broj 19 godina xvi. zagreb 05. srpnja 2011. sadrÝaj...broj 19/11 glasnik zagrebačke Ţupanije od...

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINEZAGREBAÈKE ÝUPANIJE1. Procjena ugroÞenosti stanovništva, materijalnih

i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i veli-kih nesreæa na podruèju Zagrebaèke Þupanije 3

� SaÞetak Procjene ugroÞenosti stanovništva, ma-terijalnih i kulturnih dobara i okoliša od kata-strofa i velikih nesreæa na podruèju ZagrebaèkeÞupanije......................................................... 3

2. Odluka o prihvaæanju Strategije za razvoj ljud-skih potencijala Zagrebaèke Þupanije .............. 25

� Strategija za razvoj ljudskih potencijala Zagre-baèke Þupanije............................................... 25

SADRÝAJ

Broj 19Godina XVI.

Zagreb05. srpnja 2011.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Dubravka Kravos, dipl. iur., tajnica Struène sluÞbe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 19/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 05. srpnja 2011. Stranica 3

1 Na temelju članka 28. stavka 1. alineje 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09 i 31/09), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije, na 13. sjednici, 28. lipnja 2011. godine, donijela je

PROCJENUUGROÝENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH

I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA PODRUČJE ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

I. Donosi se Procjena ugroŢenosti stanovništva, ma-

terijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i ve-likih nesreća za područje Zagrebačke Ţupanije.

II. Procjena ugroŢenosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Zagrebačke Ţupanije, sadrŢi uvezani tek-stualni i grafički dio.

Jedan izvornik čuva se u nadleŢnom upravnom ti-jelu Ýupanije.

III. Procjena ugroŢenosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Zagrebačke Ţupanije, objavit će se u “Gla-sniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-04/11-01/08URBROJ: 238/1-01-11-46Zagreb, 28. lipnja 2011.

PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE

Damir Mikuljan, v. r.

�PROCJENA

UGROÝENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA

I VELIKIH NESREĆA ZA PODRUČJEZAGREBAČKE ÝUPANIJE

Zagreb, svibanj 2011. godine

SADRÝAJ:1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE

POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE1.1.1. Poplave

1.1.2. Potresi1.1.3. Ostali prirodni uzroci

1.2. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom ili zračnom)

1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije2.2. Opskrba vodom2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i

distribucija)2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada,

rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU

2.5. Javno zdravstvo2.6. Energetika (prirodni plin, nafta)2.7. Telekomunikacije2.8. Promet2.9. Financijske usluge2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne

vrijednosti

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih sluŢbi

i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

3.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći

4. ZAKLJUČNE OCJENE UGROÝENOSTI U ODNOSU NA:

4.1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana

4.2. Potresi4.3. Opasnosti od prirodnih uzroka (suša,

toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snjeŢne oborine te poledice)

4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane s opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti4.6. UgroŢenost objekata kritične infrastrukture4.7. Snage zaštite i spašavanja

5. ZEMLJOVIDI

6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

6.1. Područje odgovornosti6.2. Stanovništvo na području odgovornosti6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 05. srpnja 2011. Broj 19/11

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.1.1. PoplaveZagrebačka Ţupanija nalazi se u 2. vodnom po-

dručju sliva Save, odnosno prema DrŢavnom planu obrane od poplava, 6. područje Ýupanije Zagrebačke, Sektor I do IV – slivno područje Lonja–TrebeŢ, Če-sma–Glogovnica, Zelina–Lonja i područje Grada Za-greba1, prema karti Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada Zagreba, 1998. godina.

Sustavnim radom hrvatskog vodnog gospodarstva poglavito tijekom posljednjih četrdesetak godina bitno su smanjene potencijalne štete od poplava što je potvr-đeno uspješnom evakuacijom brojnih velikih voda po-sljednjih desetljeća. Ne smije se zanemariti činjenica da su planirani obrambeni sustavi ponegdje samo djelo-mično izgrađeni, tako da je na pojedinim područjima i nadalje prisutan značajan rizik od plavljenja. Sava je glavna sabirnica voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Hrvatsku ulazi nepuni kilometar prije ušća Sutle uz srednji protok od oko 300 m3/s (ČateŢ 290 m3/s, Podsu-sed 314 m3/s)

Sliv rijeke SaveSliv rijeke Save predstavlja dio slivnog područja

Grada Zagreba kao osnovne teritorijalne jedinice za

1 Karta – Vodoprivredno-projektni biro, Zagreb, 1998.

upravljanje lokalnim (drŢavnim) vodama te obuhvaća dio prostora Zagrebačke Ţupanije odnosno područja gradova Zaprešića, Velike Gorice, Samobora i Sveta Nedjelja te Općina Stupnik, Brdovec, Pušća, Jakovlje, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Bistra, Rugvica, Orle, Kravarsko i Pokupsko u ukupnoj površini oko 1800 km2.

Na tom području egzistira sloŢena vodnogospodar-ska problematika u sklopu reŢima površinskih i pod-zemnih voda, pa tako površinske vode od drŢavnih (međudrŢavnih) vodotoka čine vode rijeka:

– Save– Sutle– Bregane– Krapine– odteretni kanal “Odra”– niz bujica sa Samoborskog gorja, Marijagorič-

kog pobrđa i Vukomeričkih Gorica čiji reŢim otjecanja moŢe također izazvati pojavu značajnih poplava.

Što se tiče izgrađenosti nasipa, moŢe se reći da su isti izgrađeni gotovo u cijelosti na slivnom području Za-grebačke Ţupanije osim u manjem dijelu na rijeci Savi i pripadnim pritokama na području gradova Samobora, Zaprešića i Sveta Nedjelja, a na području Općine Orle desni savski nasip nije rekonstruiran.

Najkritičniji mjeseci u godini s pojavom velikih vo-da i visokog vodostaja koji mogu uzrokovati nastanak poplava javljaju se za rijeku Savu s pritokama (zbog us-pora) rijekom Krapinom i Sutlom, u listopadu, stude-nom i siječnju, a s nešto manjim intenzitetom moguće su velike vode u svibnju i rujnu kada se u pravilu po-

Slika: Višenamjenski sustav Srednje posavlje – dioIzvor: Strategija upravljanja vodama


plavljuju nebranjeni prostori bez izgrađenih zaštitnih vodnih građevina.

Nizvodo od Rugvice na rijeci Savi moguća je poja-va velikih voda i u oŢujku i travnju.

U području vodnog sliva rijeke Save (i pritokama rijeka Sutle i Krapine) mogu se definirati pojedina ka-rakteristična područja s obzirom na prostornu dispozi-ciju, procijenjenu veličinu i opseg plavljenja, ugroŢeno-sti stanovništva i pripadne infrastrukture.

Rijeka SavaProtječe područjem Ýupanije čiji tok karakterizira

potpuno nebranjeni dio desne obale koji se nalazi uzvodno na prostoru grada Samobora i grada Svete Ne-djelje te lijeve obale na prostoru grada Zaprešića i Op-ćine Brdovec gdje nisu izgrađeni obrambeni nasipi.

Područje Ýupanije uz desnu obalu rijeke Save gu-sto je naseljeno te su od nastanka poplave ugroŢena naselja Strmec Samoborski, Prelci, Zlodi, Vrbovec Sa-moborski, Medsave, Savršćak, Celine Samoborske i Sa-moborski Otok.

Na području Ýupanije uz lijevu obalu rijeke Save nisu izgrađeni obrambeni nasipi (osim djelomično na području naselja Ključ) te su od nastanka poplave ugroŢena naselja na području grada Zaprešića i Opći-ne Brdovec. Kod naselja Ključ spaja se lijevi Sutlanski nasip s kratkom dionicom Savskog nasipa koji je izgra-đen u svrhu neposredne zaštite od poplava naselja Ključ i Drenje (Brdovečko) u slučaju pojave istodobno velikih voda rijeka Save i Sutle. Za ta dva naselja rekon-struiran je i izgrađen nasip, a prirodnu zaštitu od popla-va čini njihova visinska razlika u odnosu na Savu i uda-ljenost od ušća Sutle.

UvaŢavajući urbanizaciju na ovom području i šire-nje naselja kroz izgradnju stambenih i gospodarskih objekata u plavljenom se području povećava ugroŢe-nost (naselja Zdenci i Javorje, te juŢni dijelovi grada Za-prešića). Navedeno se potvrdilo i u zadnjim poplavama u rujnu 2010. godine.

Na području Ýupanije uz desnu obalu (nastavno na područje Grada Zagreba) nizvodno od Mičevečkog mosta pa sve do Bukevske Sopi (granica grada Velika Gorica i Općine Orle), obrambeni zaštitni nasip je re-konstruiran uz djelomično izgrađenu drugu liniju obra-ne (stari nasip).

Na području Općine Orle (do granice Zagrebačke Ţupanije – naselje Suša) postoje nerekonstruirani obram-beno-zaštitni nasipi na predviđenu visinu iznad vodnog lica 100-godišnje velike vode pa relativno često visoki vodostaj graniči s krunom nasipa te su uslijed nastanka poplave ugroŢena naselja Bukevje, Drnek i Vrbovo.

Sliv SutleRijeka Sutla prvi je lijevi pritok Save na području

Zagrebačke Ţupanije. Granična je rijeka između Slove-nije i Hrvatske. Izvire na juŢnim obroncima Macelja, te se kao lijevi pritok ulijeva u Savu kod naselja Ključ, ni-zvodno od BreŢica. Na području Zagrebačke Ţupanije nalazi se oko 47 km2 toga sliva. Za obranu od poplava bitne su nam zaštitne građevine na lijevoj obali Sutle. Područje je breŢuljkasto-brdovito s uskim dolinama uz vodotoke. Značajni radovi na zaštiti od plavljenja prio-balnog područja Sutle vezani su uz izgradnju Ţeljeznič-ke pruge Savski Marof–Kumrovec. Izvedbom radova zaustavljeno je plavljenje doline Sutle, od Ţeljezničke

pruge Zagreb–Ljubljana do Čemehovca. Prije samoga ušća u Savu postoji izgrađeni i rekonstruirani lijevoobal-ni nasip Sutle, kojim se brane naselja Ključ i Drenje. U gornjemu dijelu sliva izgrađena je višenamjenska aku-mulacija Vonarje, te se tako povećava stupanj sigurnosti zaštite od poplava nizvodnog područja. Maksimalni protok u profilu brane smanjuje se 87%, dok smanjenje na ušću Sutle u Savu iznosi 14%.

Međusliv Save od Sutle do Krapine

To je sliv površine oko 67 km2, a obuhvaća vodotok LuŢnicu s Pušćom i Gorjak. Potok LuŢnica slijeva se s breŢuljaka koji čine vododjelnicu sa Sutlom (Marija Go-rica, Pušća itd.), u aluvijalnu ravnicu Save. Taj cijeli me-đusliv pripada Zagrebačkoj Ţupaniji. Na slivu su izve-dene djelomične regulacije donjega toka, jer jaka ero-zija uzrokuje zamočvarenje plodnog tla i livada, izgrađen je lateralni kanal, a potrebno je provesti i de-taljnu odvodnju. Izveden je i lijevoobalni nasip uz LuŢnicu radi zaštite dijela grada Zaprešića, odnosno zbog isklinjavanja poplavne linije lijevog savskog zao-balja. Fluktuacija vodnih količina i neuređenost sliva prouzrokovali su učestale poplave, sa suspendiranim vučenim nanosom.

Rijeka Kašina

Sliv rijeke Kašine čine vodotoci pripadujućih rijeka i potoka koji protiču područjem Općina Kašine, Glavin-čice, Adamovca, Glavice Donje i Jesenovca, a od kojih su najznačajniji:

Rijeka Kašina sa svojim pritocima koje čine potok Budanac, Glavinčica, Jesenovac, Jesenovčica i Morav-čak u svom toku ima uređeno zemljano, dijelom kame-no korito i nalazi se u tretmanu tehničkog i gospodar-skog odrŢavanja. U slučaju nastanka poplava moguće je ugroŢavanje većih poljoprivrednih površina preteŢno zbog neodrŢavanja protočnosti korita navedenih vodo-toka i njihove zakrčenosti smećem kao i zbog neodgo-varajućeg otvora mosta na cesti Drenčec–Glavinčica.

Potok Nespeš 4 km nizvodno od ceste Zagreb–Va-raŢdin do utoka u rijeku Zelinu ima uređeno zemljano korito, a uzrok plavljenju su nakupine smeća i granja locirane na mjestima cijevnih propusta.

Dolina rijeke Kašine i potoka Glavinčice koja se na-lazi na području nizvodno od ceste Zagreb–VaraŢdin i ceste Cerje–Drenčec–Glavinčica, ispresijecana je me-lio rativnim kanalima III. i IV. reda koji su zakrčeni na dijelu zacijevljenih putnih prijelaza nakupinama smeća i granja koji uzrokuju plavljenje okolnih poljoprivrednih površina.

Sliv Krapine

Slivno područje rijeke Krapine proteŢe se od ušća u Savu kod Zaprešića prema sjeveru, s time da mu se sjeverna vododjelnica poklapa s područjem Bednje i Lonje, zapadna sa slivom Sutle, istočna s područjem Lonje, dok juŢna graniči s neposrednim slivom koji gra-vitira Savi.

Na području Ýupanije nalazi se 137 km2 ovog sliva. Veći pritoci s lijeve strane su lateralni kanali: Ku-tjeći, u koji utječu potoci Ivanšćak i Kutinci; Donja Bi-stra, u koji se ulijevaju potoci: Bistra i Dedina i dio late-ralnog kanala Conec. S desne strane veći pritoci su: Luka, Lučelnica i Novodvorski potok.


Tok rijeke Krapine karakterizira djelomično izgra-đeni desni nasip koji je potrebno rekonstruirati (pod-loŢan je podvirima, odnosno urušavanju) dok funkciju lijevog nasipa generalno obavlja tijelo ceste – tzv. zagor-ske magistrale. Prema podacima, svakih 6 do 7 godina plavljeno je područje između tih građevina, a pri višim vodostajima u koincidenciji sa zaobalnim vodama te usporavanjem kroz Ţeljezničke-cestovne propuste, ugroŢena su naselja Pojatno, Kupljenovo i Luka.

Sliv kanala Lonja–Strug, dio

Cijelo sjeveroistočno područje Zagrebačke Ţupa-nije, oko 1260 km2, dio je sliva kanala Lonja–Strug. Česma je najveći pritok kanala, a ostali pritoci, na po-dručju Ýupanije slivovi su ispod spojnog kanala Zelina–Lonja–Glogovnica, a to su donji dijelovi Zeline, Lonje te neki manji vodotoci. Na slivu kanala uređeni su vo-dotoci: Črnec, Zelina, Lonja

Glavni vodotoci su Česma i Glogovnica čija uku-pna slivna površina iznosi oko 2500 km2. Izgradnjom kanala Zelina–Lonja–Glogovnica povezani su ti vodoto-ci i uvedeni u Česmu, čime je njena ukupna površina povećana na 3100 km2, a u geomorfološkom smislu sliv je proširen na zapad do obronaka Medvednice i Ivan-ščice. Ušće Česme se nalazi na kanalu Lonja–Strug, u njegovu 89-tom kilometru. Na području Ýupanije na-lazi se 843 km2 sliva Česme, a to su slivovi: kanala Zelina–Lonja–Glogovnica, Dunjare, Velike rijeke i dru-gih manjih slivova. Na području nekadašnjeg sliva Lo-nje nastale su značajne promjene hidrografske mreŢe izgradnjom spojnog kanala Zelina–Lonja–Glogovnica i dijelova kanala Lonja–Strug.

Zbog navedene rascjepkanosti sliva, rijeka Lonja je izgubila ulogu glavnog recipijenta. U tijeku ljetnih mje-seci Lonja nema dovoljno vode, a kakvoća ne zadovo-ljava. Stoga je potrebno na uzvodnim ispustima izgradi-ti uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, prije svega uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za područje gra-da Vrbovca, te uzvodne akumulacije kako bi se osigu-rale dovoljne količine vode i u ljetnim mjesecima.

Sliv Česme – dio

Nizinski dio sliva Česme često je izloŢen velikim poplavama. Veći, sustavni radovi započeti su pedesetih godina i od onda je učinjeno mnogo na zaštiti naselja i prometnica.

Glavni cilj, a to je redukcija velikih voda Česme, postignut je retencijom Jantak. Do danas izvedeni re-gulacijski radovi na donjem toku Česme, do Čazme, izgradnja spojnog kanala i dovršetak retencije Jantak osiguravaju projektirani stupanj zaštite ovog područ-ja (99%). Na promatranom dijelu sliva Česme izvedena je i akumulacija na vodotoku Ribnjak (Prilog zemljovidi – Uvjeti korištenja i zaštite prostora II), cca 800x103 m3, radi obrane od poplava, za ekstenzivni uzgoj riba (kori-sni dio cca 450x103 m3) i za športske aktivnosti.

Sliv Bregane

Desna obala Bregane kao dio međudrŢavnog vo-dotoka plavljena je (uzvodno od mjesta Bregana) svake 4–5 godine, a s obzirom da na ovom potezu nije izgra-đen obrambeni nasip nastanak poplave ugroŢava nase-lja Bregansko selo i Grdanjce (otprilike 300 stanovnika) te postojeće poljoprivredno zemljište uz obalu.

Na ovom potezu, zbog brzine pojave poplave i re-lativno velike sloŢenosti ad hock zaštite, ne vrše se nika-kve hitne interventne mjere.

Sliv Odre – odteretni kanal “Odra”Djelomično je izgrađen u duŢini cca 33 km s obo-

stranim zaštitnim nasipima. Kanal je bio u punoj funk-ciji 7 puta te nam dosadašnje iskustvo pokazuje da ne-ma opasnosti od prodora voda kao ni od prelijevanja tijela nasipa. Najveći problem predstavlja koordinacija u pravovremenom zatvaranju 6 cestovnih prijelaza pre-ko kanala te montaŢni čelični most u naselju Kuče, koji je nisko smješten tako da pristupi na most predstavljaju velike rupe u nasipima.

Stavljanjem u funkciju odteretnog kanala u Odran-skom polju (na kraju izgrađenog dijela kanala) ostaje problem zaštite od velikih voda koje ugroŢavaju Kazne-no-popravni dom “Turopolje” te naselje Čička Poljana i dijelom naselje Veleševec

Neposredan sliv Save – potok ČrnecSliv potoka Črneca čine potoci Črnec i Jelkovec te

lateralni kanal Kopčevac kao i uređeno Črnec polje te se prostire na području Općine Rugvica i naselja Se-svetska sela, Dumovca i Jelkovca.

Potok Črnec od Dubokog jarka do Glavne ulice u Sesvetskim selima (nova crkva) svojim tokom prolazi kroz šumu i uzrokuje povremeno plavljenje zbog ne-uređenog korito i nakupina smeća i granja. Od Glavne ulice do naselja Dumovca u potpunosti je očišćen pro-ticajni profil i nalazi se u programu redovnog odrŢava-nja. Od naselja Dumovca do ustave Črnec (22km) po-tok Črnec postaje lateralni kanal koji se nalazi u progra-mu redovnog odrŢavanja tako da nema plavljenja.

Potok Jelkovec od Dubokog jarka do naselja Jelko-vec nalazi se u programu redovnog odrŢavanja tako da nema plavljenja.

Lateralni kanal Kopčevec (kazeta 12. Črnec polja) ima uređeno zemljano korito koje se nalazi u programu redovnog odrŢavanja tako da nema pojave plavljenja. Uređenjem Črnec polja uspostavljena je meliorativna mreŢa Sabirnih (SK) i Detaljnih kanala (DK). Na Sabir-nim kanalima izvršeni su radovi iz programa tehničkog odrŢavanja i danas su u programu gospodarskog kori-štenja odnosno za poljoprivrednu proizvodnju (SK 11, SK 8, SK 10, SK 13, SK 15).

Detaljna kanalska mreŢa u urbaniziranim dijelovi-ma (naročito poslije rata) gubi meliorativnu funkciju jer je pretvorena u grabe ili u kanale za odvodnju otpadnih voda, a zbog izgradnje novih cesta dolazi do ispresije-canja na ovaj način uspostavljene odvodnje te su prije-lazi i kanali zacijevljeni cijevima malog profila te zbog nakupina krupnog otpada i smeća dolazi do plavljenja okućnica pa čak i kuća.

Ostali vodotoci

Na području grada Sveti Ivan Zelina postoji mo-gućnost izlijevanja rijeke Zelina te potoka Bedenica i Orešćak što moŢe izazvati ugroŢavanje nekoliko doma-ćinstava u naseljima Biškupec Zelinski, Donja Zelina, Komin, Filipovići, Orešje Donje i Hrastje.

Kao posljedica velikih količina padalina u kratkom vremenskom razdoblju postoji mogućnost pojave bu-jičnih voda na potoku Topličica i Nespeš uz ugroŢava-


nje objekata tvrtke “Čazmatrans”, Rekreacijskog centra i Auto-kampa kao i okolnih domaćinstva uz potoke.

Na prostoru Grada Vrbovca nalazi se područje vodnogospodarske ispostave “Česma-Glogovnica” Bje-lovar, koje unutar Zagrebačke Ţupanije zauzima pro-stor od 28 ha. Navedeno područje karakteriziraju rijeka Česma, potoci Glogovnica i Ýavnica te zaštitni sistem Spojnog kanala Zelina–Lonja–Strug s osnovnom namje-nom zaštite Srednjeg Posavlja i velik broj izgrađenih hidrotehničkih objekata kroz sustav obrane zaobalja spojnog kanala Zelina–Lonja–Glogovnica–Česma koji je izgrađen zbog zaštite Črnec polja.

Na području Jastrebarskog nalazi se područje vodnogospodarske ispostave “Kupa” Karlovac koja unutar Zagrebačke Ţupanije zauzima prostor od 68 ha. Navedeno područje karakteriziraju granična rijeka Ku-pa te potoci Kravarščica i Kupčina kao i svi bujični vo-dotoci koji se formiraju na Ţumberačkom i plješevič-kom gorju i utječu u rijeku Kupu.

U slučaju nastanka poplava, s obzirom na neizgra-đenost obrambeno-zaštitnih sustava moŢe doći do plavljenja prometnice Jamnička Kiselica–Lijevo Sredič-ko i ugroŢavanja naselja Pokupski Gradec.

Bujične vodepredstavljaju moguću opasnost od pojave bujičnih

vodotoka koje na ovom slivnom području dijelimo na sljedeće mikrocjeline:

Bujice Samoborskog gorja čini rijeka Bregana u slivu rijeke Gradne koja direktno ugroŢava urbano po-dručje grada Samobora. Naime kapacitet korita rijeke Gradna kroz centar grada iznosi oko 40 m3/s dok je 100-godišnja velika voda u iznosu od cca 80 m3/s, što ima za posljedicu plavljenje niŢih dijelova grada svakih

20–25 godina. Za zaštitu od poplava navedenog bu-jičnog vodotoka planira se izgradnja retencija na 4 lo-kacije.

Potok Rakovica također predstavlja moguću opa-snost za pojavu bujičnog vodotoka koji moŢe ugroziti nizinske (nenaseljene) dijelove uzvodno od betonske ceste, te potok Konščicu koja moŢe ugroziti školu u Svetom Martinu pod Okićem.

Bujice Marijagoričkog pobrđa mogu se očekivati na području grada Zaprešića i Općina Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Kupljenovo i Luka uz nastajanje bujičnih poplava u simbiozi sa svojim recipijentima rijekom Su-tlom i Krapinom uz izazivanje manjih šteta na materijal-nim dobrima.

Bujice Vukomeričkih Gorica nisu izrazite bujice već vodotoci blaŢih padova koji mogu izazvati umjere-nu brzinu nadolaska velikog vodnog vala, a obzirom da su sva naselja u tom prostoru smještena na višim kota-ma prirodnog reljefa od pojave bujičnih poplava ugro-Ţeno je samo nekoliko kuća u naselju Petrovina Tu-ropoljska te poljoprivredno zemljište i manjim dijelom prometnice.

Umjetna jezera i ribnjaciCijelo područje Zagrebačke Ţupanije karakterizira

veliki broj prirodnih i umjetnih jezera, jezera nastalih kao posljedica eksploatacijskih radova na vađenju šljunka te močvarnih jezera kao posebnih prirodnih cjelina i ribnjaka.

Na širem području Vrbovca nalaze se prirodna je-zera Črnec i Bajer, a na području Jastrebarskog jezero Dubrava. Na području Dugog Sela nalaze se jezera Si-romaja I., Siromaja II., Trstenik i Abesinija nastala kao posljedica eksploatacije šljunka te prirodno jezero Bajer.

Slika: Vodotoci na području ÝupanijeIzvor: Strategija upravljanja vodama


Ribnjaci za uzgoj i eksploataciju riba nalaze se na prostoru Vrbovca, ribnjak Vukšinac i Jastrebarskog, ribnjaci Novaki i Pisarovina.

Na širem području Ivanić-Grada prirodne močva-re zauzimaju najniŢe terene i predstavljaju poplavno područje koje se prostire zapadno od Posavskih Brega između potoka Stari Črnec i Stara Zelina, sjevernije uz potok Črnec do potoka Zelina, juŢno od Caginog polja (od Ţeljezničke pruge) do šume Ýutica dok se na jugo-istočnom području Jastrebarskog nalazi močvarno područje oko Crne Mlake koje je poznato kao veliki ornitološki rezervat i ribnjak.

Na širem području Velike Gorice locirana su jezera nastala kao posljedica gospodarskog korištenja kroz ek-sploataciju šljunka i pijeska i to: jezero Čiče I., Čiče II., Čiče-JeŢevo i Vukovina te jezera Čiče-Hidrel i Donja Lomnica iz kojih se trenutno vadi šljunak.

Na širem području Zaprešića nalazi se jezero Ba-ger, a na širem području Samobora nalaze se jezera Rakitje i Kerestinec nastala kao posljedica eksploatacije šljunka.

Posljedice po stanovništvo i JLP(R)SKao posljedica nastanka poplava rijeka i bujičnih

vodotoka te ispuštanja velikih količina voda u odteret-ne kanale na području Ýupanije moŢe doći do plavlje-nja i ugroŢavanja stanovništva, stočnog fonda i poljopri-vrednih površina i to:

– na desnoj obali rijeke Save ugroŢena su naselja na području Grada Samobora i Grada Sveta Nedelja i to: Strmec Samoborski, Prelci, Zlodi, Vrbovec Samo-borski, Medsave, Savršćak, Celine Samoborske i Samo-borski Otok na kojoj se nalazi oko 4.000 stanovnika i 1.200 grla razne stoke,

– na lijevoj obali rijeke Save ugroŢeno je područje Grada Zaprešića i Općina Brdovec te naselja Zdenci i Javorje na kojem se nalazi oko 200 stanovnika i 150 grla razne stoke

– na području Grada Velika Gorica i Općine Orle ugroŢena su naselja Strmec Bukevski, Zablatje, Sop Bu-kevska, Bukevje, Drnek i Vrbovo u kojima se nalazi oko 450 stanovnika i 220 grla razne stoke,

– na desnoj obali rijeke Bregana uzvodno od na-selja Bregane moguća je ugroŢenost naselja Bregansko selo i Grdanjci sa oko 300 stanovnika,

– pri visokom vodostaju rijeke Krapine moguća je ugroŢenost naselja Pojatno, Kupljenovo i Luka sa oko 2.000 stanovnika i preko 500 komada krupne stoke,

– od velikih voda koje se putem odteretnog kanala “Odra”dovode u Odransko polje koja se koristi kao pri-rodna retencija, ugroŢeni su objekti Kazneno-popravni dom “Turopolje” te naselje Čička Poljana i dijelom naselje Veleševec s oko 200 stanovnika i oko 50 koma-da krupne stoke,

– na slivu potoka Gradna i gravitirajućih bujičnih vodotoka ugroŢeno je urbano područje grada Samo-bora na kojem Ţivi oko 400 stanovnika u 100 obitelj-skih kuća,

– na slivu potoka Konščica i gravitirajućih bujičnih vodotoka moŢe u slučaju nailaska velikih voda doći do plavljenja područja naselja Sveti Martin pod Okićem i ugroŢavanja objekata osnovne škole,

– bujični vodotoci Marijagoričkog pobrđa i Vuko-meričkih Gorica mogu izazvati plavljenje relativno veli-

kog područja koje je slabo naseljeno te ne dolazi do značajnijeg ugroŢavanja stanovništva i njihovih materi-jalnih dobara,

– na slivu rijeke Kašine zbog lošeg odrŢavanja pro-točnosti korita potoka koji su neuređeni i zakrčeni ra-znim smećem na rešetkama zacijevljenih profila moŢe doći do plavljenja širih područja naselja Kašine, Gla-vinčice, Adamovca, Glavice Donje i Jesenovca, ali uz ugroŢavanje manjeg broja stanovnika obzirom na slabu naseljenost područja,

– na potocima Črnec i Jelokovec te drugim ma-njim vodotocima koji čine sliv Črneca uz sustav lateral-nih i sabirnih kanala Črnec polja moŢe doći do plavlje-nja širih područja Općine Rugvica i naselja Sesvetskih sela i Jelkovec, ali uz ugroŢavanje manjeg broja stanov-nika i površina s poljoprivrednom proizvodnjom,

– na rijeci Zelina te potocima Bedenica, Orešćak, Topličica i Nespeš moŢe doći do ugroŢavanja šireg područja naselja Komin, Filipovići, Orešje Donje, Hrastje, Biškupec Zelinski i Donja Zelina te naselja Poljanski Lug i Lonjica koji se nalaze uz spojni kanal Zelina–Lonja–Glogovica–Črnec gdje Ţivi oko 200 sta-novnika,

– na potocima Kravarščica i Kupčina te drugim manjim bujičnim vodotocima sa Ţumberačkog i plješe-vičkog gorja koji čine dio slivnog područja rijeke Kupe plavljenje će izazvati prekid lokalne cestovne promet-nice Jamnička Kiselica–Lijevo Sredičko uz ugroŢavanje naselja Pokupski Gradec s oko 200 stanovnika i gos-podarskih objekata.

Iskustveni pokazatelji poplava u rujnu 2010.

Dana 21. rujna 2010. proglašena je elementar na ne-pogoda za područje Općine Marija Gorice, Opći ne Br-dovec i Grada Samobora uslijed izlijevanja Save i Sutle. Nastale materijalne štete iznosile su oko 6 563 731,00 kn.

Nakon toga dana 22. rujna 2010. Uslijed izlijevanja rijeke Save i Krapine te potoka Rakovice došlo je do plavljenja Grada Velike Gorice, Grada Zaprešića, Grada Svete Nedelje i Općine Orle. Proglašena je elementarna nepogoda, a procijenjena šteta iznosila je 4 074 984,00 kn.

Odlukom Ţupana dana 23. rujna 2010. proglašena je elementarna nepogoda za područje Grada Ivanić-Grada usljed izljevanja rijeke Save. Nastale štete proci-jenjene su na 167 150,00 kn.

Dana 28. rujna 2010. g. proglašena je el. nepogo-da i za Općinu Dubrava uslijed izlijevanja rijeke Glo-govnice i rijeke Česme. Procijenjena šteta iznosila je 1 018 359,00 kn.

Cjelokupne štete uslijed rujanskih poplava iznosile su 48 498 326,00 kn.

Uslijed velikih količina oborina došlo je do pojave vodnog vala koji je izazvao ugrozu na površinama od ukupno pribliŢno 75 km2 odnosno2:

– na samoborskom i zaprešićkom području 50 km2,– na velikogoričkom području 25 km2,– zahvaćeno je ukupno 6 500 stanovnika,

2 Izvor podataka: Izvješće o poplavama 17.–22. rujna 2010. Radna skupina Vlade RH od 29. rujna 2010.


– poplavljeno oko 900 stambenih objekata (oko 300 na samoborskom i zaprešićkom području te oko 600 na velikogoričkom području)

Područje grada Samobora: Samoborski Otok, Medsave, Savrščak, Celine, Vrbovec Samoborski

Područje grada Zaprešića: Drenje Brdovečko, Zdenci Brdovečki, Ključ Brdovečki, Savski Marof i Ja-vorje

Područje grada Velike Gorice: Drenje Ščitarjev-sko, Lekneno, Strmec Bukevski, Sop Bukevski, Obed, Gornje i Donje Bukevje, Orle, Čret Posavski i Drnek, Ribnica, Čička Poljana.

ZAKLJUČAK Temeljem svega gore navedenog (podaci iz PPU,

HV-VGI Zagreb) na području Zagrebačke Ţupanije nije riješena zaštita od poplava.

NajugroŢenija su područja grada Samobora, gra-da Zaprešića, grada Velika Gorica, Općine Brdovec, grada Sveta Nedjelja i Općine Orle. Također ugroŢen je i kazneno-popravni dom Turopolje od velikih voda odteretnog kanala Odra.

NuŢno je što Ţurnije, u suradnji s Hrvatskim voda-ma pristupiti uređenju i rekonstrukciji već postojećih nasipa, izgradnji novih te uređenju prirodnih retencija.

Iz već navedenih primjera, kao i procjena Hrvat-skih voda vidljivo je da postoji opasnost za oko 7 000 stanovnika, oko 2000 grla stoke, 1300 stambenih objekata te oko 300-tinjak gospodarskih objekata. Stanovništvo i stoku će, ovisno o intenzitetu ugroze, trebati djelomično ili potpuno evakuirati i zbrinuti.

1.1.2. PotresiPotres je prirodna pojava prouzročena iznenadnim

oslobađanjem energije u zemljinoj kori i dijelu gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla.

Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzi-rom na ljudske i materijalne gubitke nalaze pri samom vrhu. U razdoblju 1988.–1995. god. prosječna šteta od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj iznosila je 245 mi-lijuna dolara godišnje3, od čega na potrese otpada oko 14 %. Valja naglasiti da u tom periodu nije bilo katastro-falnih potresa.

Tabela 1: Učestalost potresa za razdoblje 1879.–2003. godine

Red.Broj GRAD/MJESTO

Čestine intenziteta (MSK)

V VI VII VIII

1. Dugo Selo 22 13 0 12. Ivanić-Grad 20 2 1 03. Jastrebarsko 33 4 3 04. Pokupsko 22 4 3 05. Samobor 48 8 3 06. Sveti Ivan Zelina 24 15 0 17. Velika Gorica 21 9 1 1

3 Izvor podataka: Ministarstvo financija; Godišnja izvje-šća o šteti.

Red.Broj GRAD/MJESTO

Čestine intenziteta (MSK)

V VI VII VIII

8. Vrbovec 25 3 1 19. Zaprešić 40 11 2 1

Izvor podataka: Seizmološka sluŢba RH

Područje Zagrebačke Ţupanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojačane seizmičke aktiv-nosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII. do IX. stup-njeva po MSK.4 – povratno razdoblje od 500 godina.

Zona najjače seizmičke aktivnosti na području Za-grebačke Ţupanije zahvaća tek krajnji dio istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe.

Prema podacima EMSC5 u posljednjih 100 godina na području Ţupanije nije bilo zabiljeŢenih potresa stupnja intenziteta većeg od VIII° prema MSK ljestvici, koji bi imao karakteristike i razmjera katastrofe ili velike nesreće.

Prema seizmološkoj karti Zagrebačke Ţupanije (MSK6) za povratni period od 500 godina, područje Ýupanije nalazi se u tri seizmičke zone, odnosno u VII., VIII. i IX seizmičkoj zoni.

Vrsta gradnje i korišteni građevinski materijalVeći dio zgrada u gradovima na području Ýupanije

kao većih urbanih cjelina, građen je od samostojećih individualnih objekata. Zgrade građene početkom sto-ljeća i između dva rata, najčešće su zidane opekom s drvenim stropnim i krovnim konstrukcijama, a visina izgradnje je 2–3 etaŢe.

UvaŢavajući tip gradnje koju karakterizira korište-nje velikih količina materijala od drva uz izraŢenu ne-homogenost, konstrukcije zgrade su podloŢne rušenju uslijed potresa. Postojeće stanje starog dijela gradova opterećeno je naslijeđenim standardima koji u pogledu zaštite od potresa ne zadovoljavaju suvremene standar-de građenja.

U gradski prostor u zadnjih desetak godina interpo-liraju se nove zgrade sa četiri i više etaŢa koje su građe-ne sukladno definiranim seizmičkim uvjetima gradnje tzv. protupotresna gradnja tako da gradski prostor ka-rakterizira mješovita izgradnja stare individualne iz-gradnje i novih stambenih blokova. Obje vrste gradnje u pogledu izgrađenosti ne prelaze urbanističke standar-de izgrađenosti prostora i u tom smislu omogućavaju efikasno provođenja mjera zaštite te prosječna izgrađe-nost terena iznosi od 10–30%.

U pogledu izgrađenosti prostora moŢe se zaključiti da ne postoje veće prepreke za provođenje mjera zašti-te i spašavanja stanovništva od ruševina.

4 Izvor podataka: Geofizički zavod – Seizmiološka karta za povratni period od 500 godina.

5 European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) je osnovan 1975. godine slijedeći preporuke European Sei-smological Commission (ESC).

6 Medvedev-Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je lje-stvica korištena za procjenu potresa na temelju promatranih učinaka u području pojave potresa.


Slika: Kartografski prikaz izoseista oko područja Zagrebačke Ţupanije


Potres intenziteta od VII. do IX. stupnja MSK mo-gao bi prouzročiti veća oštećenja na objektima za sta-novanje koji se nalaze u većim gradskim središtima i oštećenja na objektima za prijenos plina, nafte i elek-trične energije te objektima telekomunikacije koja bi za posljedicu imala prekid u opskrbi. Uz navedena ošteće-nja na komunalnoj infrastrukturi moguća su i određena oštećenja na objektima prometne infrastrukture (ceste, mostovi, vijadukti, nadvoŢnjaci) koja mogu oteŢati pro-vedbu aktivnosti na pruŢanju pomoći u otklanjanju po-sljedica i uspostavi redovitog Ţivota na pogođenim po-dručjima. Isto tako, potres bi mogao prouzročiti veća oštećenja na sustavu za distribuciju vode u većim gra-dovima na području Ýupanije kao posljedicu puknuća glavnih i magistralnih cjevovoda uz mogućnost zaruša-vanja bunara kojim se za opskrbu vodom koristi veći broj domaćinstva na području Ýupanije.

Zbog male površine područja Ýupanije, ugroŢenost od nastanka potresa te epicentralnih točaka koje su lo-cirane u područjima pojačane seizmičke aktivnosti u pojasu kojim se proteŢu rubna područja Medvednice, Ýumberačkog gorja i Pokupskog, za pretpostaviti je da će biti ugroŢeno cijelo područje Ţupanije uz izazivanje posljedica na objektima koje će biti adekvatne intenzi-tetu potresa. Najveća ugroŢenost karakterizira područja urbanih cjelina na području Ýupanije zbog veće gusto-će naseljenosti, gdje se mogu očekivati najteŢe poslje-dice i ugroŢavanje stanovništva i njihove pokretne i ne-pokretne imovine.

Specifična ugroŢenost pojedinih dijelova područjaU većoj ili manjoj mjeri bit će ugroŢeno cjeloku-

pno stanovništvo Ýupanije, a naročito stanovništvo go-re navedenih gradova u kojima se nalazi najviše stam-benih višekatnih građevina. To su područja s najgušćom naseljenošću na području Ýupanije.

Najveći broj višekatnih stambenih građevina, te objekata poslovnih, školskih, športskih, bolničkih i dru-gih u kojima moŢe boraviti veći broj ljudi nalazi se u gradu Velika Gorica i Dugo Selo. Navedeni gradovi bi u slučaju jačeg potresa bili izloŢeni i najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim brojem duboko zatrpanih osoba te brojem poginulih, teŢe i lakše ozlijeđenih. Osim gradova velika oštećenja nastala bi i u ruralnim područjima gdje su izgrađene stambene građevine sla-bijih konstrukcija (drvene međukatne konstrukcije).

U najrizičnije stambene građevine spadaju one ko-je su izgrađene do 1963. godine odnosno do razornog potresa u Skopju nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju. Većim dijelom su to i prostorije jedinica lokalne uprave i samouprave te će njihovim oštećenjem doći do bitnog oteŢavanja funkci-oniranja odnosno provođenja zaštite i spašavanja.

Prometna povezanost je relativno dobra, te je po-moć moguće dostaviti cestovnim vozilima.

Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo u slu-čaju potresa IX° po MSK

– Na području Ýupanije bit će oko 200 duboko zatrpanih, 500 srednje zatrpanih i 1000 plitko zatrpa-nih osoba,

– poginulih osoba bit će oko 250-tak, a teŢe ranje-nih oko 400-tinjak.

– materijalne štete će biti velike, osobito na manje otpornim građevinama,

– bez krova nad glavom ostat će oko 55 000 ljudi od čega se procjenjuje da će se oko 30% zbrinuti sami (privremeni smještaj kod rodbine, vikendice i sl.)

– za cca 35 000 ljudi treba osigurati zbrinjavanje– kao posljedica potresa pojavit će se zarazne bolesti– sociološke i psihološke posljedice mogu se u ve-

ćoj mjeri pojaviti kod rođaka poginulih osoba, povrije-đenih i zatrpanih osoba, te spasilaca, koji će biti angaŢi-rani u spašavanju.

ZAKLJUČAK :Područje Zagrebačke Ţupanije predstavlja zonu

pojačane seizmičke aktivnosti. Seizmičnost na tom po-dručju iznosi VII. do IX. stupnjeva po MSK.7 Zona naj-jače seizmičke aktivnosti na području Zagrebačke Ţu-panije zahvaća tek krajnji dio, istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe.

U pogledu izgrađenosti prostora moŢe se zaključiti da ne postoje veće prepreke za provođenje mjera zašti-te i spašavanja stanovništva od ruševina.

Najveća ugroŢenost karakterizira područja urbanih cjelina na području Ýupanije zbog veće gustoće nase-ljenosti, gdje se mogu očekivati najteŢe posljedice i ugroŢavanje stanovništva i njihove pokretne i nepokret-ne imovine, a naročito na području Velike Gorice i Za-prešića. No navedene urbane cjeline imaju i najrazvije-nije snage zaštite i spašavanja (vatrogasce, postrojbe CZ, Hitnu sluŢbu i sl.) te će iste uz razvijanje specijali-stičkih postrojbi uglavnom biti dostatne. MoŢe doći do oštećenja komunalne i prometne infrastrukture što će oteŢati spašavanje i normalizaciju Ţivota.

Prema izračunu posljedica potresa po stanovniš-tvo, a uzevši sve dostupne parametre, za očekivati je da će smrtno stradati oko 250 osoba, dok će ih oko 400-tinjak biti teŢe povrijeđeno. Bit će oko 200 du-boko zatrpanih, 500 srednje zatrpanih i 1000 plitko zatrpanih osoba, a bez krova nad glavom ostat će oko 55 000 ljudi.

1.1.3. Ostali prirodni uzroci

SušeSuša je pojava koja se javlja kada se na nekom po-

dručju pojavi značajan manjak vode kroz neko vre-mensko razdoblje8. Suša predstavlja ekstremni klimat-ski događaj koji moŢe preći u prirodnu katastrofu.

Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke:– poljoprivredna proizvodnja se smanjuje,– smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u teŢim

slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture,– vodocrpilištima se smanjuje kapacitet,– zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do po-

mora organizama koji Ţive u vodi,– čak i manje količine opasnih tvari koje dođu u

vodotok mogu izazvati teŢe posljedice.Na području Ýupanije mogu se očekivati smanjeni

prinosi na poljoprivrednim kulturama (Ţitarice, povrće i voće) uslijed čega dolazi do proglašenja elementarnih nepogoda.

7 Izvor podataka: Geofizički zavod – Seizmiološka karta za povratni period od 500 godina.

8 Izvor podataka: http://hr.wikipedia.org


Suša kao elementarna nepogoda moŢe se ublaŢiti navodnjavanjem poljoprivrednih površina izgradnjom sustava za navodnjavanje kojim su za sada obuhvaćene tek manje površine namijenjene za uzgoj povrća.

Iz pregleda proglašenih elementarnih nepogoda od suše za proteklih 10 godina vidljivo je da je područje Zagrebačke Ţupanije često pogođeno ovom elementar-nom nepogodom.

Olujno i orkansko nevrijeme9

To je vjetar čija brzina iznosi preko 74 km/h. U po-sljednjih 10 godina na području Zagrebačke Ţupanije bilo je pojave olujnog i orkanskog nevremena koji su izazvali znatnu materijalnu štetu na stambenim i gospo-darskim objektima.

Statističkim praćenjem nastanka olujnog i orkan-skom nevremena moŢe se konstatirati da se ova prirod-na nepogoda na području Ýupanije događa relativno rijetko, nekoliko puta kroz razdoblje od desetak godi-na.

Olujno i orkansko nevrijeme na području Zagre-bačke Ţupanije nije takovih razmjera da bi utjecalo na funkcioniranje zajednice, no isto nanosi materijalne štete po zajednicu.

PijaviceKada se govori o pijavici onda je riječ o atmosfer-

skom vrtlogu neobične snage koji se u obliku lijevka pruŢa između olujnog oblaka i tla. U središnjem dijelu vrtloga vlada vrlo nizak tlak (150–250 milibara tlaka, niŢeg nego u okolici), a jak vjetar koji puše na ivici lijev-ka moŢe dostići brzinu preko 300 km/h.

9 Izvor podataka: PP Zagrebačke Ţupanije.

Na području Zagrebačke Ţupanije zbog nastanka pijavice proglašena je elementarna nepogoda jednom u posljednjih deset godina i to:

– 30. srpnja 2007. – područje Grada Velike Gorice i Općine Preseka – procijenjena šteta iznosila je 9.852.891,17 kn (prikazano i pod olujno i orkansko ne-vrijeme, ali je bila i pojava pijavice).

KlizištaKlizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku

masu odvojenu od podloge koja pod utjecajem gravita-cije klizi niz padinu10.

Obzirom na reljef, geološke i druge pokazatelje postoji vjerojatnoća pojave klizišta na području Ýupa-nije, koje je, zbog potreba praćenja nastanka klizišta, zonirano prema stabilnosti padina na kojima se mogu pojaviti klizišta odnosno nestabilne padine ili područja na kojima je moguća pojačana erozija tla.

Na području Ţupanije postoji niz klizišta. Ista se stalno saniraju, no uslijed ljudskog i prirodnog djelova-nja pojavljuju se i nova

Navedena klizišta uglavnom ne ugroŢavaju sta-novništvo, a moguće su štete na prometnicama i imo-vini. Ista ne mogu dovesti u pitanje funkcioniranje JLP(R)S.

Klizišta i nestabilne padine jedan su od trajnih pro-blema obzirom na geološke karakteristike područja Ýu-panije. Na preglednoj inŢenjerskogeološkoj karti po-dručja Ýupanije prikazan je pregled područja u kojima je moguća pojava klizišta i nestabilnih padina kao i po-dručja na kojima se moŢe očekivati pojačana erozija.

10 Izvor podataka: Wikipedia.

Slika: InŢenjerskogeološka karta zagrebačke ŢupanijeIzvor: Institut za geološka istraŢivanja, zavod za hidrogeologiju i inŢenjersku geologiju, Zagreb 2000.


Prema statističkim podacima, 2001. godine progla-šena je elementarna nepogoda nastala kao posljedica klizanja tla sa štetom na stambenim i gospodarskim objektima i to:

– 05. veljače 2001 – Općina Jakovlje – procijenje-na šteta iznosila je 1.200 000,00 kn.

SnjeŢne oborinePrema statističkim pokazateljima u zadnjih 10 go-

dina, količine snjeŢnih oborina koje bi mogle poreme-titi svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti, pa i zatvaranje prometa na lokalnim cestama visinskog po-dručja III prioriteta čišćenja su veoma rijetke, a dešava se u slučajevima ako bi palo više od 25 cm snijega u 24 sata, jer se takve ceste čiste prema planu zimske sluŢbe.

Samim time na području Ýupanije u zadnjih dese-tak godina nije bilo takvih intenzivnih i/ili dugotrajnih snjeŢnih oborina koje bi za posljedicu imale proglaša-vanje elementarne nepogode i dugotrajniji poremećaj ili prekid normalnog funkcioniranja zajednice koja se moŢe ogledati u nemogućnosti opskrbe vitalnim pro iz-vodima, prekidu opskrbe električnom energijom, pre-kidu prometa, i sl.).

PoledicePoledica je glatka i prozirna ledena prevlaka deblji-

ne 10–30 mm na predmetima ili na tlu koja nastaje smrzavanjem kapljica rosulje ili kišnih kapi (kad je nji-hova temperatura niŢa od 0 0C). Pojavljuje se dva do pet puta svake godine u razdoblju od studenog do oŢujka, a najčešće u prosincu i siječnju.

Na području Ýupanije redovita je pojava poledice u zimskim mjesecima, koja se zadrŢava relativno kratko vrije na cestovnim i drugim prometnicama, tako da nje-no nastajanje ne moŢe bitno poremetiti odvijanje re-dovnog Ţivota i snabdijevanje stanovništva s obzirom na organizirano djelovanje zimskih sluŢbi.

TučeTuča je oborina oblika ledenih kuglica ili komada

leda različitog oblika, promjera između 5 mm (zrno graška) i 50 mm (kokošje jaje). Padanje tuče obično je praćeno jakom i/ili dugotrajnom grmljavinom, često pljuskovima kiše i pojačanim vjetrom.

Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi.

Tuča se pojavljuje nekoliko puta godišnje na razli-čitim lokacijama po Ýupaniji (tablični pregled proglaše-nih elementarnih nepogoda sa iznosima šteta nalazi se u prilogu).

ZAKLJUČAK:Područje Zagrebačke Ţupanije izloŢeno je raznim

vrstama elementarnih nepogoda no prije svega, najve-će štete nanose tuče te olujno i orkansko nevrijeme i poplave.

Kvalitetna protugradna obrana te uređenje slivova (prije svega sliva Save) smanjilo bi troškove Ţupanije u saniranju posljedica elementarnih nepogoda. U dolje navedenoj tabeli prikazane su elementarne nepogode te iznosi šteta od istih u proteklih 10 godina, a prema izvješću Ýupanijskog povjerenstva za procjenu šteta.

Ponekad dolazi do preklapanja iskazivanja šteta s obzirom da se pojedine elementarne nepogode mogu prikazati i pod Olujno nevrijeme i pod Tuču, ili Olujno nevrijeme i poplave i sl. no u Tabeli 11 dan je prikaz najčešćih el. nepogoda po godinama.

Snage Zagrebačke Ţupanije su dostatne za poma-ganje stanovništvu u slučaju proglašenja elementarne nepogode, ili otklanjanju posljedica istih.

Tabela 11: Pregled proglašenih elementarnih nepogoda po godinama

godinaSuša Olujno i ork.

nevrijeme Klizišta Tuča Ostalo SVEGAPO GODINI

Šteta u kn. Šteta u kn. Šteta u kn. Šteta u kn. Šteta u kn. Šteta u kn.

2001. 50 000,00 102 136565,0065 944 502,69

(mraz) 168 131 067,692002. 2 500 000,00 13 724 000,00 16 224 000,002003. 11 890 000,00 650 000,00 11 890 000,00 24 430 000,002004. 22 027 000,00 22 027 000,002005. 2 577 727,00 120 466 404,5 24 266 234,99 147 310 366,60

2006. 1 486 592,001 242 055,40

(potres) 2 723 043,40569 414,00(poplava) 6 021 104,80

2007. 1 528 980,00 9 852 891,17 1 234 450,326 355 847,60

(miševi) 18 972 169,092008. 55 371 568,43 55 371 568,432009. 851 342,65 851 342,65

2010.* 12 750 677,9548 498 326,99

(poplave) 61 249 004,95SVEGA: 16 046 707,00 134 955 887,7 1 242 055,40 246 974 882,7 121 368 091,31 520 587 624,11

Izvor podataka: Povjerenstvo za štete Zagrebačke Ţupanije.*Izvješće o radu Ýupanijskog povjerenstva za procjenu šteta od el. nepogoda za 2010. g. (od 24. veljače 2011.)


1.2. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

Prilikom izvanrednog onečišćavanja tla, zraka, bilj-nog i Ţivotinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološ ka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice (izvan-lokacijske posljedice) i mogućnosti obuzdavanja gos po-darskog subjekta, grada ili općine na čijem se području događaj dogodio, primjenjuje se Plan intervencija u za-štiti okoliša i Uredba o sprječavanju velikih nesreća ko-je uključuju opasne tvari11. Plan se ne primjenjuje u slučaju onečišćavanja mora, kopnenih voda i voda mo-ra s kopna i otoka, te na vojne objekte, vojna skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja.

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

Nesreća moŢe nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije u pogonu/postrojenju s opasnom tvari, što moŢe rezultirati poŢarom, disperzijom toksičnog plina ili oblaka, ovisno o smjeru vjetra, na okolno područje, te zagađenjima tla, zraka i vode.

Kod planiranja sprečavanja ili ublaŢavanja posljedi-ca nesreće uzimat će se u obzir najgori mogući slučaj (the worst case) koji se moŢe dogoditi, pri čemu treba voditi računa i o prekograničnim utjecajima nesreće i na vrijeme postupiti prema ustaljenim standardnim operativnim postupcima.

U tabeli 12 prikazane su pravne osobe koje suklad-no Planu intervencije u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupa-nije posjeduju određene količine opasnih tvari kao i način njihovog smještaja.

Prema katastru emisija u okoliš Zagrebačke Ţupa-nije, najznačajniji onečišćivači emisijama otpadnih pli-nova u zrak su: “HEP – TOPLINARSTVO” d.o.o. (ko-tlovnice u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru); “INA” d.o.o. (područje Ivanić Grada); “PLIVA” d.d. (Savski Marof); “VETERINA” d.o.o. (Kalinovica); “PIK VRBO-VEC” d.d. (Vrbovec); “ISKRA” d.d. (Sveti Ivan Zelina); “DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC” d.o.o.; “VIA-DUKT” d.d. (asfaltne baze Rakitje i Trstenik); “KRISTAL – SAMOBOR” d.o.o.; “ZAGREBAČKE PEKARNE – KLA-RA” d.d. (Samobor).

Najznačajniji onečišćivači emisijama otpadnih tvari u vode su: “PLIVA” d.d. (Savski Marof); “VETERINA” d.o.o. (Kalinovica); “PIK VRBOVEC” d.d. (Vrbovec); “VELKOM” d.o.o. u stečaju (komunalni uređaj za pro-čišćavanje otpadnih voda Velika Gorica); “JAMNICA” d.d. (Jastrebarsko); “DALEKOVOD” d.d. (Velika Gorica) i “MESSER – CROATIA PLIN” d.o.o. (Zaprešić).

Prema opasnosti kao i posljedicama koje pojedine opasne tvari mogu izazvati nuŢno je skrenuti pozornost na manipulante s amonijakom i klorom zbog njihove otrovnosti te velikog radijusa širenja nakon eventualnog akcidenta. Posebnu paŢnju potrebno je usmjeriti na mjesta skladištenja tekućeg kisika zbog njegove eksplo-zivnosti. U tom smislu, pored ostalih manipulanata sa opasnim tvarima, treba skrenuti pozornost na Agropre-radu d.d. iz Ivanić-Grada i PIK Vrbovec – Mesna indu-strija d.d. kao imaoce amonijaka, Avioservisa Pleso kao

11 Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari “Narodne novine”, broj 114/08.

imaoca raznih vrsta goriva visokog stupnja zapaljivosti te Dalekovod d.d. kao imaoca tekućeg kisika. INA d.d. i Plinacro d. o. o imaju velika spremišta zemnog plina i cjevovode za distribuciju goriva.

MoŢemo vršiti niz analiza i grupacija izvora opa-snosti. Najučinkovitije ih je grupirati prema lokaciji mo-gućeg akcidenta uz izdvajanje i skretanje pozornosti na skladište klora u Plivi, te skladište amonijaka u PIK Vr-bovec, Zagrebačka 148, kao i klora u Ivakop d.o.o. Ivanić-Grad zbog velikog radijusa ugroŢenosti okoline uslijed akcidenta.

Područje Dugog SelaNa širem području Dugog Sela u sljedećim indu-

strijskim i gospodarskim objektima se koriste opasne tvari:

1. Cinčaonica ˝Dalekovod˝– amonijev klorid (prosječna dnevna količina oko

100 kg– solna kiselina (prosječno oko 30 tona)– vodikov peroksid (prosječno oko 1.000 kg– amonijev hidroksid oko 900 kg– fosforna kiselina prosječno oko 110 kg– butilglikol prosječno oko 4.200 kg2. Hladnjača poduzeća “Agroprerada”– amonijak – 7 tona3. “INA” d.d. – Dugo Selo– bušotinski objekti i cjevovod za transport nafte i

plinaU slučaju akcidenta u gore navedenim tvrtkama,

na području Dugog Sela bit će ugroŢeno oko 10-tak objekata (akcident na bušotinskom objektu INA-e s obzirom da je radijus ugroŢenosti do 200 metara), odnosno oko 10 000 osoba u slučaju akcidenta u “Agropreradi” ili u “Dalekovodu” s obzirom da isti ko-riste opasne plinovite tvari i supstance, a maksimalni domet ugroze je do 1 800 metara.

Područje Ivanić-GradaNa području Grada Ivanić-Grada postoji nekoliko

objekata od kojih prijeti potencijalna opasnost od na-stanka mogućih tehničko-tehnoloških katastrofa.

Pogon “Etan” kao industrijsko postrojenje koje ka-rakterizira obrada prirodnog plina dopremljenog s naf-tnih i plinsko kondenzatnih polja do razine pogodnosti za distributivni transport pri čemu se izdvajaju: metan (CH4), etan (C2H6), propan (C3H8), butan (C4H10), pen-tan (C5H12) i stabilizirani kondenzat.

Etan se kao visokovrijedna petrokemijska sirovina (sirovina za proizvodnju etilena i dalje polietilena) tran-sportira tehnološkim cjevovodima do etilenskog postro-jenja u Zagrebu.

Propan i butan se isporučuju ukapljeni preko auto i vagon punilišta i produktovodom otpremaju u rezer-voare skladišnog prostora tvrtke PRO-PLIN u Zagrebu (Ýitnjak).

Stabilizirani kondenzat se transportira cjevovodom u rezervoare tvrtke “OKI-KEMIKALIJE” u Zagrebu, a metan se komprimira u distributivnu mreŢu za potrebe široke potrošnje.

Industrijski krug “Graberje Ivanićko” karakterizira-ju objekti gdje se obavlja pretovar goriva (vagon pre-takalište i rezervoarski prostor).


“INA” d.d. – Pogon “Šumečani” karakteriziraju bušotinski objekti i cjevovod za transport nafte

“INA” d.d. – bušotinski objekti i cjevovod za tran-sport nafte i plina

Ivakop d.o.o. – u proizvodnom procesu koristi klor – radijus ugroŢavanja oko 2 400 metara

U slučaju akcidenta u objektima korisnika opasnih tvari na području Ivanić Grada bit će ugroŢeno oko 20-tak objekata u neposrednoj blizini te oko 100-ti-njak osoba-radnika, korisnika usluga i slučajnih prolaz-nika. Maksimalni štetni učinak iznosi do 200 metara od mjesta nesreće.

Područje JastrebarskogNa području Grada Jastrebarskog nalaze se sljedeći

industrijski objekti koji u procesu proizvodnje koriste opasne tvari i to:

“TENSID – CHEMIE ZAGREB” skladište KEMOPRO-META Jastrebarsko

– skladišta raznih kemikalija: rimacid – P, S, SASP, SPS, SR mješavine anorganskih kiselina (dušične, fosfor-ne i sumporne), rimated – SR (mješavina NaOH i Na-hipoklirita), rimagens, rimalkani, rimaplexi, rimasani, rimazon, sanali (mješavine anorganskih kiselina), wei-coper forte (mješavina vodikvog peroksida i octenog oksida), rimaplex pulver

“FLOREL” Zagreb, skladište KEMOPROMETA Jastre-barsko

– skladišta kemikalija (aceto – klor-herbicid)

“SIMAT – PROM” Zagreb, skladište KEMOPROMETA Jastrebarsko

– skladište kemikalija (R12 – dikloridifluometan, R22 – kloridifluormetan,

R 502 – mješavina, R 134 – mješavina)

“PROGRES”– spremnici s uljem za loŢenje (lako)

“JAPETIĆ” Jastrebarsko, Agrocentar– skladišta u kojima su uskladišteni pesticidi,

umjet no gnojivo, boje i lakovi

POLJOPRIVREDNA STANICA Jastrebarsko– pesticidi i umjetno gnojivo

“PA-VIN” Jastrebarsko– pesticidi i umjetno gnojivo

“CIBAN COMMERCE” Jastrebarsko– spremnici ulja za loŢenje (lako)

“Jamnica” d.d.– loŢ ulje – 100 tona

Klara d.d. Jastrebarsko– loŢ ulje

U slučaju akcidenta u objektima korisnika opasnih tvari na području grada Jastrebarsko bit će ugroŢeno oko 50-tak objekata u neposrednoj blizini korisnika gdje se akcident dogodio, te oko 100-tinjak osoba-rad-nika, korisnika usluga i slučajnih prolaznika. Maksimal-ni štetni učinak iznosi do 200 metara od mjesta nesre-će. Pojedinačno niti jedan korisnik opasnih tvari neće izazvati veće materijalne štete ili ljudske Ţrtve od nave-denih.

Područje SamoboraNa širem području Grada Samobora nema klasične

industrijske zone već postoji osam industrijskih objeka-ta koji u svom proizvodnom procesu, prometu ili distri-buciji koriste opasne (zapaljive, eksplozivne, toksične) tvari koje mogu izazvati teŢe posljedice na stanovništvo i okoliš:

IGM “Samoborka” d.d.– eksploziv oko 500 kg– diesel gorivo D2 oko 11.000 litara,

“Sloboda” Tvornica čarapa Samobor– NAOCL oko 150 kg– NO2S2O4 oko 30 kg

Tiskara “A. G. Matoš” Samobor– flexogram oko 200 kg

J. P. “Vodovod” Zagreb, Vodoopskrba i odvodnja Sa-mobor

– klor oko 800 kg– natrijev hipoklorit oko 250 litara

Zagrebačke pekarne “Klara”, RJ Samobor– ulje za loŢenje oko 50 tona– ulje jestivo oko 2,5 tona

Pirotehnika ˝Mirnovec˝

“Energometan”d.o.o. za distribuciju plina– zemni plin

“Chromos” Tvornica grafičkih boja– mazut oko 60 m3 (podzemno skladište)– razne zapaljive tekućine u 14 spremnika s oko

460 m3 (podzemno skladište)– ulje za loŢenje 2 spremnika s 80 tona– pogon crnih master-batcheva (razne zapaljive

tvari 6,8 tona)– razni otpad u 20 spremnika 1680 m3 (podzemno

skladište)– grafičkih boja oko 100 tona– zapaljivih tekućina oko 132 tone (otvoreni pro-

stor)– nitroceluloze oko 17 tona– skladište gotove robe pod nadstrešnicom do 400

tona– skladište sirovina oko 530 tona.

“VETERINA” dd – pogon Kalinovica– loŢ ulje – 305 tona– vodikperoksid – 5 tona– amonijak – 1 tona– razne kemikalije

U slučaju akcidenta u objektima korisnika opasnih tvari na području Samobora bit će ugroŢeno oko 100-tinjak objekata u neposrednoj blizini te oko 1000 osoba. Maksimalni štetni učinci akcidenta kod pojedi-nih operatera iznose od 200 do 500 metara od mjesta nesreće. Na području Grada najveća opasnost prijeti od “Chromos” tvornice grafičkih boja jer se nalazi u sa-mom mjestu okruŢena stambenim kućama te “IGM”-a koji posjeduje eksploziv. Ostali korisnici opasnih tvari također predstavljaju opasnost jer posjeduju u pravilu veće količine loŢ ulja i ostalih kemikalija. “Veterina”d.d.


se nalazi izvan naseljenog mjesta, kao i JP “Vodovod” pa predstavljaju manju opasnost za okolinu već više ugroŢavaju zaposlenike i korisnike usluga.

Područje Sveti Ivan ZelinaNa području Svetog Ivana Zelina nalazi se tvornica

kemijskih proizvoda ˝Iskra˝ koja se bavi proizvodnjom lakova, razrjeđivača, sprejeva za podmazivanje, boja itd. Prvenstveno ugroŢava objekte i zaposlenike tvrtke te korisnike usluga. U slučaju akcidenta bit će ugroŢeno oko 10-tak objekata te oko 30-tak osoba.

Područje Velike GoriceNa širem području Velike Gorice nalaze se lokacije

na kojima su smješteni proizvodni objekti koji u svom proizvodnom procesu koriste opasne tvari (zapaljive, eksplozivne, toksične), čije nekontrolirano ispuštanje u okolinu moŢe izazvati teŢe posljedice na stanovništvo i okoliš i to:

– “Hidrel”– Šljunčara Novo Čiče– Industrogradnja – Poslovne jedinice Izoind, Be-

tonind i Indotrans Donja Lomnica– Dalekovod– DI “Turopolje”– Zračna luka Pleso, INA sektor avio goriva PlesoOd navedenih korisnika opasnih tvari najveću pri-

jetnju predstavlja Zračna luka Pleso i Avioservis Pleso kao imaoci prije svega visokooktanskog avionskog gori-va, ali i ostalih opasnih tvari potrebnih za nesmetano funkcioniranje (etilen glikol, acetilen, plin, amonijev ni-trat itd.). U slučaju akcidenta bit će ugroŢeno oko 100-tinjak objekata te oko 1000–1500 osoba (korisni-ka zrakoplovne luke, zaposlenika, ali i stanovnika rub-nih dijelova Velike Gorice).

Područje VrbovcaNa širem području grada Vrbovca tehničko-tehno-

loške nesreće u gospodarskim objektima nisu zabiljeŢe-ne, ali su moguće u gospodarskoj zoni gdje posluje “PIK Vrbovec Mesna industrija” d.d. Nesreće su moguće od amonijaka – plina koji se u tehnološkom procesu koristi za rashladne sustave. Trenutno se u rezervoarima i cje-vovodima nalazi 80 tona. Osim radnika poduzeća u gospodarskoj zoni, ugroŢena mogu biti i naselja uz gos-podarsku zonu Martinska Ves, Luka, Novo Selo, Vrbo-vec, Celine i Gaj. Osim amonijaka koji se koristi u teh-nološkom procesu za rashladne sustave, poŢar moŢe multiplicirati ugroŢavanje na tom mikro području. Radi se o prostoru veličine 4 km2, lociranom u gospodarskoj zoni s klimom karakteristike cijelog područja Grada.

Procjenjuje se da bi na tom području bilo ugroŢe-no cca 1.500 zaposlenika gospodarske zone i 4.000 stanovnika okolnih naselja, budući da je poduzeće udaljeno od centra grada samo 1.500 metara, od nase-lja Martinska Ves 150 metara, Luke 250 metara, te na-selja Celine 2.000 metara.

Područje ZaprešićaNa širem području Zaprešića nalazi se šest većih

industrijskih objekata koji skladište, koriste u tehnološ-kom procesu ili se u njima proizvode opasne tvari koje u slučaju akcidenta mogu biti opasnost za stanovništvo i okoliš:

“INKER” d.d.– gorivo i mazivo oko 2.000 litara nafte i 450 litara

raznih ulja– skladište tekućih plinova (prosječno 6 boca CO2,

dušika, kisika i acetilena)– otpadno ulje (prosječno godišnje oko 2,7 tona)– skladište ukapljenog zemnog plina (u prosjeku

40–80 tona plina)

“KARBON NOVA” d.o.o.– skladište lakozapaljivih tvari cca 1225 m2

– otvoreno skladište otapala cca 907 m2

– spremnici goriva (mazut, nafta, kapacitet cca 90 tona)

(Objekti se nalaze u neposrednoj blizini naselja. U slučaju većeg akcidenta postoji mogućnost za nastanak lančanih eksplozija)

“LANAC” d.o.o.– spremnik goriva za centralno grijanje s prosječno

5.000 litara

“MESSER – CROATIA PLIN” d.o.o.– skladište acetilena i zapaljivih plinova površine

240 m2

– skladište otrovnih plinova površine 32 m2

– skladište amonijaka površine 32 m2

– zapaljive tekućine(Objekti se nalaze u neposrednoj blizini naselja.

“MONTKEMIJA” d.d.– razne smole prosječne dnevne količine oko 1 tone– aceton 2 bačve– stirena 2 bačve– katalizator 30 litara– ubrzivač 5 litara

“SEDAM PLIN” d.o.o.– spremnici ukapljenog naftnog plina od 750 m3

(5x150m3)(Spremnici su locirani na lokaciji poduzeća “IN-

KER” d.d.)

“PLIVA” d.d. – Savski Marof– mazut – 1000 tona– natrijeva luŢina – 15 tona– kloridna kiselina – 30 tona– etanol – 80 tona– metiletil keton – 36 tona– izopropanol – 28 tona– metanol – 148 tona– aceton – 40 tona– i druge opasne kemikalije

U slučaju akcidenta u objektima korisnika opasnih tvari na području Zaprešića bit će ugroŢeno oko 50-tak objekata u neposrednoj blizini te oko 10 000 oso-ba. Maksimalni štetni učinci akcidenta kod pojedinih operatera iznose od 200 do 5000 metara od mjesta nesreće.

Na području Grada najveća opasnost prijeti od “Pliva” d.d. koja posjeduje klor i niz drugih otrovnih kemikalija. Najgori slučaj za istu je oko 5000 metara i pokrivenost štetnim djelovanjem gotovo pola Zaprešića te rubne dijelove Samobora. Ostali korisnici opasnih


tvari također predstavljaju opasnost jer posjeduju u pra-vilu veće količine plina i ostalih kemikalija, ali ugroŢa-vaju u pravilu manji broj osoba (do 500-tinjak).

Napomena: Svi navedeni podaci su okvirnog ka-raktera – napose u količinama opasnih tvari, a s obzi-rom na dinamiku razvoja kao i posljedice krize pod-loŢni su stalnim promjenama.

NuŢno ih je kontinuirano aŢurirati.U cjelovitoj Procjeni ugroŢenosti nalazi se tabela

br. 12 u kojoj se nalazi cjeloviti popis pravnih subjekata imaoca opasnih tvari te kartografski prikaz njihovog utjecaja na okoliš u slučaju akcidenta.

ZAKLJUČAK:

Područje Zagrebačke Ţupanije ima veliki broj kori-snika (operatera) opasnih tvari, a s obzirom na veliku gustoću naseljenosti kao i raširenost korisnika (operate-ra), te različitost izvora opasnosti moŢemo konstatirati da je područje Zagrebačke Ţupanije ugroŢeno od Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima. Posljedice po stanovništvo bile bi teške, pogotovo u slučaju akcidenata na postro-jenjima koja koriste klor ili amonijak.

U pojedinim slučajevima, uslijed akcidenta kod korisnika opasnih tvari, radijus ugroŢavanja prije svega ljudi je i do 5 000 metara pri čemu moŢe biti ugroŢeno i do 10 000 stanovnika.

Iz navedenih podataka vidljivo je da su najugroŢe-niji gradovi Dugo Selo zbog “Agroprerade”, Zaprešić zbog “Plive”, Vrbovec zbog “PIK”-a te Velika Gorica zbog Zračne luke.

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom, ili zračnom)

Zbog svog središnjeg poloŢaja unutar Republike Hrvatske i blizine drŢavnog središta Grada Zagreba, po-dručja Ýupanije karakterizira promet koji je značajno intenzivniji nego u drugim područjima Republike Hr-vatske (npr. 64 km cesta na 100 km2 površine predstav-lja 70% više od drŢavnog prosjeka, a i ceste su višeg reda). Uz navedeno s obzirom da cijelo područje Za-grebačke Ţupanije kako u gospodarskom tako i u druš-tvenom smislu izrazito gravitira Gradu Zagrebu, promet postojećom infrastrukturom dodatno je pojačan veli-kim dnevnim migracijama.

Cestovni prometPodručje Ýupanije nalazi se na glavnom cestov-

nom pravcu za prijevoz opasnih tvari što je regulirano Odlukom12.

Također, prijevoz opasnih tvari cestama na područ-ju Zagrebačke Ţupanije dozvoljen je u slučajevima op-skrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i sta-novništva. S obzirom da na području Ţupanije ima veći broj subjekata koji koriste opasne tvari izvjesno je da će se iste prevoziti cestama Zagrebačke Ţupanije do ko-načnog odredišta.

12 Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograniče-njima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama, “Narodne novine”, broj15/10.

Potencijalna opasnost po stanovništvo i okoliš pri-jeti od cisterni za prijevoz motornog benzina, loŢivog ulja i dizel-goriva, koje gorivo prevoze za potrebe ben-zinskih pumpi, kao i od prijevoza klora i amonijaka ko-ji se prevozi za potrebe PIK-a i Plive.

Ýeljeznički prometKroz Zagrebačku Ţupaniju prolaze:– Paneuropski Ţeljeznički koridori– Magistralne glavne pruge– Ýeljezničke pruge I reda– Ýeljezničke pruge II reda:ObiljeŢje Ţeljezničke mreŢe relativno je niska teh-

nička razina kapaciteta, te nedovoljna izgrađenost. Pre-ma Zakonu o prijevozu opasnih tvari i propisima koji se odnose na međunarodni prijevoz opasnih tvari Ţelje-znicom (RID), svi sudionici u prijevozu (pošiljatelj, pri-jevoznik i primatelj opasne tvari), poduzimaju preven-tivne i sigurnosne mjere kojima se osigurava zaštita Ţivota i zdravlja ljudi, zaštita okoliša, materijalnih doba-ra i sigurnost prometa. U 2007. godini Hrvatskim pru-gama prevezeno je 2.120.000 t opasnog tereta, a 2008. 2.063.000 t.

Stručnjaci Hrvatskih Ţeljeznica izradili su Operativ-ni plan intervencija u zaštiti okoliša. Prema evidenciji HÝ-CARGA u provozu kroz Zagrebačku Ţupaniju naj-veća opasnost prijeti od eksplozije vagona koji prevoze plin i loŢ ulje. U tom slučaju krajnji domet učinka ek-splozije i zapaljenja bio bi od 100–300 metara od mje-sta nesreće. Najviše Ţrtava i materijalne štete nastale bi ukoliko bi do istog došlo na nekoj od Ţeljezničkih po-staja.

Zračni prometS obzirom na lokaciju smještaja Zračne luke “Ple-

so” u slučaju nesreće ili drugih akcidenata u zračnom prometu ona predstavlja ugroŢavanje područja oko sa-me Zračne luke koja je locirana u neposrednoj blizini grada Velika Gorica. Akcidenti u manipulaciji s avion-skim gorivom mogu ugroziti okoliš, a samim time po-dručja s kojih se eksploatira pitka voda (strateški vodo-nosnik Črnkovec).

Brodski prometNa području Zagrebačke Ţupanije ne odvija se ri-

ječni brodski promet.

ZAKLJUČAK:S obzirom da se velike količine opasnih tvari pre-

voze za potrebe proizvodnih procesa pojedinih subje-kata na području Zagrebačke Ţupanije ili se njenim te-ritorijem vrši samo transfer istih, postoji stalna opasnost od akcidenta u prometu (prvenstveno cestovnom i Ţe-ljezničkom) te izazivanja katastrofe ili velike nesreće.

Prvenstveno će biti ugroŢene osobe i sredstva u ne-posrednoj blizini same nesreće u prometu, a posredno i šira okolica. Tom prilikom će biti ugroŢeno oko 20-tak objekata te oko 100-tinjak osoba, ako se desi pro-metna nesreća u cestovnom prometu – prevrtanje cisterne s benzinom ili dizel-gorivom, te oko 20-tak objekata, ali do 300-tinjak osoba ako dođe do Ţeljez-ničke prometne nesreće prilikom prevoŢenja većih količina benzina, dizela ili kemikalija potrebnih u pro-cesu proizvodnje. Najgori učinak će biti u slučaju Ţe-ljez ničke nesreće na nekoj od Ţeljezničkih stanica.


1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana

Na području Zagrebačke Ţupanije nema hidroaku-mulacijskih objekata na prirodnim i umjetnim jezerima te ne postoji opasnost od pucanja brana odnosno ugro-Ţavanja stanovništva i materijalnih dobara.

1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Svaka elementarna nepogoda dovodi do čitavog niza posljedica kako na samom čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvara-njem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Za-hvaljujući prometnoj povezanosti naselja područja Ýu-panije, te iste sa susjednim Ýupanijama i gradovima u RH i šire, moguća je Ţurna i stručna liječnička pomoć i dostava lijekova. Mjere zaštite i mjere za sprečavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti koje su definirane Zakonom13, a njihovo sprečavanje i suzbijanje je od ve-like vaŢnosti. Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţu-panije sudjeluje u praćenju, sprječavanju i suzbijanju zaraznih bolesti preko epidemiološke sluŢbe i njezinih područnih higijensko-epidemioloških ispostava. Da bi se osigurao kontinuitet u ranom otkrivanju izvora zara-ze i putova širenja bolesti epidemiološka sluŢba ima osiguranu trajnu pripravnost specijalista epidemiologa.

U svome radu epidemiološka sluŢba usko surađuje i sa sanitarnom i veterinarskom inspekcijom, ukoliko se zarazna bolest koju je potrebno nadzirati i time sprije-čiti njezino daljnje širenje, nalazi pod njihovom nad-leŢnosti (npr. zarazne bolesti koje se mogu prenijeti sa Ţivotinja na ljude, trovanja hranom u objektima javne opskrbe, nadzor nad provođenjem obveznog cijeplje-nja...). Iz dolje priloŢene tabele (tablica 14) jasno je vid-ljivo da se zahvaljujući sustavnom provođenju cijeplje-nja, vrlo rijetko, bolesti protiv kojih se cijepi, pojavljuju u populaciji (difterija, tetanus, pertusis, rubeola, epide-mijski parotitis, poliomyelitis i morbili).

Na temelju kretanja zaraznih bolesti u Zagreba-čkoj Ţupaniji, te uvida u stanje, kojeg na temelju sva-kodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima u Zagrebačkoj Ţupaniji obavlja Higijensko-epidemi-ološka sluŢba ZZJZ Ýupanije, situacija se moŢe oci-jeniti IZRAZITO POVOLJNOM.

Bolesti domaćih i divljih Ţivotinja14

U proteklih 10 godina pojavljivale su se sljedeće zarazne bolesti domaćih i divljih Ţivotinja: vrbanac svi-nja, klasična svinjska kuga, bjesnoća lisica, pasa i mača-ka, q groznica, parvoviroza pasa, štenećak pasa, lepto-spiroza svinja i konja, te salmoneloza peradi. Trenutno se provode sve mjere na temelju naredbe o mjerama zaštite Ţivotinja od zaraznih i nametničkih bolesti i nji-hovom financiranju u 2010. godini.

Mogućnost pojave bolesti biljnih proizvoda15

Biljnim proizvodima smatraju se: neprerađeni pro-izvodi biljnog porijekla, biljni plodovi i prerađeni pro-izvodi biljnog i Ţivotinjskog podrijetla. Bolesti koje su

13 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti “Narod-ne novine”, broj 79/07.

14 Izvor podataka: Zagrebačka Ţupanija i veterinarska stanica Jastrebarsko.

15 Izvor podataka: HZPSS Zagrebačke Ţupanije.

prisutne na području Zagrebačke Ţupanije su: gljivice koje uzrokuju pjegavost lišća Ţitarica, bolesti klasa, Ku-kuruzna zlatica, Kukuruzni moljac, nematode na krum-piru, kruškine buhe, korova Ambrozije, pepeljasti groŢđani moljac i dr.

Pojava određenih biljnih bolesti karakteristična je za dijelove Ţupanije koji su orijentirani poljoprivredi i voćarstvu, a sukladno kulturama koje su zastupljene u određenom području.

Raširenost i karakter pojava bolesti nije takovog obima da bi to dovelo do katastrofe ili velike nesreće, te bitno utjecalo na funkcioniranje Zagrebačke Ţupani-je kao jedinice regionalne samouprave.

Na temelju kretanja bolesti bilja u Zagrebačkoj Ţu-paniji, te uvida u stanje, odnosno statistiku praćenja bolesti bilja u Zagrebačkoj Ţupaniji koji obavlja HZPSS, situacija se moŢe ocijeniti POVOLJNOM.

Sve navedene bolesti ljudi i Ţivotinja mogu se poja-viti u nešto većem obimu u slučaju velikih nesreća ili katastrofa, no s obzirom na educiranost liječničkog i ve-terinarskog kadra, blizine većih gradova (Zagreba, Kar-lovca) te dobre prometne povezanosti sa okolnim opći-nama i Ţupanijama, iste neće bitno utjecati na funkcio-niranje jedinice lokalne samouprave.

Odlagališta otpadaOtpad je potrebno zbrinjavati po načelima teritori-

jalnog i granskog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad i to prema vrsti i količini. Načine zbrinjavanja opasnog otpada kao i lokacija od-lagališta potrebno je utvrditi na regionalnoj razini. Do sada nisu zabiljeŢene nesreće na postojećim odlagališti-ma otpada koje bi imale značajniji utjecaj na stanovniš-tvo. Pojavu i širenje epidemija nadziru nadleŢne sluŢbe iz Ýupanije.

ZAKLJUČAK :Temeljem kretanja zaraznih bolesti u Zagrebačkoj

Ţupaniji, te uvida u stanje, kojeg na temelju svakodnev-nog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima u Zagre-bačkoj Ţupaniji obavlja Higijensko-epidemiološka sluŢ-ba ZZJZ Ýupanije, situacija se moŢe ocijeniti IZRAZITO POVOLJNOM.

Na temelju kretanja bolesti Ţivotinja i bilja u Zagre-bačkoj Ţupaniji, te uvida u stanje, odnosno statistiku praćenja bolesti Ţivotinja i bilja u Zagrebačkoj Ţupaniji koji obavlja Veterinarska sluŢba i HZPSS, situacija se moŢe ocijeniti POVOLJNOM.

Odlagališta otpada kao mogući izvor epidemija i zaraznih bolesti do sada nisu uzrokovala takove pojave, a napose ne takove koje bi imale karakter katastrofe ili velike nesreće.

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURUOsim štetnih posljedica prirodnih i tehničko-teh-

noloških nesreća koje bi pogodile stanovništvo, materi-jalna i kulturna dobra, te okoliš, iste bi u velikoj mjeri ugrozile objekte kritične infrastrukture. Stoga je, objek-tima u kojima se obavlja djelatnost od osobitog značaja za opskrbu energijom, hranom i vodom, transport, tele-komunikacije i dr., potrebno dati prioritet u planiranju i operativnom djelovanju s ciljem očuvanja i zaštite nji-hovih funkcija ili što brŢeg oporavka i ponovnog uspo-stavljanja funkcija u punom obimu.


2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

Objekti za distribuciju i prijenos električne energije su dvije transformatorske stanice:

– TS 400/110 KV locirana je na području Svete Nedelje

– TS 220/110 KV Mraclinkao i 18 TS 110/10 (20,30 ili 35 kV) raširenih po-

dručjem Ţupanije.

Štetne posljedice od poplava i bujičnih vodaNa području Zagrebačke Ţupanije nema opasnosti

od plavljenja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije uslijed izlijevanja rijeke Save, Sutle, Bregane i Krapine ili bujičnih voda, s obzirom da se trafostanice prilikom projektiranja i gradnje smještaju na području koje nije plavljeno. Ovo se prvenstveno odnosi na trafostanice TS 400/110 kV na području Op-ćine Svete Nedelje koja je izvan zona plavljenja (ze-mljovid Sektori i slivovi Zagrebačke Ţupanije) te na tra-fostanicu TS 200/110 kV kod Mraclina.

Eventualno iskapčanje trafostanica niŢeg reda na područjima podloŢnima plavljenju bit će kratkotrajno, a snabdijevanje el. energijom vršit će se na način da se preusmjeri snabdijevanje iz drugih trafostanica.

Štetne posljedice od potresaU slučaju potresa do IX MSK objekti (transforma-

torske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi određena ošte-ćenja. Za takve objekte postoji zakonska obveza pro-jektiranja u skladu sa procjenom maksimalnog intenzi-teta potresa, odnosno, sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet po-tresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotre-snu izgradnju. U slučaju rušenja ili oštećivanja pojedi-nih TS-a djelatnici HEP-a postupit će po vlastitom Ope-rativnom planu, a snabdijevanje pogođenog područja vršit će se preusmjeravanjem ili pomoću agregata.

Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, snjeŢnih oborina, poledica i tuča

Za vrijeme zimskih perioda s niskim temperatura-ma mogu se javiti poteškoće u opskrbi električnom energijom radi eventualnog pucanja dalekovoda i ne-mogućnosti pristupa i otklanjanja kvarova. Preusmje-ravanjem izvora napajanja zaobići će se oštećeni dije-lovi i time omogućiti funkcioniranje JLP(R)S dok ekipe HEP-a ne saniraju nastalu štetu.

Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških katastrofaOpasnost predviđa nastanak havarija na trafostani-

cama višeg i srednjeg naponskog nivoa, a istu moŢemo očekivati i na niskonaponskom nivou za određen broj trafostanica koje se nalaze u sklopu stambenih objeka-ta, poslovnim objektima, i dr. S obzirom na dobru eki-piranost i tehničku opremljenost HEP Operatora distri-bucijskog sustava moŢe se računati na relativno brzo otklanjanje svih nastalih kvarova.

2.2. Opskrba vodom

Na području Zagrebačke Ţupanije oko 60% sta-novništva ima riješenu vodoopskrbu, koja se većim di-jelom obavlja na organizirani način i to putem javnih sustava kojima upravljaju specijalizirana poduzeća.

Preostali dio stanovništva opskrbljuje se vodom iz ma-njih lokalnih vodovoda ili preko individualnih zahvata.

Štetne posljedice od poplava i bujičnih vodaOpasnost od poplava rijeke Save, Sutle, Bregane i

Krapine, te bujičnih voda ne postoji jer se vodoopskrb-ni objekti ne nalaze u zoni plavljenja istih.

MoŢe doći do eventualnog plavljenja pojedinačnih vodocrpilišta neposredno uz Savu (3 vodocrpilišta uz Savu na potezu od Bregane do Grada Zagreba – zem-ljovid Vodnogospodarski sustav) te 3 vodocrpilišta uz Savu u okolici Črnkovca, Petine i Novaki Ščitarjevski (na području Velike Gorice). Ostala vodocrpilišta nala-ze se uglavnom na brdovitom dijelu Zagrebačke Ţupa-nije i za iste na postoji opasnost od poplava.

Snabdijevanje vodom vršilo bi se iz ostalih vodocr-pilišta preusmjeravanjem izvora snabdijevanja. Poslje-dice ne bi bile takve da bi prestala funkcionirati opskr-ba vodom na području Zagrebačke Ţupanije.

Štetne posljedice od potresaPotres bi mogao prouzročiti veća oštećenja na su-

stavu za distribuciju vode u većim gradovima na po-dručju Ýupanije kao posljedica puknuća glavnih i magi-stralnih cjevovoda uz mogućnost zarušavanja bunara kojim se za opskrbu vodom koristi veći broj domaćin-stava na području Ýupanije.

Također, potres od IX° po MSK predstavlja veliku opasnost i za vodospreme na području Ţupanije iako se iste, kao i vodocrpilišta moraju graditi sukladno pred-metnoj seizmičkoj zoni.

U slučaju potrebe, do stavljanja u funkciju sustava za snabdijevanje vodom ista bi se dostavljala cister-nama.

Štetne posljedice od tehničko tehnoloških katastrofa

S obzirom da se vodocrpilišta nalaze izvan dosega djelovanja proračunatih maksimalnih količina opasnih tvari, izravne opasnosti nema. Manju vjerojatnost poja-ve nesreće ima dostava potencijalno opasnih tvari do krajnjih korisnika, pri čemu mogu biti ugroŢena vodocr-pilišta i izvori vode.

Potencijalni rizik od prometnih nezgoda sa opa-snim tvarima, a koji bi rezultirao onečišćenjem vode (okoliša) naglašen je na cestama koje prolaze kroz vo-dozaštitno područje pri čemu bi došlo do ugroŢavanja odnosno onečišćenja vodocrpilišta i drugih izvora pitke vode u neposrednoj blizini akcidenta.

2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Prehrambena proizvodnja na području Ýupanije svodi se na veće i manje individualne poljoprivredne proizvođače (voćnjaci, vinogradi, poljoprivredne povr-šine), te uzgoj Ţivotinja zbog vlastitih potreba i prodaje.

Također postoji nekoliko mega centara i skladišta prehrambenih proizvoda, deseci velikih i stotine malih trgovina prehrambenim proizvodima.

Registrirano je više stotina OPG-a dok se po manje urbanim naseljima nalaze trgovine, obrtnici i poljopri-vrednici, te uzgajivači Ţivotinja zbog vlastitih potreba kao i za trŢište.


2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge Radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU

2.5. Javno zdravstvo

2.6. Energetika (prirodni plin, nafta)

2.7. Telekomunikacije

2.8. Promet

2.9. Financijske usluge

2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

ZAKLJUČAK:Iz svega navedenog vidljivo je da najveći rizik za

kritičnu infrastrukturu prvenstveno predstavlja potres i to onaj jačine VIII ili IX° po MSK ljestvici koji će dovesti do prekida, prije svega, snabdijevanja stanovništva el. energijom i energentima te oteŢati snabdijevanje vo-dom. Za pretpostaviti je da su objekti građeni za pred-metnu potresnu zonu (bolnice, TS, vodoprivredni ob-jek ti i sl.) pa posljedice po iste ne bi smjele biti katastro-falne.

Poplave imaju ograničeno djelovanje na kritičnu infrastrukturu s obzirom da se ista u pravilu gradila izvan poplavnih zona. Prije svega moŢe doći do plavlje-nja određenih vodocrpilišta (snabdijevanje vodom), pojedinih manjih trafostanica (snabdijevanje el. energi-jom) i OPG-a te poljoprivrednih površina (snabdijeva-nje hranom).

Ostale ugroze u pravilu su lokalnog karaktera, te imaju utjecaja na objekte kritične infrastrukture u ne-posrednoj blizini ili na određenom ograničenom po-dručju (el. nepogode, nesreće u gospodarstvu ili pro-metu i sl.).

Funkcioniranje Zagrebačke Ţupanije, kao jedinice regionalne samouprave neće biti dovedeno u pitanje, ali će biti oteŢano uslijed djelomičnog isključivanja po-jedine kritične infrastrukture iz sustava funkcioniranja.

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje

3.1.1. StoŢer zaštite i spašavanjaStoŢer Zaštite i spašavanja je stručno, operativ-

no i koordinativno tijelo. StoŢer Zaštite i spašavanja Zagrebačka Ţupanija ima ukupno 13 članova. U stoŢer su kao njegovi članovi uključeni predstavnici DUZS, va-trogastva, MUP-a, zdravstva, GDCK, ZZJZ i drugi.

3.1.2. SluŢbe i postrojbe središnjih tijela drŢavne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti

Središnja tijela drŢavne uprave (ministarstva i drŢavne upravne organizacije) uključena su u zaštitu i spašavanje na području Ýupanije kroz svoje sudjelova-nje u StoŢerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS, MUP-a, inspekcije i sl.) kao savjetodavna tijela, ali i kao

operativna u provođenju određenih zakonom propisa-nih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, drŢavne inspekcijske sluŢbe i sl.).

3.1.3. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastvaNa području Ýupanije djeluje Ţupanijska vatroga-

sna zajednica – Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupa-nije (VZZÝ), kao krovna organizacija vatrogastva, u koju je uključeno 9 gradskih vatrogasnih zajednica (VZG) i 18 općinskih vatrogasnih zajednica (VZO) te 6 sa-mostalnih vatrogasnih društava.

Pored toga u vatrogasne zajednice gradova udruŢe-no je i 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodar-stvu (Cromos, Palma, Drvoproizvod, Iskra, PIK Vrbovec i GPVP Pleso) i PVP Pliva.

Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije broji 33 stalne članice s 273 vatrogasnih društava i 4 javne va-trogasne postrojbe s više od 15.000 članova.

Vatrogasno zapovjedništvo Zagrebačke Ţupanije je sastavljeno od 26 članova, a u njegov sastav su uglavnom involvirani predstavnici gradskih i općinskih vatrogasnih zajednica.

Za gašenje i lokaliziranje poŢara otvorenog prosto-ra na području Ýupanije kao i za otklanjanje nastalih posljedica angaŢirat će se Javne vatrogasne postrojbe sa svojim ljudskim i materijalnim resursima kojima je redovita djelatnost izvršavanje zadaća u zaštiti i spaša-vanju ugroŢenog i stradalog stanovništva i Dobrovoljna vatrogasna društva sukladno području odgovornosti sa svojim ljudskim i materijalnim resursima.

3.1.4. Zapovjedništva i postrojbe CZCivilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripre-

manja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, drŢavnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroŢeni iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementar-ne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.

3.1.5. Snage redovnih sluŢbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

a) Centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije

b) Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanijec) Veterinarske staniced) Caritas Zagrebačke Ţupanije (Nadbiskupije)e) Poljoprivredno savjetodavna sluŢbaf) Hrvatska gorska sluŢba spašavanjag) Hrvatski Crveni kriŢ, Društvo Crvenog kriŢa Za-

grebačke Ţupanijeh) Hitna pomoć

3.1.6. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje

a) Gospodarenje otpadom Zagrebačke Ţupanije d.o.o.


b) Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.

c) Vodoprivreda Lonja – Zelina d.d.d) Zračna luka Zagreb d.o.o.e) Ýupanijske ceste Zagrebačke Ţupanije d.o.o.f) HEPg) Hrvatske šumeh) Lovačka društva*i) Udruge građana*

3.1.7. Materijalni resursi koji se mogu angaŢirati na sprečavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća

Prema podacima dobivenim od Područnog ureda DUZS i Zagrebačke Ţupanije postoji određeni broj po-duzeća s građevinskim strojevima i mehanizacijom, ko-ja se mogu uključiti u akcije zaštite i spašavanja.

U tabeli 21 dan je pregled istih uz napomenu da je broj vozila i strojeva promjenjiva kategorija te su poda-ci okvirni.

Isti predstavljaju konkretne i upotrebljive snage u slučaju katastrofe ili velike nesreće, a locirani su širom Ţupanije čime se postiŢe Ţurni odgovor na određenu katastrofu ili veliku nesreću.

3.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja

3.2.1. Potrebne snage CZ

Na temelju procjena o ugrozama koje prijete Za-gre ba čkoj Ţupaniji, njihovom opsegu i intenzitetu, pro-cjenjuje se da bi na području Zagrebačke Ţupanije bile dostatne snage CZ od

– 9 specijalističkih postrojbi za spašavanje iz ruše-vina – tim lake kategorije – popuniti sukladno članku 7. alineja 1 stavak 2. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite (111/07).

– tim za zaštitu i spašavanje iz vode – popuniti su-kladno članku 7. alineja 2. Pravilnika o ustrojstvu, po-puni i opremanju postrojbi civilne zaštite (111/07).

U postrojbe je potrebno rasporediti ukupno 216 obveznika, odgovarajućih stručnih i specijalističkih znanja.

U specijalističke postrojbe CZ-a – Laki tim za spa-šavanje iz ruševina potrebno je uključiti i 18 potraŢnih pasa.

Specijalističke timove za spašavanje iz ruševina ustrojiti i popunjavati sa područja Zagrebačke Ţupanije, te im popunu i mobilizacijsko zborno mjesto “vezati” uz gradove navedene u tabeli 22.

3.2.2. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga

Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su naprijed navedene su dovoljne uz uvjet ustro-javanja navedenih specijalističkih timova CZ.

Iste je potrebno razvijati u kvalitativnom smislu.U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Ýupanije

nisu dostatne za uključenje u zadaće zaštite i spašava-nja moŢe biti uključen i StoŢer ZiS RH, sluŢbe DUZS (SluŢba za vatrogastvo, SluŢba za civilnu zaštitu i SluŢba za sustav 112), te specijalističke interventne postrojbe CZ RH.

ZAKLJUČAK:

Iz svega navedenog vidljivo je da su snage koje se mogu koristiti na području Zagrebačke Ţupanije do-statne za odgovor na moguće katastrofe, osim u sluča-ju potresa.

Poradi toga nuŢno je izvršiti ustrojavanje Lakih ti-mova CZ za spašavanje iz ruševina te ih popuniti su-kladno propisanoj formaciji. Popunu timova izvršiti sa područja određene mikrolokacije (grada) te im mobili-zacijska zborna mjesta odrediti na području gradova Zagrebačke Ţupanije čime će se postići teritorijalna po-krivenost Ţupanije navedenim postrojbama, te osigura-ti brzo reagiranje uz poznavanje terena u slučaju kata-strofe ili velike nesreće.

Potrebno je ustrojiti 9 lakih timova za spašava-nje iz ruševina sa 180 pripadnika i 18 potraŢnih pa-sa, te specijalistički tim CZ za spašavanje na vodi.

Ostale snage zaštite i spašavanja potrebno je kvali-tativno usavršavati, obučavati i opremati (prije svega HGSS, Crveni kriŢ i DVD-e i JVP-e te hitne sluŢbe, do-move zdravlja i bolnice) kako bi u slučaju katastrofe ili velike nesreće kvalitetno odgovorili na zahtjeve koji će pred njih biti postavljeni. Operativne snage zaštite i spašavanja su dostatne za odgovor na moguće ugroze. Snage CZ nisu dostatne te je nuŢno ustrojiti gore nave-dene Timove CZ.

U tabeli 23. prikazane su vrste ugroza te potrebite snage koje će se koristiti za sprečavanje ili sanaciju na-stalih šteta. Podaci o mogućim kapacitetima pojedinih subjekata koji se mogu koristiti na pojedinom području opisani su u točci 3.1., a donja tabela daje pregled ko-rištenja snaga prema ugrozi. Ovisno o intenzitetu ugro-ze koristit će se sve ili samo dio navedenih snaga zaštite i spašavanja.

Tabela 23: Snage za zaštitu i spašavanje

Vrste ugroza Snage za zaštitu i spašavanje

Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana

– Hrvatske vode, VGO Zagreb– Ovlaštene tvrtke Hrvatskih voda– Specijalistička postrojba CZ za

spašavanje iz vode– JVP gradova Zaprešića, Samobora,

Velike Gorice i Ivanić Grada– Pripadnici DVD-a – prema mjestu

poplave– Stanovništvo Ţupanije


Vrste ugroza Snage za zaštitu i spašavanje

Potresi – JVP gradova Zaprešića, Samobora, Velike Gorice i Ivanić Grada

– Pripadnici DVD-a– Postrojbe CZ-e – Laki timovi za

spašavanje iz ruševina– Poduzeća sa građevinskom

mehanizacijom– Obiteljska poljoprivredna gospodarstva– Stanovništvo Ţupanije

Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snjeŢne oborine te poledica)

– Specijalistička postrojba CZ prema potrebi i namjeni

– JVP gradova Zaprešića, Samobora, Velike Gorice i Ivanić Grada

– Pripadnici DVD-a– Koncesionar za čišćenje snijega– Poduzeća sa građevinskom

mehanizacijom– Obiteljska poljoprivredna

gospodarstva– Stanovništvo Ţupanije

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane s opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu

– JVP gradova Zaprešića, Samobora, Velike Gorice i Ivanić Grada

– Tvrtke ovlaštene od Agencije za zaštitu okoliša

– Pripadnici DVD-a

Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija

– ZZJZ Zagrebačke Ţupanije– Veterinarske stanice– Poljoprivredno savjetodavna sluŢba

Zagrebačke Ţupanije– JVP gradova Zaprešića, Samobora,

Velike Gorice i Ivanić Grada– Lovačke udruge

Izvor podataka: Procjena ugroŢenosti

4. ZAKLJUČNE OCJENE

Na temelju navedenog donose se zaključne ocjene u odnosu na raspoloŢive mogućnosti za zaštitu i spaša-vanje, te procijenjene ljudske i materijalne resurse po-trebne za nošenje s posljedicama katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi na području Ýupani-je. Potrebno je utvrditi strukture i veličine operativnih snaga zaštite i spašavanja, njihovo obučavanje i osposo-bljavanje, utvrđivanje potrebnih materijalnih resursa, utvrđivanje prioriteta i smjernica razvoja, o čemu se na-čelno iznose pravci, odgovornost i dinamika u ostvari-vanju, dokumenti kojima će se ova pitanja definirati te način praćenja ostvarivanja priprema za zaštitu i spaša-vanje. Planiranje razvoja i uporabe operativnih snaga koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, što je predmet naknadnih dogovora iz-među pravnih osoba i jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. Na temelju navedenog u odnosu na moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području Zagrebačke Ţupanije proizlaze sljedeće zaključne ocjene u odnosu na:

4.1. Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana

Na području Zagrebačke Ţupanije postoji opa-snost od poplava, što je vidljivo iz statističkih podataka

proteklih godina, te iz posljednjih zbivanja u rujnu 2010. godine.

Od velikih voda rijeke Save, Sutle i Krapine i plav-ljenja istih, najugroŢenija su područja grada Samobo-ra, grada Zaprešića, grada Velika Gorica, Općine Br-dovec, grada Sveta Nedelja i Općine Orle.

Do završetka gradnje planiranih zaštitnih sustava za obranu od poplava i izgradnje planirane HE Zaprešić zapadni dio Ţupanije oko Save ugroŢavat će velike vo-de rijeke Save (posebno područje Samobora i Svete Nedelje). S obzirom da do plavljenja dolazi postepeno, nema visokog vodnog vala, do sada nije bilo stradava-nja ljudi, ali dolazi do značajnih materijalnih šteta. Na tom području ugroŢeno je tristotinjak kuća i petstoti-njak stanovnika.

Od velikih voda odteretnog kanala Odra ugroŢen je kazneno-popravni dom Turopolje te naselje Čička Poljana i dijelom naselje Veleševec.

Bujične vode Plješevičkih, Ýumberačkih i Vuko-meričkih tokova do sada nisu imale razmjere katastrofa ili velikih nesreća i procjena je da u buduće neće u velikoj mjeri izazvati poremećaje u opskrbi hranom i pitkom vodom stanovništva na ugroŢenom području s obzirom na razvijenost prometne infrastrukture i blizi-nu drugih većih naselja.

U slučaju nastanka velikih poplava na području Za-grebačke Ţupanije moŢe biti ugroŢeno oko 7.000 sta-novnika i oko 2.000 grla krupne stoke uz oštećenje oko 1500 objekata (stambenih i gospodarskih) što će narušiti uobičajeni način Ţivota na poplavljenom po-dručju i izazvati velike materijalne štete.

Nema opasnosti od proloma hidroakomulacijskih brana.

4.2. PotresiMogućnost nastanka razornog potresa ne moŢe se

isključiti za nijedno područje u RH pa tako i za područ-je Ýupanije, a s obzirom da potres nije lokalnog karak-tera, odnosno nadilazi granice područja Ýupanije, potrebno je poduzeti mjere, postupke i radnje da se organizira reakcija u slučaju nastanka potresa. Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, na području Zagre-bačke Ţupanije moguć je potres intenziteta od VII do IX° po MSK ljestvici.

Najveća ugroŢenost karakterizira područja urbanih cjelina na području Ýupanije zbog veće gustoće nase-ljenosti, gdje se mogu očekivati najteŢe posljedice i ugroŢavanje stanovništva te njihove pokretne i nepo-kretne imovine, a naročito na području Velike Gorice, Zaprešića i Dugog Sela. U istima se nalazi najveći broj višekatnih stambenih građevina, te objekata poslovnih, školskih, športskih, bolničkih i drugih namjena u kojima moŢe boraviti veći broj ljudi.

Na području Ýupanije procjenjuje se da će oko 200 osoba biti duboko zatrpani, 500 srednje zatrpa-nih i 1000 plitko zatrpanih osoba. Od navedenog broja bit će oko 250-tak poginulih osoba, a teŢe ra-njenih oko 400-tinjak. Bez krova nad glavom ostat će oko 55000 ljudi od čega se procjenjuje da će se oko 30% zbrinuti sami (privremeni smještaj kod rodbine, vikendice i sl.) dok će za oko 35 000 ljudi trebati osigu-rati zbrinjavanje. Doći će do oštećenja pojedinih obje-kata infrastrukture što će oteŢati funkcioniranje Zagre-bačke Ţupanije kao jedinice regionalne samouprave.


Ustrojavanjem, razvijanjem i osposobljavanjem snaga iz točke 3.2.1 kao i aktivnim uključivanjem po-duzeća-vlasnika građevinskih strojeva i mehanizacije te ostalih organiziranih snaga Z i S, Zagrebačka Ţupanija će imati organizirane snage za akcije zaštite i spašava-nja, odnosno; reagiranje, spašavanje i zbrinjavanje ljudi i dobara u slučaju potresa na svom području.

4.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snjeŢne oborine te poledica)

S obzirom na promjene koje se događaju na me-teorološkom i klimatskom polju, odnosno globalnom zatopljenju, na sušu kao elementarnu nepogodu mora se najozbiljnije računati.

Iz statističkih pokazatelja za proteklih 10 godina vidljivo je da je područje Zagrebačke Ţupanije u ma-njem ili većem obimu, skoro svake godine pogođeno ovom elementarnom nepogodom.

S obzirom na poloŢaj Zagrebačke Ţupanije nije bi-lo pojave toplinskih valova koje ugroŢavaju stanovniš-tvo Ţupanije.

U posljednjih 10 godina na području Zagrebačke Ţupanije bilo je pojave olujnog i orkanskog nevreme-na koji su izazvali znatnu materijalnu štetu na stambe-nim i gospodarskim objektima. Uslijed nastanka oluj-nog i orkanskog nevremena moguća su veća ili velika oštećenja koja se prvenstveno mogu očekivati na elek-troenergetskoj mreŢi za prijenos električne energije (stupovi, Ţice i sl.) te telekomunikacijskoj mreŢi (ukoliko je nadzemna).

Na području Zagrebačke Ţupanije zbog nastanka pijavice nije proglašena elementarna nepogoda u po-sljednjih deset godina.

S obzirom na reljef, geološke i druge pokazatelje postoji vjerojatnost pojave klizišta na području Ýupani-je. Potencijalno nestabilnim područjem smatra se po-dručje Vukomeričkih gorica i Zelinsko prigorje, te po-dručje Zaprešića–Pojatno. Kod aktiviranja klizišta u najvećem broju slučajeva moguće je očekivati znatnu materijalnu štetu na stambenim i gospodarskim objek-tima, a tek u rijetkim slučajevima i ljudske Ţrtve.

Nastanak tuče u pravilu ne predstavlja veliko ugroŢavanje za objekte kritične infrastrukture, ali pone-kad s obzirom da su tuče praćene i olujnim vjetrovima moŢe doći do prekida u opskrbi električnom energijom kao i normalno funkcioniranje telekomunikacijskog su-stava. Značajan dio stanovništva na području Ýupanije bavi se poljoprivredom te trpi veliku štetu na usjevima i dugogodišnjim nasadima.

Prema statističkim pokazateljima na području Ýu-panije u zadnjih desetak godina nije bilo takvih inten-zivnih i/ili dugotrajnih snjeŢnih oborina koje bi za po-sljedicu imale proglašavanje elementarne nepogode i dugotrajniji poremećaj ili prekid normalnog funkcioni-ranja zajednice koja se moŢe ogledati u nemogućnosti opskrbe vitalnim proizvodima, prekidu opskrbe elek-tričnom energijom, prekidu prometa, i sl.).

Na području Ýupanije redovita je pojava poledice u zimskim mjesecima, koja se zadrŢava relativno kratko vrijeme na cestovnim i drugim prometnicama, tako da njeno nastajanje ne moŢe bitno poremetiti odvijanje redovnog Ţivota i snabdijevanje stanovništva s obzirom na organizirano djelovanje zimskih sluŢbi.

Štete od proglašenih elementarnih nepogoda u proteklih deset godina iznosile su oko 520 milijuna ku-na od čega najviše otpada upravo na štete prouzročene tučom, a nakon toga olujnim i orkanskim nevremenom, poplavama i sušom. U tom smislu, najkritičnije su bile 2001. i 2005. godina.

Ukoliko se ustroje i opreme timovi prema smjerni-cama iz poglavlja 3. na području Zagrebačke Ţupanije bi imali organizirane snage za odgovor moguće ugroze.

4.4 Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane s opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu

Na području Ýupanije ima značajan broj subjekata koji manipuliraju sa opasnim tvarima. S obzirom da se, uglavnom radi o ravničarskom kraju bez prirodnih pre-preka zone ugroŢenosti pojedinih subjekata su šire. Kod planiranja sprečavanja ili ublaŢavanja posljedica nesreće uzima se u obzir najgori mogući slučaj (the worst case), pri čemu se vodi računa i o prekograničnim utjecajima nesreće i da se na vrijeme postupi i prema ustaljenim standardnim operativnim postupcima. Na po dručju Zagrebačke Ţupanije, prema Planu interven-cije u zaštiti okoliša postoji određen broj tvrtki koje u svom proizvodnom procesu koriste opasne tvari. Od svih navedenih subjekata u tabeli 8 ove procjene, treba ob ratiti paŢnju na opasnosti koje prijete prvenstveno od:

– Agroprerada d.d. iz Ivanić-Grada – hladnjača u Dugom Selu

– PIK Vrbovec – Mesna industrija d.d.– Avioservisa Pleso– Dalekovod d.d.– Pliva d.d. Savski MarofIzdvajanje gore navedenih tvrtki, pored ostalih ko-

risnika (operatera) opasnih tvari, izvršeno je zbog posje-dovanja amonijaka, klora, tekućeg kisika ili raznih vrsta goriva visokog stupnja zapaljivosti.

Treba voditi računa i o spremištima i distribuciji go-riva i zemljanog plina velikih tvrtki INA d.d. kao i Plina-cro d.o.o.

Na području Zagrebačke Ţupanije su moguća ugro - Ţavanja stanovnika i njihovih materijalnih dobara:

– tehničko-tehnološke nesreće u industrijskim ob-jektima koji su locirani na širem području grada Ivanić Grada (crpi se, deponira i prevozi nafta), grada Zapre-šića, Samobora i Sveti Ivan Zelina (kemijska industri-ja) te grada Vrbovca i Dugog Sela (amonijak),

– istjecanja opasnih tvari kao posljedice nesreće u transportu i prijevozu opasnih tvari koje se koriste kao sirovine u proizvodnim procesima na širem području gradova Zaprešića, Samobora, Ivanić Grada, Vrbovca i Zeline.

– benzinskih postaja čiji je radijus opasnog djelo-vanja do 100 metara, a iste se nalaze u naseljenom mjestu okruŢene kućama i mjestima okupljanja većeg broja ljudi.

U pojedinim slučajevima, uslijed akcidenta kod korisnika opasnih tvari, radijus ugroŢavanja prije svega ljudi je i do 5 000 metara pri čemu moŢe biti ugroŢeno i do 10 000 stanovnika.

Iz gore navedenih podataka vidljivo je da su naju-groŢeniji gradovi Dugo Selo zbog “Agroprerade”, Za-


prešić zbog “Plive”, Vrbovec zbog “PIK”-a te Velika Gorica zbog Zračne luke.

Autocestom, kao i drŢavnim i Ţupanijskim cesta-ma prevozi se određeni broj cisterni s opasnim tvarima. U slučaju prometnih nesreća istih, moŢe biti ugroŢeno stanovništvo ili drugi sudionici u prometu. Opasnost prijeti i od mogućih nesreća u Ţeljezničkom prometu.

Prema evidenciji HÝ-CARGA u provozu Ţeljeznič-kog prometa kroz Zagrebačku Ţupaniju najveća opas-nost prijeti od eksplozije vagona koji prevoze plin i loŢ ulje. U tom slučaju krajnji domet učinka eksplozije i za paljenja bio bi od 100–300 metara od mjesta nesre-će.

Prvenstveno će biti ugroŢene osobe i sredstva u ne-posrednoj blizini same nesreće u prometu, a posredno i šira okolica. Tom prilikom će biti ugroŢeno oko 20-tak objekata te oko 100-tinjak osoba, ako se desi pro-metna nesreća u cestovnom prometu – prevrtanje cisterne s benzinom ili dizel-gorivom, te oko 20-tak objekata ili do 300-tinjak osoba ako dođe do Ţelje-zničke prometne nesreće prilikom prevoŢenja većih količina benzina, dizela ili kemikalija potrebnih u pro-cesu proizvodnje. Najgori učinak će biti u slučaju Ţelje-zničke nesreće na nekoj od Ţeljezničkih stanica.

S obzirom na lokaciju smještaja Zračne luke “Ple-so” u slučaju nesreće ili drugih akcidenata u zračnom prometu ona predstavlja ugroŢavanje područja oko sa-me Zračne luke koja je locirana u neposrednoj blizini grada Velika Gorica. Akcidenti u manipulaciji s avion-skim gorivom mogu ugroziti okoliš, a samim time po-dručja s kojih se eksploatira pitka voda (strateški vodo-nosnik Črnkovec – istočno od Velike Gorice).

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti

S obzirom da je prognoza rizika od pojavnosti za-raznih bolesti u Zagrebačkoj Ţupaniji (epidemija, inci-denti), a na temelju podataka ZZJZ o kretanju zaraznih bolesti u Zagrebačkoj Ţupaniji, te uvida u stanje, mala, odnosno stanje je ocijenjeno povoljno, trenutne sna-ge su dovoljne za sprječavanje nastanka ili širenja epi-demija.

Mogućnost pojave zaraznih bolesti ŢivotinjaVeterinarska sluŢba u Ýupaniji je dobro organizira-

na. U posljednjih deset godina nije zabiljeŢeno većih Ţarišta bolesti – pojava zaraznih bolesti Ţivotinja koja bi imala teŢe posljedice.

Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda

U posljednjih 10 godina nije zabiljeŢena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se prati re-dovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na odgovarajući način.

Odlagališta otpadaNa području Ýupanije postoji 9 odlagališta komu-

nalnog otpada, a 11 općina to rješava na drugačiji na-čin.

Odlagališta otpada kao mogući izvor epidemija i zaraznih bolesti do sada nisu uzrokovala takove pojave, a posebno ne takve koje bi imale karakter katastrofe ili velike nesreće.

Otpad je potrebno zbrinjavati po načelima teritori-jalnog i granskog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad i to prema vrsti i količini. Načine zbrinjavanja opasnog otpada kao i lokacija od-lagališta potrebno je utvrditi na regionalnoj razini. Do sada nisu zabiljeŢene nesreće na postojećim odlagališti-ma otpada koje bi imale značajniji utjecaj na stanovniš-tvo. Pojavu i širenje epidemija nadziru nadleŢne sluŢbe iz Grada i Ýupanije.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te poja-ve stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Zagrebačke Ţupanije i Veterinarske stanice uz pomoć svih građana. Po potrebi angaŢirat će se i JVP Zagrebačke Ţupanije, savjetodavna poljoprivredna sluŢba Zagrebačke Ţupanije te nadleŢne inspekcijske sluŢbe.

4.6. UgroŢenost objekata kritične infrastrukture

Analizirajući ugroze na području Zagrebačke Ţupa-nije, kao i njihov utjecaj na kritičnu infrastrukturu moŢemo ustvrditi da su objekti kritične infrastrukture najviše osjetljivi na poplave, potrese i tehničko-tehno-loške katastrofe, dok se ostale ugroze u manjem dijelu manifestiraju kao ugroza kritične infrastrukture. Kritična infrastruktura je prema standardima iz polovice 20. sto-ljeća građena u skladu sa potresnom zonom pa se ne očekuju značajnija oštećenja u vidu rušenja na njenim objektima.

Od kritične infrastrukture najosjetljivije je područje opskrbe el. energijom (od potresa i poplava) i vodom (od poplava i potresa) te prehranom (poplava, suša i tuča).

Telekomunikacije su prije svega ugroŢene potre-som dok je Promet kao kritična infrastruktura ugroŢen od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesreća-ma u prometu te klizištima na manjem broju cestovnih pravaca. Same posljedice po promet ne manifestiraju se u smislu katastrofe s obzirom na razgranatu cestovnu i pruŢnu mreŢu te postojanje alternativnih pravaca. Ostala kritična infrastruktura nije ugroŢena u tolikoj mjeri da bi dovela u pitanje funkcioniranje Ýupanije kao JLP(R)S.

4.7. Snage zaštite i spašavanja

Snage za zaštitu i spašavanje koje su prethodno na-vedene (poglavlje 3.) potrebno je ustrojiti sukladno po-stojećim pozitivnim zakonskim propisima koji uređuju to područje. Zbog toga je nuŢno izvršiti ustrojavanje La-kih timova CZ za spašavanje iz ruševina i tim za spaša-vanje iz vode, te ih popuniti sukladno propisanoj for-maciji. Popunu timova izvršiti sa područja određene mikro lokacije (grada) te im mobilizacijska zborišta odrediti na području gradova Zagrebačke Ţupanije či-me će se postići teritorijalna pokrivenost Ţupanije nave-denim postrojbama, te osigurati brzo reagiranje i po-znavanje terena u slučaju katastrofe ili velike nesreće.

Potrebno je ustrojiti 9 lakih timova za spašava-nje iz ruševina sa 180 pripadnika i 18 potraŢnih pasa i jedan tim za zaštitu i spašavanje iz vode sastavljen od tri skupine (svaka skupina sastoji se od zapovjednika skupine i dvije ekipe po pet pripadnika, a ukupna veli-čina tima je 36 pripadnika).


Navedene postrojbe CZ, kao i ostale sudionike ZiS treba Ţurno opremiti i osposobiti za djelovanje u kri-znim situacijama, po propisima osposobljavanja DUZS-a, a na trošak JLP(R)S u narednom periodu.

Od ključne je vaŢnosti provoditi aktivnosti na plan-skom povezivanju i koordinaciji svih subjekata koji predstavljaju gotove snage za izvršavanje zadaća i dje-lovanje u aktivnostima zaštite i spašavanja.

Ukoliko se postojeće snage ustroje, obuče i opre-me u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Zagre-bačka Ţupanija će imati snage za odgovor na moguće ugroze na svom području.

UvaŢavajući sve elemente prethodno izloŢene kroz vrste prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća koje mo-gu pogoditi Ýupaniju, učinke i posljedice koje mogu izazvati katastrofe ili velike nesreće, raspoloŢive i potre-bite snage koje se mogu ili trebaju aktivirati da bi prido-nijele smanjenju nastanka ili eliminiranju nastalih po-sljedica, Zagrebačka Ţupanija ima sljedeće zadaće:

– obučiti i osposobiti StoŢer zaštite i spašavanja,– obučiti i osposobiti zapovjedništvo za CZ,– opremiti i obučiti lake timove za spašavanje iz

ruševina,– opremiti i obučiti tim za zaštitu i spašavanje iz

vode

5. ZEMLJOVIDI (na CD-u u prilogu)– Operativni plan obrane od poplave Ýupanije 1:

100 00016

– Sadašnje stanje izgrađenosti objekata za zaštitu od poplava

– Planirani objekti za zaštitu od poplava– Seizmološka karta za povratni period od 500 go-

dina17

– Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:100 00018

– Pošta, telekomunikacija, energetika i elektroe-nergetika 1:100 00019

– Korištenje i namjena prostora-promet 1:100 00020

– Vodnogospodarski sustav 1:100 00021

– UgroŢenost od tehničko-tehnoloških katastrofa

6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE22

6.1. Područje odgovornosti

6.2. Stanovništvo

6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš

6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura

16 Izvor podataka: Plan obrane od poplave Zagrebačke Ţupanije

17 Izvor podataka: Geofizički zavod PMF Zagreb18 Izvor podataka: PPU Zagrebačka Ţupanija19 Izvor podataka: PPU Zagrebačka Ţupanija20 Izvor podataka: PPU Zagrebačka Ţupanija21 Izvor podataka: PPU Zagrebačka Ţupanija22 Izvor podataka: PPU Zagrebačka Ţupanija

Napomena: Poglavlje 6. SadrŢi podatke iz prostor-nog plana Zagrebačke Ţupanije prema navedenim po-glavljima.

SaŢetak sadrŢi sve elemente Procjene ugroŢenosti odobrene od strane DUZS.

Uvid u cjelovitu Procjenu ugroŢenosti (157 strani-ca) sa svim prilozima moŢe se ostvariti u prostorijama Zagrebačke Ţupanije uz evidenciju osoba upoznatih sa istom.

SaŢetak izradila tvrtka NW-wind d.o.o. ovlaštena za izradu Procjena ugroŢenosti i Planova zaštite i spaša-vanja.

DIREKTOR Nenad Vidović, mag. politologije, v. r.

2 Na temelju članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupa-nije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09 i broj 31/09) i članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Za-grebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije, na 13. sjednici, odrŢanoj 28. lipnja 2011. godine, doni-jela je

ODLUKU O PRIHVAĆANJU STRATEGIJE ZA RAZVOJ

LJUDSKIH POTENCIJALA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

I. Prihvaća se Strategija za razvoj ljudskih potencijala

Zagrebačke Ţupanije.

II. Strategija iz točke I. ove Odluke objavit će se u

“Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Gla-

sniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-04/11-01/08URBROJ: 238/1-01-11-48Zagreb, 28. lipnja 2011.

PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE

Damir Mikuljan, v. r.

�

STRATEGIJAZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZAGREBAČKE

ÝUPANIJE (2011.–2013.)

SADRÝAJUvod SaŢetak Analiza društveno-gospodarskog stanja u ŢupanijiAnaliza trŢišta radaSWOT analiza ljudskih potencijalacVizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere


Provedba, financijski okvirProvedba, institucionalni okvirPraćenje i izvještavanjeZaključakLiteratura

1. UvodOvaj dokument je strategija u području razvoja

ljudskih potencijala, zapošljavanja i društvene uključe-nosti koja slijedi i nadopunjuje nedavno izrađenu i po-boljšanu Ýupanijsku razvojnu strategiju Zagrebačke Ţupanije 2011.–2013.

Glavni poticaj za izradu strategije razvoja ljudskih potencijala dao je projekt Lokalno partnerstvo za zapo-šljavanje (LPZ3) čiji su glavni nositelji područne sluŢbe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. LPZ Zagrebačke Ţupanije osnovano je odlukom partnera – institucija, ustanova, udruga i organizacija potpisivanjem ugovora o partnerstvu u prosincu 2010. godine.

Uvodna riječ Ţupana Zagrebačke Ţupanije:Viziju razvoja Zagrebačke Ţupanije utvrdili smo

Ýupanijskom razvojnom strategijom 2007.–2013., a na temelju odredbi novog Zakona o regionalnom razvoju RH, i Ýupanijskom razvojnom strategijom 2011.–2013. Ovim smo se Strategijama opredijelili da naša Ýupanija bude vodeća inovativna gospodarska Ţupanija čiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljivoj i oču-vanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i Ţivljenje, a povezana je skladno s razvojem grada Zagreba. Kao osnovu svekolikog razvoja naše Ýu-panije zacrtali smo razvoj društveno odgovornog gos-podarstva temeljenog na znanju, inovacijama i konku-rentnosti.

Svjesni smo da svoj doprinos uspješnom ostvariva-nju ove vizije razvoja moŢe dati samo gospodarstvo ko-jem su dostupni potrebni kompetentni ljudi koji imaju odgovarajuća znanja i vještine. Stoga smo radi ostvari-vanja tog vrlo vaŢnog uvjeta gospodarskog razvoja, izra-dili ovu Strategiju razvoja ljudskih potencijala Zagre-bačke Ţupanije, koja će nam pomoći u planiranju i provođenju aktivnosti, programa i projekata na tom po-dručju.

Strategijom smo utvrdili viziju razvoja ljudskih po-tencijala, koju Ţelimo ostvariti kroz tri cilja i to: pove-ćanjem konkurentnosti tvrtki, obrta i poljoprivrednih gospodarstava; razvojem uravnoteŢenog i fleksibilnog trŢišta rada, te jačanjem ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapošljivim sku pinama nezaposlenih osoba. Također, za svaki nave-deni cilj definirani su prioriteti i mjere s aktivnostima, potrebnim sredstvima, nositeljima i rokovima za njiho-vo uspješno ostvarivanje.

Dodatnu vrijednost i kvalitetu ovoj Strategiji daje činjenica da je ona rađena u suradnji i partnerstvu vrlo širokog kruga predstavnika kompetentnih institucija i tvrtki s područja Zagrebačke Ţupanije. Stoga zahvalju-jem svim sudionicima na njihovom doprinosu u njezi-noj izradi.

Na kraju moram istaknuti da je izrada i donošenje ove Strategije vaŢan, ali ne i jedini korak u osmišljava-nju i vođenju politike razvoja ljudskih potencijala na području Zagrebačke Ţupanije. Predstoji nam sloŢen i

odgovoran posao uspješnog provođenja ove Strategije i postizanje zacrtanih ciljeva na dobrobit Ţitelja Zagre-bačke Ţupanije.

ÝUPAN mr. sc. Stjepan KoŢić, dipl. ing., v. r.

2. SaŢetak

U skladu s načelom partnerstva osnovana je radna skupina za izradu strategije razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja. U radu radne skupine sudjeluju pred-stavnici partnera te predstavnici glavnih sudionika na regionalnom trŢištu rada: HZZ, Zagrebačka Ţupanija, RRA Zagrebačke Ţupanije, Jamstvena agencija Zagre-bačke Ţupanije, JLS, HUP, Obrtnička i Gospodarska ko-mora, sindikati, škole, Pučka otvorena učilišta, Udruge i drugi relevantni dionici za trŢište rada. Strategija ra-zvoja ljudskih potencijala usklađena je sa Ýupanijskom razvojnom strategijom Zagrebačke Ţupanije i daje regi-onalnu dimenziju, prioritete, mjere i aktivnosti. Ova strategija uzima u obzir rezultate i zaključke radnih sku-pina koje su djelovale u analitičkoj fazi projekta Lokal-no partnerstvo za zapošljavanje. Te su radne skupine nakon temeljite analize pojedinih područja potrebnih za analizu trŢišta rada i ljudskih potencijala pripremile čitav niz relevantnih i najsvjeŢijih podataka. Strategija je dogovorni planski dokument i u skladu s njenim priori-tetima će se financirati projekte i mjere iz nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja. Strategiju razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke Ţupanije moguće je prilagoditi i promijeniti u skladu s razvojem ili gospo-darskim promjenama koje se događaju u regiji.

3. Analiza društveno-gospodarskog stanja u Ýupaniji

Stanje u gospodarstvu Zagrebačke Ţupanije u razdoblju I.–IX. mjeseca 2010. godine.

Gospodarstvo Zagrebačke Ţupanije, kao i zemlje u cjelini, bilo je tijekom prvih devet mjeseci 2010. godine suočeno s recesijskim i kriznim prijetnjama, što je utje-calo i na sve strukturne elemente rasta koji je predstav-ljen prihodom, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, koji je u Zagrebačkoj Ţupaniji iznosio 92,7%, uz poglavito izraŢene probleme nezaposlenosti koja je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine pora-sla u Zagrebačkoj Ţupaniji za 31,6%.

Prema ostvarenim poslovnim rezultatima hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. godine, Grad Zagreb, gledano na Ţupanijskoj razini, i dalje ima domi-nantnu poziciju s udjelom od 51,9% u ukupno ostvare-nom prihodu, te s 33,6% u ukupnom broju tvrtki i 39,1% udjela u ukupnom broju zaposlenih kod podu-zetnika. Na Grad Zagreb otpada 55,4% ukupno ostva-renih investicija hrvatskih poduzetnika u dugotrajnu imovinu. Teritorijalno bliska Zagrebačka Ţupanija ostva-rila je 5,2% udjela u ukupnom prihodu, 6% u ukupnom broju tvrtki, te udjel od 4,9% u ukupnom broju zapo-slenih kod poduzetnika i 2,9% u ukupnim investicija-ma. Na širem metropolskom području koncentrirano je 39,6% svih hrvatskih poduzetnika i 44% ukupno zapo-slenih u poduzetništvu. Zajednički udjel Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije u ukupno ostvarenom prihodu


hrvatskih poduzetnika je 57,1%, a u investicijama u du-gotrajnu imovinu 58,3%.

Na Ţupanijskoj rang ljestvici ostvarenog ukupnoga prihoda u razdoblju 2010. godine i udjela u hrvatskom poduzetništvu, prvo mjesto zauzima Grad Zagreb s udjelom od 51,9%, drugorangirana je Splitsko-dalma-tinska Ţupanija s udjelom od 7%, a na trećem mjestu je Primorsko-goranska Ţupanija s udjelom od 5,9%. Slije-de, na četvrtom mjestu Zagrebačka Ţupanija, s udjelom od 5,2%, Istarska Ţupanija s 5,1% udjela, te Osječko-baranjska Ţupanija s udjelom od 4,3%. Na području tih šest Ţupanija ostvaruje se 72,4% ukupnog prihoda hr-vatskih poduzetnika.

Od ukupnoga broja hrvatskih poduzetnika, njih 90.038, u razdoblju od siječnja do rujna 2010. godine, 33,6% (30.288) poslovalo ih je na području Grada Za-greba, čiji je udjel u ukupnom broju zaposlenih u po-duzetništvu RH bio 39,1%, u ostvarenom ukupnom prihodu 51,9%, a u investicijama 55,4%. U Zagrebač-koj Ţupaniji bilo je koncentrirano 6% (5.424) od uku-pnog broja hrvatskih poduzetnika, s udjelom od 4,9% u ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika RH, te uz ostvaren udjel u ukupnom prihodu na razini RH od 5,2%, a u investicijama od 2,9%

U prvih devet mjeseci 2010. godine hrvatski podu-zetnici ostvarili su ukupan prihod od 425,8 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne, iska-zano indeksnim veličinama, ostvarenje na razini od 95,0 ili pad od 5%. Do pada ukupnoga prihoda došlo je i na području Zagrebačke Ţupanije gdje je ukupno prihodovano 20,9 milijardi kuna, a indeks ostvarenja bio je 92,7, odnosno zabiljeŢen pad od 7,3% prema istom razdoblju prethodne godine. OteŢani uvjeti po-slovanja utjecali su i na pad investicija, kako na razini hrvatskoga poduzetništva, tako i onoj Ţupanijskoj. U hrvatskom poduzetništvu, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, indeks vrijednosti ostvarenih investi-cija u dugotrajnu imovinu iznosio je 69,5. Investicije su zabiljeŢile indeksni pad na razini 68,7, a u Zagrebačkoj Ţupaniji indeksno ostvarenje bilo je 39,5. Udjel investi-cija u ukupnom prihodu poduzetništva Grada Zagreba iznosio je 7,3%, a u Zagrebačkoj Ţupaniji 3,9%. U raz-doblju od siječnja do rujna 2010. godine ostvarena bruto dobit poduzetnika na razini RH iznosila je 15.744 milijuna kuna, dok je agregirana na Ţupanijskoj razini ostvarena bruto dobit poduzetnika Zagrebačke Ţupani-je 1.047 milijuna kuna (udjel od 6,7%).

Prikaz broja poduzetnika, zaposlenih i troškova neto plaća na području Grada Zagreba, Zagrebačke Ţupanije i RH te broja poduzetnika, zaposlenih i izdataka za plaće za razdoblje od I.–IX. 2010. godine:

Pozicija Broj tvrtki

Prosječan broj zaposlenih na temelju rada

Nadnice i plaće (neto)

Grad Zagreb 30.288 334.935 16.235Zagrebačka Ţupanija 5.424 41.790 1.117Republika Hrvatska – ukupno 90.038 856.348 35.006

Izvor: HGK

U hrvatskom poduzetništvu tijekom prvih devet mjeseci 2010. godine registrirano je 856 348 zaposle-nih ili 3,1% manje nego u istom razdoblju prethodne.

Kod poduzetnika Grada Zagreba zaposlenih je bilo 334.935 osoba ili 2,5% manje u usporedbi s deveto-mjesečnim razdobljem prethodne godine, dok je u Za-grebačkoj Ţupaniji bilo 41.790 zaposlenih kod podu-zetnika ili 3,9% manje. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u poduzetništvu RH bila je 4.542 kuna (indeks I.–IX. 2009./I.–IX. 2010.=99,3), dok je u Zagre-bačkoj Ţupaniji prosječna neto plaća po zaposlenom bila 4.436 kuna (indeks I.–IX. 2009./I.–.IX 2010.= 99,0), što je 97,7% u odnosu na prosječnu plaću u RH.

U ukupno ostvarenom prihodu Zagrebačke Ţupa-nije, agregirano prema djelatnostima NKD-a 2007’, najveći udjel od 49,7% ostvaruje trgovina. Slijede pre-rađivačka industrija s 26,8% udjela; građevinarstvo sa 6,5%; prijevoz i skladištenje sa 6,4% udjela, te stručne, znanstvene i tehničke usluge s 3,0% udjela, što je ukup-no 92,4% ostvarenoga prihoda u poduzetništvu Zagre-bačke Ţupanije. Najveći udjel u ukupnom prihodu po-duzetništva Zagrebačke Ţupanije od 46,4% ostvaruju mala trgovačka društva; udjel velikih je 30,0%, a sred-njih 23,6%. U ukupnom broju tvrtki, udjel malih je čak 97,9%, slijede srednja trgovačka društva s udjelom od 1,8%, dok je udjel velikih tek 0,3%. Na osnovi eko-nomske analize podataka na razini Sjeverozapadne Hr-vatske i Zagrebačke Ţupanije moŢe se zaključiti da je pogodan potencijalni sektor za ulaganje kapitala proiz-vodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme te prerađivačka industrija. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i prerađivačka industrija imaju tra-diciju u Zagrebačkoj Ţupaniji, proizvodnja metalnih proizvoda pogotovo kod obrtnika. Isto tako cijena i po-traŢnja za tim proizvodima u posljednjih pet godina je udvostručena bez obzira na visoku konkurentnost koja postoji na regionalnom i međunarodnom trŢištu, ta či-njenica predstavlja potencijal za zapošljavanje relativno velikog broja nezaposlenih koji bi uz stimulacijske pro-grame Ţupanije mogli u ovoj vrsti djelatnosti biti zapo-sleni.

Najviše zaposlenih u poduzetništvu Ýupanije, od ukupno njih prema zadnjim podacima 41.790, je u in-dustriji 32,0%, slijedi trgovina s udjelom od 30,9% u ukupnom broju zaposlenih; građevinarstvo s 12,4% udjela, prijevoz i skladištenje s udjelom od 7,2% te stručne, znanstvene i tehničke usluge s 3,9% udjela, što čini zajedno 86,4% ukupno zaposlenih. Prema veličini trgovačkih društava, od ukupnog broja zaposlenih kod poduzetnika Zagrebačke Ţupanije 61,9% radi u malim tvrtkama, 21,6% u srednjim, a 16,5% u velikim tvrtka-ma.

Zagrebačka Ţupanija je u razdoblju od siječnja do rujna 2010. godine zabiljeŢila ukupno 26.893 turistič-kih dolazaka, što je 1,6% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Od ukupnoga broja turističkih dola-zaka, 13.647 su dolasci stranih turista. Ostvareno je 47.983 noćenja, što je 7% manje nego u istom razdo-blju prethodne godine. Od ukupnog broja noćenja 23.165 ostvarili su strani turisti. Udjel Zagrebačke Ţu-panije u ukupnim turističkim dolascima na razini RH bio je 0,3%, a u ukupno ostvarenim noćenjima 0,9%. Izuzetno je veliki potencijal Zagrebačke Ţupanije u se-oskom turizmu koji je neiskorišten u smislu posjeta i dolazaka na seoska domaćinstva radnim danima, a ne samo vikendom kako je do sada bila praksa te pred-stavlja značajan potencijal u razvoju turizma, a samim


tim i zapošljavanju nezaposlenih osoba adekvatne stru-ke, ugostitelja, konobara itd.

U ukupnom broju zaposlenih u RH udjel Grada Zagreba, prema dostupnim podacima za 2009. godinu bio je 28,8%, a Zagrebačke Ţupanije 5,5%. U pravnim osobama Grada Zagreba bilo je 89,4% ukupno zapo-slenih, a u Zagrebačkoj Ţupaniji udjel zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 78,4%.

Prirodna promjena stanovništva Zagrebačke Ţupa-nije negativna je u razdoblju od 2000. do 2009. godi-ne, što znači da je u tijeku prirodni pad stanovništva, odnosno biološka depopulacija. U spomenutom razdo-blju rođeno je ukupno 31.334, a umrlo 34.727 stanov-nika. Ukupna prirodna promjena broja stanovnika (bi-lanca rođenih i umrlih) iznosila je – 3.293 stanovnika.

Ukupan broj stanovnika Zagrebačke Ţupanije u razdoblju od 2000. do 2009. godine povećan je dose-ljavanjem za 7,8% (s 307.025 na 331.064 stanovnika) što amortizira prirodnu depopulaciju i osigurava u iz-vjesnoj mjeri dovoljan broj radne snage potrebne gos-podarstvu Zagrebačke Ţupanije.

Ukupan broj nepismenog stanovništva u stanovniš-tvu starijem od 10 godina iznosio je 4.153 (ili u relativ-nom smislu 1,51% ukupnog stanovništva starijeg od 10 godina). Najviše nepismenog stanovništva starije je od 65 godina (njih 2.471 ili 59,5% ukupnog broja nepi-smenih stanovnika).

Oko 1,1% ukupnog stanovništva (pribliŢno 3.550 stanovnika) koristilo je pomoć za uzdrŢavanje 2006. godine, što je malen udio u odnosu na većinu drugih Ţupanija Republike Hrvatske (manji udio imale su sa-

mo: Istarska Ţupanija 0,6%, Primorsko-goranska 0,9%, Krapinsko-zagorska 0,9% i Dubrovačko-neretvanska 1,0%). Udio radno sposobnog stanovništva Zagrebačke Ţupanije koje je nepismeno ili ovisno o pomoći za uz-drŢavanje je malen, međutim on predstavlja radnu sna-gu koja je zaista teško zapošljiva jer ne posjeduje pri-marna znanja potrebna na današnjem trŢištu rada i ako se ne pokrene proces obrazovanja za takve osobe one ostaju trajno nekonkurentne na trŢištu rada.

4. Analiza trŢišta rada

Nezaposlenost– Od kolovoza 2010. godine na razini Republike

Hrvatske broj evidentiranih nezaposlenih osoba je u porastu. Krajem prosinca 2010. godine u Zagrebačkoj Ţupaniji registrirane su 16.022 nezaposlene osobe, što je za 18,8% više nego u prosincu 2009. godine. Dina-mika rasta broja nezaposlenih u Gradu Zagrebu i Za-grebačkoj Ţupaniji veća je nego na razini Republike Hrvatske, za koju je broj nezaposlenih u posljednjih 12 mjeseci povećan za 9,7%.

– U Zagrebačkoj Ţupaniji krajem prosinca 2010. godine najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom (63,1%) dok je prema starosnoj dobi najviše nezaposlenih u dobi od 50 do 55 godina (14,2%) i 20 do 25 godina (12,8%), a s obzirom na rad-no iskustvo najviše je nezaposlenih u prerađivačkoj in-dustriji (27,6%), trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (23,0%) te građevinarstvu (14,2%).

Evidentirane nezaposlene osobe krajem veljače 2011. godine u Zagrebačkoj Ţupaniji (prema dobi, spolu, razini obrazovanja i radnom staŢu)

UKUPNO 15–19 20–24 25–29 30–34 35–39 40–44 45–49 50–54 55–59 60–64 65 i više

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

UKUPNO 17079 8747 1013 433 2304 1164 2180 1206 1780 962 1613 932 1598 927 1632 902 2309 1442 2034 734 613 45 3 -

RAZI

NA O

BRAZ

OVA

NJA

Bez škole i nezavršena osnovna škola 728 315 15 5 26 15 29 15 35 14 39 28 51 34 69 39 151 80 216 78 97 9 - -

Osnovna škola 4171 2248 87 29 188 81 201 91 359 177 499 283 548 319 629 374 845 573 639 293 176 28 - -

SŠ za zanimanje do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 6210 2709 643 259 893 383 809 393 716 352 483 249 488 256 474 211 751 410 752 192 199 4 2 -

SŠ za zanimanje u trajanju od 4 i više godina 4089 2339 259 135 897 484 514 312 372 231 454 292 442 278 386 231 400 274 279 99 85 3 1 -

Gimnazija 550 353 9 5 99 66 131 89 97 56 31 17 6 3 21 16 65 50 79 50 12 1 - -

I. stupanj fakulteta, stručni studij ili viša škola 628 347 - - 114 66 197 110 87 51 50 33 35 23 25 17 54 32 49 15 17 - - -

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 703 436 - - 87 69 299 196 114 81 57 32 28 14 28 14 43 23 20 7 27 - - -


UKUPNO 15–19 20–24 25–29 30–34 35–39 40–44 45–49 50–54 55–59 60–64 65 i više

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

ukup

no

Ţene

RAD

NI S

TAÝ

Bez staŢa 2641 1436 844 370 789 436 430 253 148 88 100 73 98 77 91 62 63 39 52 28 26 10 - -

do 1 godine 1251 705 148 57 490 259 254 157 105 61 74 50 73 46 49 40 31 23 23 13 4 1 - -

1 – 2 godine 1025 612 21 6 411 201 253 168 125 89 75 57 60 42 42 29 17 11 12 6 9 3 - -

2 – 3 godine 872 480 - - 300 130 234 148 118 67 81 50 61 38 35 23 23 14 15 8 5 2 - -

3 – 5 godina 1441 799 - - 285 125 421 218 264 152 197 135 128 84 74 50 40 23 22 11 10 1 - -

5 – 10 godina 2374 1191 - - 29 15 569 250 654 310 429 245 302 176 199 113 113 57 54 16 25 9 - -

10 – 20 godina 2810 1399 - - - - 19 12 365 194 641 314 614 326 535 264 367 182 222 97 47 10 - -

20 – 30 godina 2749 1607 - - - - - - 1 1 16 8 262 138 571 294 995 648 773 509 129 9 2 -

30 – 35 godina 1368 440 - - - - - - - - - - - - 36 27 577 384 419 29 335 - 1 -

35 – 40 godina 535 78 - - - - - - - - - - - - - - 83 61 431 17 21 - - -

Preko 40 godina 13 - - - - - - - - - - - - - - - - - 11 - 2 - - -

Izvor: HZZ, Područna sluŢba Zagreb

ObiljeŢja trŢišta rada (dob, spol, stupanj obrazovanja)

Potrebe lokalnih poslodavaca– Poslodavci iz različitih područja djelatnosti i obli-

ka vlasništva s prostora Zagrebačke Ţupanije u 2010. godini prijavili su ukupno 4.173 potrebe za radnicima, što je za 20,1% manje nego u 2009. godini.

– Smanjenje prijavljenih potreba za radnicima uzrokovano je lošim stanjem u gospodarstvu, ali i či-njenicom da se većina poslodavaca sporo prilagođava novonastaloj situaciji. Potrebno je razviti programe za pomoć poslodavcima kako bi se što bolje snašli u “kriznim” situacijama, ali i programe za pomoć zapo-slenicima u smislu povećanja njihovih kompetencija usvajanjem novih znanja i vještina da bi bili što konku-rentniji na trŢištu rada.

– Najveća potraŢnja za radnicima u 2010. godini bila je iz područja djelatnosti obrazovanja (16,6%), tr-govine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (15,4%), prerađivačke industrije (15,2%), građevinarstva (9,3%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (9,1%) te ostalih usluŢnih djelatnosti (8,9%).

– U strukturi prijavljenih potreba za radnicima, na potrebe za zapošljavanje na neodređeno vrijeme odno-silo se 38,8%, a na potrebe za pripravnicima (stručne osobe bez radnog iskustva) 1,0%. Udio potreba za pri-pravnicima u ovako malom postotku rezultat je nemo-gućnosti poslodavaca da određeno vrijeme posvete uvođenju, uglavnom mladih, neiskusnih osoba u svijet rada. Zato je potrebno prilagoditi programe koji potiču zapošljavanje pripravnika koji bi na taj način stekli isku-stvo i bili kompetentni na trŢištu rada.

– Najveći udio prijavljenih potreba za radnicima po rodovima zanimanja odnosio se na usluŢna i trgo-

vačka zanimanja (19,8%), jednostavna zanimanja (19,0%), inŢenjere, tehničare i srodna zanimanja (18,4%), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (16,6%) te na stručnjake i znanstvenike (15,6%).

– Udio prijavljenih potreba tijekom 2010. godine za skraćenim radnim vremenom u ukupno prijavljenim potrebama iznosio je samo 6,3%, što ukazuje na potre-bu poticanja poslodavaca na zapošljavanje s feksibilnim radnim vremenom prilagođenom pojedincu u cilju smanjenja nezaposlenosti.

Potrebe i obiljeŢja osjetljivih skupina na trŢištu rada

Osobe s 50 i više godina

– Krajem prosinca 2010. godine na području Za-grebačke Ţupanije evidentirano je 4.828 nezaposlenih osoba s 50 i više godina (30,1% od ukupno evidentira-nih nezaposlenih osoba), što je za 10,6% više nego kra-jem prosinca 2009. godine. Sve veći broj nezaposlenih osoba s 50 i više godina posljedica je neulaganja u vla-stito obrazovanje, znanja i vještine. Posljedica toga je njihova nekonkurentnost na trŢištu rada. Da bi postali zapošljivi, nezaposlenim osobama treba omogućiti usa-vršavanje, prekvalifkaciju, edukaciju za poduzetništvo, a poslodavcima ponuditi subvencije.

– Također krajem prosinca 2010. godine, evidenti-rane su 2.183 nezaposlene Ţene s 50 i više godina, što iznosi 45,2% od ukupno evidentiranih nezaposlenih osoba s 50 i više godina i njihov udio je u padu u odno-su na kraj prosinca 2009. godine.

– Promatrano prema razini obrazovanja najviše je evidentiranih nezaposlenih osoba u dobi s 50 i više go-dina sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (34,4%), zatim s osnovnom


školom (33,6%) te sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (18,4%).

– Udio evidentiranih nezaposlenih osoba u dobi s 50 i više godina koji na zaposlenje čekaju više od 3 godine iznosi 36,3% i u padu je u odnosu na prosinac 2009. godine.

Osobe koje čekaju na zaposlenje 5 i više godina– Krajem prosinca 2010. godine na području Za-

grebačke Ţupanije evidentirano je 1.970 nezaposlenih osoba koje na zaposlenje čekaju 5 i više godina, što iznosi 12,3% od ukupnog broja evidentiranih nezapo-slenih osoba i njihov udio je u padu u odnosu na prosi-nac 2009. godine. Osobama koje duŢe vrijeme nisu u radnom odnosu treba posvetiti posebnu paŢnju jer po-novni ulazak na trŢište rada za njih uglavnom predstav-lja veliku promjenu. Osim što njihovu zapošljivost treba povećati usavršavanjem i prekvalifkacijom, subvencija-ma za poslodavce, treba povećati i njihovu mobilnost (u slučaju da ne mogu pronaći adekvatan posao na po-dručju svoje Ţupanije, a postoji mogućnost zapošljava-nja izvan nje) sufinanciranjem putnih troškova.

– Također krajem prosinca 2010. godine, evidenti-rano je 1.285 nezaposlenih Ţena koje na zaposlenje čekaju 5 i više godina, a njihov udio u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba koje na zaposlenje čekaju 5 i više godina iznosi 65,2% i u porastu je u od-nosu na prosinac 2009. godine.

– Prema razini obrazovanja, najviše je evidentira-nih nezaposlenih osoba koje čekaju na zaposlenje 5 i više godina s osnovnom školom (36,1%), zatim sa sred-njom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (35,5%) te sa srednjom školom za zani-manja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (16,9%).

– S obzirom na dob, najveći udio evidentiranih nezaposlenih osoba koje čekaju na zaposlenje 5 i više godina je u dobi s 50 i više godina (74,1%) i u porastu je u odnosu na prosinac 2009. godine.

Osobe s invaliditetom– Među evidentiranim nezaposlenim osobama

krajem prosinca 2010. godine nalazile su se 483 osobe s invaliditetom (240 Ţena, 243 muškarca) što iznosi 3,0% od ukupnog broja nezaposlenih osoba na razini Zagrebačke Ţupanije (16.022). Broj evidentiranih neza-poslenih osoba s invaliditetom rezultat je i nedovoljne informiranosti poslodavaca o mogućnostima i predno-stima njihovog zapošljavanja. Također je potrebno una-prijediti učinkovitost mjera radi povećanja broja poslo-davaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i stvoriti uvjete za bolju usklađenost znanja i vještina oso-ba s invaliditetom s potrebama trŢišta rada u cilju pove-ćanja njihove zapošljivosti.

– Po tipu invaliditeta krajem prosinca 2010. godi-ne najviše je (77,9%) kategoriziranih osoba (vještačene osobe do 18. godine Ţivota), a zatim slijede ostale oso-be s invaliditetom (15,7%), invalidi rada (2,9%), invalidi Domovinskog rata (2,7%) i vojni invalidi (0,8%).

– Prema vrsti oštećenja 38,1% nezaposlenih osoba s invaliditetom je s mentalnom retardacijom, zatim sli-jede osobe s kombiniranim smetnjama (24,9%), tje-lesnim invaliditetom (18,4%), oštećenjem sluha (7,3%), 4,1% ima psihičke i organske smetnje, također 4,1%

poremećaje glasovno-govorne komunikacije, 1,9% oš-te ćenje vida i 1,2% kronične bolesti.

– Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s inva-liditetom je nepovoljna u odnosu na cijelu populaciju evidentiranih nezaposlenih osoba – 78,1% čine eviden-tirane nezaposlene osobe s invaliditetom sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine (po posebnom pro-gramu osposobljene za zanimanja na razini NSS).

– Promatrano po dobi, krajem prosinca 2010. go-dine najviše je evidentiranih nezaposlenih osoba s inva-liditetom na području Zagrebačke Ţupanije u dobi od 20 do 35 godina (60,5%).

– Istovremeno, 39,5% evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom je bez radnog iskustva, a 34,8% ih čeka na zaposlenje duŢe od 3 godine.

Osobe s faktorima oteŢane zapošljivosti– U evidenciji nezaposlenih krajem prosinca

2010. godine na području Zagrebačke Ţupanije bilo je 1.830 osoba s faktorima oteŢane zapošljivosti što je 11,4% od ukupnog broja nezaposlenih osoba na razini Zagreba čke Ţupanije (16.022).

– Strukturu nezaposlenih osoba s faktorima oteŢa-ne zapošljivosti većinom čine osobe s kombiniranim smetnjama (51,8%), ostalim zdravstvenim razlozima (18,6%), kroničnim bolestima (9,7%) te socijalnim (obi-teljskim) prilikama (8,0%).

– Istovremeno, 62,7% (1.148) od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba s faktorima oteŢane zapošljivosti su Ţene i njihov udio je u padu u odnosu na prosinac 2009. godine.

– Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s fak-torima oteŢane zapošljivosti nepovoljnija je u odnosu na ukupno evidentirane nezaposlene osobe, a uglav-nom su to osobe sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (35,9%) te osobe s osnovnom školom (34,5%).

– Dobna struktura osoba s faktorima oteŢane za-pošljivosti također je sve nepovoljnija i većinom je čine osobe s 45 i više godina (69,8%). Njihov udio krajem prosinca 2010. godine u porastu je prema prosincu 2009. godine.

Hrvatski branitelji– Krajem prosinca 2010. godine na području Za-

grebačke Ţupanije evidentirano je 1.257 nezaposlenih hrvatskih branitelja (7,8% od ukupno evidentiranih ne-zaposlenih osoba), što je za 21,8% više nego u prosincu 2009. godine. Udio Ţena u evidentiranim nezaposle-nim hrvatskim braniteljima krajem prosinca 2010. godi-ne je 3,5%.

– Prema razini obrazovanja najviše je (38,3%) evi-dentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja sa sred-njom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, zatim s osnovnom školom 31,5%, dok ih je sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (21,9%).

– Udio evidentiranih hrvatskih branitelja u dobi s 50 i više godina krajem prosinca 2010. godine iznosio je 46,4% i u porastu je u odnosu na prosinac 2009. godine.


– Sukladno statističkim pokazateljima 44,6% hr-vatskih branitelja čeka na zaposlenje više od godine dana.

– Na dan 31.12.2010. godine na području Zagre-bačke Ţupanije evidentirano je 13 osoba – supruŢnika i djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Glavni trendovi na trŢištu rada

Nezaposlenost– Krajem prosinca 2010. godine na području Za-

grebačke Ţupanije evidentirane su 16.022 nezaposlene osobe i njihov broj je u prethodne tri godine (2008.–2010. godine) krajem svibnja bio u padu, dok je krajem siječnja, te od kraja srpnja do kraja prosinca bio u pora-stu s obzirom na prethodni mjesec.

– U cilju smanjenja nezaposlenosti i zadrŢavanja postojeće zaposlenosti potrebno je poticati cjeloŢivot-no učenje kroz: sufinanciranje obrazovanja nezaposle-nih koje treba biti usmjereno prvenstveno na stjecanje znanja i vještina koje su traŢene na trŢištu rada, konti-nuirano osposobljavanje i usavršavanje putem semina-ra i tečajeva za zaposlenike i poslodavce, kao i eduka-ciju poslodavaca u području razvoja i upravljanja ljud-skim resursima.

– Udio Ţena u ukupnom broju evidentiranih neza-poslenih osoba je u padu, a iznosio je 65,2% krajem lipnja 2008. godine (kada je bio na najvišoj razini u prethodne tri godine), da bi krajem prosinca 2010. go-dine bio na najniŢoj razini i iznosio 51,9%.

– S obzirom na dob, udio evidentiranih nezapo-slenih osoba do 35 godina je u porastu (krajem lipnja 2008. godine je iznosio 33,5%, a krajem listopada i stu-denog 2010. godine 42,5%), dok je udio evidentiranih nezaposlenih osoba s 45 i više godina u padu (krajem lipnja 2008. godine je iznosio 50,1%, a krajem listopa-da 2010. godine 39,4%).

– Obrazovna struktura evidentiranih nezaposlenih osoba s područja Zagrebačke Ţupanije u razdoblju 2008.–2010. godine uglavnom je nepromijenjena (naj-više je osoba sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike), ali ipak primje-ćujemo pad udjela evidentiranih nezaposlenih osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom te s osnov-nom školom, kao i porast udjela sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom te s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, što ukazuje na sve veću obrazovanost nezaposlenih osoba, ali i na problem njihovog zapošljavanja, pogoto-vo ako se radi o osobama bez iskustva.

Novoprijavljene osobe u evidenciju nezaposlenih– Tijekom 2010. godine u evidenciju nezaposle-

nih s područja Zagrebačke Ţupanije se prijavilo 16.399 osoba i njihov broj je tijekom 2010. i 2009. godine ve-ći u odnosu na prethodnu godinu.

– S obzirom na spol, u razdoblju 2008.–2010. go-dine udio novoprijavljenih Ţena u ukupnom broju no-voprijavljenih osoba je u padu te je u 2008. godini iznosio 59,3%, a u 2010. godini 48,2%.

– Istovremeno, udio novoprijavljenih osoba s rad-nim iskustvom je u porastu te je u 2008. godini iznosio 75,5%, a u 2010. godini 81,8%.

– Najveći broj novoprijavljenih osoba s radnim iskustvom tijekom 2010. i 2009. godine došao je iz po-dručja djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popra-vak motornih vozila i motocikla, prerađivačke industrije i građevinarstva.

– Obrazovna struktura novoprijavljenih osoba u razdoblju 2008.–2010. godine uglavnom je nepromije-njena – najviše je osoba sa srednjom školom za zanima-nja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, zatim sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom te s osnovom školom.

Zapošljavanje iz evidencije nezaposlenih– Tijekom 2010. godine iz evidencije nezaposle-

nih na području Zagrebačke Ţupanije zaposlilo se 6.687 osoba što je za 31,8% više u odnosu na 2009. godinu. Iako je u prethodnoj godini prisutan porast za-pošljavanja iz evidencije nezaposlenih, porast nezapo-slenosti uzrokovan je većim ulaskom nezaposlenih oso-ba u evidenciju. Radi što brojnijeg zapošljavanja po-trebno je stvoriti uvjete za uravnoteŢeno trŢište rada, odnosno uskladiti ponudu radne snage s potraŢnjom, a prvi korak u tome je i izrada Preporuka za obrazovnu upisnu politiku.

– U razdoblju od 2008. do 2010. godine udio za-pošljavanja Ţena iz evidencije nezaposlenih je u padu (u 2008. godini iznosio je 64,5%, a u 2010. godini 51,8%), kao i udio zaposlenih koji su prvi put traŢili zaposlenje (u 2008. godini iznosio je 23,4%, a u 2010. godini 13,0%), dok je udio zapošljavanja na određeno vrijeme u porastu (u 2008. godini iznosio je 69,9%, a u 2010. godini 80,9%).

– Tijekom 2010. godine iz evidencije nezaposle-nih najviše osoba zaposleno je u djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (25,0%), prerađivačke industrije (17,3%) i građevinar-stva (11,1%).

– Istovremeno, s obzirom na obrazovanje, najviše osoba iz evidencije nezaposlenih zaposlilo se sa sred-njom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (38,1%), zatim sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (30,9%) te s osnovnom školom (16,2%), kao i ranijih godina.

– Promatrano po dobi, najviše se zapošljavaju oso-be do 35 godina, a udio u ukupnom broju zaposlenih iz evidencije nezaposlenih u 2010. godini je iznosio 62,0%.


5. SWOT analiza

JAKE STRANE SLABE STRANE

– veliki kontingent radno sposobnog stanovništva– postojanje dostupnih obrazovnih institucija

(osnovnih i srednjih škola te obrazovnih ustanova za cjeloŢivotno učenje

– broj poduzetnika u odnosu na aktivno stanovništvo je velik i pokazuje postojanje poduzetničkog duha

– dobra institucionalna podrška stanovništvu – razvijena mreŢa svih ustanova (Centara za socijalnu skrb, Domovi zdravlja, HZZ-a, pošte, banke, ljekarne i sl.)

– uspješno komuniciranje potreba JLS (gradova i općina) prema Ýupaniji u svrhu suradnje i financiranja projekata

– postojanje prirodnih resursa za eko-proizvod-nju i ruralni turizam

– niska konkurentnost radne snage zbog neadekvatnog i niskog stupnjaobrazovanja i neposjedovanja znanja potrebnih suvremenom trŢištu rada

– nedostatak adekvatne radne snage u pojedinim zanimanjima – defcitarna zanimanja

– nedovoljna osviještenost i spremnost sudjelovanja poslodavaca i zaposlenika na cjeloŢivotno učenje

– općenito nepoznavanje prilika na trŢištu EU odnosi se i na privatni i na javni sektor te nepoznavanje trendova na trŢištu rada u EU i u regiji

– slaba apsorpcijska moć za korištenje sredstava EU fondova– nerazvijena praksa povezivanja sustava obrazovanja s trŢištem rada– slabo razvijen sustav podrŢavanja, sufnanciranja cjeloŢivotnog učenja– nedostatna znanja MS poduzetnika u socijalnim vještinama (soft skills),

znanju stranih jezika te općenito poduzetnička znanja– neinformiranost poslodavaca i sluŢbi ljudskih resursa o promjenama u

razvoju ljudskih potencijala (promjena NSK-a, NKD-a, zapošljavanje prvostupnika i mogućnosti prakse, volontiranja)

– slaba mobilnost radne snage unutar Ţupanije zbog loše prometne povezanosti između JLS

– nedovoljno izgrađena infrastruktura, usitnjene parcele i neriješeni imovinsko pravni odnosi usporavaju investicije u poduzetništvu

– premali kapaciteti predškolskih ustanova (dječjih vrtića i igraonica u kojima bi se djeca socijalizirala i razvijala vještine za daljnje učenje)

– nedovoljno razvijen sektor socijalnih usluga (njega u kući, palijativna skrb, savjetovanje, što bi smanjilo opterećenje zaposlenim Ţenama, omogućilo im veću mobilnost i rad)

PRILIKE PRIJETNJE

– postojanje programa EU za povećanje konkurentnosti

– razvoj zapošljavanja u potencijalno rastućem sektoru reciklaŢe i zbrinjavanja otpada i u sektoru zelenih tehnologija

– udruŢivanje u klastere, brendiranje– blizina grada Zagreba kao velikog trŢišta i

poslodavca– razvoj prekogranične suradnje civilnog i

poslovnog sektora– preseljenje tvrtki iz Zagreba u Zagrebačku

Ţupaniju zbog niŢih poreza, niŢe komunalne naknade, mogućnosti širenja

– neadekvatne mjere socijalne politike potiču na neaktivnost radno sposobnog stanovništva

– neusklađeni i u praksi neprimjenjivi – loši Zakoni– neučinkovita provedba i kontrola provedbe propisa i poštivanja zakona– destimulirajuća porezna politika zapošljavanja– centralizacija u donošenju novih obrazovnih programa neusklađenih s

potrebama trŢišta rada– neusklađenost nacionalne politike, (mjera) zapošljavanja s potrebama

JLS, mjere se donose na nacionalnoj razini– odustajanje (zaustavljanje) od kapitalnih investicija zbog globalne

ekonomske krize– sporost birokracije– slaba međuinstitucionalna suradnja

6. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjerePrema svojoj viziji Zagrebačka Ţupanija Ţeli biti vodeća inovativna gospodarska Ţupanija u skladnoj povezanosti

s razvojem Grada Zagreba. Dugoročno Zagrebačka Ţupanija Ţeli biti regija s iznadprosječnim ekonomskim rastom i postizati rezultate pribliŢne prosjeku EU u svim osnovnim kriterijima uključujući BDP po glavi stanovnika, stopu za-poslenosti, kvalitetu javnih usluga, stanje osnovne infrastrukture te kvalitetu Ţivota svojih stanovnika. Trenutno Za-grebačka Ţupanija zaostaje za prosjekom EU po većini makroekonomskih kriterija, a kako bi se razlike u većini makroekonomskih kriterija smanjile bit će potrebna viša stopa ekonomskog rasta i od trenutnog prosjeka EU. Kako bi se takav zahtjevan cilj mogao ostvariti bit će potrebna snaŢna ulaganja u raznim sektorima, a mi se u ovom doku-mentu posebno osvrćemo na ulaganja u razvoj ljudskih potencijala. Radna skupina lokalnog partnerstva za zapošlja-vanje defnirala je ciljeve, prioritete i mjere strategije razvoja ljudskih potencijala uzimajući u obzir ciljeve i prioritete razvojne strategije Zagrebačke Ţupanije.


VIZIJA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Kompetentna, kvalifcirana i mobilna radna snagaCilj 1: Povećanje konkurentnosti tvrtki, obrta i poljoprivrednih gospodarstavaCilj 2: Razvoj uravnoteŢenog i fleksibilnog trŢišta radaCilj 3: Jačanje ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapošljivim skupinama nezaposlenih osoba

Cilj 1: Povećanje konkurentnosti tvrtki, obrta i poljoprivrednih gospodarstava

Prioritet 1.1. Razvoj poslovnog okruŢenja

Mjera: 1.1.1. Razvoj potpornih programa i aktivnosti za pomoć poslodavcima i zaposlenicima te povećanje njihove kompetentnosti usvajanjem novih znanja i vještina

Aktivnosti

– Razvoj programa i aktivnosti za potporu implementaciji mjera zapošljavanja. Edukacija i priprema kandidata za apliciranje na nacionalne, Ţupanijske i predpristupne EU fondove

– Formiranje tima eksperata za pomoć gospodarskim subjektima i zaposlenicima. Defniranje projekata i mjera za poticanje zapošljavanja u Zagrebačkoj Ţupaniji. Stručna pomoć pri izradi, aplikaciji i provedbi projekata.

– Potpora poslodavcima i zaposlenicima u razvoju novih vještina i znanja.

Izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka Ţupanija

Rok provedbe 2011. – kontinuirano

Nositelji:

– HZZ, PS Zagreb– RRAZÝ, Zagrebačka Ţupanija,– GK-Zagreb– OK-Zagreb– UdruŢenja obrtnika

Pokazatelji uspješnosti:

– Broj poslodavaca kojima su pruŢane usluge– Broj poslodavaca kojima je pruŢena pomoć u ostvarivanju poticaja za zapošljavanje– Broj novih radnih mjesta nastalih uz pomoć timova eksperata iz potpornih institucija– Broj apliciranih projekata nastalih uz pomoć ekspertnih potpornih timova– Broj provedenih projekata nastalih uz pomoć ekspertnih potpornih timova


Prioritet 1.2. Konkurentna poljoprivredaMjera: 1.2.1. Edukacija poljoprivrednika

Aktivnosti

– Podizanje razine znanja u poljoprivredi radi intenziviranja razvoja i povećanja konkurentnosti– Izrada programa i priprema projekata za:– Razvoj proizvodnje, prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda– Uvođenje novih tehnologija u proizvodnji i preradi– Unapređenje upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom– Ostvarivanje financijskih sredstava nacionalnih i fondova Europske unije– Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvu– Osposobljavanje za bavljenje seoskim turizmom– Razvoj tradicionalnih obrta u ruralnim područjima

Izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka ŢupanijaRok provedbe 2011. – kontinuirano

Nositelji:– RRAZÝ, Zagrebačka Ţupanija, Turistička zajednica Zagrebačke Ţupanije, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, GK-Komora Zagreb, Obrtnička komora Zagreb, UdruŢenja obrtnika, Ustanove za obrazovanje odraslih


– Broj osposobljenih poljoprivrednika za bavljenje određenom proizvodnjom.– Broj novih poljoprivrednih proizvoda na trŢištu.– Broj pripremljenih i prihvaćenih projektnih prijava za nacionalne i fondove Europske unije.– Broj zadrŢanog i zaposlenog stanovništva u ruralnom prostoru.– Broj objekata za bavljenje seoskim turizmom.– Proftabilnost poljoprivrednih gospodarstava.

Prioritet 1.3. Konkurentno i društveno odgovorno gospodarstvoMjera: 1.3.1. Razvoj novih oblika financiranja i sufinanciranja poduzetništva (jamstveni fondovi)

Aktivnosti

– Poboljšati dostupnost financijskih sredstava malim i srednjim poduzetnicima i općenito gospodarstvu, a posebno novim poduzetnicima.

– Pridonijeti povećavanju mogućnosti za rast i proširivanje poslovanja kao i za i olakšavanje pokretanja novih poduzeća.

– Razviti usluge podrške za razdoblje prije započinjanja poslovanja.– Analiza sadašnjeg financijskog okruŢenja za gospodarske subjekte, izbor i prijenos “najboljih praksi” iz

zemalja EU-a; edukacija ljudi zaduŢenih za uvođenje i razvoj novih financijskih instrumenata; informiranje i edukacija potencijalnih korisnika.

– Uspostavljanje sustava novih financijskih instrumenata (uključujući konzorcije za jamstva i kreiranje kreditnih linija te ostale financijske instrumente)

– Podrška tvrtkama u traŢenju financiranja i jamstava za svoj razvoj i proizvodnju.Izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka ŢupanijaRok provedbe 2011. – kontinuirano

Nositelji: Ýupanija – Upravni odjel za gospodarstvo, Jamstvena agencija, HAMAG, banke i druge financijske institucije, Jedinice lokalne samouprave


– Broj i vrste uspostavljenih novih financijskih instrumenata.– Broj i struktura financiranih projekata poduzetnika.– Broj novoosnovanih podruŢnica i broj doregistracija radi proširenja djelatnosti.– Broj novoosnovanih trgovačkih društava i obrta.– Poslovni rezultati poduzetnika.– Broj novozaposlenih

Mjera: 1.3.2. Unapređenje povezivanja (proizvodno, razvojno, poslovno i dr.) malog i srednjeg gospodarstva putem klastera i drugih oblika povezivanja

Aktivnosti

– Poticanje poduzetnika na međusobno povezivanje putem klastera i drugih oblika, kako bi korištenjem zajedničkih razvojnih resursa (tehnologije, znanja i istraŢivanja) unaprijedili vlastito poslovanje.

– Poticanje uspostavljanja novih klastera i razvoja već uspostavljenih.– Unaprijediti poslovanje poduzetnika, njihovu konkurentnost i gospodarsku uspješnost Ýupanije putem

njihovog razvojnog, inovacijskog, tehnološkog i poslovnog povezivanja– Analiza potencijala za osnivanje klastera, analiza tehnoloških, razvojnih i poslovnih profila

poduzeća; izrada programa osnivanja i razvoja klastera, određivanje vrste i tipa klastera i pokretanje inicijativa za osnivanje klastera, osposobljavanje kadrova za osnivanje i vođenje klastera; praćenje, nadzor i vrednovanje njegova funkcioniranja; informiranje i edukacija poduzetnika o djelovanju i razvoju klastera, povezivanje s drugim inicijativama za osnivanje klastera, gradom Zagrebom, među-Ţupanijskim i međuregionalnim (povezivanje s europskim regijama radi razvoja klastera).

– Razvoj konzorcija i kooperantskih odnosa usmjeren na poticanje i jačanje povezivanja malih i srednjih tvrtki s velikim tvrtkama.




Nositelji:Ýupanija – Upravni odjel za gospodarstvo, HUPOstali akteri: RRAZÝ, poduzetnici, GK-Zagreb, OK-Zagreb, Klasteri, Banke i druge financijske institucije, Područne komore, Udruge


Pokazatelji razvojnih učinaka:– iznos ulaganja u razvoj i tehnologiju– broj i vrsta inovacija i novih tehnoloških rješenja u primjeni– udio tehnološki sloŢenijih proizvoda u proizvodima članica klastera i u gospodarstvu ZÝ u cjelini– broj i struktura zaposlenih i novozaposlenih– vrijednost izvoza– poslovni rezultati članica klastera– broj i djelatnosti novoosnovanih tvrtki

Mjera: 1.3.3. Poticanje poduzetnika na zapošljavanje mladih te na rad s fleksibilnim radnim vremenom

Aktivnosti

– Razvoj programa i aktivnosti na poticanju zapošljavanja i ulaska mladih, pripravnika u svijet rada makar i na pola radnog vremena, uzimanje studenata, učenika na stručnu praksu kako bi usvojili nova praktična znanja potrebna za trŢište rada. Propisima omogućiti fleksibilno radno vrijeme.

– Omogućiti rad dviju osoba na jednom radnom mjestu sa pola radnog vremena i razvoj drugih modela fleksibilnog radnog vremena prilagođenog pojedincu.

– Zapošljavanje mladih osoba, pripravnika kako bi stekli osnovna znanja i iskustvo te na taj način bili kompetentniji na trŢištu rada.



Nositelji:HZZ (Lokalno partnerstvo za zapošljavanje), RRAZÝ, Zagrebačka Ţupanija, Obrazovne institucije, GK-Zagreb, OK-Zagreb, udruŢenja obrtnika, Udruge, Studentski centri


– Broj novozaposlenih mladih osoba, pripravnika.– Broj poslodavaca kojima je pruŢena pomoć u ostvarivanju poticaja za zapošljavanje.– Broj novih radnih mjesta nastalih iz potpornih institucija.– Broj i kvaliteta razvijenih novih modela fleksibilnog radnog vremena.

Cilj 2: Razvoj uravnoteŢenog i fleksibilnog trŢišta rada poljoprivrednih gospodarstava

Prioritet 2.1. Konkurentnost ljudskog potencijala

Mjera: 2.1.1. Analiza trendova u zapošljavanju i potrebe trŢišta rada na osnovu podataka iz gospodarstva

Aktivnosti

– Izrada osnove za razvoj i učinkovito upravljanje ljudskim potencijalom te stvaranje uvjeta za uravnoteŢeno trŢište rada

– Analiza postojećeg stanja u gospodarstvu s posebnim akcentom na trŢište rada – kretanje ponude i potraŢnje, zapošljavanja i nezaposlenosti, strukture nezaposlenosti, zapošljavanja po djelatnostima i razvoj poduzetništva.

– Utvrđivanje i analiza razvijenosti mreŢe obrazovnih institucija i programa za redovno i cjeloŢivotno obrazovanje.

– Prikupljanje podataka o novim investicijskim ulaganjima i potencijalnim radnim mjestima, zatim podataka o mogućem zatvaranju postojećih poduzeća i radnih mjesta, analiza postojećih strateških dokumenata, ocjena postojeće međugranične suradnje i među pojedinim institucijama.

– Povezivanje obrazovnih institucija s poduzetništvom.

Iznos i izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka Ţupanija


Nositelji: Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OKZ, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP, organizacije civilnog društva i ostali sudionici nadleŢni za trŢište rada

Pokazatelji uspješnosti:– Izrađena analiza postojećeg stanja u gospodarstvu s posebnim akcentom na trŢište rada – kretanje

ponude i potraŢnje, zapošljavanja i nezaposlenosti, strukture nezaposlenosti, zapošljavanja po djelatnostima i razvoj poduzetništva


Prioritet 2.2. Poticanje cjeloŢivotnog učenja

Mjera: 2.2.1. Edukacija zaposlenika i poslodavaca

Aktivnosti

– Povećati i poboljšati profesionalizam, stručnost, kadrovsku ekipiranost te osnaŢiti upravljanje ljudskim potencijalima kroz kontinuirano osposobljavanje, usavršavanje i razvoj karijera.

– Poboljšavanje stručnih kvalifkacija zaposlenika i poslodavaca kroz edukaciju i stalno stručno osposobljavanja i usavršavanja putem seminara, tečajeva (strani jezici, vještine komunikacije, upravljanje projektnim ciklusom i dr.)

– Edukacija poslodavaca u području razvoja i upravljanja ljudskim resursima.Iznos i izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka Ţupanija


Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OKZ, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba.


– Broj provedenih edukacija, osposobljavanja, broj educiranih osoba s novonaučenim vještinama potrebnim u samostalnom poslovanju i radu.

– Motiviraniji i osposobljeniji sluŢbenici obrazovani za pruŢanje kvalitetnije usluge, konkurentnija radna snaga

Mjera: 2.2.2. Stvaranje uvjeta za cjeloŢivotno učenje

Aktivnosti

– Povećati svijest o vaŢnosti cjeloŢivotnog učenja u svrhu smanjenja nezaposlenosti. Uspostavljanje sustava razvoja ljudskih resursa.– Promicanje potrebe cjeloŢivotnog učenja.– Sufinanciranje obrazovanja nezaposlenih koje treba biti usmjereno na stjecanje znanja i vještina koje su traŢene na trŢištu rada. Uspostavljanje sustava edukacija, seminara, tečajeva za stjecanje novih vještina



Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OK-Zagreb, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba


– Broj osoba koje su prošle sustav edukacije, tečajeva.– Broj novozaposlenih, broj novonastalih poduzeća i obrta.– Broj odrŢanih seminara, radionica, promo-materijala.– Broj osoba koje su unaprijedile svoja znanja i vještine, osoba koje su stekle nove kompetencije.

Cilj 3: Jačanje ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapošljivim skupinama nezaposlenih osoba

Prioritet 3.1. Potpora i promocija zapošljavanja teško zapošljivih skupina

Mjera: 3.1.1. Potpora i promocija socijalnog poduzetništva

Aktivnosti

– Potpora profitnom sektoru koji obuhvaća djelatnosti koje doprinose socijalnoj uključenosti– Potpora aktivnostima koje pospješuju poduzetničke aktivnosti u neproftnom sektoru, s ciljem

povećanja organizacijske učinkovitosti i dostizanja dugoročne stabilnosti.– Potpora za poslodavce koji doprinose socijalnoj uključenosti u smislu edukacije i stručne pomoći pri

apliciranju i provedbi nacionalnih i EU projekata– Potpora i poticanje na umreŢavanje neprofitnog sektora– Promocija socijalnog poduzetništva putem medija



Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OK-Zagreb, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba.

Pokazatelji uspješnosti:– Broj poduzetnika koji su informirani i educirani o benefitima zapošljavanja ciljanih skupina.– Broj tvrtki uključenih u socijalno poduzetništvo, broj novozaposlenih osoba u socijalnom

poduzetništvu.


Mjera: 3.1.2. Povećanje zapošljivosti dugotrajno nezaposlenih osoba, starijih osoba i Ţena

Aktivnosti

– Podići interes za zapošljavanjem dugotrajno nezaposlenih osoba kroz promociju i prekvalifkaciju nezaposlenih.

– Povećati zapošljivost teško zapošljivih skupina društva doškolovanjem kroz neformalnu naobrazbu, prekvalifkacijom.

– Edukacija teško zapošljivih skupina i Ţena za poduzetništvo.– Obrazovanje osoba koje su napustile školovanje za defcitarna zanimanja.– Povećati interes poslodavaca za zapošljavanje Ţena i dugotrajno nezaposlenih osoba kroz programe

subvencija i benefita za poslodavce.– Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju Ţene.



Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OK-Zagreb, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba


– Broj novozaposlenih unutar ciljane skupine.– Broj novootvorenih obrta ili poduzeća unutar ciljane skupine.– Broj provedenih edukacija, prekvalifkacija, osposobljavanja za zapošljavanje.– Broj poduzetnika koji su informirani i educirani o benefitima zapošljavanja ciljanih skupina– Broj novozaposlenih iz domene dugotrajno nezaposlenih osoba i nezaposlenih Ţena

Mjera: 3.1.3. Podizanje svijesti i informiranosti poslodavaca o mogućnostima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom

Aktivnosti

– Upoznavanje poslodavaca o mogućnostima fleksibilnih oblika rada, poticajima (nacionalna i EU sredstva), te kompetencijama osoba s invaliditetom kroz izravnu komunikaciju putem informativno-edukativnih radionica

– Izrada i distribucija promotivnih materijala o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom.– Redovna suradnja s medijima (pisani i elektronski) na promociji dobre prakse zapošljavanja osoba s

invaliditetom.– Provedba ankete poslodavaca s ciljem identifkacije poslodavaca zainteresiranih za zapošljavanje osoba

s invaliditetom. Izrada baze podataka poslodavaca koji zapošljavaju osobe s iinvaliditetom.Iznos i izvori potrebnih sredstava EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka Ţupanija


Nositelji:

Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OK-Zagreb, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP, civilne udruge, FPRZOI – Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba.


– Broj poslodavaca uključenih u edukativno-informativne aktivnosti tokom jedne godine– Broj letaka, brošura distribuiran poslodavcima– Broj radijskih i TV emisija, broj članaka objavljenih u tiskanim i elektroničkim medijima.– Izrađena baza podataka– Broj poslodavaca uključenih u bazu

Mjera: 3.1.4. Unaprijediti učinkovitost mjera i aktivnosti usmjerenih na povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i stvoriti uvjete za bolju usklađenost znanja i vještina osoba s invaliditetom sa potrebama trŢišta rada

Aktivnosti

– Provedba ankete poslodavaca s ciljem identifkacije poslodavaca zainteresiranih za zapošljavanje osobas invaliditetom.

– Izrada baze podataka poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Identifcirati defcitarna isuficitarna zanimanja na području Zagrebačke Ţupanije i trendove vezane uz potrebe trŢišta rada.

– Osigurati sudjelovanje predstavnika poslodavaca u kreiranju individualnih kurikuluma za učenike s teškoćama u razvoju – osnivanje radne skupine sastavljene od predstavnika obrazovnog sustava i poslodavaca.

– Stimulirati poslodavce da osiguraju mogućnost prakse tijekom školovanja.– Pratiti učenike/studente završnih razreda stručnog osposobljavanja odnosno završnih godina fakulteta

u cilju individualiziranja mjera asistencije pri zapošljavanju.Iznos i izvori potrebnih sredstava

EU, Nacionalna sredstva RH, Zagrebačka Ţupanija



Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, HZZ u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i Agencijom za ispitivanje javnog mnijenja, FPRZOI – Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada.


– Izrađena baza podataka. Broj poslodavaca uključenih u bazu.– Broj kurikuluma izrađenih u suradnji sa poslodavcima– Broj poslodavaca koji pruŢaju mogućnost naukovanja i prakse za osobe s invaliditetom– Broj osoba s invaliditetom koji su prošli kroz provjere znanja i ispitivanje očuvanih znanja i vještina– Broj novodefiniranih programa za obrazovanje odraslih usmjerenih na osobe s invaliditetom

Prioritet 3.2. Povećanje mobilnosti radne snage

Prioritet 3.2. Povećanje mobilnosti radne snage

Mjera: 3.2.1. Povećanje mobilnosti radne snage

Aktivnosti

– U HZZ-u je registriran relativno velik broj dugotrajno nezaposlenih osoba koje ne mogu naći adekvatan posao na području svoje JLS ili Zagrebačke Ţupanije jer ne postoji potreba za takvom radnom snagom. A postoji mogućnost njihova zapošljavanja izvan područja Ţivljenja pa čak i izvan Ţupanije. Informiranje poslodavaca o mogućnostima zapošljavanja radnika izvan Ţupanije. Organiziranje sastanaka poslodavaca i nezaposlenih osoba iz različitih područja RH. Sufinanciranje putnih troškova teško zapošljivim skupinama



Nositelji:Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija ZÝ; HZZ, Područna sluŢba Zagreb, OK-Zagreb, UdruŢenja obrtnika, HGK-Zagreb, HUP i ostali dionici nadleŢni za trŢište rada. Obrazovne institucije, Institucije za obrazovanje odraslih osoba, koncesionari javnog prijevoza

Pokazatelji uspješnosti: – Broj novozaposlenih koji su na trŢištu rada bili dugotrajno nezaposleni, a zaposleni su upravo provedbom ove mjere.

7. Provedba, financijski okvirStrategija će se provoditi putem akcijskih planova, koji će sadrŢavati opise pojedinih zadaća koje sadrŢe svrhe,

ciljeve, aktivnosti, planirane rezultate, pokazatelje (indikatore), nositelje aktivnosti, korisnike, rokove, financijska i druga sredstva te izvore sredstava potrebnih za njihovu provedbu.

Strategija će se provoditi u Zagrebačkoj Ţupaniji, tajništvo LPZ-a dostavljat će redovna izvješća o provedbi Skup-štini LPZ-a. Upravni odbor koordinirat će i nadzirati provedbu Strategije te redovita godišnja izvješća o provedbi dostavljati Skupštini LPZ-a.

8. Provedba i institucionalni okvirVodeća načela na kojima se osniva institucionalni okvir postavljen za provedbu Strategije razvoja ljudskih poten-

cijala imaju temelje u participativnom pristupu koji je posluŢio kao nadahnuće za osnivanje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ) Zagrebačke Ţupa nije.

Osnivanjem LPZ-a Zagrebačke Ţupanije postignuta je progresivna integracija s postojećim institucionalnim me-hanizmima i uspostavljena “četveropartitnost”. Na taj način stvoreni su uvjeti za razvijanje integriranog planiranja i koordinacije, te izbjegavanje dupliranja na “četveropartitnoj razini:”, koja uključuje: a) regionalnu i lokalnu vlast, b) gospodarstvo i sindikate, c) glavne statutarne agencije na trŢištu rada i Razvojne agencije, d) zajednice i civilno druš-tvo, zastupljene u Skupštini LPZ-a. Svi spomenuti partneri trebaju igrati ulogu bitnih pokretača pozitivinih kretanja na lokalnom trŢištu rada.

Članovi LPZ-a svjesni su da je kvaliteta suradnje između članova u duhu iznalaŢenja rješenja putem konsenzusa vaŢan preduvjet uspješnosti.

Uspostava Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagrebačke Ţupanije pokušava integrirati što više dionika čije se djelovanje odraŢava na trŢištu rada. Kako bi mogli neometano provesti Strategiju razvoja ljudskih potencijala u Zagrebačkoj Ţupaniji, neophodno je regulirati odnose partnera i definirati glavne uloge koje će svako od dogovore-nih tijela imati prilikom provedbe.

Stoga su partneri Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagrebačke Ţupanije unaprijed uredili svoje odnose i odredili zadatke u provedbi na osnovi potpisanog Sporazuma o partnerstvu.

U sklopu LPZ-a Zagrebačke Ţupanije djeluju sljedeća tijela:


TIJELO ULOGA U PROVEDBI

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

Vodeći partner. Predstavnik te institucije ujedno je predsjedavatelj Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagrebačke Ţupanije, predsjedavatelj Upravnog odbora i zaduŢen je za sazivanje sjednica. Zagrebačka Ţupanija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke Ţupanije i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna sluŢba Zagreb bit će zaduŢeni za pripremu projekata koji će se aplicirati na fondove EU u ime LPZ-a.

UPRAVNI ODBOR Operativno tijelo LPZ-a.Ovo tijelo ima 11 članova i sljedeće zadatke u provedbi:– osnivanje tematskih radnih skupina u skladu s aktivnostima Strategije razvoja ljudskih potencijala i

Akcijskog plana; odobrenje i praćenje provedbe njihovog radnog plana,– praćenje i ocjena napretka provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala i Akcijskog plana,– osiguranje uvjeta za funkcioniranje LPZ-a,– praćenje i evaluacija cjelokupnog rada LPZ-a,– promocija za prihvaćanje strateških dokumenata LPZ-a na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV),

Partnerskim vijećima, Ýupanijskoj skupštini i ostalim relevantnim tijelima,– pokretanje inicijative za razvoj i pripremu novih projekata

SKUPŠTINA LPZ-a Krovno tijelo LPZ-a– Svi članovi LPZ-a sačinjavaju Skupštinu koja donosi Strategiju RLJP-a. LPZ, Zagrebačke Ţupanije trenutno

sačinjava 34 partnera/članova, odnosno institucija. U provedbi Strategije RLJP-a ovo tijelo će usvajati izvješća o napretku koje predlaŢe Upravni odbor LPZ-a Zagrebačke Ţupanije, te usvajati aktivnosti priopćavanja i objavljivanja informacija.

TEMATSKE RADNE SKUPINE

Upravni odbor moŢe osnivati tematske radne skupine(TRS). Upravni odbor svojom odlukom utvrđuje sastav, djelokrug i ovlast svake Radne skupine. Radne skupine razmatraju otvorena pitanja, daju mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog djelokruga Upravnom odboru. U LPZ-u Grada Zagreba trenutno su osnovane sljedeće tri TRS-e: 1. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obrta i poljoprivrednih gospodarstava 2. Razvoj uravnoteŢenog trŢišta rada 3. Jačanje ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapošljivih skupina nezaposlenih osoba

TEHNIČKO TAJNIŠTVO Tajništvo LPZ-a obavlja sve organizacijske i administrativno-tehničke poslove za potrebe tijela LPZ-a.Poslove tajništva LPZ-a preuzima jedan od partnera koji u tu svrhu osigurava potrebne kadrovske, materijalne i financijske uvjete.Za svoj rad Tajništvo odgovara Upravnom odboru LPZ-a i Skupštini.Tajništvom LPZ-a upravlja i odgovoran je za njegovo funkcioniranje tajnik/tajnica LPZ-a kojega/ju imenuje partner koji preuzima poslove tajništva.Zadatke tehničkog tajništva u Zagrebačkoj Ţupaniji obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna sluŢba Zagreb.

Institucionalni okvir za provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala (SRLJP) djelovat će u tri područja:

1. područje politike: izravno sudjelovanje pred-stavnika političkih donositelja odluka u predsjedavaju-ćim tijelima LPZ-a ojačat će savjetodavnu ulogu LPZ-a. Usvojeni Statut LPZ-a dodjeljuje predsjedavajućem i njegovim/njenim zamjenicima odgovornost za cjeloku-pnu koordinaciju i praćenje SRLJP-a. Također, su bitni i odnosi sa GSV-om Zagrebačke Ţupanije ostvareni pu-tem predstavnika LPZ-a koji sjede u GSV-u i obrnuto, čime se ojačava utjecaj LPZ-a na problematiku zapo-šljavanja i trŢišta rada;

2. operativno područje: uloga Tehničkog tajništva LPZ-a od izuzetne je vaŢnosti kako bi se olakšalo sva-kodnevno funkcioniranje aktivnosti LPZ-a. Vrlo vaŢna je uloga Regionalne razvojne agencije Zagrebačke Ţu-panije koja je član Upravnog odbora. Profesionalci i iskusni operativci koji rade u toj organizaciji trebali bi biti katalizator i podrška na operativnoj razini pri pri-premi projektnih aplikacija, širenja informacija o mo-gućnostima financiranja, odrŢavanju baze podataka i sl.

3. područje velikog broja dionika: najveći broj in-teresnih skupina predstavljeni su/predviđeni su u Te-matskim radnim skupinama LPZ-a, u rasponu od pred-stavnika ciljanih zajednica ili korisnika s jedne strane, te pruŢatelja usluga s druge strane. Uloge dionika razliko-

vat će se u raznim trenucima provedbe. Broj partner-stava i razina dogovora oko sudjelovanja će se vjerojat-no mijenjati i razvijati. Identifciran je i veliki broj drugih vanjskih dionika koji će imati svoju ulogu u provedbi projekata i aktivnostima kako bi se uravnoteŢili prostor-ni i sektoralni zahtjevi.

Institucionalni ustroj LPZ-a Zagrebačke Ţupanije trebao bi raditi unutar postojećih struktura osiguravaju-ći strateško jačanje kapaciteta tamo gdje je to neop-hodno, te ih podupirati i utjecati na izvlačenje maksi-malnog potencijala lokalne vlasti i njenih partnera. Mnogo paŢnje posvetilo se mobilizaciji dionika zbog središnje uloge koju će isti igrati u provedbi Strategije RLJP.

Međutim, otvaranje više vertikalnih i horizontalnih veza kojima se kanaliziraju informacije i izvori prema jasno definiranim i artikuliranim potrebama i mogućno-stima stvorit će dodanu vrijednost.

Članovi LPZ-a svjesni su, dakako, da će se izgrad-nja kapaciteta kao proces (i) unapređivanja vještina, (ii) poboljšavanja procedura, i (iii) organizacijskog jačanja, događati u sljedećem Ţivotnom ciklusu LPZ-a putem dobivanja sredstava (ljudskih, financijskih, mreŢnih, znanstvenih, sustavnih i kulturnih), te integrirajući ih na način koji će voditi do promjene ponašanja pojedinaca te u konačnici do učinkovitijeg djelovanja partnerskih institucija i organizacija.


9. Praćenje i izvještavanjePraćenje (monitoring) je sustavno prikupljanje po-

dataka s ciljem predstavljanja projekta i/ili napretka projekta upravljačkoj strukturi, donatorima i drugim di-onicima. Operativno praćenje odnosi se na informacije prikupljene na razini pojedinačnog projekta tijekom njegove provedbe. Programsko praćenje (slično kao i strateško praćenje) odnosi se na sabiranje izvještaja o praćenju tijekom razdoblja koje je obično povezano s duljinom razdoblja koje pokriva cijela strategija.

Izvještavanje se odnosi na povremene informacije o podacima prikupljenima putem procesa praćenja i predstavljene bitnim zainteresiranim akterima/donato-rima i dionicima.

U hrvatskim zakonskim propisima nema formalno usvojenog operativnog praćenja za LPZ niti je definira-na obveza izvještavanja.

Međutim, članovi LPZ-a svjesni su potrebe uspo-stavljanja sustava praćenja, jer u protivnom slučaju re-dovni tijek informacija najvjerojatnije ne bi funkcioni-rao, a eventualne posljedice proizašle iz rezultata pra-ćenja ostale bi nejasnima i nerazumljivima za sve osobe u određenim poljima djelovanja.

Ciljevi uspostavljanja sustava praćenja su kako slijedi:

– Omogućavanje trajne analize Strategije razvoja ljudskih potencijala i funkcioniranje karakteristika regi-onalnog i lokalnog trŢišta rada

– Omogućavanje procesa jačanja, učenja i preu-smjeravanja budućih djelovanja svih članova LPZ-a ka-ko bi se postigla, korištenjem sporijeg i pragmatskog pristupa, zajednička kontrola svih partnera LPZ-a u pro-vedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala.

Definiranje procesa praćenja i ocjenjivanja posti-gnutih rezultata zahtijeva uspostavu “osnovne smjerni-ce – vrijednosti” odabranih pokazatelja na početku programa i/ili projekta. Ista sluŢi za praćenje izvedbe prema rezultatima, te koji se ciljevi namjeravaju postići unutar specifičnog vremenskog okvira.

Ovdje se pojavila prva poteškoća prilikom izrade sustava praćenja Strategije razvoja ljudskih potencijala, zbog nemogućnosti uspostavljanja odabira “osnovnih vrijednosti” na postojanju odgovarajućih brojki/počet-nih pozicija u odnosu na probleme koji su prepoznati prije formulacije same Strategije. Ova Strategija razvoja ljudskih potencijala prva je eksplicitna i zajednička “vjeŢba” koju su izveli partneri LPZ-a s ciljem postizanja zajedničkog razumijevanja situacije glede zapošljavanja i nezaposlenosti, što uključuje ispitivanje i analiziranje glavnih izazova, donošenje preporuka o tome što je ne-ophodno za pozicioniranje regije za budući razvoj u skladu sa smjerom lokalnog gospodarskog i ekonom-skog razvoja Zagrebačke Ţupanije. U sklopu ove Strate-gije pripremljene su projektne ideje povezane sa sva-kom od mjera za razdoblje od sljedeće tri godine.

Strategija razvoja ljudskih potencijala LPZ-a nije pravi program tj. nema vlastitu proračunsku podršku niti operativni plan praćenja.

Stoga bi organiziranje dobro definiranog sustava praćenja moglo biti nešto teŢe u ovoj fazi zbog manjeg

stupnja kompetencija LPZ-a jer su iste prenešene na tijela koja donose odluke u provedbi relevantnih pro-grama (kao što su IPA i ESF).

LPZ je započeo s identifciranjem osnovnih smjerni-ca i uspješnih ciljeva putem kojih se moŢe mjeriti uspješnost, no daljnji rad i rasprava svakako će biti ne-ophodni, osobito sa Regionalno razvojnom agencijom i Ţupanijskim Odjelom za gospodarstvo kako bi se odre-dila dostupnost prikladnih podataka. Preciznije mjere uspješnosti odredit će se putem Tematskih radnih sku-pina u sljedećem razdoblju, a sustav praćenja LPZ-a će se aŢurirati i praćenjem sadrŢaja, metodologija i alata koje će osigurati relevantne drŢavne uprave.

U ovoj fazi vremenske mjere samo su indikativne i trebat će ih razraditi tijekom odvijanja djelovanja.

Praćenje će se odvijati na tri razine:1. Pregled napretka specifčnih djelovanja identifci-

ranih u Akcijskom planu,2. Procjena utjecaja ovih djelovanja na ciljeve na

koje se ista odnose,3. Rad s partnerima na reviziji stanja lokalne situa-

cije zapošljavanja u cjelini, te doprinose li djelovanja i ciljevi razvoju trŢišta rada u regiji.

Podaci će se uzimati na dobrovoljnoj osnovi od partnera LPZ-a i drugih prijavitelja putem Tehničkog tajništva.

Privremena izvješća (dva na godinu) pripremit će koordinator Tematske radne skupine u suradnji s koor-dinatorom Tehničkog tajništva i iznijeti ih Upravnom odboru kako bi se njima rukovodili tijekom provedbe.

Ciljevi će se pratiti na godišnjoj osnovi korištenjem dogovorenih pokazatelja i rezultata objavljenih u proči-šćenom tekstu Godišnjeg izvješća.

Konačno, ocjenjivanje (evaluacija) je sustavna i objektivna procjena tekućeg ili završenog projekta i/ili programa koja se odnosi na izradu samog projekta, nje-govu provedbu i rezultate. Ocjenjivanje je ključni ele-ment za izgradnju kapaciteta.

Velika revizija, na osnovi sustavnih studija ocjenji-vanja i procjena utjecaja, bit će provedena na kraju pla-niranog razdoblja od tri godine (na kraju 2013. ili po-četkom 2014.)

Završna konferencija RLJP-a bit će odrŢana nakon ovih studija s ciljem procjene napretka i dogovora oko budućih obveza.

10. Zaključak

Uslijed svjetske gospodarske krize, a s druge strane razvoja i jačanja novih tehnologija nastale su snaŢne promjene na trŢištu rada, koje nisu mimoišle ni Zagre-bačku Ţupaniju. Uz prisutnu strukturalnu nezaposle-nost, javlja se trend rasta nezaposlenosti i smanjenje broja novih radnih mjesta.

Navedene činjenice jasno ukazuju na potrebu hit-ne intervencije u području trŢišta rada, što je Zagrebač-ka Ţupanija prepoznala kao rješenje kroz uspostavljanje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ).

Lokalna partnerstva za zapošljavanje u zemljama Europske unije glavni su nositelj razvoja i provedbe ak-tivne politike trŢišta rada, a u Zagrebačkoj Ţupaniji us-postavljena su u sklopu projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3.


Uspostavljanjem LPZ-a Zagrebačke Ţupanije stvo-reni su uvjeti za izradu Strategije razvoja ljudskih po-tencijala u kojoj mogu sudjelovati svi vaŢni dionici od-govorni za trŢište rada.

Primjenjujući navedeni princip u izradi prve Strate-gija razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke Ţupanije (u daljnjem tekstu Strategije) ravnopravno, po načelu par-tnerstva sudjelovali su predstavnici 34 partnera potpi-snika Sporazuma o partnerstvu za zapošljavanje Zagre-bačke Ţupanije.

Uz predstavnike svih ureda Zagrebačke Ţupanije u izradi ove Strategije aktivno su sudjelovali predstavnici svih partnera: HZZ-a, Područne sluŢbe Zagreb, Regio-nalne razvojne agencije Zagrebačke Ţupanije, Hrvatske udruge poslodavaca, Gospodarske komore Zagreb, Obrtničke komore Zagreb, Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa, Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih, predstavnici obrazovnih ustanova, pojedinač-ni predstavnici poslodavaca te socijalni partneri i civil-no društvo.

Prilikom izrade Strategije, partneri su bili u poziciji otvoreno razgovarati, raspravljati i donositi prijedloge na sve probleme i mogućnosti koji su prisutni na po-dručju trŢišta rada, djelujući kroz tri tematske radne skupine: 1. Povećanje konkurentnosti tvrtki, obrta i po-ljoprivrednih gospodarstava 2. Razvoj uravnoteŢenog i fleksibilnog trŢišta rada 3. Jačanje ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapo-šljivim skupinama nezaposlenih osoba.

Partneri/članovi radnih skupina bili su u prilici sa svoje razine/područja partnerstva procijeniti i razmotri-ti postojeće stanje ljudskih potencijala, potrebe i mo-gućnosti te izraziti što Ţele postići i na koji način realizi-rati očekivano. Ljudski potencijal u smislu ove Strategije obuhvaća ukupna znanja, vještine, sposobnosti, isku-stvo i motiviranost pojedinca za profesionalni razvoj i zapošljavanje te kapacitete gospodarstva i svih vaŢnih dionika vaŢnih za stvaranje mogućnosti i razvoj mjera aktivne politike zapošljavanja.

Strategija razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke Ţupanije 2011.–2013. predstavljalepezu mjera i aktivnosti usmjerenih na jačanje kompe-tencija pojedinaca, konkurentnosti gospodarskih subje-kata i institucija u cilju poticanja gospodarskog rasta i razvoja, zadrŢavanje postojeće zaposlenosti i otvaranje mogućnosti za novo zapošljavanje, čime se osigurava:

– Razvoj konkurentnog i inovativnog gospodarstva i poljoprivrede

– Razvoj kompetentnih ljudskih potencijala i cje-loŢivotnog učenja

– Jača socijalna uključenost osjetljivih skupina i povećana mobilnost radne snage

– Kvalitetna i proaktivna javna uprava– OkruŢenje za kvaliteten Ţivot svih stanovnika

Zagrebačke Ţupanije.

Izradom Strategije razvoja ljudskih potencijala stvoren je okvir potpore gospodarsko-društvenom ra-zvoju Zagrebačke Ţupanije usmjeren na plansko ulaga-nje i razvoj kompetentne, feksibilne radne snage, urav-noteŢenog i dinamičnog trŢišta rada.

Ovom Strategijom čovjek je u prvom planu u pozi-ciji kreatora i nositelja aktivnih mjera trŢišta rada, čime

su postavljeni uvjeti za razvoj konkurentnog gospodar-stva i poljoprivrede, dinamičnog i fleksibilnog trŢišta rada s kompetentnom radnom snagom i rastom zapo-slenosti.

U cilju uspješne implementacije ove Strategije, partneri LPZ-a Zagrebačke Ţupanije duŢni su kvalitetno surađivati i sa svoje razine nadleŢnosti sudjelovati u provođenju ovog dokumenta, na sljedeći način:

– Nositelji aktivnosti na provedbi mjera kao i nosi-telji određenih projektnih ideja provodit će zadane ak-tivnosti sukladno svojim nadleŢnostima te će ih uvrstiti u svoje godišnje planove i za svaku godinu osigurati sredstva za njihovu provedbu.

– Zagrebačka Ţupanija s partnerima se obvezuje da će dio mjera iz Strategije usmjeriti na korištenje sredstava iz programa EU te će dodatno intenzivirati aktivnosti na jačanju razvoja fleksibilnog trŢišta rada i mobilnosti radne snage, povezivajući se sa ostalim Ýu-panijama.

– Strategija razvoja ljudskih potencijala Zagrebač-ke Ţupanije provodit će se u skladu prema mogućnosti-ma Zagrebačke Ţupanije i partnera LPZ-a, poštujući princip partnerstva i aktivnog sudjelovanja svih partne-ra usmjerenih na provedbu planiranih aktivnosti u Stra-tegiji i realizaciji strateških ciljeva.

– Tehničko tajništvo Lokalnog partnerstva za zapo-šljavanje Zagrebačke Ţupanije (u daljnjem tekstu TLPZZÝ) preuzet će obvezu praćenja provedbe Strate-gije razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke Ţupanije 2011.–2013. godine, te će koordinirati, poticati i prati-ti provođenje mjera i aktivnosti i o tome obavještavati Upravni odbor i Skupštinu LPZ-a Zagrebačke Ţupanije.

– Nositelji mjera iz Strategije dostavljat će do 15. siječnja svake godine, izvješća o provedbi mjera i aktiv-nosti iz svoje nadleŢnosti za prethodnu godinu Tajniš-tvu LPZ-a Zagrebačke Ţupanije, koje će ih do 1. veljače objediniti.

– Taništvo LPZZÝ će do 15. veljače svake godine Upravnom odboru LPZZÝ i Ýupanu dostaviti objedi-njeno izvješće o provedbi mjera i aktivnosti iz Strategije 2011.–2013. i o tome izvijestiti Skupštinu LPZ-a ZÝ, Gospodarsko socijalno vijeće Zagrebačke Ţupanije i Ýupanijsku skupštinu.

– Tajništov LPZ-a Zagrebačke Ţupanije duŢno je u cilju upoznavanja šire javnosti sa Strategijom redovito organizirati okrugle stolove, stručne skupove, tiskovne konferencije na kojima će predstavnike medija upo-znati s implementacijom cjelokupne Strategije i pro-vedbom aktualnih mjera i projekata.

– U sklopu projekta Lokalna partnerstva za zapo-šljavanje – faza 3 Strategija će biti tiskana u određenom broju kao publikacija i objavljena u SluŢbenom glasniku Zagrebačke Ţupanije i na internetskim stranicama Za-grebačke Ţupanije.

– Ova je Strategija usklađena s Ýupanijskom ra-zvojnom strategijom Zagrebačke Ţupanije za razdoblje 2011.–2013. i u uskoj je vezi s Europskom strategijom za pametan, odrŢiv i uključiv rast “Europa 2020.”, a moguće ju je nadopunjavati u skladu s društveno-eko-nomskim promjenama.

– U Strategiji razvoja ljudskih potencijala Zagre-bačke Ţupanije partneri su definirali mjere unutar kojih se mogu određeni projekti financirati iz sredstava Eu-ropskih fondova i Nacionalnog programa poticanja za-pošljavanja.


Koordinacija radnih skupina, popis članova i odrŢanih sastanaka:

Koordinator/tajnik LPZ-a Zagrebačke Ţupanije: Marija HalićHrvatski zavod za zapošljavanje, Područna sluŢba Zagreb

Voditelj radne skupine: Valentin GadŢaRegionalna razvojna agencija Zagrebačke Ţupanije

Tematska radna skupina 1

Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obrta i poljoprivrednih gospodarstava

Povećanje mobilnosti radne snage

NAZIV ORGANIZACIJE Ime i prezime

1. Grad Dugo Selo Mirjana Perković

2. Grad Zaprešić Sonja Tomas Šoštarić

3. Jamstvena agencija Zagrebačke Ţupanije

Mato Čičak

4. Obrtnička komora Zagreb Rozalija Filipović Baljak

5. Učilište Magistra Dijana Turudić

6. Grad Vrbovec Dejan Jaić

7. Gospodarska komora Zagreb Krešimir Opić

8. Zagrebačka Ţupanija Vlasta Ljubešić


Razvoj uravnoteŢenog i fleksibilnog trŢišta rada


1. Zagrebačka Ţupanija Vlasta Ljubešić

2. Gospodarska komora Zagreb Nives Barbalić Bolarić

3. Obrtnička komora Zagreb Rozalija Filipović Baljak

4. UDRUGA “URES” Darija Nogić

5. Srednja strukovna škola Velika Gorica

Mladen Zrno

6. Srednja škola Jastrebarsko Sonja Stipanović

7. HUP Nataša Novaković

8. POU Samobor Itana Bukovac

9. ODRAZI Sanja Kolarić


Jačanje ljudskih potencijala, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju teŢe zapošljivim skupinama nezaposlenih osoba


1. Grad Dugo Selo Mirjana Perković

2. Udruga “Ures “ Lijevo Sredićko Darija Nogić

3. Zagrebačka Ţupanija Tihana Zemljak

4. Odrazi – Otvoreno društvo za razmjenu ideja

Sanja Kolarić

5. Grad Vrbovec Dejan Jaić

Popis literature koja je korištena u izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke Ţupanije:

– Operativni program za razvoj ljudskih potencija-la 2007.–2009., instrument pretpristupne pomoći, 2007HR05IPO001, rujan 2007. godine

– Strategija učenja za poduzetništvo 2010.–2014., Zagreb, svibanj 2010.

– Europsko vijeće 2000. Lisabonska strategija, Li-sabon

– Europska trening fondacija (ETF) 2007., Ključne kompetencije za cjeloŢivotno učenje, Torino

– Komisija europske zajednice, 2006., Izvještaj o provođenju akcijskog plana za poduzetništvo Bruxelles

– Program poticanja malog i srednjeg poduzetniš-tva 2008.–2012., Ministarstvo gospodarstva, rada i po-duzetništva Republike Hrvatske, Zagreb, 2008. godine

– Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.–2010., Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. godine

– Strateški okvir za razvoj 2006.–2013. godine, Republika Hrvatska, Središnji drŢavni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 27. srpnja 2006. godine

– Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu, mjere iz nadleŢnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zagreb, siječanj 2010. godine

– Nacionalni program za Rome/Akcijski plan de-setljeća za uključivanje Roma 2005.–2015. godine (In-ternet stranice www.hzz.hr)

– Strategija razvoja sustava strukovnog obrazova-nja u Republici Hrvatskoj 2008.–2013. godine, Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Za-greb, srpanj 2008. godine

– Strategija razvoja Ţenskog poduzetništva u RH, 2010.–2013, Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, ra-da i poduzetništva, Zagreb 2009./2010. godine

– Statistički zavod, zaposleni prema djelatnostima u rujnu 2010. Godine (Internet stranice www.dzs.hr)

– Vodič i savjeti za poboljšanje zapošljivosti i ublaŢavanje nezaposlenosti,

– Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Za-greb, 2010. godina

– Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj razini, Zagreb/Frankfurt 2003. godine, Mini-starstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Deutsche Gesellschaft fur Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, Ekonomski institut Zagreb

– Strategija institucionalnog razvoja i izgradnje ka-paciteta za upravljanje europskim fondovima, prosinac 2010., Vlada RH

– Gospodarski profil Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije, Swot prijedlog Hrvatske gospodarske komore Zagreb za GZ i ZÝ (HGK)

– Izvješće o provedbi nacionalnog programa za mlade 2009.–2013. tijekom 2009. godine, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Za-greb, srpanj 2010.

– Europska komisija, Europska strategija za pame-tan, odrŢiv i uključiv rast, Europa 2020, Bruselles, 3.3.2010. godine

– Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije 2011.–2013.

broj 19 godina xvi. zagreb 05. srpnja 2011. sadrÝaj...broj 19/11 glasnik zagrebačke Ţupanije od...

Documents