broj 33 godina xxi. zagreb 5. prosinca 2016. sadrÝaj

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINEZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

1. Plan zdravstvene zaštite Zagrebaèke Þupanije zarazdoblje od 2017. do 2022. godine ................. 1

2. Socijalni plan Zagrebaèke Þupanije za razdobljeod 2017. do 2022. godine ................................ 36

3. Program poticanja poduzetništva ZagrebaèkeÞupanije za 2017. godinu.................................. 80

4. Zakljuèak o primanju na znanje Izvješæa oobavljenoj financijskoj reviziji Zagrebaèke Þupa-nije za 2015. godinu......................................... 86

5. Program suzbijanja korupcije u ZagrebaèkojÞupaniji za 2016. i 2017. godinu ....................... 86

6. Etièki kodeks ponašanja nositelja politièkihduÞnosti u Zagrebaèkoj Þupaniji ........................ 90

7. Zakljuèak o pristupanju Europskoj povelji o rav-nopravnosti spolova Þena i muškaraca na lokal-noj razini.......................................................... 91

8. Godišnja analize stanja sustava civilne zaštite napodruèju Zagrebaèke Þupanije .......................... 92

9. Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite zapodruèje Zagrebaèke Þupanije s financijskimuèincima za razdoblje 2017.–2019. godine ....... 96

10. Provedbeni plan unapreðenja zaštite od poÞaraza podruèje Zagrebaèke Þupanije za 2017. go-dinu................................................................. 98

11. Odluka o stavljanju van snage Odluke o osni-vanju i imenovanju èlanova StoÞera zaštite ispašavanja Zagrebaèke Þupanije........................ 100

12. Odluka o davanju suglasnosti Srednjoj strukov-noj školi Velika Gorica na Odluku o darovanjunekretnine Gradu Velika Gorica ........................ 101

13. Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednikaUpravnog vijeæa ustanove Ýupanijske uprave zaceste Zagrebaèke Þupanije ................................ 101

SADRÝAJ

Broj 33Godina XXI.

Zagreb5. prosinca 2016.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Kristina Mikšaj, voditeljica Odsjeka za pravne i organizacijske poslove u Struènoj sluÞbi Skupštine,tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hrIzvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 33/16 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 5. prosinca 2016. Stranica 3

1 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 9. stavka 1. alineje 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14 i 70/16), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjed-nici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

PLAN ZDRAVstVENE ZAštItE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

ZA RAZDObLjE OD 2017. DO 2022. GODINE

Puni naziv dokumenta:Plan zdravstvene zaštite Zagrebačke Ţupanije za

razdoblje od 2017. do 2022. godine

Namjena dokumenta:Plan zdravstvene zaštite Zagrebačke Ţupanije je

dokument koji prvenstveno daje strateške smjernice i plan djelovanja u cilju stvaranja uvjeta za efikasnu pro-vedbu svih programa i aktivnosti u svrhu razvoja zdrav-stvenih usluga na području Ţupanije. Ovaj dokument sluŢi Ýupaniji kao okvir za davanje smjernica u prije-nosu ovlaštenja, odgovornosti, raspodjele resursa i osi-guranja financijske podrške za provedbu ovog doku-menta na sve partnere uključene u proces implementa-cije i realizacije budućih akcijskih planova provedbe.

Vlasnik: Zagrebačka Ţupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

uredili: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

u izradi prijedloga ovog Plana sudjelovali su:– Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb– Savjet za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– Tim za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije– Ljekarne Zagrebačke Ţupanije– Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije– Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije– Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku reha-

bilitaciju– Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje

dobi Gornja Bistra

SADRÝAJ1. UVOD 2. ZAGREBAČKA ÝUPANIJA – SLIKA ZDRAVLJA

I SOCIJALNOG STANJA STANOVNIŠTVA 2.1. Teritorijalno-administrativni ustroj i infrastruktura

2.2. Kretanje stanovništva i osnovni demografski pokazatelji

2.2.1. Značajke kućanstva i obitelji 2.2.2. Obrazovna struktura stanovništva 2.3. Osnovni pokazatelji ekonomskog razvoja 2.3.1. Gospodarstvo 2.3.2. TrŢište rada i radna snaga 2.3.2.1. Struktura zaposlenih i nezaposlenost 2.3.2.2. Izvori prihoda (plaće, mirovine, novčane

naknade) 2.4. Invalidnost, radna sposobnost i fertilitet 2.5. Korištenje zdravstvene zaštite i najčešći

uzroci pobolijevanja 2.6. Vodeći uzroci umiranja 2.7. Okoliš i zdravlje 2.7.1. Prirodni resursi i baština 2.7.2. Zaštita okoliša 2.7.2.1. HACCP sustav 2.7.2.2. Stanje okoliša (voda, tlo, zrak) 2.7.2.3. Gospodarenje otpadom 3. PLANIRANJE I RAZVOJ DJELATNOSTI

ZDRAVSTVA NA RAZINI ÝUPANIJE 3.1. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Zagrebačke Ţupanije 3.2. Prava i obveze Zagrebačke Ţupanije u

obavljanju djelatnosti zdravstvene zaštite 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA PODRUČJU

ZAGREBAČKE ÝUPANIJE 4.1. Zdravstvene ustanove Zagrebačke Ţupanije 4.2. Zdravstveni i preventivni programi na

području Zagrebačke Ţupanije

5. VIZIJA I MISIJA 5.1. Vizija 5.2. Misija

6. PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

6.1. Načela organizacije zdravstvene zaštite 6.2. MreŢa zdravstvene zaštite 6.3. Zdravstvene djelatnosti na osnovi koncesije 6.4. Financiranje zdravstvene djelatnosti 6.5. Razvojna područja zdravstvene djelatnosti i

zdravstvene potrebe 6.5.1. Korisničke skupine 6.5.2. Prioritetna razvojna područja zdravstvene

djelatnosti u Zagrebačkoj Ţupaniji 6.5.3. Zdravstvene potrebe od posebnog interesa za

Zagrebačku Ţupaniju 6.5.4. Specifične potrebe zdravstvene zaštite na

pojedinim područjima Ýupanije 6.6. Swot analiza Ţupanijskog sustava zdravstva 6.7. Strateški i operativni ciljevi 6.8. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje 7. NOSITELJI AKTIVNOSTI PLANA

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNOG PLANA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

POPIS MATERIJALA KORIŠTENOG U IZRADI PLANOVA ZAVRŠNE ODREDBE

AktI ÝuPANIjskE skuPštINE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 5. prosinca 2016. Broj 33/16

Popis tablica:Tablica 1. Područje, gradovi i općine u Zagrebačkoj Ţupaniji. Tablica 2. Demografski pokazatelji u Zagrebačkoj Ţupa-niji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2011. Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do 2014. Tablica 4. Usporedba broja stanovnika gradova i općina Zagrebačke Ţupanije. Tablica 5. Broj privatnih i institucionalnih kućanstava na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011. Tablica 6. Broj članova kućanstva na području Zagre-bačke Ţupanije u 2001. i 2011. Tablica 7. Obrazovna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije prema spolu u 2001. i 2011. Tablica 8. Bruto domaći proizvod za Zagrebačku Ţupa-niju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2009. do 2012. prema trenutnim cijenama Tablica 9. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do oŢujka 2014. Tablica 10. Broj i struktura nezaposlenih osoba u Zagre-bačkoj Ţupaniji od 2008. do 2015. Tablica 11. Broj osoba s invaliditetom na području Za-grebačke Ţupanije od 2012. do 2016. Tablica 12. Prikaz vrsta oštećenja koje uzrokuju invali-ditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stup-nju funkcionalnog oštećenja osobe na području Zagre-bačke Ţupanije (siječanj 2014. i oŢujak 2015.). Tablica 13. Stopa mortaliteta dojenčadi u Zagrebačkoj Ţupaniji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2014. Tablica 14. Broj umrlih od pet vodećih skupina bolesti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2013. i 2014. Tablica 15. MreŢa javne zdravstvene sluŢbe u dijelu primarne zdravstvene zaštite, 2015. Tablica 16. MreŢa javne zdravstvene sluŢbe u dijelu specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, 2015. Tablica 17. Prikaz (usporedba) rasporeda timova hitne medicine prema MreŢi hitne medicine (“Narodne no-vine”, broj 71/12) i MreŢi hitne medicine (“Narodne novine”, broj 49/16). Tablica 18. Prosječna udaljenost gradova Ýupanije do najbliŢe bolnice u Zagrebu u kilometrima u jednom smjeru. Tablica 19. Broj zdravstvenih djelatnosti koje se obav-ljaju na osnovi koncesije od 2010. do 2015. Tablica 20. Stanje popunjenosti mreŢe javne zdrav-stvene sluŢbe na dan 31. 12. 2015. Tablica 21. Prikaz financijskog ulaganja za potrebe zdravstva u razdoblju od 2003. do 2015.

Popis Slika:Slika 1. PoloŢaj Zagrebačke Ţupanije Slika 2. Zemljopisni prikaz gradova i općina Zagrebačke Ţupanije Slika 3. Prometna povezanost Zagrebačke Ţupanije. Slika 4. Usporedba dobne strukture stanovništva Zagre-bačke Ţupanije sa stanovništvom Hrvatske. Slika 5. Broj stanovnika po spolu u gradovima Zagre-bačke Ţupanije u 2011.

Slika 6. Broj stanovnika po spolu u općinama Zagre-bačke Ţupanije u 2011. Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj Ţupaniji 2014. godine Slika 8. Površinske vode Zagrebačke Ţupanije Slika 9. Način korištenja zemljišta na području Zagre-bačke Ţupanije Slika 10. Karta zaštićenih lokaliteta/područja/objekta Zagrebačke Ţupanije Slika 11. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Zagrebačke Ţupanije Slika 12. Cikloturistička karta Zagrebačke Ţupanije Slika 13. Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela Slika 14. Organizacijska struktura zdravstvenih usta-nova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u ZÝ Slika 15. Udio izvornih prihoda i decentraliziranih sredstava za zdravstvenu zaštitu u razdoblju od 2003. do 2015.

POPIs skRAĆENICAak. g. – akademska godinaBDP – bruto domaći proizvodbr. – brojCZN – Caritas Zagrebačke nadbiskupijeCZSS – centar za socijalnu skrbDZS – DrŢavni zavod za statistikuDZZÝ – Dom zdravlja Zagrebačke ŢupanijeEU – Europska unijaEU28 – Europska unija 28 zemalja članicaHACCP – Hazard analysis and critical control points

(sustav praćenja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe)

HBDR – hrvatski branitelji iz Domovinskog rataHZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvoHZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeHZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanjeIPA – Instrument for Pre-accession Assistance

(Instrument pretpristupne pomoći)JIM – Joint Inclusion Memorandum (Zajednički

memorandum o socijalnom uključivanju)JLPS – jedinice lokalne i područne (regionalne)

samoupraveKB – klinička bolnicaKBC – klinički bolnički centarkm – kilometarkm2 – četvorni kilometarkn – kunaLJZÝ – Ljekarne Zagrebačke Ţupanijem – metarm2 – četvorni metarmil. – milijunMSPM – Ministarstvo socijalne politike i mladihMUP – Ministarstvo unutarnjih poslovaNKD 2007 – Nacionalna klasifikacija djelatnosti, ver-

zija 2007.NN – Narodne novine


OCD – organizacije civilnog društvaOSO – ovlaštena sluŢbena osobaOŠ – osnovna školaped. g. – pedagoška godinaRH – Republika HrvatskaSŠ – srednja školašk. g. – školska godinaUNDP – Ured Programa Ujedinjenih Naroda za

razvoj u HrvatskojZMN – zajamčena minimalna naknadaZMO – Zakon o mirovinskom osiguranjuZZJZZÝ – Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke

ŢupanijeZÝ – Zagrebačka ŢupanijaÝRS – “Ýupanijska razvojna strategija”

1. uVOD

Strateško planiranje u zdravstvu je kontinuirani proces, koji zahtijeva stalno praćenje i prilagođavanje usvojenih mjera novim i promjenjivim okolnostima, a pretpostavlja kontinuiranu suradnju između nadleŢnih drŢavnih tijela, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, organizacija civil-nog društva i drugih relevantnih dionika koji sudjeluju u području zdravstvene zaštite.

Planiranje za zdravlje u Zagrebačkoj Ţupaniji zapo-činje 2001. ustrojavanjem Upravnog odjela za zdrav-stvo i socijalnu skrb radi obavljanja upravnih i stručnih poslova koji se odnose na zdravstvo i socijalnu skrb, a u nadleŢnosti su Ýupanije.

Zagrebačka Ţupanija se 2003. učlanila u Hrvatsku mreŢu zdravih gradova koja djeluje u okviru Škole na-rodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Prihvaćanjem član-stva Ýupanija se aktivno uključila u rad MreŢe te je iste godine osnovan Ýupanijski tim “Rukovođenje i uprav-ljanje za zdravlje – I. faza edukacije” (“Tim za zdravlje Zagrebačke Ţupanije”). Tijekom procesa edukacije ovaj je Tim, uz podršku Hrvatske mreŢe zdravih gradova, izradio Ýupanijsku sliku zdravlja koja je 2003. prihva-ćena od strane Ýupanijske skupštine. Slikom zdravlja utvrđeno je šest prioriteta u očuvanju zdravlja stanov-ništva Zagrebačke Ţupanije: smanjenje visokog mortali-teta i letaliteta od kardiovaskularnih bolesti, smanjenje polinoze uzrokovane peludom ambrozije, smanjenje visokog mortaliteta karcinoma dojke, povećanje skrbi o starijim i nemoćnim osobama, smanjenje alkoholizma kod mladih i smanjenje lomova uslijed osteoporoze.

Prioriteti utvrđeni u Ýupanijskoj slici zdravlja de-taljno su razrađeni u Planu za zdravlje Zagrebačke Ţupa-nije koji je usvojen 2008. godine. U ovom dokumentu uključeni su svi bitni elementi strateškog plana i djelo-vanja u cilju poboljšanja zdravlja i kvalitete Ţivota na području Ţupanije, a ujedno on predstavlja okvir za planiranje potrebnih sredstava za zdravstvo u Ţupanij-skom proračunu.

Svi navedeni javno-zdravstveni prioriteti su uklju-čeni u Ţupanijski proračun, u kojem se osiguravaju sredstva za provođenje preventivnih programa usmje-renih zaštiti i unapređenju zdravlja ali i podizanju svije-sti stanovnika o vaŢnosti prevencije. Ýupanija također kontinuirano ulaŢe financijska sredstva u zdravstvenu

zaštitu svojih stanovnika iznad standarda utvrđenog osnovnim zdravstvenim osiguranjem.

Nakon usvajanja Ýupanijske slike zdravlja i Plana za zdravlje nastavlja se suradnja s Hrvatskom mreŢom zdravih gradova, Ýupanija kreće u drugu fazu edukacije te 2008. osniva Ýupanijski tim “Rukovođenje i uprav-ljanje za zdravlje – II. faza edukacije”, kao koordina-tivno radno tijelo s ciljem edukacije za što bolje i kvali-tetnije provođenje navedenog Plana, ne samo na razini Ýupanije kao jedinice regionalne (područne) samou-prave, već i na razini jedinica lokalne samouprave, od-nosno gradova i općina. U svrhu unapređenja vještina društvenog poduzetništva – osiguravanja, svrsishodnog korištenja te kvalitetnog upravljanja resursima za zdrav-lje Ţupanijski Tim za zdravlje odrŢao je 2009. partner-sku konferenciju na kojoj su, uz Ţupana i zamjenika Ţupana, sudjelovali predstavnici naših gradova i općina, predstavnici nadleŢnih ministarstva, drugih drŢavnih institucija, centara za socijalnu skrb i predstavnici civil-nog društva. Cilj konferencije bio je jačanje partnerskih odnosa između dionika uključenih u provedbu institu-cionalnih i izvan institucionalnih oblika zdravstvene i socijalne zaštite.

Dokument koji je svakako potrebno spomenuti kad govorimo o strateškom planiranju je Ýupanijska ra-zvojna strategija Zagrebačke Ţupanije od 2007. do 2013. godine (ÝRS). U okviru strateškog cilja “visoka kvaliteta Ţivota”, prioritet “razvijene društvene djelat-nosti” utvrđene su mjere: jačanje preventivnih pro-grama zdravstvene zaštite, izgradnja, obnova i oprema-nje objekata u zdravstvu i unapređenje socijalne skrbi i zdravstvene zaštite starijih i nemoćnih osoba te osoba s invaliditetom.

Plan zdravstvene zaštite Zagrebačke Ţupanije prvi je javno-zdravstveni strateški dokument Zagrebačke Ţupanije u kojem se navode dosadašnja postignuća Zagrebačke Ţupanije u razvoju zdravstvenih usluga te utvrđuju zadaće i ciljevi, prioritetna razvojna područja i specifične potrebe i mogućnosti u narednom razdoblju.

Uvodni dio odnosi se na pokazatelje gospodarske, demografske i socio-ekonomske slike Zagrebačke Ţu-panije, a također su navedene i specifičnosti geograf-skog poloŢaja i prometne povezanosti Ţupanije, popu-larno zvane “Zagrebački prsten”. Ovi pokazatelji vaŢni su i predstavljaju bazu na kojoj Zagrebačka Ţupanija temelji organizaciju zdravstvene zaštite i unapređenje zdravstvenih usluga.

U cilju stvaranja uvjeta za efikasnu provedbu svih aktivnosti sadrŢanih u ovom dokumentu neophodno je uspostaviti kontinuiranu suradnju s ključnim partnerima te stvoriti poticajno i povoljno okruŢenje za razvoj par-tnerstva za zdravlje. Naravno da to uključuje osiguranje financijske podloge za sve projekte i aktivnosti plani-rane za uspostavu kvalitetnih, pravovremenih i sveobu-hvatnih zdravstvenih usluga.

Ubrzani tempo promjena uvjetovan promjenama u području zdravstvene politike i zakonske regulative utječe na pojavu novih problema u zdravstvenom su-stavu, povećavaju se potrebe, opseg i struktura kori-snika. Stoga smo u našem Planu zdravstvene zaštite nastojali prilagoditi ideje i programe stvarnim potre-bama i mogućnostima, kako sve ne bi ostalo “mrtvo slovo na papiru”.

Kako je proces strateškog planiranja dinamičan proces koji predstavlja mogućnost za daljnji razvoj pla-


niranja, usvajanjem ovog strateškog dokumenta u Ýu-paniji se stvaraju uvjeti za upravljanje promjenama koje pridonose boljoj kvaliteti Ţivota i zdravstvenih usluga za njene stanovnike.

Svakako je potrebno napomenuti da je Plan zdrav-stvene zaštite Zagrebačke Ţupanije usko povezan sa Socijalnim planom Zagrebačke Ţupanije jer se radi o dva strateška dokumenta kojima je zajednički nazivnik pruŢanje javnih i izvaninstitucionalnih usluga stanovni-cima Ţupanije u cilju poboljšanja kvalitete njihova Ţi-vota.

Stoga, ovaj planski dokument predstavlja temelj za strateško planiranje u zdravstvu i mogućnost za kvali-tetni daljnji razvoj planiranja i donošenja godišnjih ak-cijskih planova i odluka koje će voditi našoj viziji: “Za-grebačka Ţupanija – zdravo mjesto za kvalitetno Ţiv-ljenje svih stanovnika”.

2. ZAGREbAčkA ÝuPANIjA – sLIkA ZDRAVLjA I sOCIjALNOG stANjA stANOVNIštVA

2.1. teritorijalno-administrativni ustroj i infrastruktura1

Zagrebačka Ţupanija je administrativna cjelina koja je sluŢbeno pod tim nazivom, Comitatus Zagrabiensis, utemeljena 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj grb je i da-nas u uporabi, a spomenuti datum slavi se kao Dan Zagrebačke Ţupanije. Ýupanija se tada prostirala od Zagorja do KriŢevaca, Siska, Karlovca, preko Gorskog kotara sve do mora. Taj se teritorij tijekom povijesti mijenjao, a u današnjim granicama Zagrebačka Ţupa-nija postoji od 1. siječnja 1997. godine.

Današnja Zagrebačka Ţupanija smještena je u sre-dišnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, zauzima pod-ručje od 3060 kvadratnih kilometra na kojemu Ţivi 317.606 stanovnika od čega je 163.756 Ţena i 153.850 muškaraca. Smještena je u središnjem dijelu središnje Hrvatske (Slika 1), te graniči sa šest Ţupanija (Karlovač-

1 Izvor: sluŢbene internet stranice www.zagrebacka-zu-panija.hr, “Ýupanijska razvojna strategija 2011–2013.”

kom i Sisačko-moslavačkom na jugu, Bjelovarsko-bilo-gorskom i Koprivničko-kriŢevačkom na zapadu, Va-raŢdinskom i Krapinsko-zagorskom na sjeveru. Naziv “Zagrebački prsten” dobila je s obzirom da poput pr-stena prekinutog u malom dijelu sa sjeverne strane okru-Ţuje glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb (Slika 2).

Površinom je šesta, a brojem stanovnika treća po veličini hrvatska Ţupanija (nakon Grada Zagreba i Split-sko-dalmatinske Ţupanije), a u njenom je sastavu devet gradova, 25 općina i 694 naselja. Gustoća naseljenosti je 103,79 osoba po kvadratnom kilometru.2

Na zapadu Ýupanije prevladavaju breŢuljkasti i gorski krajevi, Ýumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu se nalaze Vukomeričke gorice koje razdvajaju Tu-ropolje od donjeg Pokuplja. Najveća rijeka je Sava, a

2 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.

Slika 1. PoloŢaj Zagrebačke Ţupanije

Površina km2 broj stanovnika broj stanovnika km2 broj gradova broj općina broj naselja

3060 317606 103,79 9 25 694

Gradovi Općine

Dugo SeloIvanić-GradJastrebarskoSamoborSveta NedeljaSveti Ivan ZelinaVelika GoricaVrbovecZaprešić

BedenicaBistraBrckovljaniBrdovecDubravaDubravicaFarkaševacGradecJakovljeKlinča SelaKloštar IvanićKrašićKravarsko

KriŢLukaMarija GoricaOrlePisarovinaPokupskoPresekaPušćaRakovecRugvicaStupnikÝumberak

Tablica 1. Područje, gradovi i općine u Zagrebačkoj Ţupaniji.2


njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u Ţupaniji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). Umjerena kontinentalna klima osigurava topla ljeta, umjereno hladne zime te povremene snjeŢne padaline bez izra-zito sušnih, odnosno vlaŢnih razdoblja.

Specifičan geografski poloŢaj ovu regiju čini vaŢnim raskriŢjem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem: uz samu granicu sa Slovenijom, okruŢuje Zagreb, na spoju je Jadranskog i Podunavskog

prostora RH, sa središnjim poloŢajem u odnosu na se-kundarna hrvatska središta (Osijek, Rijeku i Split), dio je spojnice Središnje i Zapadne Europe s Jugoistočnom Europom te Središnje i Istočne Europe s jadranskim prostorom odnosno izlazom na more (Slika 3). Ukupna duŢina cesta u Zagrebačkoj Ţupaniji3 je 1 609 km, od

3 Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015., DZS.

Slika 2. Zemljopisni prikaz gradova i općina Zagrebačke Ţupanije

Slika 3. Prometna povezanost Zagrebačke Ţupanije.


toga 128 km autocesta, 678 km Ţupanijskih cesta, 558 km lokalnih cesta, a gustoća cestovne mreŢe je 526 m/km2. Kroz zračnu luku “Dr. Franjo Tuđman”, smještenu u Zagrebačkoj Ţupaniji, godišnje se registrira preko dva milijuna putnika, tako da Ýupanija osigurava hitnu zdravstvenu zaštitu za puno veći broj osoba, nego što je broj stanovnika.4

2.2. kretanje stanovništva i osnovni demografski pokazatelji

Zagrebačka Ţupanija prema Popisu stanovništva iz 2011. godine ima 317.606 stanovnika. Na Slici 4. pri-kazana je usporedba dobne strukture stanovništva Ýu-panije sa stanovništvom Hrvatske prema Popisu stanov-ništva iz 2011. godine. Zagrebačka Ţupanija, u odnosu na Hrvatsku ima mlađu populaciju, tj. udio stanovnika u dobnim skupinama do 50 godina u ukupnoj popula-ciji viši je, nego isti u populaciji Hrvatske, a udio stanov-ništva u dobnim skupinama iznad 50 godina niŢi je, nego u hrvatskoj populaciji. Prosječna starost stanovniš-tva u Zagrebačkoj Ţupaniji je 40,6, a u RH 41,7 godina.


Postotni udio populacije u dobi 65 godina i više je 15,85% što ukazuje da je ukupna populacija stara i da starimo u odnosu na 2001. kada je udio ovih dobnih skupina bio 13,87%.

Postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na broj osoba u Ţivotnoj dobi od 0 do 19 go-dina (indeks starenja) u 2011. iznosi 100,1%, a postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u ukupnom sta-novništvu (koeficijent starosti) u 2011. iznosi 22,1%. Oba pokazatelja niŢa su od hrvatskog prosjeka (Tablica 2).

Dobna struktura stanovništva, kada usporedimo pojedine lokacije unutar Ýupanije, vrlo je raznolika: najviše mlađeg stanovništva imaju općine na istoku Ţu-panije (Dugo Selo, Brckovljani, Rugvica imaju oko 50% stanovništva mlađeg od 35 godina), dok su “stare op-ćine” smještene na zapadu Ţupanije (Ýumberak, Krašić, Pisarovina imaju više od 15% stanovništva iznad 70 godina). S obzirom na razliku u dobnoj strukturi, za očekivati je i razliku u morbiditetu i mortalitetu te bi u budućim planovima bilo potrebno raditi analize i plani-ranje zdravstvene zaštite na nivou gradova/općina. 56

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Zagre-bačkoj Ţupaniji rođeno je 3.275 djece, umrlo je 3. 342 osoba, prirodno kretanje stanovništva iznosi – 67, a vi-talni indeks 98%. Stopa mortaliteta dojenčadi u 2011. bila je 3,97 na 1.000 Ţivorođene djece, a smrtnost no-vorođenčadi (od nultog do šestog dana Ţivota) 2,44 na 1.000 poroda. Prema podacima DrŢavnog zavoda za

5 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.6 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hr-

vatskoj 2014. godine, DZS.

Slika 4. Usporedba dobne strukture stanovništva Zagrebačke Ţupanije sa stanovništvom Hrvatske.4

Pokazatelji Republika Hrvatska Zagrebačka Ţupanija

prosječna starost 41,7% 40,6%indeks starenja 115,0% 100,1%

koeficijent starosti 24,1% 22,1%

Tablica 2. Demografski pokazatelji u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2011.5

PodručjeGodina

Rođeni umrliPrirodni prirast

umrla dojenčad na 1000

Ţivorođenih

Vitalni indeks (Ţivorođeni

na 100 umrlih)ukupno Ţivorođeni mrtvorođeni ukupno umrla

dojenčad

Republika Hrvatska

2009. 44 754 44 577 177 52 414 235 –7 837 5,3 85,02010. 43 546 43 361 185 52 096 192 –8 735 4,4 83,22011. 41 342 41 197 145 51 019 192 –9 822 4,7 80,72012. 41 901 41 771 130 51 710 150 –9 939 3,6 80,82013. 40 083 39 939 144 50 386 162 –10 447 4,1 79,32014. 39 716 39 566 150 50 839 199 –11 273 5,0 77,8

Zagrebačka Ţupanija

2009. 3 421 3 407 14 3 500 17 –93 5,0 97,32010. 3 340 3 320 20 3 478 9 –158 2,7 95,52011. 3 288 3 275 13 3 342 13 –67 4,0 98,02012. 3 278 3 267 11 3 515 8 –248 2,4 92,92013. 3 095 3 077 18 3 505 12 – 428 3,9 87,82014. 2 943 2 930 13 3 412 17 –482 5,8 85,9

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do 2014.6


statistiku u 2014. (Tablica 3) stopa prirodnog prirasta u Republici Hrvatskoj je negativna i iznosi –2,7 (–11.273 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks. Iako je vitalni indeks u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. (85,9) znatno niŢi, nego u 2011. (98,0) i dalje je viši u odnosu na Republiku Hrvatsku (77,8).

U Tablici 4. prikazan je ukupni broj stanovnika po općinama/gradovima prema popisu stanovništva iz 2001. i popisu iz 2011. Na Ţupanijskoj razini nije došlo do značajnih promjena (blagi porast populacije od 2,6%), dok su u nekim općinama zabiljeŢene velike promjene: pad broja stanovnika u Ýumberku (26%), Krašiću (17%), Preseki (13%) i Pokupskom (11%) te rast populacije u Dugom Selu (22%), Svetoj Nedelji (17%) i Stupniku (15%). Ove drastične promjene moŢemo objasniti migracijom stanovništva i porastom prirodnog prirasta u Dugom Selu, migracijama u Stupniku, Svetoj Nedelji, Preseki i Pokupskom te izrazitim starenjem i praktički izumiranjem populacije u Ýumberku (vitalni indeks 16).7 Prema procjeni stanovništva u 2014. u Zagrebačkoj Ţupaniji je procijenjeno 318.453 stanov-nika od čega 163.880 Ţena i 154.573 muškaraca. U 2014. u Zagrebačku Ţupaniju je iz drugih Ţupanija do-seljeno 4.227 osoba, a iz inozemstva 551 osoba. U istoj godini iz Zagrebačke Ţupanije je na područje drugih Ţupanija u RH odseljeno 3.401 osoba, a u inozemstvo 1.699 osoba. 8

Grad/općinabroj stanovnika

Razlika (%)2001. godina 2011. godina

Bedenica 1.522 1.432 –90 (–5,9)Bistra 6.098 6.632 534 (8,8)Brckovljani 6.816 6.837 21 (0,3)Brdovec 10.287 11.134 847 (8,2)Dubrava 5.478 5.245 –233 (–4,3)Dubravica 1.586 1.437 –149 (–9,4)Dugo Selo 14.300 17.466 3.166 (22,1)Farkaševac 2.102 1.937 –165 (–7,8)Gradec 3.920 3.681 –239 (–6,1)Ivanić-Grad 14.723 14.548 –175 (–1,2)Jakovlje 3.952 3.930 –22 (–0,6)Jastrebarsko 16.689 15.866 –823 (–4,9)Klinča Sela 4.927 5.231 304 (6,2)Kloštar Ivanić 6.038 6.091 53 (0,9)Krašić 3.199 2.640 –559 (–17,5)Kravarsko 1.983 1.987 4 (0,2)KriŢ 7.406 6.963 –443 (–6)Luka 1.419 1.351 –68 (–4,8)Marija Gorica 2.089 2.233 144 (6,9)Orle 2.145 1.975 –170 (–7,9)Pisarovina 3.697 3.689 –8 (–0,2)Pokupsko 2.492 2.224 –268 (–10,8)Preseka 1.670 1.448 –222 (–13,3)Pušća 2.484 2.700 216 (8,7)Rakovec 1.350 1.252 –98 (–7,3)

7 Popis stanovništva 2001. i 2011., DZS.8 Izvor: Priopćenje od rujna 2015., Procjene stanovniš-

tva RH u 2014., DZS.


Razlika (%)2001. godina 2011. godina

Rugvica 7.608 7.871 263 (3,5)Samobor 36.206 37.633 1.427 (3,9)Stupnik 3.251 3.735 484 (14,9)Sveta Nedelja 15.506 18.059 2.553 (16,5)Sveti Ivan Zelina 16.268 15.959 –309 (–1,9)Velika Gorica 63.517 63.517 0Vrbovec 14.658 14.797 139 (0,9)Zaprešić 23.125 25.223 2.098 (9,1)Ýumberak 1.185 883 –302 (–25,5)ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)

Tablica 4. Usporedba broja stanovnika gradova i općina Zagrebačke Ţupanije.9

Spolna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije pokazuje nesrazmjer broja muškaraca i Ţena prema dobnim skupinama. Broj stanovnika prema spolu u gradovima i općinama Ýupanije prikazan je na Slikama 5 i 610.

2.2.1. Značajke kućanstva i obiteljiOd 1991. pa i ranijih godina, na području Zagre-

bačke Ţupanije primijećen je blagi porast stanovništva u odnosu na RH, a razmjerno tome i porast privatnih kućanstava. Prema rezultatima popisa stanovništva iz

9 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.10 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.

12

Grad/općina Broj stanovnika

Razlika (%) 2001. godina 2011. godina

Marija Gorica 2.089 2.233 144 (6,9) Orle 2.145 1.975 -170 (-7,9) Pisarovina 3.697 3.689 -8 (-0,2) Pokupsko 2.492 2.224 -268 (-10,8) Preseka 1.670 1.448 -222 (-13,3) Pušća 2.484 2.700 216 (8,7) Rakovec 1.350 1.252 -98 (-7,3) Rugvica 7.608 7.871 263 (3,5) Samobor 36.206 37.633 1.427 (3,9) Stupnik 3.251 3.735 484 (14,9) Sveta Nedelja 15.506 18.059 2.553 (16,5) Sveti Ivan Zelina 16.268 15.959 -309 (-1,9) Velika Gorica 63.517 63.517 0 Vrbovec 14.658 14.797 139 (0,9) Zaprešić 23.125 25.223 2.098 (9,1) Žumberak 1.185 883 -302 (-25,5)

Ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)

Tablica 4. Usporedba broja stanovnika gradova i općina Zagrebačke županije.9

Spolna struktura stanovništva Zagrebačke županije pokazuje nesrazmjer broja muškaraca i žena prema dobnim skupinama. Broj stanovnika prema spolu u gradovima i općinama Županije prikazan je na Slikama 5 i 610.

Slika 5. Broj stanovnika po spolu u gradovima Zagrebačke županije u 2011.

Slika 6. Broj stanovnika po spolu u općinama Zagrebačke županije u 2011.

9 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS. 10 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.

010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

žene muškarci

12


Razlika (%) 2001. godina 2011. godina


Ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)






010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000

žene muškarci

Slika 6. Broj stanovnika po spolu u općinama Zagrebačke Ţupanije u 2011.

Slika 5. Broj stanovnika po spolu u gradovima Zagrebačke Ţupanije u 2011.


2011. primjećuje se povećanje ukupnog broja privatnih kućanstava u Zagrebačkoj Ţupaniji sa 94.313 u 2001. na 101.274 u 2011. Privatnim kućanstvom smatra se svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba. Povećanje je uočeno kod izvanbračnih kućanstva, kućanstava majka s djetetom i samačkih kućanstava, dok je smanjen broj kućanstava s oba bračna druga. Iako je broj osoba u privatnim ku-ćanstvima u istom razdoblju porastao za 5 342 osobe, povećanje se ne odnosi u bitnome na broj privatnih kućanstava s djecom (svega 178 djece više).

Institucionalno kućanstvo obuhvaća osobe za čiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi. Ovdje je zamijećeno veliko smanjenje broja kućanstava (sa 742 u 2001. na 106 u 2011.), ali se broj osoba u institucionalnim kućanstvima povećao sa 1.242 u 2001. na 2.568 u 2011. Najviše osoba u 2011. bilo je smješteno u institucijama za umirovljenike ili starije osobe (1 314 osoba) što je znatno više, nego u 2001. (283 osobe). Broj smještenih osoba u zdravstve-nim i socijalnim ustanovama nije se bitno promijenio (761/734), dok je više osoba sada smješteno u drugim institucijama (u 2001. godini 24 osobe, u 2011. godini 386 osoba). Pregled broja privatnih i institucionalnih kućanstava u Zagrebačkoj Ţupaniji s brojem osoba prema tipu kućanstva i statusu u obitelji u 2001. i 2011. nalazi se u Tablici 5.


2001. 2011.

ukupan broj stanovnika 309.696 317.606ukupan broj kućanstava 95.055 101.380Privatna kućanstva 94.313 101.274ukupan broj osoba 309.696 315.038dijete 110.352 110.530suprug/supruga 147.566 146.950izvanbračni drug/druŢica 4.042 6.742majka s djetetom 9.377 11.267otac s djetetom 2.273 2.385samačko kućanstvo 16.336 19.587Institucionalna kućanstva 742 106ukupan broj osoba 1.242 2.568zdravstvene i socijalne ustanove 761 734ustanove za umirovljenike i starije osobe 283 1.314vjerske ustanove 174 134druge ustanove 24 386

Tablica 5. Broj privatnih i institucionalnih kućanstava na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011.11

Uspoređujući podatke o broju članova u privatnim kućanstvima u 2011. u odnosu na 2001. (Tablica 6) značajniji porast zamijećen je kod jednočlanih, dvočla-nih i tročlanih kućanstava, dok je broj četveročlanih kućanstava manji, nego u 2001. Broj kućanstava sa 11

11 Izvor: Stanovništvo prema starosti, spolu, tipu kućan-stva i statusu u obitelji, Popis 2001. i Popis 2011., DZS.

i više članova u obje godine ostao je nepromijenjen (142 kućanstva), u 2001. najveći broj tih kućanstava u Ţupaniji bio je na području grada Velike Gorice (21), a u 2011. na području općine Brckovljani (16). Prosječan broj članova kućanstva u navedenom razdoblju bitno se ne razlikuje, ali je isti u 2011. na području Zagre-bačke Ţupanije (3,11) viši od hrvatskog prosjeka (2,8).

broj članova kućanstvaZagrebačka Ţupanija

2001. godina 2011. godina

jednočlano 16.336 19.587dvočlano 19.542 23.497tročlano 17.251 19.195četveročlano 20.692 19.501peteročlano 10.723 10.464šesteročlano 5.973 5.356sedmeročlano 2.333 2.216osmeročlano 800 830deveteročlano 327 327deseteročlano 155 159jedanaest i više članova 142 142prosječan broj osoba u kućanstvu 3,28 3,11

Tablica 6. Broj članova kućanstva na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011.12

Iz gornjih podataka vidljivo je da je u Zagrebačkoj Ţupaniji veliki broj samačkih kućanstava, 19.587 u 2011. Od tog broja, 11.652 Ţene Ţive u samačkom kućanstvu i to najviše u dobi od 70 do 74 godine (1.988 osobe). Broj samačkih kućanstava velik je i u dobnoj skupini od 80 do 84 godine (1.594 osobe), dok taj broj znatno pada u skupini od 85 do 89 godina starosti (738 osoba).13

Prema osnovi korištenja stambene jedinice pojedi-nih kućanstava14, na području Zagrebačke Ţupanije prema Popisu stanovništva iz 2011. najviše kućanstva Ţivi u stambenim jedinicama koje su njihovo privatno vlasništvo ili suvlasništvo (94.225), a najmanje kućan-stava Ţivi u svojstvu najmoprimca sa zaštićenom naja-mninom (429). Svega 28 osoba na području Zagrebačke Ţupanije izjasnilo se kao beskućnici.

U razdoblju od 2009. do 2013. na području cijele Republike Hrvatske pa tako i Zagrebačke Ţupanije, broj sklopljenih brakova se smanjuje, a broj razvedenih brakova povećava. U 2014. zabiljeŢen je porast i sklo-pljenih i razvedenih brakova.

Od ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina na području Zagrebačke Ţupanije (265.752) u 2011. njih 55% je u bračnoj zajednici, 42% nije u bračnoj, izva-nbračnoj, istospolnoj zajednici, a 2,5% osoba je u izvanbračnoj i istospolnoj zajednici.

Tipovi obitelji u Zagrebačkoj Ţupaniji zastupljeni su kao što je i na području RH. Najviše je bračnih parova s djecom (7,83% udio u RH) te bračnih parova bez

12 Izvor: Privatna kućanstva prema broju članova, Popis 2001. i Popis 2011., DZS.

13 Izvor: Stanovništvo prema starosti spolu, tipu kućan-stva i statusu u obitelji, Popis 2011., DZS.

14 Izvor: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011., DZS.


djece (7,32% udio u RH). Broj obitelji koji čine majke s djecom znatno je veći od obitelji očeva s djecom. Naj-veći broj djece Ţivi u obitelji bračnih parova s djecom (7,92% udio u RH) te u obiteljima koje čine majke s djecom (6,46% udio u RH). U obiteljima najveći broj je punoljetne djece odnosno u dobi od 18 i više godina.

2.2.2. Obrazovna struktura stanovništvaPrema stupnju obrazovanja, najveći broj stanov-

nika u Zagrebačkoj Ţupaniji 2011. imao je završenu srednju školu (55%), dok je udio stanovništva koji ima viši stupanj obrazovanja (viša škola i stručni studij, fa-kulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij) 12,6%. Od ukupnog broja obrazovanih osoba 52% su Ţene. Struktura prema spolu značajnije se razlikuje u završe-noj osnovnoj školi (39,9% muškaraca i 60% Ţena). Iako je broj muškaraca sa srednjoškolskim obrazovanjem veći, nego broj Ţena (55,9% muškaraca i 44,8% Ţena), u prosjeku 8% više Ţena od muškaraca ima završeno neko više obrazovanje (Tablica 7).

Po završenim obrazovnim područjima najviše je stanovništva sa završenim obrazovanjem iz područja općih programa (osnovna škola, industrijska i obrtnička škola od prve do treće godine, gimnazija – 92.420 osoba), zatim slijede redom: inŢenjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo (74.270 osoba), društvene znanosti, poslovanje i pravo (41.722 osobe), usluge (28.994 osobe), zdravstvo i socijalna skrb (7.973 osobe), poljoprivreda (5.237 osoba), tehnički programi (4.367 osoba), humanističke znanosti i umjetnost (3.942 osobe), prirodne znanosti (1.780 osoba) te iz ostalih područja (1.159 osoba).1516

Prema dostupnim statističkim podacima za 2014. u djelatnosti obrazovnih programa na području Za-grebačke Ţupanije, registrirano je bilo 98 dječjih vrtića uključujući i druge pravne osobe koje se bave predškol-skim odgojem. Ukupan broj djece uključene u dječje vrtiće u pedagoškoj godini 2014./2015. bio je 10.446 djece, što je nešto više, nego u pedagoškoj godini 2013./2014. U 128 osnovnih škola na području Zagre-bačke Ţupanije u školskoj godini 2014./2015. uklju-

15 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.16 Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., DZS.

čeno je bilo 25.978 djece, što je nešto manje, nego u prethodnoj školskoj godini, a 7.416 učenika polazilo je jednu od 33 srednje škole. Na području Zagrebačke Ţupanije djeluju i dva visoka učilišta: Veleučilište u Ve-likoj Gorici te Veleučilište Adam Baltazar Krčelić u Za-prešiću. Na sveučilišnim studijima na području RH za-biljeŢeno je 5.950, a na stručnim studijima 3.674 stu-denta s područja Zagrebačke Ţupanije.17

2.3. Osnovni pokazatelji ekonomskog razvoja

2.3.1. GospodarstvoOsnovne kategorije za izračun BDP-a (bruto doma-

ćeg proizvoda) su bruto vrijednost proizvodnje, među-fazna potrošnja i bruto dodana vrijednost koja obu-hvaća ostale poreze na proizvodnju i uvoz sredstava zaposlenih i bruto poslovni višak/mješoviti dohodak. Iako je u 2011. u RH zabiljeŢena nulta stopa rasta BDP-a, što je upućivalo na mogući završetak gospodarske krize, u 2012. isti je pao za 2,0 %. U 2012. BDP je iznosio 328.562 mil. kuna. U 2014. u RH, prema ras-hodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je ve-ćim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju opsega prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.

Nakon šest godina pada, 2015. ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini od 1,6%. Dinamika rasta BDP-a tijekom godine pokazuje blaŢe stope rasta u prva dva tromjesečja (0,5% i 1,2%), zatim znatno intenziviranje rasta u trećem tromjesečju (2,8%) te ponovno usporavanje stope rasta u zadnjem tromje-sečju 2015. godine (1,9%). Rastu ukupne gospodarske aktivnosti pridonio je prvenstveno značajan rast vrijed-nosti izvoza roba i usluga, ali i blagi oporavak domaće potraŢnje odnosno osobne potrošnje i investicija u fik-sni kapital.18

17 Izvor: Publikacije i Statistička izvješća za 2014. i 2015. godinu; Statistički ljetopis RH 2015., DZS.

18 Izvor: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS-2. razina i Ţupanije za razdoblje od 2000. do 2012. (ESA 2010) od 13. 03. 2015., DZS; Godišnjak 2015., HZZ.

stručna spremamuškarci Ţene ukupno

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

bez škole 1.486 928 4.800 2.960 6.286 3.888od 1. do 3. razreda osnovne škole 4.609 467 10.673 1.839 15.282 2.306od 4. do 7. razreda osnovne škole 11.108 5.473 19.648 13.272 30.756 18.745osnovna škola 24.674 24.056 33.359 36.232 58.033 60.288srednja škola 69.590 80.918 53.308 65.919 122.898 146.837viša škola i stručni studij 3.845 6.149 3.902 7.211 7.747 13.360fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij 5.685 8.342 6.025 10.005 11.710 18.347magisterij (znanstveni, stručni, umjetnički) 265 507 192 404 457 911doktorat 157 283 55 185 212 468nepoznato 1.282 217 1.211 385 2.493 602UKUPNO 122.701 127.340 133.173 138.412 255.874 265.752

Tablica 7. Obrazovna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije prema spolu u 2001. i 2011.16


Prema dostupnim podacima Zagrebačka Ţupanija sudjeluje u bruto društvenom proizvodu Republike Hrvatske (RH) s oko 5,6% i ta vrijednost je stabilna u zadnjem trogodišnjem razdoblju (Tablica 8) dok istovre-meno u Zagrebačkoj Ţupaniji Ţivi 7% populacije RH. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i izvoza prema djelatnosti proizvoda u Zagrebačkoj Ţupaniji porasla je u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Tako je, u odnosu na RH udio vrijednosti prodanih proizvoda na području Zagrebačke Ţupanije porastao za 0,4%, od toga u inozemstvo za 0,9%.19

Na nivou RH udio izdataka socijalne zaštite u BDP-u u razdoblju od 2009. do 2011. u prosjeku je iznosio

19 Izvor: Statistički ljetopis 2013., DZS.

20,6%. Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite u istom razdoblju iznosili su prosječno 20,2% i to najviše za bolesti/zdravstvenu skrb 6,9%, zatim za starost 5,5%, invaliditet 3,5%, obitelj/djecu 1,6% te nezaposlenost (prosjek 0,5%).

2.3.2. trŢište rada i radna snaga20

U 2011. na području Zagrebačke Ţupanije bilo je evidentirano (ukupno) 121.778 zaposlenih osoba te 18.420 nezaposlenih, od čega 2861 osoba koja traŢi prvo zaposlenje i 15.559 osoba koje traŢe ponovno zaposlenje. Ekonomsko neaktivnih bilo je 125.438

20 Izvor: Statistički ljetopis 2014., Pravne osobe prema područjima NKD-a 2007. i aktivnosti – stanje 31. 12. 2013.

Godina Područje bDP u mil. kn udio u bDP-u zemlje (RH 100%) bDP po stanovniku u kn Indeks po Ţupaniji (RH

100%)

2009.Zagrebačka Ţupanija 18.793 5,7 57.274 77,2Republika Hrvatska 328.672 100 74.208 100




Tablica 8. Bruto domaći proizvod za Zagrebačku Ţupaniju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2009. do 2012. prema trenutnim cijenama

17

2.3.2. Tržište rada i radna snaga

U 2011. na području Zagrebačke županije bilo je evidentirano (ukupno) 121.778 zaposlenih osoba te 18.420 nezaposlenih, od čega 2861 osoba koja traži prvo zaposlenje i 15.559 osoba koje traže ponovno zaposlenje. Ekonomsko neaktivnih bilo je 125.438 osoba od čega 72.098 umirovljenika, 14.791 osoba koja se bavi obavezama u kućanstvu, 22.614 učenika ili studenata, 15.935 ostalih neaktivnih osoba.20

U 2014. na području Zagrebačke županije najviše registriranih pravnih osoba (uključujući i tijela državne vlasti te tijela JLPS) bilo je iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, prerađivačke industrije građevinarstva te ostalih uslužnih djelatnosti (Slika 7).

Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj županiji 2014.21

Prema broju zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2014., uspoređujući podatke za gradove i općine na području Zagrebačke županije razvidno je da je prerađivačka djelatnost (po broju zaposlenih) zastupljena u svim gradovima i općinama (izuzev općina Marija Gorica, Orle, Pokupsko i Žumberak). Slijede je trgovina na veliko i na malo (izuzev općina Rakovec i Žumberak), obrazovanje (izuzev općina Kravarsko i Stupnik) te prijevoz i skladištenje (izuzev općine Farkaševac). Prema istim podacima najmanje zaposlenih osoba u pravnim osobama je u općini Žumberak, što je očekivano s obzirom na manji broj stanovnika, naročito radno aktivnog.


21Izvor: Statistički ljetopis 2014., Pravne osobe prema područjima NKD-a 2007. i aktivnosti – stanje 31.12.2013.

područja NKD-a 2007 A poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo B rudarstvo i vađenje

C prerađivačka industrija

D opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F građevinarstvo

G trgovina na veliko i malo,popravak motornih vozila i motocikala

H prijevoz i skladištenje

I djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J informacije i komunikacije

K financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L poslovanje nekretninanama

M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P obrazovanje

Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R umjetnost, zabava i rekreacija

S ostale uslužne djelatnosti

T djelatnosti kućanstva kao poslodavca i dr.

U djelatanosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj Ţupaniji 2014.20


osoba od čega 72.098 umirovljenika, 14.791 osoba koja se bavi obavezama u kućanstvu, 22.614 učenika ili studenata, 15.935 ostalih neaktivnih osoba.21

U 2014. na području Zagrebačke Ţupanije najviše registriranih pravnih osoba (uključujući i tijela drŢavne vlasti te tijela JLPS) bilo je iz djelatnosti trgovine na ve-liko i malo, prerađivačke industrije građevinarstva te ostalih usluŢnih djelatnosti (Slika 7).

Prema broju zaposlenih u pravnim osobama u oŢujku 2014., uspoređujući podatke za gradove i op-ćine na području Zagrebačke Ţupanije razvidno je da je prerađivačka djelatnost (po broju zaposlenih) zastu-pljena u svim gradovima i općinama (izuzev općina Marija Gorica, Orle, Pokupsko i Ýumberak). Slijede je trgovina na veliko i na malo (izuzev općina Rakovec i Ýumberak), obrazovanje (izuzev općina Kravarsko i Stupnik) te prijevoz i skladištenje (izuzev općine Farka-ševac). Prema istim podacima najmanje zaposlenih osoba u pravnim osobama je u općini Ýumberak, što je očekivano s obzirom na manji broj stanovnika, naročito radno aktivnog.

2.3.2.1. Struktura zaposlenih i nezaposlenostNa području Zagrebačke Ţupanije u oŢujku 2014.22

evidentirane su bile 73.103 zaposlene osobe (43.600 muškaraca i 29.503 Ţena), što je znatno manje, nego što je evidentirano u Popisu stanovništva iz 2011. go-dine. Od ukupnog broja zaposlenih osoba veći broj osoba zaposleno je u pravnim osobama, njih 58.648, u obrtu i slobodnim profesijama zaposleno je 12.636 osoba, a zaposlenih osiguranika poljoprivrednika je 1.819. U istom razdoblju, kako na području cijele Re-publike Hrvatske, tako i u Zagrebačkoj Ţupaniji zamije-ćen je pad zaposlenih osoba u pravnim osobama (Ta-blica 9).

godina broj zaposlenih u pravnim osobama

2009. 63.8672010. 60.7002011. 59.0352012. 58.897

31. 03. 2013. 58.76531. 03. 2014. 58.648

Tablica 9. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do oŢujka 2014.

U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi najviše je bilo zaposlenih sa srednjom stručnom spre-mom, njih 785, dok je zaposlenih s visokom stručnom spremom bilo 449.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u oŢujku 2014., od ukupno 12.639 zaposlenih najviše ih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji (3.182 osobe), građevinarstvu (1.630 osoba), trgovini (1.650 osoba) te djelatnosti pruŢanja smještaja, pripreme i usluŢivanja hrane (1.527 osoba). Njih 888 zaposleno je bilo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Od ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvod-nje u RH, Zagrebačka Ţupanija zauzima treće mjesto

21 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.22 Izvor: Statistički ljetopis 2014., Zaposleni u poslovnim

subjektima, stanje 31. oŢujka 2014. po Ţupanijama, DZS.

nakon Osječko-baranjske i Bjelovarskobilogorske Ţupa-nije. Vodeća je u stočarskoj proizvodnji, voćarstvu te proizvodnji krmnog bilja, a među vodećima u proi-zvodnji mlijeka, jaja, vina, groŢđa, u površinama za proizvodnju povrća i po brojnosti stoke. PreteŢnu ve-ćinu poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi, oko 60%, livade s oko 27%, pašnjaci sa 7,5%, vinogradi sa 3% i voćnjaci sa 2%. Iako kao sektor ima relativno mali udio u ukupnom gospodarstvu Ţupanije, poljoprivreda je osnovni izvor dohotka za seljačka gospodarstva. Uglavnom dominiraju obiteljska poljoprivredna gospo-darstva, a udio poslovnih subjekta relativno je mali. Oko 10% ukupno zaposlenih u Ýupaniji zaposleno je na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima ili su po-maŢući članovi na poljoprivrednim gospodarstvima. Udio poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijedno-sti Ýupanije u značajnom je padu od 2000. godine.23

Od 2008. na području Zagrebačke Ţupanije zna-čajan je porast broja evidentirano nezaposlenih osoba, čak 98,5% do 2012. U kolovozu 2013. i usporedno u kolovozu 2014. ukupan broj nezaposlenih osoba nešto je manji, nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju, a taj se trend nastavlja i u 2015. godini (Tablica 10).24

Godinabroj i struktura nezaposlenih osoba

ukuPNO muškaraca Ţena

2008. 9.717 3.513 6.2042009. 13.492 6.053 7.4392010. 16.022 7.714 8.3082011. 15.728 7.698 8.0302012. 19.289 9.392 9.8972013. 19.703 9.599 10.1132014. 16.752 8.145 8.6072015. 14.686 6.848 7.838

Tablica 10. Broj i struktura nezaposlenih osoba u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2008. do 2015.

U 2014. stopa registrirane nezaposlenosti na području Zagrebačke Ţupanije iznosila je 21,1%, a u 2015. godini 18,4%. Prema razini obrazovanja, u 2015. na području Zagrebačke Ţupanije25 najviše nezaposle-nih osoba bilo je sa srednjoškolskim obrazovanjem (62,9%). Nezaposlenih osoba sa završenim osnovnoš-kolskim obrazovanjem bilo je 3.227, odnosno 22%, a s visokim obrazovanjem (stručni studij, viša škola, fakul-tet, magisterij, doktorat) čak 1.647 osoba ili 11,4%. Bez škole i nezavršene osnovne škole registrirana je bila 551 nezaposlena osoba (3,3%). Od ukupnog broja registri-ranih nezaposlenih osoba najviše nezaposlenih bilo je u dobi od 20 do 29 godina (24,9%). PribliŢan udio neza-poslenih osoba u dobi od 50 do 59 godina bio je 24,4%, od 30 do 39 godina 18,8% te u dobi od 40 do 49 godina 19%. Nezaposlenih registriranih osoba stari-jih od 60 godina bilo je 6,1%. Od ukupnog broja regi-striranih nezaposlenih osoba 1.404 osobe su hrvatski branitelji, od čega 591 osoba s invaliditetom. U mjere

23 Izvor: Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije od 2007. do 2013.

24 Izvor: Godišnjak 2015. i Mjesečni statistički bilten od 2014. do 2016., HZZ.

25 Izvor: Godišnjak 2015., HZZ.


aktivne politike zapošljavanja, koje obuhvaćaju pot-pore za zapošljavanje i usavršavanje, potpore za samo-zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, javne radove, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpore za očuvanje radnih mjesta ukupno je bilo evidentirano 1.267 aktivnih korisnika.

2.3.2.2. Izvori prihoda (plaće, mirovine, novčane naknade)

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine glavni izvori sredstava za Ţivot stanovnici s područja Zagre-bačke Ţupanije ostvaruju od prihoda od stalnog rada (114.811 osoba). Ukupno 74.491 osoba uzdrŢava se od starosne i/ili ostalih mirovina. Ostali ostvaruju sred-stva za Ţivot od prihoda od poljoprivrede (6.132 osobe), prihoda od povremenog rada (5.078 osoba), prihoda od imovine (821 osoba) te ostalih prihoda (6.200 osoba). Od ukupnog broja stanovnika za njih 14.155 glavni izvori prihoda za Ţivot su socijalne naknade i povremene potpore. Bez ikakvih prihoda je 103.195 stanovnika.26

Prosječna isplaćena neto plaća u 2013. u Republici Hrvatskoj iznosila je 5.507,00 kuna. Za isto razdoblje prosječna neto plaća u Zagrebačkoj Ţupaniji bila je nešto niŢa od hrvatskog prosjeka (5.165,00 kuna), što je za 44 kune manje, nego u istom razdoblju 2012. U oŢujku 2014. 48.463 zaposlenih osoba s područja Za-grebačke Ţupanije, koji su ostvarili puni fond radnog vremena (najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati), primili su isplatu plaće (neto). Iznos od 6.001,00 do 8.000,00 kuna primilo je 17,2% zaposlenih, a 14,9% zaposlenih primilo je iznos od 5.001,00 do 6.000,00 kuna. Iznose od 2.500,00 kuna primilo je 6,5% zapo-slenih, a najmanji postotak se odnosi na zaposlene koji su primili od 10.001,00 i više kuna (4,9%). Iznose od 4.001,00 do 4.500,00 kuna primilo je 10,3% zaposle-nih.27 Prema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposle-nom u pravnim osobama RH za oŢujak 2016. iznosila je 5.722,00 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7.825,00 kuna. Podaci za Zagrebačku Ţupaniju za isto razdoblje trenutno nisu dostupni.

U oŢujku 2016., prosječan iznos mirovine uma-njene za porez i prirez za 68.455 korisnika starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina u Zagrebačkoj Ţupa-niji, koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bio je 2.318,98 kuna, dok je iznos prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj iznosio 2.245,49 kuna. Kad se ovom broju umirovljenika pribroje i primatelji mirovina kojima su mirovine dodijeljene posebnim za-konima (djelatne vojne osobe, policijski sluŢbenici i druge ovlaštene osobe, hrvatski branitelji iz Domovin-skog rata, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane), ukupan broj korisnika mirovina u navedenom razdoblju u Za-grebačkoj Ţupaniji iznosi 72.287 što je manje, nego što je osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja u su-stavu generacijske solidarnosti u istom razdoblju (72.499). 28 Udio korisnika mirovine s područja Zagre-bačke Ţupanije u odnosu na ukupan broj korisnika mi-rovine u Republici Hrvatskoj je 5,86%.

26 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.27 Izvor: Statističko izvješće 1526/2014, 1549/2015, DZS.28 Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovin-

sko osiguranje, godina XIV broj 1/2016.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na po-dručju Zagrebačke Ţupanije evidentirano je 10.549 osoba kojima su glavni izvor prihoda socijalne naknade, 3.606 Ţivi od povremene potpore drugih, a 103.195 osoba nema prihoda. Broj korisnika zajamčene mini-malne naknade/pomoći za uzdrŢavanje u Zagrebač-koj Ţupaniji u 2014. iznosio je 4.154 korisnika, što je nešto manje korisnika, nego u 2013. (65 korisnika), dok je u 2015. bilo 4 048 korisnika. Krajem travnja 2016. evidentirano je 3.915 korisnika ZMN-a, a dio korisnika zajamčene minimalne naknade u broju stanovnika je 1,2%. Osim stalnih pomoći/pomoći za uzdrŢavanje/za-jamčenih minimalnih naknada, u ove oblike pomoći ubrajaju se osobne invalidnine, doplatci za pomoć i njegu te druga materijalna prava koja proizlaze iz pro-pisa o socijalnoj skrbi.29

U prosincu 2015. evidentirano je 2.640 korisnika novčane naknade s osnove nezaposlenosti na po-dručju Zagrebačke Ţupanije, što je manje, nego u istom razdoblju 2014. godine (3 558).30

U oŢujku 2016. na području Zagrebačke Ţupanije bio je 6.921 korisnik doplatka za djecu (13.948 djece) što iznosi 4,98% u odnosu na cijelu Republiku Hrvat-sku. Prosječna mjesečna svota doplatka za djecu ispla-ćena u Zagrebačkoj Ţupaniji iznosila je 375,81 kuna.31

2.4. Invalidnost, radna sposobnost i fertilitetPrema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdrav-

stvo32, na dan 14. 03. 2016. u Zagrebačkoj Ţupaniji Ţivi 30.007 osoba s invaliditetom od čega je 18.218 muš-karaca (61%) i 11.789 Ţena (39%), što u ukupnom broju stanovništva Ţupanije iznosi 9,4% (Tablica 11). Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama. U dječjoj dobi (0-19 godina) invaliditet je prisutan u udjelu od 11%, u skupini radno aktivnih osoba (20-64 godine) udio iznosi 51%, a osobe s invaliditetom od 65 godina i starije zastupljene su u udjelu od 38%.

Na danukupan broj

osoba s invaliditetom

udio prema spolu (%) udio u ukupnom

stanovništvu Ţupanije (%)muškaraca Ţena

12. 01. 2012. 31.097 60,7 39,3 10,017. 01. 2013. 32.012 61,0 39,0 10,130. 01. 2014. 29.800 61,0 39,0 9,412. 03. 2014. 29.903 61,0 39,0 9,414. 03. 2016. 30.007 61 39 9,4

Tablica 11. Broj osoba s invaliditetom na području Zagrebačke Ţupanije od 2012. do 2016.33

29 Izvor: Statistički ljetopis 2015., DZS; Godišnje statistič-ko izvješće u 2014., MSPM; Mjesečno statističko izvješće prosinac 2015. i travanj 2016., MSPM.

30 Izvor: Mjesečni statistički bilten 12, godina XXVIII./ 2015., HZZ.

31 Izvor: Statističke informacije HZMO, godina XIV., broj 1/2016.

32 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, velja-ča 2015., travnja 2016., HZJZ.

33 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, sije-čanj 2012., siječanj 2013., veljača 2014., HZJZ.


Od ukupnog broja osoba s invaliditetom na po-dručju Ýupanije njih 70% nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 20% ima srednju stručnu spremu, 2% osoba ima visoku ili višu stručnu spremu, a njih 8% ima specijalno obrazo-vanje. Prema dostupnim podacima na području Ţupa-nije je ukupno 1206 zaposlenih osoba s invaliditetom (65% muškaraca, 35% Ţena).

Najveći broj (84%) osoba s invaliditetom Ţivi u obitelji, oko 11% Ţivi samo (samačko kućanstvo), oko 1% ima udomitelja ili skrbnika, a 245 osoba boravi u nekoj od ustanova. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja Ţivi oko 16% osoba s invaliditetom. Oko 59% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom op-segu. Najveći broj osoba s invaliditetom ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (19.952), a 20% (5.900) od ukupnog broja osoba s invaliditetom vještačeno je u sustavu socijalne skrbi. U Ýupaniji Ţivi 2.450 hrvatskih branitelja iz Do-movinskog rata s invaliditetom te 260 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II. svjetskog rata ili su ci-vilni invalidi rata i poraća.

Evidentirano je 3379 djece kojima je oblik školova-nja određen rješenjem nadleŢnog tijela zbog utvrđenih teškoća u razvoju, od čega je 65% muške djece. Naj-češći specificirani uzroci koji određuju potrebu primje-renog oblika školovanja su poremećaji glasovno-go-vorne komunikacije i specifične poteškoće u učenju, koje se najčešće provode kroz potpunu odgojno-obra-zovnu integraciju redovitim nastavnim programom uz prilagodbu sadrŢaja uz individualizirani pristup i po-sebnu dodatnu pomoć stručnih suradnika (defektologa, logopeda, psihoterapeuta).

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invalidite-tom s područja Zagrebačke Ţupanije su oštećenja loko-motornog sustava te oštećenja središnjeg Ţivčanog su-stava. Višestruka oštećenja koja pridonose funkcional-nom oštećenju osobe s invaliditetom ima 25% osoba (Tablica 12). TeŢi oblici invaliditeta opisani su dijagno-zama, a najčešće dijagnoze osoba s invaliditetom su demencije i psihoorganski sindromi (1.093 osobe), psi-hoze (641 osoba), infantilna cerebralna paraliza (315 osoba), para i tetraplegija (295 osoba) te intelektualne teškoće (247 osoba). Autizam je dijagnosticiran kod 101 osobe, sljepoća na oba oka kod 148, a gluhoća kod 178 osoba.

Vrste oštećenja

ukupan broj osoba

udio od ukupnog broja osoba s

invaliditetom (%)

2014. 2015. 2014. 2015.

oštećenje lokomotornog sustava 9.182 9.287 30,8 30,9oštećenje središnjeg Ţivčanog sustava 6.454 6.470 21,7 21,6duševni poremećaji 5.985 6.078 20,1 20,3oštećenje drugih organa 5.820 5.875 19,5 19,6oštećenje glasovno govorne komunikacije 1.452 1.722 4,9 5,7intelektualne teškoće 1.386 1.503 4,7 5,0oštećenje vida 785 810 2,6 2,7

Vrste oštećenja

ukupan broj osoba


invaliditetom (%)

2014. 2015. 2014. 2015.

prirođene anomalije i kromosomopatije 578 670 1,9 2,2oštećenje sluha 556 584 1,9 1,9oštećenje perifernog Ţivčanog sustava 504 527 1,7 1,8autizam 65 101 0,2 0,3višestruka oštećenja 7.325 7.528 24,6 25,1

Tablica 12. Prikaz vrsta oštećenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju funkcionalnog oštećenja osobe na području

Zagrebačke Ţupanije (siječanj 2014. i oŢujak 2015.).34

Prema procjeni stanovništva, sredinom 2014. na području Zagrebačke Ţupanije procijenjeno je ukupno 318.453 stanovnika. Od tog ukupnog procijenjenog broja stanovnika, broj osoba koje čine radno aktivno stanovništvo između 19 i 65 godina starosti, procije-njeno je na 202.291 osobu što je više, nego u 2013. godini (197.130). Udio fertilnog kontingenta u uku-pnom Ţenskom stanovništvu opada u odnosu na 2013. te u 2014. iznosi 44,2%, odnosno 72.571 Ţena u fertil-noj dobi između 15 i 29 godina Ţivota. Ovi podaci prate prosjek u Republici Hrvatskoj.35

2.5. korištenje zdravstvene zaštite i najčešći uzroci pobolijevanja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo te prikupljenim podacima Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije, u 2015. u Zagrebačkoj Ţu-paniji brojčani pokazatelji najčešćih uzroka pobolijeva-nja i korištenja zdravstvene zaštite ne odstupaju u bitnome od pokazatelja prijašnjih godina.36

U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite u najuŢem smislu, koju čine djelatnost opće/obiteljske medicine i djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojen-čadi i male djece, ukupno je zabiljeŢeno 318.340 osi-guranika od kojih je bilo 249.828 korisnika. Ukupno je radilo 173 tima. Obavljeno je ukupno 1.344.603 po-sjeta u ordinaciji i kod kuće. Obavljena su 23.411 pre-ventivna pregleda dojenčadi i predškolske djece te 10.692 preventivna pregleda osoba u dobi od 20 do 64 godine starosti i 4.400 preventivih pregleda osoba u dobi od 65 i više godina starosti. U djelatnosti opće medicine vodeći uzroci morbiditeta su bolesti dišnog sustava, bolesti cirkulacijskog sustava i bolesti mišićno-koštanog sustava. U djelatnosti zaštite djece predškol-ske dobi, koju provode liječnici školske medicine, kao

34 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, velja-ča 2014., HZJZ.

35 Izvor: Priopćenje br. 7.1.4. od rujna 2014., Procjene stanovništva u RH u 2014., DZS.

36 Izvor: Podaci prikupljeni od Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije, siječanj 2015.; Hrvatski zdravstve-ni statitstički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ; podaci Uprav-nog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb ZÝ i Dom zdravlja ZÝ za 2015. godinu


dio djelatnosti ZZJZZÝ vodeći uzroci pobola su bolesti dišnog sustava, zarazne i parazitarne bolesti te bolesti uha i mastoidnog nastavka.

U djelatnosti medicine rada obavljeno je ukupno 8.274 pregleda, kod kojih su utvrđene 33 nesposobno-sti za rad i 12 trajnih nesposobnosti za rad. Obavljeno je i 10.221 posebnih pregleda koji obuhvaćaju redovne preglede vozača, pomoraca, zrakoplovaca, upisa u obrtnička zanimanja i drugo. ZabiljeŢene bolesti i stanja odnose se najviše na ozljede, trovanja i vanjske uzroke, bolesti uha i mastoidnog nastavka te bolesti koŢe i pot-koŢnog tkiva.

U djelatnosti zdravstvene zaštite Ţena radilo je 17 timova te je obavljeno 50.339 pregleda. Obavljeno je ukupno 26.261 preventivnih pregleda (sistematski, kontrolni, ciljani) od toga 2.264 pregleda dojki (od toga 30 patoloških) te 19.659 PAPA-testa (od toga 1.727 patoloških). Vodeći uzroci pobola su bolesti genitouri-narnog sustava, a ostali podaci odnose se na preglede zbog trudnoće, porođaja i babinja te zbog spolno pre-nosivih zaraznih bolesti.

U djelatnosti hitne medicinske pomoći radilo je ukupno 40 timova za ukupno 317.606 stanovnika na području Zagrebačke Ţupanije. Obavljeno je 53.467 intervencija na javnim mjestima, stanu bolesnika, te-renu te prostoru za reanimaciju. Najčešći zabiljeŢeni pobol su ozljede, otrovanja i vanjski uzroci, bolesti diš-nog sustava te bolesti cirkulacijskog sustava.

U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u 137 ordinacija zdravstvenu zaštitu koristilo je 144.855 osi-guranika te je zabiljeŢeno 353.937 posjeta. Najčešći morbiditeti zabiljeŢeni kod korisnika usluga su zubni karijes, bolesti pulpe i periapikalnih tkiva te poremećaji zuba i potpornih struktura.

U školskoj godini 2014./2015. u Zagrebačkoj Ţu-paniji, u djelatnosti zdravstvene zaštite školske djece i mladeŢi, obuhvaćeno je 25.755 učenika osnovne škole i 33.026 učenika srednje škole. Obavljeno je ukupno 11.607 sistematskih pregleda (upisi u prvi ra-zred OŠ, peti razred, sedmi razred, prvi razred srednje škole i fakultet) te 361 kontrolni pregled. Obavljeno je ukupno 26.957 cijepljenja u školama te 263 namjen-skih pregleda učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju po prilagođenom programu u osnovnoj školi. Zdravstvenim odgojem u osnovnoj i srednjoj školi bilo je ukupno obuhvaćeno 16.989 učenika. Komisije za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2014./2015. ukupno su pregledale 3.657 djece od ko-jih je upisanih u prvi razred 3 352, odgođenih upisa u prvi razred bilo je za 303 djece (69,6% dječaka). U radu komisija za primjereni oblik školovanja (stručno povjerenstvo Ureda drŢavne uprave u Zagrebačkoj Ţu-paniji za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta ili učenika) pregledalo je 439 učenika te je na temelju mišljenja i prijedloga navedenog stručnog povjerenstva, rješenjem Ureda drŢavne uprave u Zagrebačkoj Ţupa-niji za 242 učenika određeno školovanje po redovitom programu uz individualizirane postupke, a za 197 učenika određeno je školovanje po redovitom pro-gramu uz prilagodbu sadrŢaja i individualizirane po-stupke.

U djelatnosti zdravstvene njege u kući ukupno je obavljeno 142.874 posjeta za 5.742 korisnika: kronični bolesnici, babinjače, novorođenčad te dojenčad.

U specijalističko-konzilijarnoj i drugim djelatno-stima u 2015. u Zagrebačkoj Ţupaniji obavljeno je 92.986 pregleda u ordinacijama s ugovorom s HZZO-om i 12.593 pregleda u ordinacijama bez ugovora s HZZO-om. Najčešći uzroci posjeta bili su bolesti oka i adneksa, bolesti dišnog sustava i bolesti mišićno-košta-nog sustava.

Od ukupnog broja hospitalizacija u RH (bez po-roda, bolničke rehabilitacije i prekida trudnoće) prema mjestu prebivališta bolesnika udio gravitacija Zagre-bačke Ţupanije u pet najfrekventnijih bolnica u 2015. bio je 40.123 (KBC Zagreb 25%, KBC “Sestre milosrd-nice” 18,8%, KB “Dubrava” 13,5%, KB “Sveti Duh” 10,7%, KB “Merkur” 5,2%).37

2.6. Vodeći uzroci umiranja

Prema brojnim međunarodnim organizacijama značajan pokazatelj zdravstvene skrbi, socijalno-gospo-darskog i kulturnog okruŢenja, upravo su dojenačke smrti. Prema trenutnim dostupnim podacima u Hrvat-skoj je u 2014. umrlo 199 dojenčadi ili 5,0/1000 Ţivo-rođenih. Stopa mortaliteta dojenčadi u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. iznosila je 5,8/1000 Ţivorođenih, što je znatno više, nego u 2013. (3,9/1000) i više od hrvat-skog prosjeka. Najčešći uzroci ukupnih dojenačkih smrti su zbog određenih patoloških stanja vezanih uz trudnoću ili porod.38

godinaumrla dojenčad na 1000 Ţivorođenih

RH Zagrebačka Ţupanija

2005. 5,7 3,52006. 5,2 4,12007. 5,6 4,92008. 4,5 3,22009. 5,3 52010. 4,4 2,72011. 4,7 42012. 3,6 2,42013. 4,1 3,92014. 5,0 5,8

Tablica 13. Stopa mortaliteta dojenčadi u Zagrebačkoj Ţupaniji i Republici Hrvatskoj

u razdoblju od 2005. do 2014.39

U Republici Hrvatskoj je 2014. umrlo 50.839 osoba. Posljednji sluŢbeni podaci DrŢavnog zavoda za statitstiku o mortalitetu u Zagrebačkoj Ţupaniji40 odnose se na 2014. kada je u Ýupaniji umrlo 3.412 osoba (6,7% u odnosu na RH), što je za 93 osobe manje, nego

37 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, (izdanje svibanj 2016.), HZJZ.

38 Izvor: Dojenačke smrti u Hrvatskoj – Izvješće za 2014. godinu, HZJZ.

39 Izvor: Dojenačke smrti u Hrvatskoj – Izvješće za 2014. godinu, HZJZ.

40 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u 2014. godini, DZS; Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2014. godini, HZJZ.


u 2013. godini. Prema detaljnijim podacima o mortali-tetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2014., na području Ýupanije od ukupnog broja umrlih osoba muškaraca je bilo 1.672, a Ţena 1.740.

Prema dostupnim podacima, pet vodećih uzroka smrti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. bili su: bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti probavnog sustava i bolesti dišnog sustava (Ta-blica 14). Ovih pet vodećih uzroka čini 90% proporcio-nalnog mortaliteta Ţupanije. Mortalitetni podaci su očekivani te su u skladu s podacima na razini drŢave i odraŢavaju mortalitetnu sliku razvijenih zemalja.

uzrok smrti

2013. 2014.

broj umrlih

% od ukupno umrlih osoba

broj umrlih

% od ukupno umrlih osoba

Bolesti cirkulacijskog sustava 1.629 46,5 1.574 46,1Novotvorine 1.015 29,0 1.005 29,4Ozljede, otrovanja i druge posljedice vanjskih uzroka 213 6,1 195 5,7Bolesti probavnog sustava 181 5,2 156 4,5Bolesti dišnog sustava 152 4,3 140 4,1

Tablica 14. Broj umrlih od pet vodećih skupina bolesti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2013. i 2014.41

Na području Ýupanije u 2014. obavljena su uku-pno 1.972 mrtvozorenja osoba umrlih izvan zdravstve-nih ustanova. Od toga, njih 149 prevezeno je na ob-dukciju u Zavod za sudsku medicinu Sveučilišta u Za-grebu s obzirom da se radilo o sumnjivim smrtima kod kojih je uzrok bio nepoznat, odnosno nejasan. U 2015. broj mrtvozorenja je nešto veći (2.159), a 161 osoba je prevezena na obdukciju. Od ukupno 71 imenovanih mrtvozornika, njih 57 je bilo aktivno u 2015.

2.7. Okoliš i zdravlje

2.7.1. Prirodni resursi i baština42

Osim samog smještaja na prometno i geografski povoljnom poloŢaju najvaŢniji prirodni resursi Ýupanije uključuju: vode, obradiva tla, šume, relativno veliku biološku i krajobraznu raznolikost te mineralne siro-vine.

Prostor Zagrebačke Ţupanije u cijelosti pripada vodnom slivu rijeke Save (Slika 8)43, koja je na području Ýupanije nizinska rijeka izrazito varijabilnog vodostaja (nizak vodostaj ljeti, visok vodostaj i sezonske bujice u proljeće i jesen), odnosno slivovima brojnih pritoka. Prostor juŢno od Save odvodnjava se u Kupu, manjim dijelom izravno a većim preko Kupčine (vode sa Ýum-berka) i Odre (središnji dio Ýupanije). Uz mnoge povr-šinske tokove, Ýupanija ima i velike zalihe podzemnih

41 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ.

42 Izvor: Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije od 2007. do 2013.

43 Izvor: Program zaštite okoliša Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 20/03, 05/05, 14/07)

voda. Četvrtina stanovništva Hrvatske koja uključuje Grad Zagreb, Zagrebačku Ţupaniju i dio Krapinsko-za-gorske Ţupanije opskrbljuje se vodom iz tih podzemnih zaliha pa je njihova zaštita od strateške vaŢnosti. Naj-značajnije zalihe podzemnih voda nalaze se u području aluvijalne nizine rijeke Save. Na području Ýupanije koriste se i izvori mineralne vode (Jamnica), a značajne su i geotermalne vode. Također, postoji i više površinom manjih prirodnih (kao npr. Crna Mlaka) i umjetnih sta-jačica (kao npr. Čiće nastalo eksploatacijom šljunka).

Velika raznolikost tla na području Zagrebačke Ţu-panije uvjetovana je raznolikim reljefom, matičnim supstratom, te klimatskim i vegetacijskim odnosom. Prema načinu korištenja zemljišta (Slika 9)44 dominiraju poljoprivredne površine (56,3%) i šume (34,5%), a ostali dio se odnosi na vode (2,8%), izgrađena područja (2,4%) i infrastrukturu – ceste, Ţeljeznice (3,2%). Za ratarsku proizvodnju najpogodnija su aluvijalna tla ri-jeke Save i njenih pritoka, pod uvjetom da nije posrijedi poplavno područje, a tla breŢuljkastih i gorskih predjela manje u niŢim se predjelima uglavnom koriste za vino-gradarstvo, a u višim predjelima uglavnom su šume i pašnjaci. Obzirom da osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala nema puno, svega 18%, zaštita tih tala

44 Izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Za-grebačkoj Ţupaniji, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004.

26



Osim samog smještaja na prometno i geografski povoljnom položaju najvažniji prirodni resursi Županije uključuju: vode, obradiva tla, šume, relativno veliku biološku i krajobraznu raznolikost te mineralne sirovine.

Prostor Zagrebačke županije u cijelosti pripada vodnom slivu rijeke Save (Slika 8)43, koja je na području županije nizinska rijeka izrazito varijabilnog vodostaja (nizak vodostaj ljeti, visok vodostaj i sezonske bujice u proljeće i jesen), odnosno slivovima brojnih pritoka. Prostor južno od Save odvodnjava se u Kupu, manjim dijelom izravno a većim preko Kupčine (vode sa Žumberka) i Odre (središnji dio Županije). Uz mnoge površinske tokove, Županija ima i velike zalihe podzemnih voda. Četvrtina stanovništva Hrvatske koja uključuje Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i dio Krapinsko-zagorske županije opskrbljuje se vodom iz tih podzemnih zaliha pa je njihova zaštita od strateške važnosti. Najznačajnije zalihe podzemnih voda nalaze se u području aluvijalne nizine rijeke Save. Na području Županije koriste se i izvori mineralne vode (Jamnica), a značajne su i geotermalne vode. Također, postoji i više površinom manjih prirodnih (kao npr. Crna Mlaka) i umjetnih stajačica (kao npr. Čiće nastalo eksploatacijom šljunka).

Velika raznolikost tla na području Zagrebačke županije uvjetovana je raznolikim reljefom, matičnim supstratom, te klimatskim i vegetacijskim odnosom. Prema načinu korištenja zemljišta (Slika 9)44 dominiraju

poljoprivredne površine (56,3%) i šume (34,5%), a ostali dio se odnosi na vode (2,8%), izgrađena područja (2,4%) i infrastrukturu - ceste, željeznice (3,2%). Za ratarsku proizvodnju najpogodnija su aluvijalna tla rijeke Save i njenih pritoka, pod uvjetom da nije posrijedi poplavno područje, a tla brežuljkastih i gorskih predjela manje u nižim se predjelima uglavnom koriste za vinogradarstvo, a u višim predjelima uglavnom su šume i pašnjaci. Obzirom da osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala nema puno, svega 18%, zaštita tih tala jedan je od prioriteta racionalnog gospodarenja i zaštite prirodnih resursa.

42 izvor: Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013. 43 izvor: Program zaštite okoliša Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 20/03, 05/05, 14/07) 44 izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Slika 8. Površinske vode Zagrebačke županije

Slika 9. Način korištenja zemljišta na području Zagrebačke županije

26



Osim samog smještaja na prometno i geografski povoljnom položaju najvažniji prirodni resursi Županije uključuju: vode, obradiva tla, šume, relativno veliku biološku i krajobraznu raznolikost te mineralne sirovine.

Prostor Zagrebačke županije u cijelosti pripada vodnom slivu rijeke Save (Slika 8)43, koja je na području županije nizinska rijeka izrazito varijabilnog vodostaja (nizak vodostaj ljeti, visok vodostaj i sezonske bujice u proljeće i jesen), odnosno slivovima brojnih pritoka. Prostor južno od Save odvodnjava se u Kupu, manjim dijelom izravno a većim preko Kupčine (vode sa Žumberka) i Odre (središnji dio Županije). Uz mnoge površinske tokove, Županija ima i velike zalihe podzemnih voda. Četvrtina stanovništva Hrvatske koja uključuje Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i dio Krapinsko-zagorske županije opskrbljuje se vodom iz tih podzemnih zaliha pa je njihova zaštita od strateške važnosti. Najznačajnije zalihe podzemnih voda nalaze se u području aluvijalne nizine rijeke Save. Na području Županije koriste se i izvori mineralne vode (Jamnica), a značajne su i geotermalne vode. Također, postoji i više površinom manjih prirodnih (kao npr. Crna Mlaka) i umjetnih stajačica (kao npr. Čiće nastalo eksploatacijom šljunka).

Velika raznolikost tla na području Zagrebačke županije uvjetovana je raznolikim reljefom, matičnim supstratom, te klimatskim i vegetacijskim odnosom. Prema načinu korištenja zemljišta (Slika 9)44 dominiraju

poljoprivredne površine (56,3%) i šume (34,5%), a ostali dio se odnosi na vode (2,8%), izgrađena područja (2,4%) i infrastrukturu - ceste, željeznice (3,2%). Za ratarsku proizvodnju najpogodnija su aluvijalna tla rijeke Save i njenih pritoka, pod uvjetom da nije posrijedi poplavno područje, a tla brežuljkastih i gorskih predjela manje u nižim se predjelima uglavnom koriste za vinogradarstvo, a u višim predjelima uglavnom su šume i pašnjaci. Obzirom da osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala nema puno, svega 18%, zaštita tih tala jedan je od prioriteta racionalnog gospodarenja i zaštite prirodnih resursa.

42 izvor: Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013. 43 izvor: Program zaštite okoliša Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 20/03, 05/05, 14/07) 44 izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Slika 8. Površinske vode Zagrebačke županije

Slika 9. Način korištenja zemljišta na području Zagrebačke županije

Slika 8. Površinske vode Zagrebačke Ţupanije

Slika 9. Način korištenja zemljišta na području Zagrebačke Ţupanije


jedan je od prioriteta racionalnog gospodarenja i zaštite prirodnih resursa.

Šumom je prostorno najbogatiji reljefno razvede-niji zapadni dio Ýupanije, dok se manje ali iznimno gospodarski i ekološki vrijednih šuma nalazi u istočnom dijelu. Jugoistočni dio Ýupanije, posebno uz Savu, siro-mašan je šumom. Prema namjeni, 95% šuma na po-dručju Ýupanije pripada u gospodarske šume, a ostalo čine zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja) i šume s posebnom namje-nom (sjemenske šume, nacionalni parkovi, rezervati, šume za odmor i rekreaciju, znanstvena istraŢivanja, obranu i sl.). Prema strukturi vlasništva 51,44% površine u vlasništvu je drŢave i stanje tih šuma je znatno bolje nego stanje šuma koje su u privatnom vlasništvu (48,56%).

Na području Ýupanije nalazimo gospodarske isko-ristive mineralne sirovine kao što su znatne zalihe siro-vina za proizvodnju građevinskog materijala (građevin-skog šljunka i pijeska, građevinsko tehničkog kamena, opekarskih i keramičkih glina), gotovo potpuno iscr-pljene zalihe ugljikovodika kao i geotermalne vode. termalni izvori na području Ýupanije vaŢan su, iako nedovoljno iskorišten resurs (npr. Svetojanske toplice kod Jastrebarskog, Šmidhen kod Samobora, Jamnička Kiselica na području Pisarovine, Topličica i Krečavesi kod Svetog Ivana Zeline). Isto se odnosi na izvor ljeko-vite nafte naftalana na području Ivanić-Grada (jedina lokacija u Europi).

Odlukom Ýupanijske skupštine (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 14/07, 30/07) 2008. godine osnovana je Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke Ţupanije za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke Ţupanije koja obavlja djelatnost zaštite, odrŢavanja i promicanja zaštićenih područja u cilju zaštite i očuva-nja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvi-janja prirodnih procesa i odrŢivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite pri-

rode na područjima kojim upravlja te sudjeluje u priku-pljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Pod njezinim upravljanjem je 31 područje/lokalitet/objekt (Slika 10) 45 koji su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode.46

2.7.2. Zaštita okoliša

Okoliš je, uz nasljedne faktore, glavna determi-nanta ljudskog zdravlja i bolesti. U moderno doba sve su veći izazovi u praćenju kvalitete okoliša. Prema tre-nutno dostupnim podacima DrŢavnog zavoda za stati-stiku na području Zagrebačke Ţupanije u 2013. bilo je 12.949.000,00 kuna investicija u zaštitu okoliša od čega najviše za gospodarenje otpadom (9.841.000,00 kuna). Ostale investicije odnose se na zaštitu zraka i klime (411.000,00 kuna), gospodarenje otpadnim vo-dama (2.663.000,00 kuna) te sanaciju tla, podzemnih i površinskih voda (34.000,00 kuna).47

Zagrebačka Ţupanija prepoznala je vaŢnost očuva-nja i unapređivanja kvalitete okoliša te je s ciljem dava-nja što kvalitetnijih preporuka vezanih uz prioritete za-štite okoliša u Ţupaniji, kao i identificiranja nedostataka trenutnog sustava, 2003. donijela svoj Program zaštite okoliša kojim su utvrđene mjere zaštite okoliša u skladu s obiljeŢjima i posebnostima Ýupanije. Također, Ýupa-nija je osigurala redovito praćenje kvalitete sustava proizvodnje hrane (nadstandard na obvezni sanitarni nadzor) kroz HACCP sustav, redovito praćenje kvalitete vode za piće i koncentracije peludi ambrozije u zraku. Zahvaljujući financijskoj podršci Zagrebačke Ţupanije koja je prepoznala značaj ovih programa, realizaciju planiranoga, gotovo u punom opsegu, uspješno pro-vodi Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije.

45 http://priroda-zagrebacka.hr/web/mapa-podrucja/46 Izvor: http://priroda-zagrebacka.hr/web/o-nama/47 Izvor: Statistički ljetopis 2015., DZS.

Slika 10. Karta zaštićenih lokaliteta/područja/objekta Zagrebačke Ţupanije

27

Šumom je prostorno najbogatiji reljefno razvedeniji zapadni dio Županije, dok se manje ali iznimno gospodarski i ekološki vrijednih šuma nalazi u istočnom dijelu. Jugoistočni dio Županije, posebno uz Savu, siromašan je šumom. Prema namjeni, 95% šuma na području županije pripada u gospodarske šume, a ostalo čine zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja) i šume s posebnom namjenom (sjemenske šume, nacionalni parkovi, rezervati, šume za odmor i rekreaciju, znanstvena istraživanja, obranu i sl.). Prema strukturi vlasništva 51,44% površine u vlasništvu je države i stanje tih šuma je znatno bolje nego stanje šuma koje su u privatnom vlasništvu (48,56%).

Na području županije nalazimo gospodarske iskoristive mineralne sirovine kao što su znatne zalihe sirovina za proizvodnju građevinskog materijala (građevinskog šljunka i pijeska, građevinsko tehničkog kamena, opekarskih i keramičkih glina), gotovo potpuno iscrpljene zalihe ugljikovodika kao i geotermalne vode. Termalni izvori na području Županije važan su, iako nedovoljno iskorišten resurs (npr. Svetojanske toplice kod Jastrebarskog, Šmidhen kod Samobora, Jamnička Kiselica na području Pisarovine, Topličica i Krečavesi kod Svetog Ivana Zeline). Isto se odnosi na izvor ljekovite nafte naftalana na području Ivanić-Grada (jedina lokacija u Europi).

Odlukom Županijske skupštine („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 14/07, 30/07) 2008. godine osnovana je Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Pod njezinim upravljanjem je 31 područje/lokalitet/objekt (Slika 10) 45 koji su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode.46

45 http://priroda-zagrebacka.hr/web/mapa-podrucja/ 46 izvor: http://priroda-zagrebacka.hr/web/o-nama/

1. Zapadni dio Medvednice 2. Žumberak-Samoborsko gorje 3. Smerovišće 4. Dubravica 5. Jastrebarski lugovi 6,7. Zaprešić-Sava - Strmec-Sava 8. Crna Mlaka 9. Varoški lug 10. Markovčak-Bistra 11. Stupnički lug 12. Japetić 13. Varoški lug 14. Česma 15. Novakuša 16. Tepec-Palačnik-Stražnik 17. Slapnica 18. Zelinska glava 19. Okić grad-okolica 20. Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru 21. Otruševečka špilja 22. Tisa u Šupljaku 23. Hrast lužnjak u dvorištu škole Rakitovec 24. Samobor - park u Langovoj 25. Lug - park oko dvorca 26. Samobor - park u Bistracu 27. Jastrebarsko - park oko dvorca 28. Božjakovina - park oko dvorca 29. Gornja Bistra - lječilišni park 30. Samobor - park Mojmir 31. Samobor – tisa

Slika 10. Karta zaštićenih lokaliteta/područja/objekta Zagrebačke županije


2.7.2.1. HACCP sustavPrimjena HACCP sustava ogleda se u obvezi su-

bjekata u poslovanju s hranom da uspostave i provode redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti pro-vedbom preventivnog postupka samokontrole. U skladu sa zakonskim odredbama, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije obavlja zdravstveni nadzor u objektima i edukaciju osoba koje se bave proizvodnjom i prometom hrane, epidemiološki prati i analizira bolesti uzrokovane zdravstveno neispravnom hranom te pomaŢe subjektima koji su uključeni u proi-zvodnju, preradu i distribuciju hrane da utvrde rizike u proizvodnji i prometu hrane i uspostave kontrolu nad njima. Svoja izvješća o broju i tipu pregledanih uzoraka i ishodu analiza tromjesečno dostavlja Hrvatskom za-vodu za javno zdravstvo koji objedinjuje podatke o su-stavu.

Prema podacima HZJZ, u 2015. Zagrebačka Ţupa-nija se ne nalazi među Ţupanijama s najvećim postot-kom ukupnih mikrobioloških neispravnih uzoraka namirnica (ukupni udio mikrobiološki neispravnih uzoraka namirnica zajedno s ostalim zavodima iznosi 3,77%). Najčešći razlozi mikrobiološke neispravnosti uzoraka namirnica u Republici Hrvatskoj u smislu higi-jenske neispravnosti hrane bio je nalaz aerobnih mezo-filnih bakterija, enterobakterija, Escherichia coli, kva-saca i pljesni te nalaz bakterije Salmonella spp. i bakte-rije Listeria monocytogenes. U smislu nezadovoljenja kemijskih parametara, najčešći uzroci zdravstvene nei-spravnosti namirnica bili su neispravno deklariranje sa-stava, neodgovarajuća senzorska svojstva zbog kemij-skih promjena, sadrŢaj umjetnih sladila i ostalih aditiva (konzervansi, organska bojila i dr.), pesticida, teških metala i mikrotoksina iznad te joda u soli ispod propi-

sima dopuštenih količina. Također, dio uzoraka nije bio u skladu s odredbama zakonskih propisa koji se odnose na genetski modificirane organizme i proizvode.48

2.7.2.2. Stanje okoliša (voda, tlo, zrak)Opskrba vodom za piće većeg dijela stanovnika

Zagrebačke Ţupanije osigurava se kroz sustav javne vodoopskrbe. Drugi dio stanovnika koristi vodu za piće iz individualnih zahvata (zdenci, zabijene cijevi) ili lo-kalnih vodovoda koje su izgradile i njima upravljaju ili najčešće ne upravljaju, grupe stanovnika. Stupanj pri-ključenosti na sustave javne vodoopskrbe niŢi je od stupnja pokrivenosti mreŢe, odnosno mogućnosti pri-ključka na sustav javne vodoopskrbe. Postoje razlike u pokrivenosti među gradovima i općinama. Npr. u istočnom dijelu Ţupanije, u gradovima Dugo Selo, Iva-nić-Grad, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i pripadajućim općinama, opskrbljenost stanovništva vodom iz sustava javne vodoopskrbe varira. Urbanizirana područja i po-dručja bliŢe Zagrebu imaju opskrbljenost 90%, a po-stoje općine (npr. Farkaševac) koji imaju opskrbljenost 0%. U prosjeku, u istočnom dijelu Ţupanije opskrblje-nost javnom mreŢom je 56%. Inače, gradovi stanovni-cima koji nemaju mogućnost priključka na javnu vodo-opskrbnu mreŢu pomaŢu sufinancirajući dostavu vode cisternama. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Zagrebačke Ţupanije prikazane su na Slici 11. 49

Prema općim podacima o vodoopskrbi u 2014. na području Zagrebačke Ţupanije ukupno je 67 vodovoda


49 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke Ţupanije 2008-2012., Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke Ţupa-nije, 2013.

29

područja bliže Zagrebu imaju opskrbljenost 90%, a postoje općine (npr. Farkaševac) koji imaju opskrbljenost 0%. U prosjeku, u istočnom dijelu županije opskrbljenost javnom mrežom je 56%. Inače, gradovi stanovnicima koji nemaju mogućnost priključka na javnu vodoopskrbnu mrežu pomažu sufinancirajući dostavu vode cisternama. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Zagrebačke županije prikazane su na Slici 11. 49

Prema općim podacima o vodoopskrbi u 2014. na području Zagrebačke županije ukupno je 67 vodovoda od čega je 15 javnih vodovoda za 248.000 potrošača (78%) te 52 lokalnih vodovoda za 19.560 potrošača (6,1%). Od ukupnog broja pregledanih uzoraka izvorišta vode za piće u 2014. (osam uzoraka), svih osam je bilo mikrobiološki neispravno. Pregledom uzoraka javne vodoopskrbe i lokalne vodoopskrbe iznad 50 potrošača u 2014. na području Zagrebačke županije bilo je 7,9% neispravnih uzoraka.50 Ukupno gledajući, ispravnost vode za piće u Zagrebačkoj županiji iz javnih vodovodnih sustava je zadovoljavajuća. Vode u pogledu mikrobioloških pokazatelja ne odgovaraju samo zbog povećanog broja aerobnih bakterija. Najčešći uzrok kemijske neispravnosti vezan je uz prisutnost dušikovih soli ili mangana te povećane količine organske tvari izražene kao utrošak kalijevog permanganata (npr. vodoopskrba Ivanić-Grada s okolnim općinama). Što se tiče kvalitete vode iz lokalnih vodovoda odstupanja su najčešće kod mikrobioloških pokazatelja, gdje osim povećanog broja aerobnih bakterija nerijetko nalazimo i indikatore fekalnog onečišćenja ili patogenih bakterija.

Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji 2009.-2012. u Registru onečišćavanja okoliša nema podataka o ispuštanju onečišćujućih tvari u tlo obzirom da obveza prijave u navedeni Registar obuhvaća isključivo ispuštanja u tlo onečišćujućih tvari nastalih tijekom određenih postupaka zbrinjavanja otpada koju prijavljuje samo proizvođač otpada koji upućuje otpad na postupke zbrinjavanja obradom na ili u tlu te na postupke dubokog utiskivanja.51

Onečišćenje zraka uzrokovano je izravnim i neizravnim ljudskim djelovanjem, koje nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i/ili kakvoću okoliša u cjelini. Temeljni propis za zaštitu zraka je Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14). Veliki dio onečišćenja u Zagrebačkoj županiji dolazi iz mobilnih i difuznih izvora (poljoprivreda – nanošenje pesticida, eksploatacija mineralnih sirovina, odlagališta otpada). Manji onečišćivači mogu lokalno značajno umanjiti kakvoću zraka (prašina od separacije, dim od asfaltne baze, neugodni mirisi od manjih divljih odlagališta). Područje Zagrebačke županije relativno je slabo naseljeni prostor s velikim udjelom površine pokrivene šumom. S obzirom na nepostojanje značajnijih stacionarnih onečišćivača, stanje kakvoće zraka je relativno dobro. Sukladno Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije (od 2003. godine) donesen je i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji (u rujnu 2007.) kojim je zaključeno da u

49 izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008-2012., Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, 2013. 50 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ. 51 izvor: Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji 2009.-2012., lipanj 2015.

Slika 11. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Zagrebačke županije

Slika 11. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Zagrebačke Ţupanije


od čega je 15 javnih vodovoda za 248.000 potrošača (78%) te 52 lokalnih vodovoda za 19.560 potrošača (6,1%). Od ukupnog broja pregledanih uzoraka izvori-šta vode za piće u 2014. (osam uzoraka), svih osam je bilo mikrobiološki neispravno. Pregledom uzoraka javne vodoopskrbe i lokalne vodoopskrbe iznad 50 potrošača u 2014. na području Zagrebačke Ţupanije bilo je 7,9% neispravnih uzoraka.50 Ukupno gledajući, ispravnost vode za piće u Zagrebačkoj Ţupaniji iz javnih vodovodnih sustava je zadovoljavajuća. Vode u po-gledu mikrobioloških pokazatelja ne odgovaraju samo zbog povećanog broja aerobnih bakterija. Najčešći uzrok kemijske neispravnosti vezan je uz prisutnost dušikovih soli ili mangana te povećane količine organ-ske tvari izraŢene kao utrošak kalijevog permanganata (npr. vodoopskrba Ivanić-Grada s okolnim općinama). Što se tiče kvalitete vode iz lokalnih vodovoda odstupa-nja su najčešće kod mikrobioloških pokazatelja, gdje osim povećanog broja aerobnih bakterija nerijetko na-lazimo i indikatore fekalnog onečišćenja ili patogenih bakterija.

Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša u Za-grebačkoj Ţupaniji 2009.–2012. u Registru onečišćava-nja okoliša nema podataka o ispuštanju onečišćujućih tvari u tlo obzirom da obveza prijave u navedeni Regi-star obuhvaća isključivo ispuštanja u tlo onečišćujućih tvari nastalih tijekom određenih postupaka zbrinjavanja otpada koju prijavljuje samo proizvođač otpada koji upućuje otpad na postupke zbrinjavanja obradom na ili u tlu te na postupke dubokog utiskivanja.51

Onečišćenje zraka uzrokovano je izravnim i ne-izravnim ljudskim djelovanjem, koje nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje, kakvoću Ţivljenja i/ili kakvoću okoliša u cjelini. Temeljni propis za zaštitu zraka je Za-kon o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 130/11, 47/14). Veliki dio onečišćenja u Zagrebačkoj Ţupaniji dolazi iz mobilnih i difuznih izvora (poljoprivreda – na-nošenje pesticida, eksploatacija mineralnih sirovina, odlagališta otpada). Manji onečišćivači mogu lokalno značajno umanjiti kakvoću zraka (prašina od separacije, dim od asfaltne baze, neugodni mirisi od manjih divljih odlagališta). Područje Zagrebačke Ţupanije relativno je slabo naseljeni prostor s velikim udjelom površine po-krivene šumom. S obzirom na nepostojanje značajnijih stacionarnih onečišćivača, stanje kakvoće zraka je rela-tivno dobro. Sukladno Programu zaštite okoliša Zagre-bačke Ţupanije (od 2003. godine) donesen je i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj Ţupa-niji (u rujnu 2007.) kojim je zaključeno da u Zagrebač-koj Ţupaniji, kao preteŢito ruralnoj Ţupaniji u kojoj ne postoje značajni stacionarni onečišćivači, prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka (osim u Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu gdje je utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka). U Izvješću o provedbi pro-grama zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebač-koj Ţupaniji od prosinca 2010. godine navodi se kako je potrebno kontinuirano pratiti kakvoću s obzirom na stalno povećanje cestovnog prometa, emisiju onečišću-


51 Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj Ţupaniji 2009.–2012., lipanj 2015.

jućih tvari u zrak iz procesnih i industrijskih postrojenja te kotlovnica.52

VaŢan značaj u zaštiti okoliša na području Zagre-bačke Ţupanije svakako predstavlja i sve veći interes građana za biciklističkim prometom u posljednjih ne-koliko godina o čemu govori i činjenica da je Hrvatski ured Regionalnog centra zaštite okoliša Srednje i Istočne Europe (REC) proglasio grad Veliku Goricu dru-gim Naj-biciklističkim gradom u Hrvatskoj u 2014. go-dini.53 Biciklističke staze na području Zagrebačke Ţupa-nije su brojne i relativno dobro uređene. Turistička za-jednica Zagrebačke Ţupanije izdala je 14 izdanja karata biciklističkih staza u ukupnoj duŢini od oko 1.250 km, a najznačajnije su cikloturistička ruta Zagrebačke Ţupa-nije (Slika 12)54 u duŢini od 207 km, biciklistička ruta Parka prirode Ýumberak u duŢini od 311,5 km, ruta “Drvene crkve između Kupe i Save” u ukupnoj duŢini od 124,3 km i Savska cikloturistička ruta – kroz Zagre-bačku Ţupaniju u duŢini od 37,8 km. Staze odlikuju različitim sadrŢajima i prirodnim bogatstvima šuma, ri-jeka Save i Kupe, jezera te brojnih rječica i potoka.55

2.7.2.3. Gospodarenje otpadom56

Zakonom o otpadu utvrđeno je da su Ţupanije i Grad Zagreb odgovorni za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnim, a gradovi i općine za gospoda-renje komunalnim otpadom, iz čega proizlazi zajed-nička odgovornost i potreba za koordinacijom i surad-njom. Komunalni otpad je definiran kao otpad iz ku-ćanstava te otpad iz proizvodne i/ili usluŢne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućan-stava, a nastaje u kućanstvima, usluŢnim djelatnostima kao što su trgovine i ugostiteljstvo, institucijama kao što su škole, objekti koje koriste općinske i drŢavne sluŢbe te na javnim površinama kao posljedica uređivanja i odrŢavanja javnih površina.

Skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% kućanstava u Zagrebačkoj Ţupaniji. Prema ključ-nom broju otpada, najviše je skupljeno miješanog ko-munalnog otpada (ključni broj otpada 20 30 01) s 90,8% udjela, potom slijedi glomazni otpad (ključni broj otpada 20 03 07) s 5,8% udjela, te ostale kategorije komunalnog otpada. Količina komunalnog otpada u Zagrebačkoj Ţupaniji ima tendenciju porasta što je po-sljedica povećanja obuhvaćenosti broja stanovnika or-ganiziranim sakupljanjem, odvozom i odlaganjem ot-pada te povećanja specifične količine otpada koju proizvodi stanovništvo. Skupljanje komunalnog otpada u Zagrebačkoj Ţupaniji obavlja 10 registriranih i ovla-štenih skupljača otpada, postoji 9 odlagališta komunal-

52 Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj Ţupaniji 2009.–2012., lipanj 2015.

53 Izvor: http://croatia.rec.org/dodijeljene-nagrade-za-naj-biciklisticki-grad/

54 Izvor: http://www.tzzz.hr/biciklisticke-karte/cikloturi-sticka-karta-zagrebacke-zupanije/

55 Izvor: Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije od 2007. do 2013.; Turistička zajednica Zagrebačke Ţupa-nije – http://www.tzzz.hr/kroz-zupaniju/biciklisticke-karte/

56 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke Ţupani-je, 2011; Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj Ţupaniji 2009.–2012., lipanj 2015; izvor: Ýupanijska razvojna strategi-ja Zagrebačke Ţupanije od 2007. do 2013.


nog otpada, a aktivnih je 6 koji nemaju primarnu obradu otpada, već se sav otpad odlaŢe na pripremljene radne plohe (kazete) koje se nakon popunjavanja za-tvaraju stavljanjem završnog sloja zemlje. Podaci o div-ljim odlagalištima otpada (2009), pokazuju da je pro-blem nastajanja manjih ili većih divljih odlagališta ot-pada prisutan u većini općina i gradova Zagrebačke Ţupanije. Za većinu postojećih lokacija divljih odlagali-šta pokrenuta je ili se planira sanacija putem ovlaštenih komunalnih tvrtki. Dinamika izvođenja sanacija ovisi o financijskim mogućnostima jedinica lokalne samou-prave na čijem području postoji divlje odlagalište ot-pada.

Zagrebačka Ţupanija prihvatila je sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji podrazumijeva osnivanje Ýupanijskog centra za gospodarenje otpadom (ÝCGO) na lokaciji odlagališta Tarno blizu Ivanić-Grada, izgrad-nju 31 pretovarne stanice, reciklaŢnih dvorišta, zelenih otoka, odnosno sustav odvojenog prikupljanja komu-nalnog otpada. U ÝCGO otpad bi se obrađivao meha-ničko-biološkim postupkom (MBO). Također, Odukom Ýupanijske skupštine 2010. osnovano je trgovačko društvo Gospodarenje otpadom Zagrebačke Ţupanije d.o.o. koje u suradnji s jedinicama lokalne samouprave,

te drugim javnopravnim tijelima iz područja zaštite okoliša brine o realizaciji Ţupanijskog koncepta gospo-darenja otpadom.

Tijekom 2008., sukladno Pravilniku o Registru one-čišćavanja okoliša (“Narodne novine”, broj 35/08) uspo-stavljena je elektronska baza Registar onečišćavanja okoliša (ROO), kao dio informacijskog sustava zaštite okoliša RH. Podaci o otpadu (neopasni, opasni i komu-nalni) nalaze se u ROO za Zagrebačku Ţupaniju, koji se vodi u nadleŢnim Ţupanijskim upravnim odjelima i Agenciji za zaštitu okoliša.

3. PLANIRANjE I RAZVOj DjELAtNOstI ZDRAVstVA NA RAZINI ÝuPANIjE

3.1. upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije

Poslovi vezani uz planiranje i razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi u Zagrebačkoj Ţupaniji u nadleŢnosti su upravnog odjela za zdravstvo i soci-jalnu skrb Zagrebačke Ţupanije koji kao upravno tijelo analizira, prati, planira, organizira, izrađuje izvještaje, stručne podloge i nacrte akata te obavlja i druge po-slove vezane uz djelatnost zdravstva i socijalne skrbi iz nadleŢnosti Ýupanije.

Pri Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb djeluju radna tijela (savjeti, povjerenstva, odbori i ti-movi) koja sudjeluju u oblikovanju i praćenju provedbe mjera usmjerenih na specifične zdravstvene i socijalne probleme na razini Ţupanije, s očekivanim pozitivnim utjecajem na koordinaciju različitih institucija, organi-zacija civilnog društva i stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Sastav svakog od savjeta kao i drugih povjerenstava osigurava sudjelovanje predstavnika iz svih sfera zdravstva i socijalne skrbi, a naročito pred-stavnika lokalne samouprave, komora, strukovnih udruŢenja, udruga, sindikata i poslodavaca, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova socijalne skrbi, usta-

30

Zagrebačkoj županiji, kao pretežito ruralnoj županiji u kojoj ne postoje značajni stacionarni onečišćivači, prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka (osim u Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu gdje je utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka). U Izvješću o provedbi programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji od prosinca 2010. godine navodi se kako je potrebno kontinuirano pratiti kakvoću s obzirom na stalno povećanje cestovnog prometa, emisiju onečišćujućih tvari u zrak iz procesnih i industrijskih postrojenja te

kotlovnica.52

Važan značaj u zaštiti okoliša na području Zagrebačke županije svakako predstavlja i sve veći interes građana za biciklističkim prometom u posljednjih nekoliko godina o čemu govori i činjenica da je Hrvatski ured Regionalnog centra zaštite okoliša Srednje i Istočne Europe (REC) proglasio grad Veliku Goricu drugim Naj-biciklističkim gradom u Hrvatskoj u 2014. godini.53 Biciklističke staze na području Zagrebačke županije su brojne i relativno dobro uređene. Turistička zajednica Zagrebačke županije izdala je 14 izdanja karata biciklističkih staza u

ukupnoj dužini od oko 1.250 km, a najznačajnije su cikloturistička ruta Zagrebačke županije (Slika 12)54 u dužini od 207 km, biciklistička ruta Parka prirode Žumberak u dužini od 311,5 km, ruta „Drvene crkve između Kupe i Save“ u ukupnoj dužini od 124,3 km i Savska cikloturistička ruta – kroz Zagrebačku županiju u dužini od 37,8 km. Staze odlikuju različitim sadržajima i prirodnim bogatstvima šuma, rijeka Save i Kupe, jezera te brojnih rječica i potoka.55

2.7.2.3. Gospodarenje otpadom56

Zakonom o otpadu utvrđeno je da su županije i Grad Zagreb odgovorni za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnim, a gradovi i općine za gospodarenje komunalnim otpadom, iz čega proizlazi zajednička odgovornost i potreba za koordinacijom i suradnjom. Komunalni otpad je definiran kao otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima kao što su trgovine i ugostiteljstvo, institucijama kao što su škole, objekti koje koriste općinske i državne službe te na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina.

Skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% kućanstava u Zagrebačkoj županiji. Prema ključnom broju otpada, najviše je skupljeno miješanog komunalnog otpada (ključni broj otpada 20 30 01) s 90,8% udjela, potom slijedi glomazni otpad (ključni broj otpada 20 03 07) s 5,8% udjela, te ostale kategorije komunalnog otpada. Količina komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji ima tendenciju porasta što je posljedica povećanja obuhvaćenosti broja stanovnika organiziranim sakupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada te povećanja specifične količine otpada koju proizvodi stanovništvo. Skupljanje komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji obavlja 10 registriranih i ovlaštenih skupljača otpada, postoji 9 odlagališta komunalnog 52 izvor: Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji 2009.-2012., lipanj 2015. 53 izvor: http://croatia.rec.org/dodijeljene-nagrade-za-naj-biciklisticki-grad/ 54 izvor: http://www.tzzz.hr/biciklisticke-karte/cikloturisticka-karta-zagrebacke-zupanije/ 55 izvor: Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013.; Turistička zajednica Zagrebačke županije - http://www.tzzz.hr/kroz-zupaniju/biciklisticke-karte/ 56 izvor: Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2011; Izvješće o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji 2009.-2012., lipanj 2015; izvor: Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013.

Slika 12. Cikloturistička karta Zagrebačke županije Slika 12. Cikloturistička karta Zagrebačke Ţupanije

32

3. PLANIRANJE I RAZVOJ DJELATNOSTI ZDRAVSTVA NA RAZINI

ŽUPANIJE

3.1. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije

Poslovi vezani uz planiranje i razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi u Zagrebačkoj županiji u nadležnosti su Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije koji kao upravno tijelo analizira, prati, planira, organizira, izrađuje izvještaje, stručne podloge i nacrte akata te obavlja i druge poslove vezane uz djelatnost zdravstva i socijalne skrbi iz nadležnosti Županije.

Pri Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb djeluju radna tijela (savjeti, povjerenstva, odbori i timovi) koja sudjeluju u oblikovanju i praćenju provedbe mjera usmjerenih na specifične zdravstvene i socijalne probleme na razini županije, s očekivanim pozitivnim utjecajem na koordinaciju različitih institucija, organizacija civilnog društva i stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Sastav svakog od savjeta kao i drugih povjerenstava osigurava sudjelovanje predstavnika iz svih sfera zdravstva i socijalne skrbi, a naročito predstavnika lokalne samouprave, komora, strukovnih udruženja, udruga, sindikata i poslodavaca, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja i zdravstva, drugih stručnih djelatnika iz područja zdravstva i socijalne skrbi, kao i samih korisnika socijalnih usluga.

Organizacijska struktura Upravnog odjela, njegovih odsjeka te savjeta, povjerenstava, odbora i timova, kao i njihovih zadaća, prikazana je na slijedećim slikama.

Slika 13: Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

ODSJEK ZA ZDRAVSTVO ODSJEK ZA SOCIJALNU SKRB

Savjet za zdravlje Zagrebačke županije

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u Zagrebačkoj županiji

Povjerenstvo za nadzor nad radom mrtvozornika na području Zagrebačke

županije

Županijski stožer zdravstva za Zagrebačku županiju

Županijski tim „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje – II faza edukacije”

Stručno povjerenstvo za koncesiju za obavljanje javne zdravstvene službe

Savjet za socijalnu skrb Zagrebačke županije

Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Zagrebačke županije

Odbor za hrvatske branitelje Zagrebačke županije

Povjerenstvo za ispitivanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga na

području Zagrebačke županije

Slika 13: Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela


nova iz područja obrazovanja i zdravstva, drugih struč-nih djelatnika iz područja zdravstva i socijalne skrbi, kao i samih korisnika socijalnih usluga.

Organizacijska struktura Upravnog odjela, njegovih odsjeka te savjeta, povjerenstava, odbora i timova, kao i njihovih zadaća, prikazana je na sljedećim slikama.

3.2. Prava i obveze Zagrebačke Ţupanije u obavljanju djelatnosti zdravstvene zaštite

Kao jedinica područne (regionalne) samouprave Zagrebačka Ţupanija ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene i socijalne za-štite sukladno propisima iz područja zdravstva te propi-


daje mišljenje na prijedlog plana zdravstvene zaštite predlaže mjere za ostvarivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite daje inicijativu za popunjavanje ili izmjenu Mreže javne zdravstvene službe, predlaže mjere za poboljšanje i popunjavanje kadrovske strukture zdravstvenih radnika koji pružaju zdravstvenu

zaštitu stanovništvu, predlaže mjere za poboljšanje kvalitete prostora i opreme koje se koriste za pružanje zdravstvene zaštite, predlaže mjere u cilju promocije zdravlja i prevencije bolesti, zaštitu socijalno osjetljivih skupina stanovništva te

mjere u cilju osiguravanja zdravog okoliša


prati primjenu propisa koji se odnose na zaštitu prava pacijenata, prati povredu pojedinačnih prava pacijenata, predlaže poduzimanje mjera za zaštitu i promicanje prava pacijenata, obavještava o slučajevima težih povreda pacijenata, razmatra pritužbe na rad zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama

Povjerenstvo za nadzor nad radom mrtvozornika na području Zagrebačke županije

ovjerava evidenciju mrtvozornika, obavlja pregled i ovjerava očevidnike o obavljenim pregledima umrlih za svaku godinu, razmatra primjedbe mrtvozornika vezane uz obavljanje mrtvozorničke službe obavješćuje nadležno Ministarstvo o predloženim mjerama, nadzire provedbu propisa koji reguliraju način pregleda umrlih i utvrđivanja vremena i uzroka smrti, izrađuje godišnje izvješće o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe


osigurava provedbu aktivnosti Nacionalnog plana pripremljenosti za pandemiju gripe, obavlja poslove utvrđene Nacionalnim planom pripremljenosti za pandemiju gripe, provodi preporuke Kriznog stožera nadležnog ministarstva, procjenjuje rizike, opasnosti te štetu od nastalog izvanrednog događaja, izvješćuje javnost i poduzima druge mjere utvrđene Nacionalnim Planom pripremljenosti za pandemiju gripe, obaviještava javnost i daje preporuke u slučaju drugih izvanrednih okolnosti koje mogu dovesti u pitanje zdravlje

građana te pojave epidemija

Županijski tim „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje – II faza edukacije“ (Tim za zdravlje“)

razvija i primjenjuje znanja te unapređuje vještine društvenog poduzetništva, usmjerava aktivnosti praćenja provedbe planova u zdravstvu izrađuje Županijsku sliku zdravlja, sudjeluje u izradi operativnih planova, predlaže osiguranje financijskih sredstava u proračunu za ostvarivanje zdravstvene politike obavještava javnost o stanju zdravstvene zaštite


provodi postupak davanja koncesija u javnoj zdravstvenoj službi na području Županije


sima kojima se uređuje ustrojstvo i djelokrug jedinica područne (regionalne) samouprave. Sredstva za ostvari-vanje zdravstvene zaštite Ýupanija osigurava svojim stanovnicima iznad utvrđenih standarda.

Na području zdravstvene zaštite, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zagrebačka Ţupanija:

– osigurava popunjavanje javne zdravstvene mreŢe socijalnih usluga na području Zagrebačke Ţupa-nije

– organizira rad ustanova osnivač kojih je Zagre-bačka Ţupanija

– koordinira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području Zagrebačke Ţupanije obavljaju zdrav-stvenu djelatnost

– sukladno mreŢi javne zdravstvene sluŢbe daje koncesije za obavljanje javne zdravstvene sluŢbe na području Zagrebačke Ţupanije

– sukladno pozitivnim propisima donosi plan zdravstvene zaštite Zagrebačke Ţupanije

– donosi jednogodišnje i trogodišnje planove pro-micanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti

– organizira i provodi javnozdravstvene mjere su-kladno navedenim planovima

– organizira objedinjenu javnu nabavu za zdrav-stvene ustanove kojima je osnivač

– u suradnji s ministarstvom nadleŢnim za zdrav-stvo i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje osigurava provođenje specifičnih mjera te pruŢanje zdravstvene zaštite na rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima

U ostvarivanju navedenih prava, obveza, zadaća i ciljeva, Zagrebačka Ţupanija osigurava sredstva za:

– provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno-ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na području Zagrebačke Ţupanije

– provođenje mjera zdravstvene ekologije i to: is-pitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekrea-ciji, od interesa za Zagrebačku Ţupaniju

– hitnu medicinu na području Zagrebačke Ţupa-nije

– organizaciju rada mrtvozorničke sluŢbe na po-dručju Zagrebačke Ţupanije

Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata stan-darda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće odrŢavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti pravnih i fizičkih osoba koje na području Zagrebačke Ţupanije obavljaju zdravstvenu djelatnost, koja je te-melj za planiranje potpora iz drŢavnog proračuna, jed-nom godišnje donosi Vlada Republike Hrvatske.

4. ZDRAVstVENA ZAštItA NA PODRučju ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Zdravlje je, prema definiciji iz Ustava Svjetske zdravstvene organizacije iz 1946., stanje potpunog tje-lesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individu-alnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređe-

nje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilita-ciju. Svatko ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mo-gućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja i svaka je osoba obvezna brinuti se o svom zdravlju.

Zagrebačka Ţupanija u skladu s utvrđenim pravima i obvezama osigurava uvjete za zaštitu, očuvanje i po-boljšanje zdravlja stanovništva te u tom smislu organi-zira i osigurava ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području.

U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (prema NKD 2007), prema dostupnim podacima DrŢavnog zavoda za statistiku, u Zagrebačkoj Ţupaniji u 139 aktivnih pravnih osoba bilo je zaposleno 1 836 osoba, a u 2015. zaposleno je bilo 2.529 osoba.57 Broj doktora medicine utvrđen je za 2013. te iznosi 297. Jedinica privatne prakse najviše je u djelatnosti den-talne zdravstvene zaštite i opće medicine, dok je nedo-statak jedinica privatne prakse zabiljeŢen u djelatno-stima interne medicine, medicine rada, kirurgije, ORL, urologije, UZV, ortopedije i rendgenologije. U sluŢbama školske medicine u Zavodu za javno zdravstvo Zagre-bačke Ţupanije u 2015. ukupno je bilo zaposleno 11 liječnika (sedam specijalista školske medicine) koji su imali na skrbi 3.196 djece (učenika, studenata) po timu (ukupno 35.155 učenika i studenata). U patronaŢnoj zdravstvenoj djelatnosti u 2015. u Zagrebačkoj Ţupaniji radilo je 46 medicinskih sestara/tehničara koji su imali na skrbi 5.472 korisnika.

U dvjema specijalnim bolnicama kojima je Zagre-bačka Ţupanija osnivač (Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra i Naftalan – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Ivanić-Gradu) u 2015. zaposleno je bilo 16 doktora za ukupno 247 mogućih pacijenata (broj postelja) i to iz područja spe-cijalnosti kroničnih dječjih bolesti, fizikalne medicine i rehabilitacije te dermatologije i venerologije, što ne iznenađuje s obzirom na specijalnost samih bolnica. 58

4.1. Zdravstvene ustanove Zagrebačke Ţupanije

Zagrebačka Ţupanija osnivač je šest zdravstvenih ustanova koje stanovnicima Zagrebačke Ţupanije osi-guravaju provođenje zdravstvene zaštite i to četiri ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti i dvije specijalne bolnice.

Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdrav-stvene djelatnosti. Kroz Dom zdravlja građanima se pruŢa i manji dio specijalističke zdravstvene zaštite (in-terna medicina, neurologija, psihijatrija, dermatologija, oftamologija, ORL, ortodoncija, kirurgija) dok se veći dio specijalističke zdravstvene zaštite, kao i bolničko liječenje, obavlja u bolnicama u Zagrebu.

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije zdravstvena je ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti i nositelj organiziranog promicanja zdravlja. Nositelj je većine preventivnih programa na području Ýupanije. U svakoj ispostavi djeluje higijensko-epide-miološki odjel te odjel školske i sveučilišne medicine,

57 Izvor: Priopćenje 9.2.4. za 2014. i 2015. godinu, DZS.58 Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015.

godinu, HZJZ.


dok se aktivnosti drugih sluŢbi i laboratorija organiziraju za cijelu Ţupaniju iz gradova u kojima su smješteni.

Ljekarne Zagrebačke Ţupanije zdravstvena su ustanova koja osigurava opskrbu i izradu lijekova. Op-skrbljuje “Zagrebački prsten” lijekovima i medicinskim proizvodima, homeopatskim pripravcima, dječjom hranom, dijetetskim i kozmetičkim proizvodima te medicinskim pomagalima.

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti izvan-bolničke hitne medicine, provodi mjere hitnog zdrav-stvenog zbrinjavanja i hitnog prijevoza oboljelih i ozlije-đenih osoba u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza. Zavod je započeo s radom 1. listopada 2012. izdvajanjem djelatnosti hitne medicine iz Ţupanijskog Doma zdrav-lja. Osnivanje Zavoda za hitnu medicinu predstavljalo je dio reforme zdravstvenog sustava, s ciljem unapređe-nja djelatnosti hitne medicine. S obzirom na to da se prvotno donesenom MreŢom hitne medicine nije osi-guravala jednako dostupna i kvalitetna zdravstvena za-štita za sve stanovnike Ţupanije (s obzirom na broj sta-novnika, specifičnost geografskog poloŢaja, prometnu povezanost i činjenicu da Ýupanija nema opću bolnicu), pokrenuta je, na razini Ýupanijske skupštine, inicijativa za izmjenu MreŢe. Krajem svibnja 2016. ministar zdravlja donosi novu MreŢu hitne medicine na temelju koje Zagrebačka Ţupanija dobiva dodatnih 15 T1 ti-mova hitne medicine te ukupno ima 45 T1 timova, pet T2 tima i pet timova Prijavno-dojavne jedinice.

Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku reha-bilitaciju nalazi se u Ivanić-Gradu. Djelatnost ustanove je medicinska rehabilitacija, fizikalna medicina, reuma-tologija i dermatovenerologija. Specijalna bolnica u li-ječenju koristi prirodne ljekovite činitelje: naftalansko ulje i termomineralne vode. Liječenje naftaloterapijom je prava rijetkost, budući da je nalazište kod Ivanić-Grada drugo takvo nalazište u svijetu, a jedino u Europi. Bolnica raspolaŢe s ukupno 137 kreveta, od čega 26 kreveta višeg smještajnog nivoa. Bolnica provodi pre-ventivni program zloćudnih tumora koŢe (melanoma), u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke Ţupanije, a također provodi i dva zdravstvena programa: liječenje bolesnika oboljelih od psorijaze i medicinsku rehabilitaciju brani-telja iz Domovinskog rata. Bolnica ima namjeru razvijati standarde zdravstvenih usluga iz osnovnog zdravstve-nog osiguranja a ima i visoki potencijal za razvoj zdrav-stvenog turizma.

specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja bistra je specijalna zdravstvena ustanova smještena u dvorcu Oršić. U njoj se liječe pacijenti u dobi 0 do 18 godina koji boluju od kroničnih, uglav-nom invalidirajućih i neizlječivih bolesti i stanja. Rad je organiziran kroz odsjeke za metaboličko-genetske i endokrine bolesti, neurološko oštećeno dijete, reuma-tologiju s fizikalnom medicinom i rehabilitacijom, pro-vođenje polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite, provođenje rehabilitacije oboljele djece (fizikalno i logo) te provođenje mjera socijalizacije djece s eduka-cijom roditelja. Za provođenje bolničke i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti predviđeno je 110 postelja te radom kroz specijalističku pedijatrijsko-neurološku ambu-lantu.

Na Slici 14. prikazana je organizacijska struktura zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

4.2. Zdravstveni i preventivni programi na području Zagrebačke Ţupanije

Na području Zagrebačke Ţupanije provodi se niz zdravstveno preventivnih programa, koje provode zdravstvene ustanove Zagrebačke Ţupanije. Sve pre-ventivne programe sufinancira Ýupanija, a osim njih fi-nancira se i liječenje bolesnika oboljelih od psorijaze, medicinska rehabilitacija branitelja iz Domovinskog rata i medicinska rehabilitacija vatrogasaca s područja Zagrebačke Ţupanije.

Program prevencije raka dojke i program mo-bilne mamografije. Ministarstvo nadleŢno za poslove zdravstva je 2006. pokrenulo “Nacionalni program ra-nog otkrivanja raka dojke”. U provođenje ovog pro-grama Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije i Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije uključili su se od samog početka. U Zagrebačkoj Ţupaniji, u program je uključeno pet stacionarnih mamografa Doma zdravlja Zagrebačke Ţupanije i Ţupanijski mobilni mamograf. Osim Nacionalnog programa, provodi se i Ţupanijski program mobilne mamografije i to od 2003. kada je nabavljen mobilni mamograf. Ukupno je u okviru pro-grama mobilne mamografije pregledano u proteklom razdoblju 38.104 Ţene, a 40% Ţena upućeno je na dodatne preglede. Ranim otkrivanjem i pravodobnim liječenjem smanjuje se smrtnost oboljelih Ţena. Drugi mobilni mamograf nabavljen je 2014.

Preventivni program kardiovaskularnih bolesti. KV bolesti su uzrok 50% smrtnosti na području Zagre-bačke Ţupanije. Ovaj preventivni program sufinancira Ýupanija od 2004., prevenciju provodi Dom zdravlja, patronaŢna sluŢba te se omogućuje jednom godišnje besplatni pregled stanovnicima. Pregled uključuje mje-renje krvnog tlaka, glukoze, kolesterola, tjelesne teŢine te edukaciju o zdravom načinu Ţivota. Po potrebi paci-jenti se upućuju liječniku opće medicine.

Program prevencije karijesa kod djece predškol-ske dobi provodi Ţupanijski Dom zdravlja u cilju edu-kacije djece i roditelja o vaŢnosti redovitog pregleda zuba i brige o oralnom zdravlju. U suradnji s vrtićima, organiziran je dolazak djece u dentalnu ordinaciju, na način da djeca ugodno doŢive prvi susret s liječnikom i ordinacijom dentalne medicine. Pregledom zuba i oči-tanjem KEP indeksa prati se učinkovitost preventivnog programa kroz tri godine.

Program zaštite mentalnog zdravlja provodi SluŢba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i iz-van bolničko liječenje ovisnosti, u sklopu provođenja Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016., a isti program financira i EU u okviru projekta European Workplace and Alcohol (EWA). U okviru programa odrŢavaju se predavanja u osnovnim i srednjim školama, ali i u radnim kolektivima na temu mentalnog zdravlja. Cilj programa je unapre-đenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, u dobno-specifičnim populacijama, na radnom mjestu te unap-ređenje prevencije, liječenja i rehabilitacije duševnih poremećaja.

Program prevencije pušenja provodi se u sklopu provođenja Nacionalnog programa prevencije pušenja,


pod nazivom “Nepušenje za sve”. Ciljane grupe su osobe koje puše, a Ţeljele bi prestati. Cilj programa je sprečavanje početka pušenja u adolescentskoj dobi. U sklopu programa provodi se “Škola nepušenja” u svim gradovima u Ţupaniji, a također u osnovnim i srednjim školama.

Program prevencije pretilosti provodi se od 2011. godine. Zagrebačka Ţupanija krenula je među prvima u provedbu prevencije i smanjenja prekomjerne teŢine, programa koji je naveden i u Strateškom planu javnog zdravstva RH od 2012. do 2015. Program se provodi kroz organizirane grupe do 25 polaznika, angaŢirani su osim djelatnika Zavoda za javno zdravstvo i psihijatar, nutricionist i sportski klubovi. Osim školske populacije obuhvaćena je programom i šira populacija. Provodi se projekt “Zdravo mršavljenje” te obiljeŢava Europski dan pretilosti.

Program prevencije šećerne bolesti provodi se u suradnji Zavoda za javno zdravstvo i KB Merkur, kroz

predavanja o ispravnoj prehrani koja se organiziraju za učenike i osoblje školskih kuhinja osnovnih škola na području Ýupanije. Učenici su prepoznati kao potenci-jalno rizična skupina, s obzirom na lošu prehranu i smanjenu tjelesnu aktivnost. Program se provodi u sklopu Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem preven-cije bolesti. OdrŢavaju se predavanja i radionice za li-ječnike obiteljske medicine, a predavači su stručnjaci s područja dijabetologije i interne medicine. Organizi-rana su za stanovnike preventivna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i oksigenacija krvi. Pregledane osobe se često uključuju u program zdravlja mršavljenja.

Program prevencije ovisnosti i izvanbolničko li-ječenje ovisnosti provodi također Zavod za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje od 2012. do 2017. i Nacionalnog akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do

37

Na Slici 14. prikazana je organizacijska struktura zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

Slika 14. Organizacijska struktura zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u ZŽ

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području Zagrebačke županije

Dom zdravlja Zagrebačke županije

– osam ispostava

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke

županije – osam ispostava

Ljekarne Zagrebačke županije

– 17 podružnica

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke

županije – osam ispostava

opća/obiteljska medicina

dentalna zdravstvena zaštita

zdravstvena zaštita žena

zdravstvena zaštita predškolske djece

laboratorijska, radiološka i druga

dijagnostika

medicina rada

fizikalna medicina

patronaža

Higijensko epidemiološka služba –

svih osam ispostava

Služba školske i sveučilišne medicine –

svih 8 ispostava

Služba za mikrobiologiju, mikrobiološki laboratorij

– Ivanić-Grad i Rakitje

Služba za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju

ovisnosti

Služba za zdravstvenu ekologiju

Velika Gorica (tri), Mraclin (jedan), Lomnica (jedan),

Buševec (jedan)

Kupljenovo (jedan)

Jastrebarsko (jedan)

Sveta Nedelja (jedan), Strmec (jedan), Rakitje

(jedan)

Samobor (dva), Bregana (jedan)

Marija Gorica (jedan)

Pokupsko (jedan)

Sveti Ivan Zelina (jedan)

T1 tim – 45 timova u osam gradova (Ivanić-

Grad, Dugo Selo, Jastrebarsko,

Samobor, Sveti Ivan Zelina Vrbovec, Velika

Gorica, Zaprešić)

pet T2 tima (Velika Gorica)

pet tima prijavno-dojavne stanice (Velika Gorica)

zdravstvena njega u kući

Slika 14. Organizacijska struktura zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u ZÝ


2014. Savjetovališne usluge i preventivan rad s ovisni-cima obavlja se u SluŢbi za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti – Odjelu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije. U Odjelu se obavlja: savje-tovališni rad s ovisnicima i konzumentima te članovima njihovih obitelji, individualno i e-savjetovanje o proble-mima mentalnog zdravlja, testiranje na sve psihoaktivne supstance (droge) u urinu, izvanbolničko liječenje bole-sti ovisnosti, prevencija krvlju prenosivih zaraznih bole-sti (hepatitisa B i C te AIDS-a), informiranje o instituci-jama, ustanovama, terapijskim zajednicama (komu-nama), socijalnim i drugim pravima korisnika, zatim edukacije, predavanja, javne tribine, obiljeŢavanje vaŢnijih datuma, medijske aktivnosti te ostala preven-tivna djelatnost (prevencija svih vrsta rizičnih ponašanja naročito kod mladih, ovisnosti i mentalnih poremećaja). Stručni rad Odjela odvija se u savjetovalištima u Zapre-šiću, Samoboru, Velikoj Gorici, Dugom Selu i Jastrebar-skom te u suradnji s Gradskim društvom Crvenog kriŢa Ivanić-Grad u njihovom Savjetovalištu za prevenciju ovisnosti u Ivanić-Gradu. Preventivni dio rada obavlja se na terenu u suradnji sa SluŢbom za školsku i sveuči-lišnu medicinu, Odjelom za javno zdravstvo te ostalim sluŢbama Zavoda, zatim s osnovnim i srednjim školama na području Ýupanije, drugim obrazovno-socijalnim i pravosudnim institucijama te lokalnom upravom i sa-moupravom.59 Osim navedenog Odjela i savjetovališta, usluge informiranja u svrhu primarne prevencije ovi-snosti kod mladih pruŢaju i udruge. U okviru programa, uz redovan stručno-terapijski rad na liječenju i preven-ciji, Zavod sudjeluje u nacionalnom projektu “Zdrav za pet”, u suradnji s djelatnicima MUP-a. OdrŢavaju se predavanja i javne tribine za građanstvo, lokalnu zajed-nicu, roditelje i učenike škola s područja Ýupanije. ObiljeŢava se Međunarodni dan borbe protiv zloupo-rabe droga i nezakonitog prometa drogama kao i Mje-sec borbe protiv alkoholozma i drugih ovisnosti. Osim edukacije, program obuhvaća izradu plakata i letaka koji se distribuiraju školama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama te dijele građanima.

Program prevencije melanoma koŢe provodi Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilita-ciju, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke Ţupanije. Zloćudni tumori koŢe (melanomi) otkrivaju se primje-nom dermatoskopa, vrlo često u prvom stadiju razvoja. Rano otkrivanje malignih tumora koŢe omogućuje pot-puno izlječenje. Program provode dermatovenerolozi iz Specijalne bolnice Naftalan u prostorima svih po-druŢnica Ljekarni Zagrebačke Ţupanije.

Programom liječenja bolesnika oboljelih od pso-rijaze u Naftalanu, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju omogućava se psorijatičnim bolesnicima s područja Zagrebačke Ţupanije liječenje u SB Naftalan u prosjeku 14 bolesničkih dana, što je optimalan broj dana u liječenju vulgarne psorijaze naftalanoterapijom. Prema postojećim zakonskim propisima bolesnici obo-ljeli od vulgarne psorijaze nemaju zakonske osnove za upućivanje na liječenje u SB Naftalan, što znači da se ti bolesnici ne mogu liječiti na teret HZZO-a. Na godiš-njoj razini, omogućava se liječenje za 30 bolesnika.

Programom rehabilitacije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Naftalanu, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju omogućena je medicinska

59 Izvor: ZZJZZÝ, podaci za 2015. godinu.

rehabilitacija branitelja iz Domovinskog rata s područja Ýupanije, u prosjeku 10 dana. Na godišnjoj razini, omogućava se liječenje za 90 branitelja.

Programom rehabilitacije vatrogasaca u Nafta-lanu, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju omogućena je medicinska rehabilitacija dobrovoljnih vatrogasaca uključenih u Vatrogasnu zajednicu Zagre-bačke Ţupanije putem vatrogasnih zajednica općina i gradova s područja Zagrebačke Ţupanije. Na godišnjoj razini, omogućava se liječenje za 30 vatrogasaca.

5. VIZIjA I MIsIjA5.1. Vizija

Razvoj svih dimenzija zdravlja i poboljšanje cjelo-kupne slike zdravlja stanovnika kao temeljnog društve-nog resursa za razvoj Zagrebačke Ţupanije – zdravog mjesta za kvalitetno Ţivljenje svih stanovnika.

5.2. MisijaMisija zdravstvene zaštite u Zagrebačkoj Ţupaniji je

unaprjeđenje kvalitete Ţivota njenih stanovnika te ra-zvoj uvjeta za gospodarski rast kroz očuvanje i unapre-đenje zdravlja svakog pojedinca i cijele zajednice.

Ispunjavajući zadaće i obveze regionalne samou-prave iz područja zdravstvene zaštite iznad propisanog standarda, izrazitim naglaskom na edukaciju i preven-ciju u očuvanju zdravlja, Zagrebačka Ţupanija stvara uvjete radi unapređenja kvalitete i standarda Ţivota naših stanovnika. U realizaciji svojih akcijskih planova oslanja se i na smjernice, ciljeve i akcijske planove utvrđene Socijalnim planom Zagrebačke Ţupanije radi sveobuhvatnosti u pruŢanju javnih i izvaninstitucional-nih usluga stanovnicima Ţupanije u cilju poboljšanja kvalitete njihova Ţivota.

Povezana partnerstvom i širokom mreŢom surad-nje s jedinicama lokalne uprave te svim drugim dioni-cima iz područja zdravstvene djelatnosti, kroz kontinu-irano praćenje potreba, novih trendova i strukture kori-snika, te osiguranja financijskih sredstava, osnaŢivanja profesionalnih kompetencija i drugih resursa, Zagre-bačka Ţupanija je spremna brzo reagirati na postavljene zahtjeve i potrebe svoje zajednice racionalnim ulaga-njem u efikasne i kvalitetne zdravstvene usluge i pro-grame.

Sve aktivnosti unutar javnog zdravstvenog sustava Ýupanija provodi djelotvorno i racionalno sukladno znanstveno utemeljenim spoznajama i visokim etičkim i moralnim normama, pri čemu korisnici imaju središ-nju i aktivnu ulogu.

6. PLAN ZDRAVstVENE ZAštItE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

6.1. Načela organizacije zdravstvene zaštiteOrganiziranje zdravstvene zaštite na području Za-

grebačke Ţupanije temelji se na načelima:– sveobuhvatnosti– kontinuiranosti– dostupnosti– cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj za-

štiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzili-jarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.


sveobuhvatnost zdravstvene zaštite uključuje cjelokupno građanstvo Zagrebačke Ţupanije u pro-vedbu odgovarajućih mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom.

kontinuiranost zdravstvene zaštite postiŢe se pruŢanjem neprekidne zdravstvene zaštite građanima Zagrebačke Ţupanije kroz sve Ţivotne dobi, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti.

Dostupnost zdravstvene zaštite podrazumijeva raspored zdravstvenih ustanova te pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost koja omo-gućuje građanima Zagrebačke Ţupanije podjednake uvjete zdravstvene zaštite, osobito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Zagrebačka Ţupanija dostu-pnost zdravstvene zaštite osigurava organiziranjem zdravstvene zaštite u ustanovama kojima je osnivač, davanjem koncesija za obavljanje javne zdravstvene sluŢbe, koordiniranjem njihovog rada te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje zdravstvene zaštite na svom području.

Cjeloviti pristup primarne zdravstvene zaštite te specijalizirani pristup osigurava se organiziranjem i provođenjem objedinjenih mjera za unapređenje zdravlja.

6.2. MreŢa zdravstvene zaštite

MreŢom javne zdravstvene sluŢbe (“Narodne no-vine”, broj 101/12, 31/13 i 113/15), koju je donio mini-star zdravlja, utvrđena je MreŢa javne zdravstvene sluŢbe za primarnu, sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene djelatnosti te za razinu zdravstvenih za-voda. Mjerila za određivanje MreŢe su: ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, ukupan broj osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, demografske karakteristike stanovnika, zdravstveno stanje stanovništva, socijalna struktura stanovnika, gra-vitirajući broj stanovnika, karakteristike pojedinih pod-ručja, raspoloŢivost zdravstvenim resursima, utjecaj okoliša na zdravlje stanovništva i gospodarske moguć-nosti.

MreŢa primarne zdravstvene djelatnosti. Zdrav-stvena djelatnost na primarnoj razini provodi se i orga-nizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje zdravstveni radnik sa završenim preddiplomskim i di-plomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddi-plomskim i diplomskim sveučilišnim studijem zdrav-stvenog usmjerenja i zdravstveni radnik prvostupnik ili zdravstveni radnik srednje stručne spreme. Za područje Zagrebačke Ţupanije utvrđen je potreban broj zdrav-stvenih ustanova, privatnih zdravstvenih radnika, odno-sno potreban broj timova primarne zdravstvene djelat-nosti i medicinskih sestara. Za Zagrebačku Ţupaniju utvrđen je jedan dom zdravlja: Dom zdravlja Zagre-bačke Ţupanije. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti potre-ban broj timova određen je za područje Zagrebačke Ţupanije i to za svaku jedinicu lokalne samouprave, za sljedeće djelatnosti: obiteljska (opća) medicina, zdrav-stvena zaštita predškolske djece, dentalna zdravstvena zaštita, zdravstvena zaštita Ţena, laboratorijska dijagno-stika i zdravstvena njega u kući (Tablica 15). Zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini koje nisu određene po jedinicama lokalne samouprave: patronaŢna djelatnost (62 tima), higijensko-epidemiološka djelatnost (osam timova), zdravstvena zaštita školske djece i studenata

(osam timova), javno zdravstvo (dva tima), zaštita men-talnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti (dva tima).

Grad/općina

Obi

teljs

ka

med

icin

a

Pedi

jatr

ija

Den

taln

a zd

rav-

st

vena

zaš

tita

Gin

ekol

ogija

Labo

rato

rijsk

a di

jagn

ostik

a

Zdra

vstv

ena

njeg

a u

kući

Bedenica 1 1 0Bistra 3 3 2Brckovljani 3 3 1Brdovec 6 1 6 3Dubrava 3 3 2Dubravica 1 1 1Dugo Selo 10 2 11 2 1 5Farkaševac 1 1 1Gradec 2 1 1Ivanić-Grad 9 2 8 2 1 4Jakovlje 2 2 1Jastrebarsko 10 2 10 2 1 5Klinča Sela 2 2 1Kloštar Ivanić 3 3 2Krašić 2 2 1Kravarsko 1 1 1KriŢ 4 1 3 2Luka 1 1 0Marija Gorica 1 1 0Orle 1 1 1Pisarovina 2 2 1Pokupsko 1 1 1Preseka 1 1 1Pušća 1 1 1Rakovec 1 1 0Rugvica 3 3 2Samobor 19 4 20 4 1 11Stupnik 1 1 1Sveta Nedelja 9 1 8 1 4Sveti Ivan Zelina 9 1 8 1 1 5Velika Gorica 32 5 33 6 2 17Vrbovec 8 2 8 2 1 4Zaprešić 15 4 13 4 1 7Ýumberak 1 1 0Ukupno 169 25 165 24 9 89

Tablica 15. MreŢa javne zdravstvene sluŢbe u dijelu primarne zdravstvene zaštite, 2015.

MreŢa sekundarne i tercijarne djelatnosti. U di-jelu sekundarne zdravstvene djelatnosti, odnosno spe-cijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene dje-latnosti broj timova bio je do nedavno određen MreŢom javne zdravstvene sluŢbe zajedno za Zagrebačku Ţupa-niju i Grad Zagreb. Zagrebačka Ţupanija time nije bila zadovoljna te je u više navrata upozoravala nadleŢnog ministra o potrebi izmjene MreŢe, jer je na ovaj način Zagrebačka Ţupanija bila dovedena u nepovoljan po-loŢaj u odnosu na druge Ţupanije. Ýupanijska skupština je u prosincu 2014. uputila ministru prijedlog za iz-mjenu MreŢe javne zdravstvene sluŢbe, kojim se pred-


laŢe da se za Zagrebačku Ţupaniju utvrdi potreban broj timova za specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Prijed-log je argumentiran stručnom podlogom – Studijom “Analiza MreŢe javne zdravstvene sluŢbe za područje Zagrebačke Ţupanije”. Ministar je u listopadu 2015. donio Izmjene i dopune MreŢe javne zdravstvene sluŢbe (“Narodne novine”, broj 113/15) te konačno Zagre-bačka Ţupanija dobiva utvrđeni broj timova specijali-stičko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

specijalistička djelatnost standard na broj osiguranika

MreŢa javne zdravstvene sluŢbe


Interna medicina 18.000 18Neurologija 70.000 4Psihijatrija 30.000 11Dermatovenerologija 70.000 4Fizikalna medicina 35.000 9Kirurgija 70.000 5Otorinolaringologija 60.000 5Oftalmologija 35.000 9Radiologija 30.000 10Ortodoncija 8.000 7Mikrobiologija 70.000 4Fizikalna terapija u kući 15.000 21Urologija 90.000 3Ortopedija 80.000 4Klinička citologija 70.000 4Medicinska biokemija 70.000 4Stomatološka protetika 150.000 2Oralna kirurgija 200.000 2

Tablica 16. MreŢa javne zdravstvene sluŢbe u dijelu specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, 2015.

MreŢom bolničkih zdravstvenih ustanova u Za-grebačkoj Ţupaniji rade i dvije bolnice: Specijalna bol-nica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra (110 postelja) i Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju (60 postelja).

MreŢom timova u djelatnosti javnog zdravstva obuhvaćene su zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinica po-dručne (regionalne) samouprave. Za Zagrebačku Ţupa-niju utvrđen je jedan Zavod za javno zdravstvo: Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije.

MreŢom hitne medicine (“Narodne novine”, broj 49/16), koju je donio ministar zdravlja u svibnju 2016. utvrđen je broj timova hitne medicine za Zagrebačku Ţupaniju. Prema MreŢi, timovi su podijeljeni u tim 1 (T1) kojeg čine doktor medicine specijalist hitne medi-cine u timu s najmanje jednom medicinskom sestrom – medicinskim tehničarem i vozačem ili tim (T2) medi-cinska sestra sa specijalističkim usavršavanjem iz djelat-nosti hitne medicinske pomoći u timu s najmanje me-dicinskom sestrom – medicinskim tehničarem. Neza-dovoljna donedavno vaŢećom MreŢom hitne medicine (“Narodne novine”, broj 71/12), Zagrebačka Ţupanija uputila je u prosincu 2014. ministru zdravlja prijedlog za izmjenu MreŢe hitne medicine jer postojeći broj ti-mova nije bio dostatan za kvalitetnu, dostupnu i sveo-buhvatnu zdravstvenu zaštitu u dijelu hitne medicine, u cilju ujednačavanja organizacije hitne medicinske po-moći na području cijele Zagrebačke Ţupanije, na način da hitna medicinska pomoć bude jednako dostupna, kvalitetna i efikasna za svakog stanovnika Ţupanije. Na temelju nove MreŢe hitne medicine Zagrebačka Ţupa-nija dobila je dodatnih 15 T1 timova, a gradovi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina, u kojima je bilo ustrojeno deŢurstvo, dobili su status ispostava Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije.

MREÝA HItNE MEDICINE (“Narodne novine”, broj 71/12)

Ispostava broj timova t1 broj timova t2 DeŢurstvo Pripravnost

broj timova prijavno-dojavne jedinice

2 Ms/Mt 1 Dr + 1Ms/Mt

1Dr + 2 Ms/Mt

2 Dr + 2 Ms/Mt

Samobor 5Velika Gorica 5 5 (Pokupsko) 5Zaprešić 5Vrbovec 5Dugo Selo 5Jastrebarsko 5 5 (Pisarovina)Ivanić-Grad* 1Sveti Ivan Zelina* 1ukuPNO 30 10 2 5

MREÝA HItNE MEDICINE (“Narodne novine”, broj 49/16)




1Dr + 2 Ms/Mt

2 Dr + 2 Ms/Mt

Samobor 5Velika Gorica 10 5 5





1Dr + 2 Ms/Mt

2 Dr + 2 Ms/Mt

Zaprešić 5Vrbovec 5Dugo Selo 5Jastrebarsko 5Ivanić-Grad 5Sveti Ivan Zelina 5ukuPNO 45 5 5

* napomena: Gradovi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina nisu imali status ispostave.

Tablica 17. Prikaz (usporedba) rasporeda timova hitne medicine prema MreŢi hitne medicine (“Narodne novine”, broj 71/12) i MreŢi hitne medicine (“Narodne novine”, broj 49/16).

Dug

o se

lo

Ivan

ić-G

rad

jast

reba

rsko

sam

obor

sv. I

van

Zelin

a

Velik

a G

oric

a

Vrbo

vec

Zapr

ešić

Uku

pno

Površina (km2) 218 371 633 482 206 790 518 257 3475Broj naselja 48 49 141 103 68 92 127 64 692Udaljenost (km) 25 45 42 25 30 26 38 20 32Broj timova T1 5 5 5 5 5 10 5 5 45Broj timova T2 5 5Prijavno-dojavna jedinica 5 5

Tablica 18. Prosječna udaljenost gradova Ýupanije do najbliŢe bolnice u Zagrebu u kilometrima u jednom smjeru.

MreŢom ugovornih subjekata medicine rada (“Narodne novine”, broj 55/11) određuje se za pod-ručje Republike Hrvatske potreban broj zdravstvenih ustanova te specijalista medicine rada u privatnoj praksi s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovore o provođenju mjera specifične zdrav-stvene zaštite radnika. Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća provođenje mjera za sprečavanje ozljeda na radu te mjera za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i pravilnicima donesenim na temelju toga za-kona. Mjerila za utvrđivanje MreŢe su: ukupan broj osiguranika – radnika u gospodarskim i ostalim granama djelatnosti, odnosno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, dob i spol radnika, zdravstveno stanje radnika i njegovo praćenje, uvjeti rada, utjecaj radnog okoliša na zdravlje radnika, veličina i broj pravnih i fi-zičkih osoba, odnosno tijela drŢavne vlasti te njihova razmještenost (raspoređenost) po Ţupanijama, zemljo-pisne karakteristike pojedinih područja, raspoloŢivost zdravstvenim resursima i gospodarske mogućnosti.

Za područje RH utvrđena su ukupno 193 tima medicine rada, a MreŢom je utvrđen potreban broj ti-mova medicine rada za Zagrebačku Ţupaniju – šest ti-mova. Od navedenih šest timova, dva rade u okviru Doma zdravlja Zagrebačke Ţupanije, tri tima medicine rada su koncesionari Zagrebačke Ţupanije, dok je jedan tim trenutno nepopunjen iz razloga nedostatka kadrova liječnika specijalista medicine rada.

6.3. Zdravstvene djelatnosti na osnovi koncesijeZakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2008. određeno

je da javnu zdravstvenu sluŢbu na primarnoj razini

zdravstvene zaštite mogu obavljati na osnovi koncesije fizičke osobe i zdravstvene ustanove, osim zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, Ýupanija, odnosno Grad Zagreb, ako ispunjavaju Zakonom pro-pisane uvjete. Na osnovi koncesije moŢe se obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalna zdravstvena zaštita, zdravstvena zaštita dojen-čadi i predškolske djece, zdravstvena zaštita Ţena, labo-ratorijska dijagnostika, medicina rada i zdravstvena njega u kući. Koncesiju za obavljanje javne zdravstvene sluŢbe, sukladno MreŢi javne zdravstvene sluŢbe, od-nosno mreŢi ugovornih subjekata medicine rada, daje Ţupan uz suglasnost resornog ministra. Naknada za koncesiju iznosila je 1.250,00 kuna mjesečno, za sve djelatnosti osim za zdravstvenu njegu u kući, gdje je naknada 150,00 kuna po medicinskoj sestri. Donoše-njem Odluke o najvišem iznosu naknade za koncesiju za obavljanje javne zdravstvene sluŢbe (“Narodne novine”, broj 55/15), iznos koncesijske naknade stavljen je u odnos zakupnine koju plaća koncesionar, a za sve kon-cesionare koji rade u vlastitom prostoru utvrđen je naj-viši iznos koncesijske naknade 249,00 kuna mjesečno. Zagrebačka Ţupanija krenula je s postupkom davanja koncesija 2010. godine.

Na temelju odluke Ţupana i suglasnosti ministra te zaključenih ugovora o koncesiji, javnu zdravstvenu sluŢbu na primarnoj razini 2010. obavljala su ukupno 363 koncesionara. U 2012. dodijeljene su četiri konce-sije (dvije u djelatnosti dentalne medicine i dvije kon-cesije za njegu u kući). Nadalje, 2014. dodijeljene su tri koncesije u djelatnosti medicine rada. Dakle, u razdo-blju od 2010. do 2014. Zagrebačka Ţupanija dodijelila je ukupno 370 koncesija. U proteklom razdoblju došlo


je do 57 raskida ugovora o koncesiji, uglavnom zbog odlaska u mirovinu, odlaska na rad u drugu ustanovu, smrti ili sporazumnog raskida ugovora na zahtjev kon-cesionara. Većina koncesionara obavlja djelatnost u prostoru Doma zdravlja, a njihovim odlaskom u miro-vinu ordinacija se vraća u sastav Doma zdravlja. Planom davanja koncesija utvrđuje se potreba novih ugovaranja koncesija, sukladno MreŢi javne zdravstvene sluŢbe, broju stanovnika i osiguranih osoba na pojedinom po-dručju, popunjenosti postojećih timova, a vodeći ra-čuna o osnovnim načelima zdravstvene zaštite: sveobu-hvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pri-stupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Podaci o broju koncesionara mijenjaju se na mjesečnoj razini, s obzi-rom na to da zdravstvenim radnicima, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, pravo na obavljanje privatne prakse u MreŢi javne zdravstvene sluŢbe po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina Ţivota i 20 godina staŢa osiguranja, ukoliko od ministra ne dobiju odobrenje za produljenje rada nakon 65 godina Ţivota.

DjELAtNOst2010.–2015.

uGOVORENE kONCEsIjE

2010.–2015.RAskIDI

uGOVORA

1.1.2016.uGOVORENE

kONCEsIjE

Opća medicina 118 15 103Dentalna medicina 119 14 106Pedijatrija 18 4 14Ginekologija 14 2 12Laboratorijska dijagnostika 10 6 4Zdravstvena njega u kući 88 16 74Medicina rada 3 0 3Ukupno 370 57 313

Tablica 19. Broj zdravstvenih djelatnosti koje se obavljaju na osnovi koncesije od 2010. do 2015.60

Ýupanijska skupština donijela je, 2014., Odluku o popunjavanju MreŢe javne zdravstvene sluŢbe za djelat-nosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite na području Zagrebačke Ţupanije. Ova Odluka donesena je su-kladno izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2013., gdje je utvrđena obveza Domu zdravlja osigurati po prestanku koncesije i privatne prakse, u

60 Izvor: Usklađeni statistički podaci Doma zdravlja Zagre-bačke Ţupanije i Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, prosinac 2015.

svakoj djelatnosti koja je u sastavu Doma zdravlja, naj-manje 30% ordinacija.

Odlukom je utvrđeno da se MreŢa javne zdrav-stvene sluŢbe popunjava davanjem koncesije za obav-ljanje javne zdravstvene sluŢbe u djelatnostima obitelj-ske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite Ţena, zdravstvene zaštite predškol-ske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike i zdravstvene njege u kući, do najviše 70% timova za svaku pojedinu djelatnost. S druge strane, Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije obvezan je osigurati da, po pre-stanku koncesije ili privatne prakse, u svakoj navedenoj zdravstvenoj djelatnosti, ima najmanje 30% ordinacija. Prilikom popunjavanja MreŢe, Dom zdravlja je obve-zan voditi brigu o zastupljenosti najmanje 30% ordina-cija ujednačeno na cijelom području Zagrebačke Ţupa-nije.

Na ovaj način jača se uloga Doma zdravlja kao glavnog nositelja primarne zdravstvene zaštite na po-dručju naše Ţupanije. Isto tako, ovom odredbom osigu-rava se podjednaka zastupljenost timova Doma zdravlja na području svih njegovih ispostava.

Trenutno na području Ýupanije nije u svim zdrav-stvenim djelatnostima ispunjen uvjet od najmanje 30% timova ugovorenih od strane Doma zdravlja, ali će kroz određeno razdoblje, odlaskom koncesionara i zaku-paca u mirovinu, kao i ugovaranjem novih timova u Domu zdravlja, ovaj uvjet biti ispunjen.

Stanje popunjenosti mreŢe javne zdravstvene sluŢbe prikazano je u Tablici 20.

6.4. Financiranje zdravstvene djelatnosti

Zagrebačka Ţupanija u svom proračunu osigurava sredstva za potrebe zdravstva. Sredstva se osiguravaju iz dva izvora: decentralizirana sredstva te opći prihodi i primici (izvorna sredstva Ýupanije). Vlada Republike Hrvatske na godišnjoj razini donosi odluku o minimal-nim financijskim standardima za decentralizirane funk-cije za zdravstvene ustanove. Ovom odlukom utvrđuju se minimalni financijski standardi za investicijsko ulaga-nje zdravstvenih ustanova (u prostor, medicinsku i ne-medicinsku opremu, prijevozna sredstva), investicijsko i tekuće odrŢavanje zdravstvenih ustanova i za informa-tizaciju zdravstvene djelatnosti, a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i MreŢi javne

ZDRAVstVENA DjELAtNOstMREÝA

(broj timova)kONCEsIjE

(broj timova)

DOM ZDRAVLjA

(broj timova)

RAZLIkA(broj timova)

uDIO tIMOVA u DOMu ZDRAVLjA

Obiteljska (opća) medicina 169 103 46 20 27%Zdravstvena zaštita predškolske djece 25 14 9 2 36%Zdravstvena zaštita Ţena 24 12 5 7 21%Dentalna zdravstvena zaštita 165 106 28 31 17%Laboratorijska dijagnostika 9 4 5 0 55%Medicina rada 6 3 2 1 33%Zdravstvena njega u kući 89 74 0 18 0%

Tablica 20. Stanje popunjenosti mreŢe javne zdravstvene sluŢbe na dan 31. 12. 2015.60


zdravstvene sluŢbe. Sukladno odluci Vlade, Ýupanija donosi odluku o kriterijima i mjerilima i načinu financi-ranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaga-nje, investicijsko i tekuće odrŢavanje zdravstvenih ustanova te za informatizaciju zdravstvene djelatnosti u okvirima bilanciranih sredstava, u skladu sa stvarnim stanjem i potrebama zdravstvenih ustanova, sve u cilju ispunjavanja zakonom propisanih uvjeta, normativa i standarda iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Ýupa-nija također utvrđuje popis prioriteta za raspored dodi-jeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području, sukladno dostavljenim prijedlozima i potrebama svojih zdravstvenih ustanova. Popis priori-teta dostavlja se na suglasnost Ministarstvu zdravlja. Po dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravlja, Zagrebačka Ţupanija donosi odluku o rasporedu sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području. Ukupna ula-ganja Zagrebačke Ţupanije u zdravstvo, u razdoblju od 2003. do 2015. prikazana su u Tablici 21, a udjeli izvornih prihoda na Slici 15.

Godina Decentralizirana sredstva Izvorni prihodi ukupno

2003. 15.950.000 2.439.220 18.389.220

2004. 15.410.200 2.788.900 18.199.100

2005. 15.581.400 4.773.520 20.354.920

2006. 16.557.400 4.903.920 21.461.320

2007. 17.551.800 5.902.840 23.454.640

2008. 17.557.550 8.525.030 26.082.580

2009. 18.007.000 4.925.450 22.932.450

2010. 18.964.200 2.957.810 21.922.010

2011. 16.457.500 3.657.600 20.115.100

2012. 16.363.800 6.200.950 22.564.750

2013. 15.565.890 13.868.370 29.434.260

2014. 15.636.550 15.286.500 30.923.050

2015. 15.620.050 12.117.370 27.737.420

Ukupno 215.223.340 88.347.480 303.570.820

Tablica 21. Prikaz financijskog ulaganja za potrebe zdravstva u razdoblju od 2003. do 2015.

6.5. Razvojna područja zdravstvene djelatnosti i zdravstvene potrebe

U svrhu razvoja zdravstvene djelatnosti na po-dručju Zagrebačke Ţupanije, procjenom stanja utvrđe-nih Ýupanijskom slikom zdravlja i potreba definiranih Planom za zdravlje Zagrebačke Ţupanije, te sveobu-hvatnim praćenjem demografskih, zdravstvenih i soci-jalnih karakteristika stanovništva, Ýupanija je prepo-znala i identificirala ciljne skupine, te prioritete u ra-zvoju zdravstvene djelatnosti posebno ističući zdravstvene potrebe od posebnog značaja te specifične potrebe na pojedinim područjima Ţupanije.

Na svim razinama zdravstvene djelatnosti potrebno je planirati i osigurati izobrazbu i stjecanje odgovaraju-ćih vještina svih zdravstvenih radnika sukladno smjerni-cama definiranim nacionalnim zakonodavnim i regula-cijskim okvirima uvaŢavajući preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Ovo se naročito odnosi na područje osiguranja i unaprjeđenja kvalitete rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i usluga dijagnostike, provođenja aktivnosti na promociji zdravlja i prevenciji bolesti, unapređivanja mjera preventivne zdravstvene zaštite i postupaka liječenja kao i u području utvrđiva-nja mjerila za praćenje kvalitete rada, uvođenja mjera kontrole kvalitete u zdravstvenim ustanovama te pove-zivanja u integrirani informatički sustav.

6.5.1. korisničke skupineS obzirom na utvrđene zdravstvene potrebe od

posebnog interesa za Zagrebačku Ţupaniju, slike zdrav-lja te procjene stanja i potreba poboljšanja razvoja preventivnih zdravstvenih aktivnosti stanovnika, oso-bito na područjima gdje preventivne aktivnosti nisu dovoljno zastupljene, određuju se sljedeće ciljne sku-pine kod kojih postoji najveći rizik povećanja oboljenja kao i najveća potreba prevencije:

1. kronično bolesne osobe2. Ţene u fertilnoj dobi3. predškolska, školska djeca i adolescenti4. nemoćne bolesne osobe5. osobe s posebnim potrebama (osobe s invalidi-

tetom, djeca s teškoćama u razvoju)6. osobe u riziku ovisnosti

6.5.2. Prioritetna razvojna područja zdravstvene djelatnosti u Zagrebačkoj Ţupaniji

U svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Pla-nom, određuju se sljedeća prioritetna razvojna pod-ručja:

1. Promicanje zdravlja, prvenstveno razvoj i usva-janje zdravih Ţivotnih navika i stilova Ţivota: zdrava i primjerena prehrana, optimalna fizička aktivnost, ade-kvatno nošenje sa stresnim Ţivotnim situacijama.

2. Primarna prevencija kroničnih masovnih bo-lesti i redukcija rizika kroz individualne i populacijske programe za redukciju tjelesne teŢine osoba koje su pretile te programe za smanjenje ovisnosti o alkoholu i nikotinu. U preventivnim aktivnostima poseban nagla-sak treba staviti na redovitu zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost.

3. sekundarna prevencija (rano otkrivanje bolesti) provođenjem programa probira, prvenstveno za visoki

47


Zagrebačka županija u svom proračunu osigurava sredstva za potrebe zdravstva. Sredstva se osiguravaju iz dva izvora: decentralizirana sredstva te opći prihodi i primici (izvorna sredstva Županije). Vlada Republike Hrvatske na godišnjoj razini donosi odluku o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove. Ovom odlukom utvrđuju se minimalni financijski standardi za investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova (u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu, prijevozna sredstva), investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova i za informatizaciju zdravstvene djelatnosti, a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i Mreži javne zdravstvene službe. Sukladno odluci Vlade, Županija donosi odluku o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te za informatizaciju zdravstvene djelatnosti u okvirima bilanciranih sredstava, u skladu sa stvarnim stanjem i potrebama zdravstvenih ustanova, sve u cilju ispunjavanja zakonom propisanih uvjeta, normativa i standarda iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Županija također utvrđuje popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području, sukladno dostavljenim prijedlozima i potrebama svojih zdravstvenih ustanova. Popis prioriteta dostavlja se na suglasnost Ministarstvu zdravlja. Po dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravlja, Zagrebačka županija donosi odluku o rasporedu sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području. Ukupna ulaganja Zagrebačke županije u zdravstvo, u razdoblju od 2003. do 2015. prikazana su u Tablici 21, a udjeli izvornih prihoda na Slici 15.

Godina Decentralizirana sredstva Izvorni prihodi Ukupno

2003. 15.950.000 2.439.220 18.389.220

2004. 15.410.200 2.788.900 18.199.100

2005. 15.581.400 4.773.520 20.354.920

2006. 16.557.400 4.903.920 21.461.320

2007. 17.551.800 5.902.840 23.454.640

2008. 17.557.550 8.525.030 26.082.580

2009. 18.007.000 4.925.450 22.932.450

2010. 18.964.200 2.957.810 21.922.010

2011. 16.457.500 3.657.600 20.115.100

2012. 16.363.800 6.200.950 22.564.750

2013. 15.565.890 13.868.370 29.434.260

2014. 15.636.550 15.286.500 30.923.050

2015. 15.620.050 12.117.370 27.737.420

Ukupno 215.223.340 88.347.480 303.570.820


Slika 15. Udio izvornih prihoda i decentraliziranih sredstava za zdravstvenu zaštitu u razdoblju od 2003. do 2015.

Slika 15. Udio izvornih prihoda i decentraliziranih sredstava za zdravstvenu zaštitu u razdoblju

od 2003. do 2015.

47


Zagrebačka županija u svom proračunu osigurava sredstva za potrebe zdravstva. Sredstva se osiguravaju iz dva izvora: decentralizirana sredstva te opći prihodi i primici (izvorna sredstva Županije). Vlada Republike Hrvatske na godišnjoj razini donosi odluku o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove. Ovom odlukom utvrđuju se minimalni financijski standardi za investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova (u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu, prijevozna sredstva), investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova i za informatizaciju zdravstvene djelatnosti, a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i Mreži javne zdravstvene službe. Sukladno odluci Vlade, Županija donosi odluku o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te za informatizaciju zdravstvene djelatnosti u okvirima bilanciranih sredstava, u skladu sa stvarnim stanjem i potrebama zdravstvenih ustanova, sve u cilju ispunjavanja zakonom propisanih uvjeta, normativa i standarda iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Županija također utvrđuje popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području, sukladno dostavljenim prijedlozima i potrebama svojih zdravstvenih ustanova. Popis prioriteta dostavlja se na suglasnost Ministarstvu zdravlja. Po dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravlja, Zagrebačka županija donosi odluku o rasporedu sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području. Ukupna ulaganja Zagrebačke županije u zdravstvo, u razdoblju od 2003. do 2015. prikazana su u Tablici 21, a udjeli izvornih prihoda na Slici 15.

Godina Decentralizirana sredstva Izvorni prihodi Ukupno

2003. 15.950.000 2.439.220 18.389.220

2004. 15.410.200 2.788.900 18.199.100

2005. 15.581.400 4.773.520 20.354.920

2006. 16.557.400 4.903.920 21.461.320

2007. 17.551.800 5.902.840 23.454.640

2008. 17.557.550 8.525.030 26.082.580

2009. 18.007.000 4.925.450 22.932.450

2010. 18.964.200 2.957.810 21.922.010

2011. 16.457.500 3.657.600 20.115.100

2012. 16.363.800 6.200.950 22.564.750

2013. 15.565.890 13.868.370 29.434.260

2014. 15.636.550 15.286.500 30.923.050

2015. 15.620.050 12.117.370 27.737.420

Ukupno 215.223.340 88.347.480 303.570.820


Slika 15. Udio izvornih prihoda i decentraliziranih sredstava za zdravstvenu zaštitu u razdoblju od 2003. do 2015.


krvni tlak, šećernu bolest, rak debelog crijeva, rak vrata maternice, rak dojke i prostate.

4. Razvoj djelatnosti hitne medicinske pomoći kroz prijedloge povećanja broja timova u MreŢi, a zbog specifičnosti Zagrebačke Ţupanije (prometne infra-strukture – Zračna luka “Dr. Franjo Tuđman”, međuna-rodni cestovni i Ţeljeznički promet), kako bi se kvali-tetno osiguralo zajamčeno pravo na pravovremenu dostupnost hitne medicinske pomoći za stanovnike i posjetitelje Ţupanije.

5. Praćenje učinkovitosti sustava primarne zdravstvene zaštite u Zagrebačkoj Ţupaniji, kroz pro-gram analize i interpretacije redovnih statističkih izvje-šća i povremenih presječnih populacijskih studija.

6. Osiguranje i unapređivanje kvalitete zdrav-stvene zaštite u Zagrebačkoj Ţupaniji. Razvojem poka-zatelja kvalitete, protokola za praćenje i vrednovanje postignutih ciljeva moguće je podići razinu djelotvor-nosti zdravstvenog sustava Zagrebačke Ţupanije.

7. Zdravstvena zaštita vulnerabilnih skupina (djece, trudnica, branitelja, starijih, manjinske popula-cije). Za populacije u posebnom riziku potrebno je ra-zviti dodatne mjere zaštite iznad standarda i normativa za opću populaciju (primjerice program prevencije lo-mova kostiju uslijed osteoporoze u starijih osoba).

8. Nadzor nad čimbenicima okoliša. Unapređiva-nje resursa za nadzor nad fizikalnim, biološkim i kemij-skim čimbenicima okoliša. Kontinuirano praćenje kvali-tete proizvodnje hrane (HACCP sustavom) i sanitarnim nadzorom nad osobama zaposlenim u proizvodnji hrane.

9. Razvoj zdravstvenog turizma sukladno Ţupa-nijskim resursima. Ključni element tradicionalne po-nude zdravstvenog turizma europskih destinacija je u organiziranoj ponudi posebnih usluga u hotelima i to-plicama, najčešće povezano s izvorima bogatima mine-ralnom vodom, mogućnostima korištenja slobodnog vremena, a sve praćeno kvalitetnom medicinskom uslugom. U ovom razvojnom prioritetu potrebno je istaknuti program liječenja koŢnih bolesti u čemu je Specijalna bolnica Naftalan osobito uspješna.

10. uključivanje u međunarodne javno-zdrav-stvene projektne aktivnosti. Korištenjem međunarod-nih fondova i stvaranjem mreŢe suradnika unutar Eu-ropske unije “uvoziti i izvoziti” primjere dobrih praksi i iskustava s ciljem unapređenja kvalitete zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika Zagrebačke Ţupanije.

11. Organizacija i razvoj usluga palijativne skrbi prema procjenama potreba pojedinih područja Zagre-bačke Ţupanije.

12. Uvođenje i promicanje primjene tehnika i tehnologija u dijagnostici i liječenju na daljinu u Za-grebačkoj Ţupaniji, primjenom informatičkih i teleko-munikacijskih tehnologija u razmjeni podataka na da-ljinu, u cilju olakšanog pruŢanja zdravstvene zaštite (telemedicina).

6.5.3. Zdravstvene potrebe od posebnog interesa za Zagrebačku Ţupaniju

Identificirane su sljedeće zdravstvene potrebe od posebnog interesa za Ýupaniju:

1. Provođenje programa suzbijanja i prevencije pretilosti kroz mjere zdravstvenog obrazovanja u škol-skoj populaciji te program Zdravog mršavljenja za

odrasle osobe. Dodatnom edukacijom i osposobljava-njem zdravstvenih djelatnika Zagrebačke Ţupanije osnaŢiti resurse za individualne i populacijske interven-cije. Dosadašnje dobre prakse proširiti i ujednačiti na području čitave Ţupanije.

2. Provođenje programa za prevenciju kardiova-skularnih bolesti i šećerne bolesti. Na temelju zdrav-stvenih pokazatelja potrebno je utvrditi godišnja priori-tetna područja Zagrebačke Ţupanije na kojima će se provoditi intenzivirane mjere probira. Preventivne pre-glede potrebno je prvenstveno osigurati za osobe u dobi do 65 godina, kroz aktivnosti specijalista medicine rada, promicanje zdravijih stilova Ţivota i redukciju ri-zičnih čimbenika.

3. kontrola nad pojavnošću zaraznih bolesti, pr-venstveno odrŢavanjem visoke stope procijepljenosti prema programu obveznog cijepljenja i nadzorom nad okolišnim čimbenicima koji pogoduju razvoju zaraznih bolesti.

4. Provođenje programa suzbijanja i liječenja ovisnosti te zaštite mentalnog zdravlja. Razvijanjem kapaciteta za izvanbolničko liječenje ovisnosti i sma-njenje štete uzimanjem droga potrebno je pokriti više područja u Zagrebačkoj Ţupaniji. Edukacijom zdrav-stvenih djelatnika primarne razine zdravstvene zaštite za provođenje kratkih individualnih i grupnih interven-cija za liječenje ovisnosti o alkoholu i nikotinu osnaŢiti zdravstveni sustav u intervencijskom smislu. Provesti populacijsku presječnu studiju za istraŢivanje učestalo-sti mentalnih poteškoća i poremećaja, prije svega sin-droma depresivnosti i ovisnosti o alkoholu.

5. Provođenje programa za prevenciju i rano ot-krivanje raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice kroz provedbu nacionalnih i Ţupanijskih programa za sprečavanje i rano otkrivanje raka ovih sijela.

6. Provođenje zdravstvene edukacije iznad stan-darda, specifično na području zaštite oralnog i spolnog zdravlja u školske djece i adolescenata. Presječnim studijama pratiti trendove rizičnih ponašanja i prema rezultatima usmjeravati specifične intervencije.

7. suzbijanje i sprječavanje zaraznih bolesti, (zoonoze, spolno prenosivih bolesti, enterokolitisa, gripe, tuberkuloze, virusnih hepatitisa, legioneloze), prvenstveno kroz nadstandarde u provođenju programa cijepljenja te dobru organizaciju hitnih intervencija u slučaju epidemija ili prirodnih katastrofa.

8. Osiguranje zdravog okoliša kroz redovitu kon-trolu kvalitete zraka, vode, tla, buke, zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hra-nom i predmeta opće uporabe, određivanje prisutnosti GMO u hrani, stočnoj hrani i sjemenju, smanjenje rizika izlaganja zračenju, osiguravanje sigurne dispozicije ot-pada.

9. Praćenje zdravstvenog stanja i uvjeta rada zdravstvenih djelatnika. Kroz presječne studije pratiti pokazatelje mentalnog i fizičkog zdravlja zdravstvenih djelatnika Zagrebačke Ţupanije kao vaŢnog resursa u osiguranju zdravlja građana.

10. Informatizacija i razvoj e-Zdravstva u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Informacijski sustavi općenito smanjuju mo-gućnosti pogrešaka, a kroz podršku poslovnim proce-sima (poput kliničkih ili farmakoloških smjernica) utječu na povećanje kvalitete pruŢanja zdravstvene skrbi, po-


diŢu sigurnost pacijenta te doprinose smanjenju troš-kova. Ulaganjem u e-zdravlje osigurat će se i unaprije-diti kvaliteta zdravstvene zaštite.

6.5.4. specifične potrebe zdravstvene zaštite na pojedinim područjima Zagrebačke Ţupanije

Radi osiguranja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima definirane su sljedeće specifične potrebe:

1. Osiguravanje hitne medicinske pomoći na područjima s povećanim brojem korisnika zdravstvene zaštite za vrijeme turističke sezone. Popunjavanje MreŢe hitne medicine sukladno potrebama te intenzi-virati informatičku podršku sukladno suvremenim po-trebama povezanosti i integriranosti u jedinstveni sustav hitne medicine na području Zagrebačke Ţupanije.

2. Razvoj i unaprjeđenje zdravstvene zaštite na demografski ugroŢenim područjima te na područjima gdje MreŢa javne zdravstvene sluŢbe nije popunjena. U ruralnim dijelovima Zagrebačke Ţupanije s preteŢno starim stanovništvom potrebno je nastaviti i osnaŢiti djelatnosti zdravstvene i socijalne pomoći u kući (medi-cinske sestre, dostava lijekova i slično).

3. Osiguranje uvjeta za smanjenje visokog mor-taliteta karcinoma dojke, provođenjem nadstandarda

Nacionalnog programa “Mamma” i Ţupanijskih pro-grama, kroz osiguranje mobilne mamografije i organizi-ranje edukacije o vaŢnosti samopregleda u ruralnim, prometno slabo povezanim područjima te za osobe koje su teško pokretne ili socijalno deprivirane.

4. Povećanje skrbi za starije i nemoćne osobe, razvijanjem i jačanjem palijativne i gerontološke zdrav-stvene i socijalne zaštite te unapređenjem suradnje s ostalim sektorima koji skrbe o ovoj populaciji.

5. Prevencija i liječenje koŢnih bolesti optimal-nim gospodarenjem naftalanom kao specifičnim pri-rodnim resursom Zagrebačke Ţupanije.

6. kontrola i nadzor nad razinom peludi ambro-zije u zraku. U područjima u kojima je pojačana vege-tacija ambrozije potrebno je provoditi preventivne ak-tivnosti za redukciju posljedične polinoze.

7. kontinuirani razvoj ljudskih resursa za uprav-ljanje u sustavu zdravstvene zaštite na lokalnoj i regio-nalnoj razini kroz podizanje razine upravljačke kompe-tencije na razini ugroŢenih područja Zagrebačke Ţupa-nije te unapređivanje strateškog planiranja, financijskog planiranja i ugovaranja usluga, bolju koordinaciju pru- Ţatelja usluga, kvalitetno projektno upravljanje, praće-nje i vrednovanje programa i projekata.

6.6. swot analiza Ţupanijskog sustava zdravstva

sNAGE PRILIkE

– razvijena mreŢa javnozdravstvenih ustanova– stručni kadar – profesionalizam– utvrđene (uhodane) procedure za provođenje postojećih

preventivnih zdravstvenih programa– povoljna epidemiološka situacija u pogledu zaraznih bolesti– dosadašnji postignuti rezultati i uspjesi– stečene kompetencije (stručnost, znanje i vještine iz područja

strateškog planiranja u zdravstvu)– timski rad– dobri međuljudski odnosi– otvorenost prema zajednici– povećanje timova u mreŢi javne zdravstvene sluŢbe i mreŢi hitne

medicine– uspostavljena dobra suradnja sa zdravstvenim ustanovama i

specijalnim bolnicama– učešće Savjeta za zdravlje u kreiranju zdravstvene politike– radna tijela Odjela– uključenost u MreŢu zdravih gradova i Ţupanija– suradnja s Timom za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– energetska učinkovitost objekata u zdravstvenom sustavu– financijska podrška (osigurana sredstva u proračunu)– blizina grada Zagreba, suradnja i korištenje specijalističko-

konzilijarne zdravstvene zaštite i bolničkog liječenja– postojanje resursa za razvoj zdravstvenog turizma

– povećanje zadovoljstva građana boljom dostupnošću i pruŢenim zdravstvenim uslugama

– stručno usavršavanje i edukacija, razvoj kompetencija, supervizija– razumijevanje i potpora lokalne uprave i samouprave

(senzibiliziranje, suradnja)– korištenje EU fondova za razvoj zdravstvenih usluga– povećanje trŢišta za zdravstveni i medicinski turizam– utjecaj na odluke koje se donose, a omogućuju provedbu

zdravstvenih programa i planova prezentacijom mogućih rješenja i programa (na području JLS)

– senzibiliziranje javnosti, donatora i poslovnih subjekata za uključivanje u programe zdravstvene skrbi

– umreŢavanje, koordinacija i partnerstvo s JLS u provođenju preventivnih programa i pruŢanju zdravstvenih usluga

– ostvarenje suradnje i razmjene dobre prakse s drugim Ţupanijama, JLS, drugim institucijama i savjetima za zdravlje (prijenos znanja i prakse)

– jačanje i bolje korištenje resursa u zdravstvu– mogućnost unapređenja infrastrukture i razvoja ljudskih resursa u

zdravstvu– aktivnije uključivanje medija u konkretne aktivnosti i postignute

rezultate (promocija zdravstvene zaštite)

sLAbOstI PRIjEtNjE / PREPREkE

– manjak zdravstvenih radnika, naročito u dijelu SKZ-a, medicine rada, ginekologija i pedijatrije

– nedovoljna informiranost o pruŢanju zdravstvenih usluga na području JLS

– nedovoljno razvijena suradnja s JLS– korištenje resursa JLS

– odljev zdravstvenih radnika u druge zemlje– decentralizacija sredstava (Ţupanija ne moŢe planirati mreŢu

usluga ako ne odlučuje o većini usluga)– česte značajne promjene zakonskih odredbi, nedostatak

provedbenih akata– starenje stanovništva s posljedičnim povećanjem potreba za

zdravstvenom zaštitom i palijativnom skrbi


– nepostojanje opće bolnice na području Ýupanije– nedovoljno korištenje sredstava EU fondova, zaklada i donatora– vertikalna i horizontalna koordinacija među sluŢbama (socijalna

skrb, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo...)– suradnja i protok informacija između Ţupanijskih i drŢavnih

institucija u sustavu zdravstva– slaba medijska promocija– nedovoljna povezanost struke i politike (senzibilizacija donositelja

odluka i JLS)– nedovoljno razvijena infrastruktura za pruŢanje palijativne skrbi– nedovoljno razvijena informatizacija i nove tehnologije u zdravstvu

– nedovoljno prihvaćanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje– povećanja cijene energenata– globalna ekonomska kriza– pandemija zaraznih bolesti, katastrofe i druga krizna stanja– nedovoljno kvalitetno obavljanje poslova zdravstvenog planiranja

zbog nedovoljnog vremena i povećanog obima posla sluŢbenika u Odjelu

6.7. strateški i operativni ciljevi

1. unaprijediti kvalitetu Ţivota stanovnika Ţupanije provođenjem mjera zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja

Operativni ciljevi vezani uz ostvarenje ovoga stra-teškog cilja:

1.1. Jačati društvenu svijest o vaŢnosti brige za vla-stito zdravlje

1.2. Promicati zdravi stil Ţivota za sve dobne sku-pine

1.3. Smanjiti faktore rizika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti

1.4. Smanjiti faktore rizika za nastanak zaraznih bolesti

2. Promicati i razvijati postojeće te uvoditi nove preventivno-zdravstvene programe


2.1. Razvijati programe liječenja/rehabilitacije2.2. Unaprijediti preventivne i edukativne aktivno-

sti u cilju očuvanja zdravlja djece, adolescenata i odra-slih

2.3. Poboljšati preventivne programe usmjerene prema očuvanju zdravlja Ţena

2.4. Osigurati dostupniju palijativnu skrb2.5. Unaprijediti financiranje razvoja preventivnih

zdravstvenih usluga

3. Osigurati jednaku dostupnost zdravstvene zaštite na području cijele Ţupanije


3.1. Osigurati ulaganje u infrastrukturu3.2. Osigurati sredstva za provođenje programa

zdravstvene zaštite iznad standarda utvrđenih obve-znim zdravstvenim osiguranjem

3.3. Osigurati popunjavanje mreŢe javne zdrav-stvene sluŢbe, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

4. jačati kapacitete u zdravstvuOperativni ciljevi vezani uz ostvarenje ovoga stra-

teškog cilja:4.1. Unaprijediti međuresornu suradnju na razini

Ţupanije, gradova i općina te suradnju sa svim ključnim partnerima u području zdravstva u svrhu proširenja i poboljšanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga

4.2. Poticati povećanje standarda iz osnovnog zdravstvenog osiguranja

4.3. Razvijati zdravstveni turizam4.4. Poticati razvoj upravljačkih kapaciteta u zdrav-

stvu4.5. Razvijati sustav kvalitete zdravstvene zaštite

Operativna razrada aktivnosti koje doprinose po-stizanju strateških i operativnih ciljeva ovog Plana do-nosi se na godišnjoj razini u obliku akcijskih planova.

6.8. Praćenje, vrednovanje i izvještavanjePraćenje provedbe Plana zdravstvene zaštite i ak-

cijskih planova obavljat će se tijekom faze provedbe u polugodišnjem i godišnjem razdoblju sustavnim biljeŢe-njem i praćenjem vaŢnosti i vjerojatnosti ostvarenja ci-ljeva, učinkovitosti provedbe i rezultata u odnosu na uloŢene resurse, te odrŢivost rezultata. Podaci i infor-macije potrebne za obradu prikupljat će se od pruŢate-lja usluga odnosno nositelja aktivnosti.

Također, pratit će se troškovi provedbe, ljudski re-sursi uključeni u pruŢanje usluga, geografska pokrive-nost, te rodna ravnopravnost i zadovoljstvo korisnika.

Praćenje provedbe ovog Plana i njegovih akcijskih planova bit će u nadleŢnosti Ţupanijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.

Vrednovanje Plana trebalo bi se provoditi u tri faze i to:

– prethodno (Ex-Ante) vrednovanje tijekom prvih šest mjeseci prve godine provođenja (osiguranje kvali-tetne provjere cjelokupnog Plana, identificiranje slabo-sti, izrada plana za smanjenje rizika i definiranje prila-godbi);

– srednjoročno vrednovanje tijekom treće godine provedbe, prema Matrici srednjoročnog vrednovanja (postavljeni ciljevi odgovaraju potrebama ciljanih sku-pina, relevantnost i učinkovitost aktivnosti);

– naknadno (Ex-Post) vrednovanje u godini nakon zadnje godine provedbe (praćenje i vrednovanje sveu-kupne kvalitete i odrŢivost aktivnosti)

Vrednovanje bi se trebalo provesti od strane evalu-atora s odličnim poznavanjem lokalnog i nacionalnog konteksta socijalne skrbi, kojeg će odabrati Savjet za zdravlje.

Proces izvještavanja trebao bi biti potpun, kvalite-tan i transparentan. U tu svrhu trebala bi se izraditi baza u koju bi se upisivali prikupljeni podaci o uslugama, programima, ljudskim resursima.

Na ovaj način osigurat će se mogućnost izvještava-nja Savjeta za zdravlje, ali i drugih nacionalnih i lokalnih zainteresiranih tijela. Podaci bi se prikupljali i prezenti-rali statistički i grafički na razini postignuća strateških i


operativnih ciljeva, uključenosti korisnika, troškova, ljudskih resursa, uključenosti različitih pruŢatelja usluga, zadovoljstva korisnika, geografske pokrivenosti usluga i rodne ravnopravnosti korisnika.

S obzirom na to da je suradnja s dionicima i kori-snicima vaŢna u provođenju zdravstvene zaštite na po-dručju Ýupanije, proces suradnje treba biti otvoren i konzultativan poštujući načela transparentnosti i parti-cipacije. Proces suradnje bit će u domeni Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije te Savjeta za zdravlje Zagrebačke Ţupanije. Plan zdrav-stvene zaštite i akcijski planovi bit će tijekom provedbe dostupni široj javnosti. Ovakav oblik suradnje i konzul-tacija sa svim dionicima i korisnicima iz područja zdrav-stvene djelatnosti pomoći će u izradi daljnjih akcijskih planova te stvoriti uvjete za upravljanje promjenama koje pridonose boljoj kvaliteti Ţivota svih stanovnika.

7. NOsItELjI AktIVNOstI PLANA ZDRAVstVENE ZAštItE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Nositelji aktivnosti za ostvarivanje Plana su:– Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Za-

grebačke Ţupanije– Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije– Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije– Ljekarne Zagrebačke Ţupanije– Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije– Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku reha-

bilitaciju– Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje

dobi Gornja Bistra– Savjet za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– Tim za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Zagre-

bačke Ţupanije– jedinice lokalne samouprave na području Zagre-

bačke Ţupanije– udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe– vrtići, osnovne i srednje škole te veleučilišta– Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i teh-

ničku kulturu Zagrebačke Ţupanije– Upravni odjel za promet i komunalnu infrastruk-

turu Zagrebačke Ţupanije– Regionalna razvojna agencija Zagrebačke Ţupa-

nije– druge jedinice lokalne i područne (regionalne)

uprave na području Republike Hrvatske, te druge insti-tucije, ustanove, fizičke i pravne osobe uključene u provođenje programa i procesa iz područja zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

POPIs MAtERIjALA kORIštENOG u IZRADI PLANA

– Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015. (“Narodne novine”, broj 57/05, 38/08, 69/12)

– Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015., Vlada RH, 2013.

– Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (“Narodne novine”, broj 47/05)

– Europska socijalna povelja (revidirana), 1997.– Konvencija o pravima djeteta, UN, 1990.– MreŢa hitne medicine (“Narodne novine”, broj

49/16)– MreŢa javne zdravstvene sluŢbe (“Narodne no-

vine”, broj 101/12, 31/13 i 113/15)– MreŢa ugovornih subjekata medicine rada

(“Narodne novine”, broj 55/11)– Nacionalna populacijska politika (“Narodne no-

vine”, broj 132/06)– Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti

za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. (“Narodne novine”, broj 63/07)

– Nacionalna strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012. (“Narodne novine”, broj 98/09)

– Nacionalna strategija razvoja zdravstva od 2012. do 2020. (“Narodne novine”, broj 116/12)

– Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruŢenja za razvoj civilnog društva od 2012 do 2016., Vlada RH, lipanj 2012.

– Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. (“Narodne novine”, broj 122/12)

– Nacionalna strategija za sprečavanje štetne upo-rabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja od 2011. do 2016., Vlada RH, rujan 2010.

– Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja od 2011 do 2016., Vlada RH, rujan 2010.

– Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji od 2011. do 2016. (“Narodne novine”, broj 20/11)

– Nacionalna strategija zdravstva od 2012. do 2020. (“Narodne novine”, broj 116/12)

– Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Vlada RH, 2005.

– Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. (“Narodne novine”, broj 119/07)

– nacionalni programi Ministarstva zdravlja, http:// www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalni_pro-grami

– Plan za zdravlje Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 10/08)

– Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 86/12)

– Program za prevenciju samoubojstva kod djece i mladeŢi, MZSS, 2011.

– Program zaštite okoliša Zagrebačke Ţupanije, http://www.zagrebacka-zupanija.hr/static/files/misc/up-ravni_odjel_za_prostorno_uredjenje/PZOZZ.pdf

– Slika zdravlja Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/03)

– Statistički ljetopis i Statističke informacije, Popis stanovništva, DrŢavni zavod za statistiku, http://www. dzs.hr/

– Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016.

– Ustav Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14)


– Zajednički memorandum o socijalnom uključiva-nju Republike Hrvatske (JIM), potpisan s Europskom komisijom 5. oŢujka 2007. godine, http://www.mspm.hr/

– Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjero-dostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst)

– Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (“Narodne novine”, broj 124/11)

– Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (“Narodne novine”, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13)

– Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (“Narodne novine”, broj 56/13)

– Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 80/13, 153/13 I 78/15)

– Zakon o zaštiti prava pacijenata (“Narodne no-vine”, broj 169/04, 37/08)

– Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (“Narodne novine”, broj 79/07, 113/08, 43/09 i 22/14)

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12, 70/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14)

– Zakon o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) i podzakonski akti

– Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupanije od 2011. do 2013., Zagrebačka Ţupanija, 2011., https://www.zagrebacka-zupanija.hr/dokumenti/

– publikacije, ljetopisi i statističke informacije, DrŢavni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/

– publikacije, ljetopisi i statističke informacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

ZAVRšNE ODREDbE

Razrada aktivnosti u cilju realizacije strateških i operativnih ciljeva iz Plana bit će definirana operativ-nim/akcijskim planovima koji će se izrađivati na godiš-njoj razini.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”, a objavit će se na sluŢbenoj mreŢnoj stranici Zagrebačke Ţupanije.

KLASA: 021-04/16-01/11 URBROJ: 238/1-01-16-45 Zagreb, 1. prosnica 2016.

PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE DraŢen Bošnjaković, v. r.

2 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 195. stavka 4. Zakona o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09 i 4/13) i članka 64. Poslovnika Ýupanijske skup-štine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupa-nije”, broj 26/09 i 5/13), Ýupanijska skupština Zagre-bačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

sOCIjALNI PLANZAGREbAčkE ÝuPANIjE ZA RAZDObLjE

OD 2017. DO 2022. GODINE

Puni naziv dokumenta:Socijalni plan Zagrebačke Ţupanije za razdoblje od

2017. do 2022. godine

Namjena dokumenta:Socijalni plan Zagrebačke Ţupanije je dokument

koji predstavlja temelj strateškog planiranja u području razvoja socijalne skrbi sa ciljem prilagodbe ideja i pro-grama stvarnim potrebama i mogućnostima zajednice. Smjernice sadrŢane u ovom dokumentu omogućavaju Zagrebačkoj Ţupaniji stvaranje mogućnosti za brzim reagiranjem na postavljene zahtjeve i potrebe zajednice te omogućava kontinuitet u praćenju i prilagođavanju usvojenih mjera novim, promjenjivim okolnostima, ra s- po djeli resursa i financijskoj podršci.

Vlasnik: Zagrebačka Ţupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

uredili: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

u izradi prijedloga ovog Plana sudjelovali su:– Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb– Savjet za socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije– Tim za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije– Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije– centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke

Ţupanije– gradovi i općine s područja Zagrebačke Ţupanije

SADRÝAJ1. UVOD 2. ZAGREBAČKA ÝUPANIJA – SLIKA ZDRAVLJA

I SOCIJALNOG STANJA STANOVNIŠTVA 2.1. Teritorijalno-administrativni ustroj i

infrastruktura 2.2. Kretanje stanovništva i osnovni demografski

pokazatelji 2.2.1. Značajke kućanstva i obitelji 2.2.2. Obrazovna struktura stanovništva 2.3. Osnovni pokazatelji socio-ekonomskog

razvoja 2.3.1. Gospodarstvo 2.3.2. TrŢište rada i radna snaga 2.3.2.1. Struktura zaposlenih 2.3.2.2. Nezaposlenost 2.3.3. Izvori prihoda 2.3.3.1. Plaće 2.3.3.2. Mirovine 2.3.3.3. Novčane naknade 2.4. Invalidnost, radna sposobnost i fertilitet 2.5. Najčešći uzroci pobolijevanja i vodeći uzroci

umiranja 2.6. Praćenje siromaštva i kvalitete Ţivota


3. PLANIRANJE I RAZVOJ DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI NA RAZINI ÝUPANIJE

3.1. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije

3.2. Prava i obveze Zagrebačke Ţupanije u obavljanju djelatnosti socijalne skrbi

4. SOCIJALNA SKRB NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

4.1. PruŢatelji socijalnih usluga 4.1.1. Centri za socijalnu skrb 4.1.2. Domovi socijalne skrbi i obiteljski domovi 4.1.3. Ostali pruŢatelji socijalnih usluga 4.2. Prava u sustavu socijalne skrbi 4.2.1. Materijalna prava (novčane naknade, potpore

i pomoći) 4.2.2. Socijalne usluge 4.2.2.1. Informiranje i savjetovanje 4.2.2.2. Rehabilitacijske i druge usluge stručne

podrške u zajednici i domu korisnika 4.2.2.3. Usluge stalnog i tjednog smještaja te dnevne

skrbi i boravka 4.2.2.4. Udomiteljstvo 4.2.2.5. Pomoć u kući 4.2.2.6. Rekreativne usluge i usluge kvalitetnog

korištenja slobodnog vremena 4.3. Programi socijalne skrbi na području

Zagrebačke Ţupanije

5. VIZIJA I MISIJA 5.1. Vizija 5.2. Misija

6. SOCIJALNI PLAN ZAGREBAČKE ÝUPANIJE 6.1. Načela u razvoju socijalnih usluga 6.2. MreŢa usluga socijalne skrbi 6.3. Financiranje sustava socijalne skrbi 6.4. Prioritetna razvojna područja socijalne skrbi 6.4.1. Korisničke skupine 6.4.2. Specifične razvojne potrebe u pruŢanju usluga

socijalne skrbi 6.5. Swot analiza Ţupanijskog sustava socijalne

skrbi 6.6. Strateški i operativni ciljevi 6.7. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje 6.7.1. Praćenje 6.7.2. Vrednovanje 6.7.3. Izvještavanje

7. NOSITELJI AKTIVNOSTI SOCIJALNOG PLANA ZAGREBAČKE ÝUPANIJE

POPIS MATERIJALA KORIŠTENOG U IZRADI PLANA

ZAVRŠNE ODREDBE

Popis tablica:Tablica 1. Područje, gradovi i općine u Zagrebačkoj Ţupaniji. Tablica 2. Demografski pokazatelji u Zagrebačkoj Ţupa-niji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2011. Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do 2014.

Tablica 4. Usporedba broja stanovnika gradova i općina Zagrebačke Ţupanije. Tablica 5. Broj privatnih i institucionalnih kućanstava na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011. Tablica 6. Broj članova kućanstva na području Zagre-bačke Ţupanije u 2001. i 2011. Tablica 7. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u RH i Zagrebačkoj Ţupaniji u razdoblju od 2009. do 2014. Tablica 8. Obitelj prema tipu i broju članova te broju djece prema starosti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2011. Tablica 9. Obrazovna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije prema spolu u 2001. i 2011. Tablica 10. Bruto domaći proizvod za Zagrebačku Ţu-paniju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2009. do 2012. prema trenutnim cijenama Tablica 11. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebač-koj Ţupaniji od 2009. do oŢujka 2014. Tablica 12. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebač-koj Ţupaniji – stanje 31. 03. 2014. Tablica 13. Broj i struktura nezaposlenih osoba u Zagre-bačkoj Ţupaniji od 2008. do 2015. Tablica 14. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće i bruto plaće u kunama na području Republike Hrvatske i Zagrebačke Ţupanije u razdoblju od 2010. do 2013. Tablica 15. Korisnici mirovina prema zakonskoj osnovi za ostvarenje, vrsti mirovine i visini mirovine za oŢujak 2016. godine (isplata u travnju 2016.) Tablica 16. Broj osoba s invaliditetom na području Za-grebačke Ţupanije od 2012. do 2016. Tablica 17. Prikaz vrsta oštećenja koje uzrokuju invali-ditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stup-nju funkcionalnog oštećenja osobe na području Zagre-bačke Ţupanije (siječanj 2014. i oŢujak 2015.). Tablica 18. Pokazatelji stanja siromaštva i materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2013. i 2014. Tablica 19. Prikaz broja zaposlenih u centrima za soci-jalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije s danom 31. 12. 2015. Tablica 20. PruŢatelji usluga smještaja za stare i ne-moćne osobe i kapaciteti na području Zagrebačke Ţu-panije (06/2016.) Tablica 21. Prikaz broja korisnika u domovima socijalne skrbi i drugim pravnim osobama koje pruŢaju djelatnost socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije u 2013. i 2014. Tablica 22. Popis usluga i broja korisnika usluga centara socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 23. Iznosi sredstava utrošenih za ostvarivanje drugih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima Zagrebačke Ţupanije i gradova s područja Zagrebačke Ţupanije za 2012. i 2013. (JIM) Tablica 24. Broj korisnika usluge smještaja u Zagrebač-koj Ţupaniji u 2015. Tablica 25. Broj udomiteljskih obitelji i korisnika na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 26. Udomiteljstvo djece i mladih bez odgovara-juće roditeljske skrbi na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 27. Udomiteljstvo djece i mladih s invaliditetom na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.


Tablica 28. Udomiteljstvo odraslih osoba s invalidite-tom na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 29. Udomiteljstvo psihički bolesnih odraslih osoba na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 30. Udomiteljstvo starijih i nemoćnih osoba na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016. Tablica 31. MreŢa socijalnih usluga za područje Zagre-bačke Ţupanije Tablica 32. Prikaz financijskog ulaganja Zagrebačke Ţupanije iz decentraliziranih sredstava i izvornih pri-hoda za potrebe socijalne skrbi u razdoblju od 2003. do 2015.

Popis slika:Slika 1. PoloŢaj Zagrebačke Ţupanije Slika 2. Zemljopisni prikaz gradova i općina Zagrebačke Ţupanije. Slika 3. Prometna povezanost Zagrebačke Ţupanije. Slika 4. Usporedba dobne strukture stanovništva Zagre-bačke Ţupanije sa stanovništvom Hrvatske. Slika 5. Broj stanovnika po spolu u gradovima Zagre-bačke Ţupanije u 2011. Slika 6. Broj stanovnika po spolu u općinama Zagre-bačke Ţupanije u 2011. Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj Ţupaniji 2014. godine Slika 8. Prikaz poslovnih subjekata u Zagrebačkoj Ţupa-niji 2014. Slika 9: Udio obveznih osiguranika mirovinskog osigu-ranja na području Zagrebačke Ţupanije, 2015. Slika 10: Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela Slika 11. Obuhvaćenost stanovništva sa ZMN/pomoći za uzdrŢavanje u RH (stanje 31. 12. 2014.). Slika 12. Obuhvaćenost stanovništva s pomoći za uz-drŢavanje/ZMN u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2013. do 2015. Slika 13. Broj građana Zagrebačke Ţupanije koji su se izjasnili kao pripadnici romske nacionalne manjine prema popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011. Slika 14. Prikaz udjela financijskog ulaganja iz izvornih prihoda ZÝ za potrebe socijalne skrbi u razdoblju od 2003. do 2015. Slika 15. Prikaz udjela sufinanciranja zdravstvenih, so-cijalno-humanitarnih i drugih sličnih udruga i organiza-cija na području Ýupanije u 2015.

POPIs skRAĆENICAak. g. – akademska godinaBDP – bruto domaći proizvodbr. – brojCZN – Caritas Zagrebačke nadbiskupijeCZSS – centar za socijalnu skrbDVO – djelatna vojna osobaDZS – DrŢavni zavod za statistikuDZZÝ – Dom zdravlja Zagrebačke ŢupanijeEU – Europska unijaEU28 – Europska unija 28 zemalja članicaHBDR – hrvatski branitelji iz Domovinskog rataHVO – Hrvatsko vijeće obrane

HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvoHZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeHZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanjeIPA – Instrument for Pre-accession Assistance (In-

strument pretpristupne pomoći)JIM – Joint Inclusion Memorandum (Zajednički

memorandum o socijalnom uključivanju)JLPS – jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-

moupraveKB – klinička bolnicaKBC – klinički bolnički centarkm – kilometarkm2 – četvorni kilometarkn – kunaKV – kvalificirani radnik/cam – metarm2 – četvorni metarmil. – milijunMSPM – Ministarstvo socijalne politike i mladihMUP – Ministarstvo unutarnjih poslovaNKD 2007

– Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.

NKV – nekvalificirani radnik/caNN – Narodne novineOCD – organizacije civilnog društvaOSO – ovlaštena sluŢbena osobaOŠ – osnovna školaped. g. – pedagoška godinaPKV – polukvalificirani radnik/caPS – policijski sluŢbeniciPUP – poremećaji u ponašanjuPUZ – pomoć za uzdrŢavanjeRH – Republika HrvatskaSŠ – srednja školašk. g. – školska godinaUNDP – Ured Programa Ujedinjenih Naroda za ra-

zvoj u HrvatskojVKV – visokokvalificiran radnik/caVU – visoka učilištaZMN – zajamčena minimalna naknadaZMO – Zakon o mirovinskom osiguranjuZZJZZÝ – Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupa-

nijeZÝ – Zagrebačka ŢupanijaÝRS – “Ýupanijska razvojna strategija”

1. uVOD

Proces socijalnog planiranja započeo je u Republici Hrvatskoj 2012. godine, sa svrhom procjene prioriteta socijalne politike, s teŢištem na analizi mreŢe socijalnih usluga i utvrđivanju područja prioriteta razvoja soci-jalne politike. To je ujedno i obaveza jedinica regio-nalne i lokalne samouprave propisana Zakonom o soci-jalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: Zakon).

Socijalnim planiranjem treba se osigurati kvalitet-nija horizontalna i vertikalna koordinacija u području socijalne politike između različitih razina vlasti, javnih sluŢbi, pruŢatelja socijalnih usluga, korisnika i drugih dionika socijalne politike.


Socijalno planiranje definirano je i mjerom 4.2. Razvoj i širenje mreŢe socijalnih usluga Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (JIM)1, glav-nog strateškog dokumenta Vlade RH i Europske komi-sije u području politike socijalnog uključivanja do tre-nutka kada je Republika Hrvatska postala članica Eu-ropske unije.

Socijalno planiranje u Zagrebačkoj Ţupaniji odvi-jalo se prema metodologiji koju je preporučilo Mini-starstvo socijalne politike i mladih, a u proces konzulta-cija i radionica bilo je uključeno više aktera socijalne politike s područja Zagrebačke Ţupanije: sluŢbenika Ţupanijskog upravnog tijela nadleŢnog za zdravstvo i socijalnu skrb, predstavnika centara za socijalnu skrb, ustanova socijalne skrbi, zavoda za zapošljavanje, udruga i drugih pruŢatelja socijalnih usluga.

Strateško planiranje u socijalnoj skrbi je kontinui-rani proces, koji zahtijeva stalno praćenje i prilagođava-nje usvojenih mjera novim i promjenjivim okolnostima, a pretpostavlja kontinuiranu suradnju između nadleŢnih drŢavnih tijela, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanova socijalne skrbi, organizacija ci-vilnog društva i drugih relevantnih dionika koji sudjeluju u području socijalne zaštite.

Dokument koji je svakako potrebno spomenuti kad govorimo o strateškom planiranju je Ýupanijska ra-zvojna strategija Zagrebačke Ţupanije 2007-2013 (ÝRS). U okviru strateškog cilja “visoka kvaliteta Ţivota”, prio-ritet “razvijene društvene djelatnosti” utvrđene su mjere: jačanje preventivnih programa zdravstvene za-štite; izgradnja, obnova i opremanje objekata u školstvu i zdravstvu i unapređenje socijalne skrbi i zdravstvene zaštite starijih i nemoćnih osoba, te osoba s invalidite-tom.

Socijalni plan Zagrebačke Ţupanije prvi je strateški dokument u kojem se navode dosadašnja postignuća Zagrebačke Ţupanije na razvoju socijalnih usluga te utvrđuju zadaće i ciljevi, prioritetna razvojna područja i specifične potrebe i mogućnosti u narednom razdoblju.

Uvodni dio odnosi se na pokazatelje gospodarske, demografske i socio-ekonomske slike Zagrebačke Ţu-panije, a također su navedene i specifičnosti geograf-skog poloŢaja i prometne povezanosti Ţupanije. Ovi pokazatelji vaŢni su i predstavljaju bazu na kojoj Zagre-bačka Ţupanija temelji politiku socijalnog uključivanja i razvoja mreŢe socijalnih usluga.

U cilju stvaranja uvjeta za efikasnu provedbu svih aktivnosti sadrŢanih u Socijalnom planu neophodno je uspostaviti kontinuiranu suradnju s ključnim partne-rima, te stvoriti poticajno i povoljno okruŢenje za razvoj partnerstva za socijalnu zaštitu. Naravno da to uključuje osiguranje financijske podloge za sve projekte i aktiv-nosti planirane za uspostavu kvalitetnih, pravovremenih i sveobuhvatnih socijalnih usluga jer ubrzani tempo promjena u području socijalne politike i zakonske regu-lative utječe na pojavu novih problema u socijalnom sustavu, povećavanje potreba, obima i strukture kori-snika.

Proces strateškog planiranja je dinamičan proces koji predstavlja mogućnost za daljnji razvoj planiranja,

1 Vlada Republike Hrvatske (2007.). Zajednički memo-randum o socijalnom uključivanju. dostupno na http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/medunarodna_suradnja/jim_zajednicki_memorandum_o_socijalnom_ukljucivanju_rh

te se usvajanjem Socijalnog plana u Ýupaniji stvaraju uvjeti za upravljanje promjenama koje pridonose boljoj kvaliteti Ţivota, zdravlja i razvoja socijalnih usluga sta-novnika.

Svakako je potrebno napomenuti da je Socijalni plan usko povezan s Planom zdravstvene zaštite Zagre-bačke Ţupanije jer se radi o dva strateška dokumenta kojima je zajednički nazivnik pruŢanje javnih i izvanin-stitucionalnih usluga stanovnicima Ţupanije u cilju po-boljšanja kvalitete njihova Ţivota.

Socijalni plan Zagrebačke Ţupanije predstavlja te-melj za strateško planiranje u socijalnoj skrbi i moguć-nost za kvalitetni daljnji razvoj planiranja i donošenja godišnjih provedbenih planova i odluka koje će voditi našoj viziji: “Zagrebačka Ţupanija – dobro mjesto za kvalitetno Ţivljenje svih stanovnika”.

2. ZAGREbAčkA ÝuPANIjA – sLIkA ZDRAVLjA I sOCIjALNOG stANjA stANOVNIštVA

2.1. teritorijalno-administrativni ustroj i infrastruktura

Zagrebačka Ţupanija je administrativna cjelina koja je sluŢbeno pod tim nazivom, Comitatus Zagrabiensis, utemeljena 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj grb je i da-nas u uporabi, a spomenuti datum slavi se kao Dan Zagrebačke Ţupanije. Ýupanija se tada prostirala od Zagorja do KriŢevaca, Siska, Karlovca, preko Gorskog kotara sve do mora. Taj se teritorij tijekom povijesti mijenjao, a u današnjim granicama Zagrebačka Ţupa-nija postoji od 1. siječnja 1997. godine (Slika 1).2

Današnja Zagrebačka Ţupanija, popularno zvana i “Zagrebački prsten” (Slika 2), smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, zauzima područje od 3060 kvadratnih kilometra na kojemu Ţivi 317.606 stanovnika od čega je 163.756 Ţena i 153.850 muška-raca. Površinom je šesta, a brojem stanovnika treća po

2 Izvor: sluŢbene internet stranice www.zagrebacka-zu-panija.hr

Slika 1. PoloŢaj Zagrebačke Ţupanije


veličini hrvatska Ţupanija (nakon Grada Zagreba i Split-sko-dalmatinske Ţupanije), a u njenom je sastavu devet gradova, 25 općina i 694 naselja. Gustoća naseljenosti je 103,79 osoba po kvadratnom kilometru.3

Na zapadu Ýupanije prevladavaju breŢuljkasti i gorski krajevi, Ýumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu se nalaze Vukomeričke gorice koje razdvajaju Tu-


ropolje od donjeg Pokuplja. Najveća rijeka je Sava, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u Ţupaniji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). Umjerena kontinentalna klima osigurava topla ljeta, umjereno hladne zime te povremene snjeŢne padaline bez izra-zito sušnih, odnosno vlaŢnih razdoblja.

Specifičan geografski poloŢaj, uz samu granicu sa Slovenijom te u neposrednoj blizini Zagreba, ovu regiju čini vaŢnim raskriŢjem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem (Slika 3). Ukupna

Površina km2 broj stanovnika broj stanovnika km2 broj gradova broj općina broj naselja

3060 317606 103,79 9 25 694

Gradovi Općine

Dugo SeloIvanić-GradJastrebarskoSamoborSveta NedeljaSveti Ivan ZelinaVelika GoricaVrbovecZaprešić

BedenicaBistraBrckovljaniBrdovecDubravaDubravicaFarkaševacGradecJakovljeKlinča SelaKloštar IvanićKrašićKravarsko

KriŢLukaMarija GoricaOrlePisarovinaPokupskoPresekaPušćaRakovecRugvicaStupnikÝumberak

Tablica 1. Područje, gradovi i općine u Zagrebačkoj Ţupaniji.3

Slika 2. Zemljopisni prikaz gradova i općina Zagrebačke Ţupanije


duŢina cesta u Zagrebačkoj Ţupaniji4 je 1.609 km, od toga 128 km autocesta, 678 km Ţupanijskih cesta, 558 km lokalnih cesta, a gustoća cestovne mreŢe je 526 m/km2. Kroz zračnu luku “Dr. Franjo Tuđman”, smještenu u Zagrebačkoj Ţupaniji, godišnje se registrira preko dva milijuna putnika, tako da Ýupanija osigurava hitnu zdravstvenu zaštitu za puno veći broj osoba, nego što je broj stanovnika.

2.2. kretanje stanovništva i osnovni demografski pokazatelji5

Zagrebačka Ţupanija prema Popisu stanovništava iz 2011. godine ima 317.606 stanovnika. Na Slici 4. pri-kazana je usporedba dobne strukture stanovništva Ýu-panije sa stanovništvom Hrvatske prema Popisu stanov-ništva iz 2011. godine. Zagrebačka Ţupanija, u odnosu na Hrvatsku ima mlađu populaciju, tj. udio stanovnika u dobnim skupinama do 50 godina u ukupnoj popula-ciji viši je, nego isti u populaciji Hrvatske, a udio stanov-ništva u dobnim skupinama iznad 50 godina niŢi je, nego u hrvatskoj populaciji. Prosječna starost stanovniš-tva u Zagrebačkoj Ţupaniji je 40,6 godina, a u RH 41,7

4 Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015., DZS.5 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.

godina. Postotni udio populacije u dobi 65 godina i više je 15,85% što ukazuje da je ukupna populacija stara i da starimo u odnosu na 2001. kada je udio ovih dobnih skupina bio 13,87%.

Postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na broj osoba u Ţivotnoj dobi od 0 do 19 go-dina (indeks starenja) u 2011. iznosi 100,1%, a postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u ukupnom sta-novništvu (koeficijent starosti) u 2011. iznosi 22,1%. Oba pokazatelja niŢa su od hrvatskog prosjeka (Tablica 2).

Pokazatelji Republika Hrvatska Zagrebačka Ţupanija

prosječna starost 41,7% 40,6%indeks starenja 115,0% 100,1%

koeficijent starosti 24,1% 22,1%

Tablica 2. Demografski pokazatelji u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2011.6

Dobna struktura stanovništva, kada usporedimo pojedine lokacije unutar Ýupanije, vrlo je raznolika: najviše mlađeg stanovništva imaju općine na istoku Ţu-panije (Dugo Selo, Brckovljani, Rugvica imaju oko 50% stanovništva mlađeg od 35 godina), dok su “stare op-ćine” smještene na zapadu Ţupanije (Ýumberak, Krašić, Pisarovina imaju više od 15% stanovništva iznad 70 godina). S obzirom na razliku u dobnoj strukturi, za očekivati je i razliku u morbiditetu i mortalitetu te bi u budućim planovima bilo potrebno raditi analize i plani-ranje zdravstvene zaštite na nivou gradova/općina.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Zagre-bačkoj Ţupaniji rođeno je 3.275 djece, umrlo je 3.342 osoba, prirodno kretanje stanovništva iznosi – 67, a vi-talni indeks 98%. Stopa mortaliteta dojenčadi u 2011. bila je 3,97 na 1 000 Ţivorođene djece, a smrtnost no-vorođenčadi (od nultog do šestog dana Ţivota) 2,44 na 1000 poroda. Prema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku u 2014. (Tablica 3) stopa prirodnog prirasta u RH je negativna i iznosi – 2,7 (-11.273 osoba). Nega-tivno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks. Iako


Slika 3. Prometna povezanost Zagrebačke Ţupanije.

Slika 4. Usporedba dobne strukture stanovništva Zagrebačke Ţupanije sa stanovništvom Hrvatske.5


je vitalni indeks u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. (85,9) znatno niŢi, nego u 2011. (98,0) i dalje je viši u odnosu na Republiku Hrvatsku (77,8).7

U Tablici 4. prikazan je ukupni broj stanovnika po općinama/gradovima prema popisu stanovništva iz 2001. i popisu iz 2011. godine. Na Ţupanijskoj razini nije došlo do značajnih promjena (blagi porast popula-cije od 2,6%), dok su u nekim općinama zabiljeŢene velike promjene: pad broja stanovnika u Ýumberku (26%), Krašiću (17%), Preseki (13%) i Pokupskom (11%) te rast populacije u Dugom Selu (22%), Svetoj Nedelji (17%) i Stupniku (15%). Ove drastične promjene moŢemo objasniti migracijom stanovništva i porastom prirodnog prirasta u Dugom Selu, migracijama u Stu-pniku, Svetoj Nedelji, Preseki i Pokupskom te izrazitim starenjem i praktički izumiranjem populacije u Ýum-berku (vitalni indeks 16).8 Prema procjeni stanovništva u 2014. u Zagrebačkoj Ţupaniji je procijenjeno 318.453 stanovnika od čega 163.880 Ţena i 154.573 muška-raca. U 2014. u Zagrebačku Ţupaniju je iz drugih Ţupa-nija doseljeno 4.227 osoba, a iz inozemstva 551 osoba. U istoj godini iz Zagrebačke Ţupanije je na područje drugih Ţupanija u RH odseljeno 3.401 osoba, a u ino-zemstvo 1.699 osoba.9


Razlika (%)2001. 2011.

bedenica 1.522 1.432 –90 (–5,9)bistra 6.098 6.632 534 (8,8)brckovljani 6.816 6.837 21 (0,3)brdovec 10.287 11.134 847 (8,2)Dubrava 5.478 5.245 –233 (–4,3)Dubravica 1.586 1.437 –149 (–9,4)

7 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hr-vatskoj 2014. godine, DZS.

8 Popis stanovništva 2001. i 2011., DZS.9 Izvor: Priopćenje od rujna 2015., Procjene stanovniš-

tva RH u 2014., DZS.


Razlika (%)2001. 2011.

Dugo selo 14.300 17.466 3.166 (22,1)Farkaševac 2.102 1.937 –165 (–7,8)Gradec 3.920 3.681 –239 (–6,1)Ivanić-Grad 14.723 14.548 –175 (–1,2)jakovlje 3.952 3.930 –22 (–0,6)jastrebarsko 16.689 15.866 –823 (–4,9)klinča sela 4.927 5.231 304 (6,2)kloštar Ivanić 6.038 6.091 53 (0,9)krašić 3.199 2.640 –559 (–17,5)kravarsko 1.983 1.987 4 (0,2)kriŢ 7.406 6.963 –443 (–6)Luka 1.419 1.351 –68 (–4,8)Marija Gorica 2.089 2.233 144 (6,9)Orle 2.145 1.975 –170 (–7,9)Pisarovina 3.697 3.689 –8 (–0,2)Pokupsko 2.492 2.224 –268 (–10,8)Preseka 1.670 1.448 –222 (–13,3)Pušća 2.484 2.700 216 (8,7)Rakovec 1.350 1.252 –98 (–7,3)Rugvica 7.608 7.871 263 (3,5)samobor 36.206 37.633 1.427 (3,9)stupnik 3.251 3.735 484 (14,9)sveta Nedelja 15.506 18.059 2.553 (16,5)sveti Ivan Zelina 16.268 15.959 –309 (–1,9)Velika Gorica 63.517 63.517 0Vrbovec 14.658 14.797 139 (0,9)Zaprešić 23.125 25.223 2.098 (9,1)Ýumberak 1.185 883 –302 (–25,5)ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)

Tablica 4. Usporedba broja stanovnika gradova i općina Zagrebačke Ţupanije.10


PodručjeGodina

Rođeni umrliPrirodni prirast

umrla dojenčad na 1000

Ţivorođenih

Vitalni indeks (Ţivorođeni

na 100 umrlih)ukupno Ţivorođeni mrtvorođeni ukupno umrla

dojenčad

Republika Hrvatska

2009. 44 754 44 577 177 52 414 235 –7 837 5,3 85,02010. 43 546 43 361 185 52 096 192 –8 735 4,4 83,22011. 41 342 41 197 145 51 019 192 –9 822 4,7 80,72012. 41 901 41 771 130 51 710 150 –9 939 3,6 80,82013. 40 083 39 939 144 50 386 162 –10 447 4,1 79,32014. 39 716 39 566 150 50 839 199 –11 273 5,0 77,8


2009. 3 421 3 407 14 3 500 17 –93 5,0 97,32010. 3 340 3 320 20 3 478 9 –158 2,7 95,52011. 3 288 3 275 13 3 342 13 –67 4,0 98,02012. 3 278 3 267 11 3 515 8 –248 2,4 92,92013. 3 095 3 077 18 3 505 12 – 428 3,9 87,82014. 2 943 2 930 13 3 412 17 –482 5,8 85,9

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do 2014.7


Spolna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije pokazuje nesrazmjer broja muškaraca i Ţena prema dobnim skupinama. Broj stanovnika prema spolu u gradovima i općinama Ýupanije prikazan je na Slikama 5 i 611.

2.2.1. Značajke kućanstva i obiteljiOd 1991. pa i ranijih godina, na području Zagre-

bačke Ţupanije primijećen je blagi porast stanovništva u odnosu na RH, a razmjerno tome i porast privatnih kućanstava. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. primjećuje se povećanje ukupnog broja privatnih kućanstava u Zagrebačkoj Ţupaniji sa 94.313 u 2001. na 101.274. u 2011. godini. Privatnim kućanstvom smatra se svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba. Povećanje je uočeno kod izvanbračnih kućanstva, kućanstava majka s djetetom i samačkih kućanstava, dok je smanjen broj kućanstava s oba bračna druga. Iako je broj osoba u privatnim kućanstvima u istom razdoblju porastao za 5.342 osobe, povećanje se ne odnosi u bitnome na broj privatnih kućanstava s djecom (svega 178 djece više).

Institucionalno kućanstvo obuhvaća osobe za čiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi. Ovdje je zamijećeno veliko smanjenje broja kućanstava (sa 742 u 2001. na 106 u 2011.), ali se broj osoba u institucionalnim kućanstvima povećao sa 1.242 u 2001. na 2 568 u 2011. Najviše osoba u 2011. bilo je smješteno u institucijama za umirovljenike


ili starije osobe (1.314 osoba) što je znatno više, nego u 2001. (283 osobe). Broj smještenih osoba u zdravstve-nim i socijalnim ustanovama nije se bitno promijenio (761/734), dok je više osoba sada smješteno u drugim institucijama (u 2001. godini 24 osobe, u 2011. godini 386 osoba). Pregled broja privatnih i institucionalnih kućanstava u Zagrebačkoj Ţupaniji s brojem osoba prema tipu kućanstva i statusu u obitelji u 2001. i 2011. nalazi se u Tablici 5.


2001. 2011.

ukupan broj stanovnika 309.696 317.606ukupan broj kućanstava 95.055 101.380Privatna kućanstva 94.313 101.274ukupan broj osoba 309.696 315.038dijete 110.352 110.530suprug/supruga 147.566 146.950izvanbračni drug/druŢica 4.042 6.742majka s djetetom 9.377 11.267otac s djetetom 2.273 2.385samačko kućanstvo 16.336 19.587Institucionalna kućanstva 742 106ukupan broj osoba 1.242 2.568zdravstvene i socijalne ustanove 761 734ustanove za umirovljenike i starije osobe 283 1.314vjerske ustanove 174 134druge ustanove 24 386

Tablica 5. Broj privatnih i institucionalnih kućanstava na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011.12

Uspoređujući podatke o broju članova u privatnim kućanstvima u 2011. u odnosu na 2001. (Tablica 6) značajniji porast zamijećen je kod jednočlanih, dvočla-nih i tročlanih kućanstava, dok je broj četveročlanih kućanstava manji, nego u 2001. Broj kućanstava s 11 i više članova u obje godine ostao je nepromijenjen (142 kućanstva), u 2001. najveći broj tih kućanstava u Ţupa-niji bio je na području grada Velike Gorice (21), a u 2011. na području općine Brckovljani (16). Prosječan broj članova kućanstva u navedenom razdoblju bitno se ne razlikuje, ali je isti u 2011. na području Zagre-bačke Ţupanije (3,11) viši od hrvatskog prosjeka (2,8).



jednočlano 16.336 19.587dvočlano 19.542 23.497tročlano 17.251 19.195četveročlano 20.692 19.501peteročlano 10.723 10.464šesteročlano 5.973 5.356sedmeročlano 2.333 2.216osmeročlano 800 830

12 Izvor: Stanovništvo prema starosti, spolu, tipu kućan-stva i statusu u obitelji, Popis 2001. i Popis 2011., DZS.

Slika 6. Broj stanovnika po spolu u općinama Zagrebačke Ţupanije u 2011.

Slika 5. Broj stanovnika po spolu u gradovima Zagrebačke Ţupanije u 2011.

12


Razlika (%) 2001. 2011.


Ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)






010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000 žene muškarci

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

žene

muškarci

12


Razlika (%) 2001. 2011.


Ukupno 309.696 317.606 7.910 (2,6)






010.00020.00030.00040.00050.00060.00070.000 žene muškarci

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

žene

muškarci




deveteročlano 327 327deseteročlano 155 159jedanaest i više članova 142 142prosječan broj osoba u kućanstvu 3,28 3,11

Tablica 6. Broj članova kućanstva na području Zagrebačke Ţupanije u 2001. i 2011.13

Iz gornjih podataka vidljivo je da je u Zagrebačkoj Ţupaniji veliki broj samačkih kućanstava, 19.587 u 2011. godini. Od tog broja, 11.652 Ţene Ţive u samač-kom kućanstvu i to najviše u dobi od 70 do 74 godine (1.988 osobe). Broj samačkih kućanstava velik je i u dobnoj skupini od 80 do 84 godine (1 594 osobe), dok taj broj znatno pada u skupini od 85 do 89 godina sta-rosti (738 osoba).14

13 Izvor: Privatna kućanstva prema broju članova, Popis 2001. i Popis 2011., DZS.

14 Izvor: Stanovništvo prema starosti spolu, tipu kućan-stva i statusu u obitelji, Popis 2011., DZS.

Prema osnovi korištenja stambene jedinice pojedi-nih kućanstava15, na području Zagrebačke Ţupanije prema Popisu stanovništva iz 2011. najviše kućanstva Ţivi u stambenim jedinicama koje su njihovo privatno vlasništvo ili suvlasništvo (94.225), a najmanje kućan-stava Ţivi u svojstvu najmoprimca sa zaštićenom naja-mninom (429). Svega 28 osoba na području Zagrebačke Ţupanije izjasnilo se kao beskućnici.

U razdoblju od 2009. do 2013. na području cijele Republike Hrvatske pa tako i Zagrebačke Ţupanije, broj sklopljenih brakova se smanjuje, a broj razvedenih brakova povećava. U 2014. zabiljeŢen je porast i sklo-pljenih i razvedenih brakova. Brojčani pokazatelji na-vedeni su u Tablici 7.

Od ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina na području Zagrebačke Ţupanije (265.752) u 2011. njih 55% je u bračnoj zajednici, 42% nije u bračnoj, izva-nbračnoj, istospolnoj zajednici, a 2,5% osoba je u izvanbračnoj i istospolnoj zajednici.

Tipovi obitelji u Zagrebačkoj Ţupaniji zastupljeni su kao što je i na području RH (Tablica 8). Najviše je brač-nih parova s djecom (7,83% udio u RH) te bračnih pa-rova bez djece (7,32% udio u RH). Broj obitelji koji čine majke s djecom znatno je veći od obitelji očeva s djecom. Najveći broj djece Ţivi u obitelji bračnih pa-rova s djecom (7,92% udio u RH) te u obiteljima koje čine majke s djecom (6,46% udio u RH). U obiteljima najveći broj je punoljetne djece odnosno u dobi od 18 i više godina.1617

2.2.2. Obrazovna struktura stanovništva

Prema stupnju obrazovanja, najveći broj stanov-nika u Zagrebačkoj Ţupaniji 2011. imao je završenu srednju školu (55%), dok je udio stanovništva koji ima viši stupanj obrazovanja (viša škola i stručni studij, fa-kulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij) 12,6%. Od ukupnog broja obrazovanih osoba 52% su Ţene. Struktura prema spolu značajnije se razlikuje u završe-noj osnovnoj školi (39,9% muškaraca i 60% Ţena). Iako je broj muškaraca sa srednjoškolskim obrazovanjem veći, nego broj Ţena (55,9% muškaraca i 44,8% Ţena),

15 Izvor: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011., DZS.

16 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u 2014.; Stati-stički ljetopis Republike Hrvatske 2015., DZS.


Područje Godinabrakovi

sklopljeni razvedeni

Republika Hrvatska

2009. 22.382 5.0762010. 21.294 5.0582011. 20.211 5.6622012. 20.323 5.6592013. 19.169 5.9922014. 19 501 6.570


2009. 1.728 3332010. 1.666 4242011. 1.574 3752012. 1.530 3782013. 1.489 395 2014. 1.502 433

Tablica 7. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u RH i Zagrebačkoj Ţupaniji u razdoblju od 2009. do 2014.16

tip obitelji broj obitelji

broj članova obitelji

broj djece u obitelji

broj djece prema starosti (godine)

0-5 6-9 10-14 15-17 18-24 25 i više ukupno

bračni par bez djece 23.572 47.144 - - - - - - - -izvanbračni par bez djece 1.865 3.730 - - - - - - - -bračni par s djecom 49.903 189.416 89.610 17.936 11.437 15.868 9.043 19.018 16.308 89.610izvanbračni par s djecom 1.506 5.542 2.532 819 376 468 215 387 265 2.530majka s djecom 11.267 26.434 15.167 1.342 967 1.552 1.033 2.703 7.570 15.167otac s djecom 2.385 5.608 3.223 229 176 351 274 727 1.466 3.223UKUPNO 90.498 277.874 110.532 20.326 12.956 18.239 10.565 22.835 25.609

Tablica 8. Obitelj prema tipu i broju članova te broju djece prema starosti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2011.17


u prosjeku 8% više Ţena od muškaraca ima završeno neko više obrazovanje (Tablica 9).

Po završenim obrazovnim područjima najviše je stanovništva sa završenim obrazovanjem iz područja općih programa (osnovna škola, industrijska i obrtnička škola od prve do treće godine, gimnazija – 92.420 osoba), zatim slijede redom: inŢenjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo (74.270 osoba), društvene znanosti, poslovanje i pravo (41.722 osobe), usluge (28.994 osobe), zdravstvo i socijalna skrb (7.973 osobe), poljoprivreda (5.237 osoba), tehnički programi (4.367 osoba), humanističke znanosti i umjetnost (3.942 osobe), prirodne znanosti (1.780 osoba) te iz ostalih područja (1.159 osoba).1819

Prema dostupnim statističkim podacima za 2014. u djelatnosti obrazovnih programa na području Za-grebačke Ţupanije, registrirano je bilo 98 dječjih vrtića uključujući i druge pravne osobe koje se bave predškol-skim odgojem. Ukupan broj djece uključene u dječje vrtiće u pedagoškoj godini 2014./2015. bio je 10.446 djece, što je nešto više, nego u pedagoškoj godini 2013./2014. U 128 osnovnih škola na području Zagre-bačke Ţupanije u školskoj godini 2014./2015. uklju-čeno je bilo 25.978 djece, što je nešto manje, nego u prethodnoj školskoj godini, a 7.416 učenika polazilo je jednu od 33 srednje škole. Na području Zagrebačke Ţupanije djeluju i dva visoka učilišta: Veleučilište u Ve-likoj Gorici te Veleučilište Adam Baltazar Krčelić u Za-prešiću. Na sveučilišnim studijima na području RH za-biljeŢeno je 5.950, a na stručnim studijima 3.674 stu-denta s područja Zagrebačke Ţupanije.20

2.3. Osnovni pokazatelji socio-ekonomskog razvoja

2.3.1. GospodarstvoOsnovne kategorije za izračun BDP-a (bruto doma-

ćeg proizvoda) su bruto vrijednost proizvodnje, među-

18 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.19 Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., DZS.20 Izvor: Publikacije i Statistička izvješća za 2014. i 2015.

godinu; Statistički ljetopis RH 2015., DZS.

fazna potrošnja i bruto dodana vrijednost koja obu-hvaća ostale poreze na proizvodnju i uvoz sredstava zaposlenih i bruto poslovni višak/mješoviti dohodak. Iako je u 2011. u RH zabiljeŢena nulta stopa rasta BDP-a, što je upućivalo na mogući završetak gospodarske krize, u 2012. isti je pao za 2,0 %. U 2012. BDP je iznosio 328.562 mil. kuna. U 2014. u RH, prema ras-hodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je ve-ćim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju opsega prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.

Nakon šest godina pada, 2015. ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini od 1,6%. Dinamika rasta BDP-a tijekom godine pokazuje blaŢe stope rasta u prva dva tromjesečja (0,5% i 1,2%), zatim znatno intenziviranje rasta u trećem tromjesečju (2,8%) te ponovno usporavanje stope rasta u zadnjem tromje-sečju 2015. godine (1,9%). Rastu ukupne gospodarske aktivnosti pridonio je prvenstveno značajan rast vrijed-nosti izvoza roba i usluga, ali i blagi oporavak domaće potraŢnje odnosno osobne potrošnje i investicija u fik-sni kapital.21

Prema dostupnim podacima Zagrebačka Ţupanija sudjeluje u bruto društvenom proizvodu Republike Hrvatske (RH) s oko 5,6% i ta vrijednost je stabilna u zadnjem trogodišnjem razdoblju (Tablica 10) dok isto-vremeno u Zagrebačkoj Ţupaniji Ţivi 7% populacije RH. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i izvoza prema djelatnosti proizvoda u Zagrebačkoj Ţupaniji porasla je u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Tako je, u odnosu na RH udio vrijednosti prodanih proizvoda na području Zagrebačke Ţupanije porastao za 0,4%, od toga u inozemstvo za 0,9%.22

21 Izvor: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS-2. razina i Ţupanije za razdoblje od 2000. do 2012. (ESA 2010) od 13. 03. 2015., DZS; Godišnjak 2015., HZZ.

22 Izvor: Statistički ljetopis 2013., DZS.

stručna spremamuškarci Ţene ukupno

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

bez škole 1.486 928 4.800 2.960 6.286 3.888od 1. do 3. razreda osnovne škole 4.609 467 10.673 1.839 15.282 2.306od 4. do 7. razreda osnovne škole 11.108 5.473 19.648 13.272 30.756 18.745osnovna škola 24.674 24.056 33.359 36.232 58.033 60.288srednja škola 69.590 80.918 53.308 65.919 122.898 146.837viša škola i stručni studij 3.845 6.149 3.902 7.211 7.747 13.360fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij 5.685 8.342 6.025 10.005 11.710 18.347magisterij (znanstveni, stručni, umjetnički) 265 507 192 404 457 911doktorat 157 283 55 185 212 468nepoznato 1.282 217 1.211 385 2.493 602ukuPNO 122.701 127.340 133.173 138.412 255.874 265.752

Tablica 9. Obrazovna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije prema spolu u 2001. i 2011.19


Godina Područje bDP u mil. kn udio u bDP-u zemlje (RH 100%) bDP po stanovniku u kn Indeks po Ţupaniji

(RH 100%)

2009. Zagrebačka Ţupanija 18.793 5,7 57.274 77,2Republika Hrvatska 328.672 100 74.208 100




Tablica 10. Bruto domaći proizvod za Zagrebačku Ţupaniju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2009. do 2012. prema trenutnim cijenama

Na nivou RH udio izdataka socijalne zaštite u BDP-u u razdoblju od 2009. do 2011. u prosjeku je iznosio 20,6%. Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite u istom razdoblju iznosili su prosječno 20,2% i to najviše za bolesti/zdravstvenu skrb 6,9%, zatim za starost 5,5%, invaliditet 3,5%, obitelj/djecu 1,6% te nezaposlenost (prosjek 0,5%).

2.3.2. trŢište rada i radna snagaU 2011. na području Zagrebačke Ţupanije bilo je

evidentirano (ukupno) 121.778 zaposlenih osoba te

18.420 nezaposlenih, od čega 2861 osoba koja traŢi prvo zaposlenje i 15.559 osoba koje traŢe ponovno zaposlenje. Ekonomsko neaktivnih bilo je 125.438 osoba od čega 72.098 umirovljenika, 14.791 osoba koja se bavi obavezama u kućanstvu, 22.614 učenika ili studenata, 15.935 ostalih neaktivnih osoba.23

U 2014. na području Zagrebačke Ţupanije najviše registriranih pravnih osoba (uključujući i tijela drŢavne vlasti te tijela JLPS) bilo je iz djelatnosti trgovine na ve-liko i malo, prerađivačke industrije građevinarstva te ostalih usluŢnih djelatnosti (Slika 7).24

23 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS.24 Izvor: Statistički ljetopis 2014., Pravne osobe prema

područjima NKD-a 2007. i aktivnosti – stanje 31. 12. 2013.

18

2.3.2. Tržište rada i radna snaga

U 2011. na području Zagrebačke županije bilo je evidentirano (ukupno) 121.778 zaposlenih osoba te 18.420 nezaposlenih, od čega 2861 osoba koja traži prvo zaposlenje i 15.559 osoba koje traže ponovno zaposlenje. Ekonomsko neaktivnih bilo je 125.438 osoba od čega 72.098 umirovljenika, 14.791 osoba koja se bavi obavezama u kućanstvu, 22.614 učenika ili studenata, 15.935 ostalih neaktivnih osoba.23

U 2014. na području Zagrebačke županije najviše registriranih pravnih osoba (uključujući i tijela državne vlasti te tijela JLPS) bilo je iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, prerađivačke industrije građevinarstva te ostalih uslužnih djelatnosti (Slika 7).

Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj županiji 2014.24

Aktivnih pravnih osoba iz područja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilo je svega 209, a najveći otklon registriranih i aktivnih pravnih osoba bile su djelatnosti koje su prema NKD 2007 označene kao ostale uslužne djelatnosti (2.591 registrirana i 1.012 aktivnih) i trgovine na veliko i malo (5.984 registriranih i 2.801 aktivnih). U istom razdoblju na području Zagrebačke županije aktivnih je bilo 9.067 trgovačkih društva, 4.920 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima, 1.425 ustanova, tijela, udruga, fondova, organizacija te 88 poduzeća i zadruga gdje je i najveći otklon između registriranih i aktivnih (Slika 8).


24Izvor: Statistički ljetopis 2014., Pravne osobe prema područjima NKD-a 2007. i aktivnosti – stanje 31.12.2013.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U

BRO

J REG

ISTR

IRAN

IH I

AKTI

VNIH

PRA

VNIH

OSO

BA

PRAVNE OSOBE PREMA NKD-u 2007

registrirano

aktivno

područja NKD-a 2007 A poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo B rudarstvo i vađenje

C prerađivačka industrija

D opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F građevinarstvo

G trgovina na veliko i malo,popravak motornih vozila i motocikala

H prijevoz i skladištenje

I djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J informacije i komunikacije

K financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L poslovanje nekretninanama

M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P obrazovanje

Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R umjetnost, zabava i rekreacija

S ostale uslužne djelatnosti

T djelatnosti kućanstva kao poslodavca i dr.

U djelatanosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Slika 7. Prikaz broja registriranih i pravnih osoba prema NK-u 2007. u Zagrebačkoj Ţupaniji 2014.24


Aktivnih pravnih osoba iz područja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilo je svega 209, a najveći otklon registriranih i aktivnih pravnih osoba bile su djelatnosti koje su prema NKD 2007 označene kao ostale usluŢne djelatnosti (2.591 registrirana i 1.012 aktivnih) i trgo-vine na veliko i malo (5.984 registriranih i 2.801 aktiv-nih). U istom razdoblju na području Zagrebačke Ţupa-nije aktivnih je bilo 9.067 trgovačkih društva, 4.920 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima, 1.425 ustanova, tijela, udruga, fondova, organizacija te 88 poduzeća i zadruga gdje je i najveći otklon između re-gistriranih i aktivnih (Slika 8).25

Prema broju zaposlenih u pravnim osobama u oŢujku 2014., uspoređujući podatke za gradove i op-ćine na području Zagrebačke Ţupanije, razvidno je da je prerađivačka djelatnost (po broju zaposlenih) zastu-pljena u svim gradovima i općinama (izuzev općina Marija Gorica, Orle, Pokupsko i Ýumberak). Slijede je trgovina na veliko i na malo (izuzev općina Rakovec i Ýumberak), obrazovanje (izuzev općina Kravarsko i Stupnik) te prijevoz i skladištenje (izuzev općine Farka-ševac). Prema istim podacima najmanje zaposlenih osoba u pravnim osobama je u općini Ýumberak, što je očekivano s obzirom na manji broj stanovnika, naročito radno aktivnog.

2.3.2.1. Struktura zaposlenihNa području Zagrebačke Ţupanije u oŢujku 2014.26

evidentirane su bile 73.103 zaposlene osobe (43.600 muškaraca i 29.503 Ţena), što je znatno manje, nego što je evidentirano u Popisu stanovništva iz 2011. go-dine. Od ukupnog broja zaposlenih osoba veći broj osoba zaposleno je u pravnim osobama, njih 58.648, u obrtu i slobodnim profesijama zaposleno je 12.636 osoba, a zaposlenih osiguranika poljoprivrednika je 1.819. U istom razdoblju, kako na području cijele Re-publike Hrvatske, tako i u Zagrebačkoj Ţupaniji zami-jećen je pad zaposlenih osoba u pravnim osobama (Tablica 11).

25 Izvor: Statistički ljetopis 2015., Poslovni subjekti pre-ma aktivnosti i pravno ustrojbenim oblicima – stanje 31. 12. 2014., DZS.

26 Izvor: Statistički ljetopis 2014., Zaposleni u poslovnim subjektima, stanje 31. oŢujka 2014. po Ţupanijama, DZS.


2009. 63.8672010. 60.7002011. 59.0352012. 58.897

31. 03. 2013. 58.76531. 03. 2014. 58.648

Tablica 11. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2009. do oŢujka 2014.

Od ukupno 52.754 zaposlenih u pravnim oso-bama (prema NKD 2007) najviše njih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji (14.111), zatim trgovini (9.947), obrazovanju (5.918), prijevozu i skladištenju (4.204), građevinarstvu (4.105) te javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju (3.845). Visoko obra-zovne osobe najviše su bile zaposlene u području obra-zovanja (2.871), prerađivačkoj industriji (1.470) te trgo-vini (1.068). Srednja stručna sprema najviše je bila za-stupljena u trgovini (7.814) i prerađivačkoj industriji (7.358). Nekvalificirani radnici najviše su bili zaposleni u prerađivačkoj industriji (1.715). U djelatnosti zdrav-stvene zaštite i socijalne skrbi najviše je bilo zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, njih 785, dok je zapo-slenih s visokom stručnom spremom bilo 449. Od ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama njih 45.794 zaposleno je bilo na neodređeno vrijeme. Naj-više zaposlenih u pravnim osobama bilo je u dobi od 35 do 39 godina starosti (8.152). Taj broj polako opada s povećanjem godina starosti, a najveći pad biljeŢi se u dobnoj skupini od 60 do 64 godine (1.948), te 65 i više godina (162). Brojčani podaci detaljno su prikazani u Tablici 12.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u oŢujku 2014., od ukupno 12.639 zaposlenih najviše ih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji (3.182 osobe), građevinarstvu (1.630 osoba), trgovini (1.650 osoba), te djelatnosti pruŢanja smještaja, pripreme i usluŢivanja hrane (1.527 osoba). Njih 888 zaposleno je bilo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Udio Ţena u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama i zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih zanimanja prosječno je iznosio 41%.

Slika 8. Prikaz poslovnih subjekata u Zagrebačkoj Ţupaniji 2014.25

19

Slika 8. Prikaz poslovnih subjekata u Zagrebačkoj županiji 2014.25

Prema broju zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2014., uspoređujući podatke za gradove i općine na području Zagrebačke županije, razvidno je da je prerađivačka djelatnost (po broju zaposlenih) zastupljena u svim gradovima i općinama (izuzev općina Marija Gorica, Orle, Pokupsko i Žumberak). Slijede je trgovina na veliko i na malo (izuzev općina Rakovec i Žumberak), obrazovanje (izuzev općina Kravarsko i Stupnik) te prijevoz i skladištenje (izuzev općine Farkaševac). Prema istim podacima najmanje zaposlenih osoba u pravnim osobama je u općini Žumberak, što je očekivano s obzirom na manji broj stanovnika, naročito radno aktivnog.

2.3.2.1. Struktura zaposlenih Na području Zagrebačke županije u ožujku 2014.26 evidentirane su bile 73.103 zaposlene osobe (43.600 muškaraca i 29.503 žena), što je znatno manje, nego što je evidentirano u Popisu stanovništva iz 2011. godine. Od ukupnog broja zaposlenih osoba veći broj osoba zaposleno je u pravnim osobama, njih 58.648, u obrtu i slobodnim profesijama zaposleno je 12.636 osoba, a zaposlenih osiguranika poljoprivrednika je 1.819. U istom razdoblju, kako na području cijele Republike Hrvatske, tako i u Zagrebačkoj županiji zamijećen je pad zaposlenih osoba u pravnim osobama (Tablica 11).


2009. 63.867 2010. 60.700 2011. 59.035 2012. 58.897

31.03.2013. 58.765 31.03.2014. 58.648

Tablica 11. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebačkoj županiji od 2009. do ožujka 2014.

Od ukupno 52.754 zaposlenih u pravnim osobama (prema NKD 2007) najviše njih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji (14.111), zatim trgovini (9.947), obrazovanju (5.918), prijevozu i skladištenju (4.204), građevinarstvu (4.105) te javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju (3.845). Visoko obrazovne osobe najviše su bile zaposlene u području obrazovanja (2.871), prerađivačkoj industriji (1.470) te trgovini (1.068). Srednja stručna sprema najviše je bila zastupljena u trgovini (7.814) i prerađivačkoj industriji (7.358).

25 Izvor: Statistički ljetopis 2015., Poslovni subjekti prema aktivnosti i pravno ustrojbenim oblicima – stanje 31.12.2014., DZS.

26 Izvor: Statistički ljetopis 2014., Zaposleni u poslovnim subjektima, stanje 31. ožujka 2014. po županijama, DZS.

0 5000 10000 15000 20000

pravne osobe

trgovačka društva

poduzeća i zadruge

ustanove, tijela, udruge, fondovi i

organizacije

subjekti u obrtu i slobodnim

zanimanjima

BROJ REGISTRIRANIH I AKTIVNIH POSLOVNIH SUBJEKATANAZ

IV P

OSL

OVN

IH S

UBJ

EKAT

A

aktivne

registrirane


stupanj obrazovanja broj osoba vrsta radnog odnosa broj osobagodinestarosti

broj osoba

visoko 8.401 neodređeno vrijeme 45.794 do 18. 57više 4.454 određeno vrijeme 6.778 od 19. do 24. 2.399srednje 27.921 pripravnici i vjeŢbenici 255 od 25. do 29. 5.598niŢe 1.484 od 30. do 39. 16.048VKV 846 vrsta radnog vremena broj osoba od 40. do 49. 14.657KV 4.872 puno radno vrijeme 51.407 od 50. do 54. 6.692PKV 859 nepuno radno vrijeme 1.341 od 55. do 59. 5.266NKV 3.990 skraćeno radno vrijeme 79 od 60. do 64. 1.948

od 65. i više 162ukupno zaposlenih 52.754

Tablica 12. Zaposleni u pravnim osobama u Zagrebačkoj Ţupaniji – stanje 31. 03. 2014.27

2.3.2.2. Nezaposlenost 27Od 2008. na području Zagrebačke Ţupanije zna-

čajan je porast broja evidentirano nezaposlenih osoba, čak 98,5% do 2012. U kolovozu 2013. i usporedno u kolovozu 2014. ukupan broj nezaposlenih osoba nešto je manji, nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju, a taj se trend nastavlja i u 2015. godini (Tablica 13).28

Godinabroj i struktura nezaposlenih osoba

ukuPNO muškaraca Ţena

2008. 9.717 3.513 6.2042009. 13.492 6.053 7.4392010. 16.022 7.714 8.3082011. 15.728 7.698 8.0302012. 19.289 9.392 9.8972013. 19.703 9.599 10.1132014. 16.752 8.145 8.6072015. 14.686 6.848 7.838

Tablica 13. Broj i struktura nezaposlenih osoba u Zagrebačkoj Ţupaniji od 2008. do 2015.

U 2014. stopa registrirane nezaposlenosti na području Zagrebačke Ţupanije iznosila je 21,1%, a u 2015. godini 18,4%.

Prema razini obrazovanja, u 2015. na području Zagrebačke Ţupanije29 najviše nezaposlenih osoba bilo je sa srednjoškolskim obrazovanjem (62,9%). Nezapo-slenih osoba sa završenim osnovnoškolskim obrazova-njem bilo je 3 227, odnosno 22%, a s visokim obrazo-vanjem (stručni studij, viša škola, fakultet, magisterij, doktorat) čak 1 647 osoba ili 11,4%. Bez škole i neza-vršene osnovne škole registrirana je bila 551 nezapo-slena osoba (3,3%). Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba najviše nezaposlenih bilo je u dobi od 20 do 29 godina (24,9%). PribliŢan udio nezaposle-nih osoba u dobi od 50 do 59 godina bio je 24,4%, od 30 do 39 godina 18,8% te u dobi od 40 do 49 godina 19%. Nezaposlenih registriranih osoba starijih od 60

27 Izvor: Statistički ljetopis 2015., DZS.28 Izvor: Godišnjak 2015. i Mjesečni statistički bilten od

2014. do 2016., HZZ.29 Izvor: Godišnjak 2015., HZZ.

godina bilo je 6,1%. Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba 1 404 osobe su hrvatski branitelji, od čega 591 osoba s invaliditetom. U mjere aktivne politike zapošljavanja, koje obuhvaćaju potpore za zapošljavanje i usavršavanje, potpore za samozapošlja-vanje, obrazovanje nezaposlenih, javne radove, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpore za očuvanje radnih mjesta ukupno je bilo evi-dentirano 1 267 aktivnih korisnika.

2.3.3. Izvori prihodaPrema Popisu stanovništva iz 2011. godine glavni

izvori sredstava za Ţivot stanovnici s područja Zagre-bačke Ţupanije ostvaruju od prihoda od stalnog rada (114.811 osoba). Ukupno 74.491 osoba uzdrŢava se od starosne i/ili ostalih mirovina. Ostali ostvaruju sred-stva za Ţivot od prihoda od poljoprivrede (6.132 osobe), prihoda od povremenog rada (5.078 osoba), prihoda od imovine (821 osoba) te ostalih prihoda (6.200 osoba). Od ukupnog broja stanovnika za njih 14.155 glavni izvori prihoda za Ţivot su socijalne naknade i povremene potpore. Bez ikakvih prihoda je 103.195 stanovnika.30

2.3.3.1. PlaćeProsječna isplaćena neto plaća u 2013. u Republici

Hrvatskoj iznosila je 5.507,00 kuna. Za isto razdoblje prosječna neto plaća u Zagrebačkoj Ţupaniji bila je nešto niŢa od hrvatskog prosjeka (5.165,00 kuna), što je za 44 kune manje, nego u istom razdoblju 2012. Iznosi prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća i mjesečnih bruto plaća na području RH i Zagrebačke Ţupanije prikazani su u Tablici 14.

U oŢujku 2014. s područja Zagrebačke Ţupanije 48.463 zaposlenih osoba, koji su ostvarili puni fond radnog vremena (najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati), primili su isplatu plaće (neto). Iznos od 6.001,00 do 8.000,00 kuna primilo je 17,2% zaposlenih, a 14,9% zaposlenih primilo je iznos od 5.001,00 do 6.000,00 kuna. Iznose od 2.500,00 kuna primilo je 6,5% zaposlenih, a najmanji postotak se odnosi na za-poslene koji su primili od 10.001,00 i više kuna (4,9%). Iznose od 4.001,00 do 4.500,00 kuna primilo je 10,3% zaposlenih. Najviša prosječna mjesečna neto plaća za-poslenih u 2013. iznosila je, prema NKD-u 2007, iz



Godina PodručjeProsječne mjesečne isplaćene neto plaće (kn) Prosječne mjesečne bruto plaće (kn)

ukupno muškarci Ţene ukupno muškarci Ţene

2010.Zagrebačka Ţupanija 5.085 5.252 4.814 7.266 7.523 6.850Republika Hrvatska 5.329 5.575 5.026 7.677 8.044 7.223




Tablica 14. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće i bruto plaće u kunama na području Republike Hrvatske i Zagrebačke Ţupanije u razdoblju od 2010. do 2013.31

djelatnosti prijevoza i skladištenja (7.507,00 kuna), a najniŢa iz djelatnosti pruŢanja smještaja i pripreme i usluŢivanje hrane (3.474,00 kuna). U djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi prosječna neto plaća u 2013. iznosila je 5.165,00 kuna. Za visoku stručnu spremu prosječna bruto plaća za rad na rad-nom mjestu u 2013. iznosila je 11.905,00 kuna, a 4.508,00 kuna za nekvalificiranog radnika.31

32

Prema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposle-nom u pravnim osobama RH za oŢujak 2016. iznosila je 5.722,00 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7.825,00 kuna. Podaci za Zagrebačku Ţupaniju za isto razdoblje trenutno nisu dostupni.

2.3.3.2. MirovineU oŢujku 2016., prosječan iznos mirovine uma-

njene za porez i prirez za 68.455 korisnika starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina u Zagrebačkoj Ţupa-niji, koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bio je 2.318,98 kuna, dok je iznos prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj iznosio 2.245,49 kuna.

31 Izvor: Statistička izvješća 1476/2012; 1502/2013; 1526/2014; 1549/2015. DZS.

32 Izvor: Statističko izvješće 1526/2014, 1549/2015, DZS.

Kad se ovom broju umirovljenika pribroje i primatelji mirovina kojima su mirovine dodijeljene posebnim za-konima (djelatne vojne osobe, policijski sluŢbenici i druge ovlaštene osobe, hrvatski branitelji iz Domovin-skog rata, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane), ukupan broj korisnika mirovina u navedenom razdoblju u Za-grebačkoj Ţupaniji iznosi 72.287 što je manje, nego što je osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja u su-stavu generacijske solidarnosti u istom razdoblju (72.499).

Najviše osiguranika obveznog mirovinskog osi-guranja čine zaposlenici kod pravnih i fizičkih osoba (65.918). Obvezno osiguranih obrtnika je 3.984, poljo-privrednika 1.523, osiguranika samostalne profesio-nalne djelatnosti 703 te produŢenog osiguranja 369 osiguranika (Slika 9). Udio muških osiguranika je 56,9%, a Ţenskih osiguranika 43,1%.33

Udio korisnika mirovine s područja Zagrebačke Ţupanije u odnosu na ukupan broj korisnika mirovine u Republici Hrvatskoj je 5,86%. Prosječni iznosi mirovina na dan 31. 03. 2016. u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na Republiku Hrvatskoj prikazani su u Tablici 15.

33 Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje, godina XIV broj 1/2016.

Slika 9. Udio obveznih osiguranika mirovinskog osiguranja na području Zagrebačke Ţupanije, 2015.

22

U ožujku 2014. s područja Zagrebačke županije 48.463 zaposlenih osoba, koji su ostvarili puni fond radnog vremena (najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati), primili su isplatu plaće (neto). Iznos od 6.001,00 do 8.000,00 kuna primilo je 17,2% zaposlenih, a 14,9% zaposlenih primilo je iznos od 5.001,00 do 6.000,00 kuna. Iznose od 2.500,00 kuna primilo je 6,5% zaposlenih, a najmanji postotak se odnosi na zaposlene koji su primili od 10.001,00 i više kuna (4,9%). Iznose od 4.001,00 do 4.500,00 kuna primilo je 10,3% zaposlenih. Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u 2013. iznosila je, prema NKD-u 2007, iz djelatnosti prijevoza i skladištenja (7.507,00 kuna), a najniža iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanje hrane (3.474,00 kuna). U djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi prosječna neto plaća u 2013. iznosila je 5.165,00 kuna. Za visoku stručnu spremu prosječna bruto plaća za rad na radnom mjestu u 2013. iznosila je 11.905,00 kuna, a 4.508,00 kuna za nekvalificiranog radnika.32

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH za ožujak 2016. iznosila je 5.722,00 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7.825,00 kuna. Podaci za Zagrebačku županiju za isto razdoblje trenutno nisu dostupni.

2.3.3.2. Mirovine U ožujku 2016., prosječan iznos mirovine umanjene za porez i prirez za 68.455 korisnika starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina u Zagrebačkoj županiji, koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bio je 2.318,98 kuna, dok je iznos prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj iznosio 2.245,49 kuna. Kad se ovom broju umirovljenika pribroje i primatelji mirovina kojima su mirovine dodijeljene posebnim zakonima (djelatne vojne osobe, policijski službenici i druge ovlaštene osobe, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane), ukupan broj korisnika mirovina u navedenom razdoblju u Zagrebačkoj županiji iznosi 72.287 što je manje, nego što je osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja u sustavu generacijske solidarnosti u istom razdoblju (72.499).

Najviše osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja čine zaposlenici kod pravnih i fizičkih osoba (65.918). Obvezno osiguranih obrtnika je 3.984, poljoprivrednika 1.523, osiguranika samostalne profesionalne djelatnosti 703 te produženog osiguranja 369 osiguranika (Slika 9). Udio muških osiguranika je 56,9%, a ženskih osiguranika 43,1%.33

Udio korisnika mirovine s područja Zagrebačke županije u odnosu na ukupan broj korisnika mirovine u Republici Hrvatskoj je 5,86%. Prosječni iznosi mirovina na dan 31.03.2016. u Zagrebačkoj županiji u odnosu na Republiku Hrvatskoj prikazani su u Tablici 15.

32 Izvor: Statističko izvješće 1526/2014, 1549/2015, DZS.

33 Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, godina XIV broj 1/2016.

90,9%

5,5%

2,1%1,0%

0,5%

radnici kod pravnih i fizičkih osoba

obrtnici

poljoprivrednici

samostalna profesionalna djelatnost

produženo osiguranje

Slika 9. Udio obveznih osiguranika mirovinskog osiguranja na području Zagrebačke županije, 2015.


Zakonska osnova za ostvarenje mirovine Vrsta mirovine

Zagrebačka Ţupanija Republika Hrvatska

broj korisnikaprosječna mirovina umanjena za porez i

prirez (kn)broj korisnika

prosječna mirovina umanjena za porez i

prirez (kn)

ZMO

starosna 46.371 2.501,58 775.282 2.422,03invalidska 9.255 1.950,73 133.507 1.846,60obiteljska 12.829 1.900,29 229.741 1.881,55ukupno 68.955 2.318,48 1.138.530 2.245,49

DVO, Ps, OsO

starosna 248 4.185,31 4.313 4.053,81invalidska 541 3.224,33 8.781 3.209,66obiteljska 40 3.304,60 797 3.373,44ukupno 829 3.515,69 13.891 3.481,16

HbDR

najniŢa (članak 31. stavak 3) 14 2.447,05 655 2.466,76invalidska 2.193 5.135,85 57.427 4.852,80obiteljska 626 6.275,29 14.118 6.154,16ukupno 2.833 5.374,34 72.200 5.085,62

HVOinvalidska 153 3.002,06 6.222 2.780,14obiteljska 17 2.976,52 629 2.971,07ukupno 170 2.990,50 6.851 2.797,67

ukupno korisnika: 72.287 1.231.472

Tablica 15. Korisnici mirovina prema zakonskoj osnovi za ostvarenje, vrsti mirovine i visini mirovine za oŢujak 2016. (isplata u travnju 2016.)34

2.3.3.3. Novčane naknade34Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na po-

dručju Zagrebačke Ţupanije evidentirano je 10.549 osoba kojima su glavni izvor prihoda socijalne naknade, 3.606 Ţivi od povremene potpore drugih, a 103.195 osoba nema prihoda.

Broj korisnika zajamčene minimalne naknade/pomoći za uzdrŢavanje u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. iznosio je 4.154 korisnika, što je nešto manje korisnika, nego u 2013. (65 korisnika), dok je u 2015. bilo 4 048 korisnika. Krajem travnja 2016. evidentirano je 3.915 korisnika ZMN-a, a dio korisnika zajamčene minimalne naknade u broju stanovnika je 1,2%. Osim stalnih pomoći/pomoći za uzdrŢavanje/zajamčenih mi-nimalnih naknada, u ove oblike pomoći ubrajaju se osobne invalidnine, doplatci za pomoć i njegu te druga materijalna prava koja proizlaze iz propisa o socijalnoj skrbi.35

U prosincu 2015. evidentirano je 2.640 korisnika novčane naknade s osnove nezaposlenosti na po-dručju Zagrebačke Ţupanije, što je manje, nego u istom razdoblju 2014. godine (3.558).36

U oŢujku 2016. na području Zagrebačke Ţupanije bio je 6.921 korisnik doplatka za djecu (13.948 djece) što iznosi 4,98% u odnosu na cijelu Republiku Hrvat-sku. Prosječna mjesečna svota doplatka za djecu ispla-ćena u Zagrebačkoj Ţupaniji iznosila je 375,81 kuna.37

34 Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje, godina XIV., br. 1/2016.

35 Izvor: Statistički ljetopis 2015., DZS; Godišnje statistič-ko izvješće u 2014., MSPM; Mjesečno statističko izvješće prosinac 2015. i travanj 2016., MSPM.

36 Izvor: Mjesečni statistički bilten 12, godina XXVI-II./2015., HZZ.

37 Izvor: Statističke informacije HZMO, godina XIV., broj 1/2016.

2.4. Invalidnost, radna sposobnost i fertilitetPrema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdrav-

stvo38, na dan 14. 03. 2016. u Zagrebačkoj Ţupaniji Ţivi 30.007 osoba s invaliditetom od čega je 18.218 muš-karaca (61%) i 11.789 Ţena (39%), što u ukupnom broju stanovništva Ţupanije iznosi 9,4% (Tablica 16). Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama. U dječjoj dobi (0-19 godina) invaliditet je prisutan u udjelu od 11%, u skupini radno aktivnih osoba (20-64 godine) udio iznosi 51%, a osobe s invaliditetom od 65 godina i starije zastupljene su u udjelu od 38%.

Na danukupan broj

osoba s invaliditetom

udio prema spolu (%) udio u ukupnom

stanovništvu Ţupanije (%)muškaraca Ţena

12. 01. 2012. 31.097 60,7 39,3 10,017. 01. 2013. 32.012 61,0 39,0 10,130. 01. 2014. 29.800 61,0 39,0 9,412. 03. 2014. 29.903 61,0 39,0 9,414. 03. 2016. 30.007 61 39 9,4

Tablica 16. Broj osoba s invaliditetom na području Zagrebačke Ţupanije od 2012. do 2016.39

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom na po-dručju Ţupanije njih 70% nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 20% ima srednju stručnu spremu, 2% osoba ima visoku ili višu stručnu spremu, a njih 8% ima specijalno obrazo-

38 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, velja-ča 2015., travnja 2016., HZJZ.

39 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, sije-čanj 2012., siječanj 2013., veljača 2014., HZJZ.


vanje. Prema dostupnim podacima na području Ţupa-nije je ukupno 1206 zaposlenih osoba s invaliditetom (65% muškaraca, 35% Ţena).

Najveći broj (84%) osoba s invaliditetom Ţivi u obitelji, oko 11% Ţivi samo (samačko kućanstvo), oko 1% ima udomitelja ili skrbnika, a 245 osoba boravi u nekoj od ustanova. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja Ţivi oko 16% osoba s invaliditetom. Oko 59% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom op-segu. Najveći broj osoba s invaliditetom ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (19.952), a 20% (5.900) od ukupnog broja osoba s invaliditetom vještačeno je u sustavu socijalne skrbi. U Ţupaniji Ţivi 2.450 hrvatskih branitelja iz Do-movinskog rata s invaliditetom te 260 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II. svjetskog rata ili su ci-vilni invalidi rata i poraća.

Evidentirano je 3.379 djece kojima je oblik školo-vanja određen rješenjem nadleŢnog tijela zbog utvrđe-nih teškoća u razvoju, od čega je 65% muške djece. Najčešći specificirani uzroci koji određuju potrebu pri-mjerenog oblika školovanja su poremećaji glasovno-govorne komunikacije i specifične poteškoće u učenju, koje se najčešće provode kroz potpunu odgojno-obra-zovnu integraciju redovitim nastavnim programom uz prilagodbu sadrŢaja uz individualizirani pristup i po-sebnu dodatnu pomoć stručnih suradnika (defektologa, logopeda, psihoterapeuta).

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invalidite-tom s područja Zagrebačke Ţupanije su oštećenja loko-motornog sustava te oštećenja središnjeg Ţivčanog su-

Vrste oštećenja

ukupan broj osoba


invaliditetom (%)

2014. 2015. 2014. 2015.

oštećenje lokomotornog sustava 9.182 9.287 30,8 30,9oštećenje središnjeg Ţivčanog sustava 6.454 6.470 21,7 21,6duševni poremećaji 5.985 6.078 20,1 20,3oštećenje drugih organa 5.820 5.875 19,5 19,6oštećenje glasovno govorne komunikacije 1.452 1.722 4,9 5,7intelektualne teškoće 1.386 1.503 4,7 5,0oštećenje vida 785 810 2,6 2,7prirođene anomalije i kromosomopatije 578 670 1,9 2,2oštećenje sluha 556 584 1,9 1,9oštećenje perifernog Ţivčanog sustava 504 527 1,7 1,8autizam 65 101 0,2 0,3višestruka oštećenja 7.325 7.528 24,6 25,1

Tablica 17. Prikaz vrsta oštećenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju funkcionalnog oštećenja osobe na području

Zagrebačke Ţupanije (siječanj 2014. i oŢujak 2015.).40

40 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH, veljača 2014., HZJZ.

stava. Višestruka oštećenja koja pridonose funkcional-nom oštećenju osobe s invaliditetom ima 25% osoba (Tablica 17). TeŢi oblici invaliditeta opisani su dijagno-zama, a najčešće dijagnoze osoba s invaliditetom su demencije i psihoorganski sindromi (1.093 osobe), psi-hoze (641 osoba), infantilna cerebralna paraliza (315 osoba), para i tetraplegija (295 osoba) te intelektualne teškoće (247 osoba). Autizam je dijagnosticiran kod 101 osobe, sljepoća na oba oka kod 148, a gluhoća kod 178 osoba.

Prema procjeni stanovništva, sredinom 2014. na području Zagrebačke Ţupanije procijenjeno je ukupno 318.453 stanovnika. Od tog ukupnog procijenjenog broja stanovnika, broj osoba koje čine radno aktivno stanovništvo između 19 i 65 godina starosti, procije-njeno je na 202.291 osobu što je više, nego u 2013. godini (197.130). Udio fertilnog kontingenta u uku-pnom Ţenskom stanovništvu opada u odnosu na 2013. te u 2014. iznosi 44,2%, odnosno 72.571 Ţena u fertil-noj dobi između 15 i 29 godina Ţivota. Ovi podaci prate prosjek u Republici Hrvatskoj.41

2.5. Najčešći uzroci pobolijevanja i vodeći uzroci umiranja

ProduŢivanje očekivanog trajanja Ţivota, poboljša-nje kvalitete Ţivota kroz promicanje zdravog načina Ţi-vota, smanjenje ili eliminiranje zdravstvenih rizika, te poboljšanje kvalitete Ţivljenja kroničnih bolesnika i osoba s invaliditetom temeljni su ciljevi zdravstvene politike Zagrebačke Ţupanije, te su kao takvi usklađeni s nacionalnim ciljevima zdravstvene politike.

Brigu o zdravstvenom stanju stanovništva Zagre-bačka Ţupanija osigurava u djelatnosti: opće/obiteljske medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite Ţena, medicine rada, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege u kući, hitne medicinske pomoći, zdravstvene zaštite školske djece i mladeŢi, specijalističko-konzili-jarne zdravstvene zaštite te u drugim djelatnostima.

Zdravstvena zaštita na području Zagrebačke Ţupa-nije pruŢa se putem Ţupanijskih zdravstvenih ustanova (Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije, Ljekarne Zagre-bačke Ţupanije, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupa-nije, Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabi-litaciju i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra), te kroz privatne zdravstvene usta-nove i privatne zdravstvene radnike.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo te prikupljenim podacima Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije, u 2015. u Zagrebačkoj Ţu-paniji brojčani pokazatelji najčešćih uzroka pobolijeva-nja i korištenja zdravstvene zaštite ne odstupaju u bitnome od pokazatelja prijašnjih godina.42

41 Izvor: Priopćenje br. 7.1.4. od rujna 2014., Procjene stanovništva u RH u 2014., DZS.

42 Izvor: Podaci prikupljeni od Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije, siječanj 2015.; Hrvatski zdravstve-ni statitstički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ; podaci Uprav-nog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb ZÝ i Dom zdravlja ZÝ za 2015. godinu


Vodeći uzroci pobola su bolesti dišnog sustava, bolesti cirkulacijskog sustava i bolesti lokomotornog sustava.

Prema dostupnim podacima, pet vodećih uzroka smrti u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2014. godini bili su: bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, ozljede i trovanja, bolesti probavnog sustava i bolesti dišnog su-stava. Ovih pet vodećih uzroka čini 90% proporcional-nog mortaliteta Ţupanije. Mortalitetni podaci su očeki-vani te su u skladu s podacima na razini drŢave i odraŢavaju mortalitetnu sliku razvijenih zemalja.

2.6. Praćenje siromaštva i kvalitete ŢivotaStanje siromaštva redovito prati DrŢavni zavod za

statistiku samo na drŢavnoj razini, a posljednji podaci dostupni su za 2014.43 Osnovni pokazatelj je stopa ri-zika od siromaštva, odnosno postotak osoba koje imaju raspoloŢivi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona stvarno ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Prema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku44 stopa rizika od siromaštva u 2014. iznosi 19,4% što Hrvatsku zajedno s Italijom, uspoređujući je sa ze-mljama Europske unije (EU-28) stavlja na sedmo mje-sto, iza Rumunjske (25,4%), Španjolske (22,2%), Grčke (22,0%), Bugarske i Estonije (21,8%) i Letonije (21,2%). Ukoliko se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i miro-vine, tada stopa rizika od siromaštva u RH iznosi 45,2%.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućan-stvo iznosi 23.760,00 kuna na godinu, dok za kućan-stvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 49.896,00 kuna na godinu.

U Republici Hrvatskoj ukupno je 29,5% osoba koje su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Uspoređujući stopu rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2014., ona je najviša kod osoba u dobi od 65 i više godina te iznosi 23,1% i to kod Ţena 24,6%, a kod muškaraca 20,8%. NajniŢa stopa rizika od siromaštva biljeŢi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17% (17,4% kod muškaraca, 16,6% kod Ţena). Prema najčešćem statusu u aktivnosti (osobe od 18 i više go-dina) stopa rizika od siromaštva je najviša za nezapo-slene osobe i iznosi 43,2%, a najmanja je za zaposle-nike, 4,7%. U kućanstvima bez uzdrŢavane djece naj-više stope rizika od siromaštva zabiljeŢene su kod jednočlanih kućanstava i to kod onih koje čine Ţene,

43 Podaci za RH izračunati su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraŢivanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih pri-vatnih kućanstava. Anketa je usklađena s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanim za istraŢivanja EU-SILC kao obvezatno istraŢivanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siro-maštva i socijalne isključenosti. Pokazatelji se temelje na kon-ceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloŢiv do-hodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućan-stva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (meri-dijana) ekvivalentnoga raspoloŢivog dohotka svih kućanstava. Izvor: Priopćenje broj 14.1.2., Pokazatelji siromaštva u 2014. – konačni rezlutati, DZS.

44 Izvor: Priopćenje broj 14.1.2., Pokazatelji siromaštva u 2014. – konačni rezlutati, DZS.

32,1% te kod onih koje čine osobe stare 65 i više go-dina, za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 31,7%. U kategoriji kućanstava s uzdrŢavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabiljeŢene su u kućanstvima koja čine dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje stopa iznosi 31,3% i u kućanstvima koje čine jedan roditelj s uzdrŢavanom djecom, za koje stopa iznosi 29,6%.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje po-stotak osoba koje Ţive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije45 i prema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku za 2014. u RH ona iznosi 13,9%.

Prosjek raspoloŢivog dohotka po kućanstvu bi-ljeŢi stalan pad od 2010. kada je iznosio 87.530,00 kuna po kućanstvu te je u 2013. pao na vrijednost od 79.308,00 kuna po kućanstvu. U 2014. prosjek raspo-loŢivog dohotka po kućanstvu u Republici Hrvatskoj iznosi 79.843,00 kune.

U Tablici 18. prikazani su glavni pokazatelji stanja siromaštva i materijalne deprivacije u Republici Hrvat-skoj u 2013. i 2014. Na temelju istih, a kako bi se mogle donositi odluke o suzbijanju siromaštva na području Zagrebačke Ţupanije, mogu se pratiti socijalne skupine za koje je izvjesno da su izloŢene većem riziku od siro-maštva. Prema projekciji broja stanovništva i osoba ko-risnika zajamčene minimalne naknade na području Zagrebačke Ţupanije, udio korisnika ZMN u ukupnom broju stanovništva za 2014. iznosi 1,3%.

Detaljnije istraŢivanje o kvaliteti Ţivota u Repu-blici Hrvatskoj proveo je UNDP Croatia tijekom 2006. koje istraŢivanje je zbog zastupljenosti dovoljnog broja ispitanika moguće regionalno usporediti. Izvješće je usmjereno na sljedeće aspekte kvalitete Ţivota: ispitiva-nje uvjeta u kojima stanovništvo Ţivi, samoprocjene zdravlja i dostupnosti zdravstvenih usluga, trŢište rada, obrazovanje i usavršavanje, strukture obitelji i usklađe-nosti obiteljskog i profesionalnog Ţivota te percepcija građana o vlastitom blagostanju i društvu u kojem Ţive. U odnosu na druge Ţupanije, a prema pokazateljima, ispitanici na području Zagrebačke Ţupanije nisu iskazali veće probleme vezane uz stanovanje i stambene uv-jete, a kao najveći problem navodi se dotrajalost pro-zora, vrata i podova (23%) te vlaga i prokišnjavanje (18%). Kao ekološki problem 11% smatra zagađenost zraka i 10% buku. Ispitanici su iskazali zadovoljstvo u pristupu zdravstvenim uslugama, samim uslugama te imaju najmanje nepovjerenja u zdravstveni sustav. U RH najviše ispitanika koji smatraju da je njihov posao previše zahtjevan i stresan je bilo s područja Zagrebačke Ţupanije, no 75% ispitanika se u potpunosti ili djelo-mično slaŢu s tvrdnjom “optimistično gledam na bu-

45 Stavke materijalne deprivacije: 1) kašnjenje s plaća-njem najamnine, računa za reŢije, stambenog kredita ili po-trošačkoga kredita 2) nemogućnost kućanstva da svim člano-vima priušti) tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće 3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrŢi meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan 4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak 5) nemogućnost kućanstva da si priušt i telefon 6) ne-mogućnost kućanstva da si priušti TV u boji 7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje 8) nemogućnost ku-ćanstva da si priušti automobil 9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.


POkAZAtELjI

postotak / stopapostotak / stopa

2013. 2014.

stopa rizika od siromaštvaprema dobi:– najviša od 65 i više godina– najniŢa od 25 do 54 godinaprema spolu (65 i više godina):– muški– Ţenski

19,5%23,4%16,9%18,8%20,3%

19,4%23,1%17,0%20,8%24,6%

osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 29,9% 29,3%

osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji (četiri ili više stavki)najveći pokazatelji:– nije u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće– nije u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak– kasni s plaćanjem računa za reŢije– teško spajanje kraja s krajem– znatno financijsko opterećenje ukupnim troškovima stanovanjastopa materijalne deprivacije (tri ili više stavki)intenzitet materijalne deprivacije, prosječan broj stavki

14,7%70,5%65,1%30,4%36,2%68,4%34,6%

3,7

13,9%70,1%63,7%29,4%35,7%66,3%34,1%

3,7

osobe koje Ţive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada 14,8% 14,7%

prag rizika od siromaštva (godišnje):– jednočlano kućanstvo– kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

22.916,00 kn48.124,00 kn

23.760,00 kn49.896,00 kn

stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera:– socijalni transferi nisu uključeni u dohodak– mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

29,7%44,6%

29,9%45,2%

stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti:– zaposlenici– samozaposleni– nezaposleni– umirovljenici– ostali neaktivni

4,8%15,7%43,2%18,4%30,8%

4,7%14,9%43,2%18,9%31,0%

stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstvakućanstva bez uzdrŢavane djece (najviša/najniŢa):– jednočlana kućanstava (Ţene)– kućanstva s tri ili više odraslih osobakućanstva s uzdrŢavanom djecom (najviša/najniŢa):– kućanstva s jednim roditeljem s jednim ili više uzdrŢavane djece– kućanstvo s dvije odrasle osobe s jednim djetetom– kućanstvo s dvije odrasle osobe s tri ili više djece

34,7%13,6%31,7%15,7%30,1%

32,1%15,3%29,6%14,2%31,3%

Tablica 18. Pokazatelji stanja siromaštva i materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2013. i 2014.46

dućnost”, što je više od hrvatskog prosjeka (72%). Naj-više napetosti između određenih društvenih skupina percipira se između uprave i radnika (57%), siromašnih i bogatih (54%) te različitih etničkih i rasnih skupina (26%). Od ukupno 12 pokazatelja, Zagrebačka Ţupa-nija je među pet Ţupanija po najvišoj kvaliteti Ţivota prema četiri pokazatelja: medijan ekvivalentnog ku-ćanskog dohotka, prosječna razina materijalne depriva-cije, dva i više stambenih problema te napetost između bogatih i siromašnih, dok prema najniŢoj kvaliteti Ţivota nije naznačena među prvih pet Ţupanija prema bilo

kojem od pokazatelja. Po većini pokazatelja Zagre-bačka Ţupanija spada u Ţupanije koje su relativno za-dovoljne kvalitetom Ţivota, odnosno ima niŢu razinu materijalne deprivacije (prosjek 1,1–1,3 od šest poka-zatelja).

46

47

46 Izvor: Priopćenje broj 14.1.2., Pokazatelji siromaštva u 2014. – konačni rezlutati; Statistički ljetopis 2015., DZS.

47 Kvaliteta Ţivota u Hrvatskoj, Regionalne nejednakosti, 2007., UNDP (www.hr.undp.org).


U okviru Europskog istraŢivanja o kvaliteti Ţivota u Republici Hrvatskoj provedeno je još jedno istraŢiva-nje u organizaciji Instituta Ivo Pilar i Instituta za javne financije pod nazivom: “Trendovi u kvaliteti Ţivota – Hrvatska: od 2007. do 2012.” U izvješću su navedeni trendovi i promjene u kvaliteti Ţivota hrvatskog stanov-ništva na temelju krugova istraŢivanja provedenih tije-kom 2007. i 2012. koje je razdoblje osobito zanimljivo zbog toga što obuhvaća početak globalne gospodarske krize te se u izvješću biljeŢi njezin učinak na društvo. Također, iznose se podaci o indeksima kvalitete Ţivota prije integracije Hrvatske u EU 2013. godine. Neki od značajnijih zaključaka proizašlih iz navedenog istraŢiva-nja u odnosu na zemlje EU28 su: niŢi Ţivotni standard, niska stopa zaposlenosti, visoka stopa nezaposlenosti, veći broj umirovljenika, veći stupanj nesklada u po-gledu ravnoteŢe između poslovnog i privatnog Ţivota (dulje radno vrijeme), niska razina uzajamnog povjere-nja kao i povjerenja u institucije, visoka napetost iz-među različitih društvenih skupina, nedovoljno razvi-jeno volontiranje, znatna poboljšanja u okviru percipi-rane kvalitete zdravlja i pristupa zdravstvenim uslugama, povećanje subjektivnog blagostanja, visok postotak materijalne deprivacije i drugo.48

3. PLANIRANjE I RAZVOj DjELAtNOstI sOCIjALNE skRbI NA RAZINI ÝuPANIjE

3.1. upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije

Poslovi vezani uz planiranje i razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi u Zagrebačkoj Ţupaniji u

48 Eurofound (2014.), Trendovi u kvaliteti Ţivota – Hrvat-ska: od 2007. do 2012., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

nadleŢnosti su upravnog odjela za zdravstvo i soci-jalnu skrb Zagrebačke Ţupanije koji kao upravno tijelo analizira, prati, planira, organizira, izrađuje izvještaje, stručne podloge i nacrte akata te obavlja i druge po-slove vezane uz djelatnost zdravstva i socijalne skrbi iz nadleŢnosti Ýupanije.

Pri Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb djeluju radna tijela (savjeti, povjerenstva, odbori i ti-movi) koja sudjeluju u oblikovanju i praćenju provedbe mjera usmjerenih na specifične zdravstvene i socijalne probleme na razini Ţupanije, s očekivanim pozitivnim utjecajem na koordinaciju različitih institucija, organi-zacija civilnog društva i stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Sastav svakog od savjeta kao i drugih povjerenstava osigurava sudjelovanje predstavnika iz svih sfera zdravstva i socijalne skrbi, a naročito pred-stavnika lokalne samouprave, komora, strukovnih udruŢenja, udruga, sindikata i poslodavaca, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova socijalne skrbi, usta-nova iz područja obrazovanja i zdravstva, drugih struč-nih djelatnika iz područja zdravstva i socijalne skrbi, kao i samih korisnika socijalnih usluga.

Organizacijska struktura Upravnog odjela, njegovih odsjeka te savjeta, povjerenstava, odbora i timova, kao i njihovih zadaća, prikazana je na sljedećim slikama.

3.2. Prava i obveze Zagrebačke Ţupanije u obavljanju djelatnosti socijalne skrbi

Kao jedinica područne (regionalne) samouprave Zagrebačka Ţupanija ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području socijalne zaštite sukladno propisima iz područja socijalne skrbi te propisima ko-

Slika 10. Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela

30

3. PLANIRANJE I RAZVOJ DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI NA

RAZINI ŽUPANIJE

3.1. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije

Poslovi vezani uz planiranje i razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi u Zagrebačkoj županiji u nadležnosti su Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije koji kao upravno tijelo analizira, prati, planira, organizira, izrađuje izvještaje, stručne podloge i nacrte akata te obavlja i druge poslove vezane uz djelatnost zdravstva i socijalne skrbi iz nadležnosti Županije.

Pri Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb djeluju radna tijela (savjeti, povjerenstva, odbori i timovi) koja sudjeluju u oblikovanju i praćenju provedbe mjera usmjerenih na specifične zdravstvene i socijalne probleme na razini županije, s očekivanim pozitivnim utjecajem na koordinaciju različitih institucija, organizacija civilnog društva i stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Sastav svakog od savjeta kao i drugih povjerenstava osigurava sudjelovanje predstavnika iz svih sfera zdravstva i socijalne skrbi, a naročito predstavnika lokalne samouprave, komora, strukovnih udruženja, udruga, sindikata i poslodavaca, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja i zdravstva, drugih stručnih djelatnika iz područja zdravstva i socijalne skrbi, kao i samih korisnika socijalnih usluga.

Organizacijska struktura Upravnog odjela, njegovih odsjeka te savjeta, povjerenstava, odbora i timova, kao i njihovih zadaća, prikazana je na slijedećim slikama.

Slika 10. Organizacijska struktura Upravnog odjela i njegovih odsjeka i radnih tijela

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

ODSJEK ZA ZDRAVSTVO ODSJEK ZA SOCIJALNU SKRB



Povjerenstvo za nadzor nad radom mrtvozornika na području Zagrebačke

županije


Županijski tim „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje – II faza edukacije”





Povjerenstvo za ispitivanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga na

području Zagrebačke županije


jima se uređuje ustrojstvo i djelokrug jedinica područne (regionalne) samouprave. Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi, Ýupanija osigurava svojim sta-novnicima iznad utvrđenih standarda.

U području socijalne skrbi svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve Zagrebačka Ţupanija ostvaruje pod uvjetima i na način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi i posebnim zakonima i propisima za njihovo pro-vođenje i to na način da:

– odlučuje o pravima u sustavu socijalne skrbi te obavlja usluge socijalne skrbi

– donosi odluku o visini iznosa za podmirenje troškova ogrjeva, propisuje sadrŢaj i način vođenja evi-dencije i dokumentacije i način i rokove za dostavu iz-

vješća o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i druga prava

– jednom mjesečno dostavlja nadleŢnim CZSS podatke o korisnicima ZMN koji su se odazvali i sudje-lovali u radovima za opće dobro

– dostavlja objedinjeno izvješće o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi nadleŢnom uredu drŢavne uprave u Ţupaniji

– surađuje i zajednički planira aktivnosti za osigu-ranje ponovnog uključivanja beskućnika u Ţivot zajed-nice

– osniva dom socijalne skrbi, centar za pruŢanje usluga u zajednici i centar za pomoć u kući, utvrđuje ispunjenje minimalnih uvjeta za pruŢanje socijalnih

31


� predlaže mrežu potrebnih kapaciteta socijalnih usluga, � daje mišljenje o standardima socijalnih usluga, � predlaže mjere i aktivnosti za poticaj i razvoj sustava socijalne skrbi i novih oblika

pomoći i usluga za socijalnu uključenost, � predlaže ciljeve socijalne skrbi i mjere za njihovo ostvarivanje radi osiguranja osnovnog

životnog standarda i zadovoljavanja potreba socijalno osjetljivih skupina, � predlaže Socijalni plan Zagrebačke županije


� raspravlja o provođenju preventivnih aktivnosti sukladno Nacionalnom programu prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi,

� organizira obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama,

� organizira obilježavanje Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, � sudjeluje u projektima u području prevencije ovisnosti � donosi akcijske planove suzbijanja droge


� raspravlja i obrađuje pitanja o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

� prati rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata, � predlaže i sudjeluje u organizaciji obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke

županije i značajnijih datuma vezanih uz Domovinski rat

Povjerenstvo za ispitivanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga na području Zagrebačke županije

� utvrđuje minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga u domu socijalne skrbi, u

obiteljskom domu, te za pružanje socijalne usluge pomoći u kući

31
















31
















31

















usluga u domu socijalne skrbi, obiteljskom domu te kod pruŢatelja socijalnih usluga smještaja i boravka do dvadeset korisnika bez osnivanja doma

– rješava u postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi u ustano-vama socijalne skrbi, udrugama, vjerskim zajednicama, drugim pravnim osobama i obrtnicima te fizičkim oso-bama koje djelatnost socijalne skrbi obavljaju kao pro-fesionalnu djelatnost (obiteljski dom)

– pruŢa usluge terapijske zajednice za ovisnike o opojnim drogama i povremene uzimatelje opojnih droga, bez osnivanja doma te pruŢa skrb izvan vlastite obitelji u terapijskoj zajednici djeci i odraslima ovisnima o alkoholu, drogama i drugim opojnim sredstvima su-kladno propisima

– vodi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava u sustavu socijalne skrbi propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi te drugim općim aktima te dostavlja iz-vješća o ostvarivanju prava u sustavu socijalne skrbi na svom području

– rješava u postupku utvrđivanja uvjeta za obavlja-nje poslova obiteljskog doma, savjetovališta, zajednič-kog savjetovališta te pomoći i njege u kući kao profesi-onalne djelatnosti u socijalnoj skrbi, kao i o prestanku samostalnog obavljanja socijalne skrbi kao profesio-nalne djelatnosti

– osniva Savjet za socijalnu skrb i Povjerenstvo za kvalitetu usluga socijalne skrbi

– donosi socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi za područje Ţupanije

– osigurava popunjavanje mreŢe socijalnih usluga na području Ţupanije i daje prethodno mišljenje nad-leŢnom ministarstvu na mreŢu socijalnih usluga na svom području

– organizira rad socijalnih ustanova kojima je osni-vač Zagrebačka Ţupanija

– donosi odluke o Ţalbi protiv rješenja općinskog ili gradskog tijela

– sukladno odredbama Zakona o pravima hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, daje prednost braniteljima i članovima njihovih obiteljhi pri zapošljavanju

– surađuje s drugim javnopravnim tijelima iz pod-ručja socijalne skrbi i pruŢateljima socijalnih usluga

– ostvaruje i druga prava i obveze sukladno nacio-nalnim i međunarodnim strategijama iz područja zaštite socijalno ugroŢenih osoba, invalidnih osoba, osoba s mentalnim oboljenjima, Ţrtava nasilja, ovisnika, nacio-nalnih manjina, razvoja civilnog društva i dr.

U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ci-ljeva u području socijalne skrbi sukladno Zakonu o so-cijalnoj skrbi i drugim posebnim zakonima i propisima za njihovo provođenje, osigurava sredstva za:

– obavljanje djelatnosti socijalne skrbi u skladu sa socijalnim planom i mreŢom socijalnih usluga na po-dručju Zagrebačke Ţupanije

– troškove ogrjeva za samca ili obitelj korisnike ZMN

– rad ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač, za in-vesticijsko i tekuće odrŢavanje prostora, opreme i prije-voznih sredstava tih ustanova te za njihovo investicijsko ulaganje i odrŢavanje informatičke opreme i druge ko-munikacijske opreme

– prehranu u pučkim kuhinjama, privremeni smje-štaj beskućnika u prihvatilište ili prenoćište ili zbrinjava-nje osoba koje primaju ZMN u socijalne ustanove (uko-liko isto ne mogu osigurati veliki gradovi)

– ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu, nego je utvrđeno Zakonom, na način propisan Ţupanijskim aktima

– materijalne rashode i financijske rashode centara za socijalnu skrb

– sufinanciranje prijevoza učenika osnovnih i sred-njih škola

– rad i djelovanje SluŢbe traŢenja na razini Ţupanije te za javne ovlasti i redovne djelatnosti sukladno Zakonu o Hrvatskom crvenom kriŢu

4. sOCIjALNA skRb NA PODRučju ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Zakonom o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) socijalna skrb je definirana kao organizirana djelatnost od javnog inte-resa za Republiku Hrvatsku, čiji je cilj pruŢanje pomoći socijalno ugroŢenim osobama, kao i osobama u nepo-voljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uklju-čuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zado-voljavanju osnovnih Ţivotnih potreba i podršku poje-dincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete Ţivota i osnaŢivanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih Ţivotnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Djelatnost socijalne skrbi, u skladu sa Zakonom i drugim podzakonskim propisima, obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

korisnici socijalne skrbi, a koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom su samac i kućanstvo bez dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba, djeca, trudnice ili roditelj s djetetom do godine dana Ţivota bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za Ţivot, obitelji, osobe s invaliditetom, Ţrtve obiteljskog ili drugog nasilja te Ţrtve trgovanja ljudima, stare i ne-moćne osobe, ovisnici, beskućnici te druge osobe.

Zakonom su propisane obveze Ţupanije u obavlja-nju djelatnosti socijalne skrbi, a koje se odnose na pruŢanje usluga, ostvarivanje materijalnih prava, vođe-nja evidencija, davanja izvještaja kao i financiranja so-cijalnih prava i usluga za stanovnike Ţupanije.

4.1. PruŢatelji socijalnih usluga

Socijalne usluge na području Zagrebačke Ţupanije pruŢaju centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi i obiteljski domovi, udruge, vjerske zajednice, gradovi i općine te druge pravne i fizičke osobe sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.

4.1.1. Centri za socijalnu skrbCentri za socijalnu skrb prvi su korak za ostvariva-

nje prava iz sustava socijalne skrbi za osobe koje su is-punile uvjete zbog svog materijalnog poloŢaja i/ili dru-


gih poteškoća kao što su pokretljivost, zdravstveni pro-blemi i druga krizna stanja. Donose prvostupanjska rješenja vezana uz prava iz socijalne skrbi, pravnu za-štitu obitelji i ostala prava sukladno Zakonu. Vode po-stupak za izdavanje dozvola za udomiteljstvo, vode propisane evidencije i registre, organiziraju vještačenja prvostupanjskih tijela. U odnosu na Ţupaniju, centri imaju značajnu ulogu u donošenju socijalnog plana, s obzirom na to da predlaŢu mjere unapređenja socijalne politike, predlaŢu, potiču i usklađuju aktivnosti u po-dručju socijalne skrbi na lokalnoj razini, procjenjuju potrebe korisnika, osiguravaju razvoj socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mreŢom socijalnih usluga te prate razvoj standarda kvalitete socijalnih usluga, predlaŢu unapređenje postojećih i uvođenje novih standarda.49

U Zagrebačkoj Ţupaniji djeluje osam centara za socijalnu skrb i to u gradovima: Dugo Selo, Velika Go-rica, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Zaprešić, Vrbovec, Ivanić-Grad i Jastrebarsko. U njima je tijekom 2015. bilo zaposleno 163 djelatnika (Tablica 19).

Udio zaposlenih u centrima za socijalnu skrb u 2015. u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na broj zapo-slenih u centrima na nivou Republike Hrvatske iznosi 7,3%. U centrima su zaposlenici uglavnom Ţene (svega deset muških zaposlenika). Osim socijalnih radnika koji čine veći broj zaposlenika, u centrima su zaposleni i stručnjaci drugih struka: pravnici, psiholozi, defektolozi i socijalni pedagozi. Niti u jednom centru na području Zagrebačke Ţupanije nema zaposlenog sociologa. Osim stručnih radnika u centrima su zaposleni i drugi admini-strativni, financijsko-računovodstveni i tehnički radnici.

49 Izvor: podaci centara za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije.

4.1.2. Domovi socijalne skrbi i obiteljski domovi

Dom socijalne skrbi je javna ustanova osnovana za obavljanje socijalnih usluga, koju moŢe osnovati Repu-blika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) samou-prave, jedinice lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga strana ili domaća fi-zička i pravna osoba.

Obiteljski dom predstavlja oblik profesionalnog obavljanja djelatnosti socijalne skrbi. Fizička osoba u obiteljskom domu pruŢa usluge smještaja ili boravka za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za četvero do desetero djece koji Ţive ili borave s obitelji pruŢate-lja usluge.

Prema podacima kojima raspolaŢe Ýupanija (lipanj 2016.), na području Zagrebačke Ţupanije usluge smje-štaja starijim i nemoćnim osobama pruŢa 15 domova socijalne skrbi i 61 obiteljski dom s ukupnim kapacite-tom za 2.340 korisnika, od čega u mreŢi za 143 kori-snika. Na području grada Vrbovca djeluju i dvije vjerske zajednice koje pruŢaju smještaj i usluge socijalne skrbi starijim i nemoćnim osobama za 198 korisnika od čega u mreŢi za 38 korisnika. Za ukupno 12 pruŢatelja usluga smještaja i boravka bez osnivanja doma za starije i ne-moćne (do 20 korisnika) smještajni kapacitet je 229 korisnika, od čega za 11 korisnika u mreŢi. Najveći deficit usluge smještaja za ovu korisničku skupinu je na području grada Sveta Nedelja. Iako na područjima gradova Sveti Ivan Zelina i Samobor nema domova so-cijalne skrbi niti obiteljskih domova, usluga smještaja za stare i nemoćne osobe osigurana je putem pruŢatelja usluga smještaja i boravka bez osnivanja doma (Tablica 20).

VaŢno je navesti kako je Zagrebačka Ţupanija, od-lukom Ýupanijske skupštine, 2005. osnovala Dom za starije i nemoćne osobe Ivanić-Grad i to je trenutno

Zaposlenici

Radni odnos

ukupnoNeodređeno

vrijemeOdređeno vrijeme

(zamjena) VjeŢbenik

I stRučNI RADNICI1. Socijalni radnik VSS 54 7 4 652. Socijalni radnik VŠS 7 1 - 83. Pravnik 16 - 4 204. Upravni pravnik - - - -5. Psiholog 13 1 1 156. Defektolog 4 - - 47. Socijalni pedagog 3 2 - 58. Sociolog - - - -9. Ostali - - - -ukuPNO I 97 11 9 117II Ravnatelj CZSS - 8III DRUGI RADNICI1. Administrativni radnici 14 - - 142. Financijsko-računovodstveni radnici 16 2 - 183. Tehnički radnici (telefonist, vozač, čistačica, majstor-domar) 6 - - 6ukuPNO III 36 2 - 38sVEukuPNO (I + II + III) 141 13 9 163

Tablica 19. Prikaz broja zaposlenih u centrima za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije s danom 31. 12. 2015.49


jedina ustanova socijalne skrbi kojoj je Ţupanija osni-vač. Tijekom 2006. podprojekt “Dogradnja, rekon-strukcija i adaptacija objekta Učeničkog doma Ivanić-Grad u cilju prenamjene dijela objekta u Dom za starije i nemoćne osobe” ušao je u projekt financiranja Mini-starstva mora, turizma, prometa i razvitka, po programu “Integralni razvoj lokalne zajednice EIB II”. Prva faza radova započela je 2010. te je završena početkom 2012. Nositelj investicije je bilo Ministarstvo regional-nog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je financiralo 70% radova, Zagrebačka Ţupanija financi-rala je 22,5% i Grad Ivanić-Grad 7,5 %. Ukupna vrijed-nost investicije u prvoj fazi bila je 7,3 milijuna kuna (s PDV-om). Navedeni radovi odnosili su se uglavnom na dio Učeničkog doma, gdje je kompletno adaptirano prizemlje i stubište te su zamijenjeni podovi, ali su ra-dovima bili obuhvaćeni i zajednički prostori dviju usta-nova: uređenje ulaza, adaptacija kuhinje i kotlovnice. Međutim, da bi Dom mogao započeti s radom neopho-dan je nastavak radova, koji su procijenjeni na oko 10 milijuna kuna. Krajem 2013. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije obavijestio je Ýupa-niju da se Program EIB II iz kojeg je financiran projekt zatvara i da nema daljnje mogućnosti da se iz njega fi-nanciraju radovi. Tijekom 2014. i 2015. odrŢano je nekoliko sastanaka s ministarstvom, Gradom Ivanić-Gradom i unutar Ţupanijskih tijela, u cilju iznalaŢenja adekvatnog rješenja za nastavak investicije, prvenstveno apliciranjem na EU fondove. Međutim, s obzirom na trend deinstitucionalizacije u socijalnoj skrbi, nema otvorenih fondova za investicije u socijalnoj skrbi. Ta-kođer se i Ministarstvo socijalne politike i mladih očito-

valo da u Zagrebačkoj Ţupaniji nije predviđen razvoj institucijskih oblika skrbi za starije i nemoćne, s obzirom na to da su trenutni smještajni kapaciteti iznad prosjeka u drŢavi.

Zagrebačka Ţupanija izradila je Studiju projektnih rješenja i mogućih izvora financiranja dovršenja radova započetih na dijelu postojećeg Učeničkog doma Iva-nić-Grad. Studija je dala nekoliko projektnih rješenja te je imenovan Stručni tim za izradu prijedloga optimal-nog projektnog rješenja i konačnog dovršenja radova započetih na dijelu postojećeg Učeničkog doma Iva-nić-Grad.

U Tablici 21 prikazan je broj korisnika u domovima socijalne skrbi koji pruŢaju djelatnost socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije u 2014. U iste domove smješteni su korisnici s područja Zagrebačke Ţupanije, ali i iz drugih Ţupanija. Od ukupno 751 smještene osobe, plaćanje smještaja za većinu osoba se osigurava u drŢavnom proračunu. U plaćanju sami ili uz pomoć drugih najviše participiraju korisnici smješteni kod dru-gih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi bez osnivanja doma za starije i nemoćne osobe.

Osim podataka navedenih u gornjoj tablici, usluge smještaja za psihički bolesne odrasle osobe osigura-vaju se i u tri obiteljska doma na području Dugog Sela, Vrbovca i Ivanić-Grada s ukupnim kapacitetom za 41 osobu, od toga za 10 korisnika u mreŢi.

Prema Godišnjem statističkom izvješću o domo-vima i korisnicima socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo socijalne politike i mladih), na području Zagrebačke Ţupanije nedostaju usluge smještaja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mla-

PruŢatelji usluga smještaja za stare i nemoćne osobe

MjEsNA NADLEÝNOst PREMA CZss

ukuPNO

Du

GO

sEL

O

IVAN

IĆ-G

RAD

jAst

REbA

RskO

sAM

ObO

R

sV. I

VAN

ZE

LIN

A

VELI

kA G

ORI

CA

VRbO

VEC

ZAPR

EšIĆ

dom socijalne skrbiBroj 3 1 3 - - 2 2 4 15kapacitet 121 42 78 - - 147 106 275 769u mreŢi 14 - - - - - - - 14

obiteljski domBroj 18 5 9 6 3 1 8 10 60kapacitet 267 81 143 87 53 12 148 166 957u mreŢi 10 14 4 - - - 36 - 64

pravne osobeBroj - - - - - 1 2 1 4kapacitet - - - - - 12 36 8 56u mreŢi - - - - - - - - 0

vjerske zajedniceBroj - - - - - - 2 - 2kapacitet - - - - - - 198 - 198u mreŢi - - - - - - 38 - 38

pruŢatelji usluga bez osnivanja doma

Broj 1 1 3 3 3 1 - - 12kapacitet 20 20 59 60 60 10 - - 229u mreŢi - 2 9 - - - - - 11

ukuPNObroj 42 7 15 9 6 5 14 15 113kapacitet 408 274 280 147 113 181 488 449 2.340u mreŢi 24 32 13 - - - 74 - 143

Tablica 20. PruŢatelji usluga smještaja za stare i nemoćne osobe i kapaciteti na području Zagrebačke Ţupanije (06/2016.)


deŢ s poremećajima u ponašanja, tjelesno ili mentalno oštećenu djecu i odrasle, ovisnike o alkoholu, drogi i drugim opojnim sredstvima te za djecu i odrasle – Ţrtve obiteljskog nasilja.50

4.1.3. Ostali pruŢatelji socijalnih usluga

Osim centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi i obiteljskih domova, na području Zagrebačke Ţupanije veliku ulogu imaju i ostali pruŢatelji socijalnih usluga. Tako npr. centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije, kao i udruge, u radu s obiteljima u riziku i mladima s PUP-om, surađuju s Poliklinikom za zaštitu djece Grada Zagreba, Psihijatrijskom bolnicom za djecu i mladeŢ i Društvom za psihološku pomoć. VaŢnu ulogu u savjetodavnom radu s ovisnicima pruŢa SluŢba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvan bolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije. Za brigu o Ţrtvama nasilja u obitelji veliku ulogu ima Autonomna Ţenska kuća Zagreb i Ýenska pomoć sada – SOS telefon.

Uloga civilnog društva u pruŢanju socijalnih usluga izuzetno je vaŢna. Na području Zagrebačke Ţupanije civilno društvo ima dobru tradiciju i preko raznovrsnih udruga zastupljena su sva Ţivotna područja, pa tako i udruge koje pruŢaju socijalne usluge. Zbog uske pove-zanosti sa Zagrebom, postoji i veliki broj udruga regi-striranih u gradu Zagrebu koje svoje programe provode na području Ýupanije te okupljaju stanovnike Ţupanije. Zagrebačka Ţupanija potiče razvoj civilnog društva i djelovanje udruga i organizacija osiguravajući u svom proračunu sredstva za sufinanciranje programa udruga. Za pojedine udruge postoji zakonska obveza sufinanci-ranja od strane jedinica područne (regionalne) samo-uprave, kao npr. Crveni kriŢ (Zakon o Hrvatskom crve-nom kriŢu), a rad u udrugama uglavnom je volonterski.

U provođenju aktivnosti prevencije i rane interven-cije te korištenju usluga savjetodavne podrške psihoso-cijalnog tretmana obitelji, djece i mladeŢi korisnici iz Zagrebačke Ţupanije često su usmjereni na specijalizi-

50 Izvor: Godišnje statističko izvješće o domovima i kori-snicima socijalne skrbi u 2013. godini, MSPM.

rane pruŢatelje koji djeluju na području Grada Zagreba, jer za razliku od većine Ţupanija u Hrvatskoj, u Zagre-bačkoj Ţupaniji nije bio osnovan obiteljski centar, već su se korisnici iz Zagrebačke Ţupanije koristili uslugama Obiteljskog centra Grada Zagreba. Unutar Zagrebačke Ţupanije djeluju ustanove i udruge za pruŢanje psiho-socijalne pomoći. Zagrebačka Ţupanija pruŢa financij-sku potporu udrugama i to naročito udrugama proizaš-lim iz Domovinskog rata, udrugama umirovljenika, zdravstvenim udrugama, udrugama osoba s posebnim potrebama, udrugama Roma, udrugama za zaštitu i pomoć zlostavljanim osobama, udrugama za suzbijanje ovisnosti i neprihvatljivog ponašanja, Crvenom kriŢu te drugim socijalno-humanitarnim udrugama koje pro-vode zdravstvene i socijalne programe od interesa za Ýupaniju.

4.2. Prava u sustavu socijalne skrbi

Prava u sustavu socijalne skrbi, prema Zakonu o socijalnoj skrbi, obuhvaćaju materijalna i nematerijalna prava i to: zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, na-knadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jedno-kratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja te socijalne usluge.

4.2.1. Materijalna prava (novčane naknade, potpore i pomoći)

Materijalna prava iz socijalne skrbi u vidu novčanih naknada i pomoći korisnici mogu ostvariti u centrima za socijalnu skrb te jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

U centrima socijalne skrbi donose se prvostupanj-ska rješenja o priznavanjima prava na zajamčenu mini-malnu naknadu (prema ranijim propisima: pomoć za uzdrŢavanje), naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obra-zovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja te naknadu do zaposlenja.

Vrsta i naziv ustanove pravni temeljbroj korisnika

2013. 2014.

drŢavni domovi socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima 578 580

Centar za odgoj i obrazovanje “Lug”, Lug Samoborski 104 104Centar za rehabilitaciju “Stančić”, Dugo Selo 343 346Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Velika Gorica 131 130nedrŢavni domovi socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe 118 119

Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Biser”, Ivanić-Gradrješenje CZSS 20 22ugovor 10 9

Dom za odrasle osobe ”Skupnjak”, Sveti Ivan Zelinarješenje CZSS 30 30ugovor 16 16

Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Villa Nena”, Dubravarješenje CZSS 24 42ugovor 18 0

Tablica 21. Prikaz broja korisnika u domovima socijalne skrbi i drugim pravnim osobama koje pruŢaju djelatnost socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije u 2013. i 2014.50


Rb.PRAVO u sOCIjALNOj skRbI

(sredstva osigurana u drŢavnom proračunu)

CENtRI ZA sOCIjALNu skRb

ukuPNO

Dug

o se

lo

Ivan

ić-G

rad

jast

reba

rsko

sam

obor

sv. I

van

Zelin

a

Velik

a G

oric

a

Vrbo

vec

Zapr

ešić

1. Zajamčena minimalna naknada (broj korisnika) 230 290 193 222 196 976 440 743 3.2902. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 62 71 84 41 34 90 133 44 5593. Jednokratna naknada u novcu 69 141 173 184 51 201 21 130 9704. Jednokratna naknada u naravi 0 2 26 0 9 135 0 0 1725. Uvećana jednokratna naknada 0 0 1 0 9 2 0 1 136. Jednokratna naknada za pogrebne troškove korisnika ZMN-e i

korisnika smještaja ili organiziranog stanovanja 0 5 5 1 1 3 2 1 187. Naknada za redovito studiranje 0 1 0 1 0 2 1 2 68. Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu 1 9 0 0 0 1 1 3 159. Naknada za troškove prijevoza zbog školovanja 6 1 7 8 4 3 6 0 3510. Osobna invalidnina 114 163 108 240 103 409 148 219 1.50411. Doplatak za pomoć i njegu – puni iznos 177 353 73 181 78 136 219 210 1.41812. Doplatak za pomoć i njegu – smanjeni iznos 99 143 127 121 84 204 138 191 1.10713. Naknada do zaposlenja 47 36 28 61 29 93 42 76 41214. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja 33 45 20 34 26 41 36 34 269SKRB IZVAN VLASTITE OBITELJI (smještaj djece i odraslih osoba u drŢavne i nedrŢavne domove)

Udomiteljska obitelj 18 57 20 15 26 41 233 41 451Obiteljski dom 18 5 9 7 3 1 8 10 61Dom socijalne skrbi 3 1 3 0 0 2 2 4 15

REGIONALNA POMOĆPomoć za troškove ogrjeva - - - - - - - - 2.006

Tablica 22. Popis usluga i broja korisnika usluga centara socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.51

Udio stanovništva koji koristi pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2014. je 1,3% (prema projek-ciji broja stanovnika), što Ýupaniju stavlja na šesnaesto mjesto po obuhvaćenosti stanovništva sa ZMN-om. Najviše obuhvaćenosti ovim pomoćima je u Šibensko-kninskoj Ţupaniji (5,4%) i Virovitičko-podravskoj Ţupa-niji (5,3 %), a najmanje u Istarskoj Ţupaniji (0,6%) i Dubravačko-neretvanskoj Ţupaniji (0,7%). Ovi podaci grafički su prikazani na Slici 11.51

Na nivou Republike Hrvatske u odnosu na isto razdoblje, u 2015. uočen je porast broja korisnika za-jamčene minimalne naknade, kao i korisnika drugih

51 Mjesečno statističko izvješće u 2016. godini, MSPM; podaci prikupljeni od CZSS na području ZÝ, 2016.

materijalnih prava iz socijalne skrbi. Na području Za-grebačke Ţupanije, u istom razdoblju, smanjen je broj osoba korisnika zajamčene minimalne naknade za 106 korisnika, broj jednokratnih naknada povećao se za 762, a broj korisnika prava na osobnu invalidninu sma-njio se za 106 korisnika. Najveći udio korisnika ZMN-a u 2015. bio je na području Dugog Sela (1,7%), Vrbovca (1,6%) i Zaprešića (1,5%), dok je u odnosu na 2014. na području Ivanić-Grada zabiljeŢeno smanjenje udjela korisnika ZMN-a (2014. –1,9%, 2015. –1,4%). U trav-nju 2016. nije došlo do značajnih promjena u odnosu na prosinac 2015.52

53

52 Mjesečna i godišnja statistička izvješća za 2014., 2015. i 2016. godinu, MSPM


40

Udio stanovništva koji koristi pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u Zagrebačkoj županiji u odnosu na Republiku Hrvatsku u 2014. je 1,3% (prema projekciji broja stanovnika), što Županiju stavlja na šesnaesto mjesto po obuhvaćenosti stanovništva sa ZMN-om. Najviše obuhvaćenosti ovim pomoćima je u Šibensko-kninskoj županiji (5,4%) i Virovitičko-podravskoj županiji (5,3 %), a najmanje u Istarskoj županiji (0,6%) i Dubravačko-neretvanskoj županiji (0,7%). Ovi podaci grafički su prikazani na Slici 11.

Slika 11. Obuhvaćenost stanovništva sa ZMN/pomoći za uzdržavanje u RH (stanje 31.12.2014.).52 Na nivou Republike Hrvatske u odnosu na isto razdoblje, u 2015. uočen je porast broja korisnika zajamčene minimalne naknade, kao i korisnika drugih materijalnih prava iz socijalne skrbi. Na području Zagrebačke županije, u istom razdoblju, smanjen je broj osoba korisnika zajamčene minimalne naknade za 106 korisnika, broj jednokratnih naknada povećao se za 762, a broj korisnika prava na osobnu invalidninu smanjio se za 106 korisnika. Najveći udio korisnika ZMN-a u 2015. bio je na području Dugog Sela (1,7%), Vrbovca (1,6%) i Zaprešića (1,5%), dok je u odnosu na 2014. na području Ivanić-Grada zabilježeno smanjenje udjela korisnika ZMN-a (2014-1,9%, 2015-1,4%). U travnju 2016. nije došlo do značajnih promjena u odnosu na prosinac 2015.53

Slika 12. Obuhvaćenost stanovništva s pomoći za uzdržavanje/ZMN u Zagrebačkoj županiji od 2013. do 2015.54

U djelatnosti socijalne skrbi, nadležnost gradova i općina s prostora Zagrebačke županije proizlazi iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o socijalnoj skrbi. Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana u poslovima koji se odnose na socijalnu skrb.




0123456

0,6 0,7 0,9 1,1 1,3 1,3 1,3 1,6 2,2 2,3 2,6 2,63,5 3,9 4,4 4,4 4,5 4,5 4,9 5,3 5,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

2013

2014

2015

Slika 11. Obuhvaćenost stanovništva sa ZMN/pomoći za uzdrŢavanje u RH (stanje 31. 12. 2014.).


Slika 12. Obuhvaćenost stanovništva s pomoći za uzdrŢavanje/ZMN u Zagrebačkoj Ţupaniji

od 2013. do 2015.54

U djelatnosti socijalne skrbi, nadleŢnost gradova i općina s prostora Zagrebačke Ţupanije proizlazi iz Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o socijalnoj skrbi. Općine i gradovi u svom sa-moupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra-đana u poslovima koji se odnose na socijalnu skrb.

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja odo-bravaju jedinice lokalne samouprave putem nadleŢnih CZSS. Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima, a priznaju se do iznosa polovice iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu. Na području Zagrebačke Ţupanije u 2015. ukupno je priznato 3 648 naknada za troškove stanovanja.

Zakonska obveza jedinice područne (regionalne) samouprave je da svojom odlukom osigura pravo na troškove ogrjeva. Na temelju Zakona o socijalnoj skrbi pravo na podmirenje troškova ogrjeva imaju samac ili kućanstvo koje je korisnik zajamčene minimalne na-knade i koji se isključivo griju na drva. Jedinica po-dručne (regionalne) samouprave osigurava 3m3 drva ili odobrava novčani iznos za podmirenje tog troška. U Zagrebačkoj Ţupaniji sredstva za troškove ogrjeva odo-bravaju se krajnjim korisnicima putem gradova i općina, a na temelju podataka nadleŢnih CZSS o korisnicima zajamčene minimalne naknade. U 2015. godini 1.841 osoba ostvarila je pravo na troškove ogrjeva, u iznosu 950,00 kuna po korisniku.

U svrhu zadovoljenja socijalnih usluga iznad stan-darda, na svom području gradovi i općine u proraču-nima osiguravaju sredstva za potrebe socijalne skrbi na temelju izrađenih socijalnih planova ili zaključaka i odluka za pojedina područja iz socijalne skrbi. Planovi i programi uglavnom se odnose na pomoći građanima i kućanstvima, pomoć osobama starije Ţivotne dobi, obitelji i djeci, pomoć i rehabilitaciju osoba s invalidite-tom i osoba s mentalnim oštećenjima, sufinanciranje udruga i organizacija, ustanova socijalne skrbi, gradskog društva Crvenog kriŢa te drugih programa. Također JLP(R)S svojim općim aktima utvrđuju i druga prava iz socijalne skrbi kao što su: pomoć za opremu novorođe-nog djeteta, subvencija troškova prijevoza, pomoć i


njega u kući, subvencioniranje smještaja, pučka kuhinja i drugo. Za potrebe Izvješća o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Hrvatske iz 2012. na zahtjev Ministarstva prikupljeni su podaci od gradova i Ţupanija o svim oblicima prava iz socijalne skrbi koje su Ţupanije i gradovi s njihova područja pruŢali svojim stanovnicima u 2012. i 2013. godini. Ukupan iznos utrošenih sredstava za ostvarivanje dru-gih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima Za-grebačke Ţupanije i gradova s njezina područja iskazan je u Tablici 23.

ÝuPANIjA GRADOVI

2012. 2013. 2012. 2013.

11.739.946,12 kn 18.400.690,00 kn 80.439.749,14 kn 81.678.943,88 kn

Tablica 23. Iznosi sredstava utrošenih za ostvarivanje drugih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima Zagrebačke Ţupanije i gradova s područja Zagrebačke

Ţupanije za 2012. i 2013. (JIM)

4.2.2. socijalne uslugeSocijalne usluge, sukladno Zakonu o socijalnoj

skrbi, obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namije-njene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju pro-blema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog Ţivota u zajednici. Mogu se pruŢati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potre-bama korisnika, a organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvaŢavanje socijalnih veza i okruŢenja korisnika i obitelji.

Socijalne usluge, prema Zakonu su:– prva socijalna usluga (informiranje, prepoznava-

nje i početna procjena potreba) – pruŢaju stručni rad-nici CZSS

– savjetovanje i pomaganje– pomoć u kući– psihosocijalna podrška– rana intervencija– pomoć pri uključivanju u programe odgoja i re-

dovitog obrazovanja (integracija)– boravak– smještaj– organizirano stanovanjeU daljnjem tekstu slijedi pregled socijalnih usluga

koje se provode na području Zagrebačke Ţupanije pu-tem centara za socijalnu skrb i domova socijalne skrbi u suradnji s drugim pruŢateljima usluga koji mogu utjecati na korisnika, odnosno obitelj.

4.2.2.1. Informiranje i savjetovanjeIzvaninstitucionalni oblik pruŢanja socijalnih usluga

savjetovanja i pomaganja provode centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije čije osoblje radi u partnerstvu s korisnicima na utvrđivanju njihovih po-treba, pruŢanju informacija o raspoloŢivim uslugama te savjetovanju u smislu upućivanja na relevantne pruŢa-telje usluga koji su dostupni korisnicima, budući da su oni prvo mjesto kontakta za mnoge osobe u stanju so-cijalne potrebe.

U ovoj skupini obavljaju se usluge:

40








0123456

0,6 0,7 0,9 1,1 1,3 1,3 1,3 1,6 2,2 2,3 2,6 2,63,5 3,9 4,4 4,4 4,5 4,5 4,9 5,3 5,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

2013

2014

2015

40








0123456

0,6 0,7 0,9 1,1 1,3 1,3 1,3 1,6 2,2 2,3 2,6 2,63,5 3,9 4,4 4,4 4,5 4,5 4,9 5,3 5,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

2013

2014

2015


– informiranja, edukacije i savjetovanja u svrhu primarne prevencije ovisnosti

– psihosocijalne podrške obiteljima u riziku i mla-dima s poremećajima u ponašanju

– prevencije nasilja i psihosocijalne podrške Ţr-tvama nasilja

– informiranja, edukacije i psihosocijalne pomoći odraslim osobama s invaliditetom

– informiranja, savjetovanja i psihosocijalne po-moći djeci s teškoćama u razvoju te mladima s invalidi-tetom

– informiranja i edukacije osoba starije Ţivotne dobi– savjetodavne i edukativne usluge za djecu i

mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbiUsluge informiranja i upućivanja korisnika centri

za socijalnu skrb pruŢaju različitim ciljnim skupinama i u tome često surađuju s udrugama te gradovima i op-ćinama na području svoje nadleŢnosti.

Savjetovališne usluge i preventivan rad s ovisni-cima obavlja se u SluŢbi za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti – Odjelu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdrav-stvo Zagrebačke Ţupanije. U Odjelu se obavlja: savje-tovališni rad s ovisnicima i konzumentima te članovima njihovih obitelji, individualno i e-savjetovanje o proble-mima mentalnog zdravlja, testiranje na sve psihoaktivne supstance (droge) u urinu, izvanbolničko liječenje bole-sti ovisnosti, prevencija krvlju prenosivih zaraznih bole-sti (hepatitisa B i C te AIDS-a), informiranje o instituci-jama, ustanovama, terapijskim zajednicama (komu-nama), socijalnim i drugim pravima korisnika, zatim edukacije, predavanja, javne tribine, obiljeŢavanje vaŢnijih datuma, medijske aktivnosti te ostala preven-tivna djelatnost (prevencija svih vrsta rizičnih ponašanja naročito kod mladih, ovisnosti i mentalnih poremećaja). Stručni rad Odjela odvija se u savjetovalištima u Zapre-šiću, Samoboru, Velikoj Gorici, Dugom Selu i Jastrebar-skom te u suradnji s Gradskim društvom Crvenog kriŢa Ivanić-Grad u njihovom Savjetovalištu za prevenciju ovisnosti u Ivanić-Gradu. U navedenim savjetovalištima provode se programi usmjereni na stjecanje socijalnih vještina i prevenciju rizičnih ponašanja koji program uključuje edukaciju izvršitelja programa u školama, praćenje i evaluaciju izvršenja i financiranja programa. Najčešće savjetovališne usluge su rad na modifikaciji ponašanja, psihijatrijski pregledi, individualni i obitelj-ski tretman te savjet ovisniku ili obitelji (do pet minuta ili telefonom). Korisnici su uglavnom ovisnici i konzu-menti droga te ovisnici o alkoholu. U 2015. SluŢba je skrbila za ukupno 330 korisnika, od toga 100 opijatskih ovisnika na supstitucijskoj terapiji metadonom ibupre-norfinom, 80 konzumenta ostalih ilegalnih droga, 100 liječenih, odnosno alkoholičara u fazi liječenja (KLA u okviru Savjetovališta Samobor) te 50 pacijenata iz do-mene zaštite mentalnog zdravlja. Preventivni dio rada obavlja se na terenu u suradnji sa SluŢbom za školsku i sveučilišnu medicinu, Odjelom za javno zdravstvo te ostalim sluŢbama Zavoda, zatim s osnovnim i srednjim školama na području Ýupanije, drugim obrazovno-so-cijalnim i pravosudnim institucijama te lokalnom upra-vom i samoupravom.55 Osim navedenog Odjela i savje-tovališta, usluge informiranja u svrhu primarne preven-cije ovisnosti kod mladih pruŢaju i udruge. Na području Ýupanije tijekom 2015. organizirano je tridesetak pre-

55 Izvor: ZZJZZÝ, podaci za 2015. godinu.

davanja, tribina i radionica, tri edukativna seminara te su obiljeŢeni mnogi vaŢni datumi (Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja, Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti od 15. 11. do 15. 12. , Hrvatski dan nepušenja, Svjetski dan nepušenja, Svjetski dan pre-vencije suicida, Svjetski dan mentalnog zdravlja, Svjet-ski dan srca, Svjetski dan pješačenja, Svjetski dan borbe protiv boli i slično). Prema podacima HZJZ, na području Ýupanije tijekom 2015. u organizaciji timova u djelat-nosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, obavljeno je 137 predavanja i tribina, 42 edukacijska seminara i radio-nice, 9 savjetodavnih i edukacijskih radova s djelatni-cima škola te 414 sudjelovanja u programskim aktivno-stima izvan redovnih nastavnih programa.56 Veliku ulogu u rehabilitaciji i resocijalizaciji liječenih alkoholi-čara i članova njihovih obitelji imaju klubovi liječenih alkoholičara na području Ýupanije.

Na području Ýupanije provode se savjetodavne i edukativne usluge za mlade koji napuštaju domove i alternativni smještaj izvan primarne obitelji. Ove usluge provode ustanove za brigu o djeci bez roditelja, odnosno roditeljske skrbi te razne organizacije civilnog društva u okviru svojih programa kojima djeluju na unaprjeđenje Ţivotnih vještina djece i mladih u institu-cionalnom tretmanu uključujući savjetodavnu podršku mladima prije i nakon početka samostalnog Ţivota, po-sredovanje pri zapošljavanju i jačanje samopouzdanja.

Za osobe u post-penalnoj skrbi na razini čitave Ţupanije izostaju usluge psihosocijalnog tretmana i po-drška u resocijalizaciji te usluge posredovanja i psihoso-cijalne podrške pri zapošljavanju te uključivanjem i kontaktom s udrugama koje se organizirano bave uključivanjem zatvorenika u Ţivot na slobodi. Izostaje sustavan rad s ciljnom skupinom beskućnika.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, u Za-grebačkoj Ţupaniji ima 258 pripadnika romske nacio-nalne manjine i to najvećim dijelom na području Velike Gorice (130), Vrbovca, Dugog Sela i Općine Rugvica. S obzirom na podatke Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske koji se odnose na broj pola-znika romske djece u osnovnim i srednjim školama te podatke o podnijetim zahtjevima za stjecanje drŢav-ljanstva iz izvješća o provođenju akcijskih planova za uključivanje Roma u razdoblju od 2009. do 2013., moŢe se procijeniti kako na području Zagrebačke Ţu-panije Ţivi znatno veći broj pripadnika romske nacio-nalne manjine, a razlika između utvrđenog i procijenje-nog broja je u najvećoj mjeri posljedica odluke samih Roma da se prilikom popisa stanovništva izjašnjavaju kao pripadnici neke druge narodnosti ili zbog neriješe-nih statusnih pitanja. Sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.–2020. Vlade Republike Hr-vatske te Akcijskom planu za provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015., Ýupaniji se ukazuju potrebe za razvoj usluga radi uključivanja Roma u širu društvenu zajednicu. U ovom procesu značajnu ulogu trebaju imati udruge Roma na području Zagrebačke Ţupanije. Programi usluga informiranja i pomoći osobama romske popula-cije na području Zagrebačke Ţupanije provode se uglavnom putem Udruge Roma Grada Zagreba i Zagre-

56 Izvor: Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2015. godini, HZJZ; Hrvat-ski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, HZJZ.


bačke Ţupanije, dok zdravstvene programe edukacije romske populacije provodi Udruga za promicanje ob-razovanja Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”. Ove udruge pripremaju i provode razne projekte i programe od socijalnog značaja (prevencije ovisnosti i edukacij-ske ljetne škole), a koje aktivnosti uključuju predavanja, tribine, izloŢbe, okrugle stolove te objave edukativnih materijala na svojim web stranicama i časopisima. Na nivou RH formirani su mobilni timovi radi rješavanja statusa Roma u svim područjima gdje postoje saznanja da pripadnici romske nacionalnosti nemaju riješen sta-tus, a jedan tim djeluje i na području Zagrebačke Ţupa-nije.57 Na Slici 13 prikazan je porast broja romske po-pulacije na području Zagrebačke Ţupanije u odnosu na popis iz 1991. godine.

4.2.2.2. Rehabilitacijske i druge usluge stručne podrške u zajednici i domu korisnika

U većim gradovima Zagrebačke Ţupanije razvijene su različite usluge u zajednici, ponajviše za djecu s teš-koćama u razvoju te mlade i odrasle osobe s invalidite-tom. Međutim, dostupnost tih usluga, poput rehabilita-cije, asistenata, specijaliziranog i prilagođenog javnog prijevoza nije osigurana u svim dijelovima Ţupanije, a u provođenju rehabilitacijskih programa prisutan je defi-cit u ruralnim područjima, još uvijek nedovoljna surad-nja među gradovima i općinama kao i pojedinim odje-lima te nedovoljna informiranost korisnika o uslugama u lokalnoj zajednici, naročito u ruralnim područjima.

U ovoj skupini usluga obavljaju se:– terapijska i rehabilitacijska podrška djeci s teško-

ćama u razvoju– usluge podrške u pohađanju redovnih odgojno-

obrazovnih programa– usluge prijevoza osoba s invaliditetom– usluge podrške starijim i nemoćnim osobama– usluga osobnog asistenta– usluge terapije i rehabilitacije za ovisnike o alko-

holu i opojnim drogama.Rehabilitacijske, terapijske usluge u zajednici te

usluge mobilne stručne podrške i pomoći u kući pruŢaju izvaninstitucionalni pruŢatelji, a često je usmjeravanje korisnika na pruŢatelje usluga u gradu Zagrebu za što gradovi i općine korisnicima osiguravaju financijsku potporu. Blizina Zagreba predstavlja resurs u procesu izgradnje Ţupanijskih kapaciteta, kao i mogućnost za-

57 Izvor: Izvješće o provođenju Akcijskog plana za uklju-čivanje Roma od 2013. do 2015. za 2013. godinu, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, listopad 2014.

jedničkih međuŢupanijskih programa. Uz izvaninstitu-cionalne i institucionalne pruŢatelje na području Zagre-bačke Ţupanije usluge pruŢaju i lokalne udruge među kojima neke predstavljaju vaŢan resurs u planiranju ra-zvoja i pruŢanja socijalnih usluga. Tako za provođenje programa edukacije i rehabilitacije s ciljem smanjivanja teškoća osoba (djece i odraslih) s invaliditetom zna-čajnu ulogu imaju udruge koje provode programe za osobe s posebnim potrebama ovisno o kakvom se oštećenju radi. Također se usluge pruŢaju i u Poliklinici za rehabilitaciju govora i slušanja Suvag te Centru za odgoj i obrazovanje Goljak (pojedine JLS roditeljima osiguravaju financijsku podršku za pohađanje pro-grama), te pri mobilnom stručnom timu za pojedinu vrstu teškoća iz posebnih odgojno-obrazovnih usta-nova: Centra za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” Za-greb, Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SU-VAG Zagreb, Centra za odgoj i obrazovanje Goljak i dr.

VaŢna usluga za izjednačavanje mogućnosti djece i mladih te odraslih osoba s invaliditetom je osiguranje dostupnosti specijaliziranog i javnog prijevoza invalid-nih osoba koju potrebu su prepoznali veći gradovi na području Zagrebačke Ţupanije. U okviru svojih pro-grama i strategija gradovi osiguravaju prijevoz odraslih osoba s invaliditetom u kolicima i nepokretnih osoba te djece s invaliditetom do ustanove za školovanje odno-sno osposobljavanje.

Značajnu ulogu u provođenju programa pomoći starijim i nemoćnim osobama imaju udruge te gradska društva Crvenog kriŢa gdje se provode programi po-moći i njega u kući, u sklopu kojih djeluju i pučke ku-hinje (uslugu osiguravaju veći gradovi i to: Zaprešić, Samobor i Velika Gorica a u Ivanić-Gradu se vrši do-stava toplih obroka korisnicima). Podrška starijim i ne-moćnim osobama pruŢa se i u sklopu programa pomoći u kući koji se provodi u općinama Ýumberak i Pisaro-vina.

Specijalizirana usluga koja osobama s invaliditetom osigurava integraciju u Ţivot zajednice te trŢište rada i za čiju je realizaciju nuŢna suradnja jedinica lokalne samouprave, ministarstava te udruga odnosi se na osobne asistente te na tumače/prevoditelje za znakovni jezik. Usluga osobnih asistenata za osobe s najteŢom vrstom i stupnjem invaliditeta provodi se kroz projekt ministarstva nadleŢnog za poslove socijalne skrbi, u su-radnji s udrugama osoba s invaliditetom. VaŢna je uloga organizacija civilnog društva koje u sklopu svojih pro-grama pruŢaju usluge osobama s invaliditetom i po-maŢu u njihovom uključivanju u zajednicu.

Na području Zagrebačke Ţupanije kapacitete i re-habilitacijske usluge za ovisnike o alkoholu i opojnim drogama imaju terapijske zajednice koje djeluju i rade kao nevladine organizacije i udruge koje pruŢaju tre-tman i psihosocijalnu rehabilitaciju ovisnicima o dro-gama.

4.2.2.3. Usluge stalnog i tjednog smještaja te dnevne skrbi i boravka

Uslugu smještaja pruŢaju dom socijalne skrbi, cen-tar za pruŢanje usluga u zajednici, udruga čiji je cilj skrb o socijalno osjetljivim skupinama, vjerska zajednica, tr-govačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji uz obavljanje svoje djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadleŢnog tijela u skladu s posebnim zakonima, moŢe pruŢati socijalne

Slika 13. Broj građana Zagrebačke Ţupanije koji su se izjasnili kao pripadnici romske nacionalne manjine

prema popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011.

43

boli i slično). Prema podacima HZJZ, na području županije tijekom 2015. u organizaciji timova u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, obavljeno je 137 predavanja i tribina, 42 edukacijska seminara i radionice, 9 savjetodavnih i edukacijskih radova s djelatnicima škola te 414 sudjelovanja u programskim aktivnostima izvan redovnih nastavnih programa.56 Veliku ulogu u rehabilitaciji i resocijalizaciji liječenih alkoholičara i članova njihovih obitelji imaju klubovi liječenih alkoholičara na području županije.

Na području županije provode se savjetodavne i edukativne usluge za mlade koji napuštaju domove i alternativni smještaj izvan primarne obitelji. Ove usluge provode ustanove za brigu o djeci bez roditelja, odnosno roditeljske skrbi te razne organizacije civilnog društva u okviru svojih programa kojima djeluju na unaprjeđenje životnih vještina djece i mladih u institucionalnom tretmanu uključujući savjetodavnu podršku mladima prije i nakon početka samostalnog života, posredovanje pri zapošljavanju i jačanje samopouzdanja.

Za osobe u post-penalnoj skrbi na razini čitave županije izostaju usluge psihosocijalnog tretmana i podrška u resocijalizaciji te usluge posredovanja i psihosocijalne podrške pri zapošljavanju te uključivanjem i kontaktom s udrugama koje se organizirano bave uključivanjem zatvorenika u život na slobodi. Izostaje sustavan rad s ciljnom skupinom beskućnika.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, u Zagrebačkoj županiji ima 258 pripadnika romske nacionalne manjine i to najvećim dijelom na području Velike Gorice (130), Vrbovca, Dugog Sela i općine Rugvica. S obzirom na podatke Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske koji se odnose na broj polaznika romske djece u osnovnim i srednjim školama te podatke o podnijetim zahtjevima za stjecanje državljanstva iz izvješća o provođenju akcijskih planova za uključivanje Roma u razdoblju od 2009. do 2013., može se procijeniti kako na području Zagrebačke županije živi znatno veći broj pripadnika romske nacionalne manjine, a razlika između utvrđenog i procijenjenog broja je u najvećoj mjeri posljedica odluke samih Roma da se prilikom popisa stanovništva izjašnjavaju kao pripadnici neke druge narodnosti ili zbog neriješenih statusnih pitanja. Sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. Vlade Republike Hrvatske te Akcijskom planu za provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015., Županiji se ukazuju

potrebe za razvoj usluga radi uključivanja Roma u širu društvenu zajednicu. U ovom procesu značajnu ulogu trebaju imati udruge Roma na području Zagrebačke županije. Programi usluga informiranja i pomoći osobama romske populacije na području Zagrebačke županije provode se uglavnom putem Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok zdravstvene programe edukacije romske populacije provodi Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara”. Ove udruge pripremaju i provode razne

projekte i programe od socijalnog značaja (prevencije ovisnosti i edukacijske ljetne škole), a koje aktivnosti uključuju predavanja, tribine, izložbe, okrugle stolove te objave edukativnih materijala na svojim web

stranicama i časopisima. Na nivou RH formirani su mobilni timovi radi rješavanja statusa Roma u svim područjima gdje postoje saznanja da pripadnici romske nacionalnosti nemaju riješen status, a jedan tim djeluje i na području Zagrebačke županije.57 Na Slici 13 prikazan je porast broja romske populacije na području Zagrebačke županije u odnosu na popis iz 1991. godine.

56 Izvor: Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2015. godini, HZJZ; Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, HZJ.Z

57 Izvor: Izvješće o provođenju Akcijskog plana za uključivanje Roma od 2013. do 2015. za 2013. godinu, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, listopad 2014.

1991.2001.

2011.

128

231 258

Slika 13. Broj građana Zagrebačke županije koji su se izjasnili kao pripadnici romske nacionalne manjine

prema popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011.


usluge u zasebnoj organizacijskoj jedinici te fizička osoba.

Odlukom ministarstva nadleŢnog za poslove soci-jalne skrbi o utvrđivanju mreŢe domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi od 2006. utvrđena je mreŢa domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi koju obavljaju vjerske zajednice, udruge i druge domaće i strane pravne ili fizičke osobe u skladu s zakonskim odredbama.

Tako se, sukladno navedenoj Odluci, u Zagrebač-koj Ţupaniji ostvaruju uvjeti za osiguranje pruŢanja usluga u domovima socijalne skrbi, obiteljskim domo-vima, udomiteljskim obiteljima i vjerskim zajednicama u kojima se pruŢaju sljedeće usluge:

– stalnog i tjednog smještaja za djecu i mlade bez roditeljske skrbi

– stalnog i tjednog smještaja i dnevne skrbi za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju

– stalnog i tjednog smještaja i dnevne skrbi za djecu i mlade s teškoćama u razvoju

– stalnog i tjednog smještaja i dnevne skrbi za odrasle osobe s invaliditetom

– stalnog i tjednog smještaja i dnevne skrbi za psi-hički bolesne odrasle osobe

– stalnog smještaja i dnevne skrbi za stare i ne-moćne osobe

– smještaja i dnevne skrbi za beskućnike– smještaja za Ţrtve obiteljskog nasiljaU 2015. na području Zagrebačke Ţupanije bilo je

ukupno 1325 korisnika usluge smještaja (djece i odra-slih) u domovima socijalne skrbi, obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima. Najviše korisnika ovih usluga u 2015. bilo je na području Zaprešića (231), Velike Gorice (215) te Vrbovca (201). Udio korisnika usluge smještaja u Zagrebačkoj Ţupaniji u odnosu na ukupni broj smještenih osoba u RH je 6,64%. U odnosu na Republiku Hrvatsku u 2015. najviše korisnika smje-šteno je u udomiteljske obitelji djece i odraslih (9,4%).

U Tablici 24. prikazan je broj korisnika usluga smje-štaja na području Zagrebačke Ţupanije u 2015. U od-nosu na isto razdoblje u 2014. značajno je više osoba ostvarilo uslugu boravka, organiziranog stanovanja te smještaja u udomiteljsku obitelj djece i odraslih, a sma-njen je broj osoba koje su ostvarile uslugu smještaja u dom socijalne skrbi za djecu i odrasle za 247 osoba.

U nedostatku domova socijalne skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, na području Za-

grebačke Ţupanije djeluje jedna ustanova za djecu i mlade bez roditeljske skrbi – Laduč, podruŢnica Doma za djecu Zagreb, s kapacitetom od 35 korisnika. Smje-štaj za ovu korisničku skupinu osigurava i SOS Dječje selo Hrvatska, sa statusom nedrŢavnog doma te usta-nova Centar za odgoj i obrazovanje Lug sa sjedištem u Lugu Samoborskom koja pruŢa usluge i drugim kori-sničkim skupinama – djeci i mladima s poremećajima u ponašanju na stalnom smještaju te odraslim osobama s mentalnim i tjelesnim oštećenjima na poludnevnom boravku i privremenom smještaju. U 2014. u navede-noj ustanovi na smještaju je bilo 104 korisnika s pod-ručja cijele Hrvatske.58

Caritas Zagrebačke nadbiskupije osigurava stano-vanje, prehranu, odijevanje, njegu, brigu o zdravlju, odgoj i obrazovanje za djecu i odrasle osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima, za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, maloljetne trudnice i majke s malom djecom, Ţrtve obiteljskog nasilja i osobe s invaliditetom. Osim toga, korisnicima se pruŢa psihosocijalna podrška i savjetovanje, učenje socijalnih vještina, radne aktivno-sti i organizirano korištenje slobodnog vremena. Tije-kom 2014. ova vrsta smještaja bila je osigurana za 104 korisnika.

Prema okvirnoj procjeni, na temelju prikupljenih podataka CZSS za potrebe socijalnog planiranja blizu 50% djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi je izmješteno iz Ţupanije, kako u domove, tako i u udomiteljstvo. U svjetlu planirane deinstitucionalizacije bit će potrebno iskoristiti sve postojeće resurse i pota-knuti razvoj novih kako bi se osnovne ideje deinstituci-onalizacije u perspektivi mogle realizirati.

Djeca i mladi s poremećajima u ponašanju iz Zagrebačke Ţupanije koja su smještena u domove soci-jalne skrbi, u najvećem broju slučajeva smještavaju se izvan Ţupanije u domove na Cresu, Malom Lošinju, u Rijeci i Ivancu (podatak iz 2009.). U Zagrebačkoj Ţupa-niji jedino ustanova Centar za odgoj i obrazovanje Lug pruŢa usluge smještaja za muške osobe u dobi od 14. do 21. godine Ţivota s poremećajima u ponašanju ko-jima je odlukom suda izrečena odgojna mjera upućiva-nja u posebnu odgojnu ustanovu.

Usluge smještaja za djecu i odrasle s tjelesnim i mentalnim oštećenjem pruŢaju tri doma socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije kojima je

58 Izvor: Dvomjesečno statističko izvješće prosinac 2014. i prosinac 2015., MSPM.

ObLIk sMjEštAjA

CENtAR ZA sOCIjALNu skRb

ukuPNO

Dug

o se

lo

Ivan

ić-G

rad

jast

reba

rsko

sam

obor

sv. I

van

Zelin

a

Velik

a G

oric

a

Vrbo

vec

Zapr

ešić

smještaj u udomiteljsku obitelj djece i odraslih 67 109 52 46 39 98 132 49 592smještaj u obiteljski dom djece i odraslih 5 11 2 5 1 - 6 4 34smještaj u dom socijalne skrbi za djecu i odrasle 76 34 59 75 22 - 54 111 431boravak 6 2 22 22 6 117 8 65 248Organizirano stanovanje - 8 2 3 4 - 1 2 20ukuPNO: 154 164 137 151 72 215 201 231 1.325

Tablica 24. Broj korisnika usluge smještaja u Zagrebačkoj Ţupaniji u 2015.58


drŢava osnivač: Centar za odgoj i obrazovanje Lug, Centar za rehabilitaciju Stančić iz Dugog Sela (346 ko-risnika u 2014.) te Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica (130 korisnika u 2014.). Također usluge smje-štaja za ovu skupinu korisnika tijekom 2014. pruŢao je i Caritas Zagrebačke nadbiskupije.59

U Centru za odgoj i obrazovanje Lug, osim usluga poludnevnog, cjelodnevnog, tjednog i stalnog smještaja za muške korisnike od 14. do 21. godine Ţivota s poteš-koćama u razvoju i pridruŢenim oštećenjima te osobe s poremećajima u ponašanju, pruŢaju se usluge polud-nevnog i povremenog boravka za osobe s invaliditetom od 18-e godine Ţivota i više kroz usluge radno proi-zvodnih aktivnosti te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena, psihosocijalnu rehabilitaciju, me-dicinsku rehabilitaciju, glazboterapiju, fizikalnu tera-piju, prehranu, njegu i brigu o zdravlju.60

U procesu transformacije domova socijalne skrbi Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica razvio je spektar izvaninstitucionalnih usluga u vidu psihosoci-jalne podrške, mobilnog stručnog tima, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazova-nja (integracija), rehabilitacijskih programa (logopedske vjeŢbe, fizioterapija, kineziterapija, glazboterapija, li-kovna terapija), rehabilitacijskih programa slobodnih i izvannastavnih aktivnosti, dok će se opseg usluga stal-nog i tjednog smještaja vjerojatno značajno smanjiti u narednom razdoblju. Također, u suradnji s lokalnom zajednicom COO pruŢa usluge Informacijskog centra “Izazov” te Savjetovališta za djecu s teškoćama u ra-zvoju i osobe s invaliditetom, kao i slobodne aktivnosti u judo klubu osoba s invaliditetom “Fuji” te stolnoteni-skom klubu osoba s invaliditetom “Uspon”. 61

Centar za rehabilitaciju Stančić započeo je u trav-nju 2014. projekt deinstitucionalizacije i prevencije in-stitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama pu-tem podizanja kvalitete udomiteljske skrbi s ciljem po-većanja socijalne uključenosti osoba s intelektualnim teškoćama u suradnji s CZSS Vrbovec, CZSS KriŢevci te Udrugom invalida KriŢevci i Udrugom za osobe s MR KriŢevci. U procesu transformacije i deinstitucionaliza-cije Centra kroz projekt “Transformacija i deinstitucio-nalizacija Centra za rehabilitaciju Stančić i Centra za rehabilitaciju Zagreb”, s kojim je započeto u svibnju 2013., obveze Centra su uspostavljanje središnje stručne sluŢbe za koordinaciju procesa, uspostavljanje minimalno četiri sluŢbe podrške za stanovanje u zajed-nici, osiguranje tri dnevna centra u zajednici, identifici-ranje i priprema 90 korisnika za uključivanje u program stanovanja na regionalnoj razini te ustrojavanje Centra kao doma za dugotrajnu i intenzivnu skrb i centra za pruŢanje usluga u zajednici uz omogućavanje sudjelo-vanja roditelja i skrbnika, edukaciju zaposlenika te praćenje i evaluaciju projektnih aktivnosti. Do studenog 2014. Centar za rehabilitaciju Stančić uspješno je dein-stitucionalizirao ukupno 95 korisnika u sluŢbama stano-vanja i organiziranom stanovanju, regionalizirao je 14 korisnika u njihove matične sredine kod odgovarajućih pruŢatelja usluga, pruŢaju se usluge rane intervencije

59 Izvor: Godišnje statističko izvješće o domovima i kori-snicima socijalne skrbi u 2014. godini, MSPM.

60 Informacije: centar-lug.skola.hr61 Informacije: centar-odgojiobrazovanje-velikagorica.

skole.hr

uslugom pomoći u kući i širenjem kapaciteta za usluge boravka i psihosocijalne podrške u dnevnim centrima. 62

Kapaciteti za stalni smještaj, kao i za dnevnu skrb o psihički bolesnim odraslim osobama izrazito su nera-zvijeni u Zagrebačkoj Ţupaniji. Sve do kraja 2008. u Ýupaniji nije bilo kapaciteta za institucionalnu skrb o psihički bolesnim osobama. Od tada su osnovana tri privatna doma Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Biser” u Ivanić-Gradu, Dom za psihički bolesne odra-sle osobe “Skupnjak”u Svetom Ivanu Zelini te Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Villa Nena” iz Dubrave koji imaju ugovoreno pruŢanje usluga s ministarstvom. Tijekom 2014. u ovim domovima ukupno je bilo smje-šteno stotinjak korisnika.

stalni i tjedni smještaj za stare i nemoćne dostu-pan je u Zagrebačkoj Ţupaniji isključivo u privatnim domovima za starije i nemoćne te obiteljskim domo-vima kojih je na području Zagrebačke Ţupanije, prema dostupnim podacima iz evidencije Ýupanije, ukupno 71.

beskućništvo na području Zagrebačke Ţupanije predstavlja problem koji je identificiran od većine cen-tara za socijalnu skrb, kao i jedinica lokalne samouprave na području Ýupanije. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, beskućnik je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Beskućnici su najčešće osobe koje nemaju stalno mjesto za Ţivot niti adrese stanovanja pa je teško utvrditi stvarni broj beskućnika na području Zagrebačke Ţupanije. Iako u centima za socijalnu skrb ne postoji veliki broj identificiranih beskućnika (u prosjeku od 1–5 po centru), prisutan je problem organiziranog smještaja ove skupine korisnika, s obzirom da na području Ýupa-nije ne postoji organizirano prihvatilište za beskućnike. U suradnji s centrima za socijalnu skrb, jedinicama lo-kalne samouprave i gradskim društvima Crvenog kriŢa, beskućnicima se osigurava psihosocijalno savjetovanje, pomoć u odjeći i obući, pomoć pri ishodovanju potreb-nih dokumenata, a kroz pučke kuhinje osigurava im se topli obrok. U većini slučajeva beskućnici se smješta-vaju u Prenoćište Crvenog kriŢa Zagreb u Velikoj Kosnici te u Prihvatilište za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu koje djeluje u okviru Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, koje pruŢa usluge privremenog smještaja beskućnika u kriznim situacijama.

Glede skrbi za beskućnike nameće se potreba kontinuiranog razvoja i unapređenja povezanosti i umreŢenosti Zagrebačke Ţupanije, jedinica lokalne sa-mouprave i nadleŢnih institucija na uspostavi djelotvor-nog i učinkovitog modela pomoći beskućnicima, njiho-vog organiziranog smještaja te uključivanja beskućnika u društvenu zajednicu.

Ýrtve obiteljskog nasilja iz Zagrebačke Ţupanije u najvećem broju slučajeva smještavaju se u sigurne kuće u Gradu Zagrebu među kojima se posebno ističu skloni-šta i savjetovališta pri Autonomnoj Ţenskoj kući Zagreb sa smještajnim kapacitetom za 40 korisnika (Ţene i djecu Ţrtve nasilja) i Ýenskoj pomoći sada – SOS telefon za Ţene i djecu Ţrtve nasilja sa smještajnim kapacitetom

62 Informacije: centar-stancic.hr; http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/proces_transformacije_i_deinstituciona-lizacije/projekt_transformacije_i_deinstitucionalizacije_cen-tra_za_rehabilitaciju_stancic_i_centra_za_rehabilitaciju_za-greb/postignuti_rezultati


za 10 korisnika. Ove sigurne kuće korisnicama iz Za-grebačke Ţupanije pruŢaju usluge pravne pomoći, psi-hološke pomoći, obrazovnih programa te savjetovališta u okviru SOS telefona. Sukladno provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Zagrebačka Ţupa-nija je stvorila uvjete za uključivanje djece Ţrtava nasilja u obitelji u dječje vrtiće i programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, organizira pro-grame radi obiljeŢavanja datuma koji su vezani uz pro-micanje ljudskih prava i osigurava dostupnost informa-cija o zaštiti nasilja u obitelji kroz suradnju osnovnih škola, dječjih vrtića, udruga i centara za djecu i obitelj. U sklopu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Samo-boru djeluje sigurna kuća za Ţene i djecu Ţrtve nasilja u kojoj su smještene korisnice s djecom s područja Zagre-bačke Ţupanije i Grada Zagreba. Kuća raspolaŢe sa 19 mjesta, a usluge skloništa mogu se koristiti do godinu dana. Zagrebačka Ţupanija osigurava sredstva za finan-ciranje projekata i programa skloništa za Ţrtve nasilja u okviru programa “Financijske potpore za programe u području zaštite od nasilja u obitelji”.

4.2.2.4. UdomiteljstvoSukladno Zakonu o udomiteljstvu (“Narodne no-

vine”, broj 90/11 i 78/12), udomiteljska obitelj u pravilu skrbi o istoj vrsti korisnika socijalne skrbi, posebno o djeci, a posebno o odraslim osobama. Udomiteljska obitelj koja skrbi o djeci moŢe istodobno skrbiti o djeci bez roditelja, djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske duŢnosti, djeci s problemima u pona-šanju, s teškoćama u razvoju i djeci Ţrtvama obiteljskog nasilja. Udomiteljska obitelj koja skrbi o odraslim oso-bama moŢe istodobno skrbiti o odraslim osobama s ra-zličitom vrstom invaliditeta.

U udomiteljskoj obitelji moŢe biti smješteno naj-više četvero djece. Iznimno moŢe biti smješteno i više od četvero djece ako se radi o braći i sestrama, majci s malim djetetom ili korisnicima hitnog i povremenog udomiteljstva. Ako udomiteljska obitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno dijete moŢe biti s teŢim teškoćama u razvoju.

U udomiteljskoj obitelji mogu biti smještena naj-više četiri korisnika, a iznimno i više ako se radi o hit-nom ili povremenom udomiteljstvu.

Specijalizirano udomiteljstvo za djecu s teškoćama u razvoju vrlo je nerazvijeno, o čemu govori podatak iz Izvješća o primijenjenim pravima u sustavu socijalne skrbi u 2009. (tadašnjeg Ministarstva zdravstva i soci-jalne skrbi), da ta djeca i mladi čine samo 7% sve djece smještene u udomiteljstvo u Zagrebačkoj Ţupaniji, što je niŢe od nacionalnog prosječnog udjela od 13% koji je također vrlo nizak.

Na području Zagrebačke Ţupanije usluge smještaja pruŢa 451 udomiteljska obitelj.63 Najviše korisnika

63 Podaci prikupljeni od CZSS na području Zagrebačke Ţupanije s danom 01. 06. 2016. godine.

smješteno je u udomiteljske obitelji na području Vr-bovca (132 korisnika) što ne iznenađuje s obzirom na višegodišnju tradiciju udomiteljstva na ovom području (Tablica 25).

Udomiteljske obitelji pruŢaju smještaj za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mlade s invaliditetom, odrasle osobe s invaliditetom, psihički bolesne odrasle osobe te starije i nemoćne osobe. Kao što je ranije navedeno, na području Zagrebačke Ţupa-nije nedostaju udomiteljske obitelji za pruŢanje usluga smještaja za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju (PUP) te je nedovoljno razvijeno i udomiteljstvo djece i mladih s invaliditetom. Ove usluge osiguravaju se na način da se djeca i mladi s ovim teškoćama smještavaju u udomiteljske obitelji na području drugih Ţupanija. U tablicama koje slijede prikazani su podaci o broju udo-miteljskih obitelji, kapacitetima i broju smještenih osoba na području Zagrebačke Ţupanije. 64

Centar za socijalnu skrbbroj

udomiteljskih obitelji

broj smještenih

osobapotrebe

Dugo selo 9 16 3Ivanić-Grad 13 15 *jastrebarsko 2 3 *samobor 9 13 3sveti Ivan Zelina 4 7 2Velika Gorica 20 21 0Vrbovec 38 25 0Zaprešić 24 15 10UKUPNO 119 115 18

*nije iskazan podatak

Tablica 26. Udomiteljstvo djece i mladih bez odgovarajude roditeljske skrbi na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.



broj smještenih

osobapotrebe

Dugo selo 0 0 0Ivanić-Grad 0 0 0jastrebarsko 0 0 0samobor 0 0 4sveti Ivan Zelina 0 0 0Velika Gorica 3 3 0Vrbovec 7 1 0Zaprešić 2 3 3UKUPNO 12 7 7

Tablica 27. Udomiteljstvo djece i mladih s invaliditetom na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.

64 Podaci prikupljeni od CZSS na području Zagrebačke Ţupanije s danom 01. 06. 2016. godine.

Centar za socijalnu skrb

Dug

o se

lo

Ivan

ić-G

rad

jast

reba

rsko

sam

obor

sv. I

van

Zelin

a

Velik

a G

oric

a

Vrbo

vec

Zapr

ešić

uku

PNO

broj udomiteljskih obitelji 18 57 20 15 26 41 233 41 451broj korisnika 46 119 55 19 74 51 132 55 551

Tablica 25. Broj udomiteljskih obitelji i korisnika na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.


Centar za socijalnu skrb

broj udomiteljskih

obitelji

broj smještenih

osobapotrebe

Dugo selo 0 0 2Ivanić-Grad 9 15 0jastrebarsko 0 0 0samobor 4 4 7sveti Ivan Zelina 0 0 2Velika Gorica 6 10 0Vrbovec 33 8 0Zaprešić 10 12 10UKUPNO 62 49 21

Tablica 28. Udomiteljstvo odraslih osoba s invaliditetom na području Zagrebačke Ţupanije

na dan 01. 06. 2016.



broj smještenih

osobapotrebe

Dugo selo 2 8 3Ivanić-Grad 17 39 0jastrebarsko 0 0 0samobor 1 1 6sveti Ivan Zelina 7 23 3Velika Gorica 6 9 0Vrbovec 110 75 0Zaprešić 5 15 5ukuPNO 148 170 17

Tablica 29. Udomiteljstvo psihički bolesnih odraslih osoba na području Zagrebačke Ţupanije

na dan 01. 06. 2016.



broj smještenih

osobapotrebe

Dugo selo 7 22 2Ivanić-Grad 18 50 0jastrebarsko 18 52 0samobor 1 1 10sveti Ivan Zelina 15 44 3Velika Gorica 6 8 0Vrbovec 45 23 0Zaprešić 0* 10 15UKUPNO 110 312 328

*korisnici CZSS Zaprešić smješteni u drugim Ţupanijama

Tablica 30. Udomiteljstvo starijih i nemoćnih osoba na području Zagrebačke Ţupanije na dan 01. 06. 2016.

4.2.2.5. Pomoć u kućiStupanjem na snagu novog Zakona o socijalnoj

skrbi, pomoć u kući definirana je kao usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe, osobi ko-joj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe, odnosno osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstve-nom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.

Uvjeti za ostvarenje ovog prava također su propisani Zakonom.

Tijekom 2015. na području Zagrebačke Ţupanije, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, pravo na uslugu pomoć u kući na temelju rješenja nadleŢnog centra za socijalnu skrb, ostvarilo je 150 korisnika. Uslugu po-moći u kući pruŢaju gradska društva Crvenog kriŢa Sa-mobor, Ivanić-Grad, Velika Gorica i Zaprešić, Udruga Sv. Martin Pisarovina, Općina Ýumberak, Caritas Bjelo-varsko-kriŢevačke biskupije te trgovačka društva Urbani Ţivot iz Vrbovca i Cura Vita 24 iz Zaprešića.

U okviru deinstitucionalizacije Centar za rehabili-taciju Stančić, u suradnji sa CZSS Vrbovec i Općinom Dubrava pripremio je projekt “Pomoć i njega u kući za građane Zagrebačke Ţupanije”, kojem je cilj povećanje kvalitete Ţivljenja za starije i nemoćne građane te pre-vencija njihova institucijskog smještaja.65

U dijelu nadstandarda, Zagrebačka Ţupanija sufi-nancira program “Pomoć u kući”, za područje Općina Pisarovina i Ýumberak.66

4.2.2.6. Rekreativne usluge i usluge kvalitetnog korištenja slobodnog vremena

Na području Zagrebačke Ţupanije postoje različiti pruŢatelji usluga provođenja slobodnog vremena, kao i samoorganizacije različitih skupina korisnika pri čemu su (samo) organiziranje i reaktivni sadrŢaji najviše razvi-jeni među osobama s invaliditetom te umirovljenicima. Na području Ýupanije velike su razlike u programima u pojedinim JLS, a svakako nisu dostatno razvijene orga-nizirane aktivnosti za djecu i mlade, njihovo neformalno obrazovanje i kulturno stvaralaštvo te alternativni oblici provođenja slobodnog vremena.

U ovoj skupini usluga obavljaju se:– programi za mlade– usluge za osobe s kroničnim bolestima i invalidi-

tetom– usluge za osobe starije Ţivotne dobiU općinama i gradovima Zagrebačke Ţupanije

vidljiv je nedostatak programa i prostora za provođenje slobodnog vremena za djecu i mlade. Zagrebačka Ţu-panija osnovala je Savjet mladih Zagrebačke Ţupanije. Na lokalnoj razini u većini gradova i dijelom u opći-nama osnovani su gradski, odnosno općinski savjeti mladih.67 Iako u manjem broju, u Ţupaniji djeluju udruge koje za mlade organiziraju programe kvalitet-nog provođenja slobodnog vremena.

Kvalitetno provođenje slobodnog vremena i orga-nizacija rekreativnih aktivnosti značajne su usluge udruga osoba s invaliditetom koje su velikim dijelom članice nacionalnih saveza organiziranih prema vrsti oštećenja. VaŢnost organiziranog djelovanja posebno je izraŢena u djelovanju roditelja osoba s teškoćama u razvoju koji kroz samoorganizaciju osiguravaju podršku i zajedničko provođenje usluga.

Visoka razina organiziranosti u svim dijelovima Ţu-panije znakovita je za starije osobe koje kroz udruge

65 Informacija: centar-stancic.hr66 Više o ovom programu nalazi se u poglavlju: “Progra-

mi socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije”.67 Informacija: http://mladi.zagrebacka-zupanija.hr/sa-

vjet-mladih-zagrebacke-zupanije/


umirovljenika i klubove starijih osoba u gradovima Ýu-panije provode slobodno vrijeme i organiziraju aktivno-sti rekreacije.

4.3. Programi socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije

Programi socijalne skrbi u nadleŢnosti Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb odnose se uglavnom na financiranje određenih socijalnih usluga za naju-groŢenije stanovništvo na području Zagrebačke Ţupa-nije te financiranje programa i podršku organizacijama civilnog društva.

Program financijskih potpora za programe zdrav-stvenih, socijalno-humanitarnih i braniteljskih udruga provodi se putem javnog natječaja za financijske pot-pore udrugama. Ovim programom dodjeljuju se sred-stva za programe i projekte udruga, kroz četiri pro-gramska područja:

– program financijskih potpora za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe/projekte

– program financijskih potpora za programe/pro-jekte u području brige za branitelje iz Domovinskog rata

– program financijskih potpora za programe/pro-jekte u području brige za umirovljenike i osobe starije Ţivotne dobi

– program financijskih potpora za programe/pro-jekte u području zaštite od nasilja u obitelji.

Sufinanciraju se programi kojima je cilj poboljšati postojeće stanje u navedenim djelatnostima, a koje su od interesa za Zagrebačku Ţupaniju i koji se provode na Ţupanijskoj razini. Prioritetna područja su: unapre-đenje zdravlja i prevencija bolesti; programi od socijal-nog značaja (socijalni i humanitarni značaj, prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeŢi); programi za unapređenje kvalitete Ţivota s invaliditetom; programi za umirovljenike (zdravstvena i socijalna skrb o umirov-ljenicima); programi za branitelje (psihosocijalna po-moć, rekreacija, obiljeŢavanje obljetnica i jubileja, su-sreti, tribine, bilteni, programi i rad sa djecom s poseb-nim potrebama, zdravstvena zaštita Ţena i djece poginulih branitelja).

Organizacije civilnog društva su volonterski, nepro-fitni i nevladin sektor te im je zajednička sloboda udruŢivanja i djelovanja u čemu se prepoznaje opće dobro. Zagrebačka Ţupanija prepoznala je institucije civilnog društva kao vrlo vaŢne za poboljšanje zdrav-stvene i socijalne slike Ýupanije. Na području Ýupanije djeluju organizacije civilnog društva (udruge) koje pro-vode programe od vaŢnosti za osobe s posebnim potre-bama (odrasli i djeca s teškoćama u razvoju i invalidite-tom), umirovljenike, nacionalne manjine, zlostavljane osobe, osobe s problemom ovisnosti i neprihvatljivog ponašanja te udruge koje općenito provode zdrav-stvene, socijalne i humanitarne programe.

Program rada Društva Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije

Na temelju Zakona o Hrvatskom crvenom kriŢu, Zagrebačka Ţupanija osigurava u proračunu sredstva za financiranje rada i djelovanje SluŢbe traŢenja i obavlja-nje javnih ovlasti i redovnih djelatnosti Crvenog kriŢa na području Zagrebačke Ţupanije. Društvo Crvenog

kriŢa Zagrebačke Ţupanije djeluje na području osam gradskih društava i koordinira provedbu programa, ci-ljeva i zadataka od zajedničkog interesa gradskih dru-štava Crvenog kriŢa. Osim zakonom propisanih djelat-nosti, u okviru aktivnosti Crvenog kriŢa provodi se niz zdravstveno-odgojnih, socijalnih i programa vezanih za zaštitu okoliša. U Ivanić-Gradu djeluje Centar za psiho-socijalnu pomoć. Savjetovališta za prevenciju ovisnosti djeluju u Ivanić-Gradu, Zaprešiću i Velikoj Gorici, a u Zaprešiću djeluje i Obiteljsko savjetovalište. Za osobe s posebnim potrebama i invalide provode se kreativne i edukativne radionice, a poseban naglasak je na progra-mima brige o starijim i nemoćnim osobama. Organizi-rano se provodi program pomoći i njege u kući. Pučke kuhinje djeluju u Samoboru, Velikoj Gorici i Zaprešiću, dok se u Ivanić-Gradu vrši dostava toplih obroka kori-snicima.

Pomoć djeci poginulih branitelja je program ko-jim se, u vidu materijalne pomoći, omogućuje pomoć u školovanju i drugim potrebama za troje djece poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu s područja Ýupanije.

Program sufinanciranja rada savjetovališta i skloništa za Ţene i djecu Ţrtve obiteljskog nasilja

U okviru programa sufinancira se rad “Autonomne Ţenske kuće Zagreb” i Udruge “Ýenska pomoć sada – SOS telefon i sklonište za Ţene i djecu Ţrtve obiteljskog nasilja” sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji od 2011. do 2016. Radi se o neprofitnim or-ganizacijama koje djeluju u cilju promicanja Ţenskih ljudskih prava i pruŢanja pomoći i podrške Ţenama i djeci Ţrtvama obiteljskog nasilja. Udruge djeluju na području grada Zagreba, na tajnim adresama radi sigur-nosti korisnica. S obzirom na to da na području Zagre-bačke Ţupanije nema prihvatilišta za Ţrtve nasilja, kori-snici ovog projekta su Ţene i djece Ţrtve nasilja s pod-ručja Ýupanije.

Program jednokratnih novčanih pomoći obiteljima i pojedincima

Pojedincima koji nisu u mogućnosti svojim radom i prihodima osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji Zagrebačka Ţupanija dodjeljuje jednokratnu novčanu pomoć u svrhu podmirenja osnovnih troškova Ţivota, podmirenja troškova liječenja, nabave ortopedskog pomagla, adaptaciju stambenog prostora kod osoba s invaliditetom, adaptaciju stambenog prostora u slučaju izrazito loših stambenih uvjeta i sanaciju štete uzroko-vane nesretnim slučajem.

Program “Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama”

Ministarstvo nadleŢno za poslove socijalne skrbi započelo je 2006. s programom “Pomoć u kući” na području Općine Ýumberak. Programom je bilo obu-hvaćeno 200 korisnika, a bio je financiran od strane Ministarstva, Zagrebačke Ţupanije i Općine.

S istim se Programom započelo 2012. na području Općine Pisarovina za 100 korisnika. Program je također bio financiran od strane Ministarstva, Zagrebačke Ţupa-nije i Općine Pisarovina.

Promjenom Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 2014., redefinirani su kriteriji stjecanja prava


na pomoć u kući te se na drugačiji način utvrđuju uvjeti pruŢanja pomoći u kući. S obzirom na to da prema odredbama Zakona, o priznavanju prava na pomoć u kući rješenje donosi nadleŢni centar za socijalnu skrb, određeni broj dosadašnjih korisnika koji ne udovoljava zakonom utvrđenim uvjetima, ostao je bez usluge po-moći u kući.

Zakon o socijalnoj skrbi utvrđuje da jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave mogu osigu-rati sredstva za ostvarivanje socijalnih usluga na svom području u većem opsegu, nego što je utvrđeno Zako-nom, na način propisan njihovim općim aktom, ako u proračunu imaju osigurana sredstva. Slijedom toga, Zagrebačka Ţupanija donijela je početkom 2015. Od-luku o sufinanciranju programa pomoć u kući na po-dručju općina Pisarovina i Ýumberak. Ovom Odlukom propisuju se opći uvjeti, kriteriji i postupak sufinancira-nja programa “Pomoć u kući” od strane Zagrebačke Ţupanije u većem opsegu, nego što je utvrđeno Zako-nom o socijalnoj skrbi, na području Općina Pisarovina i Ýumberak, kao područja od posebne drŢavne skrbi i područja s najvećim brojem staračkih domaćinstava na području Zagrebačke Ţupanije. Program obuhvaća su-financiranje aktivnosti u svrhu poboljšanja kvalitete i uvjeta Ţivota starijih i nemoćnih osoba u njihovim do-maćinstvima te se njime prevenira institucionalizacija osoba starije Ţivotne dobi na području dviju spomenu-tih općina.

Usluga pomoći u kući obuhvaća sljedeće aktivno-sti: organiziranje prehrane (nabavu i dostavu gotovih obroka u kuću), obavljanje kućanskih poslova (nabavu ŢiveŢnih namirnica, pomoć u pripremi obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabavu li-jekova i drugih potrepština), odrŢavanje osobne higi-jene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba) i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Krajnji korisnici su starije osobe koje Ţive u staračkim domaćinstvima i osobe kojima je zbog tjelesnog, mentalnog ili intelektualnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe, pod uvjetom da njihova mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500,00 kuna te da nemaju zaključene ugovore o doŢivotnom ili dosmrtnom uzdrŢavanju. Ýupanija sufi-nancira Program prema broju krajnjih korisnika, u iznosu 150,00 kuna mjesečno po krajnjem korisniku. Tijekom 2015. osigurana sredstva iznosila su 140.000,00 kuna (90.000,00 za Općinu Ýumberak i 50.000,00 za Općinu Pisarovina), a Program se sufinancirao za oko 67 korisnika na području Općine Ýumberak i oko 29 korisnika na području Općine Pisarovina.

5. VIZIjA I MIsIjA

5.1. VizijaNaša vizija je razvojem i jačanjem socijalne kohe-

zije utjecati na razvoj Zagrebačke Ţupanije – dobrog mjesta za kvalitetno Ţivljenje svih stanovnika.

5.2. MisijaNjegujući temeljne vrijednosti kao što su stručnost,

povjerenje, organiziranost, odgovornost, informiranost, jednakost, predanost korisniku i inovativnost, Zagre-

bačka Ţupanija stvara uvjete za očuvanje i unapređenje socijalnog blagostanja svakog pojedinca i cijele popula-cije te na taj način utječe na cjelokupni gospodarski i društveni rast i razvoj zajednice. U realizaciji svojih ak-cijskih planova oslanja se i na smjernice, ciljeve i akcij-ske planove utvrđene Socijalnim planom Zagrebačke Ţupanije radi sveobuhvatnosti u pruŢanju javnih i izvan-institucionalnih usluga stanovnicima Ţupanije u cilju poboljšanja kvalitete njihova Ţivota.

Razvijajući mreŢu suradnje, Zagrebačka Ţupanija, gradovi i općine povezuju se na organiziranju, potica-nju, uključivanju i financiranju razvoja mreŢe socijalnih usluga i to u partnerstvu s nizom institucionalnih i izvaninstitucionalnih pruŢatelja usluga, posebice cen-trima za socijalnu skrb, ustanovama socijalne skrbi, odgojno-obrazovnim ustanovama, organizacijama ci-vilnog društva, vjerskim zajednicama i poduzećima u sektoru socijalne skrbi, obrazovanja i zdravstva.

Ovako povezana Zagrebačka Ţupanija brzo reagira na nove trendove i potrebe svoje zajednice pruŢanjem cjelovitih rješenja u svrhu osiguranja pristupačnih, kva-litetnih, pravovremenih i sveobuhvatnih socijalnih usluga kojima će unaprijediti kvalitetu i standard Ţivota najugroŢenijih skupina korisnika.

Radi ostvarenja vizije i misije, Zagrebačka Ţupanija uočava potrebe i prati socijalno stanje na svome po-dručju, izrađuje socijalne programe i projekte radi osi-guranja alternativnih oblika izvaninstitucionalne skrbi, dostupnosti i visoke kvalitete socijalnih usluga, pruŢanja materijalnih prava i socijalnih usluga radi podizanja kvalitete Ţivota, preventivnih programa radi smanjenja socijalne isključenosti i institucionalizacije, provodi kontinuiranu edukaciju i osnaŢivanje profesionalnih kompetencija zaposlenika i drugih sudionika uključe-nih u programe, savjetovanjem i predlaganjem rješenja utječe na poduzimanje akcija u jedinicama lokalne sa-mouprave te drugim pruŢateljima socijalnih usluga, potiče razvoj organizacija civilnog društva u pruŢanju ovih usluga, potiče socijalno/društveno poduzetništvo, osigurava učinkovito korištenje sredstava i resursa te utječe na pozitivne promjene u zakonskim odredbama u odnosu na stvarno stanje uočenih potreba.

Rad i aktivnosti svih sudionika u socijalnom plani-ranju temelje se prvenstveno na timskom radu i odgo-vornom odnosu prema korisnicima usluga s naglaskom na međusobno povjerenje i poštivanje te informiranje svih partnera i korisnika o vrstama i načinu pruŢanja usluga što se ostvaruje kroz proces praćenja, vrednova-nja i izvještavanja poštujući načela racionalnosti, savje-snosti i dosljednosti, konkurentnosti, poštujući rokove, angaŢiranosti te transparentnosti.

6. sOCIjALNI PLAN ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

6.1. Načela u razvoju socijalnih uslugaRazvoj socijalnih usluga i kvaliteta pruŢanja socijal-

nih usluga na području Zagrebačke Ţupanije temelji se na načelima:

– dostupnosti– sveobuhvatnosti– odgovornosti– usmjerenosti na korisnika– procjene potreba i planiranja– praćenja


– promicanja– stvaranja partnerskih odnosa– usavršavanja i poučavanja– kontinuiranostiDostupnost podrazumijeva omogućavanje u naj-

većoj mogućoj mjeri kvalitetno i efikasno zadovoljava-nje potreba socijalno ugroŢenih osoba na području Zagrebačke Ţupanije, pod jednakim uvjetima i na način koji odgovara njihovim specifičnim potrebama. Mjere politike i usluge međusobno su bolje povezane ako se razvijaju i pruŢaju u neposrednoj blizini onih kojima su namijenjene.

sveobuhvatnost razvoja socijalnih usluga odnosi se na sve dionike u procesima socijalnog planiranja i uključuje pruŢanje socijalnih usluga na području cijele Zagrebačke Ţupanije na cjeloviti način koji poštuje po-trebe svih socijalno ugroŢenih osoba.

Odgovornost. Svojoj ulozi u procesu razvoja i po-dizanju kvalitete pruŢanja socijalnih usluga, odnosima s partnerima i potrebama korisnika Zagrebačka Ţupanija pristupa krajnje odgovorno sukladno zakonskim propi-sima, nacionalnim i međunarodnim standardima i efi-kasnim iskorištavanjem svojih resursa.

usmjerenost na korisnika. Odnos prema kori-sniku temelji se na razumijevanju potreba i poštivanju osobnosti korisnika. Stoga usluge moraju biti otvorene, pristupačne i prilagođene specifičnim potrebama kori-snika.

Procjene potreba i planiranje. Primjena kvalitet-nih i učinkovitih metoda procjene potreba predstavlja temelj za socijalno planiranje kojim se osigurava prila-godba razvoja i kvaliteta socijalnih usluga te stvaraju uvjeti za socijalnu uključenost korisnika.

Praćenjem kvalitete pruŢanja usluga ustanova soci-jalne skrbi i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obav-ljaju djelatnost socijalne skrbi uspostavlja se, razvija i odrŢava sustav za osiguranje i poboljšanje kvalitete usluga socijalne skrbi.

Promicanjem mjera i aktivnosti radi poboljšavanja kvalitete pruŢanja socijalnih usluga Zagrebačka Ţupa-nija potiče korisnike i druge dionike na suodlučivanje u sustavu socijalne skrbi te time utječe na unapređenje njihova socijalnog poloŢaja.

stvaranje partnerskih odnosa. Razvoj i podizanje kvalitete socijalnih usluga zahtijeva uključenost raznih sudionika u socijalnom planiranju i pruŢanju socijalnih usluga. Radi postizanja ovih ciljeva Zagrebačka Ţupa-nija teŢi razvijanju partnerskih odnosa sa svim subjek-tima bitnim za unapređenje socijalne politike, stvaranju mreŢe suradnika iz jedinica lokalne samouprave, usta-nova socijalne skrbi, civilnog društva i drugih zaintere-siranih subjekata. Partnerstvom se utvrđuju međusobni odnosi koji podrazumijevaju zajedničko uključenje, razmjenu iskustva, razvoj i provođenje projekata uz zajedničku podjelu rizika, odgovornosti, resursa i na-grada s ciljem osiguravanja uvjeta za razvoj socijalnih usluga na svim razinama socijalnog djelovanja u Zagre-bačkoj Ţupaniji.

usavršavanje i poučavanje. Uspješnost u procesu razvoja socijalnih usluga ovisi o stvaranju uvjeta u ko-jima će svi uključeni u ovaj proces razvijanjem svojih znanja, vještina i stajališta donositi kreativne ideje, po-većati sigurnost u donošenju odluka, uspješno upravljati resursima te koordinirati aktivnosti. Jačanjem kompe-

tencija na razini Ýupanije osigurava se kvaliteta pouča-vanja i podrška drugim pruŢateljima socijalnih usluga (ustanovama, udrugama, drugim pravnim i fizičkim osobama) u području razvoja i poboljšanja kvalitete socijalnih usluga.

kontinuiranost. Proces razvoja socijalnih usluga nije vremenski ograničen te stoga Zagrebačka Ţupanija osigurava stalnost, povezanost i usklađenost provođe-njem strateških mjera i aktivnosti u području socijalne skrbi. Osiguranje financijskih resursa ogleda se kroz odgovorno i transparentno upravljanje, razvijanje ujed-načenih sistema kontrole, evaluacije i izvještavanja.

U odlučivanju o pravima i pruŢanju usluga, kao i u obavljanju djelatnosti socijalne skrbi Zagrebačka Ţupa-nija poštuje načela supsidijarnosti, socijalne pravičnosti, slobode izbora i dostupnosti, individualizacije, uključi-vanja korisnika u zajednicu, pravodobnosti, poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika, zabrane diskrimi-nacije, informiranosti o pravima i uslugama, sudjelova-nja korisnika u donošenju odluka, tajnosti i zaštiti osobnih podataka, privatnosti i podnošenja prituŢbi.

6.2. MreŢa usluga socijalne skrbi

Prema Scottish Poverty Information Unit (BBC, 2005.) ljudi su siromašni ako nemaju dovoljno sred-stava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti isklju-čuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobičajenima u društvu. U 2014. stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosila je 19,4%.68 Najviši rizik od siromaštva izraŢava se kod osoba starijih od 65 godina, Ţena u jednočlanom kućanstvu, nezapo-slenih, umirovljenika te ostalih ekonomski neaktivnih osoba kao i u kućanstvima koja čine jedan roditelj sa jednim djetetom ili više djece. U ovom dijelu uloga socijalne zaštite ogleda se u prevenciji ublaŢavanja siro-maštva putem mirovinskog osiguranja, osiguranja od nezaposlenosti, socijalnih pomoći i obiteljskih naknada.

Širenje mreŢe socijalnih usluga, razvoja sustava izvaninstitucionalnih usluga i unapređenje pristupa uslugama jedan je od izazova u borbi protiv siromaštva i socijalne uključenosti utvrđenih Zajedničkim memo-randumom o socijalnom uključivanju Republike Hrvat-ske (JIM) od 2007. Stoga se u okviru razvoja sustava socijalne skrbi na području Zagrebačke Ţupanije daje prioritet razvoju usluga koje nedostaju te podršci i odrŢivosti usluga koje se provode. Odlukom Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi od 7. prosinca 2009. utvrđeni su standardi kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi kao osnova za mjerenje kvali-tete socijalnih usluga. Uvođenjem standarda kvalitete Zagrebačka Ţupanija svojim građanima osigurava trajnu i predvidljivu kvalitetu usluga, profesionalno djelovanje sustava usluga, trajno poboljšavanje kvalitete usluga, zadovoljstvo i povjerenje u kvalitetu usluga te jamči odgovornost prema pruŢateljima i korisnicima usluga.

PruŢanje socijalnih usluga jedna je od najvaŢnijih odrednica za širenje MreŢe socijalnih usluga u Zagre-bačkoj Ţupaniji. Za planiranje razvoja MreŢe ključna je usluga kvalitetne koordinacije na regionalnoj i lokalnoj razini te na razini pruŢatelja institucionalnih i izvaninsti-tucionalnih usluga u socijalnoj skrbi.

68 Izvor: Priopćenje broj 14.1.2., Pokazatelji siromaštva u 2014. – konačni rezultati, DZS.


Ministarstvo socijalne politike i mladih donijelo je 07. studenog 2014. Odluku o MreŢi socijalnih usluga kojom se uređuje potreban broj i vrsta socijalnih usluga za područje Republike Hrvatske. Potreban broj i vrsta socijalnih usluga utvrđeni su prema stvarnim potrebama korisnika kojima se pravo na socijalne usluge priznaje rješenjem centra za socijalnu skrb te su prikazani prema područjima jedinica područne (regionalne) samou-prave, odnosno Grada Zagreba, zasebno za svaku kori-sničku skupinu. Korisničke skupine koje su definirane navedenom Odlukom su:

– djeca i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi i trudnice prije poroda ili roditelji s djetetom do prve godine Ţivota

– djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju

– djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom

– starije osobe i teško bolesne odrasle osobe– osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju ili

drugim oblicima ovisnosti– Ţrtve nasilja u obitelji– beskućniciMreŢa socijalnih usluga za područje Zagrebačke

Ţupanije, koja je između ostalog sastavni dio Odluke, prikazana je u Tablici 431.69

69

REDNI bROj kORIsNIčkA skuPINA VRstA sOCIjALNE usLuGE POtREbE

Preraspodjela potreba sukladno strateškim ciljevima

ustanova socijalne

skrbi, druga pravna

osoba ili obrtnik

fizička osoba koja

pruŢa socijalne

usluge kao profesionalnu

djelatnost

udomiteljska obitelj

1.

Djeca i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi i trudnice prije poroda ili roditelji s djetetom do prve godine Ţivota

savjetovanje i pomaganje pojedincu 294 236 58savjetovanje i pomaganje obitelji 394 315 79boravak 108 108smještaj

37135

273organizirano stanovanje 63smještaj trudnice i roditelja s djetetom do 1. g. Ţivota 0

2.Djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju

savjetovanje i pomaganje pojedincu 722 448 274savjetovanje i pomaganje obitelji 722 433 289boravak 0 108smještaj

172120

42organizirano stanovanje 10

3. Djeca s tjelesnim oštećenjem

savjetovanje i pomaganje pojedincu 0savjetovanje i pomaganje obitelji 1 1pomoć u kući 1 1psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 10 10rana intervencija 0pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 15 15cjelodnevni boravak 15 15poludnevni boravak 25 25psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 15 15smještaj 40 40organizirano stanovanje 0

4. Djeca s intelektualnim oštećenjima

savjetovanje i pomaganje pojedincu 0savjetovanje i pomaganje obitelji 0psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 5 5rana intervencija 0pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 20 20cjelodnevni boravak 30 30poludnevni boravak 20 20psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 0smještaj 244 184 10 50organizirano stanovanje 25 25

69 Izvor: Odluka o mreŢi socijalnih usluga i MreŢa socijalnih usluga, 2014., MSPM.




ustanova socijalne

skrbi, druga pravna

osoba ili obrtnik

fizička osoba koja

pruŢa socijalne


djelatnost


5. Djeca s oštećenjem vida

savjetovanje i pomaganje pojedincu 0

savjetovanje i pomaganje obitelji 0

pomoć u kući 0

psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 5 5

rana intervencija 0

pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 20 20

cjelodnevni boravak 5 5

poludnevni boravak 5 5

psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 5 5

smještaj 15 10 5

organizirano stanovanje 0

6. Djeca s oštećenjem sluha

savjetovanje i pomaganje pojedincu 10 10

savjetovanje i pomaganje obitelji 10 10

pomoć u kući 0

psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 0

rana intervencija 10 10

pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 10 10


poludnevni boravak 0


smještaj 10 5 5

7. Djeca s poremećajem iz autističnog spektra rana intervencija 20 20

8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem



pomoć u kući 15 10 5


pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obraz 0




smještaj 96 52 3 41

organizirano stanovanje 0

9. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem



pomoć u kući 20 20


pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 0



psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 0

smještaj 332 112 87 133

organizirano stanovanje 25 25




ustanova socijalne

skrbi, druga pravna

osoba ili obrtnik

fizička osoba koja

pruŢa socijalne


djelatnost


10.Odrasle osobe s intelektualnim oštećenjem

savjetovanje i pomaganje pojedincu 2 2savjetovanje i pomaganje obitelji 1 1pomoć u kući 20 10 10psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 0pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 0cjelodnevni boravak 22 22poludnevni boravak 55 55psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 15 15smještaj 340 200 50 90organizirano stanovanje 110 110

11.Odrasle osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjem

savjetovanje i pomaganje pojedincu 1 1savjetovanje i pomaganje obitelji 1 1pomoć u kući 4 4rana intervencija 10 10cjelodnevni boravak 1 1poludnevni boravak 10 10psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 1 1smještaj 90 40 6 44organizirano stanovanje 30 10 20

12. Odrasle osobe s oštećenjem vida

savjetovanje i pomaganje pojedincu 5 5savjetovanje i pomaganje obitelji 5 5pomoć u kući 15 10 5psihosocijalna podrška u obitelji (bivša patronaŢa) 5 5pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja 0cjelodnevni boravak 0poludnevni boravak 0psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 5 5smještaj 10 5 5organizirano stanovanje 5 5

13. Odrasle osobe s oštećenjem sluha

savjetovanje i pomaganje pojedincu 0savjetovanje i pomaganje obitelji 0pomoć u kući 0cjelodnevni boravak 0poludnevni boravak 0psihosocijalna podrška kod pruŢatelja (bivši pov. borav.) 1 1smještaj 5 1 4

14.Odrasle osobe s poremećajima iz autističnog spektra

boravak 0smještaj 0organizirano stanovanje 10 10

15. Starije osobe

savjetovanje i pomaganje 15 15pomoć u kući 504smještaj 210 71 12 127organizirano stanovanje 0

16. Teško bolesne odrasle osobe smještaj 3 3




ustanova socijalne

skrbi, druga pravna

osoba ili obrtnik

fizička osoba koja

pruŢa socijalne


djelatnost


17.Osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti

savjetovanje i pomaganje pojedincu 20 20savjetovanje i pomaganje obitelji 19 19pomoć u kući 5 5cjelodnevni boravak 0smještaj 32 9 23organizirano stanovanje 0

18. Ýrtve nasilja u obiteljisavjetovanje i pomaganje pojedincu 161 161savjetovanje i pomaganje obitelji 158 158smještaj 20 19 1

19. Beskućnicisavjetovanje i pomaganje pojedincu 1 1savjetovanje i pomaganje obitelji 0smještaj 197 192 5

Tablica 31. MreŢa socijalnih usluga za područje Zagrebačke Ţupanije

6.3. Financiranje sustava socijalne skrbiU svom proračunu Zagrebačka Ţupanija osigurava sredstva za potrebe socijalne skrbi. Sredstva se osiguravaju iz

dva izvora: decentralizirana sredstva te opći prihodi i primici (izvorna sredstva Ýupanije). Vlada Republike Hrvatske na godišnjoj razini donosi odluku o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva. Minimalni financijski standard mate-rijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb na području Zagrebačke Ţupanije za 2015. iznosio je prosječno po zaposleniku 2.114,00 kuna odnosno 3,5 milijuna kuna za materijalne i financijske rashode centara.70 Ukupan iznos uloŢenih decentraliziranih sredstava u 2015. za socijalnu skrb iznosio je 5,28 milijuna kuna. Ukupna ulaganja Zagrebačke Ţupanije u sustav socijalne skrbi od 2003. do 2015. prikazana su u Tablici 32.

Godina Decentralizirana sredstva Izvorni prihodi ukupno

2003. 3.781.035 1.950.290 5.731.325

2004. 3.235.750 2.672.170 5.907.920

2005. 3.959.000 3.504.345 7.463.345

2006. 4.430.350 4.796.140 9.226.490

2007. 4.755.820 4.751.500 9.507.320

2008. 5.344.650 5.909.000 11.253.650

2009. 5.557.510 5.868.560 11.426.070

2010. 6.306.000 13.282.570 19.588.570

2011. 5.949.000 7.965.700 13.914.700

2012. 5.892.400 5.955.400 11.847.800

2013. 5.260.200 4.780.940 10.041.140

2014. 5.141.240 4.441.650 9.582.890

2015. 5.282.400 4.730.530 10.012.930

UKUPNO 64.895.355 70.608.795 135.504.150

Tablica 32. Prikaz financijskog ulaganja Zagrebačke Ţupanije iz decentraliziranih sredstava i izvornih prihoda za potrebe socijalne skrbi u razdoblju od 2003. do 2015.

70 Izvor: Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva u 2015. godini (NN br. 15/15, 100/15).


Iz izvornih sredstava u razdoblju od 2003. do 2015. (Slika 14), Ýupanija je najviše ulagala u sufinanci-ranje projekata i programa organizacija civilnog društva (Društva Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije, branitelj-skih udruga, Zajednice udruga umirovljenika Zagre-bačke Ţupanije, savjetovališta i skloništa za Ţrtve nasilja te drugih zdravstvenih i socijalno-humantarnih udruga). U razdoblju od 2010. do 2013. Ýupanija je subvencio-nirala prijevoz učenika srednjih škola koji su udovolja-vali socijalnom kriteriju, s ciljem rasterećenja obitelji slabijeg imovnog stanja te omogućavanja učenicima kvalitetnijeg Ţivota i školovanja. U svrhu subvencionira-nja prijevoza srednjoškolaca Ýupanija je uloŢila 11,6 milijuna kuna. Ostala financijska ulaganja odnose se na adaptaciju Doma za starije i nemoćne osobe Ivanić-Grad, sufinanciranje programa Pomoći u kući i brigu za starije i nemoćne osobe, pomoći djeci poginulih brani-telja iz Domovinskog rata te jednokratne novčane po-moći građanima u potrebi.

Veliki značaj u financiranju potreba socijalne skrbi ima sufinanciranje zdravstvenih, socijalno humanitar-nih i sličnih udruga i organizacija na području Zagre-bačke Ţupanije. Pregled financijskih ulaganja u sufinan-ciranje udruga u 2015. dan je na Slici 15.

U 2016. Zagrebačka Ţupanija je u svome pro-računu osigurala 40.695.000,00 kuna za poslove Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, što iznosi 13% od ukupnog proračuna za 2016. godinu (313.357.234,00 kuna), od čega je za socijalne potrebe osigurano 10,8 milijuna kuna, a za potrebe zdravstva 27,6 milijuna kuna.

Sukladno zakonskim odredbama gradovi i općine na području Zagrebačke Ţupanije u svojim proraču-nima osiguravaju sredstva za potrebe socijalne skrbi i to uglavnom za pomoć građanima i kućanstvima, socijalne pomoći stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programom, pomoć osobama starije Ţivotne dobi, obitelji i djeci, pomoć i rehabilitaciju osoba s in-validitetom i osoba s mentalnim oštećenjima, sufinanci-ranje udruga i organizacija, ustanova socijalne skrbi, gradskog društva Crvenog kriŢa te drugih programa.

Zagrebačka Ţupanija osigurava financiranje usluga socijalne skrbi za stanovnike na svome području iznad zakonski utvrđenih standarda.

6.4. Prioritetna razvojna područja socijalne skrbi

U svrhu razvoja socijalnih usluga i socijalnog uklju-čivanja na području Ýupanije, procjenom stanja i po-treba na temelju utvrđenih demografskih i socijalnih karakteristika stanovništva, Zagrebačka Ţupanija je prepoznala i identificirala korisničke skupine i njihove potrebe za socijalnim uslugama te odredila prioritetne ciljane skupine.

6.4.1. korisničke skupine

Značajne odrednice u razvoju socijalnih usluga svakako su karakteristike stanovništva, zdravlje, obrazo-vanje, stanovanje, kao i prisutnost i korištenje usluga u socijalnoj skrbi te skupine s povećanim rizikom siro-maštva i socijalne isključenosti na području Zagrebačke Ţupanije: stare i nemoćne osobe i umirovljenici, osobe s invaliditetom, djeca i mladi, obitelj u riziku, nezapo-slene osobe i osobe bez dovoljno sredstava za zadovo-ljenje osnovnih Ţivotnih potreba, beskućnici, ovisnici, branitelji i pripadnici nacionalnih manjina (Romi).

S obzirom na stanje i procjenu u odnosu na dostu-pne socijalne usluge u zajednici, Zagrebačka Ţupanija odredila je pet prioritetnih ciljnih skupina s poveća-nim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti:

1. stare i nemoćne osobe i umirovljenici2. osobe s invaliditetom3. djeca i mladi u riziku4. obitelji u riziku5. dugotrajno nezaposlene osobe

6.4.2. specifične razvojne potrebe u pruŢanju usluga socijalne skrbi

Procjenom stanja te dostupnosti i korištenja usluga, s ciljem zadrŢavanja ili proširenja postojećih usluga, odnosno razvoja novih usluga utvrđene su specifične socijalne potrebe na području Zagrebačke Ţupanije koje će omogućiti socijalno uključivanje, odnosno pre-venirati socijalnu isključenost pojedine korisničke, od-nosno ciljne skupine:

62

Veliki značaj u financiranju potreba socijalne skrbi ima sufinanciranje zdravstvenih, socijalno humanitarnih i sličnih udruga i organizacija na području Zagrebačke županije. Pregled financijskih ulaganja u sufinanciranje udruga u 2015. dan je na Slici 15.

U 2016. Zagrebačka županija je u svome proračunu osigurala 40.695.000,00 kuna za poslove Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, što iznosi 13% od ukupnog proračuna za 2016. godinu (313.357.234,00 kuna), od čega je za socijalne potrebe osigurano 10,8 milijuna kuna, a za potrebe zdravstva 27,6 milijuna kuna.

Sukladno zakonskim odredbama gradovi i općine na području Zagrebačke županije u svojim proračunima osiguravaju sredstva za potrebe socijalne skrbi i to uglavnom za pomoć građanima i kućanstvima, socijalne pomoći stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programom, pomoć osobama starije životne dobi, obitelji i djeci, pomoć i rehabilitaciju osoba s invaliditetom i osoba s mentalnim oštećenjima, sufinanciranje udruga i organizacija, ustanova socijalne skrbi, gradskog društva Crvenog križa te drugih programa.

Zagrebačka županija osigurava financiranje usluga socijalne skrbi za stanovnike na svome području iznad zakonski utvrđenih standarda.

28%

20%13%

12%

10%

7%5%

4%

1%

Sufinanciranje organizacija civilnog društva - braniteljske i ostale udruge i organizacije Subvencija prijevoza učenika SŠ Jednokratne novčane pomoći građanima i udrugamaCrveni križSufinanciranje Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Dom za starije i nemoćne osobe Ivanić GradPomoć u kući i briga o starijim i nemoćnim osobama Sufinanciranje savjetovališta i skloništa za žrtve nasilja Pomoć djeci poginulih branitelja - novačano sponzorstvo

48,8%

22,0%

9,8%

7,1%

4,9%4,1% 1%

1%udruge umirovljenika

udruge proistekle iz Domovinskog rata

udruge osoba s posebnim potrebama

opće socijalno-humanitarne udruge

druge pravne osobe

zdravstvene udruge

udruge za suzbijanje ovisnosti i neprihvatljivog ponašanja udruge Roma

Slika 14. Prikaz udjela financijskog ulaganja iz izvornih prihoda Zagrebačke županije za potrebe socijalne skrbi u razdoblju od 2003. do 2015.

Slika 15. Prikaz udjela sufinanciranja zdravstvenih, socijalno humanitarnih i drugih sličnih udruga i organizacija na području Županije u 2015.

62

Veliki značaj u financiranju potreba socijalne skrbi ima sufinanciranje zdravstvenih, socijalno humanitarnih i sličnih udruga i organizacija na području Zagrebačke županije. Pregled financijskih ulaganja u sufinanciranje udruga u 2015. dan je na Slici 15.

U 2016. Zagrebačka županija je u svome proračunu osigurala 40.695.000,00 kuna za poslove Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, što iznosi 13% od ukupnog proračuna za 2016. godinu (313.357.234,00 kuna), od čega je za socijalne potrebe osigurano 10,8 milijuna kuna, a za potrebe zdravstva 27,6 milijuna kuna.

Sukladno zakonskim odredbama gradovi i općine na području Zagrebačke županije u svojim proračunima osiguravaju sredstva za potrebe socijalne skrbi i to uglavnom za pomoć građanima i kućanstvima, socijalne pomoći stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programom, pomoć osobama starije životne dobi, obitelji i djeci, pomoć i rehabilitaciju osoba s invaliditetom i osoba s mentalnim oštećenjima, sufinanciranje udruga i organizacija, ustanova socijalne skrbi, gradskog društva Crvenog križa te drugih programa.

Zagrebačka županija osigurava financiranje usluga socijalne skrbi za stanovnike na svome području iznad zakonski utvrđenih standarda.

28%

20%13%

12%

10%

7%5%

4%

1%

Sufinanciranje organizacija civilnog društva - braniteljske i ostale udruge i organizacije Subvencija prijevoza učenika SŠ Jednokratne novčane pomoći građanima i udrugamaCrveni križSufinanciranje Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Dom za starije i nemoćne osobe Ivanić GradPomoć u kući i briga o starijim i nemoćnim osobama Sufinanciranje savjetovališta i skloništa za žrtve nasilja Pomoć djeci poginulih branitelja - novačano sponzorstvo

48,8%

22,0%

9,8%

7,1%

4,9%4,1% 1%

1%udruge umirovljenika

udruge proistekle iz Domovinskog rata

udruge osoba s posebnim potrebama

opće socijalno-humanitarne udruge

druge pravne osobe

zdravstvene udruge

udruge za suzbijanje ovisnosti i neprihvatljivog ponašanja udruge Roma

Slika 14. Prikaz udjela financijskog ulaganja iz izvornih prihoda Zagrebačke županije za potrebe socijalne skrbi u razdoblju od 2003. do 2015.

Slika 15. Prikaz udjela sufinanciranja zdravstvenih, socijalno humanitarnih i drugih sličnih udruga i organizacija na području Županije u 2015.

Slika 14. Prikaz udjela financijskog ulaganja iz izvornih prihoda Zagrebačke Ţupanije za potrebe socijalne

skrbi u razdoblju od 2003. do 2015.

Slika 15. Prikaz udjela sufinanciranja zdravstvenih, socijalno-humanitarnih i drugih sličnih udruga i

organizacija na području Ýupanije u 2015.


– razvoj i proširenje pruŢanja usluga socijalne skrbi na demografski ugroŢenim područjima te na područjima gdje djelatnosti socijalne skrbi nisu popu-njene. U ruralnim dijelovima Zagrebačke Ţupanije s preteŢno starijim stanovništvom potrebno je nastaviti i osnaŢiti djelatnosti zdravstvene i socijalne pomoći u kući (projekt gerontodomaćica), osigurati usluge smje-štaja za psihički bolesne odrasle osobe te usluge dnevne skrbi za djecu i mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, osigurati prijevoz, podršku, asistenciju i rehabilitaciju u zajednici i obitelji djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te psihički bolesnim odraslim osobama. Kako bi se stvorilo poticajno okruŢe-nje za pruŢatelje ovih usluga iz neprofitnog i privatnog sektora potrebno je koordinirano djelovanje Ýupanije, lokalnih vlasti, centara za socijalnu skrb te podrška nadleŢnog ministarstva

– razvoj i organiziranje naknadne skrbi nakon izlaska iz institucionalne skrbi u vidu savjetovanja i informiranja prvenstveno za mlade bez roditeljske skrbi, osobe koje se liječe od ovisnosti, Ţrtve obiteljskog nasilja i osobe koje su bile lišene slobode, kao i osigura-nje usluge prihvata i privremenog smještaja za beskuć-nike, djecu i mlade s poremećajima u ponašanju, Ţrtve obiteljskog nasilja i osobe koje se liječe od ovisnosti

– razvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih kapaciteta za organiziranje programa i aktivnosti prevencije i rane intervencije za obitelji, djecu i mlade poput škola odgovornog roditeljstva, obiteljskog stano-vanja, pomoći u učenju i slično na području cijele Ţu-panije naročito u općinama i ruralnim područjima gdje je vidljiv nedostatak savjetodavnih usluga za sve kori-sničke skupine

– proširenje programa psihosocijalnog tretmana za obitelji u riziku, djecu i mlade s poremećajima u ponašanju i počinitelje obiteljskog nasilja

– razvoj podrške provođenja organiziranih i sa-moorganiziranih aktivnosti za djecu i mlade, s nagla-skom na neformalno obrazovanje i kulturno stvaralaštvo

i to prvenstveno za djecu i mlade u manjim gradovima i općinama

– proširenje programa “Pomoć u kući starijim osobama” i na druge gradove i općine na području Zagrebačke Ţupanije koji ističu potrebu za ovim pro-gramom

– poticanje jedinica lokalne samouprave na po-duzimanje mjera i aktivnosti za razvoj sporta u za-jednici za korisničke skupine s naglaskom na osobe s invaliditetom te jačanje uloge Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke Ţupanije na razvoj sport-skih društava i udruga osoba s invaliditetom radi njihova uključivanja u sportske aktivnosti i društvenu zajednicu

– organizacija i praćenje kvalitete usluge udo-miteljstva u odnosu na potrebe specifičnih korisničkih skupina s naglaskom na koordinaciju centara za soci-jalnu skrb i ustanova s udomiteljima, senzibilizaciju za-jednice i potencijalnih udomitelja, sustavnu edukaciju udomitelja, stručnu podršku i superviziju. Poticanje ra-zvoja specijaliziranog udomiteljstva naročito za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju te osoba s invalidi-tetom

– kontinuirani razvoj ljudskih resursa za uprav-ljanje u sustavu socijalne skrbi na lokalnoj i regional-noj razini kroz podizanje razine upravljačke kompe-tencije na razini ugroŢenih područja Zagrebačke Ţupa-nije te unapređivanje strateškog i socijalnog planiranja, financijskog planiranja i ugovaranja usluga, bolju koor-dinaciju pruŢatelja usluga, kvalitetno projektno uprav-ljanje, praćenje i vrednovanje programa i projekata

– kontinuirani razvoj i unapređenje povezanosti i umreŢenosti Zagrebačke Ţupanije, jedinica lokalne samouprave, nadleŢnih institucija i pruŢatelja usluga za pojedinu korisničku skupinu, s naglaskom na uspostavu djelotvornih, transparentnih procedura informiranja, koordinacije, planiranja i procjene stanja i učinaka kroz partnerstvo i koordinaciju provedbe Plana, s fokusom na usuglašenost djelovanja i razmjenu informacija iz-među uključenih dionika

6.5. swot analiza Ţupanijskog sustava socijalne skrbi

sNAGE PRILIkE

– stručni kadar (socijalna, pravna struka) – profesionalizam– fleksibilnost i kreativnost– utvrđene (uhodane) procedure za provođenje postojećih

programa i socijalnih usluga– dosadašnji postignuti rezultati i uspjesi– stečene kompetencije (stručnost, znanje i vještine iz područja

strateškog planiranja)– timski rad– dobri međuljudski odnosi– otvorenost prema zajednici– mreŢa CZSS– uspostavljena dobra suradnja sa CZSS i komunikacija s građanima– ostvarena suradnja s resornim ministarstvima– Savjet za socijalnu skrb, Savjet za zdravlje– suradnja sa zdravstvenim ustanovama i Crvenim kriŢem,

organizacijama civilnog društva– radna tijela Odjela– uključenost u MreŢu zdravih gradova i Ţupanija– suradnja s Timom za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– gradovi sa statusom “Grad prijatelj djece”

– povećanje zadovoljstva krajnjih korisnika boljom dostupnošću i pruŢenim socijalnim uslugama

– stručno usavršavanje i edukacija, razvoj kompetencija, supervizija– razumijevanje i potpora lokalne uprave i samouprave

(senzibiliziranje, suradnja)– korištenje EU fondova za razvoj socijalnih usluga– novi Zakon o socijalnoj skrbi (preoblikovanje domova socijalne

skrbi u centre za pruŢanje usluga u zajednici)– razvoj udomiteljstva na području Ţupanije gdje do sada nije

dovoljno razvijen i razvoj specijaliziranog udomiteljstva– utjecaj na odluke koje se donose, a omogućuju provedbu

socijalnih programa i planova prezentacijom mogućih rješenja i programa (na području JLS)

– senzibiliziranje javnosti, donatora i poslovnih subjekata za uključivanje u programe socijalne skrbi

– osiguranje dodatnih financijskih sredstava za provedbu socijalnih usluga

– umreŢavanje, koordinacija i partnerstvo s JLS u provođenju programa i pruŢanju socijalnih usluga

– ostvariti suradnju i razmjenu dobre prakse s drugim Ţupanijama, JLS, savjetima za socijalnu skrb, udrugama i institucijama


– razvijene organizacije civilnog društva– financijska podrška (osigurana sredstva u proračunu)– gradske i općinske strategije iz područja osiguranja socijalnih

usluga– blizina grada Zagreba, suradnja i korištenje njegovih resursa iz

područja socijalne skrbi– razvijen sustav udomiteljstva

– zainteresirati medije konkretnim aktivnostima i postignutim rezultatima

sLAbOstI PRIjEtNjE / PREPREkE

– neujednačenost socijalnih usluga među gradovima i općinama– nedovoljne informacije o pruŢanju socijalnih usluga na području

JLS– nedovoljno razvijena suradnja s JLS– korištenje resursa JLS– nedostatak domova socijalne skrbi kojima je Ýupanija osnivač– nedovoljna informiranost građana o dostupnim uslugama– nedovoljno korištenje sredstava EU fondova, zaklada i donatora– definirane odgovornosti unutar sustava socijalne skrbi– vertikalna i horizontalna koordinacija među sluŢbama (socijalna

skrb, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo...)– izostanak razmjene međuresorskih informacija (izvještavanje,

planiranje)– nedovoljno praćenje socijalnog stanja na razini Ţupanije– slaba medijska promocija– nedovoljna povezanost struke i politike (senzibilizacija donositelja

odluka i JLS)– baza podataka korisnika, usluga i pruŢatelja usluga socijalne skrbi

– povećanje opsega poslova i procesa zaposlenika u Odjelu– nedovoljno kvalitetno obavljanje poslova socijalnog planiranja

zbog nedovoljnog vremena i opterećenosti drugim poslovima zaposlenika u Odjelu

– opterećenost djelatnika u CZSS– reakcija okoline (zajednice) zbog socijalnog uključivanja

korisničkih skupina u zajednicu– zainteresiranost ostalih dionika (JLS, udruge, ustanove socijalne

skrbi...)– decentralizacija sredstava (Ţupanija ne moŢe planirati mreŢu

usluga ako ne odlučuje o većini usluga)– nenadleŢnost za deinstitucionalizaciju postojećih ustanova– česte značajne promjene zakonskih odredbi, nedostatak

provedbenih akata– nedostatak stručnih djelatnika na razini Ţupanije (defektolozi,

logopedi, socijalni radnici...)– nedovoljno definirani postupci za osiguranjem asistenata u nastavi– ekonomska kriza (utjecaj na financijska sredstva)– nejasni kriteriji za definiranje cijene usluge

6.6. strateški i operativni ciljevi

1. smanjiti trendove institucionalizacije i stvoriti uvjete za provođenje deinstitucionalizacije i transformaciju ustanova socijalne skrbi u skladu s nacionalnim planom i specifičnim potrebama Zagrebačke Ţupanije


1.1. Jačati društvenu svijest o vrijednostima i zna-čaju kvalitetnog obiteljskog Ţivota

1.2. Osigurati mogućnosti za ranu intervenciju i prevenciju

1.3. PruŢiti izvaninstitucionalnu podršku ciljanim korisničkim skupinama

1.4. Promicati i unaprijediti udomiteljsku skrb na cjelokupnom području Ýupanije, naročito poticati ra-zvoj specijaliziranog udomiteljstva

2. Poboljšati pristup i podići kvalitetu pruŢanja socijalnih usluga koje omogućuju socijalnu uključenost i samostalnost te sprečavaju institucionalizaciju, posebno za ciljane korisničke skupine


2.1. Ustrojiti bazu podataka pruŢatelja socijalnih usluga, korisnika i vrste socijalnih usluga na području Zagrebačke Ţupanije

2.2. Unaprijediti standarde kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi za institucionalne i izvaninstitucionalne pruŢatelje usluga

2.3. Poticati provođenje programa učenja Ţivotnih i društvenih vještina, s ciljem smanjenja socijalne isklju-čenosti ciljanih korisničkih skupina

2.4. OsnaŢiti ulogu organizacija civilnog društva, naročito u razvoju novih socijalnih usluga i uočenih potreba na području Zagrebačke Ţupanije

2.5. Osigurati kontinuirano provođenje postojećih socijalnih usluga te poticati proširenje postojećih i ra-zvoj novih socijalnih usluga

3. uspostaviti sustav kontinuirane suradnje s ključ- nim partnerima te umreŢiti postojeće resurse za razvoj socijalnih usluga na području Ýupanije u svrhu unapređenja procedura informiranja, koordinacije, planiranja i procjene stanja i učinaka te financiranje razvoja socijalnih usluga i osiguranja veće učinkovitosti i djelotvornosti različitih izvora financiranja usmjerenih na odrŢivost prioritetnih usluga u zajednici, strateška ulaganja i unapre- đenje kvalitete usluga


3.1. Unaprijediti međuresornu suradnju na razini Ţupanije, gradova i općina u svrhu proširenja i usklađi-vanja pruŢanja socijalnih usluga i osiguranja minimal-nog standarda u socijalnoj skrbi na području cijele Za-grebačke Ţupanije

3.2. Unaprijediti financiranje razvoja socijalnih usluga

4. Poticati razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva



4.1. Utvrditi razvojne potencijale i društveni utjecaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Za-grebačke Ţupanije, relevantnih za proces planiranja socijalnih usluga

4.2. Poticati razvoj programa socijalnog/društvenog poduzetništva u području zapošljavanja i pruŢanja soci-jalnih usluga ciljanim korisničkim skupinama

Operativna razrada aktivnosti koje doprinose po-stizanju strateških i operativnih ciljeva ovog Plana do-nosi se na godišnjoj razini u obliku akcijskih planova.

6.7. Praćenje, vrednovanje i izvještavanjeRazvijanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvje-

štavanja u izvršenju ovog Plana i godišnjih akcijskih planova aktivnosti omogućit će se praćenje napretka realizacije tijekom vremena koristeći informacije za pravovremeno poduzimanje mjera s ciljem smanjenja rizika, poboljšanja kvalitete pruŢanja usluga, promjena realizacije odnosno aktivnosti te drugih čimbenika vaŢnih za ocjenu uspješnosti provedbe ovog strateškog dokumenta. Ovakav sustav, koji obuhvaća koncepte, tehnike i alate upravljanja strateškim procesom, pruŢa statistički pregled provedbe samog Plana i njegovih ak-cijskih planova po ciljanim skupinama, olakšava pro-cjenu učinaka na razvoj socijalnih usluga na nivou cijele Ţupanije te omogućuje bolju i jasniju raspodjelu sred-stava za razvoj socijalnih usluga kao i učinkovitost reali-zacije troškova financiranja. Kroz detaljan statistički pregled pruŢanja usluga i uključenosti korisnika na po-jedinom području Ýupanije omogućit će se planiranje novih i proširenje postojećih usluga za svaku ciljanu skupinu.

Uz podršku IPA projekta “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga” tijekom 2014. Zagrebačka Ţupanija razvila je sustav kvantitativnog i kvalitativnog praćenja provedbe aktivnosti akcijskih planova te redovito praćenje, vred-novanje i izvještavanje o provedbi Socijalnog plana.

6.7.1. PraćenjePraćenje provedbe Socijalnog plana i akcijskih

planova aktivnosti obavljat će se tijekom faze provedbe. Sustav praćenja osmišljen je na način da sustavno biljeŢi i prati vaŢnost i vjerojatnost ostvarenja ciljeva, učinkovi-tost provedbe i rezultate u odnosu na uloŢene resurse, doprinos i utjecaj na ostvarivanje definiranih ciljeva te odrŢivost ostvarenih rezultata na temelju redovitog pri-kupljanja i obrade podataka i informacija koje priku-pljaju pruŢatelji usluga, odnosno nositelji aktivnosti.

Sustav omogućava redovito praćenje napretka u provedbi u šestomjesečnom i godišnjem razdoblju, a ujedno pruŢa mogućnost praćenja troškova provedbe svake aktivnosti, planiranog i stvarnog početka pro-vedbe, razinu i opseg ljudskih resursa uključenih u pruŢanje usluga, sudjelovanje i uključenost sudionika u svaku uslugu te geografsku pokrivenost, rodnu ravno-pravnost i zadovoljstvo korisnika.

Ovakav sustav daje i statistički pregled postignuća ključnih ciljeva za svaku provedenu aktivnost i mjerenje napretka prema svakom unaprijed određenom pokaza-telju uspješnosti.

Sustav je postavljen unutar Ţupanijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb na način da se bi-

ljeŢe osnovni podaci o aktivnostima i troškovima, kvali-tativnim i kvantitativnim pokazateljima uspješnosti provedbe, praćenje provedbe i dinamike provedbe operativnih zadataka, te geografske pokrivenosti i rodne ravnopravnosti.

6.7.2. VrednovanjeVrednovanje Plana trebalo bi se provoditi u tri faze

od strane evaluatora s odličnim poznavanjem lokalnog i nacionalnog konteksta socijalne skrbi, kojeg će oda-brati Savjet za socijalnu skrb i to:

– prethodno (Ex-Ante) vrednovanje – prema Matrici prethodnog vrednovanja, tijekom prvih šest mjeseci prve godine provođenja, a kako bi se osigurala kvalitetna provjera cjelokupnog projekta, identificirale slabosti koje bi mogle dovesti u pitanje učinkovitu pro-vedbu i kako bi se izradio plan za smanjenje rizika i definiranje odgovarajućih prilagodbi s ciljem osiguranja učinkovite provedbe

– srednjoročno vrednovanje – tijekom treće go-dine provedbe (na pola puta provedbe), prema Matrici srednjoročnog vrednovanja, kako bi se utvrdilo jesu li postavljeni dobri ciljevi koji odgovaraju uočenim potre-bama ciljanih skupina, jesu li aktivnosti relevantne za postizanje ciljeva i da li se provode učinkovito

– naknadno (Ex-Post) vrednovanje – u godini na-kon zadnje godine provedbe, prema Matrici naknad-nog vrednovanja, kako bi se pratila i vrednovala sveu-kupna kvaliteta provedbe te odrŢivost aktivnosti finan-ciranih tijekom provedbe.

6.7.3. IzvještavanjePrethodno utvrđen sustav praćenja omogućuje

automatske obrade velikog broja informacija prikuplje-nih tijekom provedbe Plana i akcijskih planova.

Kako bi proces izvještavanja bio potpun, kvalitetan i transparentan, Zagrebačka Ţupanija će koristiti Bazu podataka Ţupanijske socijalne skrbi u kojoj će se priku-pljati podaci i informacije o trenutnim uslugama za sve korisničke skupine, o ljudskim resursima te o svim insti-tucijama i organizacijama aktivnim u socijalnom sek-toru. Podaci bi se prikupljali pomoću obrazaca za izvje-štavanje koji su usklađeni sa sustavom praćenja te sa-mom Bazom podataka Ţupanijske socijalne skrbi.

Na ovaj način osigurava se mogućnost izvještavanja Ţupanijskog Savjeta za socijalnu skrb, ali i drugih nacio-nalnih i lokalnih tijela i to na razini prioritetne skupine, usluge i pojedine aktivnosti prema strateškim i operativ-nim ciljevima. Podaci koji se mogu prikupljati automat-ski te prezentirati statistički i grafički jesu:

– razina postignuća strateških i operativnih ciljeva– razina postignuća ključnih ciljeva– razina uključenosti korisnika– razina troškova– razina ljudskih resursa– razina uključenosti različitih pruŢatelja usluga

(javnih, privatnih usluga i drugo)– razina zadovoljstva korisnika– geografska pokrivenost usluga i korisnika po ru-

ralnim i urbanim područjimaProces strateškog planiranja upravljanja razvojem

socijalnih usluga dinamičan je proces u kojem se sagle-


dava svaka pojava kao mogućnost za daljnji razvoj pla-niranja u socijalnoj skrbi i razmatraju korisne informa-cije i činjenice, pridrŢavaju utvrđena pravila i procedure te provode ciljevi i aktivnosti utvrđeni ovim Planom i njegovim akcijskim planovima. S obzirom na to da je suradnja s dionicima i korisnicima vaŢna u razvoju soci-jalnih usluga, proces suradnje treba biti otvoren i kon-zultativan poštujući načela transparentnosti i participa-cije. Proces suradnje bit će u domeni Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije te Savjeta za socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije. Socijalni plan i njegovi akcijski planovi bit će dostupni široj jav-nosti za komentare tijekom njihove provedbe. Ovakav oblik suradnje i konzultacija sa svim dionicima i korisni-cima iz područja razvoja socijalnih usluga pomoći će u izradi akcijskih planova te stvoriti uvjete za upravljanje promjenama koje pridonose boljoj kvaliteti Ţivota svih stanovnika.

7. NOsItELjI AktIVNOstI sOCIjALNOG PLANA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Nositelji aktivnosti za ostvarivanje ovih Planova su:– Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Za-

grebačke Ţupanije– Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije– Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije– Savjet za socijalnu skrb Zagrebačke Ţupanije– Tim za zdravlje Zagrebačke Ţupanije– jedinice lokalne samouprave na području Zagre-

bačke Ţupanije– centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke

Ţupanije– ostale ustanove socijalne skrbi na području Za-

grebačke Ţupanije (domovi socijalne skrbi, obiteljski centri, centri za pomoć i njegu)

– udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe u cilju zbrinjavanja socijalno osjetljivih osoba

– fizičke osobe koje obavljaju profesionalnu dje-latnost pruŢanja usluge obiteljskog doma, savjetovališta i poslove pomoći i njege u kući

– udomiteljske obitelji– vrtići, osnovne i srednje škole te veleučilišta– Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i teh-

ničku kulturu Zagrebačke Ţupanije– druge jedinice lokalne i područne (regionalne)

uprave na području Republike Hrvatske, te druge insti-tucije, ustanove, fizičke i pravne osobe uključene u provođenje programa i procesa iz područja zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

POPIs MAtERIjALA kORIštENOG u IZRADI PLANA

– Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015. (“Narodne novine”, broj 57/05, 38/08, 69/12)

– Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015., Vlada RH, 2013.

– Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (“Narodne novine”, broj 47/05)

– Europska socijalna povelja (revidirana), 1997.

– Eurofound (2014), Trendovi u kvaliteti Ţivota – Hrvatska: od 2007. do 2012., Ured za publikacije Eu-ropske unije, Luxembourg

– Konvencija o pravima djeteta, UN, 1990.– Nacionalna obiteljska politika, DrŢavni zavod za

zaštitu obitelji, materinstva i mladeŢi, 2003., http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/doku-menti/nac_strat/nacionalna_obiteljska_politika.pdf

– Nacionalna politika za ravnopravnost spolova od 2011. do 2015. (“Narodne novine”, broj 88/12)

– Nacionalna populacijska politika (“Narodne no-vine”, broj 132/06)

– Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. (“Narodne novine”, broj 63/07)

– Nacionalna strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012. (“Narodne novine”, broj 98/09)

– Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruŢenja za razvoj civilnog društva od 2012 do 2016., Vlada RH, lipanj 2012.

– Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. (“Narodne novine”, broj 122/12)

– Nacionalna strategija za sprečavanje štetne upo-rabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja od 2011. do 2016., Vlada RH, rujan 2010.

– Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020., Vlada RH, 2012.

– Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja od 2011 do 2016., Vlada RH, rujan 2010.

– Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji od 2011. do 2016. (“Narodne novine”, broj 20/11)

– Nacionalna strategija zdravstva od 2012. do 2020. (“Narodne novine”, broj 116/12)

– Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012., Vlada RH, 2006.

– Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije od 2008. do 2013., Vlada RH, 2008.

– Nacionalni program djelovanja za mlade, MOBMS, 2004.

– Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Vlada RH, 2005.

– Nacionalni program za mlade od 2009 do 2013. (“Narodne novine”, broj 82/09)

– Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. (“Narodne novine”, broj 119/07)

– Nacrt Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, MSPM, 2014., http://rasprava.mrms.hr/bill/prijedlog-strategije-razvoja-socijalnogdru-stvenog-/

– Nova strategija i akcijski plan Vijeća Europe za socijalnu koheziju, Vijeće Europe, 2010., http://www.mspm.hr/

– Odluka o utvrđivanju mreŢe domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi i MreŢa domova i dje-latnosti socijalne skrbi za pruŢanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi (“Narodne novine”, broj 106/06)

– Odluka o MreŢa socijalnih usluga, MSPM, 2014.


– Plan transformacije i deinstitucionalizacije do-mova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obav-ljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2016. (2018) (“Narodne novine”, broj 36/11)

– Plan za zdravlje Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 10/08)

– Program aktivnosti za sprečavanje nasilja među djecom i mladima, Vlada RH, 2004., http://www.dijete.hr/hr/dokumenti

– Program za prevenciju samoubojstva kod djece i mladeŢi, MZSS, 2011.

– Projekt Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga, MSPM, 2012., http://www.mspm.hr/

– Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom, MOBMS, 2004., http://www.dijete.hr/hr/do-kumenti

– Protokol o postupanju u slučaju nasilja od obite-lji, MOBMS, 2004., http://www.dijete.hr/hr/dokumenti

– Slika zdravlja Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 23/03)

– Standardi kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi, MZSS, 2010., http://www.mspm.hr/

– Statistički ljetopis i Statističke informacije, Popis stanovništva, DrŢavni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/

– Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne is-ključenosti od 2014. do 2020., Vlada RH, 2014.

– Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Repu-blici Hrvatskoj od 2011. do 2016., Vlada RH, 2011., http://www.mspm.hr/

– Strateški plan Ministarstva socijalne politike i mladih od 2014. do 2016., MSPM, 2013., http://www.mspm.hr/

– Ustav Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14)

– Zajednički memorandum o socijalnom uključiva-nju Republike Hrvatske (JIM), potpisan s Europskom komisijom 5. oŢujka 2007. godine, http://www.mspm.hr/

– Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjero-dostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst)

– Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (“Narodne novine”, broj 124/11)

– Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (“Narodne novine”, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13)

– Zakon o udomiteljstvu (“Narodne novine”, broj 90/11, 78/12) i podzakonski akti

– Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12, 70/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14)

– Zakon o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) i podzakonski akti

– Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije od 2011.do 2013., Zagrebačka Ţupanija, 2011., https://www.zagrebacka-zupanija.hr/dokumenti/

– publikacije, ljetopisi i statističke informacije, DrŢavni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/

– publikacije, ljetopisi i statističke informacije, Hr-vatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

ZAVRšNE ODREDbE

Razrada aktivnosti u cilju realizacije strateških i operativnih ciljeva iz Plana bit će definirana operativ-nim/akcijskim planovima koji će se izrađivati na godiš-njoj razini.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”, a objavit će se na sluŢbenoj mreŢnoj stranici Zagrebačke Ţupanije.

KLASA: 021-04/16-01/11 URBROJ: 238/1-01-16-46 Zagreb, 1. prosinca 2016. PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE DraŢen Bošnjaković, v. r.

3 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (“Narodne novine”, broj 29/02, 63/07, 53/12 i 56/13), članka 24. Statuta Zagre-bačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupa-nije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagre-bačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

PROGRAMPOtICANjA PODuZEtNIštVA

ZAGREbAčkE ÝuPANIjE ZA 2017. GODINu

I. UVODProgram poticanja poduzetništva Zagrebačke Ţu-

panije (u daljnjem tekstu: Program) obuhvaća projekte, mjere i aktivnosti koje će se provoditi tijekom 2017. godine s ciljem poticanja razvoja poduzetništva na po-dručju Zagrebačke Ţupanije (u daljnjem tekstu: Ýupa-nija).

Program se donosi s ciljem ostvarenja strateških ci-ljeva Ýupanijske razvojne strategije Zagrebačke Ţupa-nije 2011. – 2013. (čije se trajanje produljuje u skladu s Naputkom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i na 2017. godinu) i u skladu sa Strategi-jom razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020.

U skladu sa Strategijom razvoja poduzetništva RH teŢimo konkurentnom i ravnomjerno razvijenom ma-lom gospodarstvu, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom poveća-nju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obra-zovanom, fleksibilnom menadŢmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruŢe-nju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instru-mentima.

Opći cilj Programa i predloŢenih projekata je po-većanje konkurentnosti gospodarstva na području Za-grebačke Ţupanije, a posebni ciljevi pojedinih projekata su sljedeći:

– daljnji razvoj poduzetničkih ulaganja na po-dručju Ýupanije


– dostupnost financijskih instrumenata poduzetni-cima putem subvencioniranja kamate i dodjele jam-stava

– provođenje projekata koji povećavaju konku-rentnost poduzetnika s područja Ýupanije

– privlačenje kvalitetnih investicija na područje Ýupanije nastavkom razvoja poduzetničkih zona i in-formiranja potencijalnih investitora o mogućnostima ulaganja

– unapređenje usluga poduzetničkih potpornih institucija

– olakšavanje poslovanja novim poduzetnicima i Ţenama poduzetnicama

– odrŢanje većeg postotka novih obrta i trgovačkih društava

– nabava opreme i alata koji će osigurati poduzet-nicima konkurentnu prednost

– nastavak razvijanja prepoznatljivosti Ýupanije i poduzetnika s njenog područja

– poticanje zajedničkih predstavljanja poduzet-nika radi njihova povezivanja i proširivanja trŢišta

– unaprjeđenje i proširenje ponude i podizanje kvalitete turizma na području Zagrebačke Ţupanije

– razvoj ruralnog turizma i drugih oblika selektiv-nog turizma

– razvoj društvenog poduzetništva– razvoj poduzetničke infrastrukture – poduzet-

ničkih inkubatora, tehnoloških i poduzetničkih centara.Program će provoditi Upravni odjel za gospodar-

stvo Zagrebačke Ţupanije, kroz projekte koje će voditi samostalno ili u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom d.o.o., Regionalnom energetskom agenci-jom Sjeverozapadne Hrvatske, Turističkom zajednicom Zagrebačke Ţupanije, gradovima i općinama na po-dručju Ýupanije, nadleŢnim ministarstvima, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom ko-morom, Gospodarskom komorom Zagreb, Obrtničkom komorom Zagreb i udruŢenjima obrtnika s područja Zagrebačke Ţupanije, te drugim institucijama i organi-zacijama.

Nastojeći aktivno pridonijeti stvaranju pretpostavki i okruŢenja stimulativnog za razvoj poduzetništva, te nastojeći ublaŢiti negativan utjecaj krize na poslovanje malog i srednjeg poduzetništva, Ýupanija planira tije-kom 2017. godine provoditi sljedeće programe i pro-jekte:

1. Poduzetnički krediti i jamstva2. Razvoj poduzetničke infrastrukture3. Bespovratne potpore malim i srednjim poduzet-

nicima4. Sajmovi i druge manifestacije i akcije5. IN poduzetnik6. Razvoj društvenog poduzetništva7. Poticanje i promocija razvoja kontinentalnog

turizma8. Razvoj javne turističke infrastrukture.

II. POTICANJE PODUZETNIŠTVA (POTICAJNE MJERE)

1. PODUZETNIČKI KREDITIMogućnost korištenja kredita pod povoljnim uvje-

tima jedan je od bitnih čimbenika za početak poslova-nja poduzetnika, kao i za njihov daljnji rast i razvoj.

Zagrebačka Ţupanija u suradnji s ministarstvima i po-slovnim bankama omogućuje poduzetnicima korištenje poticajnih kredita od 1997. godine, što je u cijelom tom periodu bila jedna od poduzetnicima najzanimlji-vijih poticajnih mjera.

Namjera je Ýupanije ovakvim kreditnim linijama dati snaŢan poticaj gospodarstvu pomaŢući na taj način napore malih i srednjih poduzeća da postignu konku-rentnost na domaćem i stranim trŢištima, ali i omogućiti kreditiranje poduzetnika početnika. U trenutnoj gospo-darskoj situaciji krediti sa subvencioniranom kamatom značajan su poticaj i pomoć poduzetnicima kao oblik unapređenja poslovanja i rješavanja tekućih financijskih obaveza. Očekivani rezultati ovakvih investicija su osnivanje novih poslovnih subjekata, zapošljavanje, sa-mozapošljavanje ili očuvanje postojećih radnih mjesta, uvođenje novih tehnologija u poslovanje, povećanje izvoza i svekoliki gospodarski i socijalni napredak.

Uz provođenje već postojećih kreditnih linija Ýu-panija će se u 2017. godini uključiti i u eventualne nove linije u organizaciji nadleŢnih ministarstava, a po potrebi pokrenuti i vlastite kreditne linije.

1.1. Subvencije po ranijim kreditnim linijama

Ýupanija subvencionira kamate poduzetnicima korisnicima kredita iz ranijih kreditnih linija sa subven-cioniranom kamatom:

– Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik– Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje za

2009. godinu– Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva za

2009. godinu– “PBZ – Poduzetnik Zagrebačka Ţupanija 2014.”.

U skladu s ugovorima s poslovnim bankama, ka-mata se subvencionira samo poduzetnicima koji uredno otplaćuju kreditne obveze.

1.2. Program “Kreditom do uspjeha 2014.” Mjera 1 Kreditom do konkurentnosti

Zagrebačka Ţupanija u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, provodi program “Kreditom do uspjeha 2014.” Mjera 1 Kreditom do konkurentnosti.

Korisnici kredita na temelju ovog Programa su mi-kro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva: trgo-vačka društva (d.o.o. i j.d.o.o.), obrti i profitne ustanove koji ulaŢu na području Zagrebačke Ţupanije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu.

Krediti se mogu koristiti za ulaganje u proizvodnu ili usluŢnu djelatnost sukladno izvatku iz NKD-a. Na-mjena kredita je: kupnja, izgradnja, uređenje ili proši-renje objekata; kupnja nove opreme ili novog dijela opreme; obrtna sredstva (do 20% odnosno 30% ovisno o vrsti djelatnosti u koju se ulaŢe). Visina kredita je od 100.000,00 do 5.000.000,00 kuna. Rok otplate je do 10 godina, a nominalna kamatna stopa je do najviše 7%.

Sredstva za subvenciju kamate osiguravaju Mini-starstvo i Ýupanija, svaki sa po dva postotna poena za kredite čija će namjena biti vezana uz obavljanje proi-zvodne djelatnosti, i svaki sa po jednim postotnim poe-nom za kredite čija će namjena biti vezana uz obavlja-nje usluŢne djelatnosti.


Ova kreditna linija je krajem 2016. godine pred iskorištenjem kreditnog potencijala.

2. RAZVOJ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Razvoj poduzetničke infrastrukture obuhvaća mjere i projekte koji nisu usmjereni izravno na podu-zetnike, ali su bitan preduvjet razvoja povoljnog okruŢenja za poduzetništvo. VaŢnost ulaganja u podu-zetničku infrastrukturu naglašena je u Ýupanijskoj ra-zvojnoj strategiji, kao i u Strategiji razvoja poduzetništva Republike Hrvatske. Projekti razvoja poduzetničke in-frastrukture: poduzetničke zone, poduzetničke pot-porne institucije, poduzetnički portali, aktivnosti Regio-nalne razvojne agencije d.o.o. i drugi projekti koji do-prinose gospodarskom razvoju osnova su uspješnog provođenja izravnih poticajnih mjera namijenjenih po-duzetnicima, kao i preduvjet povećanog ulaganja na području Zagrebačke Ţupanije.

2.1. Regionalna razvojna agencija d.o.o.

Regionalna razvojna agencija d.o.o. ima značajnu ulogu u provedbi razvojnih projekata značajnih za ra-zvoj Ýupanije. Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture razvojne agencije definirane su kao po-duzetničke potporne institucije zaduŢene za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i poduzetniš-tva na lokalnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini, poti-canje i privlačenje investicija, iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzet-ništva, objedinjujući rad gospodarskih subjekata, lokal-nih i regionalnih poduzetničkih institucija i centara znanja.

Kao regionalni koordinator na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske RRA će biti nositelj strateškog planiranja u Ýupaniji. Za 2017. go-dinu predviđena je izrada izvještaja o provedbi Ýupa-nijske razvojne strategije Zagrebačke Ţupanije 2011. – 2017., priprema i izrada Ýupanijske razvojne strategije Zagrebačke Ţupanije do 2020. i u sklopu nje izrada i aŢuriranje Baze projekata.

Regionalna razvojna agencija d.o.o. vodi podatke o poduzetničkim zonama na području Ýupanije, kroz projekt One Stop Service Centre pruŢa informacije za-interesiranim poduzetnicima, radi promociju i marke-ting poduzetničkih zona, privlači invnestitore i podu-zetnike u zone, te potiče ulaganje u poduzetničkim zonama na području Ýupanije.

Regionalna razvojna agencija d.o.o. u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim ure-dom Zagreb i Zagrebačkom Ţupanijom provodi praće-nje provedenoga projekta “Tvoja inicijativa – tvoj po-sao”, kroz koji su bili sufinancirani troškovi samozapo-šljavanja za 20 nezaposlenih osoba s područja Ýupanije.

RRA provodi projekte poticanja novih tehnologija i razvoja inovacija u gospodarstvu, radi analizu neiskori-štenih potencijala Zagrebačke Ţupanije i tehnički je tajnik Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagre-bačke Ţupanije. U proteklom je periodu kadrovski oja-čana s ciljem ustrojavanja tima stručnjaka koji bi se is-ključivo bavio izradom projekata za apliciranje na fon-dove EU i praćenjem njihove realizacije.

Jedno od područja djelovanja Regionalne razvojne agencije d.o.o. je dodjela jamstava na kredite i posre-

dovanje u financijskom poslovanju za male i srednje poduzetnike (poslovi preuzeti nakon pripajanja Jam-stvene agencije za poticanje razvoja malog gospodar-stva Zagrebačke Ţupanije d.o.o.).

RRA daje tehničku pomoć u provedbi projekta Mali Tehnopolis Samobor. RRA također provodi pro-jekte razvoja turističke infrastrukture – Greenway i An-dautonija.

2.2. Poduzetničke zone, poduzetnički inkubatoriSvjesna vaŢnost ulaganja u poduzetničku infra-

strukturu, Ýupanija dodjeljuje pomoći gradovima i op-ćinama za osnivanje i razvoj poduzetničkih zona i po-duzetničkih inkubatora na njihovom području.

Cilj nastavka financiranja ulaganja u razvoj podu-zetničkih zona je dovođenje poduzetničkih zona do viših stupnjeva uređenja i pripremljenosti za prihvat investitora, i time ostvarivanje uvjeta za daljnji razvoj poduzetničkih ulaganja i privlačenje kvalitetnih investi-cija na područje Ýupanije.

Cilj ulaganje u poduzetničke inkubatore je omogu-ćiti malim poduzetnicima koji tek počinju poslovati ili su u fazi rasta i razvoja korištenje poslovnog prostora po vrlo povoljnim uvjetima ograničen broj godina, uz kori-štenje poslovne infrastrukture. Kako su pojedini gradovi s područja Zagrebačke Ţupanije izrazili namjeru osni-vanja vlastitih poduzetničkih inkubatora, Upravni odjel za gospodarstvo pokrenuo je izradu studije predizvod-ljivosti mreŢe poduzetničkih inkubatora, na temelju koje će se raspoloŢiva sredstva upotrijebiti na optimalni način.

2.3. Potpore poduzetničkim potpornim institucijamaU Strategiji razvoja poduzetništva Republike Hrvat-

ske naglašeno je da je potrebno osigurati dodatnu pot-poru poduzetničkim potpornim institucijama u Hrvat-skoj. Potporu treba usmjeriti na poboljšanje kvalitete u pruŢanju usluga, razvoj novih usluga i ujednačavanje dostupnosti i kvalitete usluga poduzetnicima u svim Ţupanijama.

Poduzetničke potporne institucije (poduzetnički centri, udruŢenja obrtnika, razvojne agencije i druge institucije) u provođenju projekata i pruŢanju usluga poduzetnicima često su ograničene neadekvatnom opremom i nedovoljnim sredstvima. Stoga će Ýupanija kroz ovaj projekt dodjeljivati potpore radi jačanja kapa-citeta potpornih institucija i unapređenja usluga koje pruŢaju poduzetnicima. Kroz ovaj projekt predviđeno je i sufinanciranje programa obrazovanja za obrtnike i druge poduzetnike, koje provode poduzetničke pot-porne institucije. Podupiranjem određenih projekata unaprijedit će se usluge poduzetničkih potpornih insti-tucija i povećati broj njihovih korisnika.

2.4. Poduzetnička infrastruktura – Mali Tehnopolis Samobor

Zbog daljnjeg razvoja poduzetničke infrastrukture Zagrebačka Ţupanije uključila se u pripremu i provedbu projekta “Stvaranje preduvjeta za odrŢivu podršku ra-zvoju konkurentnosti gospodarstva i za daljnji razvoj tehnološke infrastrukture u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj – Mali Tehnopolis Samobor”. Voditelj i koordinator projekta Regionalna razvojna agencija d.o.o. provodi


aktivnosti pripreme dokumentacije potrebne za prijavu projekta za sufinanciranje iz fondova Europske unije. U projekt su uključeni i Zagrebačka Ţupanija i Grad Sa-mobor u čijem je vlasništvu nekretnina na kojoj se provodi projekt (objekt vojarne u Samoboru).

2.5. Poduzetnički portalPoduzetnički portal je internetski portal koji je po-

krenut jer su poduzetnici u više navrata iskazali potrebu za objedinjavanjem informacija bitnih za poduzetništvo na jednom mjestu, uključujući obavijesti o poticajnim mjerama koje su na raspolaganju, promjenama propisa i drugim relevantnim informacijama. Nakon dovršetka izrade poduzetničkog internetskog portala, portal se redovito aŢurira s obavijestima o natječajima, promje-nama propisa i drugim novostima u vezi s poduzetniš-tvom.

3. BESPOVRATNE POTPORE MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA

Zagrebačka Ţupanija dodjeljuje bespovratne pot-pore u cilju jačanja konkurentskih sposobnosti podu-zetnika sa svog područja. Potpore se dodjeljuju za na-bavu potrebne opreme za obavljanje djelatnosti, ure-đenje poslovnog prostora, izradu promidŢbenog materijala i izlaganje na sajmovima u vezi s poduzetniš-tvom. Dodjelom potpora očekuje se olakšano poslova-nje novim poduzetnicima i Ţenama poduzetnicama, odrŢanje većeg postotka novih obrta i trgovačkih dru-štava, unapređenje proizvodnje i povećanje konkuren-tnosti uvođenjem inovacija, olakšan početak investira-nja poduzetnicima, prilagodba propisima u vezi sa za-štitom okoliša i poticanje energatske učinkovitosti.

3.1. Subvencije za početak poslovanja poduzetnikaSubvencija za početak poslovanja poduzetnika

dodjeljuje se poduzetnicima početnicima, s ciljem olakšavanja poslovanja novim poduzetnicima i odrŢa-nja većeg postotka novih obrta i trgovačkih društava. Korisnici subvencije mogu biti subjekti malog gospodar-stva – početnici. Potpora se dodjeljuje za nabavu opreme za obavljanje osnovne djelatnosti i informatičke opreme, uređenje poslovnog prostora, nabavu ured-skog i radnog namještaja, promociju i marketinške ak-tivnosti.

3.2. Subvencije za Ţene poduzetniceKroz ovaj projekt dodjeljuju se bespovratne pot-

pore subjektima malog gospodarstva koji su u većin-skom vlasništvu Ţena, s ciljem poticanja Ţena na otvara-nje obrta i trgovačkih društava, te uključivanja Ţena u svijet poduzetništva. Subvencija za Ţene poduzetnice dodjeljuje se za: nabavu opreme za obavljanje osnovne djelatnosti i informatičke opreme, uređenje poslovnog prostora, nabavu uredskog i radnog namještaja, promo-ciju i marketinške aktivnosti.

3.3. Kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti – proizvodne djelatnosti

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvat-skoj ističe vaŢnost prerađivačke industrije. U skladu s time ovaj je projekt namijenjen isključivo subjektima

malog gospodarstva koji se bave proizvodnom djelat-nosti. Namjena potpore je nabava opreme ili alata za obavljanje proizvodne djelatnosti, te sufinanciranja ostalih troškova i aktivnosti za poboljšanje proizvodnog procesa, koji doprinose povećanju konkurentnosti po-duzetnika. Ovom su potporom obuhvaćene i ranije potpore za uvođenje inovacija u proizvodnju, za tradi-cijske i umjetničke obrte, kao i potpore za zaštitu oko-liša.

Cilj dodjele potpore je povećanje konkurentnosti poduzetnika sufinanciranjem ulaganja koja doprinose boljoj poziciji poduzetnika na trŢištu, povećano korište-nje inovativnosti poduzetnika, pristup većeg broja ino-vacija proizvodnji i trŢištu, te prilagodba višim standar-dima zaštite okoliša.

3.4. Kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti – neproizvodne djelatnosti

Ovaj je projekt namijenjen subjektima malog gos-podarstva kojim ulaŢu u projekte u neproizvodnim djelatnostima. U Strategiji razvoja poduzetništva Repu-blike Hrvatske istaknuto je da sektor usluŢnih djelatno-sti obuhvaća najveći broj poduzeća u Hrvatskoj (52%), odnosno da se većina malih poduzetnika bavi pruŢa-njem usluga. Stoga je vaŢno nastaviti podupirati razvoj malog gospodarstva i u tom sektoru, a posebno razvoj usluga temeljenih na znanju.

Kroz ovaj projekt dodjeljivat će se potpore za na-bavu opreme za obavljanje osnovne djelatnosti, te sufi-nanciranja ostalih troškova i aktivnosti koji doprinose povećanju konkurentnosti poduzetnika koji ne pripa-daju proizvodnom sektoru.

3.5. Potpore za nastupe na sajmovima

Nastupi na sajmovima značajna su promotivna ak-tivnost za poduzetnike. Ýupanija već niz godina dodje-ljuje potpore poduzetnicima kao pojedinačnim izlaga-čima na sajmovima u zemlji i inozemstvu, s ciljem poti-canja poduzetnika na izlaganje na sajmovima. Namjena potpora je zakup, uređenje i opremanje izloŢbenog prostora i trošak izrade promidŢbenih materijala koji se koriste na manifestaciji. Naglasak se stavlja i veći iznos potpore dodjeljuje za izlaganje na sajmovima u ino-zemstvu.

3.6. Poticanje energetske učinkovitosti za poduzetnike s područja Zagrebačke Ţupanije

U okviru projekta Poticanje projekata povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za poduzetnike s područja Zagrebačke Ţupa-nije, u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske omogućit će se pruŢanje stručne pomoći pripreme 10 projekata te pruŢanje potpore prilikom prijave projekata na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svrhu ostvarivanja subvencija.

4. SAJMOVI I DRUGE MANIFESTACIJE I AKCIJE

U cilju da olakša poduzetnicima nastupe na sajmo-vima i drugim manifestacijama u vezi s poduzetništvom, Ýupanija sufinancira i organizaciju takvih manifestacija i zajedničke nastupe poduzetnika na manifestacijama,


Ýupanija i sama organizira pojedine manifestacije s ci-ljem predstavljanja svog prostora i poduzetništva, po-duzetničkih zona, mogućnosti ulaganja ili turističkih manifestacija i odredišta.

4.1. Predstavljanje Zagrebačke ŢupanijeU cilju razvijanja prepoznatljivosti Zagrebačke Ţu-

panije i poduzetnika Ýupanija organizira manifestacije u vezi s poduzetništvom, ili sama nastupa na manifesta-cijama u vezi s poduzetništvom kao izlagač i organizator zajedničkog nastupa poduzetnika sa svog područja. U takvim prigodama je izlaganje za poduzetnike u okviru izloŢbenog prostora Ýupanije besplatno.

Ýupanija također nastupa ili ju predstavlja Regio-nalna razvojna agencija d.o.o. na specijaliziranim ma-nifestacijama predstavljajući poduzetničke zone i mo-gućnosti ulaganja na svom području, radi informiranja potencijalnih investitora o mogućnostima ulaganja i privlačenja kvalitetnih investicija na područje Zagre-bačke Ţupanije.

4.2. Potpore organizatorima manifestacija i organizatorima zajedničkog nastupa

Zagrebačka Ţupanija sufinancira organizaciju ma-nifestacija u vezi s poduzetništvom na području Zagre-bačke Ţupanije. Radi se o sajmovima, izloŢbama, natje-canjima i sličnim manifestacijama, organiziranim s na-mjerom predstavljanja, promocije ili ocjenjivanja proizvoda i usluga pojedinih poduzetnika, udruŢenja poduzetnika.

Ýupanija sufinancira i organizaciju zajedničkih na-stupa poduzetnika s područja Ýupanije na manifestaci-jama u vezi s poduzetništvom bez obzira na mjesto odrŢavanja manifestacije. Izravni korisnici ova dva oblika sufinanciranja su jedinice lokalne samouprave, komore i udruŢenja obrtnika, a krajnji korsnici su podu-zetnici.

5. IN PODUZETNIKKroz projekt IN poduzetnik provodi se međusobno

povezivanje poduzetnika s područja Zagrebačke Ţupa-nije putem baze podataka koja je izrađena tijekom 2016. godine, a omogućuje pretraŢivanje po više para-metara, te kvalitetnije kontaktiranje Zagrebačke Ţupa-nije s poduzetnicima (organiziranje sajmova, okruglih stolova, edukacija i sl.). Izrada baze financirana je sredstvima Europske Unije. Tijekom sljedećih godina baza će se redovito aŢurirati i nadopunjavati.

6. RAZVOJ DRUŠTENOG PODUZETNIŠTVAKroz ovaj program Ýupanija će podrŢavati i sufi-

nancirati projekte koji se odnose na razvoj društve- nog poduzetništva. U 2017. sufinancirat će se projekt udruge SRCE – Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Cilj programa je promoviranje društveno odgovornog gospodarstva, razvoj socijalnog poduzetništva i jačanje poduzetničkih kapaciteta organizacija civilnog društva.

7. POTICANJE I PROMOCIJA RAZVOJA KONTINENTALNOG TURIZMA

Zagrebačka Ţupanija već dulji period provodi pro-jekte usmjerene na razvoj turizma na svom području,

od predstavljanja Ýupanije kao turistički zanimljivog prostora, promocije pojedinih turističkih odredišta, potpore turističkim manifestacijama, do sufinanciranja projekata Turističke zajednice Zagrebačke Ţupanije i drugih razvojnih projekata u turizmu. Potreba daljnjeg djelovanja na tom području prepoznata je i u Ýupanij-skoj razvojnoj strategiji u kojoj je kao jedan od prioriteta naveden Konkurentan sektor turizma i razvoj javne tu-rističke infrastrukture.

7.1. Turističke manifestacije od Ţupanijskog značaja

Manifestacije su jedan od najboljih načina promo-cija Zagrebačke Ţupanije i dovođenja potencijalnih korisnika turističkih usluga, stoga Ýupanija dodjeljuje bespovratne potpore (su)organizatorima turističkih ma-nifestacija značajnih za Zagrebačku Ţupaniju.

Kroz ovaj projekt Ýupanija također promovira glavne manifestacije u Zagrebačkoj Ţupaniji, oglašava-jući ih u gradu Zagrebu i gradovima Zagrebačke Ţupa-nije putem jumbo plakata i citylight plakata.

Cilj projekta je nastavak razvijanja prepoznatljivosti Zagrebačke Ţupanije općenito i kao turističkog odredi-šta, te unaprjeđenje i proširenje ponude i podizanje kvalitete turizma na području Zagrebačke Ţupanije.

7.2. Potpora projektima Turističke zajednice Zagrebačke Ţupanije

Ýupanija dodjeljuje potporu Turističkoj zajednici Zagrebačke Ţupanije za provedbu projekata značajnih za razvoj turizma. U 2017. godini to su projekti:

– Dizajn vrijednosti – potpora događajima – pot-pore TZZÝ manifestacijama u kulturi, sportu ili zabavi, radi obogaćivanja turističke ponude i povećane turi-stičke potrošnje, potpore razvoju destinacijskih marke-tinških organizacija i destinacijskih marketinških kom-panija;

– Komunikacija vrijednosti – online i offline komu-nikacija – potpora internetskom oglašavanju i promidŢbi kroz medije od tiskovina do TV-a, odrŢavanju i dopuni turističke signalizacije;

– Distribucija i prodaja vrijednosti – potpora TZZÝ za provedbu projekata značajnih za razvoj turizma – za predstavljanje turističke ponude na sajmovima i kon-gresima, posebnim prezentacijama i putem studijskih putovanja novinara;

– Marketinška infrastruktura – potpora Turističkoj zajednici Zagrebačke Ţupanije za tiskanje i pripremu CD-a i DVD-a za nastup na sajmovima.

– Sufinanciranje EU projekata – potpora Turistič-koj zajednici Zagrebačke Ţupanije za provedbu proje-kata koje prijavljuje za sufinanciranje sredstvima iz EU fondova: Putevima Marije Zvijezde, Eko-muzej Ýum-berak, Ride-bike-hike i “kulTura”

7.3. Info-kiosk

Kroz ovaj projekt provodit će se daljnje aŢuriranje podataka dostupnih putem postavljenih info-kioska na centralnim mjestima u gradovima Zagrebačke Ţupanije. Promocija turističkih sadrŢaja i ponude provodi se i na ovaj način s ciljem privlačenja dijela tranzitnih turista na područje Ýupanije, povećanja broja dolazaka turista i povećanja prihoda u turističkom sektoru.


Za 2017. godinu planirana je izrada web aplikacije info-kioska da bi korisnici mogli pristupiti sadrŢajima info-kioska i putem interneta.

8. RAZVOJ JAVNE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE

Ýupanija provodi i sufinancira projekte razvoja i izgradnje javne turističke infrastrukture u cilju razvoja turističke ponude Zagrebačke Ţupanije i povećanog broja dolazaka turista.

8.1. Izgradnja javne turističke infrastrukture u JLS

Ýupanija kroz ovaj projekt sufinancira projekte je-dinica lokalne samouprave s područja Zagrebačke Ţu-panije koji se odnose na razvoj i izgradnju javne turi-stičke infrastrukture, a s ciljem proširenja i podizanja kvalitete turističke ponude na području Zagrebačke Ţupanije. Javnom turističkom infrastrukturom u smislu Pravilnika o javnoj turističkoj infrastrukturi smatra se javna infrastruktura koja na području turističke destina-cije izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turi-stičke ponude, kao što su garaŢe i parkirališta s organi-ziranom naplatom, kongresni centri, dvorane, klizališta, ski podrška (ski-lift, Ţičara, vučnice, topovi), zabavni parkovi, kupališta i prirodna kupališta, šetnice, bicikli-stičke, jahačke, planinarske, vinske i sl. staze, izletišta i športsko-rekreacijski centri. Potpore će se dodijeliti putem natječaja za bespovratna sredstva namijenjenog gradovima i općinama Zagrebačke Ţupanije.

8.2. Turistički znakovi

Kroz ovaj projekt predviđena je izrada studije i postavljanje smeđe signalizacije (interpretacijskih ploča) za označavanje trasa turističkih puteva – pješačkih i bi-ciklističkih puteva i turističkih zanimljivosti.

8.3. Biciklističke staze – projekt Greenway

U okviru projekta Greenway izgradit će se bicikli-stička staza u duŢini od oko 121,6 kilometara uz tok rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Li-jevog Dubrovčaka. Nositelj projekta je Grad Zagreb, a Zagrebačka Ţupanija je partner na projektu. Za realiza-ciju projekta planirano je 85% potrebnih sredstava osi-gurati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preo-stalih 15% osigurali bi Grad Zagreb i Zagrebačka Ţupa-nija svaki na svome području. Tehničku pomoć za ovaj projekt daje RRA.

8.4. Razvoj cikloturizma u gradovima Zagrebačke Ţupanije

Kroz ovaj projekt Ýupanija će podrŢati uvođenje sustava javnih bicikla u gradovima Zagrebačke Ţupa-nije, čime se utječe na promociju cikloturizma i zaštitu okoliša (smanjenje emisije CO2).

8.5. Muzej Andautonija

U okviru ovog projekta planira se postojeći Arheo-loški park Andautonija dopuniti novim sadrŢajima koji uključuju izgradnju i uređenje Muzeja rimskog grada Andautonije u centru Ščitarjeva s ciljem povećanja broja dolazaka turista i povećanje prihoda u turističkom sektoru.

Za 2017. godinu planirana je izrada projektne do-kumentacije do građevinske dozvole, za što će Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurati 85% sredstava, a Ýupanija preostalih 15%. U kasnijim fazama projekta očekuje se prijava projekta na natječaje za sredstva fondova EU, te izgradnja i uređe-nje zgrade muzeja, kao i ostalih objekata i sadrŢaja u Ščitarjevu.

9. OSTALE MJERE ZA POTICANJE PODUZETNIŠTVANa prijedlog Upravnog odjela za gospodarstvo Ýu-

pan Zagrebačke Ţupanije moŢe u slučaju potrebe doni-jeti akte o pripremi i provođenju novih mjera za potica-nje poduzetništva, odnosno o prihvaćanju partnerstva na projektima koji nisu spomenuti ovim Programom.

III. OSTALE AKTIVNOSTI

1. INFORMIRANJES ciljem dostupnosti pravovremenih i kvalitetnih

informacija o potporama Zagrebačke Ţupanije i o dru-gim projektima, zbivanjima i novostima bitnim podu-zetnicima, nastavit će se informiranje na više načina, s naglaskom na kvalitetu, sveobuhvatnost i dostupnost.

1.1. Informiranje o potporama i projektima Zagrebačke Ţupanije

– Objava javnih natječaja i poziva omogućuje svim zainteresiranima da saznaju za mogućnost dodjele sredstava odnosno sudjelovanja u pojedinom projektu pod jednakim uvjetima. Cjeloviti tekstovi natječaja i poziva objavljuju se na sluŢbenim internetskim strani-cama Zagrebačke Ţupanije.

– Informacije o pojedinim natječajima, projektima i poticajnim mjerama objavljuju se i u medijima koji prate rad Zagrebačke Ţupanije, te u Ýupanijskoj kro-nici.

– U sklopu projekta One Stop Service Centre koji provodi Regionalna razvojna agencija d.o.o. na njenim sluŢbenim internetskim stranicama dostupne su infor-macije o mogućnostima ulaganja u Zagrebačku Ţupa-niju i poduzetničkim zonama.

– Djelatnici Zagrebačke Ţupanije pruŢaju informa-cije i pomoć telefonski i osobno.

– Konzultacije za poduzetnike odrŢavaju se neko-liko puta tijekom trajanja natječaja za prijavu projekata za dodjelu potpora za poticanje razvoja poduzetništva, a termini konzultacija objavljuju se u tekstu natječaja i dodatno u najavama na internetskim stranicama Zagre-bačke Ţupanije.

– Informacije o najvaŢnijim turističkim manifesta-cijama objavljuju se na jumbo plakatima i citylight pla-katima.

– Ýupanija je izradila i odrŢava poduzetnički por-tal – internetski portal s informacijama bitnim za podu-zetnike, obavijestima o natječajima, promjenama pro-pisa i drugim novostima u vezi s poduzetništvom.

1.2. PromidŢbeni materijaliKroz ovaj projekt se osmišljavaju, izrađuju i distri-

buiraju promotivni materijali radi predstavljanja Ýupa-nije i informiranja o mogućnostima investiranja i poti-


cajnim mjerama. Kontinuiranom izradom i aŢuriranjem promotivnih materijala nastavlja se razvijanje prepo-znatljivosti Zagrebačke Ţupanije i poduzetnika s njenog područja, upoznaju se potencijalni investitori s moguć-nostima za investiranje na području Zagrebačke Ţupa-nije i potiču se poduzetnici na korištenje poticajnih mjera.

Posebna se paŢnja pridaje informacijama o podu-zetničkim zonama Zagrebačke Ţupanije i mogućno-stima ulaganja. Katalog poduzetničkih zona izrađen je kao CD i dostupan na sluŢbenim internetskim strani-cama Zagrebačke Ţupanije.

Za potrebe promocije Ţupanije izrađuju se promo-tivni materijali poput letaka, filmova, spotova i prezen-tacija.

2. SURADNJA S PARTNERIMAZagrebačka Ţupanija razvija dobru suradnju s razli-

čitim institucijama i organizacijama koje u svom djelo-vanju također potiču razvoj poduzetništva: Regional-nom razvojnom agencijom d.o.o., Regionalnom ener-getskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske, Turističkom zajednicom Zagrebačke Ţupanije, grado-vima i općinama na području Ýupanije, nadleŢnim ministarstvima, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Ţupanijskim komo-rama i udruŢenjima obrtnika, te drugim institucijama i organizacijama civilnog društva.

Ýupanija je sudionik na radionicama, seminarima i predavanjima, sufinancira izdavanje promotivnih i drugih materijala namijenjenih poduzetnicima, poten-cijalnim investitorima ili turistima, sudjeluje kao partner u projektima prijavljenim za sredstva fondova EU.

3. PROVEDBA PROJEKATARadi provođenja pojedinih projekata Ýupan će

donijeti odluke o načinu provedbe i kriterijima, iz kojih je vidljivo tko i pod kojim uvjetima ima pravo sudjelo-vati u projektu. Na temelju donesenih odluka raspisuju se natječaji za pojedinu kalendarsku godinu.

Prati se učinkovitost pojedinih projekata, i ukoliko je potrebno predlaŢu promjene, kako bi se olakšala buduća provedba i kvalitetno korištenje poticajnih sredstava.

U skladu sa zakonskom obavezom Ýupanija će provoditi kontrolu namjenskog korištenja odobrenih sredstava.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEOvaj Program stupa na snagu osmog dana nakon

dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-04/16-01/11 URBROJ: 238/1-01-16-47 Zagreb, 1. prosinca 2016.


4 Na temelju odredbi članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novi-ne”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15), članka 24. Statuta Zagre-

bačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst) i članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupa-nije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagre-bačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

ZAkLjučAkO PRIMANju NA ZNANjE IZVjEšĆA

O ObAVLjENOj FINANCIjskOj REVIZIjI ZAGREbAčkE ÝuPANIjE ZA 2015. GODINu

I.Prima se na znanje Izvješće o obavljenoj financij-

skoj reviziji Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu, KLASA: 041-01/16-02/37, URBROJ: 613-03-16-7 od 5. listopada 2016. godine, a u kojem je, na temelju obavljene revizije financijskih izvještaja i poslovanja Zagrebačke Ţupanije, DrŢavni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslo-vanju Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu.

II.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



5 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst) i članka 64. Po-slovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), članka 3. Odluke o osnivanju Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/14) na prijed-log Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupani-je, Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

PROGRAMsuZbIjANjA kORuPCIjE u ZAGREbAčkOj

ÝuPANIjI ZA 2016. I 2017. GODINu

I. uVODU Republici Hrvatskoj završena je prva faza pro-

cesa formiranja pravnog tj. strateškog okvira za suzbija-nje korupcije usvajanjem Strategije za suzbijanje ko-rupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine (“Na-rodne novine”, broj 26/15), a u drugoj fazi je donijet Akcijski plan za 2015. i 2016. godinu (“Narodne no-vine”, broj 79/15).


U Akcijskom planu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određene su kao nositelji i sunositelji određenih aktivnosti.

Cilj provedbe navedenih aktivnosti je jačanje tran-sparentnosti rada i odlučivanja tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje osnivaju i trgovačkih društava u kojima imaju vlasničke udjele.

Zagrebačka Ţupanija je osnovala Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke Ţupanije Odlukom o osniva-nju Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupanije (dalje u tekstu: Povjerenstvo).

Člankom 3. Odluke o osnivanju Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupanije određeno je da je jedna od zadaća Povjerenstva izrada i predlaganje pro-grama Ýupanijskoj skupštini kojim se u obavljanju po-slova iz djelokruga tijela Zagrebačke Ţupanije smanjuje ili onemogućava pojava korupcije te provođenje i pra-ćenje realizacije Programa suzbijanja korupcije u Za-grebačkoj Ţupaniji.

Korupcijom moŢemo smatrati svaku zlouporabu javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih interesa. U uŢem smislu, korupcija se moŢe definirati kao svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te ugroŢavaju temelji vladavine prava.

Među najvaŢnijim je posljedicama korupcije gubi-tak povjerenja u vlast i njene institucije te neravnoprav-nost i nejednakost građana u svakodnevnom Ţivotu.

II. VRstE kORuPCIjE I NjENE POsLjEDICE

Vrste korupcijeOvisno o razini ovlasti u odlučivanju mogu se poja-

viti dvije vrste korupcije:1. politička, koja se moŢe pojaviti među drŢavnim

duŢnosnicima i političarima koji imaju političku moć.2. administrativna ili birokratska, koja se moŢe

pojaviti među sluŢbenicima javne uprave zaduŢenim za provedbu odluka i propisa te sluŢbenicima koji rade s građanima.

temeljna načela smanjivanja rizika od korupcije ili suzbijanja korupcije:

– zakonitost– odgovornost– nepristranost– transparentnost– revizija i evaluacija– javnost

Oblici korupcijeNajčešći oblici korupcije su:Podmićivanje – obećanjem ponuda ili davanjem

bilo koje beneficije koja neprimjereno utječe na ishod odluka javnog sluŢbenika. Mito moŢe biti dano javnom sluŢbeniku izravno ili preko druge osobe, a moŢe po-drazumijevati novac, povjerljivu informaciju, darove i druge oblike.

Pronevjera – krađa sredstava od strane osoba kojoj su povjerene ovlasti i kontrola nad tim sredstvima.

sukob interesa – situacija u kojoj su privatni inte-resi duŢnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili privatni interes utječe ili moŢe utjecati na nepristranost duŢnosnika u obavljanju javne duŢnosti.

Pristranost – dodjeljivanje poslova ili beneficija određenim pojedincima bez obzira na stručnost i spo-sobnost. Ako je riječ o članovima obitelji, onda se na-ziva nepotizam.

Iznuđivanje – nezakonito i namjerno dobivanje neke prednosti, materijalne ili nematerijalne od druge osobe ili subjekta, tako da joj se nameće nezakonit pritisak u obliku prijetnji ili zastrašivanja da bi je se prisililo da pruŢi određene beneficije. Ova prisila moŢe sadrŢavati fizičku povredu, nasilje ili prepreku, a moŢe čak uključivati i opasnosti da treća strana bude ugroŢena.

Nepotizam – pojam koji označava ponašanje po-jedinca, najčešće nositelja političke, ekonomske, vojne ili neke druge moći i utjecaja kojim, zbog svog povlašte-nog poloŢaja, osigurava beneficije i druge pogodnosti članovima svoje obitelji, rođacima ili bliskim osobama.

Posljedice korupcijePolitičke – uništava se osnovni odnos povjerenja

između političara i građana, narušava se kredibilitet demokratskih institucija.

Gospodarske – korupcija sprječava sigurno i racio-nalno investiranje, pošteno gospodarsko trŢište, dovodi do rasipanja proračunskog novca.

socijalne – korupcija povećava siromaštvo, najviše pogađa najsiromašnije i nezaštićene, povećava nejed-nakost građana, pridonosi općem osjećaju nesigurnosti i nezadovoljstva.

kaznenopravna regulativa koja se odnosi na područje korupcijskih kaznenih djela prema kaznenom zakonu Republike Hrvatske:

– razni oblici korupcije mogu se pojaviti kao za-sebno kazneno djelo, no isto tako i kao kriminalna ak-tivnost koja se nadovezuje uz neku drugu kaŢnjivu radnju, supočinitelji, (primjerice: krijumčarenje droge, sprega krijumčara, drŢavnog sluŢbenika, carinika, poli-cajca…, kako bi se izbjegla drŢavna kontrola…). U svakom slučaju korupcija se kao kriminalna aktivnost u raznim oblicima pojavljuje kao vaŢan čimbenik u tran-snacionalnom organiziranom zločinu (“Korupcija je kao droga” – Papa Franjo)

– Glava 24. Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv gospodarstva, članak 250. – pogodovanje vjerov-nika, članak 251. – primanje i davanje mita u postupku stečaja, članak 252. – primanje mita u gospodarskom poslovanju, članak 253. – davanje mita u gospodar-skom poslovanju.., javna nabava, zavaravanje oglašava-njem…,

– Glava 28. Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv sluŢbene duŢnosti, od članka 291. do članka 300., (zlouporaba poloŢaja i ovlasti, nezakonito pogo-dovanje, primanje i davanje mita, trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem…

Mjerenje korupcijeKorupciju realno nije moguće izmjeriti s obzirom

na to da nitko u svijetu ne zna koliki je društveni trošak korupcije koji se danas sve više očituje u općem neza-dovoljstvu građana. Najveća šteta korupcije je u tome što ona iskrivljuje prioritete u političkom i gospodar-skom odlučivanju i pogubno šteti javnoj odgovornosti i društvenom moralu.


Najpoznatija su mjerenja korupcije:– transparency Internationala – prema indeksu

percepcije korupcije– svjetske banke – prema indeksu kontrole ko-

rupcije

kome i kako prijaviti korupcijuSvi koji imaju spoznaje o određenim problemima,

nepravilnostima, prijevarama ili sumnjama u korupciju unutar tijela Zagrebačke Ţupanije te svih institucija koje se financiraju iz Proračuna Zagrebačke Ţupanije, pri-jave mogu uputiti na e-mail: antikorupcija@zagre-backa-zupanija. hr te na sve institucije koje su nadleŢne sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

korisni linkovi u funkciji jačanja razine svijesti o štetnosti korupcije:

www. antikorupcija. hrwww. sukobinteresa. hrwww. transparency. hr

III. tEMELjNI CILjEVI PROGRAMA ZA suZbIjANjE kORuPCIjE

– jačanje integriteta, odgovornosti i transparentno-sti rada tijela Zagrebačke Ţupanije,

– afirmacija nulte stope tolerancije na korupciju, odnosno reagiranje svih tijela i pojedinaca na bilo koji oblik pojave korupcije, bez obzira na njezin značaj i opseg,

– edukacija u svrhu prepoznavanja pojavnih oblika korupcije,

– podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije,– senzibiliziranje javnosti za problem korupcije,– vraćanje povjerenja građana u institucije lokalne

vlasti povećanjem transparentnosti i odgovornosti u radu i prema javnosti,

– sankcioniranje korumpiranih osoba,– nesmetan razvoj gospodarstva i poduzetništva,– stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije,– suradnja s nadleŢnim tijelima i ustanovama, or-

ganizacijama civilnog društva i medijima,– aktiviranje građana u suzbijanju korupcije.

IV. PRIORItEtNA PODRučjA PROGRAMA ZA suZbIjANjE kORuPCIjE

1. Obnašanje javnih duŢnosti2. Sukob interesa u obnašanju javnih duŢnosti3. Postupanje sluŢbenika i namještenika u uprav-

nim tijelima Zagrebačke Ţupanije4. Javna nabava5. Stvaranje preduvjeta u borbi protiv korupcije u

ustanovama kojima je osnivač Zagrebačka Ţupanija i trgovačkim društvima u vlasništvu ili većinskom suvla-sništvu Zagrebačke Ţupanije

6. Ostvarivanje prava na pristup informacijama i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

7. Zakonitost korištenja proračunskih sredstava8. Širenje svijesti o štetnosti korupcije.

V. MjERE, ROkOVI I NOsItELjI PROVEDbE PROGRAMA ZA suZbIjANjE kORuPCIjE

1. ObNAšANjE jAVNIH DuÝNOstIObnašanje javnih duŢnosti nositelja političkih

duŢnosti potrebno je urediti posebnim aktom, kojim bi se utvrdila načela i standardi u ponašanju, da bi se očuvao dignitet funkcije te promicala etička i moralna načela i vrijednosti u obnašanju duŢnosti.

Cilj donošenja takvog akta je stvaranje ozračja u kojem nositelji političkih duŢnosti svoje poslove obav-ljaju vodeći se, prije svega, javnim interesom te zaštitom vjerodostojnosti i dostojanstva povjerene im duŢnosti, u skladu s opravdanim očekivanjima građana.

Mjera:– izrada i usvajanje etičkog kodeksa ponašanja

nositelja političkih duŢnosti u Zagrebačkoj ŢupanijiRok: prosinac 2016. godineNositelj: Ýupan, Ýupanijska skupština Zagrebačke

Ţupanije, Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke Ţupanije

Mjera:– nadzor nad poštivanjem etičkog kodeksa pona-

šanja duŢnosnika Zagrebačke Ţupanije.Rok: kontinuiranoNositelj: Ýupan, Ýupanijska skupština Zagrebačke

Ţupanije, Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke Ţupanije, Etičko povjerenstvo Ýupanijske skupštine.

2. sukOb INtEREsA u ObNAšANju jAVNIH DuÝNOstI

Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni inte-resi duŢnosnika u suprotnosti s javnim interesom i utječu ili mogu utjecati na nepristranost duŢnosnika u obavljanju javne duŢnosti.

U provedbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa bitno je jačanje integriteta, odgovornosti i transparen-tnosti u radu tijela drŢavne vlasti i duŢnosnika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na koje se Zakon o sprječavanju sukoba interesa odnosi.

Mjere:– omogućiti dostupnost informacija građanima o

tome što se smatra sukobom interesa, na koji način je ovo pitanje uređeno u našem zakonodavstvu, radi po-dizanja svijesti građana u prepoznavanju različitih oblika neprihvatljivog ponašanja duŢnosnika (koristiti se brošurom nadleŢnog drŢavnog tijela o pojmovnicima iz ovog područja),

– sustavno provoditi edukaciju Ţupanijskih duŢno-snika o sprječavanju sukoba interesa, sukladno pro-gramu i mjerama utvrđenim u Akcijskom planu Vlade Republike Hrvatske,

Rok: kontinuiranoNositelj: Etičko povjerenstvo Ýupanijske skupštine,

Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke Ţupanije

3. POstuPANjE sLuÝbENIkA I NAMjEštENIkA u uPRAVNIM tIjELIMA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Podizanje razine etičnosti na svim razinama javnih tijela vaŢan je društveni prioritet.


Ýupanija je donijela Etički kodeks sluŢbenika i na-mještenika kojim se propisuju pravila ponašanja sluŢ-benika i namještenika u upravnim tijelima Ýupanije u odnosima prema građanima, udrugama, tijelima drŢavne uprave, medijima, ustanovama, trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama te međusobni odnosi sluŢbenika i/ili namještenika.

Mjere:– nadzor nad primjenom Etičkog kodeksa za sluŢ-

benike i namještenike Ýupanije.– savjetovanje i edukacija sluŢbenika i namješte-

nika o etičkom ponašanju, s posebnim naglaskom edukacije Etičkog povjerenstva,

– zaprimanje prituŢbi sluŢbenika i namještenika kao i stranaka u postupcima pred tijelima Ýupanije na neetično i moguće koruptivno ponašanje sluŢbenika/namještenika.

Rok: kontinuiranoNositelj: nadleŢno upravno tijelo za sluŢbeničke

odnose, Etičko povjerenstvo za sluŢbenike i namješte-nike

4. jAVNA NAbAVA

Javna nabava je jedna od najkritičnijih gospodar-skih aktivnosti s obzirom na korupcijske rizike, jer se radi o ključnom području u koje javni i privatni sektor ulaze u financijsku interakciju. Ciljevi jedinstvenog su-stava javne nabave su koordinirano provođenje postu-paka i transparentna dodjela ugovora o javnoj nabavi i koncesiji te ugovora o javnoprivatnom partnerstvu, jednaki tretman svih sudionika sustava javne nabave, potenciranje trŢišnog natjecanja i odrŢivog gospodar-skog rasta te istodobno pruŢanje jedinstvene pravne zaštite. U cilju jačanja integriteta svih sudionika koji su uključeni u poslove javne nabave osmišljeni su i eduka-tivni i specijalistički programi za sluŢbenike koji obav-ljaju te poslove.

Mjere:– objave o predstojećim javnim nabavama– uvid u razloge poništenja ili ukidanja odluka o

odabiru ponuditelja u skladu sa zakonom– na Internet portalu Ýupanije daljnje unaprjeđi-

vanje sadrŢaja vezano uz područje javne nabave, u cilju transparentnosti u radu upravnih tijela Zagrebačke Ţu-panije koje provodi javnu nabavu, te jačanje povjerenja građana u Ýupanijsku vlast

– nastavak kontinuiranog vođenja registara ugo-vora o nabavi

– redovito usavršavanje sluŢbenika zaduŢenih za provedbu postupaka javne nabave

– jačanje svijesti o vaŢnosti sprječavanja korupcije u sustavu javne nabave

– provođenje postupaka javne nabave na transpa-rentni način, jednak tretman svih sudionika u sustavu javne nabave

– strogo poštivanje zakonskih i podzakonskih te internih propisa kojima se regulira postupak provođe-nja javne nabave roba, radova i usluga

Rok: kontinuirano.Nositelj: Ýupan, nadleŢna upravna tijela Zagre-

bačke Ţupanije, Antikorupcijsko povjerenstvo

5. stVARANjE PREDuVjEtA u bORbI PROtIV kORuPCIjE u ustANOVAMA kOjIMA jE OsNIVAč ZAGREbAčkA ÝuPANIjA I tRGOVAčkIM DRuštVIMA u VLAsNIštVu ILI VEĆINskOM suVLAsNIštVu ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Upravljačke strukture u ustanovama kojima je osnivač Zagrebačka Ţupanija i trgovačkim društvima u vlasništvu ili većinskom suvlasništvu (u kojima ima dio-nice ili poslovne udjele) Zagrebačke Ţupanije moraju kroz partnerstvo i aktivnu suradnju biti usmjerene na uklanjanje svih uzroka i nedostataka koji pogoduju ko-rupciji.

Mjere:– izrada Antikorupcijskog programa za ustanove

kojima je osnivač Zagrebačka Ţupanija– izrada Antikorupcijskog programa za trgovačka

društva u kojima Zagrebačka Ţupanija ima dionice ili poslovne udjele

Rok: do oŢujka 2017. godineNositelj: čelnici ustanova kojima je osnivač Zagre-

bačka Ţupanija i trgovačkih društava u kojima Zagre-bačka Ţupanija ima dionice ili poslovne udjele, resorni čelnici upravnih tijela Zagrebačke Ţupanije, Antikorup-cijsko povjerenstvo Zagrebačke Ţupanije.

6. OstVARIVANjE PRAVA NA PRIstuP INFORMACIjAMA I sAVjEtOVANjE sA ZAINtEREsIRANOM jAVNOšĆu

Zakonom o pravu na pristup informacijama ure-đuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup infor-macijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjere-nika za informiranje te inspekcijski nadzor nad proved-bom Zakona.

Mjere:– stručno usavršavati sluŢbenike koji su zaduŢeni

za davanje informacija građanima na njihov zahtjev, radi njihova osposobljavanja za primjenu i provedbu zakona i drugih propisa,

– osigurati kvalitetnije ostvarivanje prava na pri-stup informacijama,

– poboljšati provedbu prava na pristup informaci-jama,

– jasno evidentirati iznimke od općeg pravila na pristup informacijama, kao što su zaštićeni podaci s oznakom tajnosti, osobni podaci, te o tome upoznati najširu javnost preko medija ili na drugi prilagođen na-čin,

– praćenje odrŢavanja i aŢuriranja sluŢbene inter-netske stranice Ýupanije, vezano za objavu podataka u svrhu jačanja integriteta, odgovornosti i transparentno-sti u radu upravnih tijela, predstavničkog te izvršnog ti-jela Ýupanije

– nadziranje provedbe Plana savjetovanja sa zain-teresiranom javnošću u postupcima donošenja i pro-vedbe općih akata Ýupanije.

Rok: kontinuirano


Nositelj: Ýupan, Ýupanijska skupština, SluŢbenik za informiranje, Koordinator za savjetovanje sa zainte-resiranom javnošću, Antikorupcijsko povjerenstvo

7. ZAkONItOst kORIštENjA PRORAčuNskIH sREDstAVA

Ministarstvo financija u skladu sa svojim djelokru-gom rada provodi nadzor zakonitosti, regularnosti i pravodobnosti korištenja i upravljanja proračunskim sredstvima. Provedeni nadzori imaju značajan utjecaj na suzbijanje nezakonitih ponašanja, koje je izravno ili neizravno povezano sa suzbijanjem korupcije. Također, kvalitetne i jasno definirane mjere i sustavi kontrola, vaŢni su za zakonito i pravilno funkcioniranje sustava suzbijanja nepravilnosti i prijevara, kako u korištenju nacionalnih proračunskih sredstava, tako i u korištenju EU fondova. Posebnu ulogu u sustavu kontrola imaju unutarnja revizija i sustav unutarnjih kontrola.

Mjere:– osiguranje dostupnost javnosti prijedloga prora-

čuna Ţupanije objavom na sluŢbenoj internetskoj stra-nici Ţupanije,

– priprema obrazloŢenja proračuna na način da bude terminološki razumljivo te metodološki prilago-đeno široj javnosti, a po potrebi i izrada “proračuna u malom”,

– jačanje uspostavljenih sustava unutarnjih kon-trola i unutarnje revizije, sukladno vaŢećim propisima,

– jačanje sustava prijavljivanja nepravilnosti u upravljanju proračunskim sredstvima,

Rok: Sukladno rokovima propisanim Zakonom o proračunu, odnosno kontinuirano

Nositelji: Ýupan, Upravni odjel za financije i SluŢba za unutarnju reviziju te ostala upravna tijela Ýupanije, nadleŢna radna tijela Ýupanijske skupštine i Antikorupcijsko povjerenstvo.

8. šIRENjE sVIjEstI O štEtNOstI kORuPCIjEZa antikorupcijsko obrazovanje građana od po-

sebne vaŢnosti je širenje javne svijesti o opasnosti i štetnosti korupcije.

Mjere:– praćenje provedbe nacionalnih dokumenata iz

područja antikorupcijskog djelovanja te praćenje pro-vedbe ovog Programa,

– poticanje razvoja udruga civilnog društva koje se bave pitanjima korupcije

Rok: kontinuiranoNositelj: Ýupan, Antikorupcijsko povjerenstvo Za-

grebačke Ţupanije

VI. ZAkLjučAkMjere utvrđene ovim Programom podloŢne su stal-

nom vrednovanju, ispitivanju, izmjenama i dopunama.Ovaj Program objavit će se u “Glasniku Zagrebačke

Ţupanije”.

KLASA: 021-04/16-01/11 URBROJ: 238/1-01-16-49 Zagreb, 1. prosinca 2016. PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE DraŢen Bošnjaković, v. r.

6 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst) i članka 64. Po-slovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), članka 3. Odluke o osnivanju Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/14), a na pri-jedlog Antikorupcijskog povjerenstva Zagrebačke Ţupa-nije, Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

EtIčkI kODEksPONAšANjA NOsItELjA POLItIčkIH DuÝNOstI

u ZAGREbAčkOj ÝuPANIjI

I. OPĆE ODREDbE

Članak 1.Etičkim kodeksom ponašanja nositelja političkih

duŢnosti u Zagrebačkoj Ţupaniji (u daljnjem tekstu: Etički kodeks) utvrđuju se okviri etičkih načela i normi ponašanja za nositelje političkih duŢnosti u Zagrebač-koj Ţupaniji u obavljanju njihovih duŢnosti u Zagrebač-koj Ţupaniji u skladu sa postojećim zakonodavstvom, propisima i načelima odgovorne javne uprave.

Članak 2.Ovaj Etički kodeks odnosi se na: predsjednika,

potpredsjednike i članove Ýupanijske skupštine Zagre-bačke Ţupanije, predsjednike i članove radnih tijela Ýupanijske skupštine, Ţupana Zagrebačke Ţupanije i zamjenike Ţupana Zagrebačke Ţupanije (svi u daljnjem tekstu: nositelji političkih duŢnosti), za vrijeme obnaša-nja duŢnosti na koju su izabrani.

Članak 3.Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni

u ovom Etičkom kodeksu odnose se jednako na muški i Ţenski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili Ţenskom rodu.

II. CILj I sVRHA

Članak 4.Etički kodeks donosi se u cilju uspostave primje-

rene razine odgovornog ponašanja, korektnog odnosa i kulture dijaloga u obnašanju duŢnosti, s naglaskom na nepristranost, objektivnost i odgovornost te sprječava-nje bilo kakvog oblika diskriminacije u djelovanju i po-našanju nositelja političkih duŢnosti.

Svrha donošenja Etičkog kodeksa je promocija de-mokratskih vrijednosti, odgovornog i transparentnog obnašanja duŢnosti te uspostave dobrih običaja i normi ponašanja nositelja političkih duŢnosti, čime se jača kredibilitet i sveukupni ugled Zagrebačke Ţupanije i njenih institucija.

Etički kodeks predstavlja dobrovoljni konsenzus o poŢeljnom načinu ponašanja nositelja političkih duŢno-


sti. Samim time nositelji političkih duŢnosti ga prihva-ćaju dobrovoljno, prema svojoj savjesti i dobroj vjeri.

Nositelji političkih duŢnosti koji prihvaćaju ovaj Etički kodeks o tome potpisuju izjavu.

III. tEMELjNA NAčELA PONAšANjA I DjELOVANjA

Članak 5.Nositelji političkih duŢnosti se u obavljanju svoje

duŢnosti obvezuju pridrŢavati sljedećih temeljnih na-čela:

– aktivne afirmacije javnog interesa u odnosu na osobni,

– zakonitosti i zaštite javnog interesa,– javnosti rada i transparentnosti u radu,– odgovornosti u donošenju i provođenju odluka,– zabrane korištenja svoje duŢnosti odnosno ovla-

štenja koja iz nje proizlaze u svrhu ostvarivanja osobnog interesa ili privatnih interesa drugih osoba,

– zabrane korištenja autoriteta duŢnosti u privatne svrhe,

– jačanju institucija i razvijanju povjerenja građane u institucije Ţupanijske vlasti,

– sprječavanju situacija i radnji koje mogu dovesti do sukoba interesa,

– suzdrŢavanja od javnog iznošenja nedovoljno provjerenih informacija ili tvrdnji koji mogu štetiti dru-gim fizičkim ili pravnim osobama

– aktivnog sprječavanja svakog oblika pogodova-nja diskriminacije, uznemiravanja ili mobbinga,

– stvaranja pozitivnog poslovnog okruŢenja i poti-canja učinkovitog i kvalitetnog obavljanja poslova koji se nalaze u djelokrugu rada Zagrebačke Ţupanije,

– poticanja i prihvaćanja edukacije o etičkim pita-njima i demokratskim standardima, kao i o učinkovitom djelovanju Ţupanijske uprave u cjelini.

Članak 6.Nositelji političkih duŢnost će u obavljanju svoje

duŢnosti sluŢiti općem interesu, zalagati se za ljudska prava i slobode, ravnopravnost svih građana te primje-renim ponašanjem pridonositi ugledu duŢnosti koju obnašaju.

Članak 7.Nositelji političkih duŢnosti se obvezuju prisustvo-

vati sjednicama i sudjelovati u radu Ýupanijske skup-štine i ostalih radnih tijela čiji su članovi. U slučaju spriječenosti, pravovremeno će o tome obavijestiti predsjednika Ýupanijske skupštine, odnosno nadleŢno upravno tijelo Zagrebačke Ţupanije.

Članak 8.Nositelji političkih duŢnost će se u svakom slučaju

pridrŢavati odredaba zakona koji uređuju nespojivost duŢnosti te će, u slučaju prihvaćanja nespojive duŢno-sti, bez odgode obavijestiti predsjednika Ýupanijske skupštine, kao i sva druga nadleŢna tijela.

U svim slučajevima nastupanja sukoba interesa ili nespojivosti duŢnosti, nositelj političkih duŢnosti se obvezuje, bez odgode, prijaviti takav slučaj i poduzeti sve potrebne radnje kako bi sukob interesa ili nespoji-vost duŢnosti prestao.

Uz zakonsku obvezu, nositelji političkih duŢnosti imaju i moralnu obavezu da se suzdrŢe od raspravljanja i odlučivanja u onim stvarima u kojima imaju osobni interes te da o tome obavijeste tijelo koje o tome odlu-čuje.

IV. OsObNO PRIHVAĆANjE EtIčkOG kODEksA

Članak 9.Nositelji političkih duŢnosti iz članka 2. ovog Etič-

kog kodeksa osobno prihvaćaju ovaj Etički kodeks i o tome potpisuju izjavu.

Potpisana izjava pohranjuje se u pismohrani Stručne sluŢbe Skupštine Zagrebačke Ţupanije.

V. NADZOR I PRAĆENjE EtIčkOG kODEksA

Članak 10.Kršenje normi Etičkog kodeksa ima za posljedicu

moralnu odgovornost pred javnošću i to svih nositelja političkih duŢnosti koji ga prihvaćaju.

Poštivanje, praćenje ili povredu Etičkog kodeksa nadzire Etičko povjerenstvo Ýupanijske skupštine Za-grebačke Ţupanije.

Etičko povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka ime-nuje Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na pri-jedlog Odbora za izbor i imenovanja Ýupanijske skup-štine Zagrebačke Ţupanije.

Etičko povjerenstvo sastoji se od predsjednika i dva (2) člana koja se imenuju na mandatno razdoblje Ýupa-nijske skupštine.

Predsjednik Etičkog povjerenstva imenuje se iz re-dova članova pozicije u Ýupanijskoj skupštini Zagre-bačke Ţupanije, a dva (2) člana imenuju se iz redova članova Ýupanijske skupštine sukladno odredbi Poslov-nika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije o za-stupljenosti u radnim tijelima.

Na rad Etičkog povjerenstva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije koje se odnose na dje-lokrug i način rada radnih tijela.

VI. PRIjELAZNA I ZAVRšNA ODREDbA

Članak 11.Ovaj Etički kodeks objavit će se u “Glasniku Zagre-

bačke Ţupanije” te na sluŢbenoj internetskoj stranici Zagrebačke Ţupanije.



7 Na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novi-ne”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13–pročišćeni tekst i 137/15), članka 11. Zakona o ravnopravnosti spolova (“Narodne novine”, broj 82/08, 125/11, 20/12 i 138/12), članka 24. i članka 66. stavka


1. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13–pročišćeni tekst) i članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Za-grebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13–pročišćeni tekst), a sukladno odredbama Nacionalne politike za ravnopravnost spo-lova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (“Narodne novine”, broj 88/11), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

ZAkLjučAkO PRIstuPANju EuROPskOj POVELjI O RAVNOPRAVNOstI sPOLOVA ÝENA I MuškARACA NA LOkALNOj RAZINI

I.

Ýupanijska skupština odobrava pristupanje Zagre-bačke Ţupanije Europskoj povelji o ravnopravnosti spolova Ţena i muškaraca na lokalnoj razini (u daljnjem tekstu: Povelja), koju je donijelo Vijeće europskih op-ćina i regija (CEMR).

Poveljom se Ţeli dodatno potaknuti lokalne i po-dručne (regionalne) vlasti na implementaciju politike ravnopravnosti spolova, političkim obvezivanjem od-nosno potpisivanjem Povelje.

II.

Za potpisivanje Povelje iz točke I. ovlašćuje se Ýu-pan Zagrebačke Ţupanije.

III.

Po potpisivanju Povelje pristupit će se izradi Akcij-skog plana za njezinu provedbu, kojeg je potpisnica duŢna izraditi u roku od dvije godine od dana potpisa Povelje.

IV.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



8 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine”, broj 82/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjed-nici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

GODIšNju ANALIZu stANjAsustAVA CIVILNE ZAštItE

NA PODRučju ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

1. Općenito o sustavuCivilna zaštita je sustav organiziranja sudionika,

operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, Ţivotinja, materijalnih i kulturnih do-bara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i ot-klanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nad-zorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava ci-vilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funk-cionalnih resursa sudionika koji se međusobno nado-punjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvat-ske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških veli-kih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, po-dručnoj (regionalnoj) i drŢavnoj razini, a povezuje re-surse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i gra-đana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od ka-tastrofa, pruŢanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublaŢavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Sustav civilne zaštite redovno djeluje putem pre-ventivnih i planskih aktivnosti, razvoja i jačanja spre-mnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Načela sustava civilne zaštite su opća načela: na-čelo humanosti i načelo zabrane diskriminacije te na-čela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite: na-čelo supsidijarnosti, načelo solidarnosti i načelo konti-nuiteta djelovanja.

2. Planski dokumentiSukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju

koji je bio na snazi do 10. srpnja 2015. godine izvršena je i usvojena od strane Skupštine Zagrebačke Ţupanije 25. veljače 2015. godine revizija Procjene ugroŢenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje Zagrebačke Ţupanije, Plan zaštite i spašavanja Zagrebačke Ţupanije i Plan civilne zaštite Zagrebačke Ţupanije.

Vezano uz odredbe Zakona o zaštiti od poŢara (“Narodne novine”, broj 92/10), Pravilnika o izradi procjene ugroŢenosti od poŢara i tehnološke eksplozije (“Narodne novine”, broj 35/94) i Pravilnika o sadrŢaju plana zaštite od poŢara i tehnološke eksplozije (“Na-rodne novine”, broj 35/94) izrađeni su i usvojeni na sjednici Skupštine Zagrebačke Ţupanije dana 12. pro-sinca 2012. godine Procjena ugroŢenosti od poŢara i tehnološke eksplozije za Zagrebačku Ţupaniju i Plan zaštite od poŢara za Zagrebačku Ţupaniju.

3. Operativne snageU izvršavanju zadaća i aktivnosti u zaštiti i spašava-

nju ugroŢenog stanovništva, te otklanjanja nastalih po-sljedica na području Zagrebačke Ţupanije, Ýupan Za-


grebačke Ţupanije donio je 06. oŢujka 2015. godine Odluku o određivanju operativnih snaga zaštite i spaša-vanja koje čine:

– StoŢer zaštite i spašavanja Zagrebačke Ţupanije– Zapovjedništvo civilne zaštite Zagrebačke Ţupa-

nije– Specijalističke postrojbe civilne zaštite Zagre-

bačke Ţupanije– Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije

(DVD-i i JVP-e)– Hrvatska gorska sluŢba spašavanja (stanica Sa-

mobor i Zagreb)– Društvo Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije– Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasa.

a) stoŢer zaštite i spašavanjaZa pruŢanje stručne pomoći Ýupanu na poslovima

zaštite i spašavanja, u koordinaciji, rukovođenju i izrav-nom zapovijedanju ukupnim operativnim snagama ci-vilne zaštite djeluje StoŢer zaštite i spašavanja Zagre-bačke Ţupanije (21 član) koji će se sukladno zakonskim odredbama osnovati kao StoŢer civilne zaštite.

U sklopu obučavanja i pripreme operativnih snaga, članovi StoŢera zaštite i spašavanja Zagrebačke Ţupa-nije i Zapovjedništva Vatrogasne zajednice Zagrebačke Ţupanije prošli su osposobljavanje i usavršavanje u su-stavu zaštite i spašavanja prema programu DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje 03. travnja 2014. godine u Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja u Zagrebu.

Na temelju Plana vjeŢbi civilne zaštite na području Zagrebačke Ţupanije za 2016. godinu koju je donio Ýupan Zagrebačke Ţupanije 16. veljače 2016. godine, odrŢana je Ţupanijska terenska vjeŢba civilne zaštite “Bistra 2016.” na lokaciji kamenoloma Bistra i speci-jalne bolnice Bistra.

StoŢer zaštite i spašavanja na svojim sjednicama pravodobno razmatra problematiku, te vrši pripreme za moguće ugroze (poŢarna sezona, suša, poplave, zimski uvjeti i potresi), nabavu opreme, financiranje cjeloku-pnog sustava, upoznavanje s odredbama planova, pro-vođenje naputaka DrŢavne uprave za zaštitu i spašava-nje i drugo.

U svim aktivnostima StoŢer usko surađuje sa DrŢavnom upravom zaštite i spašavanja – Područnim uredom zaštite i spašavanja Zagreb, Policijskom upra-vom zagrebačkom, te Hrvatskim vodama koje svojim angaŢmanom i stručnošću značajno doprinose boljem i učinkovitijem radu na poslovima zaštite i spašavanja na području Ýupanije.

b) specijalističke postrojbe civilne zaštiteProcjenom ugroŢenosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara za područje Zagrebačke Ţupanije, na temelju procijenjenih opasnosti, njihovom opsegu i in-tenzitetu, utvrđena je potreba, uz postojeće snage za-štite i spašavanja, ustrojavanja specijalističkih postrojbi civilne zaštite i to: postrojba za spašavanje iz ruševina, 5 timova lake kategorije, svaki sa 20 pripadnika i dva spasilačka psa, te postrojba za spašavanje iz vode, 2 tima sa tri skupine, sa ukupno 36 pripadnika.

Budući da je u međuvremenu donijet novi Zakon o sustavu civilne zaštite te će se nakon donošenja nove Procjene rizika za područje Zagrebačke Ţupanije raz-motriti opravdanost osnivanja specijalističkih postrojbi civilne zaštite jer brojnost i ekipiranost postojećih te-

meljnih operativnih snaga na području Zagrebačke Ţu-panije osiguravaju adekvatno i učinkovito reagiranje prilikom izvanrednih događaja, pa tako i tokom poplava i mogućih posljedica koji bi nastali uslijed potresa. Također unutar vatrogasne zajednice Zagrebačke Ţupa-nije postoje timovi za spašavanje iz vode, koji će, su-kladno planu DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje, tokom 2017. završiti i dodatnu obuku, a postoje i kapa-citeti za osnivanje timova za spašavanje iz ruševina.

c) Vatrogasno zapovjedništvo i postrojbeVatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije ima za-

daću koordiniranja ukupnih aktivnosti kako u provedbi preventivnih tako i operativnih zadaća. Funkcioniranje vatrogasne djelatnosti temelji se na ustrojstvenim obli-cima vatrogastva, opremljenosti i osposobljenosti vatro-gasaca kroz primjenu zakonskih odredbi a posebice Zakonom o sustavu civilne zaštite, Zakona o zaštiti od poŢara i Zakona o vatrogastvu i Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poŢara od interesa za Republiku Hrvatsku i ugovornih obveza spram Za-grebačke Ţupanije.

Na području Zagrebačke Ţupanije u vatrogasnoj mreŢi VatroNet ukupno je evidentirano 13.052 čla-nova/vatrogasaca u 268 vatrogasnih društava i 4 Javne vatrogasne postrojbe, od kojih 1576 zadovoljavaju uv-jete propisane člankom 21. i 22. Zakona o vatrogastvu (“Narodne novine”, broj 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04 i 38/09).

Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahti-jeva stalno stručno obrazovanje i uvjeŢbavanje pripad-nika vatrogasnih postrojbi na način utvrđen Pravilnikom o programu i načinu provedbe teorijske nastave i praktičnih vjeŢbi u vatrogasnim postrojbama. Svi ope-rativni vatrogasci prošli su osnovna osposobljavanja koja se povremeno nadopunjavaju usavršavanjima i seminarima.

U osposobljavanje vatrogasaca uključena su i isku-stva Europske unije, pa je tako 12 zapovjednika središ-njih vatrogasnih postrojbi uspješno završilo edukaciju na temu “Francuski model zapovijedanja i upravljanja u kriznim situacijama” što ju je organizirala DrŢavna uprava za zaštitu i spašavanje i Veleposlanstvo Francu-ske u Zagrebu.

Razmještaj vatrogasnih postrojbi na teritoriju Za-grebačke Ţupanije je takav da se dolazak vatrogasne postrojbe na intervenciju do najudaljenijeg mjesta pod-ručja koje se štiti svede na dopuštenu granicu do petna-est minuta. Zagrebačka Ţupanija prostorno je vrlo do-bro pokrivena mreŢom vatrogasnih postrojbi. Vatroga-sna društva i Javne vatrogasne postrojbe nisu u potpunosti povezani sustavom veza što je preduvjet za jedinstveno i usklađeno djelovanje na intervenciji na bilo kojem mjestu i u najkraće vrijeme.

U Ýupanijskom vatrogasnom operativnom centru ustrojenom pri Ţupanijskom centru 112 u Zagrebu provodi se Sporazum o uvođenju u rad i načinu rada vatrogasnih koordinatora između DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagrebačke Ţupanije i Vatrogasne zajednice Zagrebačke Ţupanije kojim se osigurava stalno deŢurstvo radi koordinacije vatrogasnih snaga, dojava poŢara i ostalih ugroza na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Ýupanije. Na ovim poslovima Vatrogasna zajednica upošljava pet djelatnika, za čiji rad financijska sredstva osigurava Zagrebačka Ţupanija.


Ýupanijski vatrogasni operativni centar u 2016. godini evidentirao je ukupno 1988 intervencija vatro-gasnih postrojbi od kojih su postrojbe DVD-a izvršile 1141 intervenciju a javne vatrogasne postrojbe 847 in-tervencija.

Ukupni broj poŢara bio je 803 od kojih poŢar gra-đevina 371, poŢar na prometnim sredstvima 65 i poŢar otvorenog prostora 368.

Broj tehničkih intervencija iznosio je 997, od kojih je broj tehničkih intervencija na objektu 286, na otvo-renom 406 (poplave), i u prometu 276 intervencija.

Statistički podaci vaŢni su za opremanje, edukaciju i osposobljavanje vatrogasaca za što uspješnije izvođe-nje zadataka.

d) Hrvatska gorska sluŢba spašavanja (stanica samobor i stanica Zagreb)

Hrvatska gorska sluŢba spašavanja specijalizirana je nacionalna, stručna, humanitarna i neprofitna udruga koja na područjima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave osniva stanice na temelju zajednič-kog interesa. Područje Zagrebačke Ţupanije pokrivaju dvije stanice i to:

– Stanica Samobor (gradovi Samobor, Sveta Ne-djelja, Jastrebarsko, Zaprešić (zapadno od autoceste Zagreb – Krapina) i općine Brdovec, Dubravica, Krašić, Klinča Sela, Luka, Pušća, Marija Gorica, Stupnik, i Ýum-berak)

– Stanica Zagreb (gradovi Velika Gorica, Dugo Selo, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Ivanić-Grad, Zaprešić (istočno od autoceste Zagreb – Krapina) i općine Bede-nica, Bistra, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Kravarsko, KriŢ, Orle, Pisaro-vina, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Rugvica.

Stanica Zagreb ima 76 članova: 66 spašavatelja (od toga 12 instruktora HGSS) i 10 pripravnika. U svom sastavu ima 4 liječnika, jednog medicinskog tehničara, 8 članova s poloŢenim tečajem za asistenciju liječ-nicima pri helikopterskom spašavanju, 33 člana s ITLS licencom, 57 članova s poloŢenom prvom pomoći, 10 letača spašavatelja, 1 instruktora helikopterskog spaša-vanja s licencom Air Zermatt, 10 učitelja skijanja, 7 voditelja potraga i dva potraŢna tima s psom, 12 ospo-sobljenih voditelja spašavanja u speleološkim objek-tima, 32 ronioca raznih kategorija od toga trojicu ospo-sobljenih za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata ili dubina do 100 metara, 28 članova osposo-bljenih za spašavanje na brzim vodama i potopljenim područjima.

Stanica Samobor broji 26 članova, od čega: 8 gor-skih spašavatelja (aktivni sastav), 6 gorskih spašavatelja (pričuvni sastav), 6 pripravnika i 6 suradnika. U sastavu stanice je četvero liječnika i jedna medicinska sestra. Članovi stanice obučeni su za različite specijalnosti, sukladno programima školovanja HGSS.

e) Društvo Crvenog kriŢa Zagrebačke ŢupanijeRad DCK Zagrebačke Ţupanije temelji se na Za-

konu o Hrvatskom Crvenom kriŢu (“Narodne novine”, broj 71/2010), Zakonu o Udrugama, Statutu HCK DCK Zagrebačke Ţupanije i Strategy 2020 Međunarodne federacije društava Crvenog kriŢa i Crvenog polumje-seca “Poboljšajmo svijet – mijenjajući sebe”. Strateški cilj broj 1 je Spasiti Ţivot, zaštititi osnovne uvjete za Ţi-

vot i pridonijeti oporavku nakon katastrofe i kriznih si-tuacija. Sukladno Zakonu o HCK Statuta DCK Zagre-bačke Ţupanije, društvo obavlja 24 javne ovlasti.

U području zaštite i spašavanja obavlja sljedeće zadaće: organizira dobrovoljno darivanje krvi, organi-zira SluŢbu traŢenja, traŢi – priprema i raspoređuje hu-manitarnu pomoć, organizira akcije solidarnosti, sudje-luje u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti, obavlja osposobljavanje i obuku znanja za pruŢanje prve pomoći, vodi sluŢbu spašavanja Ţivota na vodi i ekološke zaštite. Ustrojene su vlastite snage za djelova-nje u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, informiraju i obučavaju stanovništvo a posebno djecu i mlade o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava, sudjeluje u zbrinjavanju ugroŢe-nog i nastradalog stanovništva, pruŢa pomoć socijalno ugroŢenim osobama i osobama s posebnim potrebama, organizira sluŢbu za njegu i pomoć bolesnicima i ne-moćnima.

Aktivnost DCK Zagrebačke Ţupanije u zaštiti i spa-šavanju na području Zagrebačke Ţupanije temelji se na Projektu Ýupanijskih interventnih timova i Ýupanijskih ekipa za brz odgovor na katastrofe iz 2009. godine. Projekt ima za cilj jačanje kapaciteta područne samou-prave (regionalne) u odgovoru na katastrofe.

Timovi i ekipe su operativni, educirani, osposo-bljeni i djelomično opremljeni za pravovremenu i učinkovitu reakciju na incidente i katastrofe koje se mogu dogoditi. Ciljevi vezani uz katastrofe su one grupe aktivnosti u kojima timovi i ekipe Crvenog kriŢa mogu biti ispomoć drugim snagama sustava zaštite i spašavanja ili nosioci kompletne aktivnosti.

f) Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasaSukladno planovima zaštite i spašavanja i Civilne

zaštite Zagrebačka Ţupanija obnovila je od 2014. go-dine suradnju sa Hrvatskom udrugom za obuku po-traŢnih pasa, čime se u slučaju potrebe osigurava an-gaŢiranje potrebnog broja pasa tragača.

Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasa (u dalj-njem tekstu HUOPP) je neprofitna organizacija, speci-jalizirana za školovanje vodiča i pasa za potrebe po-traŢnih akcija spašavanja unesrećenih ili nestalih osoba u ruševinama, šumama, lavinama, odronima i sl. situa-cijama, te za uključivanje u navedene akcije. Osnovana je u lipnju 2004. godine, a od listopada iste godine postaje članom Svjetske organizacije potraŢnih pasa (International Rescue Dog Organization, IRO).

Zahvaljujući izuzetno kvalitetnom programu školo-vanja, vodiči i psi HUOPP-a po završenoj obuci u pot-punosti su osposobljeni za sudjelovanje u potraŢnim akcijama spašavanja unesrećenih osoba. Vodiči i psi HUOPP-a obučavaju se pod nadzorom i u organizaciji stručno verificiranih instruktora u obliku dnevnih, cje-lodnevnih i višednevnih vjeŢbi, seminara i natjecanja na kojima je cilj što bolje pripremiti se za stvarnu situa-ciju. Svi vodiči potraŢnih pasa HUOPP-a su isključivo volonteri i odvajaju svoje slobodno vrijeme kako bi školovali sebe i svoje pse da budu što spremniji za rad na terenu.

g) Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanjeÝupan Zagrebačke Ţupanije donio je 06. oŢujka

2015. godine Odluku o određivanju pravnih osoba od


interesa za zaštitu i spašavanje u Zagrebačkoj Ţupaniji koji se mogu angaŢirati u situacijama koje su opasne po sigurnost stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a koji svojom kadrovskom ekipiranošću i ospo-sobljenošću, te posjedovanjem potrebnih materijalno- -tehničkih sredstava mogu adekvatno odgovoriti na potencijalno opasne situacije.

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Ţupanije, Dom zdravlja Zagrebačke Ţupanije, Ýupanijska uprava za ceste Zagrebačke Ţupanije, Gospodarenje otpadom Zagrebačke Ţupanije, Vodoopskrba i odvodnja Zagre-bačke Ţupanije, Vodoprivreda Lonja-Zelina d.d., Me-đunarodna zračna luka Zagreb d.o.o., Ljekarne Zagre-bačke Ţupanije, Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., i Specijalna bolnica “Naftalan” čine okosnicu Ţupanijskih ustanova koje kroz svoju redovitu djelatnost svakodnevno obavljaju zadaće zaštite i spašavanja. Ta-kođer i u slučaju većih nesreća i katastrofa to su usta-nove koje su odmah spremne i ekipirane pruŢiti ade-kvatan odgovor, poglavito u zdravstvenoj zaštiti.

Sama djelatnost nabrojenih pravnih osoba propi-sana je zakonima i podzakonskim aktima.

h) Obavješćivanje javnostiObjavljivanje uputa stanovništvu iz Plana zaštite i

spašavanja za postupanje tokom nepovoljnih vremen-skih prilika pravovremeno se objavljuje prilikom nado-laska opasnosti sukladno izdanim upozorenjima DrŢav-nog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske i Ýupanijskog centra 112, te u toku samog trajanja opasnosti odnosno elementarnih nepogoda. Upute su objavljivane na in-ternetskim stranicama Zagrebačke Ţupanije, te putem lokalnih radiopostaja.

Također na internetskim stranicama Zagrebačke Ţupanije dostupna je elektronska verzija brošure “Sa-vjeti o sigurnosti” koja objedinjuje osnovne informacije, postupke, pravila i preporuke kojih se treba pridrŢavati kako bi se umanjile posljedice mogućih kriznih situa-cija. Brošura je nastala zajedničkom suradnjom Zagre-bačke Ţupanije i Veleučilišta Velika Gorica.

i) Edukacija djece školskog i predškolskog uzrastaVatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije je u su-

radnji sa Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke Ţupanije, provela natje-čaj za najbolji likovni i literarni rad učenika osnovnih škola od I. do VIII. razreda iz područja vatrogastva. Ovu akciju karakterizira veliki odaziv djece u svim kategori-jama.

Društvo Crvenog kriŢa ima organizacije mladih u svim osnovnim i srednjim školama, te se provodi nji-hova obuka i uključuje ih se u akcije koje Društvo pro-vodi.

j) VjeŢbe operativnih snagaNa temelju Plana vjeŢbi civilne zaštite na području

Zagrebačke Ţupanije u 2016. godini koju je donio Ýu-pan Zagrebačke Ţupanije 16. veljače 2016, StoŢer ci-vilne zaštite uz Vatrogasnu zajednicu Zagrebačke Ţupa-nije kao nositelja, te uz sudjelovanje svih operativnih snaga Zagrebačke Ţupanije općine Bistra, StoŢer civilne zaštite Zagrebačke Ţupanije, DUZS – Područni ured zaštite i spašavanja Zagreb, Policijske uprave zagre-

bačke, Hitnu medicinsku pomoć Zagrebačke Ţupanije, Društvo Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije, Hrvatske gorske sluŢbe spašavanja – stanice Samobor, Hrvatske udruge za obuku potraŢnih pasa, te pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje Zagrebačke Ţupanije sudjelovali su 10. i 11. lipnja 2016. u izvođenju teren-ske vjeŢbe civilne zaštite “Bistra 2016.” kojom je uvjeŢbavano i prezentirano djelovanje sustava civilne zaštite, te mogućnosti redovnih snaga sustava na pruŢa-nju pomoći, spašavanju ugroŢenog stanovništva, zaštite okoliša.

VjeŢba je bila vrlo uspješna i pokazala je spremnost svih operativnih snaga Zagrebačke Ţupanije za provo-đenje mjera zaštite i spašavanja i djelovanja u kriznim situacijama.

k) Financiranje sustava zaštite i spašavanjaZagrebačka Ţupanija svake godine osigurava u

proračunu financijska sredstva namijenjena za financi-ranje ukupnih aktivnosti sustava civilne zaštite.

l) Nabava opreme za zaštitu i spašavanjeZagrebačka Ţupanija nabavlja opremu za civilnu

zaštitu sukladno planu nabave, a koja se stavlja na upo-trebu operativnim snagama civilne zaštite na području Zagrebačke Ţupanije i jednim dijelom skladišti u cen-tralna skladišta opreme civilne zaštite. Operativne snage su i samostalno nabavljale potrebnu opremu koja je dijelom financirana i iz sredstava Zagrebačke Ţupa-nije po posebnim programima.

4. Zaključne ocjeneRazmatrajući stanje sustava civilne zaštite na po-

dručju Zagrebačke Ţupanije, uvaŢavajući navedeno o stanju operativnih snaga, te njihovo djelovanje moŢe se konstatirati da:

– StoŢer zaštite i spašavanja pravodobno obavlja zakonski predviđene poslove upravljanja i usklađivanja aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materi-jalnih resursa na području Zagrebačke Ţupanije.

– Na zavidnoj razini uspostavljena je suradnja sa DrŢavnom upravom zaštite i spašavanja – Područnim uredom zaštite i spašavanja Zagreb, Policijskom upra-vom zagrebačkom, te Hrvatskim vodama koje svojim angaŢmanom i stručnošću značajno doprinose boljem i učinkovitijem radu na poslovima zaštite i spašavanja na području Ýupanije

– Vatrogasno zapovjedništvo i postrojbe DVD-a i JVP odgovaraju na sve zadaće iz domene protupoŢarne zaštite, ali i ostalih ugroza (posebno poplava), te su kao gotove snage uvijek spremne uključiti se u zaštitu i spašavanje stanovništva i imovine.

– Opremljenost vatrogasnom opremom i sred-stvima javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatro-gasnih društava omogućava učinkovito izvršavanja za-daća, ali je s obzirom na stvarne potrebe koje su između ostalog i sve zahtjevnije s obzirom na napredak tehno-logije, sve veću izgrađenost Zagrebačke Ţupanije, ra-zvoj poduzetničkih zona i ostalih gospodarskih obje-kata, te ostalih čimbenika koje određuju novi pristup protupoŢarnoj zaštiti kao i korištenje suvremenih po-magala i opreme potrebno nastaviti sa sustavnim i traj-nim opremanjem, zamjenom dotrajale opreme kao i uvođenjem novih tehnologija.


– Društvo Crvenog kriŢa respektabilan je subjekt koji osigurava trajnu i dobru pripremljenost svojih čla-nova za djelovanje u slučaju katastrofe. Ujedno aktiv-nostima na području dobrovoljnog darivanja krvi, ra-dom s mladima, te aktivnostima na području socijalne skrbi među vodećim je društvima u Republici Hrvatskoj. Da bi njihove aktivnosti i spremnost bila još na većoj razini potrebno je sustavno nastaviti s ulaganjima u pripremu i opremanje ekipa za brzo reagiranje na kata-strofe i otklanjanje posljedica katastrofe.

– Hrvatska gorska sluŢba spašavanja, preko stanica na području Zagrebačke Ţupanije svojim aktivnostima uvelike doprinose sigurnosti, ali pruŢaju i garanciju pravodobne i učinkovite pomoći u slučaju potrebe. Svojim akcijama i spašavanjima, kao preventivnim i edukacijskim programom osiguravaju da je svake go-dine sve više stanovnika, posebno mlađe populacije upoznato s načinima samopomoći i preventive, a une-srećeni na nepristupačnim mjestima dobivaju brzu i stručnu pomoć. No takvi programi, ali i oprema zahti-jevaju stalno ulaganje, kako bi se razina spremnosti povećavala ili barem zadrŢala na sadašnjoj razini.

– Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasa osigu-rava određeni broj potraŢnih pasa koji se mogu koristiti u akcijama spašavanja prilikom potresa i potraŢnim akcijama na području Zagrebačke Ţupanije.

– Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje mogu se angaŢirati u situacijama koje su opasne po si-gurnost stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a svojom kadrovskom ekipiranošću i osposo-bljenošću, te posjedovanjem potrebnih materijalno-teh-ničkih sredstava mogu adekvatno odgovoriti na poten-cijalno opasne situacije.

– Kroz razne edukacijske programe, obučavanje i ostale aktivnosti čine se znatni napori čiji je konačni cilj povećanje svijesti i znanja o zaštiti i spašavanju, te sen-zibilizacija šire društvene zajednice.

– U Proračunu Zagrebačke Ţupanije osiguravaju su financijska sredstva koja omogućavaju ravnomjerni razvoj sustava civilne zaštite.

– I nadalje je potrebno nastaviti sa sustavnim ra-zvojem, modernizacijom i nabavom suvremenih, spe-cijalističkih sredstava i opreme.

Slijedom navedenog, moŢe se zaključiti da tre-nutno ustrojeni sustav civilne zaštite na području Za-grebačke Ţupanije omogućava izvršavanje zadaća u sustavu civilne zaštite.

5. Godišnja analiza stanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke Ţupanije objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



9 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine”, broj 82/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-

grebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjed-nici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

GODIšNjI PLANRAZVOjA sustAVA CIVILNE ZAštItE

ZA PODRučjE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE s FINANCIjskIM učINCIMA ZA RAZDObLjE

2017. – 2019. GODINE

U cilju ostvarivanja prava i obveza u području za-štite i spašavanja, utvrđuje se Godišnji plan razvoja su-stava civilne zaštite za područje Zagrebačke Ţupanije s financijskim učincima za razdoblje 2017. – 2019. go-dine sa sljedećim zadaćama:

1. Planski dokumentiUsvojenu procjenu ugroŢenosti od poŢara i tehno-

loških eksplozija za područje Zagrebačke Ţupanije i pripadajuće planove iz zaštite od poŢara aŢurirati su-kladno odredbama zakonskih akata.

Izraditi Smjernice za izradu Procjene rizika od ka-tastrofa za područje Zagrebačke Ţupanije sukladno Pravilniku o smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hr-vatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (“Narodne novine”, broj 65/16), kao osnovu za izradu procjena rizika svih JLS s područja Zagrebačke Ţupanije i same Zagrebačke Ţupanije.

Prema dinamici donošenja procjena rizika u JLS, te trenutno vaŢećim zakonskim i podzakonskim aktima započeti izradu procjene rizika od katastrofa za pod-ručje Zagrebačke Ţupanije.

Uskladiti sve normativne akte iz područja civilne zaštite Zagrebačke Ţupanije s novim zakonskim i pod-zakonskim aktima koji uređuju ovo područje.

2. Operativne snage

a) stoŢer civilne zaštiteOdrŢati redovne sjednice StoŢera civilne zaštite u I.

i IV. kvartalu 2017. radi razmatranja i donošenja propi-sanih akata, a po potrebi i izvanredne sjednice, kako bi se pravovremeno izvršile pripreme za moguće ugroze, odnosno izvršile sve Zakonom predviđene zadaće i naputci DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje.

Nastaviti s kontinuiranim osposobljavanjem čla-nova StoŢera civilne zaštite Zagrebačke Ţupanije kao stručnog tijela Ýupana, te provoditi aktivnosti na jača-nju značaja civilne zaštite kroz organiziranje zajedničke simulacijske i pokazne vjeŢbe svih operativnih snaga Zagrebačke Ţupanije, te sudjelovanja članova StoŢera na vjeŢbama drugih organizacija.

Osigurati potrebne tehničke, programske i pro-storne uvjete za rad StoŢera civilne zaštite, a po potrebi uskladiti ustroj i ljudske potencijale potrebne za učin-kovito provođenje zakonom utvrđenih zadaća.

b) Ostale operativne snage i udrugeNastaviti sa poticanjem daljnjeg razvoja i rada va-

trogasne djelatnosti, a posebno dobrovoljnog vatroga-


stva kroz nastavak sufinanciranja programa nabave va-trogasne opreme i vatrogasnih vozila za područje nad-leŢnosti.

Nastaviti s angaŢmanom vatrogasnih koordinatora u Ýupanijskom Centru 112 kroz 24-satno deŢurstvo.

Nastaviti sa poticanjem daljnjeg razvoja Crvenog kriŢa, a kroz nastavak sufinanciranja programa nabave opreme i osposobljavanja timova za pruŢanje pomoći ugroŢenom stanovništvu kod mogućih izvanrednih sta-nja i katastrofa.

Nastaviti sa poticanjem redovne djelatnosti Hrvat-ske gorske sluŢbe spašavanja i Hrvatske udruge za obuku potraŢnih pasa radi osiguranja dostatnog broja timova koji mogu pruŢati pomoć ugroŢenom stanovniš-tvu u ekstremnim i specifičnim uvjetima.

Nastaviti sa poticanjem daljnjeg razvoja udruga građana koje se zaštitom i spašavanjem bave kao svo-jom redovnom djelatnošću kroz osiguranje financijskih sredstava u proračunu Zagrebačke Ţupanije, potrebnih za nabavu opreme i sredstava kao i osposobljavanje pripadnika, kao temeljnom pretpostavkom za njihovo učinkovito reagiranje u slučaju nastanka prirodne ili tehničko-tehnološke nesreće.

c) Edukacija djece školskog i predškolskog uzrasta i stanovništva

Organizirati programe edukacije djece u području zaštite i spašavanja kao i pruŢanjem podrške za uključi-vanjem takvog programa kao redovnog dijela nastave u suradnji sa Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke Ţupanije, DrŢav-nom upravom za zaštitu i spašavanje, Vatrogasnom za-jednicom Zagrebačke Ţupanije, te Društvom Crvenog kriŢa Zagrebačke Ţupanije radi koordinacije i pripreme adekvatnih programa, te uključivanja što većeg broja djece u edukativne programe.

Organizirati nagradni natječaj za izradu likovnih i literarnih radova djece osnovnoškolske dobi na temu zaštite i spašavanje i zaštite od poŢara i za to osigurati potrebna financijska sredstva.

Nastaviti sa informiranjem stanovništva o moguć-nostima i potrebi za zaštitom i pruŢanjem neophodne pomoći putem sredstava javnog priopćavanja i putem publikacija.

3. simulacijske vjeŢbe operativnih snagaSukladnu Planu vjeŢbi koje donosi Ýupan Zagre-

bačke Ţupanije organizirati jednu godišnju vjeŢbu u koju će biti uključene sve operativne snage, kako bi se uvjeŢbalo njihovo usklađeno djelovanje, provjerila pri-premljenost i osposobljenost istih, te upoznala šira jav-nost s metodama i načinom djelovanja zaštite i spašava-nja na području Zagrebačke Ţupanije, te sudjelovati u vjeŢbama operativnih snaga koje se odvijaju sukladno posebnim programima obuke specifičnim za pojedinu djelatnost.

Sudjelovati u vjeŢbama koje organizira DrŢavna uprava za zaštitu i spašavanje ili druge nacionalne i međunarodne institucije u cilju edukacije i uvjeŢbava-nja operativnih snaga.

4. Nabava opreme za zaštitu i spašavanjeNa temelju raspoloŢivih financijskih sredstava osi-

guranih u Proračunu Zagrebačke Ţupanije za 2017. godinu nabaviti opremu za civilnu zaštitu, posebno onu koja je potrebna kod spašavanja i zbrinjavanja uslijed

poplava, potresa i elementarnih nepogoda od kojih se dio opreme pohranjuje u centralnim skladištima opreme civilne zaštite Zagrebačke Ţupanije, a dio stav-lja na upotrebu operativnim snagama koje djeluju na području Zagrebačke Ţupanije.

5. Rad u strukovnim asocijacijamaAktivno se uključivati u rad strukovnih asocijacija iz

područja zaštite i spašavanja, a posebno “Platforme hrvatskih Ţupanija i gradova za smanjenje rizika od ka-tastrofa” s ciljem praćenja i izvršavanja obveza i odgo-vornosti lokalne i regionalne samouprave u pronalaŢe-nju kvalitetnih odgovora na povećanje rizika od kata-strofa, te radi jedinstvenog djelovanja, razvijajući kulturu samopomoći i solidarnosti sa svima koji su ugroŢeni.

6. OstaloVoditi brigu uz poticanje rješavanja problematike

vezane uz sustav civilne zaštite, kao i stvaranje uvjeta, sukladno mogućnostima, za otklanjanje posljedica ve-ćih nesreća i katastrofa kroz kontinuirano praćenje i analizu dostignutog stupnja razvoja sustava zaštite i spašavanja kao poticaj redovnim snagama i drugim su-dionicima zaštite i spašavanja, kao i djelovanju tokom izvanrednih situacija.

Osigurati prostorne, tehničke i informatičke uvjete za provođenje odredbi iz Zakona o sustavu civilne za-štite, te po potrebi ojačati ljudske resurse za provođenje propisanih zadaća.

7. Financijski učinci za trogodišnje razdobljeU cilju praćenja mogućnosti razvoja sustava civilne

zaštite na području Zagrebačke Ţupanije, a sukladno planu i projekcijama Proračuna Zagrebačke Ţupanije za period 2017–2019. godina.

2017. 2018. 2019.

CIVILNA ZAštItAMjERE CIVILNE ZAštItE 742.000,00 742.000,00 742.000,00

Materijal i sirovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00

SluŢbena radna i zaštitna odjeća i obuća 80.000,00 80.000,00 80.000,00

Intelektualne i osobne usluge 95.000,00 95.000,00 95.000,00

Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 45.000,00 45.000,00 45.000,00

Uredska oprema i namještaj 2.000,00 2.000,00 2.000,00

Oprema za odrŢavanje i zaštitu 320.000,00 320.000,00 320.000,00

Ulaganja u računalne programe 30.000,00 30.000,00 30.000,00

Hrvatska gorska sluŢba spašavanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00

Hrvatski crveni kriŢ 80.000,00 80.000,00 80.000,00

Hrvatska udruga za obuku potraŢnih pasa 20.000,00 20.000,00 20.000,00


2017. 2018. 2019.

VAtROGAsNA ZAjEDNICA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE – ZAštItA OD POÝARA 2.842.000,00 2.842.000,00 2.842.000,00Osnovna djelatnost Vatrogasne zajednice 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00

Nabava vatrogasne opreme i vozila 500.000,00 500.000,00 500.000,00

Ýupanijski vatrogasni operativni centar 670.000,00 670.000,00 670.000,00

Intervencije po nalogu Ýupanijskog vatrogasnog zapovjednika 50.000,00 50.000,00 50.000,00

Godišnja vjeŢba operativnih snaga Zagrebačke Ţupanije 50.000,00 50.000,00 50.000,00

Osposobljavanje specijalističkih timova 72.000,00 72.000,00 72.000,00

8. Završne odredbeGodišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za pod-

ručje Zagrebačke Ţupanije s financijskim učincima za razdoblje 2017. – 2019. godine stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupa-nije”.



10 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 12. stavka 3. i članka 13. stavka 4. Zakona o zaštiti od poŢara (“Narodne novi-ne”, broj 92/10), Procjene ugroŢenosti od poŢara i tehnoloških eksplozija za Zagrebačku Ţupaniju (“Gla-snik Zagrebačke Ţupanije”, broj 31-III/12), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţu-panije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢa-noj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

PROVEDbENI PLANuNAPREđENjA ZAštItE OD POÝARA

ZA PODRučjE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE ZA 2017. GODINu

I.U cilju unapređenja zaštite od poŢara na području

Zagrebačke Ţupanije Skupština Zagrebačke Ţupanije

donosi Provedbeni plan unapređenja zaštite od poŢara za područje Zagrebačke Ţupanije za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Provedbeni plan).

II.U cilju unapređenja zaštite od poŢara na području

Zagrebačke Ţupanije potrebno je u 2017. godini prove-sti sljedeće organizacijske, tehničke i urbanističke mjere:

1. Organizacijske mjere

1.1. Vatrogasne postrojbea) Sukladno izračunu o potrebnom broju vatroga-

saca iz Procjena ugroŢenosti od poŢara i tehnoloških eksplozija gradova i općina osigurati potreban broj operativnih vatrogasaca. Operativni vatrogasac moŢe biti profesionalni i dobrovoljni vatrogasac uz zadovolja-vanje uvjeta propisanih člankom 21. i 22. Zakona o vatrogastvu (“Narodne novine”, broj 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10).

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine i pravne osobe koje imaju vatrogasne postrojbe s područja Zagrebačke Ţupanije,

b) U središnjim DVD-ima i Javnim vatrogasnim postrojbama koje djeluju na području Zagrebačke Ţu-panije osigurati djelotvornu i pravodobnu operativnost vatrogasne postrojbe kao i cjelovitu prostornu pokrive-nost općine/grada u slučaju poŢara.

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine i pravne osobe koje imaju vatrogasne postrojbe s područja Zagrebačke Ţupanije,

c) U Ýupanijskom vatrogasnom operativnom cen-tru (ÝVOC) ustrojenom pri Ţupanijskom centru 112 u Zagrebu nastaviti sa provedbom Sporazuma o uvođe-nju u rad i načinu rada vatrogasnih koordinatora iz-među DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagre-bačke Ţupanije i Vatrogasne zajednice Zagrebačke Ţu-panije kojim se osigurava stalno deŢurstvo radi koordinacije vatrogasnih snaga i dojava poŢara i ostalih ugroza na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Ýupanije.

Izvršitelji zadatka: Zagrebačka Ţupanija, Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije i DrŢavna uprava za za-štitu i spašavanje.

d) Izvršiti stručni nadzor nad stanjem opremljenosti i osposobljenosti javnih vatrogasnih postrojbi, dobro-voljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica na području Zagrebačke Ţupanije.

Izvršitelj zadatka: Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije i vatrogasne zajednice općina i gradova Zagre-bačke Ţupanije

1.2. Normativni ustroj zaštite od poŢaraa) Jedinice lokalne samouprave s područja Zagre-

bačke Ţupanije, koje to još nisu učinile, duŢne su orga-nizirati dimnjačarsku sluŢbu na svom području sukladno vaŢećim propisima.

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine s područja Zagre-bačke Ţupanije

b) Izvršiti inspekcijski nadzor nad provedbom mjera zaštite od poŢara na infrastrukturnim objektima (plinovodi, dalekovodi, prometnice) te objektima iz I. i


II. kategorije ugroŢenosti od poŢara sukladno Procjeni ugroŢenosti od poŢara i Planovima zaštite od poŢara.

Izvršitelj zadatka: Policijska uprava zagrebačka, In-spektorat unutarnjih poslova, Inspekcija zaštite od poŢara ili prema posebnim propisima inspekcijske sluŢbe drugih tijela drŢavne uprave

2. tehničke mjere

2.1. Vatrogasna oprema i tehnikaa) Opremanje vatrogasnih postrojbi izvršiti su-

kladno vaŢećim propisima. Za potrebe vatrogasnih po-strojbi osigurati odgovarajuća spremišta za vatrogasna vozila i tehniku.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općine, pravne osobe koje imaju vatrogasne postrojbe.

2.2. Sredstva veze, javljanja i uzbunjivanjaZa učinkovito i uspješno djelovanje vatrogasaca od

trenutka uzbunjivanja i početka intervencije do lokali-ziranja i gašenja poŢara, potrebno je, sukladno Procjeni ugroŢenosti od poŢara i tehnoloških eksplozija osigurati dovoljan broj stabilnih i prijenosnih radio uređaja za potrebe vatrogasnih postrojbi.

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine i pravne osobe koje imaju vatrogasne postrojbe s područja Zagrebačke Ţupanije

3. urbanističke mjere

3.1. U postupku izrade i donošenja prostorno planske dokumentacije (prvenstveno provedbene), ovisno o razini prostornih planova, obvezno je utvrditi mjere zaštite od poŢara sukladno vaŢećim propisima.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općine, Zavod za pro-storno uređenje Zagrebačke Ţupanije

3.2. U naseljima gradskog karaktera i središtima ostalih većih naselja sustavno poduzimati potrebne mjere kako bi prometnice i javne površine bile uvijek prohodne u svrhu nesmetane intervencije. U većim kompleksima pravnih osoba osigurati stalnu prohodnost vatrogasnih pristupa i putova evakuacije.

Izvršitelj zadatka: pravne osobe koje upravljaju jav-nim cestama sukladno vaŢećim propisima, gradovi, op-ćine, pravne osobe koje su vlasnici većih proizvodnih kompleksa

3.3. Minimalne količine vode za gašenje poŢara i tlakZa gašenja poŢara potrebno je osigurati minimalno

potrebne količine vode za gašenje poŢara i tlak u hi-drantskoj mreŢi, sukladno vaŢećim propisima.

Izvršitelj zadatka: pravne osobe koje se bave djelat-nošću javne vodoopskrbe

3.4. Hidrantska mreŢa za gašenje poŢaraPostojeću hidrantsku mreŢu usklađivati s vaŢećim

propisima.Izvršitelj zadatka: pravne osobe koje se bave djelat-

nošću javne vodoopskrbe

3.5. Ostali izvori vode za gašenje poŢaraUrediti prilaze za vatrogasna vozila i pristupe do

površine voda koje svojom izdašnošću udovoljavaju

potrebama kod gašenja poŢara, a u svrhu crpljenja vode za potrebe gašenja poŢara.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općine

4. Mjere zaštite odlagališta komunalnog otpada

a) Otpad se, sukladno članku 22. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinja-vati samo u građevinama i uređajima određenim za tu namjenu.

Za sva postojeća odlagališta otpada koja ne zado-voljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (“Narodne novine”, broj 117/07, 111/11 17/13 i 62/13) potrebno je izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika.

Postojeća odlagališta za koja postoje odobreni pla-novi sanacije i/ili zatvaranja i koja zadovoljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom, mogu se koristiti, te moraju biti sanirana i zatvorena najkasnije godinu dana od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom za područje Ţupanije na čijem se području nalaze.

Na odlagalištima koja zadovoljavaju propisane uv-jete i koja se planiraju koristiti do uspostave Ýupanij-skog centra za gospodarenje otpadom obvezna je pri-mjena odredbi navedenog Pravilnika te drugih propisa kojima je regulirana zaštita na radu i zaštita od poŢara.

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine, pravne osobe koje upravljaju odlagalištima, te pravne osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost

b) U slučaju nastajanja poŢara na odlagalištu ot-pada osigurati gašenje poŢara u najkraćem mogućem roku, putem vatrogasne postrojbe koja će pristupiti ga-šenju na siguran način.

Izvršitelj zadatka: pravne osobe koje upravljaju od-lagalištima otpada, vatrogasne postrojbe gradova i op-ćina i Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije.

5. Organizacijske i administrativne mjere zaštite od poŢara na otvorenom prostoru

a) Sukladno vaŢećim propisima koji reguliraju za-štitu od poŢara na otvorenom prostoru, nuŢno je urediti okvire ponašanja na otvorenom prostoru, posebice u vrijeme povećane opasnosti od poŢara.

Izvršitelj zadatka: gradovi, općine, Zagrebačka Ţu-panija

b) Koristeći sve oblike javnog priopćavanja (radio, televizija, tisak, plakati, letci i slično), sustavno i redo-vito obavještavati i upozoravati stanovništvo na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od poŢara.

Izvršitelj zadatka: Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije, gradovi, općine, Zagrebačka Ţupanija

c) Organizirati savjetodavne sastanke sa svim sudi-onicima i obveznicima provođenja zaštite od poŢara u cilju poduzimanja potrebnih mjera, kako bi se opasnost od nastajanja i širenja poŢara smanjila na najmanju moguću mjeru.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općine, Vatrogasna za-jednica Zagrebačke Ţupanije, Područni ured zaštite i spašavanja Zagreb


d) NuŢno je propisati mjere za uređivanje i odrŢa-vanje rudina, Ţivica i međa, poljskih putova i kanala sukladno vaŢećim propisima.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općinee) Obvezno je osigurati redovito odrŢavanje (čišće-

nje) vodotokova i građevina za melioracijsku odvodnju sukladno Planu upravljanja vodama za 2017. godinu Hrvatskih voda.

Izvršitelj zadatka: Hrvatske vodef) Bunari i ostale prirodne pričuve vode koje se

mogu koristiti za gašenje poŢara na otvorenom prostoru moraju se redovito čistiti, a prilazni putovi za vatroga-sna vozila odrŢavati prohodnima.

Izvršitelj zadatka: gradovi i općine, pravne osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost, fizičke i pravne osobe koje su vlasnici zemljišta na kojem se nalaze pri-čuve vode za gašenje poŢara

g) U slučaju nastajanja poŢara na otvorenom pro-storu, pravne osobe čije su građevine ili uređaji locirani u neposrednoj blizini poŢara duŢne su dati na raspola-ganje svoju opremu i mehanizaciju za potrebe radova na sprječavanju širenja poŢara ili za njegovo gašenje.

Izvršitelj zadatka: pravne osobe čije su građevine ili uređaji u neposrednoj blizini poŢara

h) Obvezan je nadzor i skrb nad drŢavnim, Ţupa-nijskim i lokalnim cestama te zemljišnim pojasom uz cestu. Zemljišni pojas uz ceste mora biti čist i pregledan kako zbog sigurnosti prometa tako i zbog sprječavanja nastajanja i širenja poŢara na njemu. Stoga je obvezno čišćenje zemljišnog pojasa uz ceste od lakozapaljivih tvari, odnosno, onih tvari koje bi mogle izazvati poŢar ili omogućiti odnosno olakšati njegovo širenje.

Izvršitelj zadatka: Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvat-ske ceste d.o.o., Ýupanijska Uprava za ceste Zagrebačke Ţupanije, gradovi i općine

i) Obvezno je čistiti pojas uz Ţeljezničku prugu od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati poŢar i omogućiti njegovo širenje.

Izvršitelj zadatka: Hrvatske Ţeljeznicej) Sukladno Planu intervencija kod velikih poŢara

otvorenog prostora (“Narodne novine”, broj 25/01), ustrojiti Ţupanijsko vatrogasno zapovjedništvo kao stručno operativno tijelo za vođenje i koordinaciju va-trogasnih intervencija prilikom velikih poŢara otvorenog prostora na području Ýupanije.

Izvršitelj zadatka: Vatrogasna zajednica Zagrebačke Ţupanije, Zagrebačka Ţupanija

III.Stručna sluŢba Ýupana Zagrebačke Ţupanije upo-

znat će sa sadrŢajem ovoga Provedbenog plana sve pravne subjekte koji su istim predviđeni kao izvršitelji pojedinih zadataka.

IV.Sredstva za provedbu obveza Zagrebačke Ţupanije

koje proizlaze iz ovoga Provedbenog plana, osigurat će se do visine utvrđene Proračunom Zagrebačke Ţupanije za 2017. godinu.

V.Provedbeni planovi unapređenja zaštite od poŢara

jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke

Ţupanije za 2017. godinu donose se na temelju ovoga Provedbenog plana.

VI.Skupština Zagrebačke Ţupanije jednom godišnje

razmatra izvješće o stanju provedbe Provedbenog plana.

VII.Izvješće o stanju provedbe godišnjeg Provedbenog

plana unapređenja zaštite od poŢara Zagrebačke Ţupa-nije dostavlja se Nacionalnom odboru za preventivnu zaštitu i gašenje poŢara i DrŢavnoj upravi za zaštitu i spašavanje – sektoru za vatrogastvo.

VIII.Ovaj Provedbeni plan stupa na snagu osmog dana

od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



11 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 100. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine”, broj 82/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), te članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢa-noj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

ODLukuO stAVLjANju VAN sNAGE ODLukE

O OsNIVANju I IMENOVANju čLANOVA stOÝERA ZAštItE I sPAšAVANjA

ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Članak 1.Stavlja se van snage Odluka o osnivanju i imenova-

nju članova StoŢera zaštite i spašavanja Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 29/08, 21/13, 28/13, 33-II/13 i 14/15).

Članak 2.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i

objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.




12 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 58. Zakona o ustanovama (“Narodne novine”, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), članka 56. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekret-ninama, poslovnim udjelima i dionicama (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 4/15, 35/15 i 25/16), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst) i članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Za-grebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagrebačke Ţupanije na 19. sjednici, odrŢa-noj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

ODLukuO DAVANju suGLAsNOstI

sREDNjOj stRukOVNOj škOLI VELIkA GORICA NA ODLuku O DAROVANju NEkREtNINE

GRADu VELIkA GORICA

I.Daje se suglasnost Srednjoj strukovnoj školi Velika

Gorica na Odluku KLASA: 003-06/16-02/07, URBROJ: 238-31-59-16-02 od 16. 11. 2016. godine o darovanju nekretnine u Ulici kralja Stjepana Tomaševića, Velika Gorica, označene kao k. č. br. 1856/2, ukupne površine 12630 m2 i to zemljište za sport i rekreaciju površine 217 m2, te dvorište površine 12413 m2, upisane u zk. ul. br. 3099, k.o. Velika Gorica Gradu Velika Gorica bez naknade, u svrhu izgradnje bazena.

II.Utvrđuje se da darovanje iz točke I. ove Odluke

ispunjava kriterije iz članka 57. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama, poslovnim udjelima i dio-nicama.

III.Grad Velika Gorica obvezuje se da darovanu ne-

kretninu iz točke I. ove Odluke neće otuđiti ni opteretiti bez suglasnosti Srednje strukovne škole Velika Gorica i Zagrebačke Ţupanije kao osnivača Srednje strukovne škole Velika Gorica u roku od 40 godina od dana skla-panja Ugovora o darovanju.

IV.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a




13 Na temelju odredbe članka 35. stavka 1. točke 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15), članka 84. stavka 2. Zakona o cestama (“Narodne novine”, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 24. stavka 1. alineje 7. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), članka 64. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), a u svezi s člankom 14. Statuta Ýupanijske uprave za ce-ste Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 6/06, 28/09, 19/12 i 15/14), Ýupanijska skup-ština Zagrebačke Ţupanije, na 19. sjednici, odrŢanoj 1. prosinca 2016. godine, donijela je

ODLukuO RAZRjEšENju I IMENOVANju

PREDsjEDNIkA uPRAVNOG VIjEĆA ustANOVE ÝuPANIjskE uPRAVE ZA CEstE

ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

I.Marica Mikec razrješuje se duŢnosti predsjednice

Upravnog vijeća ustanove Ýupanijske uprave za ceste Zagrebačke Ţupanije.

II.tomislav Masten imenuje se predsjednikom

Upravnog vijeća ustanove Ýupanijske uprave za ceste Zagrebačke Ţupanije.

III.Predsjednik Upravnog vijeća ustanove Ýupanijske

uprave za ceste Zagrebačke Ţupanije imenuje se do kraja mandata Upravnog vijeća ustanove Ýupanijske uprave za ceste Zagrebačke Ţupanije imenovanog Od-lukom Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 33-II/13).

IV.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a




broj 33 godina xxi. zagreb 5. prosinca 2016. sadrÝaj

Documents