenika.

Zonu gospodarske namjene, kao i do sada, treba drŢati unutar planiranih poslovnih i poduzetničkih zona. Primjerenim djelatnostima u centru naselja KriŢ smatraju se stanovanje, trgovina, zanatstvo i ugostitelj-stvo uz poboljšanu kvalitetu usluga i uređenja.

Prostornim bi planom trebalo zaštititi i posebno vrijedna prirodna područja, prvenstveno obalu Česme i gnjezdište sive čaplje na ulazu u Razljev.

Centar Novoselca treba urediti prema planu ure-đenja koji je izrađen.

Buduće prometnice i rekonstrukciju postojećih treba planirati u širini koja će omogućiti gradnju nogo-stupa i staze za bicikliste, ako ne odmah a ono u budu-ćem razdoblju, s obzirom na usmjerenost prema ciklo-turizmu i predviđen razvoj pješačkih i konjičkih staza.

Općinu KriŢ treba pozicionirati kao:– centar tranzitnog turizma Zagrebačke Ţupanije– centar izletničkog turizma– centar kulturnog turizma Moslavine

3. stAvOvI O tuRIstIčkIm POtENCIjALImA OPĆINE kRIÝ

3.1. stavovi lokalnih dionikaLokalna zajednica svakako je najbolji poznavatelj

općine KriŢ te ujedno i najpozvaniji subjekt u ocjenjiva-nju njegovih potencijala i ograničenja na turističkom trŢištu. Ona jedina moŢe dati odgovor na pitanje kakav turizam Ţelimo. U tom su kontekstu provedene dvije radionice, jedna s članovima Općinskog vijeća a druga sa članovima mjesnih odbora. Prisustvovanje na radio-nicama bilo je još jednom slika nepotrebne i štetne političke podjeljenosti zajednice, jer dio članova koji se smatraju političkom opozicijom nije prisustvovao radi-onicama. Također su na obje radionice bile vidljive in-hibicije u iznošenju vlastitih ideja i razmišljanja. Dobi-vene rezultate iznosimo u nastavku:

kako vide svoju općinu:

POZITIVNO NEGATIVNO

Malo mjesto, ugodno za ŢivotOčuvana prirodaVeliki potencijaliLakša komunikacija u malom mjestuTradicija prerade drva – Našička tj. DINTradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vinaOčuvan tradicijski način ŢivotaMnogo aktivnih udrugaBogat sportski Ţivot, mnoštvo sportskih udruga

Zapuštenost okućnicaZapuštena kapela Sv. JovanaNeizgrađenost komunalne infrastruktureNezainteresiranost stanovnikaZapuštena poljoprivredna zemljištaOtvorena kanalizacija – grabeNedostatak pitke vodeSip – zapuštenZapušten centar Novoselca

što posjetitelju moŢemo ponuditi u općini kriŢ:– očuvano prirodno okruŢenje,– bogatu povijest – Vojni kriŢ, Bitka kod Turkiša,

Kriška republika,– značajni ljudi – Milka Trnina, Josip Badalić,– bogatu tradicijsku baštinu (graditeljstvo, pre-

hrana, običaji),– lov, ribolov, paint ball, konjički sport, moto-cross.kako vidim buduću turističku ponudu:– jednodnevni turizam – koncerti, adrenalinski

turizam, posjeti seoskim gospodarstvima, manifestacije tipa berba groŢđa,

– vikend turizam – zdravstvena ponuda, lov, ribo-lov, razni koncerti i party zabave,

– tjedni boravci za obitelji ili škole.tko je potencijalni gost?– školska djeca– studenti– umirovljenici– mlade obitelji s djecom– stranci i domaći– umjetnici.Zanimljivo je primijetiti da ono po čemu smatramo

da je Općina KriŢ poznata i trebao bi biti “kriški brand”, a to su kolači i slastice – nitko nije ni spomenuo. Nitko se nije pretjerano bavio ni Milkom Trninom, iako je ona do sada bila gotovo jedina eksploatirana kao turistički proizvod.


Također je vidljivo da se kao ciljana skupina na-vode sve populacijske, dobne i nacionalne grupe – dru-gim riječima svi, a temelj ponude ipak bi trebao imati naglasak – tradicijski.

Nitko nije spomenuo više urbani tip turizma, koji bi KriŢu donio komparativnu prednost u okruŢju u ko-jem većina nudi seoski, ruralni i tradicijski turizam. Isto tako nitko ne smatra da bi trebalo izdvojiti jednu ciljanu skupinu i oblikovati ponudu namijenjenu samo toj skupini.

Buduća turistička ponuda trebala bi uključiti, po mišljenju sudionika, sve razine trajanja, od jednog dana do jednog tjedna, pri čemu nitko ne uzima u obzir smještajna ograničenja, u slučaju grupa većih od 12 ljudi.

Iako se iz rasprave u toku radionica iščitava da su-dionici misle o KriŢu kao manje ruralnoj a više urbanoj zajednici, pa zamjeraju nedostatak urbane infrastruk-ture (kanalizacija, pitka voda, promet) u turističkoj po-nudi ne navode ni jedan vid urbanog turizma.

Na obje je radionice bio vidljiv nedostatak zajed-ništva i Ţelje za suradnjom između naselja, kao i surad-njom raznih dionika (npr. dvije i više udruga, udruga i JLS, JLS i gospodarski subjekt). Članovi mjesnih odbora ističu mogućnosti vlastite mikro zajednice kao “moje” tj. “naše” suprotstavljeno u odnosu na “vaše” tj. po-nudu druge mikro zajednice ili JLS-a kao cjeline. Tako-đer svaka udruga, naročito je to vidljivo kod KUD-ova i etno – zbirki, ističe vlastitu ponudu, bez Ţelje za zajed-ničkim nastupom, koordinacijom ili udruŢivanjem, koje se doŢivljava kao “loše” odnosno gubitak za vlastitu mikro-sredinu.

3.2. stavovi turističkih posrednika

Polazeći od pretpostavke da su turistički posrednici dobri poznavatelji turističkog trŢišta i preferencija ku-paca, a TZ KriŢ nije ostvarila suradnju s nekom turistič-kom agencijom, trebalo bi u okviru provođenja Strate-gije organizirati okrugli stol s lokalnim dionicima i turi-stičkim agencijama, kako bi se čulo i njihovo mišljenje.

Turističke agencije sagledavaju turističku perspek-tivu jasnije od lokalnih dionika, a također imaju više iskustva u promatranom gospodarskom segmentu, čime bi njihovo viđenje bilo korisno u oblikovanju turi-stičkog proizvoda.

ANALIZA EkstERNOG OkRuÝENjA

4. OkRuÝENjE I tRENDOvI

4.1. Prikaz sličnih destinacija u Zagrebačkoj Ţupaniji i bliŢem međunarodnom okruŢenju

Općina KriŢ dijeli slična ambijentalna i kulturološka obiljeŢja s cijelim nizom općina u Zagrebačkoj Ţupaniji i bliŢem međunarodnom okruŢenju. Iako su neke od njih bitno razvijenije destinacije zahvaljujući valorizaciji dodatnih turističkih resursa (npr. očuvanija povijesna baština, terme), riječ je o potencijalno komplementar-nim i u tom kontekstu referentnim odredištima. U na-stavku se sagledavaju osnovna turistička obiljeŢja i trŢišna prezentacija Krašića i Pisarovine u Zagrebačkoj Ţupaniji, Nove Kapele u Brodsko-posavskoj Ţupaniji i BreŢica u Sloveniji.

krašićBroj stanovnika 3199Glavne atrakcije Golf & country klub Dolina kardinala,

Spomen dom bl. Alojzija StepincaRodna kuća bl. Alojzija StepincaNiz sakralnih građevinaViše vinari, najpoznatiji Mladina d.dKrupače – arheološko nalazište – Ţeljezno dobaEtno-kuća MrzljakÝumberak

Smještaj Hotel Doline kraljeva, Seoski turizam Medven

Ugostiteljstvo Kušaonice vinaDrugi kapaciteti –Događanja Golf turniri, koncerti, Dani kruhaTuristički proizvodi Golf, aktivni odmor, vjerski turizamInternet stranice http://tzokrasic.hr/

PisarovinaBroj stanovnika 3697Glavne atrakcije Eko-park Kraš,

Zavičajni muzej Donja KupčinaSmještaj Eko-park Kraš, 2 privatna smještajaUgostiteljstvo Eko-park Kraš – restoran, više ugostiteljaDrugi kapaciteti –Događanja –Turistički proizvodi Krašograd, muzejInternet stranice http://www.pisarovina.hr/ – stranicu dijele s

Općinom

Nova kapelaBroj stanovnika 4202Glavna atrakcija Eko-etno selo Stara KapelaSmještaj Tucina kuća,

Stričev grunt,Teta Katina kuća,Pavina kuća

Ugostiteljstvo Tucina kućaDrugi kapaciteti –Događanja Razne radionice tradicijskih vještinaTuristički proizvodi Eko-etno selo, biciklističke staze, vidikovci,

radionice starih zanatajahanje

Internet stranice http://www.stara-kapela.hr/index.html

breŢice Broj stanovnika 7000Glavne atrakcije Stari grad

Rijeke Krka i SavaTermalni izvori (ČateŢ)Vinske ceste (veći broj vinara)Podrumi iskopani u zemljiPark prirode JovsiMuzej – zbirka starina obitelji RezeljZbirka grnčarijeEtno zbirka SušnikLovni muzej PolovičKovački muzej PodgoršekPosavski muzej BreŢice


Smještaj Hotel ČateŢViše seoskih turizama sa smještajemPrivatno iznajmljivanje soba

Ugostiteljstvo Veliki broj gostionica s kvalitetnom ponudom hrane – pastrve, rakovi, gljiveRestorani ČateŢ

Drugi kapaciteti terme

Događanja Obrtnički sajam, razni događaji

Turistički proizvodi Terme, casino, muzeji, seoska domaćinstva

Internet stranice http://www.visitbrezice.si/si/

U prezentaciji svojih turističkih atraktivnosti sve sagledane općine u prvi plan stavljaju svoju povijesnu baštinu koju nadograđuju prirodnom okolicom (brda, rijeke i šume, vinogradarska područja … zaštićena pod-ručja … slikovite ceste …).

Ističu događanja, pri čemu je, iako ne svuda u jednakoj mjeri, evidentan pomak od uobičajenih i tra-dicionalnih festivala ka kreativnijim temama, kojima nastoje privući goste iz udaljenijih destinacija.

Razlika između KriŢa i analiziranih općina naročito je vidljiva u organizacijskom aspektu, jer analizirane općine imaju vrlo aktivnu Turističku zajednicu, Turi-stički informativni centar (BreŢice) ili udrugu koja se bavi organizacijom turističke ponude (Stara Kapela).

Analizirane općine teŢe uvođenju ili su već uvele svoj turistički zaštitni znak – nešto po čemu se na trŢištu izdvajaju i prepoznaju u moru slične ponude.

Uglavnom sve destinacije nude portfelj različitih turističkih proizvoda koji su jasno naznačeni (… kultura … aktivni odmor … wellness … kongresni/poslovni turi-zam … gastronomija i vino … obiteljski odmor … ro-mantični odmor …vikend paketi … ture/tematske ture …).

RaspoloŢiva turistička suprastruktura u uspoređiva-nim općinama, uključujući smještajne kapacitete, ugo-stiteljsku ponudu i druge sadrŢaje, je puno veća i to ne samo brojem, već i raznolikošću dostupnih sadrŢaja. Ponuda Općine KriŢ u ovom je aspektu inferiorna.

Sve uspoređivane općine opisuju svoj identitet na marketinški atraktivne načine – čudesni gastronomski doŢivljaj i spoj raznih svjetova (BreŢice).

Pokušavaju se još više diferencirati od potencijalne konkurencije, uz fraze kao “ mjesto za ugodan Ţivot” i slično.

KriŢ još nije odlučio kako bi se izdvojio iz okruŢenja i nametnuo na trŢištu.

Kada je, pak, riječ o komunikaciji analiziranih op-ćina s turističkim trŢištem putem web stranica, eviden-tan je njihov uredan i funkcionalan dizajn, visoka koli-čina raspoloŢivih informacija, uglavnom solidna organi-zacija sadrŢaja te korištenje društvenih mreŢa.

S druge strane, također je evidentan, nedostatak interaktivnih sadrŢaja poput Google karata i on-line bookinga, odvajanje sadrŢaja za različite ciljne publike kao što su posjetitelji, mediji i poslovni partneri te sa-drŢaj koji bi općenito bio bolje prilagođen potrebama ciljnih skupina i njihovom brzom snalaŢenju u ponuđe-nim informacijama.

Turistička internet komunikacija KriŢa na Ţalost ne postoji.

4.2. trŢišni trendovi u turizmuPrema podacima Svjetske turističke organizacije

(UNWTO) turizam se ubraja među najveće i najbrŢe rastuće gospodarske aktivnosti na svijetu te se u razdo-blju 2010. – 2030. predviđa njegov daljnji rast po pro-sječnoj godišnjoj stopi od 3.3%.

Tijekom 2012. godine međunarodni su dolasci, usprkos globalne gospodarske krize, porasli za 4% u odnosu na prethodnu godinu iznoseći 1,035 milijuna i prvi put u povijesti premašujući bilijun dolazaka. Eu-ropa je rasla po stopi od 3%, zadrŢavajući status najzna-čajnije receptivne makro-regije svijeta s udjelom od 52%, dok je JuŢna Europa/Mediteran s godišnjim rastom od 2% također zadrŢala poziciju vodeće svjetske turi-stičke mikro-regije s udjelom od 18% međunarodnih dolazaka. Pritom su neke među većim destinacijama ove mikro-regije, poput Hrvatske (+4%), Portugala (+4%), Španjolske (+3%) i Turske (+3%), rasle iznad regionalnog prosjeka.

U 2012. također dolazi do značajne promjene u strukturi svjetskih emitivnih trŢišta te Kina preuzima vodeću poziciju od do sada nikada prije izazvane Nje-mačke. Rang lista najvećih potrošača u turizmu potom uključuje SAD, Njemačku, Italiju, Veliku Britaniju i Ru-siju, a u Hrvatskoj značajno raste i broj turista iz Špa-njolske.

Kontinuiran rast turističke aktivnosti kojem svjedo-čimo praćen je nizom velikih, dapače suštinskih, pro-mjena u političkom, gospodarskom i, posebice, u društvenom i tehnološkom okruŢenju, bitno mijenjajući prirodu turizma.

Ključne promjene saŢimaju se u sljedećem prikazu:

stari turizam1950.–1990.

Novi turizamod 1990

ObiljeŢja potraŢnje

Neiskusan putnik, kupuje sigurne i popularne proizvode, preferira gotove turističke aranŢmane

Iskusan, informiran putnik, kupuje iskustva, učenje i sudjelovanje, preferira individualna putovanja ili aranŢmane rađene “po mjeri”

Pasivan inertan dokoličar, putovanja motivirana suncem, morem i pijeskom

Aktivan i dinamičan potrošač, motivira ga doŢivljaj, uzbuđenje, bijeg, zabava, ekologija

Predvidivo, relativno nekritično ponašanje

Zahtjevan, izbirljiv, kritičan, ekološki osviješten

Korisnik jednog, glavnog godišnjeg odmora

Korisnik češćih, kraćih putovanja

ObiljeŢja ponude

Dominacija kupališno-odmorišne ponude

Diverzifikacija, širok spektar vrsta putovanja prilagođenih određenim potrošačkim segmentima

Ekstenzivna izgradnja, internacionalni stil

Uklopljenost u okoliš, renoviranje postojećeg, autentičnost, identitet, odrŢivost


stari turizam1950.–1990.

Novi turizamod 1990

upravljanje turizmom

Kratkoročno planiranje Dugoročno planiranje, fokus na odrŢivost

Poticanje razvoja suprastrukture Destinacija se razvija kroz partnerstvo dionika i umreŢavanje

marketing

Masovni marketing Ciljani marketing, fokus na trŢne segmente

Izgradnja destinacijskog brenda

Fiksne cijene, nepromjenjivost Fleksibilnost cijene

Ograničeni i odvojeni sustavi rezervacije

UmreŢeni rezervacijski sustavi

Tradicionalna promocija, tradicionalni prodajni kanali

e-marketing, društvene mreŢe, inovativnost

Promijenjeno okruŢenje, od rastuće globalne nesi-gurnosti uzrokovane regionalnim konfliktima koji se nerijetko prelijevaju izvan granica zahvaćene regije u obliku terorizma, globalizirane ekonomije koju obi-ljeŢavaju globalne korporacije, lanci i trŢišne marke, do sve većih pritisaka na okoliš, tehnologije koja se razvija u kvantnim skokovima, ali i tranzicije razvijenih zemalja

ka post-materijalističkim vrijednostima ekonomije do-Ţivljaja gdje dolazi do promjene temeljnih vrijednosti od “imati” ka “činiti i doŢivjeti”, oblikuje nove obrasce ponašanja u turizmu. Tako u “novom” turizmu u prvi plan dolazi izrazita segmentacija trŢišta te pojava “no-vog” turista koji je, općenito govoreći, sve iskusniji putnik, s izrazitom potrebom za samo-diferencijacijom, koji cijeni autentičnost i lokalni identitet, aktivnosti i iskustva što će pridonijeti učenju i njegovom osobnom razvoju, koji je izrazito ekološki, a sve više i društveno osviješten i koji je aktivan korisnik novih komunikacij-skih tehnologija. Prilagođavajući se tim promjenama, mijenjaju se i uvrijeŢeni modeli upravljanja i marketinga u turizmu. Ključna obiljeŢja suvremenog, konkurentnog turističkog sektora su orijentiranost na potrebe kupaca, fleksibilnost, integriranost, ponuda doŢivljaja, ekološka osjetljivost, upotreba novih tehnologija u svim fazama turističkog ciklusa i brendiranje turističkih destinacija.

Promjene u okruŢenju i rezultirajući trendovi u tu-rizmu otvaraju niz novih prilika u razvoju turističkih destinacija.

Kada je riječ konkretno o KriŢu, te se prilike ponaj-prije odnose na prilagođavanje turističkih proizvoda potrebama suvremenih turista, na oblikovanje inovativ-nih turističkih proizvoda, na kontinuirano osmišljavanje i nuđenje novih proizvoda, na iskorištenje prometne pozicije KriŢa, na fokusiraniju komunikaciju s turistič-kim trŢištem i na snaŢnije brendiranje destinacije.

5. sWOt ANALIZA I kRItIčNI fAktORI tuRIstIčkOG RAZvOjA

5.1. sWOt analizaSWOT analiza, izvedena iz prethodne analize okruŢenja, omogućava jezgrovit uvid u interne “snage” i “slabosti”

odnosno eksterne “prilike” i “prijetnje” koje će usmjeravati budući razvoj Općine KriŢ kao turističke destinacije.SWOT analiza istovremeno sagledava svih pet međuovisnih područja; – Prostor, društvo, gospodarstvo, infrastruktura i okoliš: Ocjena stanja različitih obiljeŢja destinacije koja utječu

na razvoj turizma; – Turističke atrakcije: Ocjena stanja i relevantnosti postojećih turističkih atrakcija s aspekta njihove privlačne

moći, razine turističke opremljenosti i prilagođenosti potrebama posjetitelja; – Turistička suprastruktura: Ocjena faktora koji izravno određuju razvijenost turističke ponude; – Upravljanje destinacijom: Ocjena faktora koji određuju sposobnost upravljanja destinacijom; – Ljudski potencijali: Ocjena znanja i vještina raspoloŢivog ljudskog kapitala u turizmu.

Na sljedećoj stranici nalazi se pregledna SWOT tablica općine KriŢ kao turističke destinacije:

snaga slabosti

Prometna dostupnostNa tranzitnom putuBlizina Zagreba – mogućnost prelijevanja dijela gostijuBlizina zračne lukeRazvijena mreŢa udrugaRaspoloŢiv prostor za nove projekteUređen katastar i gruntovnicaDefinirane gospodarske zone – nema industrijske devastacije ostalog prostoraMalo mjesto – ugodan ŢivotPostojanje manifestacija s turističkim potencijalomDobro očuvana priroda, bioraznolikostBogatstvo vodenih tokova, očuvanostBogatstvo šume – lovištaU svim naseljima još ima tradicijske arhitektureSportsko-rekreacijski kapacitetiSportska dvorana

Nema razvijene gospodarske osnoveGospodarstvo se ne temelji na novim tehnologijama i kreativnim industrijamaLoša infrastrukturna opremljenostNepostojanje sustava upravljanja prostoromNejasna razvojna usmjerenjaNeizvjestan razvoj gospodarskih zonaObrazovni sustav ne podrŢava razvoj turizmaZapuštenost centra oba središta (KriŢ i Novoselec)Prazni lokali u centruNezaštićeni određeni prirodni potencijaliMrtvilo – nema stalnih događanja u centruNeiskorištena industrijska baština (DIN)Nedovoljna suradnja s razvojnim agencijamaNedovoljno korištenje LAG-aZapuštenost, neuređenost i nedovoljna turistička valorizacija obala Česme


Slikovitost mjesta i okoliceTrenutno dostatni smještajni kapacitetiBuđenje svijesti dionika o potrebi pokretanja turist. projekataGostoljubivostZainteresirane udruge

Nedovoljna valorizacija poljskih putova i stazaNeaktivnost TZ-aNezainteresiranost stanovništva za sudjelovanjeNepostojanje strateškog upravljanja i brendiranja destinacijeNepostojanje strategije i plana razvoja turizmaNedovoljno razumijevanje trendova na turističkom trŢištuNekvalitetna i neinventivna ugostiteljska ponudaNedovoljna diverzifikacija ugostiteljske ponudeLoša ponuda hrane (ugostitelji)Nedostatak kamping ponudeNema suradnje s incoming agencijamaNarušeni odnosi dionika, loša suradnjaUništena tradicija malog obrtaNema trŢnice

Prilike Prijetnje

U okruŢenju je kriza prošla (EU)Jačanje interesa za nove destinacijeJačanje interesa za ruralne destinacijeRaspoloŢivi novi izvori financiranjaPoticanje na razvoj kontinentalnih destinacija s nivoa Ministarstva turizmaPoticanje na cjelogodišnji turizam s nivoa Ministarstva turizmaNovi strateški plan HTZ-a

Gospodarska krizaNepovoljna investicijska klima u HrvatskojPromjena političkog okruŢenja nakon izboraPotrebna politička podrška za rad – nedostatak isteNedostatak institucionalne i stručne podrške u pristupanju izvorima financiranjaBrŢi razvoj konkurentske ponude u okruŢenjuObrazovne ustanove ne produciraju turistički kadarNedostatak kvalitetnog kadra u turizmuPrespori razvoj brenda

5.2. kritični faktori turističkog razvojaNa temelju postavljene SWOT analize mogu se

izvesti zaključci o kritičnim faktorima i smjeru u kojem bi oblikovanje destinacije trebalo ići.

Najkritičniji moment je nedostatak gospodarske osnove, jer turizam ne moŢe iznijeti kompletan gospo-darski razvoj Općine, a naočito kao gospodarska grana sa sporim obrtom kapitala ne moŢe to učiniti dovoljno brzo. S druge strane, prihod koji bi u proračun donosilo razvijeno gospodarstvo mogao bi se dijelom usmjera-vati u razvoj turizma.

Sljedeći kritični element je činjenica da ukoliko se ne krene s oblikovanjem destinacije i ne postave teme-lji zdrave turističke ponude, potpuno će se izgubiti komparativna prednost koju donose ostale snage, jer je razvoj turističke ponude u okruŢenju već sada puno brŢi, pa će Općina KriŢ naprosto ispasti iz konkurencije.

Na trŢištu postoje predvodnici i sljedbenici, pri čemu predvodnici formiraju trendove i ubiru najveći dio trŢišnog kolača, dok sljedbenici samo kopiraju već prisutne trendove, u nadi da će biti dovoljno dobri da pokupe trŢišne mrvice. Iz tog razloga, buđenje Turi-stičke zajednice, koja bi organizirala dionike, pokretala projekte, usmjeravala razvoj i oblikovala trendove je imperativ.

NajvaŢnija snaga koju općina KriŢ trenutno ima je prometna pozicija, kao osnova za razvoj jakog tranzit-nog turizma i već formirana osnova za razvoj adrenalin-skog turizma (moto cross staza, paintball tereni, konjički klub, lov).

S obzirom na ograničenu mogućnost pristupa sred-stvima kojima bi se brzo razvila destinacija, treba postu-pati mudro i proračunato – u prvoj fazi razvijati izlet-nički turizam za veće grupe i tranzitni turizam, a kad se ojača trŢišna pozicija, prelaziti na elitnije oblike kao što

je avanturistički/adrenalinski turizam za male grupe više plateŢne moći. U ovakvom načinu razvoja, loši odnosi, suradnja i koordinacija dionika na lokalnoj razini mogla bi postati faktor neuspjeha, pa na tome treba najozbilj-nije poraditi.

Kroz sve faze razvoja destinacije, treba jačati kvali-tetu ugostiteljstva, eno i gastro ponude (kvalitetna kuhi-nja od sezonskih i lokalnih namirnica i podizanje kvali-tete i načina prezentacije lokalnih vina) i gostu ponuditi “kulturu s pomakom” – inovativna kulturna događanja čiji je temelj tradicija prikazana na novi način.

kONCEPCIjA tuRIstIčkOG RAZvOjA OPĆINE kRIÝ 2015.–2020.

6. RAZvOjNA NAčELAPoŢeljan turistički razvoj Općine KriŢ podrazumi-

jeva upravljanje njegovim ukupnim resursima na način koji će pridonijeti dugoročno odrŢivom razvoju i blago-stanju lokalne zajednice. Rukovodeći se razvojnim na-čelima hrvatskog turizma, kako su definirani u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., kao i Planom ukupnog razvoja Općine KriŢ, moguće je po-staviti sljedeća načela na kojima se temelji dugoročan razvoj turizma u općini:

Partnerstvo – polazeći od činjenice da je turistički proizvod “agregat” sadrŢaja i usluga u ingerenciji većeg broja različitih dionika (institucije, udruge, poduzet-nici), konkurentnost turizma nuŢno podrazumijeva umreŢavanje i stalnu komunikaciju svih dionika i surad-nju javnog i privatnog sektora, gospodarstva, javne uprave i civilnog društva. Partnerski odnosi svih dionika u općini jedan je od principa na kojima se temelji njen turistički razvoj.


U ovoj, početnoj fazi razvoja turizma, vaŢno je ra-zvijati i vertikalno partnerstvo između jedinice lokalne samouprave, Ţupanije i drŢave, te vertikalno partner-stvo između Turističke zajednice KriŢ, Turističke zajed-nice Ýupanije, Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice.

Osjećaj za mjesto – jedan od osnovnih motiva suvremenog turista je osjetiti “atmosferu mjesta”, pa je očuvanje atmosfere malog mjesta, spoja ruralnih i urba-nih elemenata koje KriŢ posjeduje, u samoj biti njegove turističke konkurentnosti.

Ekološka odgovornost – polazeći od činjenice da je očuvanje prirodnih resursa temeljna vrijednost suvre-menog društva, da se turistička ponuda KriŢa temelji na očuvanom krajoliku i netaknutoj prirodi, te da je eko-loška osjetljivost bitan faktor ukupne atraktivnosti tu-rističkih destinacija, “zelena orijentacija” u odnosu prema korištenju i upravljanju prostorom, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima vaŢan je faktor konkurentnosti Općine KriŢ na turističkom trŢištu. U tom je smislu, ekološka odgovornost jedno od temelj-nih načela razvoja Općine KriŢ kao turističke destina-cije.

Inovativnost – čak i kad bismo Ţeljeli zanemariti orijentaciju EU ka “pametnom” razvoju gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama, trenutna gospo-darska i financijska situacija, nedostatak “stvarnih” atrakcija (dvorci, terme, zabavni parkovi i slično) kao i činjenica da se okruŢenje puno brŢe turistički razvija od Općine KriŢ, ne ostavlja drugu mogućnost, nego inova-tivnost u raznim oblicima turističke ponude i sposob-nost generiranja kreativnog turističkog sadrŢaja pretvo-riti u svoju kompetitivnu prednost na trŢištu. Od ničega stvoriti nešto, i to po mogućnosti s malo novca, je nuŢno načelo turističkog razvoja općine KriŢ.

kultura kvalitete – nesmiljena konkurencija je stvarnost turističkog trŢišta. Konkurencija nam nameće kvalitetu kao uvjet da se probijemo na trŢište, osvojimo svoje mjesto i trajno ga zadrŢimo. Poticanje svih dionika da pruŢe najkvalitetniji mogući turistički sadrŢaj i uslugu, uvjet je uspješnog poslovanja i opstanka.

Bez obzira na to kakav organizacioni oblik odlu-čimo primijeniti u razvoju turizma, subjekt koji pre-uzme na sebe ulogu organizatora i koordinatora (turi-stička zajednica, vanjski suradnik ili štogod treće) mora poticati sve dionike na stalnu edukaciju, mijenjanje i osiguranje kvalitete.

Deklariranje Općine KriŢ kao destinacije kvalitet-nog turističkog sadrŢaja i izvrsnih ugostiteljskih, kultur-nih i turističkih usluga mora biti princip poslovanja.

Ako u rukovođenju turističkim razvojem Općine kriŢ bude primijenjeno ovih 5 osnovnih načela, to će osigurati kontinuirani razvoj i dugoročnu odrŢivost turizma kao gospodarskog sektora.

7. vIZIjA 2020.

Vizija turističke destinacije slika je Ţeljene buduć-nosti sagledavane na dugi rok koja svim uključenim di-onicima nudi zajednički smjer za upravljanje turističkim razvojem.

Krenuli smo od vizije koja je oblikovana u Planu ukupnog razvoja Općine KriŢ:

“NAŠA VIZIJA ZA 2017.2017. godine Općina će biti centar razvoja rural-

nog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, s doma-ćim i stranim poduzećima s velikim udjelom novo-do-dane vrijednosti. Te će tvrtke zapošljavati veliki broj obrazovanih u poboljšanim općinskim i Ţupanijskim obrazovnim institucijama. Općina će biti poznata po turističkim vrijednostima i ponudi, čistom okolišu, komercijalnoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji se u 2017. prodaju širom Europske Unije. Ýivotni standard stanovništva Općine će se po-boljšati do 2017. i pribliŢiti europskom prosjeku. Općina će također biti poznata po svojim nastojanjima da zaštiti okoliš i koristi prirodne resurse Općine na pravilan i odrŢiv način. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajednič-kih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.”

Zatim, uzimajući u obzir na prethodnim stranicama iznesenu analizu sadašnjeg stanja, identificirane pred-nosti, snage i slabosti, rukovodeći se postavljenim ra-zvojnim načelima, viziju razvoja Općine KriŢ kao turi-stičke destinacije oblikovali smo kao što slijedi:

Općina kriŢ je kreativna, dinamična i sadrŢajna destinacija, koja svojom atmosferom, ljupkom okoli-com i kvalitetom ponude privlači različite segmente posjetitelja. slatka tradicija, adrenalin, povijest, kul-tura i gastronomija spojeni su u uzbudljivi i neočeki-vani kolaŢ privlačan tranzitnim gostima, izletnicima, vikendašima ili višednevnim turistima.

Vizija Općine KriŢ kao turističke destinacije detalj-nije se razrađuje i vizualizira kroz “Koncepciju turistič-kog razvoja” (Poglavlje 9).

VaŢno je napomenuti da je vizija podloŢna promje-nama, doradi i prilagodbi novim ciljevima kroz vrijeme, kao i svi ostali segmenti strateškog planiranja. Iz tog ra-zloga pozivamo naručitelja da ne odustane od obliko-vanja vizije, da je promišlja i mijenja kroz godine pred nama kako se neki ciljevi budu ostvarivali, a drugi otpa-dali kao nevaŢni ili neprovedivi.

8. stRAtEškI CILjEvI RAZvOjA tuRIZmADa bismo realizirali viziju koju smo oblikovali; Općina kriŢ je kreativna, dinamična i sadrŢajna

destinacija, koja svojom atmosferom, ljupkom okoli-com i kvalitetom ponude privlači različite segmente posjetitelja. slatka tradicija, adrenalin, povijest, kul-tura i gastronomija spojeni su u uzbudljivi i neočeki-vani kolaŢ privlačan tranzitnim gostima, izletnicima, vikendašima ili višednevnim turistima.

Potrebno je destinaciju oblikovati u suradnji sa svim dionicima i učiniti je prepoznatljivom na trŢištu, u početku privući putnike u tranzitu po autocesti i izlet-nike, a zatim nastaviti s razvojem prema vikend ponudi i višednevnom boravku.

krovni cilj: Oblikovati destinaciju i učiniti je pre-poznatljivom

Podcilj 1. – privući goste u tranzitu po autocesti, na godišnjoj razini 15.000 dolazaka

Podcilj 2. – privući izletnike – jednodnevna turi-stički motivirana putovanja, na godišnjoj razini 5.000 dolazaka

Podcilj 3. – privući vikend goste – produljiti bora-vak izletnika generiranjem nove ponude i/ili

– osvojiti segment vikend aranŢmana – na godiš-njoj razini 500 noćenja.


Navedeni kvantificirani podciljevi podrazumijevaju prvu godinu rada (2015.) i povećanje u dolascima i noćenjima po stopi od 3–5 % godišnje, što je prosječna stopa rasta očekivana u turizmu.

Predviđena potrošnja u euro/dolazak.

ugostiteljstvo suven. potrošnja noćenje ukupno

Tranzitni dolasci 5,00 2,50 0 7,50

Jednodnevni dolasci 15,00 2,50 0 17,50

Vikend dolasci 35,00 5,00 35,00 75,00

Očekivani gospodarski prihod u prvoj godini izno-sio bi 237.500 eura ili 1.781.250 kuna.

Ovakav rezultat potvrdio bi uspješnost strateškog plana.

Ovakvu staru fotografiju, koja prikazuje zavoj ispod parka u KriŢu, moŢemo pretvoriti u atraktivnu turističku tablu, koja kombinira sadašnji i stari izgled lokacije. Autor fotomontaŢe je Dario Luka Nikšić.

9. ObLIkOvANjE DEstINACIjE

9.1. brend koncept i Ţeljeni imidŢ

Rukovodeći se postavljenim ciljevima razvoja tu-rizma, potrebno je izgraditi destinacijski brend, koji će biti suvremen, marketinški zanimljiv i prihvatljiv cijeloj zajednici i modernom gostu.

Destinacijski brend je iskaz identiteta mjesta. On u sebi treba ujediniti lokalni karakter mjesta, sliku koju domaćini imaju o sebi, najvaŢnija obiljeŢja destinacije koja se nude gostu i doŢivljaj koji gostu obećavamo da će imati na destinaciji.

Brendiranje je ključni alat u diferencijaciji i stvara-nju trŢišne prepoznatljivosti destinacije. Ono što brend obećava kroz marketinški nastup, mora biti ispu-njeno dolaskom na destinaciju.

S obzirom na definiranu viziju i strateške ciljeve, Općina KriŢ bi trebala paralelno graditi 2 snaŢna brenda, koji bi bili povezani u imidŢ ljupkog malog mjesta koje u predahu od sportsko-adrenalinskih atrak-cija nudi kulturu, povijest, slatke delicije, tradicionalnu gastronomiju i dobra vina.

brend “sport-adrenalin” bio bi usmjeren na nase-lja izvan središta mjesta; konjički sport u Johovcu, pa-int-ball i lov u Prnjarovcu, moto-cross u Šušnjarima, ri-bolov u Vezišću i nordijsko hodanje, tracking i brdski biciklizam po cijeloj okolici.

brend “slatko središte Zagrebačke Ţupanije” trebalo bi usmjeriti na centar mjesta i tradiciju pečenja kolača, dvije “slatke” manifestacije i poboljšanu sva-kodnevnu ponudu kolača, te to povezati s Milkom Trni-nom, kulturnom tradicijom, galerijom, etno-zbirkama i kvalitetnom ugostiteljskom ponudom.

Pri tome se treba fokusirati na “odmaknuti” pristup kulturi i tradiciji.

Bolje je ponuditi radionicu na kojoj mladi, neafir-mirani rock bendovi prerađuju tradicionalne narodne napjeve i pretvaraju ih u rock skladbe, pa nakon toga organizirati koncert, nego pozvati dva KUD-a iz okolice da odrŢe tradicionalni koncert. Prvi će događaj svojom originalnošću i neuobičajenim pristupom zainteresirati medije i mladu publiku, drugi će proteći kao jedan u nizu sličnih događaja koji se ni ne primjećuju, i dovode nam 50 ljudi iz okolice.

Potrebno je naglasiti da kulturu, tradiciju, “eno-gastro-etno”, folklor, baštinu i ruralno, danas na turistič-kom trŢištu nude svi. U moru takve ponude, a u situaciji kad se Općina KriŢ “kasno probudila” za turizam, teško će se istom ili sličnom ponudom izdvojiti iz gomile, i privući sebi goste. Puno je produktivnije stvoriti sebi brend koji druga mala mjesta nemaju, pa uz njega po-vezati ono što, objektivno, imaju svi, a i KriŢ bi Ţelio prodati.

Slijepo kopiranje već “isfurane” ponude ne moŢe privući gosta kojeg Ţelimo – onog koji je spreman doći upravo k nama i ostaviti nam nešto svog teško zarađe-nog novca.

Viteški turniri, izloŢbe tradicijskih jela, natjecanja u kuhanju gulaša, smotre folklora i berbe groŢđa, klasični koncerti i izloŢbe amaterskog stvaralaštva događaju se u okolini već godinama, i zbog duge tradicije i velikog iskustva već su prepoznati na trŢištu. Uzalud je gubiti vrijeme kopirajući takva događanja.

Ovakav način osigurat će pristup širem trŢištu i ve-ćem broju trŢišnih niša.

Da bi brend uspješno komunicirali na trŢištu, po-trebno je oblikovati slogan i vizual (znak).

Brend treba neprestano komunicirati i pribliŢavati gostu, kroz medije, PR objave, elektronske biltene, druš- tvene mreŢe itd. Također treba biti prisutan u oblikova-nju ponude, načinu na koji gost moŢe planirati svoj


dolazak, u načinu prezentacije ponude putem agencija. Nakon što je gost napustio destinaciju, njegovo sjećanje treba njegovati stalnom komunikacijom i podsjećanjem na doŢivljaj i osjećaj koji je na destinaciji imao.

Općina KriŢ sebi treba stvoriti imidŢ “odmaknu-tog” i Ţivotnog malog mjesta, koji svoju kulturu i tradiciju propituje i prezentira na uvijek novi način, a posjetiteljima nudi dobre kolače, pregršt dobre zabave i adrenalina. Ključne riječi koje trebaju gosta asocirati na KriŢ su – iznenađenje, zabava, inspiracija, kreativnost, inovativnost, slatko, ugoda, zeleno, po mjeri čovjeka.

U izgradnji turističkog imidŢa, vaŢno je imati na umu da gosti doduše putuju zbog sebe i svojih interesa, ali se Ţele osjećati dobrodošli u zajednici u koju dolaze, vole domaćine koji su na usluzi i spremni pomoći. Iz tog razloga, čitava zajednica koja se odluči razvijati tu-rizam kao svoju stratešku gospodarsku granu, treba ci-jelo vrijeme izraŢavati dobrodošlicu i stajati na usluzi gostu; ne zovu Amerikanci turizam uzalud – hospitality business (hospitality = gostoljubivost).

Gosti putuju s namjerom da doŢive nešto ugodno – natmurene konobarice, neuređeno okruŢje, stanov-nici koji prolaze natmurenih lica, ne znaju ništa o turi-stičkoj ponudi svog mjesta i ruŢno pričaju o svojoj za-jednici govore samo jedno – da su turistički djelatnici lagali u svom marketinškom nastupu i predstavljanju ponude, obećavajući mjesto gdje se gost moŢe osjećati ugodno.

Turistički djelatnici sve više govore o potrebi stvara-nja kulturološke mreŢe na destinaciji – cijela zajednica povezano i jedinstveno, svakodnevno Ţivi brend i imidŢ svog mjesta i komunicira ga svojim svakodnevnim po-našanjem prema gostu.

Dobar primjer kulturološke mreŢe ograničenog vremenskog trajanja je manifestacija “Bučijada” u Iva-nić-Gradu. U razdoblju neposredno prije i za vrijeme trajanja Bučijade cijeli grad je u temi buče. Javni pro-stori su ukrašeni na tu temu, izlozi uređeni bučama, stanovnici obučeni u kostime buča, sve udruge, gospo-darski subjekti, ugostitelj i hotelijeri urede svoje objekte

na istu temu, imaju štandove na manifestaciji, ugosti-teljska i restoranska ponuda je na temu jela od buče, organiziraju se okrugli stolovi na istu temu i cijeli grad Ţivi u ritmu Bučijade. Kad bi se takvo ponašanje prote-glo na cijelu godinu i Ivanić-Grad postao “bučograd” cijele godine, a posjetitelji ga prepoznavali kao grad buča, onda bi to bila trajna kulturološka mreŢa.

Uz imidŢ Ţivotnog malog mjesta svakako treba ve-zati i druŢenje (pobratimstvo/mjesta prijatelji) s malim mjestima širom Europe.

Mjesta prijatelji međusobno se posjećuju, zajedno razvijaju projekte, razmjenjuju iskustva u bavljenju tu-rizmom i jedna od drugih preuzimaju “dobru praksu”.

PronalaŢenju takvih mjesta – prijatelja pomoglo bi članstvo Općine KriŢ u Europskom vijeću za sela i male gradove (http://www.ecovast.hr/, http://www.ecovast.org/).

Također je potrebno stvoriti atmosferu uređenog, zelenog, sadrŢajnog, gostoljubivog i pješacima orijenti-ranog mjesta, koje pruŢa ugodu boravka. Ovakav pri-stup ne izdvaja Općinu KriŢ od drugih sličnih mjesta, ali posjetitelju je ugodan i privlačan, pa predstavlja dodatni određujući faktor.

Posljednji, ali vrlo značajan faktor u izgradnji imidŢa je – osigurati gostu lak i jednostavan pristup in-formacijama u trenutku njegovog dolaska na destina-ciju. Uzalud je izvrsna ponuda ako gost koji se kod kuće nije pripremio, a dolazi bez agencije, ne moŢe dobiti informacije potrebne za ugodan boravak i neza-boravno iskustvo na licu mjesta, na destinaciji.

Info punkt, Kriška kuća, turistički info-centar, kako god ga zvali, potrebno ga je organizirati, jer mora po-stojati mjesto gdje se gost moŢe obratiti za informacije, prospekte, prijedloge što raditi na destinaciji i slično.

Na kraju, brend i imidŢ trebao bi slijediti i lako pamtljiv slogan destinacije, iskomuniciran unutar zajednice i prihvaćen od svih dionika.

PredlaŢemo: “ Jedan dan u KriŢu nije dovoljan” i “Dođite na jedan dan, poŢeljet ćete više”

9.2 marketinška koncepcija

9.2.1. Ciljna geografska trŢišta i potrošački segmentiS obzirom na potpunu neprepoznatljivost destinacije u ovom trenutku, preveliko zemljopisno širenje u samim

počecima razvoja bilo bi kontraproduktivno. TrŢište treba širiti u koncentričnim krugovima, polazeći od najbliŢeg, Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije prema udaljenijim trŢištima.

Kako bi marketinške aktivnosti bile što uspješnije, ciljano trŢište dodatno je podijeljeno prema demografskim i interesnim značajkama.

U najvišem su prioritetu oni trŢišni segmenti od kojih najviše očekujemo, kako je to prikazano u tablici ispod.Prikazana tablica moŢe se iščitati i u odnosu na vremenski period na koji se strategija odnosi. U prvoj godine

strategije fokus je na trŢnim segmentima koji su u najvišem prioritetu, pred kraj strateškog razdoblja fokus usmjera-vamo na trŢne segmente srednjeg prioriteta.

CILjANA tRÝIštA PRIORItEt

najviši visoki srednji

zemljopisno ZagrebZagrebačka Ţupanija

Ostatak HrvatskeSlovenija

NjemačkaAustrijaNizozemska


CILjANA tRÝIštA PRIORItEt

demografski Zrela dob (40–65)Mladi parovi (25–35)

Studenti (18–24)Treća dob (+65)

Obitelji s malom djecomŠkolska djeca (7–17)

interesno JednodnevniTranziteri

Adrenalinci/sportašiKulturnjaciInvalidne osobe

Gastro/eno

Kako bismo pojasnili ovaj pristup, donosimo primjer:Strateški podcilj 1 – privući goste u tranzitu autocestom.U prvoj godini ćemo najveću marketinšku aktivnost usmjeriti na trŢište Grada Zagreba i goste koji putuju u

smjeru Lipovca ili se vraćaju u grad.Ciljna skupina su gosti zrele dobi. Nudimo im predah uz kavu i kolač i “blic” upoznavanje KriŢa. (Brend “slatko

središte Zagrebačke Ţupanije”).Upotrebljavamo sve marketinške kanale navedene niŢe, aktivnost organiziramo u kampanjama različitog traja-

nja.Istovremeno, isti proizvod nudimo i ciljnim skupinama visokog i srednjeg prioriteta ali je marketinška aktivnost

prema njima srednja do slaba.Opis ciljnih skupina po zemljopisnim karakteristikama:

Grad Zagreb – imaju stalno prebivalište u Zagrebu– studiraju u Zagrebu– djelatnici veleposlanstava i konzulata– doputovali su u Zagreb kao turisti.

Zagrebačka Ţupanija – imaju stalno prebivalište u Zagrebačkoj Ţupaniji– studiraju u Zagrebačkoj Ţupaniji– doputovali su i borave u Ţupaniji kao gosti

Ostatak Hrvatske – stalni stanovnici– doputovali su i borave kao gosti na drugoj destinaciji, ali im se dodatno nudi mogućnost posjeta Općini KriŢ (izlet)

Slovenija – građani Slovenije– ljubitelji sporta koji primarno dolaze zbog bavljenja tim sportom u KriŢ

NjemačkaAustrijaNizozemska

– građani navedenih zemalja na proputovanju autocestom na druge destinacije– ljubitelji sporta koji primarno dolaze zbog bavljenja tim sportom u KriŢ

Opis ciljnih skupina po demografskim i interesnim karakteristikama

Zrela dob (40–65) – Radno aktivni, zdravi, u snazi, djeca napustila dom.– RaspolaŢu slobodnim prihodom i vremenom.– Putuju tijekom cijele godine, izbjegavajući školske praznike.– Ýele ponovno učiniti nešto za sebe, u smislu novog iskustva, zdravlja ili hobija.– Obilaze “sve” atrakcije, zanima ih kultura, gastronomija, posjećuju restorane, vole kupovati, odsjedaju u dobrim, ili “šarmantnim” hotelima “s duhom”.– VaŢne su preporuke, “priče” u specijaliziranim časopisima.– Koriste internet za informiranje, rijetko kupuju on-line.– Planiraju unaprijed.

Mladi parovi (25–35) – Mladi poduzetnici ili profesionalci, posvećeni karijeri, viši raspoloŢiv prihod, malo slobodnog vremena.– Putuju tijekom cijele godine, preteŢito na kratka putovanja u bliŢe, lako dostupne destinacije.– Putovanje je nagrada za naporan rad. VaŢno je neko “posebno” iskustvo.– VaŢna je viša kvaliteta i “posebnost” smještaja i restorana.– Vole kupovati.– Informiraju se na Internetu, iz life-style časopisa, iz preporuka prijatelja.– Aktivni na društvenim mreŢama.

Studenti (18–24) – Putuju radi obrazovanja i obilaŢenja atraktivnih destinacija preteŢito tijekom ljeta.– Financijska sredstva su ograničena.– Mobilni, aktivni, skloni adrenalinu i sportu– VaŢno je mnoštvo sadrŢaja.– TraŢe prihvatljiv smještaj (npr. hosteli, kampovi, “privatni” smještaj) nezahtjevni u pogledu gastronomije– Informiraju se na internetu, vaŢne su preporuke na društvenim mreŢama– VaŢno – wi-fi.


Treća dob(+ 65)

– Pojedinci u mirovini, raspolaŢu vremenom i novcem za putovanja. Putuju u proljeće i ranu jesen, izbjegavaju školske praznike.– Često putuju u organiziranim grupama. Bitna je raspoloŢivost zdravstvene skrbi.– Biraju mirnija mjesta. Zainteresirani su podrobno razgledati sve što destinacija nudi.– Zanima ih i neka dodatna aktivnost poput radionica o ljekovitom bilju, lončarstva i slično.– Preferiraju ugodne hotele, jednostavnije restorane.– Informiraju se na temelju preporuka ili iz vlastitog ranijeg iskustva.

Mlade obitelji s djecom

– Slobodno vrijeme i raspoloŢiv prihod su ograničeni.– Putuju za ljetnih praznika.– TraŢe atrakcije za cijelu obitelj, ali zadovoljstvo djece dominira pri izboru destinacije.– U odabiru smještaja i ugostiteljskih usluga vaŢna je vrijednost za novac.– VaŢna im je sigurnost djece na destinaciji– Informiraju se na Internetu, iz novina i časopisa. Vrlo vaŢne su preporuke obitelji i prijatelja.– Vjerni su “provjerenim” destinacijama.

Školska djeca(7–17)

– Putuju dijelom organizirano (škole, dječja društva) ili individualno (pojedinačni dolasci) početkom i krajem školske godine ili tijekom ljetnih praznika.– Izuzetno je vaŢna sigurnost destinacije, zanimljivi i aktivni sadrŢaji za djecu.– Zadovoljavaju ih jednostavni smještajni i ugostiteljski kapaciteti.– Škole i/ili dječja društva informiraju se na temelju direktnih kontakata i provjera lokacija, a roditelji na temelju preporuka.– Vjerni su “provjerenim” destinacijama.

Jednodnevni posjetitelji

– Jednodnevni posjetitelji dijelom trebaju biti gosti Zagreba, kojima je ponuđeno da posjete Općinu KriŢ– VaŢna je mogućnost “brzog” razgleda– Ponekad dolaze u grupi/autobus, ponekad individualno– Atrakcija treba biti nekoliko– Ponekad dolaze zbog manifestacije, ali Ţele vidjeti još nešto– Zainteresirani za dodatnu ponudu u tipu radionice, kušaonice vina, sira– Jednostavna, ali autentična i lokalna ugostiteljska ponuda,– Ako dolaze vlastitim autom – vaŢna mogućnost parkiranja– Vole kupovati lokalne proizvode, nisu nuŢni suveniri– Informiraju se preko organizatora putovanja, preporuke, mediji i Internet.

Tranziteri – Posjetitelji auto-cestom na proputovanju ka drugim destinacijama koje je moguće zaustaviti i skrenuti na kraći boravak.– Ovo mogu biti i vlasnici kampera koji skreću u mjesto na noćenje– VaŢni su mogućnost parkiranja, “brzog” razgleda i jednostavna, ali autentična i lokalna ugostiteljska ponuda.– Usputni boravci planiraju se unaprijed te su stoga izuzetno vaŢne informacije autoklubova i nacionalnih turističkih organizacija dostupne pri planiranju.

Kulturnjaci – Iznadprosječno obrazovani, cijene autentičnost, motivirani obilaskom znamenitosti, kulturnim događanjima, istraŢivanjem lokalne kuhinje i vina.– Putuju cijele godine, ako je moguće izbjegavaju školske praznike. VaŢan im je kvalitetan smještaj, iako su “osobnost” i “šarm” vaŢniji od zvjezdica.– Informiraju se na temelju preporuka, iz putopisnog tiska.– Internet je vaŢan izvor dodatnih informacija.– Unaprijed istraŢuju destinaciju i planiraju putovanje.

Adrenalinci/sportaši – Individualni rekreativci, sportaši, klubovi i društva, ili zainteresirani za nova iskustva i adrenalinske sportove, kao što su paint-ball, moto-cross, off-road, kajakarenje i slično– Motivirani fizičkom aktivnosti i/ili atraktivnosti posebno prirodnog okoliša.– Dolaze individualno ili u manjim grupama– Nisu zahtjevni, preferirajući udobne, manje hotele, pansione ili kampove,– dobru (domaću) hranu.– Vrlo je vaŢan siguran smještaj opreme.– Nezainteresirani za ostatak atrakcija na destinaciji– Informiraju se na temelju preporuka prijatelja i klubova, direktnim kontaktima.

Invalidne osobe – Obično dolaze grupno, sa svojim udrugama– Preferiraju lijepi dio godine– Ýele razgledati destinaciju, ali imati i ponudu dodatnih aktivnosti– Kod prilagođenih destinacija rado ostaju više dana– Kod smještaja nisu vaŢne zvjezdice nego prilagođenost smještaja– Informiraju se na internetu i dolaze u osobnu provjeru– Zbog jako male ponude destinacija prilagođenih invalidnim osobama oni su vjerni gosti.

Gastro-eno turisti – Cilj dolaska je upoznavanje gastro tradicije ili vinske ceste i kušanje vina– Dolaze grupno– VaŢna je mogućnost “brzog” razgleda ostatka destinacije, jer im to nije primarno– Jednostavna, ali autentična i lokalna ugostiteljska ponuda,– Vole kupovati lokalne proizvode, nisu nuŢni suveniri– Informiraju se preko organizatora putovanja, preporuke, mediji i Internet.


9.2.2. marketinški kanaliKako dospjeti do ciljanog segmenta trŢišta? Po-

trebno je pronaći mjeru između tradicionalnih metoda marketinga i inovativnih tehnika kojima se ipak svi ne sluŢe.

S obzirom na neprepoznatljivost općine i njene turističke ponude, koristiti što više raznih kanala:

Tiskani mediji – nacionalne dnevne novine, revija HAK-a, revije koje za svoje članove izdaju ÖAMTC i ARBÖ (Austrija), ADAC (Njemačka) i ANWB (Nizozem-ska).

TV – javna televizija, lokalne TV postaje (Jabuka i MreŢa i dr.).

Radio – nacionalni javni kanal (Prvi ili Drugi pro-gram, Sljeme) i odabrati najslušaniju postaju u Zagrebu (Antena).

Tiskani promo materijali – osim vlastitih, “ući” na tiskane materijale Turističke zajednice Zagrebačke Ţu-panije i Hrvatske turističke zajednice.

Sajmovi – svi sajmovi koje organizira Turistička za-jednica Zagrebačke Ţupanije i Hrvatska turistička za-jednica, odlasci koji se organiziraju u zemlji i inozem-stvu.

WEB – web stranica, FB stranica, you-tube kanal, google adds.

Billboard ploče – paŢljivim izborom lokacija i vre-menom prikazivanja nastojati doprijeti do ciljanih sku-pina.

Direktan marketing – pisma sportskim udrugama, udrugama invalida, umirovljenika, poduzetnika...

Suradnja s turističkim agencijama – organizirati obilazak i prezentaciju destinacije bar dva puta godiš-nje za vlasnike i djelatnike, banneri agencija na web stranici TZ KriŢ.

Suradnja s drugim Turističkim zajednicama – krei-rati komplementarnu ponudu njihovoj, i nuditi je istom ciljanom segmentu.

Ponuđači turističkih usluga, njihove web stranice – uploadati jednostavan pregled turističke ponude Op-ćine KriŢ.

Turistički informativni centar (TIC), Grada Zagreba – svakako dogovoriti suradnju na način kompletne promocije destinacije gostima Zagreba.

Turistički web portaliRazno – flash mob, prezentacije ponude na trgo-

vima i slično.Pri korištenju svih navedenih kanala, na umu treba

imati ciljane trŢne segmente za koje se Općina KriŢ odlučila, pa odabirati vrijeme emitiranja, vrste pro-grama i emisije koje dopiru upravo do odabranih ciljnih skupina, kako bi se optimalno utrošio budŢet namije-njen marketingu.

Također treba voditi računa da izgled i sadrŢaj svih materijala, korištene boje i znakovi budu jednoznačni. Da bi se to postiglo potrebno je izraditi Mapu grafičkih standarda.

Za postizanje optimalnog efekta promocije i kvali-tetan nastup na trŢištu, slijediti korake:

– Izraditi kvalitetan komplet klasičnih promo ma-terijala – brošura, letak, mapa mjesta, jednostavni vodič kroz općinu

– Izraditi kvalitetnu web stranicu Turističke zajed-nice, s atraktivnim, velikim fotografijama i kratkim in-formativnim tekstovima. Na stranici trebaju biti svi promo materijali za “skidanje”, sve potrebne informa-

cije i upute, a sadrŢaj stranice treba dijeliti na strani-cama LAG-a, Ţupanije, općine i TZ Zagrebačke Ţupa-nije. Posvetiti pozornost SE optimizaciji stranice, kao i mogućnosti praćenja stranice na “pametnim telefo-nima”. Stranica treba komunicirati s korisnicima i “lo-viti” njihove podatke.

– Otvoriti you tube kanal s kratkim promo filmo-vima, ne duŢim od 2 minute.

– Otvoriti FB stanicu (Twitter i slično), komunicirati s posjetiteljima stranice, privlačiti buduće goste, organi-zirati nagradne igre.

– Iskoristiti mogućnosti oglašavanja na web stranici TZ Zagrebačke Ţupanije i HTZ, aŢurno promovirati sve događaje na navedenim stanicama.

– Organizirati studijske dolaske za turističke djelat-nike, vlasnike turističkih agencija i novinare u Općinu KriŢ, kako bi im se predstavila destinacija.

Primjer: Vukovarsko-srijemska Ţupanija stalno or-ganizira sličnu aktivnost kako bi povećala prepoznatlji-vost svojih destinacija.

(http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/aktualno/novosti/studijsko-putovanje-brodom-%E2%80%9 Edanubius%E2%80%9C-9-i-10-rujna-2014,299.html)

Neprestano producirati nove sadrŢaje na novi na-čin, i producirati je novim segmentima trŢišta.

Koristiti “gerilla” marketing.Koristiti svaku mogućnost javnog nastupa za pro-

mociju Općine KriŢ. Bez obzira je li riječ o nastupu općinskog načelnika u informativnoj emisiji na TV ili odlasku nekog člana Općinskog vijeća na sluŢbeni put, baš svaka prigoda treba se koristiti za prezentaciju Op-ćine KriŢ i njene turističke ponude, dijeljenje promo materijala i pozivanje na dolazak i boravak.

svaki član Općinskog vijeća, svaki djelatnik Op-ćinske uprave i svi građani općine trebaju u svako doba na raspolaganju imati komplet promo materi-jala koji će moći uzeti i dijeliti na svojim putovanjima.

Cijela zajednica treba biti upoznata sa turističkom vizijom i sloganima Općine KriŢ, i sloŢno ih treba ko-municirati baš sa svima.

9.3. turistički proizvod (turistička ponuda)

Dva grafikona na sljedećim stranicama jednostavno prikazuju trenutno stanje i Ţeljeno stanje u pogledu tu-rističke ponude koja proizlazi iz turističke resursne osnove Općine KriŢ (za resursnu osnovu vidi poglavlje 2.2 i 2.3). Grafikoni su rezultat sastanaka s dionicima i terenskog rada, a prikazuju situaciju koju smo zatekli na terenu, kao i ono što su dionici u razgovoru i na vođenim radionicama iznijeli o svojim budućim plano-vima glede bavljenja turizmom.

Glavne karaktreristike turističkog proizvoda koji će Općina KriŢ ponuditi na trŢištu:

– Traje 365 dana u godini– Uključuje sve zainteresirane dionike, potiče nji-

hovu suradnju– Potiče suradnju u širem okruŢenju– Bazira se na kvalitetnoj, ekološki prihvatljivoj,

odrŢivoj ponudi– Omogućuje novo zapošljavanje– Potiče razvoj drugih grana gospodarstva (poljo-

privrede, malog obrta).


U ocjeni i odabiru atrakcija iz poglavlja 2.2. kao i projekata koji će se uvrstiti u turistički proizvod Općine KriŢ, rukovodili smo se sljedećim kriterijima:

– Potencijal privlačenja gostiju– Potencijal otvaranja novih radnih mjesta– Potencijal rasta atrakcije– Potencijal uključivanja većeg broja novih dionika

u projekt– Kvaliteta međusobne suradnje dionika uključe-

nih u rad kao i kvaliteta suradnje s Turističkom zajedni-com

– Financijska korist za cijelu zajednicu– Mogućnost privlačenja sredstava za razvoj pro-

jekta iz vanjskih izvora– Visina sredstava potrebnih za pokretanje pro-

jekta– Vrijeme potrebno da se projekt počne turistički

eksploatirati.

Turistički proizvod u početnoj fazi razvoja, treba oblikovati kroz projekte kako slijedi:

Naziv projekta tura po kriŢu “Povijest kriŢa pod Obedom”

Opis Tura počinje ispred groblja u naselju KriŢ, prezentacija kratke povijesti naselja, pokazuje kapelu sv. Barbare, zatim ostatke pravoslavnog groblja i pogled prema Moslavačkoj gori. Nastavlja se Zagrebačkom ulicom prema centru naselja KriŢ, uz podatke o tome kako je ulica nekad izgledala, i čime su se ljudi bavili. Nastavlja do kapele Sv. Jovana, i daje podatke o prisustvu pravoslavnih vjernika na području Općine, i podatke o kapeli. Ide do crkve Uznesenja Sv. KriŢa, daje podatke o crkvi, parku, i Spomeniku palim borcima i Ţrtvama fašizma. Šetnja kroz park do zgrade Amaterskog kazališta Josip Badalić – razgled etno zbirke, uz kratku povijest zgrade i drugih zgrada koje su se na tom mjestu nalazile, ali su srušene. Ova skraćena tura traje najviše do jedan sat. U proširenoj varijanti uključuje i razgled zbirke Milke Trnine i Josipa Badalića, posjet etno-kući udruge Riznica Moslavine i traje 3 sata.Tura završava u nekom od ugostiteljskih objekata na “kriškoj kavici” i kolaču.Trenutno su zbirke neuređene, nisu katalogizirane, i nisu pod zaštitom Ministarstva kulture, što treba urediti.– Educirati najmanje 2 vodiča– Izraditi turističku brošuru o turi

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaStvaranje osnove za zavičajni muzejUređenje zbirki i prostora za izlaganje zbirkiPovećanje prihoda Amaterskog kazališta Josip BadalićPovećanje prihoda knjiŢnicePovećanje ugostiteljskog prihodaPovećanje prihoda Turističke zajednice Općine KriŢ

VaŢnost Najviša, neophodnoNositelj TZ Općine KriŢOstali dionici Amatersko kazalište J. Badalić, Riznica Moslavine, KnjiŢnica i čitaonica KriŢRealizacija projekta

2015., kontinuirano poboljšavati i proširivati

Naziv projekta tura po općini “Od Rimljana do danas”

Opis Tura počinje na Sipčini, uz kratak prikaz poloŢaja lokaliteta u Rimsko vrijeme, nastavlja se kroz Vezišće uz priču o Milki Trnini, Park u Novoselcu i povijest pilane “Našička”, posjet zbirci starih traktora Mlina Kapš i kupnji posebnih pakiranja brašna. Nastavlja se ispred groblja u KriŢu i dalje teče kao tura “Povijest KriŢa pod Obedom”. Trajanje je najmanje 3–4 sata.Tura završava u nekom od ugostiteljskih objekata na “kriškoj kavici” i kolaču.Trenutno su zbirke neuređene, nisu katalogizirane, i nisu pod zaštitom Ministarstva kulture, što treba urediti.– Educirati najmanje 2 vodiča– Izraditi turističku brošuru o turi

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaStvaranje osnove za zavičajni muzejUređenje zbirki i prostora za izlaganje zbirkiPovećanje prihoda Amaterskog kazališta J. BadalićPovećanje prihoda KnjiŢnicePovećanje ugostiteljskog prihodaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda Mlin Kapš

VaŢnost najviša, neophodnoNositelj TZ Općine KriŢOstali dionici Amatersko kazalište J. Badalić, Riznica Moslavine, KnjiŢnica i čitaonica KriŢ, MO Vezišće, MO Okešinec, Mlin KapšRealizacija projekta



Naziv projekta tura po općini “Od voćnjaka do voćnjaka”

Opis Tura počinje ili na jednom od gospodarstava koje se bavi proizvodnjom voća ili u centru KriŢa. Gosti saznaju ukratko o povijesti KriŢa, ali naglasak je na posjetu voćnjacima.U turu se uključuju svi zainteresirani OPG-i koji se bave uzgojem voća, bez obzira na vrstu voća.Tura ima razne varijante i različito trajanje ovisno o godišnjem dobu. Uključuje razgled voćnjaka/jagodnjaka, sudjelovanje u poslovima u voćnjaku/jagodnjaku, branje voća koje se Ţeli kupiti, zakusku prema dogovoru i Ţelji, degustaciju voćnih rakija, likera i drugih proizvoda.Predviđena je prodaja voća i prerađevina od voća.Tura uključuje nekoliko voćnjaka /jagodnjaka, a obilaziti se moŢe autobusom, biciklom ili pješice.– Educirati najmanje 2 vodiča– Izraditi turističku brošuru o turi

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda uključenih OPG-a

VaŢnost najviša, neophodno

Nositelj TZ Općine KriŢ

Ostali dionici OPG-i

Realizacija projekta


Naziv projekta Pješačke rute po općini (biciklističke, jahačke)

Opis Projekt se odvija u dvije faze, a oblikovane pješačke rute uključuju dijelom asfaltne prometnice, a dijelom poljske puteve. U ove pješačke rute potrebno je uključiti već postojeću poučnu stazu u Velikom Jantaku, koju je uredilo Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice i postojeću vinsku stazu koju je oblikovala Udruga vinara “Škaf”.Početne točke ovih staza mogu biti: centar KriŢa, Etno kuća udruge Riznica Moslavine, KK Casus i slično.Faza I. – potrebno je označiti 3 rute različite duljine i morfologije, koje se međusobno presijecaju, kako bi korisnici mogli dijelom samostalno kreirati duljinu i smjer obilaska.Rute je potrebno označiti i postaviti info table, koje korisnicima skreću pozornost na značajna obiljeŢja flore i faune, kao i na značajne događaje iz povijesti KriŢa.Rute je potrebno prilagoditi različitim korisnicima – pješacima, biciklistima i jahačima.U kreiranju ruta potrebno je obratiti paŢnju da rute prolaze najzanimljivijim dijelovima općine i uključuju što više prirodnih atrakcija.Na dijelu gdje rute prolaze urbanim cjelinama (što je nemoguće izbjeći) i koriste asfaltne prometnice, pokušati u početnoj fazi označiti ili fizički obiljeŢiti prostor za kretanje pješaka/biciklista/jahača, ukoliko ne postoji nogostup.Rute ne bi trebale biti kraće od 3 km ni dulje od 15 km, a teŢinom prilagođene prosječnom korisniku. Trebale bi uključivati “odmorišta”, najbolje uz vinske kleti ili na parcelama u vlasništvu OPG-a, kako bi se u ponudu mogli uključiti i lokalni proizvođači vina i hrane, ponudom svojih proizvoda.Faza II. – oblikovati rute prilagođene naprednijim korisnicima.Postojeće i nove rute povezati sa rutama JLS-a u okruŢenju, Ţupanijskim i transeuropskim rutama.S obzirom da u općini KriŢ ne postoji Biciklistički klub, u oblikovanju ruta konzultirati se s neformalnom grupom građana koje ćemo za potrebe ovog projekta zvati “biciklisti”.Oblikovane staze potrebno je kontinuirano odrŢavati, naročito na dijelovima koji uključuju poljske putove i šumske dijelove. OdrŢavanje treba organizirati na više načina – konzultirati Mjesne odbore mogu li kositi poljske putove na dijelu staza koje prolaze njihovim područjem, angaŢirati tvrtku Poduzetnička zona d.o.o. ili dogovoriti odrŢavanje sa uključenim udrugama i OPG-ima.Za primjer vidjeti http://www.parenzana.net/hr/naslovna– Educirati najmanje 2 vodiča– Izraditi turističku kartu pješačkih ruta

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢa, Povećanje prihoda TZPovećanje ugostiteljskog prihodaPovećanje prihoda vinara i OPG-a

VaŢnost najviša, neophodno


Ostali dionici Neformalna grupa građana “Biciklisti”, Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice, Udruga vinara “Škaf”, MO, Poduzetnička zona d.o.o., OPG-i, Udruga Riznica Moslavine


Faza I. – 2015., Faza II. – 2017., kontinuirano poboljšavati, proširivati i odrŢavati


Naziv projekta vinski puti općine kriŢ

Opis Projekt predviđa dvije faze, i uključuje obiljeŢavanje puteva između klijeti zainteresiranih vinara. S obzirom na postojeću zakonsku regulativu, ovo se ne bi nazvalo vinske ceste, jer to podrazumijeva visoke standarde koji trenutno ne mogu biti zadovoljeni.Faza I. – već postojeći put, koji je zapušten i neodrŢavan, očistiti i prema mogućnostima i potrebi proširiti. Prilikom kreiranja voditi računa da se moŢe uklopiti u pješačke staze kao jedan njihov dio.Faza II. – uključuje proširenje putova prema potrebi i izgradnju vinske kućice u suradnji sa Društvom za poljepšanje KriŢa i okolice, o čemu su već započeli dogovori.Tura uključuje više zainteresiranih vinara a obilaziti se moŢe pješice, biciklom ili na konju.S obzirom da trenutno mali broj vinara ispunjava zakonske propise za prodaju vina ili kušaonicu, predviđa se odrŢavanje radionice, kako bi se vinare poučilo i pomoglo im se da ispune potrebne uvjete.Vinski puti mogu uključivati i dodatnu ponudu, u kojoj se zavisno od godišnjeg doba nudi pečeni kukuruz, pečeni kesteni ili neki drugi oblik zakuske.– Educirati najmanje 2 vodiča– Izraditi turističku brošuru o turi

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda uključenih OPG-a i vinaraPovećati prihode udruge e-vinarstvo, udruge “Škaf” i Društva za poljepšanje KriŢa i okolice

VaŢnost Visoka


Ostali dionici OPG-i, vinari, Udruga e-vinarstvo, udruga “Škaf”, Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice


Faza I. – 2015., Faza II. – 2017., kontinuirano poboljšavati i proširivati

Naziv projekta manifestacija “badalićevi dani”

Opis Josip Badalić, sveučilišni profesor i knjiŢničar, slavist, direktor Drame HNK i prevoditelj. Početkom lipnja svake godine, vezano uz datum rođenja Josipa Badalića, općina KriŢ u suradnji s Centrom za kulturu i knjiŢnicom KriŢ te Filozofskim fakultetom u Zagrebu, organizira manifestaciju “Badalićevi dani”. Tom prigodom dodjeljuje se plaketa Josip Badalić najboljem studentu rusistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Manifestacija koja ima dugu tradiciju, iz godine u godinu sve više gubi na značaju, što svakako treba spriječiti, pa se pokreće projekt osuvremenjivanja Badalićevih dana.Za potrebe organizacije projekta trebalo bi oformiti Organizacioni odbor.Projekt uključuje znanstveni skup na odabrane teme iz knjiŢevnosti, natječaj za najbolji putopis, a vezano na poznatu Badalićevu zbirku putopisa “Moslavačke razglednice” foto safari po općini KriŢ, uz proglašenje najbolje “moslavačke razglednice” i izloŢbu svih radova.Radove treba koristiti na web stranici Turističke zajednice, po mogućnosti izdati foto-monografiju najboljih radova, koja moŢe postati vrijedan suvenir.Radove koristiti u izradi suvenirskog programa (posteri, magneti).Projekt treba imati međunarodni karakter (sudionici iz EU i Rusije).Projekt nema komercijalni karakter, ali će pridonijeti prepoznatljivosti KriŢa kao kulturne turističke destinacije.Projekt treba financirati sredstvima sponzora, marketinški naglašeno promovirati i po mogućnosti dobiti visoko pokroviteljstvo (Akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i slično)Također ga treba kandidirati na EU fondove za kulturu.Kao dodanu vrijednost projekta promovirati ekološku osviještenost i posvećenost očuvanju prirode u Moslavini.

Očekivane koristi

Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPromocija KriŢa kao kulturne destinacijePovećanje prihoda TZ

VaŢnost Visoka


Ostali dionici KnjiŢnica i čitaonica KriŢ, Zagrebačka Ţupanija, LAG Moslavina, Filozofski fakultet u Zagrebu


2016. i dalje


Naziv projekta manifestacija “Lipanjski susreti milke trnine”

Opis Manifestacija u čast Milke Trnine odvija se u njenom rodnom selu Vezišću, i uključuje gostovanje amaterskih KUD-ova i zborova, gastro ponudu i sportske događaje.Mjesni odbor Vezišće organizira i vodi manifestaciju uz podršku Općinske uprave, i zainteresiran je da ona ne izađe iz okvira njihovog upravljanja, što treba poštovati.Na način na koji se trenutno vodi, manifestacija nije turistički atraktivna i ne privlači turističke dolaske iz ciljanih trŢišta.Turistička zajednica moŢe pomoći u prikupljanju sredstava i dati svoje prijedloge kako manifestaciju osuvremeniti, ali se trenutno ne treba angaŢirati previše.

Očekivane koristi Očuvanje tradicije ove manifestacije VaŢnost Srednja Nositelj MO Vezišće Ostali dionici TZ Općine KriŢ, Općina KriŢRealizacija projekta kontinuirano kroz cijeli period

Naziv projekta manifestacija zagrizi.me

Opis Manifestacija gospodarskog karaktera, zamišljena kao mjesto susreta profesionalaca u slastičarskoj industriji, do sada je odrŢana jednom. Iako je započeta s velikim ambicijama, budućnost joj je upitna zbog nedostatka sredstava. Manifestacija ima veliki potencijal, naročito iz razloga što sličnog gospodarskog događaja nema na području jugoistočne Europe. Na nivou Općinske uprave trebalo bi donijeti odluku o budućnosti manifestacije, i eventualno promijeniti njen karakter.

Očekivane koristi Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPrivlačenje gospodarskih subjekata

VaŢnost SrednjaNositelj TZ Općine KriŢOstali dionici Općinska tijela Općine KriŢRealizacija projekta Godišnje, Kontinuirano kroz cijelo razdoblje, u slučaju odluke da se odrŢi

Naziv projekta manifestacija “kriški oblizeki”

Opis Manifestacija ima tradiciju odrŢavanja, ali nema turistički, već humanitarni karakter.Organizator manifestacije je DND V. Nazor KriŢ, koji manifestaciju koristi za prikupljanje sredstava za svoj rad.Iako se manifestacija ove godine odrŢala već 16. put, ne mjere se turistički dolasci.Manifestacija bi se trebala na isti način odrŢavati i dalje, uz prisustvo Turističke zajednice kao jednog od sudionika na štandovima, kako bi iskoristila priliku za podjelu promo-materijala.

Očekivane koristi Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaVaŢnost Niska Nositelj DND V. Nazor, KriŢOstali dionici –Realizacija projekta Godišnje, kontinuirano kroz cijeli period

Naziv projekta turnir u preponskom jahanju konjičkog kluba Casus

Opis Manifestacija koja se ove godine odrŢala 2. put, u organizaciji Hrvatskog konjičkog saveza i KK Casus.S obzirom da sličnog natjecanja nema u cijeloj regiji uz izuzetak Zagreba, turistički potencijal je ogroman, i TZ KriŢ trebala bi se vrlo aktivno uključiti u njenu organizaciju.Ovaj tip natjecanja privlači publiku i natjecatelje više plateŢne moći, što je za promociju KriŢa na širem trŢištu vrlo dobro.Također promovira konjički sport u okolici i pruŢa podršku OPG-ima koji se bave uzgojem konja.Organizaciju treba voditi organizacioni odbor i započeti je što ranije.Manifestaciju svakako unijeti u turističke promo materijale KriŢa.

Očekivane koristi Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda uključenih OPG-aPovećanje prihoda KK Casus

VaŢnost Vrlo visoka, neophodnoNositelj KK Casus, Hrvatski konjički savez, ZagrebOstali dionici TZ Općine KriŢ, Općina KriŢRealizacija projekta Godišnje, kontinuirano kroz cijelo razdoblje, poboljšavati i proširivati


Naziv projekta Adrenalinski vikend u kriŢu

Opis U suradnji sa subjektima koji se bave promocijom i organizacijom adrenalinskih sportova – Paint ball club Vrban Republic, Auto klub KriŢ, vlasnicima moto cross staze, neformalnom grupom građana “Biciklisti”, Lovačkim društvom, Sportsko-ribolovnom udrugom “Šaran” organizirati vikend ponude za manje grupe turista Ţeljnih adrenalina. U organizaciju uključiti i druge zainteresirane subjekte i udruge (moŢda – Odred izviđača).Smještaj organizirati u postojećim objektima ili pod šatorima.Predvidjeti osiguranje za goste.Vikend uključuje bavljenje raznim adrenalinskim sportovima prema Ţelji gostiju, od trackinga kroz šumu, kajakarenja na Česmi, pucanja u glinene golubove i paint balla do korištenja mountain bike bicikla na moto cross stazi, off-road voŢnje i dr.Vikend marketirati kao team-building aktivnost, ponuditi ga raznim sportskim udrugama i klubovima.– Izraditi turističku brošuru o turi

Očekivane koristi Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda uključenih subjekata

VaŢnost Visoka, neophodno


Ostali dionici Sportski i drugi klubovi i udruge

Realizacija projekta 2015., kontinuirano poboljšavati i proširivati

Naziv projekta Adrenalin Chalenge kriŢ

Opis U svrhu promocije adrenalinskog brenda destinacije, u suradnji s dionicima uključenim u organizaciju adrenalinskog vikenda, osmisliti natjecanje koje treba postati tradicionalno, a uključuje bavljenje jednim ili više vrsta adrenalinskog sporta.Prilikom organizacije proučiti ponudu sličnih događaja:http://2014.pannonian.hr/http://www.skraping.hr/http://www.adrenalina.hr/

Očekivane koristi Povećanje turističke atraktivnosti KriŢaPovećanje prihoda TZPovećanje prihoda uključenih dionika

VaŢnost Visoka, neophodno


Ostali dionici OPG-i

Realizacija projekta 2017., kontinuirano poboljšavati i proširivati

Osim navedenih projekata, turistički proizvod treba uključiti i kvalitetnu ugostiteljsku ponudu kako je navedeno ranije, pri čemu je obvezno stvaranje prepoznatljivih jela i pića. Takvo jelo ili piće treba biti prepoznatljivo, uteme-ljeno na tradiciji, pripremati se po propisanoj recepturi i biti prihvatljivo za pripremu svim ugostiteljskim subjektima na području općine.

Primjer takvog pića bila bi “kriška kavica”:– Standardizirati način pripreme i posluŢivanja u suradnji s ugostiteljima.– Cjenovno uskladiti – svi nude istu cijenu– Ponuditi atraktivni dodatak uz kupnju napitka (šalica – suvenir)– Promovirati napitak u turističkim brošurama.Na isti način, u dogovoru s dionicima moŢe se ponuditi i bilo koje drugo jelo ili piće.U ponudi je već “Milkin medenjak” za koji treba dodatno standardizirati pripremu i korištene namirnice, veli-

činu i teŢinu pojedinog kolačića, način serviranja i količinu u pojedinom suvenirskom pakiranju.Turistički proizvod općine KriŢ, potrebno je iz godine u godinu obogaćivati novim projektima, čija osnova tre-

baju biti atrakcije navedene u poglavlju “2.2. Turistička resursna osnova”.Način na koji turističku ponudu treba financirati, treba u prvom redu biti povlačenje sredstava iz izvora izvan

Općine KriŢ – Ministarstva, Ýupanije i sredstva iz EU fondova.Da bi se sredstva uspješno povlačila potrebno je stvoriti uvjete; – kompetentne ljude, koji znaju pisati projekte, pronalaziti izvore financiranja i stalno se educiraju u tom po-

dručju i– osigurati sredstva u proračunu za vlastito učešće u projektima.


9.4. Zoniranje u prostornom planuTrenutno vaŢeći prostorni plan zoniranjem štiti ze-

lene zone, šumska i riječna staništa i kulturna dobra koja nisu drugačije mogla biti zaštićena. U skorim budu-ćim izmjenama prostornog plana, bilo bi dobro predvi-djeti zone koje bi pomogle lakšoj organizaciji i razvoju turizma, s obzirom na trenutno vrlo mali broj turističkih zona. Pri tome prvenstveno treba postojeće zone turi-stičke namjene, po potrebi proširiti i organizirati nove.

Centar naselja KriŢ – zoniranjem omogućiti lakše kretanje pješaka, ukloniti parkirališta i olakšati pristup parku, Spomeniku palim borcima i Ţrtvama fašističkog terora, crkvi Uzvišenja Sv. KriŢa i kapeli sv. Jovana.

Zone parkiranja – Zoniranjem omogućiti veće par-kiralište izvan centra s parkirnim mjestima za autobuse.

Česma i dio Velikog Jantaka u Prnjarovcu i Konšča-nima već je u zelenoj zaštićenoj zoni, a potrebno ju je proširiti na dio prema Razljevu i gnjezdištu sive čaplje, kako bi se isto zaštitilo i omogućilo postavljanje smeđe signalizacije, klupa i visokih platformi za promatranje ptica.

Vezišće – kč. br.1656 sada je u zoni turističke na-mjene. Potrebno je proširiti obuhvat, kako bi zona turi-stičke namjene obuhvatila i čestice 1706 i 1655, stari rukavac Česme i prostor ribičkog doma, kako bismo do-bili mogućnost organizacije kampa sa sportskim sadrŢa-jima namijenjenim i korištenju osoba s invaliditetom.

Naselje Širinec – predvidjeti zone za izgradnju kampa, kamp odmorišta i popratne sadrŢaje, prema zahtjevu privatnih investitora.

Ako postoji mogućnost proširenja postojećih sport-sko-rekreacionih zona, svakako to predvidjeti u pro-stornom planu.

U dogovoru s članovima mjesnih odbora, predvi-djeti potrebe za turističkim zonama u svakom pojedi-nom naselju općine.

Kroz prostorni plan predvidjeti pješačko/bicikli-stičko/jahaće staze, kako bi se za njih moglo aplicirati na sredstva EU.

PROvOđENjE stRAtEGIjE RAZvOjA tuRIZmA NA PODRučju OPĆINE kRIÝ 2015.–2020.

10. Provođenje strategije razvoja turizmaKao što joj i ime govori, Strategija je razvojni doku-

ment koji definira dugoročne ciljeve i način na koji ćemo do tih ciljeva doći, polazeći od analize trenutne situacije i uzimajući u obzir postojeće i buduće resurse i potencijale. Strategija usmjerava razvoj kroz duŢi vre-menski period, što drugim riječima znači, da će se njeno provođenje protegnuti kroz nekoliko izbornih ciklusa. U njenom će provođenju sudjelovati ne samo oni izabrani predstavnici građana koji su strategiju “do-nijeli” nego zavisno od izbornih rezultata, i njihovi na-sljednici. Iz tog je razloga vrlo vaŢno da sa Strategijom bude upoznata cijela zajednica i da joj ona bude pri-hvatljiva, ili da bude prihvatljiva bar u njenom većem dijelu.

Strategije nije provedbeni dokument. Da bi se ci-ljevi navedeni u bilo kojoj strategiji ostvarili, naručitelj strategije ili od njega ovlašteni provoditelj mora izraditi provedbene dokumente – jednogodišnje i višegodišnje planove rada ili akcijske planove, koji se na strategiji temelje.

Da bi se ciljevi ove Strategije ostvarili, naručitelj i svi ostali dionici pobrojeni u Strategiji, moraju izraditi godišnje ili višegodišnje planove rada koji će se temeljiti na ovoj Strategiji i te planove provesti u djelo.

Naručitelj prilikom izrade svih budućih strateških razvojnih dokumenata mora nastojati u njih uklopiti postavke i ove Strategije.

Strategija nije financijski dokument. Konkretne iznose potrebne za provođenje projekata navedenih u ovoj Strategiji definirat će godišnji ili višegodišnji prora-čuni dionika izrađeni uz jednogodišnje ili višegodišnje planove rada.

Strategija predviđa moguće izvore financiranja, kao što su to EU fondovi, Ministarstva i drŢavne agen-cije i na taj način pomaŢe dionicima da unaprijed i na vrijeme pripreme saŢetke projekata koje je moguće kandidirati.

Strategija usklađuje djelovanje različitih dionika i omogućava im da, dok provode vlastite aktivnosti, pri-donesu uspješnom ostvarenju zajedničkog cilja.

10.1. uloga općinske uprave u provođenju strategije

Općina KriŢ kao turistička destinacija još ne postoji. S obzirom na to da je donesena odluka o bavljenju tu-rizmom kao strateškom gospodarskom granom, u ovoj početnoj fazi razvoja, Općinska uprava ima ulogu poti-catelja i organizatora.

U početnoj fazi potrebno je pokazati da turizam moŢe biti isplativa djelatnost za bavljenje, pozivati dio-nike na uključivanje kao i stvoriti uvjete za uključivanje dionika u turističku djelatnost. U kasnijim fazama ra-zvoja, kada se u bavljenje turizmom uključi veći broj dionika, oni će sami predlagati promjene i donositi prijedloge za poboljšanje, dapače poticati promjene u okruŢenju i djelatnosti.

Uloga općinske uprave također je stvaranje finan-cijskih uvjeta za oblikovanje turističkog proizvoda, bez obzira na to koji su izvori tih financijskih sredstava (EU fondovi, Ministarstva, Ýupanija).

Općinska uprava mora stvoriti poticajnu atmosferu za razvoj turizma, kao i osigurati formalne uvjete pokre-tanjem rada turističkog ureda, ili na bilo koji drugi način osigurati potporu turističkom razvoju.

Općinska uprava trebala bi se fokusirati na sljedeće grupe zadataka:

– Organizacija prostora i prostorno planiranje– Osnivanje turističkog ureda i stvaranje uvjeta za

rad Turističke zajednice Općine KriŢ– Financijsko poticanje OPG-a, obrtnika i malih

gospodarstvenika koji rade u turizmu (subvencije, bes-povratni poticaji i slično)

– Pomoć u pristupu financijskim institucijama (da-vanje dodatnih jamstava prilikom podizanja kredita, sufinanciranje kamata i slično)

– Institucionalna i stručna podrška u pristupanju izvorima financiranja kao što su Fondovi EU

– Pojačati suradnju s Ministarstvom turizma i Za-grebačkom Ţupanijom, kako bi do turističkih djelatnika dolazilo više informacija, a time i sredstava

– Biti most u vertikalnoj komunikaciji između dio-nika i Zagrebačke Ţupanije, dionika i drŢavne uprave

– Inicirati razgovore i suradnju s Turističkom zajed-nicom grada Zagreba, Hrvatskom turističkom zajedni-com i slično


– Zaposliti osobu koja brine o gospodarstvu i tu-rizmu

– Stvoriti uvjete za osnivanje muzeja– Priskrbiti sredstva za arheološka iskapanja i vred-

novanje nalaza– Pojačati napore u uređenju mjesta– Riješiti imovinsko pravne odnose oko društvenih

domova i parka Novoselec– Komunicirati oko prenamjene napuštenih obje-

kata u Parku Novoselec koji su u vlasništvu DIN-a– Inicirati uvođenje novih curiculuma u srednjoj

školi – kuhar, konobar, slastičar,– Organizirati edukaciju za bavljenje turizmom –

radionice, seminare i slično, ili financijski i organizaci-ono omogućiti odlazak zainteresiranih dionika na takve edukacije

– Iznaći sredstva za školovanje vodiča– Promovirati gospodarske zone i privlačiti investi-

tore– Promovirati ravnomjeran razvoj svih naselja– Inicirati zajedničke sastanke i donošenje zajed-

ničkih odluka, promovirati zajedništvo i razumijevanje unutar zajednice

– Poticati integraciju turističkih aktivnosti u zajed-nicu – kroz radionice za sve dionike,

– Poticati implementaciju Strategije – kroz radio-nice za sve dionike.

10.2. uloga turističke zajednice Općine kriŢ u provođenju strategije

Turističke zajednice su interesne zajednice, formi-rane na temelju zakona, radi poticanja razvoja turizma.

Turističkom zajednicom upravljaju njeni članovi, dakle svi oni koji uplaćuju prihode, bilo putem bora-višne pristojbe, bilo putem turističke članarine.

Iako Turistička zajednica ima zakonski određene zadaće, (promocija turizma, povećanje turističkog pro-meta, poboljšanje uvjeta boravka gostiju, implementa-cija novih turističkih proizvoda, organizacija manifesta-cija i informiranje), u planskom razdoblju ove Strategije, Turističku zajednicu najbolje je promatrati kao stvarate-lja destinacije i destinacijsku management organizaciju.

S obzirom na lošu financijsku situaciju i nizak pri-ljev sredstava na račun Turističke zajednice, osnivanje turističkog ureda i zapošlajvanje djelatnika koji bi ope-rativno odrađivao poslove i zadatke Turističke zajednice je upitno.

Kako bi se doskočilo ovom problemu, Turistička zajednica operativnu ulogu moŢe ugovorno prenijeti na gospodarski subjekt ili organizaciju civilnog društva.

Analizom postojećeg stanja, došlo se do zaključaka kako je dosadašnji problem funkcioniranja Turističke zajednice u općini KriŢ bio:

– Formalni karakter Turističke zajednice– Nije bila uključena u odluke oko ključnih razvoj-

nih projekata– Nije sudjelovala u planiranju cjelokupnog ra-

zvoja– Nije bila integrirana u lokalnu zajednicu– Problem zamjene uloga, odnosno preuzimanja

uloge između Turističke zajednice i njenog predsjed-nika (predsjednik, odnosno općinski načelnik nije Turi-stička zajednica)

– Ključni partneri u razvoju zajednice nisu je doŢivljavali kao ravnopravnog dionika, niti prepozna-vali njenu ulogu

– Nisu stvoreni uvjeti da Turistička zajednica obav-lja svoju ulogu.

kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni u ovoj strategiji, najvaŢniji preduvjet je da turistička zajed-nica od prvog dana planskog razdoblja preuzme svoju punu ulogu, i posveti se grupama zadataka, kako slijedi:

– suradnja s turističkom zajednicom Zagreba-čke Ţupanije, Turističkom zajednicom grada Zagreba i Turističkim zajednicama na području cijele Hrvatske, s obzirom na to da će turistički proizvod KriŢa biti sred-stvo razmjene na turističkom trŢištu (proizvod KriŢa nudi se u okviru proizvoda ostalih Turističkih zajednica).

– Promocija destinacije – komunikacija s defini-ranim ciljnim skupinama, promocija brendova i imidŢa destinacije na ciljanim trŢištima, kako bi se povećao turistički promet.

– upravljanje destinacijom – kroz razvoj planira-nog turističkog proizvoda i iniciranje stvaranja novih turističkih proizvoda, kako je to navedeno i opisano u ranijim poglavljima ove Strategije.

– Organizacija manifestacija – onih koje su u Strategiji navedene kao vrlo vaŢne, ili pomoć u organi-zaciji manifestacija koje organiziraju ostali dionici, a imaju manju turističku vaŢnost.

– Razvoj suvenirske ponude Općine KriŢ.– suradnja na uređenju općine kriŢ – iako Turi-

stička zajednica ne raspolaŢe sredstvima koja bi mogla usmjeriti na uređenje Općine i zelenih površina, po-trebno je da sudjeluje u odlukama vezanim na uređe- nje i eventualno koordinira učešće svih dionika u ure-đenju.

– Informiranje – kroz oblikovanje web stranice, ostalih internetskih kanala, tiskanje brošura i letaka, suradnju s medijima i drugo, treba informirati goste i lokalnu zajednicu o svom radu, projektima, turističkoj ponudi…. U sklopu informativne djelatnosti, trebalo bi organizirati i prikupljanje podataka o broju dolazaka, noćenja i profilu gostiju.

– Organizacija “info-punkta” – osmisliti, organi-zirati i opremiti “one stop shop” za posjetitelje (infor-macije, osobna komunikacija, asistencija). To moŢe biti “turistička kućica” u centru KriŢa. Potrebno ju je do-datno opremiti, osvijetliti i odrediti radno vrijeme ili mogućnost kontakta.

– Edukacija – organiziranje dodatne edukacije di-onika u turističkoj djelatnosti (zakonska regulativa, pri-mjeri dobre prakse, stjecanje novih vještina), podizanje svijesti lokalne zajednice o ulozi Turističke zajednice, podizanje svijesti o vaŢnosti i gospodarskim učincima turizma.

– koordinacija – svih dionika turističke industrije, oblikovanje jasnog fokusa, poticanje suradnje lokalnih dionika, harmonizacija interesa lokalnih dionika, koor-dinacija vertikalno prema višim i niŢim razinama turi-stičkog sektora.

– kreiranje “društvenog ponosa” – stvoriti spo-znaju o atraktivnosti Općine KriŢ kao turističke destina-cije među njenim Ţiteljima i komunicirati to svojim posjetiteljima i turistima.


– suradnja s agencijama – pristup destinacijskoj “mreŢi”, informacije o profilu i kategorijama turističke ponude, programima unutar destinacije, kvaliteti, o mje stu i okolici, prostoru, koristan partner turoperato-rima.

– Poticanje – partner lokalnoj upravi i dionicima u predlaganju linija poticaja subvencija i slično.

– upravljanje kvalitetom – standardizacija suve-nirske ponude, standardi i oznake kvalitete za smje-štajne objekte, objekte hrane i pića, specifične elemente turističke ponude.

– koordinacija dionika – vođenje popisa ključnih dionika, komunikacija, koordiniranje redovnih i izvan-rednih sastanaka, biljeŢenje i usklađivanje interesa po-jedinih dionika.

Na kraju valja reći, da se mjerenje uspjeha rada Turističke zajednice, ne smije svesti na brojenje turistič-kih dolazaka i noćenja. Ocjenu uspješnosti valja doni-jeti sagledavajući kompleksni razvoj destinacije i turi-stičkog proizvoda, porast prepoznatljivosti i zadovolj-stvo gosta.

10.3. uloga ostalih dionika u provođenju strategije

PruŢatelji usluge komercijalnog smještaja prven-stveno bi trebali legalizirati svoje objekte, odlučiti se za organizacioni oblik poslovanja i kategorizirati smje-štajne kapacitete. U suradnji s TZ Općine KriŢ i ostalim dionicima trebali bi sudjelovati u oblikovanju i promo-viranju ukupnog turističkog proizvoda, što bi i njima samima donijelo povećanu financijsku korist.

PruŢatelji ugostiteljskih usluga – i za njih je par-tnerski odnos i suradnja u fokusu djelovanja, kako bi turistički proizvod Općine KriŢ bio što kvalitetniji. Ak-tivnije bi se trebali uključiti u oblikovanje tog proizvoda svojim primjedbama, kritikama i prijedlozima.

PruŢatelji usluga prehrane trebaju poraditi na partnerstvu s lokalnim proizvođačima hrane i vina, s obzirom na trend upotrebe lokalno proizvedenih se-zonskih namirnica u kulinarstvu.

Nije vaŢno usredotočiti se na klasičnu, uobičajenu pripremu tradicijskih jela, nego bi trebalo teŢiti njihovoj prilagodbi i prezentaciji na novi i inovativan način.

Kako je od izuzetne vaŢnosti pratiti nove trendove u gastronomiji i kulinarstvu, u suradnji s TZ Općine KriŢ trebali bi poticati organizaciju radionica kuhanja i pre-zentiranja hrane, sljubljivanja hrane i vina i slično za djelatnike na poslovima pripreme hrane.

U ostvarenju navedenih ciljeva od velike bi pomoći bilo članstvo u raznim strukovnim udrugama (http://kuhar.hr/, http://www.richemont.hr/, http://www.slasti-car.com/), suradnja sa ugostiteljskim i turističkim ško-lama i učilištima (http://www.majstorkuhar.hr/), zajed-ničko, organizirano prisustvovanje strukovnim sajmo-vima u zemlji i svijetu i slično.

vlasnici kafića i caffe barova uz sve navedeno u prethodnom pasusu, trebali bi u suradnji sa TZ Općine KriŢ, udrugom vinara “Škaf”, Inovativnom udrugom “e-vinarstvo” i strukovnim školama poraditi na obogaćiva-nju ponude. Ovdje prije svega mislimo na vrhunsku pripremu kave, oblikovanje “Kriške kavice” i ponudu lokalnih vina na čaše.

turističke agencije trebaju biti odabrane u surad-nji svih dionika, kako bi postale incoming agencije i promotori kriškog turizma. Ne treba se ograničiti na

agencije s jednog područja ili iz okolice. Da bi se potak-nula kvalitetnija suradnja, TZ Općine KriŢ treba redo-vito organizirati stručne obilaske i predstavljanje desti-nacije za vlasnike i djelatnike turističkih agencija.

Poduzetnička zona kriŢ d.o.o. ima najvaŢniju ulogu u odrŢavanju zelenih površina i stvaranju dojma ure đenosti i paŢnje za okoliš. Najveću pozornost treba obratiti uređenju centra naselja KriŢ i Novoselec. U rubnim naseljima Poduzetnička zona d.o.o treba na uređivanju i odrŢavanju zelenih površina surađivati sa udrugama, članovima Mjesnih odbora i stanovnicima, koordinirati zajedničke akcije i strojevima i ljudima pomagati napore ostalih dionika da se urede sva naselja Općine KriŢ.

Udruga Društvo za poljepšanje KriŢa i okolice, svojim projektima moŢe pomoći oblikovanje i odrŢava-nje zelenih površina na području općine.

S obzirom na nedovoljnu educiranost djelatnika Poduzetničke zone d.o.o. u području hortikulture, po-trebno je organizirati povremene in-haus radionice za djelatnike i posjete specijaliziranim sajmovima, bilo bi dobro i jednog do dva djelatnika uputiti na školovanje za zvanje vrtlar.

Suradnja s Poljoprivrednom školom u Zagrebu, podruŢnicom Zagrebačkog Holdinga Zrinjevac i Bota-ničkim vrtom u Zagrebu pomogla bi podizanju kvalitete odrŢavanja zelenih površina u KriŢu.

ju Zeleni prsten Zagrebačke Ţupanije do sada nije bila uključena u zaštitu prirodnih resursa Općine KriŢ, popisivanje značajnih lokaliteta i slično.

Kako ova ustanova raspolaŢe stručnim djelatnicima s područja zaštite okoliše, koji uz to izvrsno poznaju načine i mogućnosti korištenja EU fondova, treba isko-ristiti priliku za pomoć i suradnju i čvršće se povezati s navedenom ustanovom.

knjiŢnica i čitaonica kriŢ, s dugom tradicijom i stručnim i kompetentnim djelatnicima, nedovoljno je iskorištena u turističkoj promidŢbi i pozicioniranju KriŢa na trŢištu kulturnog turizma. Njihovu ulogu sagleda-vamo prije svega kroz izdvajanje iz ustroja općinske uprave u samostalnu ustanovu u kulturi, koja bi tako postala nositelj kulturnih događanja koja bi se koristila u turističke svrhe. Ovakva novonastala ustanova trebala bi se, osim knjiŢničarskom djelatnošću baviti još i:

– Promišljanjem i organizacijom Galerije, koja bi trebala dobiti svoj stalni postav, sastavljen od likovnih djela sakupljenih u omanju zbirku koja trenutno nije izloŢena javnosti. Osim stalnog postava, dovoljno bi bilo organizirati jednu, najviše dvije ozbiljnije izloŢbe godišnje,

– Organizacijom, katalogiziranjem i arhiviranjem postojećih predmeta i prikupljanjem novih u Zbirku josipa badalića, paralelno s promišljajem i iznalaŢe-njem najatraktivnijeg načina njihovog izlaganja javnosti,

– Organizacijom, katalogiziranjem i arhiviranjem postojećih predmeta i prikupljanjem novih u Zbirku milke trnine, paralelno s promišljajem i iznalaŢenjem najatraktivnijeg načina njihovog izlaganja javnosti,

– Radom na ustroju budućeg zavičajnog muzeja (ili Muzeja KriŢa ili slično),

– Promoviranjem lika i djela Josipa Badalića i Milke Trnine, kroz organizaciju stručnih skupova i radi-onica,

– koordinacijom i pomoći u radu postojećim etno-zbirkama u vlasništvu Amaterskog Kazališta J. Ba-dalić i udruge Riznica Moslavine.


sportski klubovi – trebali bi ojačati suradnju s Tu-rističkom zajednicom, jer je njihova uloga u razvoju turizma višestruka:

– Na sportskim gostovanjima u drugim gradovima promoviraju destinaciju iz koje dolaze. Oblikovani turistički promo-materijal uvijek nose sa sobom.

– U organizaciji sportskih događaja u KriŢu, pro-mociju događaja odrađuju u suradnji s Turističkom zajednicom. U oblikovanju medalja, poklona i slično, uključuju znakovlje i suvenire Općine KriŢ.

– Organiziraju razne “škole sporta”, “kampove za pripremu” i slično s fokusom na privlačenju gostiju izvana kao učesnika.

– Organiziraju atraktivna sportska događanja, chalenge, duatlone, triatlone, i slično, s ciljem privlače-nja gostiju.

udruge – u situaciji gdje dijelom turističke resursne osnove upravljaju udruge, posjeduju prostore koje je moguće turistički iskoristiti i slično, udruge postaju vo-deći dionik u razvoju turizma. Bavljenje turizmom i sudjelovanje u turističkim aktivnostima moŢe postati i lukrativni izvor prihoda za njihovu osnovnu djelatnost.

suradnja s turističkom zajednicom kao suorgani-zatorom i koordinatorom ovakvih njihovih aktivnosti, kao i suradnja s drugim dionicima, mora biti rezultat razumijevanja ove Strategije i strateških uloga svih dio-nika, a ne “izvana” nametnuta obaveza koju se poku-šava zaobići ili u tišini “minirati”.

Udruge bi svoju “turističku djelatnost” prije svega trebale staviti u neki prihvatljivi organizacioni i zako-nodavni okvir – osnivanjem trgovačkog društva, izdvo-jene sekcije i slično. Na taj način, definiraju se kadrovi/ljudi zaduŢeni za taj dio djelatnosti, jer kad su zaduŢeni “svi”, u stvari nije zaduŢen nitko. Prilikom odabira ljudi zaduŢenih za ove aktivnosti, treba u vidu imati njihovu dostupnost za rad – turističkom djelatnošću udruge će se baviti u vrijeme koje odgovara turistima, a ne člano-vima.

Objekti koji imaju turistički potencijal, a u vlasniš-tvu su udruga, mahom su potpuno neuređeni ili nedo-voljno uređeni, prometno nedostupni, s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Udruge – vlasnici trebaju pokrenuti rješavanje ovih problema, u suradnji s op-ćinskom upravom. Prije svega, većina ovakvih prostora nema lokacijske odnosno građevinske dozvole, upo-rabne dozvole, uređene sanitarne čvorove a pristupni putevi su neuređeni, neoznačeni ili dio godine nepro-hodni.

Udruge trebaju izraditi idejne prijedloge rješenja i komunicirati ih s općinskom upravom, koja će pomoći u iznalaŢenju financijskih sredstava za rješavanje.

LAG moslavina – treba prije svega potaknuti su-radnju svih članica, kako bi promocija Moslavine kao turističke destinacije bila što uspješnija.

LAG bi trebao potaknuti i dijelom suorganizirati suradnju Turističkih zajednica članica, njihove zajed-ničke promotivne aktivnosti, kao što su sudjelovanje na sajmovima i izloŢbama, zajednički nastup na trŢištu i slično.

LAG treba finacirati izradu zajedničkih turističkih promotivnih materijala, kao i organizirati studijska pu-tovanja članica na turističke sajmove i u turistički atrak-tivne destinacije kako bi se preuzeli modeli rada i pri-mjeri dobre prakse.

ZAkLjučAk

Izrađivač Strategije nastojao je napisati Strategiju što jednostavnijim jezikom, bez suviše stručnih ili stra-nih izraza. Razlog ovakvom pristupu je Ţelja da Strate-gija što lakše zaŢivi i implementira se u zajednici. Ýelja autora je da Strategiju pročita i razumije svaki stanovnik Općine KriŢ, i osjeti se pozvan dati primjedbu ili prijed-log za njeno poboljšanje.

Ne postoji tako dobro izrađena strategija, koju u toku planskog razdoblja ne bi trebalo propitivati, dora-đivati i dijelom mijenjati. Razlog je nemogućnost izrađi-vača da predvidi sva buduća kretanja na turističkom trŢištu, pojavu novih trendova ali i promjenu dionika na lokalnoj turističkoj sceni.

Pisanju Strategije prethodio je terenski rad, radio-nice i razgovori s mnogim potencijalnim sudionicima u razvoju turizma. Kroz ove sastanke i radionice, Općinu KriŢ doŢivjeli smo kao zajednicu velikih potencijala i ljepote, ali istovremeno i duboko podijeljenu zajed-nicu.

Paralelno s radom na razvoju turizma, trebalo bi poraditi na mirenju i postizanju jedinstva unutar zajed-nice. Ova će Strategija postati uspješna, kad je dionici prihvate kao svoju i odluče pokrenuti promjene koje ona predlaŢe. Fokus svake pojedine akcije i sveukup-nog djelovanja trebao bi biti na zajedničkom razvoju i koristi za sve stanovnike općine.

Najsretniji nisu oni koji imaju sve najbolje, nego oni koji učine najbolje s onim što imaju.

Općina KriŢ je zajednica koja moŢda nema sve najbolje, ali uz trud i predanost svih uključenih moŢe iskoristiti ono što ima na najbolji mogući način i pronaći svoje mjesto na turističkom trŢištu.

smjEštAj s “5 ZvjEZDICA”

smjEštAj s “5 mILIjuNA ZvjEZDICA”


bibliografija

Vlada Republike Hrvatske Prijedlog Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

doc. dr. sc. Josip Juračak i grupa autora IstraŢivanje mogućnosti razvitka sela i seoskog prostora na području Zagrebačke Ţupanije Program ruralnog razvitka 2006.–2013.

Logička matrica d.o.o. Lokalna razvojna strategija – LAG Moslavina

Tihomir Jaić, Ýarko Maltar Program ukupnog razvoja Općine KriŢ

Horwath HTL Zagreb Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadŢment organizacije

Eduard Kušen Turisti i ceste

Eduard Kušen Turistička destinacijska osnova

Ana Gajski i grupa autora Djelovanje muzeja kao dionika kulturnog turizma

UNWTO Tehnical product portfolio – tourism development

Bernard Lane, Richard Weston i grupa autora Industrial Heritage and Agri/Rural Tourism in Europe

Chris Cooper, Terry De Lacy, Leo Jago Communities as Regional Destinations

Wendy Brewer Lama Developing Strategic Tourism Action Plans

Eu Directorate-General for Enterprise and Industry Guide on EU Funding for The Tourism Sector

Open Window Consulting, LLC Montana Tourism & Recreation Strategic Plan 2013–2017

7 Na temelju članka 1. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj 25/13) i članaka 31., 95., 105. i 106. Statuta Općine KriŢ (“Gla-snik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), članka 62. Po-slovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

PRAvILNIkO OstvARIvANju PRAvA NA PRIstuP

INfORmACIjAmA I PONOvNu uPORAbu INfORmACIjA OPĆINE kRIÝ

I. Opće odredbe

Članak 1.U postupku ostvarivanja prava na pristup informa-

cijama i ponovnu uporabu informacija primjenjuju se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj 25/13).

Članak 2.Ovim se Pravilnikom o ostvarivanju prava na pri-

stup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općine KriŢ (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju uvjeti pod kojima “Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija” (u daljnjem tekstu: ko-risnik) koji je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba ostvaruje pravo na pristup informacijama koje posjeduje, kojima raspolaŢe Općina KriŢ kao tijelo javne vlasti, pravila postupka u kojem ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje svoje pravo na pristup infor-macijama, a Općina KriŢ ispunjava svoju obvezu omo-gućavanja pristupa zatraŢenoj informaciji te ograničenja prava na pristup informacijama.

Članak 3.U skladu sa Zakonom o pravu na pristup informa-

cijama (“Narodne novine”, broj 25/13):– “Informacija” je svaki podatak koji posjeduje

Općina KriŢ kao tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacr-tani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

– “Pravo na pristup informacijama” obuhvaća pravo korisnika na traŢenje i dobivanje informacije kao i obvezu Općine KriŢ da omogući pristup zatraŢenoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovi-sno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim pro-pisom.

– “Ponovna uporaba” znači uporabu informacija Općine KriŢ od strane fizičkih ili pravnih osoba, u ko-mercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.

Članak 4.Općina KriŢ ima obvezu na internetskim strani-

cama objaviti na lako pretraŢiv način informacije koje posjeduje i kojima raspolaŢe iz svog djelokruga rada na temelju odredbi Zakona o pravu na pristup informa-cijama, na temelju članka 1. ovog Pravilnika i članaka 105. i 106. Statuta Općine KriŢ.

II. sluŢbenik za informiranje

Članak 5.Općina KriŢ obvezna je radi osiguravanja prava na

pristup informacijama donijeti Odluku kojom će odre-diti posebnu sluŢbenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: sluŢbenik za informiranje).

Članak 6.SluŢbenik za informiranje moŢe biti isključivo oso-

ba zaposlena u Općini KriŢ.

Članak 7.Općina KriŢ obvezna je upoznati javnost sa sluŢbe-

nim podacima o sluŢbeniku za informiranje sluŢbenom objavom na internet stranici na lako pretraŢiv način.


Članak 8.SluŢbenik za informiranje obavlja poslove redovi-

tog objavljivanja informacija, sukladno unutarnjem ustroju Općine KriŢ, kao i rješavanja pojedinačnih za-htjeva za pristup informacijama i ponovne uporabe in-formacija.

Članak 9.SluŢbenik za informiranje unapređuje način

obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informa-cija koje su sadrŢane u sluŢbenim dokumentima koji se odnose na rad Općine KriŢ.

Članak 10.SluŢbenik za informiranje osigurava neophodnu

pomoć podnositeljima zahtjeva – korisnicima u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih Zakonom o pravu na pristup informacijama i pratećim propisima:

– zaprima usmeni i pisani zahtjev podnositelja za-htjeva,

– postupa po zaprimljenom usmenom i pisanom zahtjevu podnositelja zahtjeva,

– ustupa informacije podnositelju zahtjeva po za-primljenom zahtjevu (neposrednim davanjem informa-cije, davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrŢe traŢenu informaciju, dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrŢi traŢenu informaciju, na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informa-ciji),

– obavještava podnositelja zahtjeva o tome gdje je, kada i kako traŢena informacija objavljena,

– obavještava podnositelja zahtjeva o produŢenju roka za dostavu informacije,

– u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva bez odgode poziva podnositelja zahtjeva da ga ispravi,

– ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način zadrŢava pravo da nepotpun ili nerazumljiv zahtjev odbaci po rješenju Općine KriŢ u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama,

– upućuje podnositelja zahtjeva na naknadu stvar-nih materijalnih troškova nastalih u svezi s pruŢanjem i dostavom traŢene informacije,

– zaprimljene zahtjeve upisuje u sluŢbeni Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu in-formacija po redoslijedu zaprimljenih zahtjeva.

Članak 11.SluŢbenik za informiranje obavlja i druge poslove

određene ovim Pravilnikom i drugim aktima.

III. sluŢbeni upisnik

Članak 12.SluŢbeni Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlu-

kama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (u daljnjem tekstu: Upi-snik), u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama vodi sluŢbenik za informiranje.

Članak 13.Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup in-

formacijama prema evidenciji iz Upisnika sluŢbenik za informiranje dostavlja Povjereniku za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

Iv. Ograničenja prava na pristup informaciji

Članak 14.Općina KriŢ ograničit će pristup informacijama u

skladu s člankom 15. Zakona o pravu na pristup infor-macijama (“Narodne novine”, broj 25/13).

Članak 15.Općina KriŢ ograničit će pristup informacijama

koje se tiču svih postupaka koje vode nadleŢna tijela u predistraŢnim i istraŢnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

Članak 16.Općina KriŢ moŢe ograničiti pristup informaciji:1) ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti,

sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka,2) ako je informacija poslovna ili profesionalna

tajna, sukladno zakonu,3) ako je informacija porezna tajna, sukladno za-

konu,4) ako je informacija zaštićena zakonom kojim se

uređuje područje zaštite osobnih podataka,5) ako je informacija u postupku izrade unutar ti-

jela Općine KriŢ, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke,

6) ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima,

7) u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Članak 17.Općina KriŢ moŢe ograničiti pristup informaciji ako

postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:1) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano

vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

2) onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakoni-tosti,

3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

Članak 18.Informacije kojima se ograničuje pravo na pristup

iz razloga navedenih u članku 17. stavku 3. postaju dostupne javnosti kad to odredi onaj kome bi objavlji-vanjem informacije mogla biti prouzročena šteta, ali najduŢe u roku od 20 godina od dana kad je informa-cija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duŢi rok.

Članak 19.Ako traŢena informacija sadrŢi i podatak koji pod-

lijeŢe ograničenju iz članka 16. i 17. ovog Pravilnika, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.


Članak 20.Informacije su dostupne javnosti nakon što pre-

stanu razlozi na temelju kojih je Općina KriŢ kao tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji.

v. Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija

Članak 21.Općina KriŢ omogućuje pristup informacijama:(1) pravodobnim objavljivanjem informacija o

svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno davanjem priopćenja, objavom na sluŢbenoj internet stranici, objavom u javnom glasilu i objavom na ogla-snoj ploči Općine KriŢ radi informiranja javnosti,

(2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:

1) neposrednim davanjem informacije,2) davanjem informacije pisanim putem,3) uvidom u dokumente i izradom preslika doku-

menata koji sadrŢe traŢenu informaciju,4) dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrŢi

traŢenu informaciju,5) na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje

prava na pristup informaciji.

Članak 22.Korisnik moŢe u zahtjevu za pristup informaciji

naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.

Članak 23.Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu in-

formacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup infor-macijama.

Članak 24.U svrhu ponovne uporabe informacija Općina KriŢ

će učiniti svoje informacije dostupnima u elektronič-kom obliku kad god je to moguće i primjereno. Općina KriŢ nema obvezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi niti osigurati uporabu dijela infor-macije te nema obvezu obnavljati (aŢurirati, nadograđi-vati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe.

vI. Zahtjev

Članak 25.Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji

podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva u skladu s naknadom propisanom u Kriteriju za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova do-stave informacije (“Narodne novine”, broj 12/14).

Članak 26.Zahtjev za pristup informaciji korisnik moŢe podni-

jeti u pisanom obliku (faks, pošta, elektronička pošta) ili usmenom obliku (osobno, telefonskim putem).

Članak 27.Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem tele-

fona, sastavit će se sluŢbena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev. Zahtjev i sluŢbena bilješka evi dentiraju se u sluŢbenom Upisniku redoslijedom pre ma vremenu nastanka.

Članak 28.Zahtjevi u skladu s odredbom Zakona o pravu na

pristup informacijama:(1) Pisani zahtjev u skladu sa odredbom Zakona o

pravu na pristup informacijama sadrŢi: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su vaŢni za prepoznavanje traŢene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja za-htjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. Pisani zahtjev također sadrŢi način pristupa informaciji, vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva, mjesto i datum podnošenja pisanog zahtjeva.

(2) Usmeni zahtjev sadrŢi iste elemente kao i pisani zahtjev (navedeno u članku 28. stavku 1.). O usmeno podnesenom zahtjevu, sluŢbenik za informiranje sasta-vit će sluŢbenu bilješku kojeg će potpisati korisnik i sluŢbenik za informiranje. O usmeno podnesenom za-htjevu koji je podnesen telefonskim putem, sluŢbenik za informiranje sastavit će sluŢbenu bilješku koju vlasto-ručno potpisuje sluŢbenik za informiranje.

(3) Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije po-red elemenata koje sadrŢi pisani zahtjev (navedeno u članku 28. stavku 1.) sadrŢi: datum podnošenja za-htjeva od strane korisnika za pristup informaciji, zatim koja je informacija zatraŢena, datum zaprimanja infor-macije, te opis informacija za koje se traŢi dopuna ili ispravak informacije koja je zatraŢena, vlastoručni pot-pis podnositelja zahtjeva, mjesto i datum.

(4) Zahtjev za ponovnu uporabu informacijama pored elemenata koje sadrŢi pisani zahtjev (navedeno u članku 28. stavku 1.) sadrŢi: informacije koje se Ţele ponovno upotrijebiti, način primanja traŢene informa-cije, svrhu u koju se Ţeli ponovno upotrijebiti informa-cije, vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva, mjesto i datum.

Članak 29.

Na temelju zahtjeva za pristup informaciji Općina KriŢ odlučit će najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Članak 30.U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva

Općina KriŢ će bez odgode pozvati podnositelja za-htjeva da ga ispravi u roku od 5 dana od dana zaprima-nja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju do-stavljenog se ne moŢe sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traŢenoj informaciji radi, Općina KriŢ odbacit će zahtjev rješenjem.

Članak 31.Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za ponovnu upo-

rabu informacija mogu se produŢiti za 15 dana, raču-najući od dana kad je Općina KriŢ trebala odlučiti o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija iz razloga propisanih u članku 22. stavku 1. točkama 1., 2. i 3. Za kona o pravu na pristup informacijama.


Članak 32.O produŢenju rokova Općina KriŢ bez odgode će,

a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produŢen.

vII. Prijelazne i završne odredbe

Članak 33.U dijelu prava na pristup informacijama koji nije

uređen ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama.

Članak 34.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana




Đuro Paher, v. r.

8 Na temelju članka 3., članka 4. stavka 1., članka 11. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Zakona o komunal-nom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – proči-šćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13), članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vije-ća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO IZmjENAmA I DOPuNAmA ODLukE O

kOmuNALNIm DjELAtNOstImA I NAčINu NjIhOvOG ObAvLjANjA NA PODRučju

OPĆINE kRIÝ

Članak 1.U Odluci o komunalnim djelatnostima i načinu

njihovog obavljanja na području Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 11/12), u daljnjem tekstu: Odluka, u članku 2. stavku 1. točkama 1., 2. i 4. s pri-padajućim tekstom brišu se, a dosadašnje točke od 1. do 11., nakon brisanja navedenih točaka postaju točke od 1. do 8.

Članak 2.U članku 4. Odluke stavku 1. točka 1. briše se, a

točke od 2. do 4. postaju točke od 1. do 3.

Članak 3.Podnaslov iznad članka 5. Odluke mijenja se i

glasi:

“II. OBAVLJANJE DJELATNOSTI JAVNIH USLUGA I JAVNIH SLUÝBI PUTEM TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ČIJI JE SUOSNIVAČ OPĆINA KRIÝ”

Članak 4.Članak 5. Odluke mijenja se i glasi:

“Članak 5.Trgovačkim društvima čiji je suosnivač Općina KriŢ

dodjeljuju se javne ovlasti i to kako slijedi:1. trgovačkom društvu Ivakop d.o.o. za komunalne

djelatnosti Ivanić-Grad, koje na području Općine KriŢ obavlja javnu usluge prikupljanja te odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komu-nalnog otpada na određena odlagališta,

2. trgovačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Ivanić-Grad d.o.o. za vodne usluge Ivanić-Grad, koje na području Općine KriŢ obavlja djelatnosti javne vo-doopskrbe i javne odvodnje kao javne sluŢbe.”.

Članak 5.U članku 6. Odluke stavku 1. točka 3. briše se.

Članak 6.

Članak 9. Odluke briše se.Dosadašnji članci od 10. do 33. postaju članci od

9. do 32.

Članak 7.U dosadašnjem članku 19. (koji je novi članak 18.)

stavci 3. i 4. Odluke mijenjaju se i glase:“Prikupljanju ponuda pristupit će se kada vrijed-

nost poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu ne prelazi procijenjenu vrijednost od =200.000,00 kn (bez PDV-a).”

Javnom natječaju pristupit će se kada vrijednost poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu pre-lazi procijenjenu vrijednost od =200.000,00 kn (bez PDV-a).”

Članak 8.U dosadašnjem članku 22. Odluke (koji je novi

članak 21.) stavak 1. točka 2. a) za poduzetnika: tekst “– statistički izvještaj – obrazac TSI – POD” briše se te se točka 2. a) za obrtnika mijenja i glasi 2. b) za obrtnika, a tekst “odgovarajuće financijsko izvješće” briše se.

Članak 9.U dosadašnjem članku 27. Odluke (koji je novi

članak 26.) na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 4. koja glasi:

“4. odrŢavanje čistoće, koje razumijeva čišćenje javnih površina.”

Članak 10.Dosadašnji članak 31. Odluke (koji je novi članak

30.) briše se.Dosadašnji članci 32. i 33. Odluke postaju članci

30. i 31. Odluke.





Đuro Paher, v. r.


9 Na temelju članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), članka 13. Odluke o komunalnom doprinosu (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 4/14) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, doni-jelo je

ODLukuO OsLObOđENju PLAĆANjA ObvEZE

kOmuNALNOG DOPRINOsA ZA ZGRADE kOjE su u vLAsNIštvu OPĆINE kRIÝ ILI OPĆINA kRIÝ

IstImA uPRAvLjA NA tEmELju POsEbNIh PROPIsA, A kOjI su u POstuPku OZAkONjENjA

NEZAkONItO IZGRAđENIh ZGRADA

Članak 1.Ovom Odlukom Općinsko vijeće Općine KriŢ daje

suglasnost na oslobođenje plaćanja obveze komunal-nog doprinosa u potpunosti za zgrade koje su u vlasniš-tvu Općine KriŢ ili Općina KriŢ istima upravlja na teme-lju posebnih propisa ili drugih akata koji su u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada.

Općinsko vijeće Općine KriŢ utvrđuje da se u smi-slu ove Odluke podrazumijevaju sljedeći objekti od interesa za Općinu KriŢ:

R. br. Zgrade k. č. br. k. o.

1. Patrolnica KriŢ 506/1 KriŢ2. Dom Rečica 627 Novoselec3. KriŢ općinska zgrada 133/1 KriŢ4. Dom Okešinec 987/2 Okešinec5. Spremište Okešinec 1686 Okešinec6. Spremište Okešinec 835/2 Okešinec7. Svlačionice Okešinec 692 Okešinec8. KriŢ Dom kulture 135/6 KriŢ

9.Dom Vezišće sa

sportskim terenima i pomoćnim objektima

1307, 1721, 1314/1 Okešinec

10. Ribarska kuća Vezišće 1556,1704,1706 Okešinec11. Dom Razljev 1285 Novoselec

12. Dom Širinec 1489,1490 Širinec

13.Vatrogasno spremište i

garaŢe Obedišće495/1,495/2 Okešinec

14. Vatrogasno spremište i garaŢa Obedišće 470/2 Okešinec

15. Svlačionice Obedišće 425 Okešinec16. Dom Mala Hrastilnica 197 Hrastilnica17. Dom Johovec 257 Hrastilnica18. Dom Velika Hrastilnica 498 Hrastilnica19. Dom Konšćani 2524 Novoselec20. Dom Novoselec 2168/3 Novoselec

21. Objekt Zagrebačka 7 u KriŢu 214/2 KriŢ

22. Dječji vrtić KriŢ – objekt u KriŢu 575/4 KriŢ

23. Svlačionice Bunjani 161 Širinec24. Svlačionice Konšćani 1571 Novoselec

25. Lovački dom u Donjem Prnjarovcu 2603/3 Šušnjari

Članak 2.Sredstva koja neće biti prihodovana radi oslobođe-

nja iz ove Odluke namirit će se iz prihoda poslovanja i prihoda po posebnim propisima Proračuna Općine KriŢ.





Đuro Paher, v. r.

10 Na temelju članka 35. Zakona o vlasništvu i dru-gim stvarnim pravima (“Narodne novine”, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09 i 143/12), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO vIsINI NAkNADE ZA kORIštENjE PROstORA

u kOjImA su smjEštENE tELEkOmuNIkACIjskE CENtRALE

Članak 1.Ovom Odlukom o visini naknade za korištenje za-

tvorenih prostora u kojima su smještene telekomunika-cijske centrale, a koji su u vlasništvu Općine KriŢ ili Općina KriŢ istima upravlja na temelju posebnih pro-pisa ili akata, utvrđuje se visina naknade za korištenje prostora u kojima su smještene telekomunikacijske centrale.

Članak 2.Za korištenje prostora u kojima su smještene tele-

komunikacijske centrale Općinski načelnik Općine KriŢ sklapa Ugovor o korištenju prostora u kojima su smje-štene telekomunikacijske centrale, kojim se uređuju međusobna prava i obveze između Općine KriŢ i kori-snika.

Članak 3.Visina naknade za korištenje prostora u kojima su

smještene telekomunikacijske centrale iznosi =500,00 kn/mjesečno po svakoj pojedinačnoj lokaciji telekomu-nikacijske centrale.

Članak 4.Mjesečna naknada iz članka 3. ove Odluke upla-

ćuje na račun za redovno poslovanje Općine KriŢ do 10. u mjesecu za tekući mjesec.




KLASA: 372-05/15-01/03 URBROJ: 238/16-01-15-1 KriŢ, 25. veljače 2015. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Đuro Paher, v. r.

11 Na temelju članka 35. i članka 48. stavka 3. Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO stjECANju NEkREtNINA u NOvOsELCu

I.Općinsko vijeće Općine KriŢ odlučuje o stjecanju

nekretnine u Novoselcu, odnosno prihvaća darovanje nekretnina od darovatelja, vlasnika nekretnine – Os-novne škole Milke Trnine KriŢ, upisane u zemljišnim knjigama koje se vode pri Općinskom sudu u Ivanić-Gradu i to u k. o. 312401 Novoselec, zk. ul. br. 889 k. č. br. 2168/3 VATROGASNI DOM površine 2346 m2, čija vrijednost procijenjena po stalnom sudskom vje-štaku za graditeljstvo iznosi =805.897,24 kn (slovima: osamstopettisućaosamstodevedesetsedamkunadvade-setčetirilipe), što zaokruŢeno prema Pravilniku o meto-dama procjene vrijednosti nekretnina (“Narodne no-vine”, broj 79/14) iznosi =806.000,00 kn (slovima: osamstošesttisućakuna).

II.Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine KriŢ da na

strani Općine KriŢ, kao obdarenika, zaključi Ugovor o darovanju s darovateljem, Osnovnom školom Milke Trnine, kojim će se urediti međusobna prava i obveze te na poduzimanje drugih radnji potrebnih za provedbu prijenosa prava vlasništva na Općinu KriŢ.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i

objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.


Đuro Paher, v. r.


ODLukuO kRAtkOROčNOm ZADuÝIvANju

OPĆINE kRIÝ kOD PRIvREDNE bANkE ZAGREb D.D.

Članak 1.Općinsko vijeće Općine KriŢ odobrava kratkoročno

zaduŢivanje Općine KriŢ uzimanjem kratkoročnog kre-dita po principu dozvoljenog prekoračenja salda po Ţiro-računu za redovno poslovanje Općine KriŢ – ok-virni kredit u iznosu 3.000.000,00 kn (slovima: trimili-junakuna) kod Privredne banke Zagreb d.d.

Članak 2.Okvirni kredit iz članka 1. ove Odluke odobrava se

uz sljedeće uvjete:

Iznos i valuta 3.000.000,00 HRK

Vrsta posla prekoračenje po poslovnom računu – kratkoročni kredit

Krajnji rok korištenja 28.02.2016. godine

Način korištenja dovođenjem u prekoračenje računa do visine odobrenog kredita najkasnije do radnog dana koji prethodi danu dospijeća kredita

Način otplate prema mogućnostima klijenta, a najkasnije na dan dospijeća kredita

Krajnji rok vraćanja 29.02.2016. godine

Kamatna stopa:– redovna:

– način obračuna:– zatezna

– promjenjiva, u visini prinosa na trezorske zapise Ministarstva financija na 182 dana uvećano za 4,65 p. p., godišnje, minimalno 5,25% godišnje– mjesečno– u visini zakonske zatezne kamatne stope

Naknada banke:– za obradu zahtjeva:

– za odobrenje kredita:

– za rezervaciju sredstava:

– 0,25%, jednokratno, najmanje HRK 1.000,00 kn– 0,60%, jednokratno, najmanje HRK 500,00 kn– 0,25% godišnje, tromjesečno, najmanje HRK 500,00 kn

Osiguranje povrata:– Mjenica

– ZaduŢnica

– 1 (jedna) bianco vlastita akceptirana mjenica s klauzulom “bez protesta” uz mjenično očitovanje– 1 (jedna) zaduŢnica klijenta


Članak 3.Okvirni kredit će se koristiti za odrŢavanje tekuće

likvidnosti.

Članak 4.Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine KriŢ da

zaključi ugovor za okvirni kratkoročni kredit po Ţiro-računu s Privrednom bankom Zagreb d.d.

Članak 5.Danom stupanja na snagu ove Odluke o kratkoroč-

nom zaduŢivanju Općine KriŢ kod Privredne banke Zagreb d.d. prestaje vaŢiti Odluka o kratkoročnom za-duŢivanju Općine KriŢ kod Privredne banke Zagreb d.d. (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 4/14).

Članak 6.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a




Đuro Paher, v. r.

13 Na temelju članka 25. Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 41/14), članaka 31. i 95. Sta-tuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Op-ćinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO OsNIvANju sAvjEtA ZA ZAštItu POtROšAčA

jAvNIh usLuGA NA PODRučju OPĆINE kRIÝ

Članak 1.Ovom Odlukom osniva se Savjet za zaštitu potro-

šača javnih usluga na području Općine KriŢ (u daljnjem tekstu: Savjet).

Članak 2.Savjet se osniva kao savjetodavno tijelo općinskih

tijela koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga.

Članak 3.Savjet čine predsjednik i dva člana.Predsjednika i članove Savjeta imenuje Općinski

načelnik posebnim rješenjem.Jednog člana Savjeta Općinski načelnik imenuje na

prijedlog udruge za zaštitu potrošača, ukoliko ista do-stavi svoj prijedlog.

Članak 4.Mandat članova Savjeta traje četiri godine.Članu Savjeta mandat prestaje prije isteka (redovi-

tog) četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima:

– danom zaprimanja pisane ostavke,– danom razrješenja od strane Općinskog načel-

nika,– ako prestane biti članom Udruge za zaštitu po-

trošača,– smrću,– iz drugih razloga.

Članak 5.Savjet po pojedinom pitanju iz svoje nadleŢnosti

donosi zaključke, preporuke i druge akte većinom svih, odnosno prisutnih članova.

Članak 6.Savjet radi na sjednicama koje saziva predsjednik

Savjeta i koji predlaŢe dnevni red, te predsjedava i potpisuje akte što ih donosi Savjet.

Na sjednici Savjeta vodi se zapisnik koji sadrŢi osnovne podatke o radu sjednice, iznijete prijedloge te donijete akte po točkama dnevnog reda.

Predsjednik Savjeta moŢe, po svojoj ocjeni, na sjednicu pozvati i druge osobe koje mogu doprinijeti radu Savjeta, ali bez prava odlučivanja.

Sjednicu saziva predsjednik Savjeta prema potrebi, a duŢan ju je sazvati u roku od 7 dana:

– nakon dobivanja prijedloga cijena javnih usluga na koje se općinsko tijelo treba izjasniti ili

– nakon što to zatraŢi većina članova Savjeta.Poziv s materijalima za sjednice dostavlja se u pra-

vilu pet dana prije odrŢavanja sjednice.Iznimno, predsjednik Savjeta moŢe sazvati sjednicu

telefonski, e-mailom ili na drugi prikladan način, najka-snije 24 sata prije odrŢavanja sjednice, a u tom slučaju dnevni red sjednice predloŢit će se na samoj sjednici.

Članak 7.Članovi Savjeta imaju pravo na naknadu troškova

sukladno odluci kojom se određuje visina naknade članovima radnih tijela Općine KriŢ.

Članak 8.Administrativne i stručne poslove potrebne za rad

Savjeta obavljat će nadleŢno Upravno tijelo Općine KriŢ.


Odluka o osnivanju Savjeta potrošača javnih usluga (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 8/04).





Đuro Paher, v. r.


14 Na temelju članka 3. i članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidŢbe (“Narodne novine”, broj 24/11, 61/11, 27/13 i 2/14), članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donije-lo je

ODLukuO RAsPOREđIvANju

sREDstAvA PRORAčuNA OPĆINE kRIÝ ZA 2015. GODINu, ZA fINANCIRANjE

RADA POLItIčkIh stRANAkA I NEZAvIsNIh čLANOvA OPĆINskOG

vIjEĆA OPĆINE kRIÝ IZAbRANIh s LIstE GRuPE bIRAčA

Članak 1.Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva za redo-

vito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavi-snih članova Općinskog vijeća Općine KriŢ izabranih s liste grupe birača (u daljnjem tekstu: Općinsko vijeće) za 2015. godinu koja se osiguravaju u Proračunu Op-ćine KriŢ za 2015. godinu.

Članak 2.U Proračunu Općine KriŢ za 2015. godinu osigu-

rana su sredstva za redovito godišnje financiranje poli-tičkih stranaka i nezavisnih članova Općinskog vijeća Općine KriŢ izabranih s liste grupe birača na poziciji: PROGRAM 10102 Financiranje ostalih aktivnosti, Ak-tivnost A101021 Financiranje rada političkih stranaka, 381 Tekuće donacije u novcu.

Članak 3.Za svakog člana Općinskog vijeća utvrđuje se jed-

naki iznos sredstava tako da svakoj pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim članovima Općinskog vijeća Op-ćine KriŢ izabranih s liste grupe birača pripadaju sred-stva razmjerno broju njezinih članova Općinskog vijeća u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.

Za svakog izabranog člana Općinskog vijeća pod-zastupljenog spola, pojedinoj političkoj stranci i nezavi-snim članovima Općinskog vijeća Općine KriŢ izabranih s liste grupe birača, pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom članu, raz-mjerno broju izabranih članova Općinskog vijeća pod-zastupljenog spola.

Članak 4.Za svakog člana Općinskog vijeća utvrđuje se tro-

mjesečna naknada u iznosu od =300,00 kn (slovima: tristokuna).

Za svakog člana Općinskog vijeća podzastupljenog spola utvrđuje se naknada u iznosu od =30,00 kn (slovima: tridesetkuna).

Članak 5.Općinsko vijeće ima 15 članova. U Općinskom vi-

jeću zastupljene su sljedeće političke stranke i nezavisni članovi izabrani s liste grupe birača:

– Hrvatska demokratska zajednica HDZ ................................................3 (tri) člana

– Hrvatska stranka umirovljenika HSU ............................................ 1 (jedan) član

– Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati HNS ............. 1 (jedan) član

– Socijaldemokratska partija Hrvatske SDP ...............................2 (dva) člana

– Hrvatski laburisti – stranka rada . 5 (pet) članova– Nezavisni član Općinskog vijeća

Đuro Paher izabran s liste grupe birača ............................... 1 (jedan) član

– Nezavisni član Općinskog vijeća Mijo Kovač izabran s liste grupe birača ............................... 1 (jedan) član

– Nezavisni član Općinskog vijeća Zoran Borić izabran s liste grupe birača .............................. 1 (jedan) član.

Političkim strankama i nezavisnim članovima Op-ćinskog vijeća Općine KriŢ izabranih s liste grupe birača raspoređuju se sredstva osigurana u Proračunu Općine KriŢ za 2015. godinu razmjerno broju njenih članova i podzastupljenom spolu članova Općinskog vijeća u iznosima kako slijedi:

– Hrvatska demokratska zajednica HDZ ................................. 900,00 kn

– Hrvatska stranka umirovljenika HSU ................................................. 300,00 kn

– Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati HNS ................... 300,00 kn

– Socijaldemokratska partija Hrvatske SDP ................................... 600,00 kn

– Hrvatski laburisti – stranka rada ..... 1.500,00 kn– Nezavisni član Općinskog vijeća

izabran s liste grupe birača Đuro Paher ....................................... 300,00 kn

– Nezavisni član Općinskog vijeća izabran s liste grupe birača Mijo Kovač ....................................... 300,00 kn

– Nezavisni član Općinskog vijeća izabran s liste grupe birača Zoran Borić ...................................... 300,00 kn

– Podzastupljeni spol – Hrvatski laburisti – stranka rada ......... 30,00 kn.

Članak 6.Sredstva raspoređena prema članku 5. ove Odluke

isplaćivat će se tromjesečno u jednakim iznosima.

Članak 7.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i




Đuro Paher, v. r.


15 Na temelju članka 48. stavka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novi-ne”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), članaka 31. i 95. Statuta Op-ćine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO ODAbIRu PONuDItELjA ZA PRODAju

NEkREtNINA – ZEmLjIštA u PODuZEtNIčkOj ZONI kRIÝ I., RADI IZGRADNjE GOsPODARskIh

ObjEkAtA

I.Općinsko vijeće Općine KriŢ prihvaća ponudu tr-

govačkog društva STONE GALLERY d.o.o., Rijeka, Strossmayerova 16, za kupnju nekretnina – zemljišta u Poduzetničkoj zoni KriŢ I., radi izgradnje pogona za prodaju na veliko i malo te obradu kamena, mramora, granita i srodnih proizvoda; zaprimljenu u roku, a po-vodom javnog natječaja za prodaju zemljišta u Podu-zetničkoj zoni KriŢ I., radi izgradnje gospodarskih objekata, objavljenog u “Narodnim novinama”, broj 4/15 od 14. listopada 2015. godine.

II.Općinsko vijeće Općine KriŢ odlučuje da se trgo-

vačkom društvu STONE GALLERY d.o.o., Rijeka, proda zemljište smješteno u Poduzetničkoj zoni KriŢ I., upi-sano u k. o. Širinec z. k. ul. br. 1466, k. č. br. 1768/5 površine 13302 m2, a po cijeni od =40,00 kn (slovima: četrdesetkuna) po metru kvadratnom površine, odno-sno ukupnoj cijeni u iznosu od =532.080,00 kn (slo-vima: petstotinatridesetdvijetisućeosamdesetkuna).

III.Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine KriŢ da s

trgovačkim društvom STONE GALLERY d.o.o. Rijeka, a u skladu s Odlukom, prihvaćenom ponudom i odred-bama Javnog natječaja, zaključi Ugovor, kojim će se urediti međusobna prava i obveze vezana uz kupopro-daju predmetnog zemljišta između istoimenog kupca i prodavatelja Općine KriŢ, a naročito utvrditi obveze kupca na izgradnju objekta i neodgodivo stavljanje u funkciju, kao i prava Općine KriŢ za slučaj neispunjava-nja obveza od strane kupca.

NalaŢe se Općinskom načelniku Općine KriŢ i trgo-vačkom društvu STONE GALLERY d.o.o. Rijeka, da za-ključe Ugovor o kupoprodaji u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana dostave Odluke Općinskog vijeća Općine KriŢ o odabiru ponuditelja. Ako odabrani ponuditelj ne sklopi ugovor u navedenom roku, gubi pravo na jamčevinu u cijelosti.

IV.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i



Đuro Paher, v. r.


ZAkLjučAkO DAvANju suGLAsNOstI NA PROvEDbu

OtvORENOG POstuPkA jAvNE NAbAvE ZA IZvOđENjE RADOvA IZGRADNjE sustAvA jAvNE vODOOPskRbE DIjELA NAsELjA šIRINEC I kRIÝ

I.Općinsko vijeće Općine KriŢ daje suglasnost Op-

ćinskom načelniku Općine KriŢ na provedbu otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, a za potrebe izvođenja radova izgradnje sustava javne vodoopskrbe dijela naselja Širinec i KriŢ.

II.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i




Đuro Paher, v. r.


ODLukuO PRIjENOsu NEfINANCIjskE ImOvINE I sItNOG

INvENtARA PRORAčuNskOm kORIsNIku DjEčjEm vRtIĆu kRIÝ

I.Općinsko vijeće Općine KriŢ odobrava prijenos

nefinancijske imovine i sitnog inventara nabavljenog iz sredstava Proračuna Općine KriŢ tijekom 2014. godine proračunskom korisniku Dječjem vrtiću KriŢ bez nak-nade, u iznosima evidentiranim zaključno s 31. prosin-cem 2014. godine na sljedećim pozicijama:

– 322512 Rashodi za sitan inventar 8.160,51 kn– 422721 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 4.753,37 kn– 421499 Izgradnja ograde 20.000,00 kn– 021239 Objekti – Dječji vrtić 776.482,62 kn

UKUPNO: 809.396,50 kn

II.ZaduŢuje se Odsjek za financije, komunalno gospo-

darstvo i gospodarstvo da sukladno članku 57. stavku 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom


planu (“Narodne novine”, broj 114/10 i 31/11 – ispra-vak) i točci I. ove Odluke evidentira promjene u vrijed-nosti i obujmu nefinancijske imovine Općine KriŢ, a Dječji vrtić KriŢ zaduŢuje se da evidentira promjene u svojim poslovnim knjigama.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i




Đuro Paher, v. r.

18 Na temelju članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ZAkLjučAkO ODAbIRu IDEjNOG RjEšENjA GRbA

I ZAstAvE OPĆINE kRIÝ

I.Općinsko vijeće Općine KriŢ odabralo je idejno

rješenje grba i zastave Općine KriŢ, autora PIKANT MAR KETING-a promidŢba i usluge, vl. Antonio Grgić, Koprivnica i to idejno RJEŠENJE broj 1. GRBA OPĆINE KRIÝ i PLAVU BOJU ZASTAVE OPĆINE KRIÝ, koje se upućuje u daljnji propisani postupak.





Đuro Paher, v. r.

19 Na temelju članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ZAkLjučAkI.

ZaduŢuje se Općinski načelnik da u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do iduće sjednice Općin-skog vijeća ispita sve mogućnosti pomoći poljoprivred-nim proizvođačima s područja Općine KriŢ, vezano na oslobađanje plaćanja zakupnine za 2014. godinu, kao posljedica elementarne nepogode.





Đuro Paher, v. r.

20 Na temelju članka 10. Zakona o savjetima mladih (“Narodne novine”, broj 41/14), članaka 31. i 95. Sta-tuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), članka 6. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 19/14) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Opći-ne KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 17. sjednici, odrŢanoj 25. veljače 2015. godine, donijelo je

ODLukuO IZbORu čLANOvA I ZAmjENIkA čLANOvA

sAvjEtA mLADIh OPĆINE kRIÝ

Članak 1.U Savjet mladih Općine KriŢ izabrani su:

1. SONJA BOBIĆ, za članicu LUKA BRAJNIĆ, za zamjenika članice

2. DAMIR DUKARIĆ, za člana MARIJA GUDAN, za zamjenicu člana

3. IRENA DÝINIĆ, za članicu ANDREJA MARTIĆ, za zamjenicu članice

4. ANTONIO JURIČIĆ, za člana SANDRA RANDIĆ, za zamjenicu člana

5. TEA RUKAVINA, za članicu ANA RUKAVINA, za zamjenicu članice.

Članak 2.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i




Đuro Paher, v. r.


21 Na temelju članka 54. Statuta Općine Pokupsko (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 11/13) i članka 24. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (“Narodne novi-ne”, broj 90/11, 83/13 i 143/13), Načelnik Općine Po-kupsko, 18. srpnja 2014. godine, donio je

ODLukuO PROvOđENju POstuPkA jAvNE NAbAvE ZA

RADOvE NA IZGRADNjI sustAvA PODRučNOG GRIjANjA NA bIOmAsu u OPĆINI POkuPskO

I.Podaci o naručitelju:Naziv: Općina Pokupsko,Sjedište: Pokupsko,Adresa: Pokupsko bb, 10414 Pokupsko,Matični broj: 2685515,OIB: 07291490499,Mjesto: Pokupsko,Datum: 18. srpnja 2014. godine.

II.Opis predmeta nabave:Predmet nabave je izvođenje radova na izgradnji

sustava područnog grijanja na biomasu u Općini Po-kupsko.

III.Procijenjena vrijednost nabave:Procijenjena vrijednost nabave je 6.248.089,00

kuna.

IV.Izvor planiranih sredstava:Sredstva su planirana putem IPARD programa

(mjere 301).

V.Zakonska osnova za provođenje postupka nabave:Članak 25. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi (“Na-

rodne novine”, broj 90/11).

VI.Odabrani postupak javne nabave:Otvoreni postupak javne nabave.

VII.Ovlašteni predstavnici javnoga naručitelja u po-

stupku javne nabave:Za provođenje postupka javne nabave određuju se

ovlašteni predstavnici:1. Martina Šterc (član),2. Srečko Vrček (član),3. Ivana Marić (član),4. Karlo Rajić (zamjenski član),5. Marija Šebalj (promatrač),6. Goran Rumenović promatrač),

7. Mišel Farenvald (zamjenski član),8. Ivana Devila (zamjenski član),9. Saša Hamzić (zamjenski član).Zadaci ovlaštenih predstavnika naručitelja:– sudjeluju u javnom otvaranju pristiglih ponuda,– obavljaju pregled i analizu pristiglih ponuda,– predlaŢu načelniku donošenje odluke o odabiru

ili odluke o poništenju.

VIII.Odgovorna osoba naručitelja:Odgovorna osoba naručitelja: načelnik BoŢidar

Škrinjarić.

KLASA: 360-01/14-01/03 URBROJ: 238-22-1-14-1 Pokupsko, 18. srpnja 2014.

NAČELNIK BoŢidar Škrinjarić, v. r.

OPĆINA POkuPskO


22 Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novi-ne”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje; 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) i članka 16. Statuta Općine Stupnik (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 9/13 i 26/13), Općinsko vijeće Općine Stupnik na 19. sjedni-ci, odrŢanoj 5. oŢujka 2015. godine, donijelo je

ODLukuO vIsINI NAkNADE tROškOvA čLANOvImA

OPĆINskOG vIjEĆA OPĆINE stuPNIk I čLANOvImA RADNIh tIjELA OPĆINskOG

vIjEĆA OPĆINE stuPNIk

I.Pravo na naknadu troškova za svaku sjednicu Op-

ćinskog vijeća kojoj pristustvuju u iznosu od 500,00 kuna neto imaju:

– Predsjednik Općinskog vijeća– Potpredsjednici Općinskog vijeća– Članovi Općinskog vijeća.Članovima radnih tijela Općinskog vijeća određuje

se naknada u iznosu 200,00 kn neto za svaku sjednicu na kojoj su prisutni.

II.Paušalni iznosi naknade određuju se na način:– predsjedniku Općinskog vijeća 2.000,00 kuna

ne to mjesečno– potpredsjednici Općinskog vijeća 1.000,00 kuna

neto mjesečno.

III.Sredstva za isplatu naknada utvrđenih ovom Odlu-

kom osiguravaju se u Proračunu Općine Stupnik.

IV.Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van sna-

ge Odluka Općinskog vijeća KLASA: 021-01/09-01/4; URBROJ: 238/28-09-10 od 30. lipnja 2009. godine i Odluka o izmjeni odluke KLASA: 021-01/10-01/4; URBROJ: 238/28-10-3 od 10. lipnja 2010. godine.

V.Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana


KLASA: 021-01/15-01/2 URBROJ: 238/28-1-15-4 Stupnik, 5. oŢujka 2015.


Nenad Maljković, dipl. oec., v. r.

OPĆINA stuPNIk

broj 6 godina xx. zagreb sadrÝaj zdravlja zagrebačke Ţupanije; 4. ... 01/15-02/04, urbroj: ......

Documents