broj 23 godina xvi. zagreb 15. rujna 2011. sadrÝaj · 2012. 7. 3. · broj 23/11 glasnik...

OPÆINA DUBRAVA1. Zakljuèak o izboru predsjednika i èlanova Po-

vjerenstva za ravnopravnost spolova................ 3

2. Odluka o izmjeni Odluke o prekršajima protivjavnog reda i mira ........................................... 3

3. Odluka o razrješenju i imenovanju èlana Sto-Þera zaštite i spašavanja .................................. 3

4. I. Izmjene i dopune Proraèuna Opæine Dubra-va za 2011. godinu ......................................... 3

OPÆINA GRADEC5. Zakljuèak o donošenju Procjene ugroÞenosti

Opæine Gradec od prirodnih i tehnièko-tehno-loških katastrofa i velikih nesreæa ..................... 17

� Procjena ugroÞenosti Opæine Gradec od pri-rodnih i tehnièko-tehnoloških katastrofa i veli-kih nesreæa..................................................... 17

6. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ko-munalnoj naknadi .......................................... 66

7. Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti napodruèju Opæine Gradec................................ 67

8. Odluka o II. Izmjenama i dopunama ProraèunaOpæine Gradec za 2010. godinu ..................... 68

9. Odluka o izvršavanju Proraèuna Opæine Gra-dec za 2011. godinu ....................................... 70

10. I. Izmjene i dopune Programa javnih potreba usportu na podruèju Opæine Gradec u 2010. go-dini................................................................ 71

11. I. Izmjene i dopune Programa odrÞavanja ko-munalne infrastrukture na podruèju OpæineGradec u 2010. godini.................................... 72

12. I. Izmjene i dopune Programa gradnje objekatai ureðaja komunalne infrastrukture za 2010. go-dinu............................................................... 73

13. I. Izmjene i dopune Programa potreba u dijelusocijalne skrbi na podruèju Opæine Gradec u2010. godini .................................................. 73

14. Proraèun Opæine Gradec za 2011. godinu....... 74

15. Program javnih potreba u kulturi na podruèjuOpæine Gradec u 2011. godini........................ 92

16. Program gradnje objekata i ureðaja komunalneinfrastrukture za 2011. godinu ........................ 92

17. Program odrÞavanja komunalne infrastrukturena podruèju Opæine Gradec u 2011. godini..... 93

18. Program javnih potreba u sportu na podruèjuOpæine Gradec u 2011. godini........................ 94

19. Program potreba u dijelu socijalne skrbi na po-druèju Opæine Gradec u 2011. godini ............. 94

20. Odluka o sufinanciranju troškova boravka dje-ce u Djeèjem vrtiæu......................................... 96

21. Odluka o financiranju kupnje posuda za komu-nalni otpad..................................................... 96

22. Odluka o razrješenju i izboru jednog potpred-sjednika Opæinskog vijeæa Opæine Gradec....... 96

23. Odluka o prestanku mandata vijeænika u Op-æinskom vijeæu Opæine Gradec ....................... 96

24. Odluka o poèetku obnašanja duÞnosti vijeænikau Opæinskom vijeæu Opæine Gradec ............... 97

SADRÝAJ

Broj 23Godina XVI.

Zagreb15. rujna 2011.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Dubravka Kravos, dipl. iur., tajnica Struène sluÞbe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna 2011. Stranica 3

1 Na temelju članka 18. Statuta Općine Dubrava, (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 20/09 i 6/10), i članka 3. Odluke o osnivanju Povjerenstva za ravno-pravnost spolova (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 36/10), Općinsko vijeće Općine Dubrava, na 13. sjed-nici, odrŢanoj 11. srpnja 2011. godine, donijelo je

ZAKLJUČAK O IZBORU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA

POVJERENSTVA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

I. U Povjerenstvo za ravnopravnost spolova izabrani

su: 1. LIDIJA SENJANEC, dipl. oec., iz Dubrave, za

predsjednicu,2. FERKO JASNA, iz Zgališća, za člana,3. KATALENAC BRANIMIR prof., iz Dubrave, za

člana,4. OREŠKI ÝELJKA iz Zetkana, za člana,5. PARANOS JADRANKA, dipl. iur. iz Dubrave, za

člana,6. PEREGLIN BRANKA iz Dubrave, za člana,7. Dr. med. ZUKANOVIĆ NEVENKA iz Vrbovca, za

člana.II.

Djelokrug i način rada Povjerenstva za ravnoprav-nost spolova određen je odredbama Odluke o osniva-nju Povjerenstva za ravnopravnost spolova općine Du-brava (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 36/10).

III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i

objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-01/11-01/6URBROJ: 238/05-02-11-8Dubrava, 11. srpnja 2011.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Damir Horvatić, v. r.

2 Na temelju članka 37. Zakona o prekršajima pro-tiv javnog reda i mira (“Narodne novine”, broj 5/90 – pročišćeni tekst, 30/90 – ispr., 47/90 i 24/94), članka 31. stavak 2. i članka 33 stavak 4., 5. i 6. Prekršajnog zakona (“Narodne novine”, broj 107/07), članka 18. Statuta Općine Dubrava, (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 20/09), i članka 63. Poslovnika Općinskog vi-jeća Općine Dubrava, (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 20/09), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 13. sjednici, odrŢanoj 11. srpnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O PREKRŠAJIMA

PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Članak 1. U članku 5. Odluke o prekršajima protiv javnog re-

da i mira (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/10), stavak 2. mijenja se i glasi:

“Odobrenje za korištenje Ţive glazbe izdaje Op-ćinski načelnik Općine Dubrava”.

Članak 2. Članak 15. mijenja se i glasi: “Reklamiranje putem pokretnih i statičkih zvuč-

nika na javnim mjestima odobrava Općinski načel-nik”.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



3 Na temelju članka 9. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07 i 38/09), članka 5. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (“Narodne novi-ne”, broj 40/08 i 44/08), i članka 63. stavak 1. Poslov-nika Općinskog vijeća Općine Dubrava (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 20/09), Općinsko vijeće Opći-ne Dubrava na 13. sjednici, odrŢanoj 11. srpnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA

STOÝERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

I. DRAÝEN DEJANOVIĆ – predstavnik policijske po-

staje Vrbovec, razrješuje se duŢnosti člana StoŢera za-štite i spašavanja za područje Općine Dubrava.

II. ROBERT KRIÝANAC – pomoćnik načelnice za kri-

minalističku policiju PP Vrbovec, imenuje se za člana StoŢera zaštite i spašavanja općine Dubrava.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i




4 Na temelju članka 7., članka 39. i članka 43. Za-kona o proračunu (“Narodne novine”, broj 87/08), te članka 18. Statuta Općine Dubrava (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 20/09 i 6/10), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 14. sjednici, odrŢanoj 12. kolovoza 2011. godine, donijelo je

OPĆINA DUBRAVA

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna 2011. Broj 23/11

I. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE DUBRAVA ZA 2011. GODINU

I. OPĆI DIO

Članak 1. Članak 1. Proračuna Općine Dubrava za 2011. godinu (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 36/10) mijenja se

i glasi:

PLANIRANO PROMJENAIZNOS (%) NOVI IZNOS

A. RAČUN PRIHODA I RASHODAPrihodi poslovanja 7.522.000,00 –2.675.668,44 –35,57 4.846.331,56Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 212.000,00 88.000,00 41,51 300.000,00Rashodi poslovanja 5.221.759,65 197.440,35 3,78 5.419.200,00Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.387.767,33 –2.756.267,33 –81,36 631.500,00RAZLIKA – MANJAK –875.526,98 –28.841,46 3,29 –904.368,44

B. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJAPrimici od financijske imovine i zaduŢivanja 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.824.473,02 –2.824.473,02 –100,00 0,00NETO ZADUÝIVANJE/FINANCIRANJE –224.473,02 224.473,02 –100,00 0,00

C. RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)Vlastiti izvori 1.100.000,00 –195.631,56 –17,78 904.368,44

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOÝIVASREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 –200,00 0,00

Članak 2. Opći dio Proračuna koji obuhvaća račun prihoda i primitaka, rashoda i izdataka prema ekonomskoj klasifika ciji,

mijenja se i glasi:

BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/RASHODA PLANIRANO

PROMJENAIZNOS

(%) NOVI IZNOS

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 Prihodi poslovanja 7.522.000,00 –2.675.668,44 –35,57 4.846.331,5661 Prihodi od poreza 2.645.000,00 292.771,56 11,07 2.937.771,56611 Porez i prirez na dohodak 2.300.000,00 0,00 0,00 2.300.000,00613 Porezi na imovinu 205.000,00 300.000,00 146,34 505.000,00614 Porezi na robu i usluge 140.000,00 –7.228,44 –5,16 132.771,5663 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata

unutar općeg proračuna 3.819.000,00 –3.165.040,00 –82,88 653.960,00633 Pomoći iz proračuna 3.754.000,00 –3.100.040,00 –82,58 653.960,00634 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 65.000,00 –65.000,00 –100,00 0,0064 Prihodi od imovine 403.500,00 238.000,00 58,98 641.500,00641 Prihodi od financijske imovine 10.000,00 –4.500,00 –45,00 5.500,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 358.500,00 242.500,00 67,64 601.000,00643 Prihodi od kamata na dane zajmove 35.000,00 0,00 0,00 35.000,0065 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,

pristojbi po posebnim propisima i naknada 639.500,00 –41.400,00 –6,47 598.100,00651 Upravne i administrativne pristojbe 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00652 Prihodi po posebnim propisima 221.500,00 8.600,00 3,88 230.100,00653 Komunalni doprinosi i naknade 410.000,00 –50.000,00 –12,20 360.000,00



PROMJENAIZNOS

(%) NOVI IZNOS

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00681 Kazne i upravne mjere 15.000,00 0,00 0,00 15.000,007 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 212.000,00 88.000,00 41,51 300.000,0071 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 110.000,00 39.300,00 35,73 149.300,00711 Prihodi od prodaje materijalne imovine – prirodnih

bogatstava 110.000,00 39.300,00 35,73 149.300,0072 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 102.000,00 48.700,00 47,75 150.700,00721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 100.000,00 50.000,00 50,00 150.000,00724 Prihodi od prodaje knjiga, umjetničkih djela i ostalih

izloŢbenih vrijednosti 2.000,00 –1.300,00 –65,00 700,003 Rashodi poslovanja 5.221.759,65 197.440,35 3,78 5.419.200,0031 Rashodi za zaposlene 960.320,00 0,00 0,00 960.320,00311 Plaće (Bruto) 810.000,00 0,00 0,00 810.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 11.000,00 0,00 0,00 11.000,00313 Doprinosi na plaće 139.320,00 0,00 0,00 139.320,0032 Materijalni rashodi 2.313.939,65 3.080,35 0,13 2.317.020,00321 Naknade troškova zaposlenima 57.000,00 –1.019,65 –1,79 55.980,35322 Rashodi za materijal i energiju 353.339,65 1.600,00 0,45 354.939,65323 Rashodi za usluge 1.540.600,00 –500,00 –0,03 1.540.100,00324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 5.000,00 3.000,00 60,00 8.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 358.000,00 0,00 0,00 358.000,0034 Financijski rashodi 120.000,00 –104.000,00 –86,67 16.000,00342 Kamate za primljene kredite i zajmove 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,00343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 –4.000,00 –20,00 16.000,0035 Subvencije 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i

obrtnicima izvan javnog sektora 220.000,00 0,00 0,00 220.000,0037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade 220.000,00 28.200,00 12,82 248.200,00372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 220.000,00 28.200,00 12,82 248.200,0038 Ostali rashodi 1.387.500,00 270.160,00 19,47 1.657.660,00381 Tekuće donacije 508.500,00 37.760,00 7,43 546.260,00382 Kapitalne donacije 413.000,00 –401.600,00 –97,24 11.400,00383 Kazne, penali i naknade štete 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00385 Izvanredni rashodi 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00386 Kapitalne pomoći 386.000,00 639.000,00 165,54 1.025.000,004 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.387.767,33 –2.756.267,33 –81,36 631.500,0041 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00411 Materijalna imovina – prirodna bogatstva 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.087.767,33 –2.556.267,33 –82,79 531.500,00421 Građevinski objekti 2.923.267,33 –2.618.267,33 –89,57 305.000,00422 Postrojenja i oprema 24.500,00 –1.000,00 –4,08 23.500,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 140.000,00 63.000,00 45,00 203.000,00


PROMJENAIZNOS

(%) NOVI IZNOS

B. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA 8 Primici od financijske imovine i zaduŢivanja 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,0084 Primici od zaduŢivanja 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00844 Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih

financijskih institucija izvan javnog sektora 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00



PROMJENAIZNOS

(%) NOVI IZNOS

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.824.473,02 –2.824.473,02 –100,00 0,0051 Izdaci za dane zajmove 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00516 Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima i

obrtnicima izvan javnog sektora 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,0054 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kredit-

nih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

C. RASPOLOÝIVA SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA) 9 Vlastiti izvori 1.100.000,00 –195.631,56 –17,78 904.368,4492 Rezultati poslovanja 1.100.000,00 –195.631,56 –17,78 904.368,44922 Višak/manjak prihoda 1.100.000,00 –195.631,56 –17,78 904.368,44

II. POSEBNI DIO

Članak 3. Posebni dio Proračuna Općine Dubrava u kojem su rashodi i izdaci raspoređeni kroz razdjele, glave i proračun-

ske korisnike po osnovnim i potanjim namjenama mijenja se i glasi:

POZI- CIJA

BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA

IZNOS (%) NOVI IZNOS

UKUPNO RASHODI / IZDACI 11.434.000,00 –5.383.300,00 –47,08 6.050.700,00RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 422.000,00 –1.600,00 –0,38 420.400,00Glavni program A01 OPĆINSKO VIJEĆE I NAČELNIK 357.000,00 –1.600,00 –0,45 355.400,00Program A01 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 357.000,00 –1.600,00 –0,45 355.400,00Aktivnost A01 1000 A100001 Materijalni rashodi općinskog vijeća i načelnika 268.000,00 3.400,00 1,27 271.400,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 268.000,00 3.400,00 1,27 271.400,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 268.000,00 3.400,00 1,27 271.400,00

3 Rashodi poslovanja 268.000,00 3.400,00 1,27 271.400,0032 Materijalni rashodi 265.000,00 5.000,00 1,89 270.000,00

R001 324 Naknade troškova sluŢbenog puta izvan radnog odnosa 4.000,00 4.000,00 100,00 8.000,00R002 324 Naknade ostalih troškova osoba izvan radnog odnosa 1.000,00 –1.000,00 –100,00 0,00R003 329 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00R004 329 Naknade članovima pred. i izvrš. tijela – načelnik, predsj.

vijeća i zamjenici 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00R004.1 329 Naknade članovima povjerenstava 0,00 2.000,00 0,00 2.000,00R005 329 Reprezentacija 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00

38 Ostali rashodi 3.000,00 –1.600,00 –53,33 1.400,00R006 382 Ostale kapitalne donacije građ. i kuć. – likovna djela 3.000,00 –1.600,00 –53,33 1.400,00Aktivnost A01 1000 A100002 Aktivnosti odrŢavanja izbora 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00

3 Rashodi poslovanja 60.000,00 0,00 0,00 60.000,0032 Materijalni rashodi 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00

R007 329 Ostale slične naknade za rad – izbori 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00Aktivnost A01 1000 A100003 Djelatnost političkih stranaka 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00

3 Rashodi poslovanja 15.000,00 0,00 0,00 15.000,0038 Ostali rashodi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00

R008 381 Tekuće donacije političkim strankama 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00


POZI- CIJA



Aktivnost A01 1000 A100004 Proračunska pričuva 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00

3 Rashodi poslovanja 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,0038 Ostali rashodi 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00

R009 385 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00Aktivnost A01 1000 A100005 Radna i savjetodavna tijela predstavničke i izvršne vlasti 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00


R010 329 Savjet mladih 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00R011 329 Povjerenstvo za ravnopravnost spolova 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00Glavni program A02 MJESNA SAMOUPRAVA 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00Program A02 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI MJESNE SAMOUPRAVE 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00Aktivnost A02 1000 A100001 Materijalni rashodi u Mjesnim odborima 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00


R012 322 Ostali materijal i dijelovi za tek. i inves. odrŢ. – mjesni odbori 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00R013 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – mjesni odbori 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 11.012.000,00 –5.381.700,00 –48,87 5.630.300,00Glavni program A03 REDOVNA DJELATNOST JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA 1.068.839,65 –18.919,65 –1,77 1.049.920,00Program A03 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 1.068.839,65 –18.919,65 –1,77 1.049.920,00Aktivnost A03 1000 A100001 Rashodi za zaposlene jedinstvenog upravnog odjela 444.500,00 0,00 0,00 444.500,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 444.500,00 0,00 0,00 444.500,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 444.500,00 0,00 0,00 444.500,00

3 Rashodi poslovanja 444.500,00 0,00 0,00 444.500,0031 Rashodi za zaposlene 444.500,00 0,00 0,00 444.500,00

R014 311 Plaće za zaposlene 375.000,00 0,00 0,00 375.000,00R015 312 Darovi u naravi 0,00 0,00 0,00 0,00R016 312 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R017 312 Regres za godišnji odmor 0,00 0,00 0,00 0,00R018 312 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 0,00 0,00 0,00 0,00R019 313 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 56.250,00 0,00 0,00 56.250,00R020 313 Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja

na radu 1.875,00 0,00 0,00 1.875,00R021 313 Doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 6.375,00 0,00 0,00 6.375,00Aktivnost A03 1000 A100002 Materijalni rashodi i rashodi za usluge 599.839,65 –20.919,65 –3,49 578.920,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 599.839,65 –20.919,65 –3,49 578.920,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 599.839,65 –20.919,65 –3,49 578.920,00

3 Rashodi poslovanja 599.839,65 –20.919,65 –3,49 578.920,0032 Materijalni rashodi 579.839,65 –16.919,65 –2,92 562.920,00

R022 321 Dnevnice za sluŢbeni put u zemlji 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R023 321 Naknade za prijevoz na posao i s posla 6.000,00 –1.019,65 –16,99 4.980,35R024 321 Seminari, savjetovanja i simpoziji 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R025 321 Naknada za korištenje privatnog automobila u sluŢbene svrhe 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00


POZI- CIJA



R026 322 Uredski materijal 17.339,65 –400,00 –2,31 16.939,65R027 322 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 3.000,00 2.000,00 66,67 5.000,00R028 322 Materijal i sredstva za čišćenje i odrŢavanje 4.000,00 –1.000,00 –25,00 3.000,00R028.1 322 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 0,00 1.000,00 0,00 1.000,00R029 322 Električna energija 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00R030 322 Plin 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00R031 322 Motorni benzin i dizel-gorivo 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R032 322 Sitni inventar 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00R033 322 SluŢbena, radna i zaštitna odjeća i obuća 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00R034 323 Usluge telefona, telefaksa 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00R035 323 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00R036 323 Usluge teku. i inv. odrŢ. građ. obj. – zgrada Općine 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00R037 323 Usluge tek. i inv. odrŢ. građ. objekata – zgrada Dolarevo 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00R038 323 Usluge tekućeg i investicijskog odrŢavanja postrojenja i

opreme 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R039 323 Ostale usluge tekućeg i investicijskog odrŢavanja 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R040 323 Tisak, natječaji i oglasi 15.000,00 15.000,00 100,00 30.000,00R041 323 Ostale usluge promidŢbe i informiranja 15.000,00 1.000,00 6,67 16.000,00R042 323 Opskrba vodom 4.500,00 0,00 0,00 4.500,00R043 323 Iznošenje i odvoz smeća 18.000,00 0,00 0,00 18.000,00R044 323 Deratizacija i dezinsekcija 15.000,00 5.000,00 33,33 20.000,00R045 323 Ostale komunalne usluge – grobna naknada 1.500,00 0,00 0,00 1.500,00R046 323 Ugovori o djelu 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00R047 323 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 5.000,00 5.000,00 100,00 10.000,00R048 323 Geodetsko-katastarske usluge 40.000,00 –10.000,00 –25,00 30.000,00R049 323 Ostale intelektualne usluge – računov. usluge 65.500,00 10.500,00 16,03 76.000,00R050 323 Ostale intelektualne usluge – izrada elaborata 50.000,00 –40.000,00 –80,00 10.000,00R051 323 Usluge odrŢavanja softwarea 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R052 323 Ostale računalne usluge – odrŢavanje web stranice 7.000,00 –2.000,00 –28,57 5.000,00R053 323 Uređenje prostora za BoŢić i Novu Godinu 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R054 329 Premije osiguranja ostale imovine 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00R055 329 JavnobiljeŢničke pristojbe 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R056 329 Ostale pristojbe i naknade 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00R057 329 Rashodi protokola (vijenci, cvijeće, svijeće i sl.) 3.000,00 –2.000,00 –66,67 1.000,00

34 Financijski rashodi 20.000,00 –4.000,00 –20,00 16.000,00R058 343 Usluge banaka 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R059 343 Ostali nespomenuti financijski rashodi – Min. fin. – 5% od

prihod 10.000,00 –4.000,00 –40,00 6.000,00Kapitalni projekt A03 1000 K100001 Opremanje prostora 24.500,00 2.000,00 8,16 26.500,00Izvor VLASTITI PRIHODI 24.500,00 2.000,00 8,16 26.500,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 24.500,00 2.000,00 8,16 26.500,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 24.500,00 2.000,00 8,16 26.500,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 24.500,00 2.000,00 8,16 26.500,00

R060 422 Računala i računalna oprema 4.500,00 0,00 0,00 4.500,00R061 422 Uredski namještaj 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R061.1 422 Ostala oprema za odrŢavanje i zaštitu 0,00 4.000,00 0,00 4.000,00R062 422 Oprema 10.000,00 –5.000,00 –50,00 5.000,00R062.1 426 Ulaganja u računalne programe 0,00 3.000,00 0,00 3.000,00Glavni program A04 GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 3.203.267,33 –1.833.267,33 –57,23 1.370.000,00Program A04 1000 VODOVOD 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00


POZI- CIJA



Kapitalni projekt A04 1000 K100001 Sufinanciranje izgradnje magistralnog vodovoda Vrbovec – Dubrava 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0630 OPSKRBA VODOM 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00

3 Rashodi poslovanja 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,0038 Ostali rashodi 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00

R063 386 Kapitalne pomoći trg. druš. u javn. sek. – suf. izgrad. vodovoda 230.000,00 –230.000,00 –100,00 0,00

Program A04 1001 KANALIZACIJA 221.267,33 28.732,67 12,99 250.000,00Kapitalni projekt A04 1001 K100001 Izgradnja kanalizacije 221.267,33 28.732,67 12,99 250.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 221.267,33 28.732,67 12,99 250.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO 221.267,33 28.732,67 12,99 250.000,00


R064 421 Izgradnja kanalizacije 171.267,33 28.732,67 16,78 200.000,00R065 426 Ostala nemat. pro. imo. – projektiranje kanalizacije 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00Program A04 1002 CESTE 2.742.000,00 –1.632.000,00 –59,52 1.110.000,00Kapitalni projekt A04 1002 K100002 Izgradnja novih nerazvrstanih cesta u poljoprivrednim zonama 2.600.000,00 –2.505.000,00 –96,35 95.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 95.000,00 0,00 95.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0,00 95.000,00 0,00 95.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 95.000,00 0,00 95.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 95.000,00 0,00 95.000,00

R066.1 421 Ceste u poljoprivrednim zonama 0,00 95.000,00 0,00 95.000,00Izvor NAMJENSKI PRIMICI OD ZADUÝIVANJA 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

R066 421 Ceste u poljoprivrednim zonama 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00Kapitalni projekt A04 1002 K100003 Izgradnja kruŢnog toka u Centru 142.000,00 873.000,00 614,79 1.015.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 975.000,00 0,00 975.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0,00 975.000,00 0,00 975.000,00

3 Rashodi poslovanja 0,00 975.000,00 0,00 975.000,0038 Ostali rashodi 0,00 975.000,00 0,00 975.000,00

R067.2 386 Sufinanciranje izgradnje kruŢnog toka 0,00 975.000,00 0,00 975.000,00Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 142.000,00 –142.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 142.000,00 –142.000,00 –100,00 0,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 142.000,00 –142.000,00 –100,00 0,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 142.000,00 –142.000,00 –100,00 0,00

R067 421 Ostali slični prometni objekti – kruŢni tok 142.000,00 –142.000,00 –100,00 0,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 0,00 40.000,00 0,00 40.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0,00 40.000,00 0,00 40.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 40.000,00 0,00 40.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 40.000,00 0,00 40.000,00

R067.1 426 Projektiranje kruŢnog toka 0,00 40.000,00 0,00 40.000,00Program A04 1004 JAVNA RASVJETA 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00Kapitalni projekt A04 1004 K100001 Izgradnja javne rasvjete 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 0,00 0,00 10.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00

R068 421 Javna rasvjeta 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00


POZI- CIJA



Glavni program A05 ODRÝAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.226.500,00 15.000,00 1,22 1.241.500,00Program A05 1000 ODRÝAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.226.500,00 15.000,00 1,22 1.241.500,00Aktivnost A05 1000 A100001 OdrŢavanje javne rasvjete 290.000,00 20.000,00 6,90 310.000,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 290.000,00 20.000,00 6,90 310.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA 290.000,00 20.000,00 6,90 310.000,00


R069 322 Električna energija – javna rasvjeta 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00R070 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – javna rasvjeta 50.000,00 20.000,00 40,00 70.000,00Aktivnost A05 1000 A100002 Zimska sluŢba 60.000,00 –20.000,00 –33,33 40.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 60.000,00 –20.000,00 –33,33 40.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 60.000,00 –20.000,00 –33,33 40.000,00


R071 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – zimska sluŢba 60.000,00 –20.000,00 –33,33 40.000,00Aktivnost A05 1000 A100003 OdrŢavanje vodocrpilišta “Dlakovec” 3.000,00 5.000,00 166,67 8.000,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 3.000,00 5.000,00 166,67 8.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0630 OPSKRBA VODOM 3.000,00 5.000,00 166,67 8.000,00


R072 323 Usluge tekućeg i investic. gra. obje. – vodocrpilište “Dlakovec” 3.000,00 5.000,00 166,67 8.000,00

Aktivnost A05 1000 A100004 Nerazvrstane ceste 700.000,00 10.000,00 1,43 710.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 0,00 162.000,00 0,00 162.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0,00 162.000,00 0,00 162.000,00

3 Rashodi poslovanja 0,00 162.000,00 0,00 162.000,0032 Materijalni rashodi 0,00 162.000,00 0,00 162.000,00

R073.2 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – ceste 0,00 162.000,00 0,00 162.000,00Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00

3 Rashodi poslovanja 0,00 120.000,00 0,00 120.000,0032 Materijalni rashodi 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00

R073.1 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – ceste 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 300.000,00 –172.000,00 –57,33 128.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 300.000,00 –172.000,00 –57,33 128.000,00


R073 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – ceste 300.000,00 –172.000,00 –57,33 128.000,00Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 400.000,00 –100.000,00 –25,00 300.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 400.000,00 –100.000,00 –25,00 300.000,00


R074 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – ceste 400.000,00 –100.000,00 –25,00 300.000,00Aktivnost A05 1000 A100005 OdrŢavanje parkova 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00


R075 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – parkovi 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00


POZI- CIJA



Aktivnost A05 1000 A100006 OdrŢavanje kanalizacije 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0510 GOSPODARENJE OTPADOM 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00


R076 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – kanalizacija 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00Aktivnost A05 1000 A100007 OdrŢavanje općinske trŢnice – Dudnjak 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00


R077 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – Dudnjak 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00Aktivnost A05 1000 A100008 Prometna signalizacija 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00


R078 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – prometni znakovi i ost. sign. 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00Aktivnost A05 1000 A100009 OdrŢavanje javnih površina 3.500,00 0,00 0,00 3.500,00Izvor VLASTITI PRIHODI 3.500,00 0,00 0,00 3.500,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 3.500,00 0,00 0,00 3.500,00


R079 323 Ostale usluge tek. i inv. odrŢ. – javne površine 3.500,00 0,00 0,00 3.500,00Glavni program A06 PROSTORNO UREĐENJE 390.000,00 –180.000,00 –46,15 210.000,00Program A06 1000 PROSTORNI PLAN 80.000,00 30.000,00 37,50 110.000,00Kapitalni projekt A06 1000 K100001 Izmjene i dopune prostornog plana 80.000,00 30.000,00 37,50 110.000,00Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 50.000,00 30.000,00 60,00 80.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO 50.000,00 30.000,00 60,00 80.000,00


R080 426 Dokumenti prostornog uređenja – prostorni plan 50.000,00 30.000,00 60,00 80.000,00Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 0,00 0,00 30.000,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00

R081 426 Dokumenti prostornog uređenja – prostorni plan 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00Program A06 1001 FORMIRANJE PODUZETNIČKE ZONE 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00Kapitalni projekt A06 1001 K100001 Projektiranje u Poduzetničkoj zoni 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0620 RAZVOJ ZAJEDNICE 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00

R082 426 Ostala nemat. proiz. imov. – projekti Poduzetničke zone 10.000,00 –10.000,00 –100,00 0,00Program A06 1003 FORMIRANJE NOVIH KAPITALNIH INVESTICIJA 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00Kapitalni projekt A06 1003 K100002 Otkup zemljišta za javne namjene 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0610 RAZVOJ STANOVANJA 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00


POZI- CIJA



41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00R083 411 Poljoprivredno zemljište 300.000,00 –200.000,00 –66,67 100.000,00Glavni program A07 KREDITIRANJE PODUZETNIŠTVA 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00Program A07 1000 DUGOROČNO KREDITIRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00Aktivnost A07 1000 A100001 Izdaci za kreditiranje obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,0051 Izdaci za dane zajmove 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00

R084 516 Dani zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora – dugoročni 224.473,02 –224.473,02 –100,00 0,00

Glavni program A08 GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00Program A08 1000 RAZVOJ GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00Aktivnost A08 1000 A100001 Subvencije poljoprivrednicima – za umjetno osjemenjivanje krava 220.000,00 0,00 0,00 220.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0421 POLJOPRIVREDA 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00

3 Rashodi poslovanja 80.000,00 0,00 0,00 80.000,0035 Subvencije 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00

R085 352 Subvencije poljoprivrednicima – općina 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0421 POLJOPRIVREDA 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00

3 Rashodi poslovanja 140.000,00 0,00 0,00 140.000,0035 Subvencije 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00

R086 352 Subvencije poljoprivrednicima – Ţupanija 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00Glavni program A09 ZAŠTITA OKOLIŠA 276.000,00 –106.000,00 –38,41 170.000,00Program A09 1000 UNAPREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA 276.000,00 –106.000,00 –38,41 170.000,00Aktivnost A09 1000 A100001 Renta Gradu Vrbovcu za odlaganje smeća na Beljavinama 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00


R087 383 Renta za zbrinjavanje otpada na Beljavinama 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00Kapitalni projekt A09 1000 K100002 Nabavka kanti za odlaganje smeća 156.000,00 –106.000,00 –67,95 50.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 91.000,00 –41.000,00 –45,05 50.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 91.000,00 –41.000,00 –45,05 50.000,00


R088 386 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru 91.000,00 –41.000,00 –45,05 50.000,00Izvor POMOĆI – DRÝAVNI PRORAČUN 65.000,00 –65.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 65.000,00 –65.000,00 –100,00 0,00


R089 386 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru 65.000,00 –65.000,00 –100,00 0,00Tekući projekt A09 1000 T100001 Sanacija divljih deponija u Općini 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0510 GOSPODARENJE OTPADOM 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00

3 Rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00


POZI- CIJA



32 Materijalni rashodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00R090 323 Usluge čišćenja – sanacija divljih deponija 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00

Glavni program A10 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00Program A10 1000 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00Aktivnost A10 1000 A100001 Vatrogasna zajednica i Civilna zaštita 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0320 USLUGE PROTUPOÝARNE ZAŠTITE 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00

3 Rashodi poslovanja 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,0038 Ostali rashodi 201.000,00 20.000,00 9,95 221.000,00

R091 381 Ostale tekuće donacije – Vatrogasna zajednica 200.000,00 20.000,00 10,00 220.000,00

R092 381 Ostale tekuće donacije – Civilna zaštita 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00

Glavni program A11 OBITELJ I DJECA, UMIROVLJENICI, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO 175.000,00 0,00 0,00 175.000,00Program A11 1000 OBITELJ, DJECA, STARIJE OSOBE 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00Aktivnost A11 1000 A100001 Briga o starijim osobama i umirovljenicima 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1020 STAROST 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00


R093 381 Tekuće donacije umirovljenicima 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00

Aktivnost A11 1000 A100002 Provođenje natalitetnih mjera 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00

3 Rashodi poslovanja 60.000,00 0,00 0,00 60.000,0037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i

druge naknade 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00R094 372 Rodiljne naknade 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00

Program A11 1001 PROGRAM SOCIJALNE SKRBI 105.000,00 0,00 0,00 105.000,00Aktivnost A11 1001 A100001 Briga o socijalno ugroŢenim skupinama 95.000,00 0,00 0,00 95.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00


druge naknade 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00R095 372 Pomoć obiteljima i kućanstvima 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00

Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00


druge naknade 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00R096 372 Stanovanje – pomoć za ogrjev 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00

Aktivnost A11 1001 A100002 Programi za branitelje Domovinskog rata 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00


R097 382 Ostale kapitalne donacije građanima – priključci na infrastrukturu za branitelje Domovinskog rata 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00


POZI- CIJA



Glavni program A12 KULTURA 57.000,00 0,00 0,00 57.000,00Program A12 1000 KULTURNO I TURISTIČKO PROMICANJE OPĆINE 57.000,00 0,00 0,00 57.000,00Aktivnost A12 1000 A100002 Aktivnosti KUD-a “Frankopan” 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00


R098 381 Tekuće donacije – KUD Frankopan 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00Aktivnost A12 1000 A100003 Aktivnosti Dana Općine 10.06. 26.000,00 0,00 0,00 26.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 26.000,00 0,00 0,00 26.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 26.000,00 0,00 0,00 26.000,00


R099 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja – Dan općine 26.000,00 0,00 0,00 26.000,00Aktivnost A12 1000 A100004 Kulturna događanja u “Štaglju” 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00


R100 381 Ostale tekuće donacije – kulturna događ. u Štaglju 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00Glavni program A13 OBRAZOVANJE 89.500,00 28.200,00 31,51 117.700,00Program A13 1000 PROGRAMI POTPORA U OBRAZOVANJU 89.500,00 28.200,00 31,51 117.700,00Aktivnost A13 1000 A100001 Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 65.000,00 28.200,00 43,38 93.200,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00

3 Rashodi poslovanja 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,0037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i

druge naknade 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00R101 372 Sufinanciranje cijene prijevoza 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 60.000,00 3.200,00 5,33 63.200,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 60.000,00 3.200,00 5,33 63.200,00

3 Rashodi poslovanja 60.000,00 3.200,00 5,33 63.200,0037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i

druge naknade 60.000,00 3.200,00 5,33 63.200,00R102 372 Sufinanciranje cijene prijevoza 60.000,00 3.200,00 5,33 63.200,00Aktivnost A13 1000 A100002 Blagdanski darovi djeci 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00Izvor VLASTITI PRIHODI 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0980 USLUGE OBRAZOVANJA KOJE NISU DRUGDJE SVRSTANE 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00


R103 381 Ostale tekuće donacije u naravi – darovi djeci 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00Aktivnost A13 1000 A100004 Sufinanciranje škole plivanja 9.500,00 0,00 0,00 9.500,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 9.500,00 0,00 0,00 9.500,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0912 OSNOVNO OBRAZOVANJE 9.500,00 0,00 0,00 9.500,00


R105 381 Ostale tekuće donacije – Škola plivanja 9.500,00 0,00 0,00 9.500,00Glavni program A15 ŠPORT 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00Program A15 1000 RAZVOJ ŠPORTA 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00Aktivnost A15 1000 A100001 Športska zajednica Općine Dubrava 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00


POZI- CIJA



Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0810 SLUÝBE REKREACIJE I SPORTA 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00


R106 381 Tekuće donacije sportskim društvima 190.000,00 0,00 0,00 190.000,00Glavni program A16 HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00Program A16 1000 HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00Aktivnost A16 1000 A100001 Humanitarne aktivnosti i aktivnosti ostalih udruga i građana 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0860 RASHODI ZA REKREACIJU, KULTURU I RELIGIJU KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00

3 Rashodi poslovanja 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,0038 Ostali rashodi 28.000,00 21.000,00 75,00 49.000,00

R107 381 Tekuće donacije – Ýupa Svete Margarete 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00R108 381 Tekuće donacije – Udruga udomitelja djece s posebnim

potrebama 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R109 381 Tekuće donacije – HČZ, HDDR, HVIDRA 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R110 381 Tekuće donacije – Udruga motorista “Kockari” 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R111 381 Tekuće donacije – Udruga “Autizam” 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R112 381 Tekuće donacije – Lovačka udruga 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R113 381 Tekuće donacije – Udruga za preventivno otkrivanje malignih

oboljenja 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R114 381 Tekuće donacije – Češka beseda 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R115 381 Tekuće donacije – Udruga Ţena oboljelih od raka dojke 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00R116 381 Tekuće donacije – Aero – klub Dubrava 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00R116.1 381 Tekuće donacije – Ribolovno društvo Vukšinac 0,00 5.000,00 0,00 5.000,00R117 381 Tekuće donacije – Crveni kriŢ Vrbovec 5.000,00 15.000,00 300,00 20.000,00Glavni program A19 OTPLATA ZAJMA 2.700.000,00 –2.700.000,00 –100,00 0,00Program A19 1000 OTPLATA NAMJENSKOG ZAJMA 2.700.000,00 –2.700.000,00 –100,00 0,00Aktivnost A19 1000 A100001 Otplata namjenskog zajma za ceste u poljoprivrednoj zoni 2.700.000,00 –2.700.000,00 –100,00 0,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0170 TRANSAKCIJE VEZANE ZA JAVNI DUG 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,00

3 Rashodi poslovanja 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,0034 Financijski rashodi 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,00

R118 342 Kamate za primljene kredite od tuzemnih kreditnih institucija 100.000,00 –100.000,00 –100,00 0,00Izvor POMOĆI – DRÝAVNI PRORAČUN 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,0054 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

R119 544 Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugor. 2.600.000,00 –2.600.000,00 –100,00 0,00

GLAVA 01 PREDŠKOLSKI ODGOJ 962.420,00 –403.240,00 –41,90 559.180,00PRORAČUNSKI KORISNIK 26008 DJEČJI VRTIĆ DUBRAVA 962.420,00 –403.240,00 –41,90 559.180,00Glavni program A14 PREDŠKOLSKI ODGOJ 962.420,00 –403.240,00 –41,90 559.180,00Program A14 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 962.420,00 –403.240,00 –41,90 559.180,00Aktivnost A14 1000 A100001 Financiranje redovne djelatnosti Dječjeg vrtića “Dubrava” 553.420,00 0,00 0,00 553.420,00Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 553.420,00 0,00 0,00 553.420,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 553.420,00 0,00 0,00 553.420,00

3 Rashodi poslovanja 553.420,00 0,00 0,00 553.420,0031 Rashodi za zaposlene 515.820,00 0,00 0,00 515.820,00

R120 311 Plaće za zaposlene 435.000,00 0,00 0,00 435.000,00


POZI- CIJA



R121 312 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00R122 313 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 65.250,00 0,00 0,00 65.250,00R123 313 Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja

na radu 2.175,00 0,00 0,00 2.175,00R124 313 Doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 7.395,00 0,00 0,00 7.395,00

32 Materijalni rashodi 37.600,00 0,00 0,00 37.600,00R125 321 Naknade za prijevoz na posao i s posla 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00R126 323 Ostale usluge tekućeg i investicijskog odrŢavanja 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00R127 323 Ostale intelektualne usluge 12.600,00 0,00 0,00 12.600,00Aktivnost A14 1000 A100002 Financiranje “Male škole” 9.000,00 –3.240,00 –36,00 5.760,00Izvor POMOĆI – DRÝAVNI PRORAČUN 9.000,00 –3.240,00 –36,00 5.760,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 9.000,00 –3.240,00 –36,00 5.760,00


R128 381 Ostale tekuće donacije – Mala škola 9.000,00 –3.240,00 –36,00 5.760,00Kapitalni projekt A14 1000 K100001 Adaptacija objekta Dječjeg vrtića u Dubravi 400.000,00 –400.000,00 –100,00 0,00Izvor POMOĆI – DRÝAVNI PRORAČUN 400.000,00 –400.000,00 –100,00 0,00FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 400.000,00 –400.000,00 –100,00 0,00


R129 382 Kapitalne donacije za grad. i ob. građ. objek. – proširenje kapaciteta 400.000,00 –400.000,00 –100,00 0,00

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 4. Ove I. izmjene i dopune Proračuna Općine Dubrava za 2011. godinu objavit će se u “Glasniku Zagrebačke

Ţupanije”, a stupaju na snagu osmog dana od dana objave.

KLASA: 400-06/11-01/2URBROJ: 238/05-01-11-1Dubrava,12. kolovoza 2011.



5 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne no-vine”, broj 174/04, 79/07 i 38/09), te članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), a uz pribavljenu Suglasnost DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda za zaštitu i spaša-vanje Zagreb, KLASA: 810-03/10-04/19, URBROJ: 543-21-01-10-2, od 23. rujna 2010. godine, Općinsko vije-će Općine Gradec na 13. sjednici, odrŢanoj 8. lipnja 2011. godine, donijelo je

ZAKLJUČAK O DONOŠENJU PROCJENE UGROÝENOSTI

OPĆINE GRADEC OD PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA

I VELIKIH NESREĆA

I.

Donosi se Procjena ugroŢenosti Općine Gradec od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća koju je izradila ovlaštena tvrtka PROTECTION d.o.o. iz UMAGA.

II.

Ovaj Zaključak i Procjena ugroŢenosti Općine Gra-dec od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i ve-likih nesreća objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţu-panije”.

KLASA: 810-01/10-01/3URBROJ: 238/28-01-11-4Gradec, 8. lipnja 2011.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Darko Fugaj, v. r.

�

PROCJENAUGROÝENOSTI OPĆINE GRADEC

OD PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIHKATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

Studeni 2010. godine

UVOD

Procjena ugroŢenosti od prirodnih i tehničko-teh-noloških katastrofa i velikih nesreća Općine Gradec po-lazni je dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja Općine Gradec. Procjenom se razrađuju moguća ugro-Ţavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna sredstva za zaštitu i spašava-nje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spaša-vanju.

Procjenom se nastoje utvrditi ugroze kako bi se što bolje pripremilo i na najmanju moguću mjeru svelo po-sljedice katastrofe ili velike nesreće na području Opći-ne Gradec, te također kako bi se posljedice istih na najbrŢi i najbolji način sanirale.

U prvom dijelu procjene analiziraju se moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak kata-strofe i velike nesreće. U drugom dijelu se indentificira-ju i lociraju objekti kritične infrastrukture te procjenjuju moguće štetne posljedice svake katastrofe i velike ne-sreće na obavljanje njihove djelatnosti i posljedica pre-kida obavljanja djelatnosti po korisnike. U trećem dije-lu se utvrđuju postojeći kapaciteti i snage zaštite i spa-šavanja i sveukupno raspoloŢivih materijalnih resursa koji se mogu angaŢirati na sprječavanju nastanka i ot-klanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće te po-trebne snage za zaštitu i spašavanje ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje.

Procjena je izrađena na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07 i 38/09) i članka 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroŢenosti i planova zaštite i spašava-nja (“Narodne novine”, broj 38/08).

Pri izradi ove procjene korišteni su dostupni podaci iz dokumenata:

1. Prostorni plan uređenja Općine Gradec,2. Prostorni plan uređenja Zagrebačke Ţupanije,3. Meteorološka podloga za potrebe procjene

ugroŢenosti civilnog stanovništva, materijalnih i kultur-nih dobara Zagrebačke Ţupanije, DrŢavni hidrometeo-rološki zavod Republike Hrvatske, Zagreb, rujan 2006.,

4. Procjena ugroŢenosti od poŢara i tehnološke eks plozije Općine Gradec, “Protection” d.o.o Umag, InŢenjering-konzalting Poreč, Poreč,

5. Plan zaštite od poŢara i tehnološke eksplozije Općine Gradec, “Protection” d.o.o Umag, InŢenje ring--konzalting Poreč, Poreč,

6. Procjena ugroŢenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih ne-sreća, Vlada RH,

7. Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 5/05 i 21/07),

8. Potresi, Seizmološki zavod Hrvatske.

SADRÝAJ:

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće1.1.1. Poplave1.1.2. Potresi1.1.3. Ostali prirodni uzroci

OPĆINA GRADEC


1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu – cestovnom, pomorskom ili zračnom

1.2.3. Katastrofe i velike nesreće od proloma hidroakumulacijskih brana

1.2.4. Katastrofe i velike nesreće od epidemioloških i sanitarnih opasnosti

1.3. Ratna djelovanja i terorizam

1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju potencijalnu opasnost koja moŢe izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

2.1. Posljedice izazvane poplavom 2.1.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.1.2. Opskrba vodom 2.1.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i

distribucija)2.1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje,

prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima

2.1.5. Javno zdravstvo 2.1.6. Energetika (prirodni plin, nafta) 2.1.7. Telekomunikacije 2.1.8. Promet2.1.9. Financijske usluge 2.1.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne

vrijednosti

2.2. Posljedice izazvane potresom 2.2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.2.2. Opskrba vodom 2.2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i



2.2.5. Javno zdravstvo 2.2.6. Energetika (prirodni plin, nafta) 2.2.7. Telekomunikacije 2.2.8. Promet 2.2.9. Financijske usluge 2.2.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne

vrijednosti

2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša i toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar, klizište, tuča, snjeŢna oborina i poledica)

2.3.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.3.2. Opskrba vodom 2.3.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i

distribucija)

2.3.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima


vrijednosti 2.4. Posljedice usljed tehničko-tehnološke

katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

2.4.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.4.2. Opskrba vodom 2.4.3. Prehrana (proizvodnja, skaldištenje i



2.4.5. Javno zdravstvo 2.4.6. Energetika (prirodni plin, nafta) 2.4.7. Telekomunikacije 2.4.8. Promet2.4.9. Financijske usluge 2.4.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne

vrijednosti 2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnološke

katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom, pomorskom ili zračnom)

2.5.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.5.2. Opskrba vodom 2.5.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i

distribucija) 2.5.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje,



vrijednosti 2.6. Posljedice izazvane prolomom

hidroakumulacijskih brana 2.7. Posljedice izazvane epidemiološkim

i sanitarnim opasnostima2.7.1. Proizvodnja i distribucija električne energije 2.7.2. Opskrba vodom 2.7.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i



2.7.5. Javno zdravstvo 2.7.6. Energetika (prirodni plin, nafta) 2.7.7. Telekomunikacije 2.7.8. Promet


2.7.9. Financijske usluge 2.7.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne

vrijednosti

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih sluŢbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloŢivih materijalnih resursa koji se mogu angaŢirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području Općine

3.1.1. StoŢer zaštite i spašavanja Općine Gradec 3.1.2. SluŢbe i postrojbe središnjih tijela drŢavne

uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti

3.1.3. Vatrogasne postrojbe

3.2. Snage redovnih sluŢbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

3.2.1. Komunalna i slična poduzeća i obrti 3.2.2. Pogrebna poduzeća 3.2.3. Poduzeća i ustanove za zaštitu bilja i biljnih

proizvoda i poljoljekarne

3.3. Udruge

3.4. Civilna zaštita

3.5. Materijalni resursi na području Općine koji se mogu angaŢirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća

3.5.1. Građevinska mehanizacija 3.5.2. Prijevozni kapaciteti 3.5.3. Smještajni kapaciteti 3.5.4. Kapaciteti za prehranu

3.6. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje

3.6.1. Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana 3.6.2. Potres 3.6.3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka (suša,

toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snjeŢne oborine i poledica)

3.6.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu

3.6.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija

4. ZAKLJUČNE OCJENE

4.1. Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana

4.2. Potres 4.3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka

4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija

4.6. Kritična infrastruktura 4.7. Postojeće odnosno potrebne snage zaštite

i spašavanja

5. ZEMLJOVIDI

6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 6.1.1. Ukupna površina područja 6.1.2. Rijeke i jezera 6.1.3. Ostale geografsko-klimatske karakteristike i

tehnološke karakteristike postrojenja6.1.4. Tehnološke karakteristike postrojenja 6.2. Stanovništvo 6.2.1. Broj stanovnika /zaposlenih/nezaposlenih/

umirovljenika/ 6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih 6.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije

stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje

6.2.4. Gustoća naseljenosti po jedinici površine 6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 6.3.1. Kulturna dobra 6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati,

šumske površine 6.3.3. Vodoopskrbni objekti 6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnje 6.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i

objekata 6.3.6. Pravne osobe u gospodarstvu s povećanom

opasnosti od nastajanja i širenja poŢara6.3.7. Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti

u kojima boravi i moŢe biti ugroŢen velik broj ljudi

6.3.8. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselje

6.3.9. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

6.3.10. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)

6.3.11. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) 6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura 6.4.1. Prometnice – cestovne, Ţeljezničke, te plovni

putovi na unutarnjim vodama 6.4.2. Zračne luke, luke unutarnjih voda (riječne),

te prometna čvorišta 6.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli 6.4.4. Energetski sustavi 6.4.5. Telekomunikacijski sustavi 6.4.6. Hidrotehnički sustavi 6.4.7. Plinovodi, naftovodi i sl.7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA


1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće

1.1.1. Poplave1

1. Hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti uzrok poplavaGlavni uzročnik poplava moŢe biti rijeka Glogovnica u dijelu s neuređenim vodnim reŢimom.Jedina akumulacija za obranu od poplava na području Općine Gradec je akumulacija Fuka na vodotoku Koritna.Brdskih potoka nema. Prema iskustvu najkritičniji mjeseci u godini su oŢujak – travanj dok se topi snijeg i rujan–

listopad kada su česte i obilnije kiše.

2. Opasnosti od poplava rijeka ili bujičnih vodaUnutar Općine Gradec poplavno područje se nalazi između rijeke Glogovnice i Ţeljezničke pruge, juŢno od

šume Tučenski lug.Na području Općine statistički gledano nije bilo poplava većih razmjera osim bujičnih voda koje manjim dije-

lom mogu ugroziti stambene i gospodarske objekte.Tablica 1-1*

* Izvor podataka: DrŢavni plan zaštite od poplava (NN 8/97)

3. Pregled ugroŢenih naselja s brojem i strukturom stanovništvaNa području Općine nema ugroŢenih naselja od poplava. Bujične vode mogu kratkotrajno ugroziti naselja, po-

jedinačne stambene, infrastrukturne i gospodarske objekte. U tom smislu najugroŢenija su nizinska naselja Mali i Veliki Brezovec koji su kod zadnjih bujica bili poplavljeni vodom visine cca 50 cm.

Tablica 1-2

ugroŢenost od bujičnih voda

mjesta pojave bujičnih voda

ugroŢena naselja i dijelovi naselja ugroŢena infrastruktura ugroŢeno stanovništvo, Ţivotinje i materijalna dobra

potoci Črnec i StrŢen

Mali i Veliki Brezovec, Gradečki Pavlovec – industrijska zona

mostovi na potoku Črnec kod Malog Brezovca i preko

potoka StrŢen, lokalna prometnica Gostović –

Gradec

– stanovnici i stambene jedinice u naseljima M. i V. Brezovac – (cca 60 stanovnika i 27 objekata) – u industrijskoj zoni G. Pavlovec (ÝCZ-asfaltna baza i

“Oprema Vrbovec” – pogon metalske prerade, “Stipex” – skladište suhomesnatih proizvoda),

rijeka Glogovnica i

potok Lubenica

pojedini objekti u Gradecu, Cugovcu, Lubeni i Repincu

most kod Gradeca na prometnici D28

Ţeljeznička stanica Gradec, škola, trgovina i veterinarska ambulanta u Cugovcu, Ţeljeznička pruga

u Repincu, 4–5 kuća u Lubeni

1 Prostorni plan uređenja Općine Gradec


4. Hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led, prosječna godišnja količina padavina

Pregled vodostaja za proglašenje i prestanak mjera odbrane od poplava dan je u tablici 1-1. Srednja godišnja količina oborina na području Općine Gradec za razdoblje 1061.–1990. iznosi 700-800 mm.

5. Zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti2

Na Glogovnici je u juŢnom dijelu Općine djelomično izveden obostrani nasip, a djelomično desnoobalni nasip. Na potoku Črnec izveden je obostrani nasip od naselja Potočec do ušća Črneca u Glogovnicu.

Od objekata na kojima se vrši obrana od poplava su lijevi i desni nasip Glogovnice duŢine 19,64 km i usporni nasipi uz k. Črnec (Velika).

Izgrađenost nasipa je dobra i u suradnji s vodoprivrednom organizacijom čiste se i proširuju.

7. Procijenjena veličina ugroŢenog područja i stupanj izgrađenosti površina – naseljenost, industrija, pro-metnice

Na području potencijalno ugroŢenom od poplave nema naselja, industrijskih ni gospodarskih objekta ni promet-nica osim lokalnih putova. Pregled objekata, infrastrukture i drugih materijalnih dobara ugroŢenih bujičnim vodama dat je u tablici 1-2.

8. Lokacije kritične za formiranje ledenih barijera i utjecaj na plovnost

Obrana od poplava, prouzročena nakupljanjem leda u vodotocima i stvaranjem ledenih barijera (čepova) koje ometaju protjecanje vode, provodi se lomljenjem ledenih površina i sprečavanjem zaustavljanja i nagomilavanja ledenih masa u koritima vodotoka.

Led na rijeci Glogovnici i na manjim vodotocima ne predstavlja opasnost jer kod niskih temperatura (ispod 0 °) nema velikih količina oborina.

9. Statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, na-stalim štetama i sl.

Prema podacima Općine Gradec nije bilo proglašenja elementarnih nepogoda u prethodnom periodu.

1.1.2. Potresi3

Budući da za Gradove i Općine u Hrvatskoj, pa ni za najveće, nije provedeno seizmičko mikrozoniranje, kod procjena prirasta intenziteta potresa prikazanih na seizmološkim kartama na temelju kojih se procjenjuju očekivana oštećenja objekata, valja postupiti na sljedeći način. Za tla I i II kategorije prema čl. 9. Pravilnika o tehničkim norma-tivima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (“SluŢbeni list”, broj 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90, preuzetom Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u RH primjenjuje kao republič-ki zakon, “Narodne novine”, broj 53/91) valja uzeti da nema prirasta intenziteta, dok za III kategoriju tla valja uzeti da je prirast intenziteta jednak 0.5° MSK ljestvice. Za tla kod kojih se za potresa javljaju dinamičke nestabilnosti kao posljedica pojave likvefakcije rastresitog pjeskovitog i drugog materijala zasićenog vodom, slijeganja, klizišta, rasje-danja i sličnoga, za prirast intenziteta valja uzeti 1° MSK ljestvice.

1. Seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po Ţivot ljudi i materijalnih dobara4

Područje Zagrebačke Ţupanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII. do IX. stupnjeva po Mer-kalijevoj ljestvici (MSC) – povratno razdoblje od 500 godina. Zona najjače seizmičke aktivnosti na području Zagre-bačke Ţupanije zahvaća tek kranji dio istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seizmotektonski aktivne zone obiljeŢene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvaŢnije rasjede:

– savski rasjed – koji se pruŢa padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentra većine potresa nalazila se iz-među 10 i 30 km),

– medvednički rasjed – koji prolazi potezom Ýumberačka gora – Medvednica, a dubina hipocentra nalazila se uglavnom izmedu 5 i 17 km.

Općina Gradec pripada preteŢito nestabilnom području Ţupanije i nalazi se najvećim dijelom svog područja u VIII, a manjim dijelom u VII potresnoj zoni MCS ljestvice.

2 Prostorni plan uređenja Općine Gradec3 Sezmiološka sluŢba RH4 Prostorni plan uređenja Zagrebačke Ţupanije i Općine Gradec


2. UgroŢenost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću nase-ljenosti

Tablica 1-3*

OPĆINA GRADEC

Površina Gustoća naseljenosti

Vrsta gradnje Rabljeni materija

km2 % broj stan/km2

OPĆINA GRADEC, ukupno 88,85 100 44,12

Naselja su strukturirana linijski duŢ komunikacija jednostruko ili dvostruko s obje starne

komunikacije. Sačuvani su objekti tradicijske arhitekture – prizemne drvene ili zidane kuće.

Danas je u naseljima zastupljena uglavnom nova gradnja koja datira iza druge polovine 20. st. Veći dio objekata (max.visine do P+2) je stare gradnje

(cigla, drvo, kamen) s drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama te drvenom stolarijom.

To je dijelom uzrok lošeg građevinskog stanja dijela objekata što moŢe biti uzrok oštećenja i rušenja

kod potresa.

Kod gradnje starih objekata korišteni su

tradicionalni materijali drvo, opeka i crijep.

Kod novogradnji i kod adaptacija objekata koriste se betonski i

armiranobetoski elementi i materijali s većim udjelom opeke,

betonskih bloketa, plastike i suvremenih

građevnih materijala. S aspekta utjecaja

potresa na stabilnost građevina novogradnje su otpornije na utjecaj

potresa.

Buzadovac 3,97 4,46 33,75Cugovec 6,38 7,18 61,13Festinec 4,64 5,22 15,09Repinec 2,82 3,17 90,43

Veliki Brezovec 4,41 4,96 42,63Mali Brezovec 1,64 1,84 54,88

Salajci 2,53 2,84 34,78Lubena 2,19 2,46 56,16

Gradečki Pavlovec 4,65 5,23 108,82Haganj 12,36 13,91 43,20Grabrić 1,41 1,58 60,28

Fuka 5,93 6,67 20,24 Sela razgranate matrice organizirane uz cestu. Ostale karakteristike kao gore.Zabrđe 5,12 5,76 36,72

Gradec 6,16 6,93 79,55

Naselje s čvrstom strukturom povijesne jezgre gdje je nekad bila srednjevjekovna utvrda koju čine

zidane građevine. Danas ima karakteristike neplanskog načina gradnje gdje se izmjenjuju

stambeni, javni i gospodarski sadrŢajiPodjales 1,67 1,87 113,77 Naselje na padini brijega uz cestu

Remetinec 6,45 7,25 11,47Pokasin 1,69 1,90 31,95 Naselje na blagoj padini brijegaPotočec 6,95 7,82 14,96

Tučenik 5,14 5,78 23,74 Naselje na razkriŢju dva cestovna smjera, tlocrt sela je zrakast.

Stari Glog 2,74 3,07 41,97 Organizirano oko središnjeg pravokutnog javnog prostora

* Izvor podataka: Prostorni plan Općine Gradec

3. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa na području Zagrebačke ŢupanijeU tabeli 1-12 dan je pregled za naselja na području Zagrebačke Ţupanije i Grada Zagreba. Čestine intenziteta

potresa u pojedinim gradovima prikazane su za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. god).Tablica 1-4

Red. br. Grad / mjesto ϕ (° N) λ (° E)Čestine intenziteta (o MSK)

V VI VII VIII

1. Jastrebarsko 45.672 15.656 33 4 3 02. Samobor 45.802 15.714 48 8 3 03. Zaprešić 45.856 15.811 40 11 2 14. Zagreb 45.813 15.982 27 13 4 15. Pokupsko 45.485 15.997 22 4 3 06. Velika Gorica 45.715 16.081 21 9 1 17. Dugo Selo 45.808 16.244 22 13 0 18. Sveti Ivan Zelina 45.965 16.253 24 15 0 19. Ivanić-Grad 45.707 16.399 20 2 1 0

10. Vrbovec 45.886 16.424 25 3 1 1*Izvor podataka: Seizmološka sluŢba RH


4. Seizmološke karte za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godinaNa priloŢenim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraŢeni u stupnjevima MSK-64

(Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice s vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke sluŢbe – Geofizički zavod PMF-a, Zagreb).

Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina

Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina Intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina

5. Seizmološki rizik po Ţivot ljudi i materijalna dobraSeizmološka karta za povratni period od 500 godina ukazuje nam da se Općina Gradec nalazi u području u

kojemu je za očekivati potrese maksimalnog intenziteta 8 stupnjeva MSK.

6. Posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina)

Seizmičnost na području Općina Gradec iznosi 7–8 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice.Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Mo-

guće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i štete.

U procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području Općine Gradec, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnje-vima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa.


a) Klasifikacija ljestvice

Tipovi građevina:Tablica 1-5

tipovi građevina opis građevinatip A – I grupa objekata zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke,

kuće od nabijene glinetip B – II grupa objekata zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od prerađenih materijala,

građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamenatip C – III grupa objekata zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade,

dobro građene drvene zgrade


Klasifikacija oštećenja:Tablica 1-6

stupanj oštećenje

1. stupanj lagana oštećenja – sitne pukotine u Ţbuci i otpadanje manjih komada Ţbuke

2. stupanj umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka

3. stupanj teška oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka

4. stupanj razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5. stupanj potpuno rušenje – potpuno rušenje građevina

b) Stupnjevi intenzitetaTablica 1-7

Kvantitativne karakteristike Ustrojstvo ljestvice – pojedini, malo, rijetki – 10% a) ljudi i njihova okolina

– mnogi – 20-50% b) građevine – većina – 60% c) priroda

Tablica 1-8

Stupanj MCS Posljedice potresa

VIIo

oštećenjazgrada

a) Većina ljudi se prestraši i bjeŢi na otvoreno. Mnogi se teško odrŢavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona.

b) U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B oštećenja 2. stupnja; u mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U pojedinim

slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

c) Na površini vode stvaraju se valovi; voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena izdašnosti izvora i razine vode u zdencima. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći

izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka.

VIIIo razornaoštećenja

zgrada

a) Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaju osobe u automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane stabala. I teŢi namještaj se ponekad pomiče. Neke viseće svjetiljke su

oštećene.b) U mnogim zgradama tipa C oštećenja drugog stupnja, u pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A

oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde.

c) Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu doseŢu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom

ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći izvori vode.Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka.Karakteristike potresa od IX. do XII. stupnja nisu opisane, jer su takvi potresi manje vjerojatni na ovom području.Na području Općine Gradec očekuje se potres maksimalnog intenziteta VIII stupnja (MCS). U tim uvjetima

očekuju se oštećenja stambenih i gospodarskih objekata. Posebno će biti ugroŢeni povijesne građevine i sklopovi, objekti tradicijskog graditeljstva i općenito građevine koje nisu novije gradnje. Armirano-betonski i objekti sličnih karakteristika bit će otporniji na djelovanje potresa.

Tablica 1-9*

PREGLED UGROÝENIH OBJEKATA PO NASELJIMA

naselje tip objekta ugroŢeni objekti

Gradec

povijesna jezgra naselja povijesna jezgra – dvorac

povijesne građevine i sklopovi Ţupna crkva, Kurija kaptola, Ţupni dvor, stambene građevine u središtu naselja nasuprot Ţupnog dvora i uz dvorac

stambene građevine obiteljske kućegrađevine javne namjene zgrada stare pošte, zgrada Ţeljezničke postaje, škola, zgrada JLS, trgovine,

gospodarski objekti svinjogojska farma, farma za tov pilića, benzinska postaja,


PREGLED UGROÝENIH OBJEKATA PO NASELJIMA

naselje tip objekta ugroŢeni objekti

Grabrić

objekti tradicijskog graditeljstva, povijesne građevine (stambene i gospodarske), građevine javne i

gospodarske namjene

drvena prizemnica kbr. 2, 12, 22, 24, 26, 27, 41,

Haganj drvena prizemnica kbr. 10, 20, 22, 26, 78, 80, 106, 114, 123, 163, zidana prizemnica kbr.11, zgrada škole, trgovina

Podjelas zidana prizemnica kbr.10, 16, 45, 63, 74, drvena prizemnica kbr. 23, 25, 32, 34, 38, 41, 42, 49, 51, 53, 57, 60, 69, 78,

Stari Glog drvena prizemnica kbr. 19, 26, 27, 29, 36, 38, 37, 39, 46, 47, zidana prizemnica kbr. 25, gospodarski objekt (drveni) kbr.56

Pokasin drvena prizemnica kbr. 2, 4, 11, 14, 15, 16, 18,

Festinec drvena prizemnica kbr. 3, 5, 6, 7, 9, 19, 35, 39,

Buzdovac drvena prizemnica kbr. 3, 25, 32, 35, 37, 41, zidana prizemnica kbr. 12

Cugovecdrvena prizemnica kbr. 39, 81, 85, 96, 128, 130, 168, zidana

prizemnica kbr.111, 113, Dom za stare i nemoćne, škola, trgovina

Repinec zgrada škole, pilana, trgovina, drvena prizemnica kbr. 22, 36, 44, 45, 72, 91, 92,

Donji Repinec drvena prizemnica kbr. 1, 4, 13,

Veliki Brezovac drvena prizemnica kbr. 1, 4, 19, 23, 27, 40, 53, 55

Mali Brezovac drvena prizemnica kbr. 18, 20, 26,

Salajci drvena prizemnica kbr. 5, 6, 22, 26, 28,

Lubena drvena prizemnica kbr. 9, 17, 21,

Fuka drvena prizemnica kbr. 5, 7, 14, 18, 22, 29, 42, 44, 50, 56, 62, 64, zidana prizemnica kbr. 48,

Gradečki Pavlovec

zidana prizemnica kbr. 7, 37, 44, 86, 120, 134, 138, 158, drvenaprizemnica kbr. 13, 22, 24, 30, 54, 56, 62, 98, 99, 100, 152, gospodarski

objekt kbr. 28, industrijska zona,

Zabrđe drvena prizemnica kbr. 2, 3, 25, 28, 33, 35, 41, 55, 58, 62, 65, 70, 71, 75, 76, 78, 86, 88,

Tučenik zgrada škole, drvena prizemnica kbr. 6, 7, 8, 15, 22, 26, 33, 37* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec i Općina Gradec

7. Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr.

Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo Općine bile bi: određen broj srednje i plitko zatrpanih u urbanim naseljima, materijalne štete će biti velike, osobito na manje otpornim građevinama. Sociološke i psihološke posljedi-ce mogu se u većoj mjeri pojaviti kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, osoba koje će biti predugo angaŢirane u spašavanju.

Moguće posljedice potresa na objektima Općine GradecTablica 1-10

JLS stanovnika intenzitet potresa

tip, postotak pojedinih objekata i posljedice na objektima

tipa “A” oko 15% tipa “B” oko 60% tipa “C” oko 35%

GRADEC 3920

VIIo (MCS)u mnogim (20–50%) zgradama

oštećenja 3. stupnja, u pojedinim (10%) 4. stupnja

u mnogim (20–50%) zgradama oštećenja

2. stupnja


1. stupnja

VIIIo (MCS)

u mnogim zgradama (20–50%) oštećenja 4. stupnja, u

pojedinim (10%) 5. stupnja

u mnogim (20–50%) zgradama oštećenja 3.

stupnja, u pojedinim (10%) 4. stupnja


2. stupnja, u pojedinim (10%) 3. stupnja

Ovisno o epicentru i intenzitetu potresa, procjenjuje se da bi na području Općine moglo doći do određenog broja poginulih i povrijeđenih osoba, do većeg uništenja i oštećenja osobne imovine, te do potpunog prekida uobi-čajenog načina Ţivota i gubitaka svih sredstava za Ţivot.


Moguće posljedice potresa na stambenim objektima većih naselja na području Općine GradecTablica 1-11

naselje

broj stanovnika/ stambene jedinice

intenzitet potresa

tip, pribliŢan broj pojedinih objekata i posljedice na objektima

zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke,

kuće od nabijene gline (cca 48 objekata)

zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od

prerađenih materijala, građevine s drvenom

konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog

kamena (cca 193 objekta)

zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom,

krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene

zgrade (cca 112 objekta)

Gradec 490/322

VII (MCS)

na cca 10 do 24 zgrade teška oštećenja – široke i duboke

pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 4 zgrade

razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova

zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i

zidova ispune

na cca 38 do 96 zgrada umjerena oštećenja –

male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke,

klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima,

otpadanja dijelova dimnjaka

na cca 22 do 56 zgrada lagana oštećenja – sitne

pukotine u Ţbuci i otpadanje manjih komada

Ţbuke

VIII (MCS)

na cca 10 do 24 zgrade razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova

zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 5 zgrada

bit će potpuno porušene

na cca 38 do 96 zgrada teška oštećenja – široke i

duboke pukotine u zidovima, rušenje

dimnjaka, na cca 19 objekata razorna

oštećenja – otvori u zidovima, rušenje

dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim

dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih

zidova i zidova ispune

na cca 22 do 56 objekata umjerena oštećenja –



otpadanja dijelova dimnjaka, na cca 11 teška

oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje

dimnjaka

naselje


intenzitet potresa



kuće od nabijene gline (cca 48 objekta)



konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog

kamena (cca 195 objekta)

zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom,

krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene

zgrade (cca 114 objekta)

Haganj 534/326 VII (MCS)


pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 5 zgrade



zidova ispune









VIII (MCS)

na cca 7 do 24 zgrade razorna oštećenja – otvori u

zidovima,rušenje dijelova zgrade,

razaranje veza među pojedinim

dijelovima zgrade, rušenjeunutrašnjih zidova i zidovaispune, cca 5 zgrada biti će

potpuno porušene

na cca 39 do 97 zgradateška oštećenja – široke

i duboke pukotine uzidovima, rušenje

dimnjaka, na cca 19objekata razorna

oštećenja – otvori uzidovima, rušenjedijelova zgrade,

razaranje veza međupojedinim dijelovima

zgrade, rušenjeunutrašnjih zidova i

zidova ispune

na cca 23 do 57 zgradaumjerena oštećenja –


klizanje krovnogcrijepa, pukotine u

dimnjacima, otpadanjadijelova dimnjaka, na cca

11 teška oštećenja – široke i duboke pukotine

u zidovima, rušenje dimnjaka


naselje

broj stanovnika/stambene jedinice

intenzitet potresa



kuće od nabijene gline (cca 47 objekata)



konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena (cca 191 objekata)

zgrade s armiranobetonskim i

čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

(cca 48 objekata)

Gradečki Pavlovec 506/319

VII (MCS)


pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 5 zgrada



zidova ispune



klizanje krovnog crijepa, pukotine u

dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka

na cca 10 do 24 zgrade umjerena oštećenja – male

pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog

crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja

dijelova dimnjaka

VIII (MCS)

na cca 9 do 23 zgrade razorna oštećenja – otvori u zidovima,

rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među

pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 5 zgrada


na cca 38 do 95 zgrada teška oštećenja – široke

i duboke pukotine u zidovima, rušenje


oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade,

razaranje veza među pojedinim dijelovima

zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i

zidova ispune

na cca 10 do 24 zgrade umjerena oštećenja – male



dijelova dimnjaka, na cca 5 objekata teška oštećenja – široke i duboke pukotine


naselje


intenzitet potresa



kuće od nabijene gline (cca 41 objekt)



konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena (cca 165 objekata)

zgrade s armiranobetonskim i

čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

(cca 97 objekata)

Cugovec 390/276 VII (MCS)

na cca 8 do 20 zgrada teška oštećenja – široke i duboke

pukotine u zidovima, rušenjedimnjaka, na cca 4 zgrade

razorna oštećenja – otvori uzidovima, rušenje dijelova

zgrade, razaranje veza međupojedinim dijelovima zgrade,rušenje unutrašnjih zidova i

zidova ispune

na cca 33 do 82 zgrade umjerena oštećenja –


klizanje krovnog crijepa, pukotine u

dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka

na cca 19 do 48 zgrada umjerena oštećenja – male



dijelova dimnjaka

VIII (MCS)

na cca 8 do 20 zgrada razorna oštećenja – otvori u zidovima,

rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među

pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 4 zgrade


na cca 33 do 82 zgrade teška oštećenja – široke

i duboke pukotine u zidovima, rušenje


oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade,

razaranje veza među pojedinim dijelovima

zgrade, rušenje unutrašnjih zidova

i zidova ispune

na cca 19 do 48 zgrada umjerena oštećenja – male



dijelova dimnjaka, na cca 9 objekata teška oštećenja – široke i duboke pukotine



Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo na području OpćineTablica 1-12

JLS stanovnika intenzitet potresa

ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20% srednje do

10% lako do 70%

GRADEC 3920

VII (MCS) 392 78 39 274 1

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

784 308 185 741 1-2

zatrpanih osobaza evakuaciju 5-10%

srednje do 5% plitko do 10%

196 392 196–392

Moguće posljedice po stanovništvo po naseljimaTablica 1-13

naselje stanovnika intenzitet potresa

ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%

srednje do 10% lako do 70%

Gradec 490

VII (MCS) 49 10 5 34 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

98 25 15 58 do 1



24 48 24-48


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Buzadovac 134

VII (MCS) 27 5 3 19 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

54 13 8 33 -



7 14 7-14


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Cugovec 390

VII (MCS) 39 8 4 27 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

78 19 12 47 -



19 39 19-39



ozlijeđenih mrtvih

ukupno do od toga ukupno

10% teško do 20%

srednje do 10% lako do 70% 0,1-0,2%

Festinec 70

VII (MCS) 7 1 1 5 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

14 3 2 9 -zatrpanih osoba

za evakuaciju 5-10%srednje do 5% plitko do 10%

3 7 3-7


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Fuka 120

VII (MCS) 12 2 1 9 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



6 12 6-12


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Grabrić 85

VII (MCS) 8 2 1 5 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



4 8 4-8


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Gradečki Pavlovec 506

VII (MCS) 51 10 5 36 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

102 25 15 62 do 1zatrpanih osoba


25 51 25-51


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Haganj 534

VII (MCS) 53 11 5 37 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

107 27 16 64 do 1zatrpanih osoba


26 53 26-53



ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Lubena 123

VII (MCS) 12 2 1 9 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



6 12 6-12

naselje stanovnika

intenzitet ozlijeđenih mrtvih

potresa ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Mali Brezovec 90

VII (MCS) 9 2 1 6 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



4 9 4-9


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Podjales 190

VII (MCS) 19 4 2 13 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



9 19 9-19


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Pokasin 54

VII (MCS) 5 1,5 0,5 3,5 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



2 3 2-3


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Potočec 104

VII (MCS) 10 2 1 7 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



7 14 5-10



ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Remetinec 74

VII (MCS) 7 2 1 4 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



3 7 3-7


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Repinec 255

VII (MCS) 22 4 2 16 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



11 22 11-22


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Salajci 88

VII (MCS) 9 2 1 6 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



4 9 4-9


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Stari Glog 115

VII (MCS) 11 2 1 8 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



5 22 5-22


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Tučenik 122

VII (MCS) 12 2 1 9 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%

24 6 4 14 -zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10%

srednje do 5% plitko do 10%6 12 6-12



ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od toga ukupno 0,1-0,2%teško do

20%srednje do

10% lako do 70%

Veliki Brezovec 188

VII (MCS) 19 4 2 13 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



9 19 9-19


ozlijeđenih mrtvih

ukupno do 10%

od togaukupno

0,1-0,2%teško do 20%


Zabrđe 188

VII (MCS) 19 4 2 13 -

VIII (MCS)ukupno do

20%teško do

25%srednje do

15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3%



9 19 9-19

Procjenjuje se da će bez krova nad glavom ostati oko 150 do 300 ljudi, od čega će se oko 30% zbrinuti sami (privremeni smještaj kod rodbine, vikendice i sl.).

U većoj ili manjoj mjeri bit će ugroŢeno cjelo kup-no stanovništvo Općine, a naročito naselja Haganj (534 st), Gradečki Pavlovac (506 st), Gradec (490 st), Cugo-vec (390 st), Repinec (255 st), (naselja s pojedinačno najvećim brojem stanovnika i najgušće naseljena po-dručja). Najviše stambenih i javnih objekata u kojima moŢe boraviti veći broj ljudi je u Gradecu, pa bi slije-dom toga u slučaju potresa Gradec mogao biti izloŢen najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim bro-jem zatrpanih, poginulih i teŢe i lakše ozlijeđenih. Osim toga velika oštećenja nastala bi i u ruralnim djelovima naselja na području gdje su izgrađeni stambeni i drugi objekti slabijih konstrukcija.

Najrizičnije stambene građevine su one izgrađene do 1963. godine odnosno do razornog potresa u Skop-lju nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju.

Kod potresa intenziteta VII.–VIII. stupnja po Mer-callijevoj ljestvici moŢe doći do oštećenja vodnih obje-kata te poplava.

Kao posljedica potresa pojavit će se zarazne bolesti.

1.1.3. Ostali prirodni uzroci

1. Suša i toplinski valKao meteorološka pojava nastaje uslijed dugotraj-

nog pomanjkanja oborina i izaziva tkz. hidrološku sušu – pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete suša iza-ziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kul-ture. S obzirom na klimatske promjene koje su nastale posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni suš-ni periodi, kao i zbog promjena vodnog reŢima u bu-dućnosti se mogu očekivati veće i češće suše s velikom matrijalnom štetom.

Posljedice dugotrajnih sušaPosljedice mogu biti višestruke:– poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanju-

je se proizvodnja stočne hrane, a u teŢim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (voćnjaci),

– vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, tlak vode u sustavu pada,

– zbog smanjenja protoka vodotoka dolazio do pomora organizama koji Ţive u vodi, a manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teŢe posljedice.

Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše*

Tablica 1-14

vrijeme i mjesto nastanka ugroze

vrsta ugroze /poplava, suša,

tuča i sl./

posljedice ugroze

kultura/objekti štete u kunama

2005. g. Općina Gradec suša kultura 3.000.040,00

2007. g. Općina Gradec suša kulture 1.523.210,10

UKUPNA ŠTETA: 4.523.250,10

* Izvor podataka: Općina Gradec

2. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetarDan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je

bar jednom zabiljeŢen vjetar jačine ≥ 6Bf odnosno ≥ 8Bf.

Posljedice nastale djelovanjem jakog vjetra ili oluje

Veće štete nastaju oštećenjem građevinskih obje-kata, kidanjem telefonskih i električnih zračnih vodova, naglim začepljivanjem oborinske infrastrukture uslijed


čega nastaju poplave u podrumima zgrada i kuća. Do-lazi do rušenja starih stabala.

Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog olujnog vjetra*

Tablica 1-15


vrsta ugroze /poplava, suša,

tuča i sl./

posljedice ugroze


2008. g. Općina Gradec olujni vjetar

građevinski objekti 2.092.451,27


3. KlizištaNa području Općine nema klizišta.

4. TučaTuča najviše štete pričinjava poljoprivredi, voćnja-

cima i vinogradima i znatno utječe na smanjivanje pri-nosa. Pored navedenog tuča nanosi štete šumarstvu, građevinama, vozilima, a zabiljeŢene su i ljudske Ţrtve. U novije vrijeme sve češće se biljeŢe tuče u različita godišnja doba.

Najkritičniji mjeseci u godini za pojavu tuče su od svibnja do rujna.

5. SnjeŢne oborineSnijeg moŢe predstavljati ozbiljnu poteškoću za

normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili moŢe predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). SnjeŢne prilike prikazane prema podacima meteoro-loške postaje Zagreb mogu se očekivati u nizinskom dijelu Zagrebačke Ţupanije. Najveći rizik od pojave sni-jega, maksimalnih visina novog snijega i snjeŢnog pokri-vača u Ţupaniji je u zimskim mjesecima (prosinac, sije-čanj i veljača).

Posljedice snjeŢne oborineSnijeg do visine 50 cm moŢe bitno poremetiti sva-

kodnevno funkcioniranje zajednice (nemogućnost op-skrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električ-

nom energijom, prekid prometa, onemogućavanje do-laske hitne medicinske pomoći i sl.).

Dakle veće količine snjeŢnih oborina mogu pore-metiti svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti na području, pa i zatvaranje prometa na lokalnim ce-stama i to u slučajevima ako bi palo više od 25 cm sni-jega u 24 sata, jer se takve ceste čiste prema planu zim-ske sluŢbe u roku od 24 sata nakon prestanka padalina. Velika visina snijega moŢe prvenstveno omesti funkcio-niranje hitnih sluŢbi.

SnjeŢne oborine u visini 50 cm uz pojavu sjevernog vjetra, koji stvara nanose mogu predstavljati problem za normalan rad i Ţivot stanovništva a naročito za naselja udaljenija od središta Općine: Zabrđe, Haganj, Buza-dovac, Festinec, kao i u naseljima koja imaju uspone terena kao Gradec, Veliki Brezovec, Mali Brezovec, Cu-govec, Remetinec. Takve pojave izazivaju prekid djelo-vanja najviše do dva dana, zdravstvene i veterinarske sluŢbe, prekid električne energije, mogućnost redovne opskrbe stanovništva osnovnim kućnim potrepštinama, nemogućnost nastavka školovanja, dolazaka i odlaza stanovništva na posao i ograničeno kretanje motornih vozila a naročito javnog prijevoza.

6. PoledicaPojava zaleđenih kolnika moŢe biti uzrokovana

meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i povr-šinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugroŢavaju promet i ljudsko zdravlje.

Poledice i kiša koja se ledi na objektima, promet-nim površinama , vodovima za distribuciju električne enrgije, stablima voća, česta je pojava na području općine u mjesecu studenom i siječnju i nanosi znatne štete.

NajugroŢeniji su pojedini lokalni pravci, koji su u zadnjem III. prioritetu čišćenja po planu zimske sluŢbe.

Posljedice polediceKao posljedica poledice moŢe doći do pojedinač-

nih prometnih nesreća, gdje moŢe biti lako i/ili teŢe ozlijeđenih osoba s manjim i/ili većim materijalnim šte-tama na vozilima.

7. Broj proglašenih elementarnih nepogoda u prethodnih 10 godina*

Tablica 1-16


vrsta ugroze (poplava,

suša, tuča i sl)

naziv i lokacija zemljišta-objekata koji su stradali

zahvaćena površina

(u ha)

ukupne poljoprivredne

površine Općine (ha)

posljedice ugroze


2005. g. Općina Gradec suša

elementarna nepogoda proglašena za cijelo područje Općine

Gradec5 400 5 400

kulture 3.000.040,00

2007. g. Općina Gradec suša kulture 1.523.210,10

2007. g. Općina Gradec glodavci kulture 952.915,80

2008. g. Općina Gradec olujni vjetar

građevinski objekti 2.092.451,27

UKUPNA ŠTETA: 7.568.617,17* Izvor podataka: Općina Gradec


1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektimaNisu zabiljeŢene, s obzirom na strukturu gospodarske djelatnosti (metalna, prehrambena, prijevoznička, usluŢne

djelatnosti). Mogućnost je nastanka nesreća (katastrofa) navedene vrste na području Općine mala jer na prostoru nema većeg tehničko-tehnološkog procesa koji bi mogao izazvati katastrofu ili veliku nesreću.

1. Vrsta rizika i opasnosti*Tablica 1-17

pravna osoba lokacija opasna tvar svojstvo smještaj količina (t)

BELJE d.d. svinjogojska farma Gradec loŢ ulje EL zapaljivost, opasno po okoliš podzemni spremnik 86

Plinacro d.o.o.MRS Gradec, Gradec bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 0,68 t/h

MRS Haganj, Haganj bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 2,74 t/h* Izvor podataka: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije-revizija 1 (rujan 2006)

2. Rezultati proračuna za najgori mogući slučaj*Tablica 1-18

gospodarski subjekt lokacija opasna tvar model za proračun zona ugroŢenosti

zona ugroŢenosti

R (m)**

prog. raz. procesa***

BELJE d.d. svinjogojska farma Gradec loŢ ulje EL TNT model 88 1

Plinacro d.o.o. ZagrebMRS Gradec, Gradec bb prirodni plin

RMP*comp110

2MRS Haganj, Haganj bb prirodni plin 70

*** Izvor podataka: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije – revizija 1 (rujan 2006)*** R(m) udaljenost od točke ispuštanja do granice opasnosti (polumjer zone ugroŢenosti)*** programska razina procesa: 1. proces ne prelazi granice tvrtke, 2. proces prelazi granice tvrtke

Kritična infrastruktura na području Općine ne bi bila ugroŢena uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima i pro-cjenjuje se da ne bi došlo do oštećenja ili uništenja in-frastrukture koja je neophodna za normalno funkcioni-ranje Ţivota građana jer je udaljenost naselja i objekata od zona ugroŢenosti dovoljna velika.

Mjere zaštite i spašavanja od eventualne velike ne-sreće implementirane su u operativne planove spašava-nja pravne osobe, a čim počne primjena Seveso II. Di-rektive, operateri koji potpadaju pod odredbe Direkti-ve, umjesto operativnih izradit će unutarnje planove za slučaj opasnosti; sukladno tome i na temelju podataka iz unutarnjih planova.

Procjenjuje se da na području Općine nema mo-gućnost nastanka nesreća (katastrofe) ove vrste, a koje se mogu dogoditi na onim lokacijama gdje postoje in-dustrijski objekti koji koriste ili proizvode u svom pro-izvodnom procesu opasne tvari.

S obzirom na zone ugroŢenosti (tablica 1-18) nema opasnosti za stanovništvo.

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu – cestovnom, pomorskom ili zračnom

Cestovna povezanost Općine sa neposrednim okruŢenjem i drŢavnim i međudrŢavnim cestovnim pravcima je zadovoljavajuća. Na prometnicama koje prolaze područjem Općine izgrađeno je više cestovnih objekata (vijadukti i mostovi).

Procjenjuje se da na području Općine moŢe doći do tehničko-tehnološke nesreće (katastrofe) u cestov-nom i/ili Ţeljezničkom prometu.

U cestovnom i/ili Ţeljezničkom prometu nesreće mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrta-njima prijevoznih sredstava, a ista mogu prevoziti opa-sne tvari koje se koriste u proizvodnom procesu ili za neposrednu potrošnju. To mogu biti nafta, loŢ ulje, benzin, mazivo, zapaljivi plinovi, gospodarski eksplozi-vi, zapaljive krute tvari i dr.

Zbog moguće prometne nesreće koju moŢe pro-uzročiti neispravno prijevozno sredstvo, nepaŢnja vo-zača i sl., na cestama je prisutna opasnost nastanka ak-cidentne situacije i poŢara, pri čemu su nuŢne interven-cije vatrogasne postrojbe u izbavljanju ozlijeđenih osoba iz karamboliranih vozila, gašenju poŢara i sanaci-ji terena kao i potreba uključivanja specijaliziranih tvrt-ki za postupanje sa opasnim otpadom.

Budući da opasne tvari zbog svojih svojstava kao što su: zapaljivost, eksplozivnost, oksidacija i sl., mogu ugroziti ljude te prouzročiti materijalnu štetu i onečisti-ti okoliš, u prijevozu opasnih tvari potrebno je provodi-ti odgovarajuće mjere zaštite.

Unatrag 10 godina nije bilo slučajeva tehničko-teh-noloških katastrofa u Ţeljezničkom i/ili cestovnom pro-metu na području Općine Gradec.

U slučaju potresa VIII. stupnja MCS doći će do ma-njih odrona u udubljenjima i na nasipima prometnica sa strmim nagibom (D28, Ý3040, Ý2211 i Ý3040).


Moguća ugroŢenost vijadukata i mostova u slučaju prirodnih katastrofaTablica 1-19

prometnice lokacija

moguća ugroŢenost od prirodnih katastrofa

potres (VII i VIII stupanj MCS) poplava

ostali prirodni uzroci (poledica/

bujične vode)

mostovi

drŢavna cesta D28na potoku Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne da

na rijeci Glogovnici u Gradecu ne/da ne da/da

brza cesta Sv. Helena–Cugovec

preko rijeke Glogovnice prije čvorišta Vrbovec 2 (Grabić) ne/da ne dana potoku Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne da

lokalna cesta na potoku Črnec i StrŢen kod Malog Brezovca (kod ind. zone) ne/da ne da/da

Ţeljeznička pruga preko potoka Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne nenadvoŢnjaci

Ţeljeznička pruga preko Ţeljezničke pruge Zagreb-Bjelovar i DC-28 u naselju Gradec ne/da ne ne

brza cesta Sv. Helena–Cugovec

preko DC-28 kod Cugoveca (u izgradnji) ne/da ne daprije Cugoveca ne/da ne da

na čvorištu Vrbovec 2 (Grabić) ne/da ne dana kriŢanju sa lokalnom cestom za Potočec ne/da ne da

Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec; Google maps – Gradec, Hrvatska (23.07.2010. god., 09,30 h); tablica1-8.

Moguća ugroŢenost stanovništva u slučaju nesre-će na cestovnim prometnicama

Na temelju Odluke o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određi-vanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (“Narodne novine”, broj 57/07) na području Općine Gradec nije dozvoljen, osim u slučajevima op-skrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i sta-novništva. Polazeći od toga procjenjuje se da na pro-metnicama Općine i to: D28, Ý3040, Ý2211 moŢe doći do manjeg akcidenta u slučaju prometne nesreće. U ovakvim nesrećama moŢe doći do onečiš ćenja oko-liša rijeke Glogovnice, akumulacije Fuka i/ili potoka Čr-nec. Ukoliko se takva nesreća dogodi u nekom naselju duŢ navedenih prometnica moŢe doći do manje – po-jedinačne ugroze stanovništva.

S obzirom da se radi o manjim količinama opasnih tvari koje se prevoze navedenim prometnicama iste ne predstavljaju opsnost za nastanak katastrofe ili velike nesreće.

Kartografski prikaz infrastrukturnih sustava dat je u poglavlju 5. Zemljovidi.

1.2.3. Katastrofe i velike nesreće od proloma hidroakumulacijskih brana

Na području Općine nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana jer takvih objekata nema.

1.2.4. Katastrofe i velike nesreće od epidemioloških i sanitarnih opasnosti

Na području Općine Gradec moguća je pojava epidemioloških i sanitarnih opasnosti. Prema podacima Općine u posljednih deset godina naselju Gradički Pavlovec došlo je do trovanja stanovništva izazvanog salmonelom, a na farmi svinja u Gradecu došlo je do tuberkuloze svinja, pa je provedeno cijepljenje svih za-poslenih na farmi.

Moguće posljedice temelje se na procjenama nad-leŢnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronom-skih i drugih sluŢbi i institucija koje u jedinstvenom su-stavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nosite-lje koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadleŢni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

Posebno treba istaknuti problem bjesnoće, a koju prenose bijesne lisice kojih ima sve više. Tu bi mogla biti pojačana ugroza stanovništva jer nije moguće pred-vidjeti gdje će se pojaviti niti koga će bijesna Ţivotinja ugristi.

Salmoneloze, trihineloza i bjesnoća su bolesti o ko-jima treba posebno voditi računa i pojačati mjere zašti-te organiziranim i zajedničkim mjerama.

Bolesti bilja uzrokuju uzročnici biljnog porijekla: gljivice, bakterije, virusi i dr. Kod biljaka su bolesti stal-no prisutne, međutim u slučaju elementarnih nepogo-da (npr. suša) napadaju ih razni štetnici (najčešći su lis-ne uši i gusjenice), rđa kod Ţitarica koje mogu nanijeti velike štete i male prinose. Uslijed vlaga i kiša pojavlju-je se peronospora i pepelnica na vinovoj lozi, te gljivič-ne bolesti botritis koje napadaju sve vrste zelenih povr-šina, a izazivaju i truleŢ groŢđa.

Svaka elementarna nepogoda dovodi neminovno do čitavog niza posljedica kako na samom čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj oko-lini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Sve tako nastale promjene mogu veoma nega-tivno utjecati na zdravlje čovjeka, dovesti do bolesti, pa i do smrti.

Epidemiološka i sanitarna ugroza ne bi izazvala oštećenja i uništenja osobne imovine, ali bi utjecala na značajan pad Ţivotnog standarda i prekid uobičajenog načina Ţivota što bi se manifestiralo:

– u nehigijenskim uvjetima smještaja,


– u nedovoljnoj opskrbljenosti količinama pitke vode,

– u prehrani koja ne zadovoljava bar minimalne potrebe,

– u uvjetima koji ne omogućuju provođenje mjera osobne higijene,

– u konačnici u pojavi bolesti i mogućih smrtnih ishoda.

Epidemije, bilo koje vrste, bi nedvojbeno prouzro-čile i niz socioloških i psiholoških posljedica. Prvenstve-no ljudi zbog bolesti ne bi mogli obavljati redovne po-slove na radnom mjestu, niti kod kuće, uslijed čega bi izostao i dio primanja neophodnih za normalan i usta-ljen način Ţivota. Također bi bilo znatno manje okuplja-nja ljudi na javnim mjestima čime bi i društveni Ţivot bio reduciran. Cijenimo da bi sve navedeno, kao i izo-lacija zaraŢenih bolesnika ili sumnjivih na zaraznu bo-lest, te strah od susreta sa istim, utjecalo na promjenu psihičkog stanja stanovništva izazivajući sveopći strah od zaraze. Dodatno negativan utjecaj na svijest stanov-ništva, izazvao bi eventualno mogući nedostatak do-voljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprječa-vanje i saniranje zaraze.

Nepoduzimanjem preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno namirnica i vode, a time i suzbija-

nja epidemija zaraznih bolesti, kao i nepravovremenim i efikasnim djelovanjem na nastalu epidemiološku i sa-nitarnu ugrozu, posljedice iste bile bi znatno teŢe. Re-lativno malo područje Općine i svakodnevni pokreti stanovništva (posao), škola), su olakotne okolnosti za širenje, osobito, aerogenih epidemija (koje se prenose zrakom) čemu bi, praktično, bilo izloŢeno (i ugroŢeno) cjelokupno stanovništvo područja Općine.

Zahvaljujući prometnoj povezanosti naselja unutar Općine, te iste sa susjednim Gradovima i Općinama u Republici Hrvatskoj i šire, moguća je Ţurna i stručna li-ječnička pomoć i dostava lijekova. Ta okolnost je od velikog značaja jer bi u uvjetima elementarne nepogo-de, bilo oteŢano provođenje protuepidemioloških mje-ra uslijed eventualnog nedostatka kadrova i materijal-nih sredstava (šatora, kreveta i hrane za oboljele, lijeko-va za liječenje), kao i vode koja je osnovno sredstvo za provođenje higijenskih mjera.

1. Mjere zaštite za sprečavanje suzbijanja zaraz-nih bolesti

Mjere za sprečavanje i suzbijanje epidemija zara-znih bolesti koje su definirane Zakonom o zaštiti pu-čanstva od zaraznih bolesti (“Narodne novine”, broj 79/07), a čije je sprečavanje i suzbijanje od velike vaŢnosti, mogu biti:

Tablica 1-20

opće posebne ostale

– osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih,– osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji sluŢe za javnu opskrbu vodom za piće,– osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa,– osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima,– osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari,– osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima.

– rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, – laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti, odnosno epidemije zarazne bolesti,– prijavljivanje,– prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih,– provođenje preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,– zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama,– zdravstveni odgoj osoba,– imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa,– informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva

– redovito uzimanje propisanih lijekova i savjetovanje sa zdravstvenim djelatnicima,– temeljito i često prati ruke i odjeću, te prostor u kojemu se boravi,– ne koristiti namirnice kojima se ne zna porijeklo i koje nisu u zatvorenoj ambalaŢi,– namirnice prije uporabe dobro oprati i termički obraditi,– opće i posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti prestati primjenjivati tek onda kada to dozvole nadleŢne sluŢbe koje su proglasile pojavu epidemije.

Napomena:U objektima (prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, za organizaciju zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, odgojno-obrazovnim objektima, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, ostalim objektima – prostorijama, površinama, sredstvima rada) poduzeća i drugih pravnih i fizičkih osoba, opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, provodit će, sukladno svojim planovima, njihove nadleŢne sluŢbe.

Napomena:Slušati radio i TV i čitati i slijediti upute nadleŢne sluŢbe za sprječavanje suzbijanja zaraznih bolesti kako bi se mogle provesti neke posebne mjere. Epidemiološko-terenski izvid i epidemiološko ispitivanje glede ranog otkrivanja zaraze i putova prenošenja iste, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti/epidemije, obveznu DDD, zdravstveni nadzor nad kliconošama; zaposlenim i drugim osobama, zdravstveni odgoj osoba, imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksu, te karantenu, provodit će, sukladno svojim planovima; nadleŢne sluŢbe.


1.3. Ratna djelovanja i terorizam

Procjena posljedica od ratnih djelovanja i teroriz-ma izrađuje se na temelju strategijskih dokumenata Re-publike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu strukturu, veliči-nu i postupke operativnih snaga za djelovanje u kata-strofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma.

Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, moŢe se zaključiti da trenutačno protiv RH nije, i da u duŢem vremenskom razdoblju neće biti izraŢena nepo-sredna konvencionalna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunost i isključiti.

Mala je vjerojatnost da će se u nastupajućem raz-doblju razviti konvencionalni sukob u kojem će teritorij RH biti dio većeg ratišta. DrŢave koje bi eventualno mogle ugroziti RH ne posjeduju visokosofisticirane sna-ge, nego su uglavnom konvencionalne.

Unatoč trendu postupne stabilizacije još uvijek po-stoji mogućnost pojave i širenja nestabilnosti u okruŢju RH. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. IzraŢena je mogućnost posrednog utje-caja kriza s izvorištem u bliŢem okruŢenju i destabi-lizacijskog utjecaja asimetričnih i transnacionalnih pri-jetnji.

Na globalnoj razini posebno je izraŢena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji, a moŢe prouzročiti i konvencionalne sukobe.

Terorizam je u vrlo kratkom vremenu i s nedvojbe-no velikim učinkom uspio ugroziti sigurnost svih demo-kratskih društava, ostvarujući prvi u nizu svojih ciljeva – stvaranje osjećaja nesigurnosti u populaciji ciljanih drŢava.

Proliferacija oruŢja masovnog uništavanja omogu-ćava stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Do-stupnost ovih oruŢja tehnološki slabijim oruŢanim sna-gama agresivnih nedemokratskih drŢava, pa i manjim skupinama, kao i mogućnost njihove uporabe predstav-ljaju prijetnju svjetske sigurnosti.

1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju potencijalnu opasnost koja moŢe izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš

Na području Općine Gradec nema velikih privred-nih ili drugih subjekata koji skladište, u tehnološkom procesu rabe ili proizvode velike količine opasnih tvari. Međutim, sa stanovišta zaštite i spašavanja potrebno je istaknuti da postoje pravne osobe koje skladište, u teh-nološkom procesu rabe manje količine opasnih tvari, koje ukoliko dođe do nesreća, mogu ugroziti ljude i materijalna dobra (Tabela 6-19).

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

2.1. Posljedice izazvane poplavom

2.1.1. Proizvodnja i distribucija električne energijePoplava ne bi imala utjecaja na distribuciju elek-

trične energije. U poplavnom području nema TS. Po-dručjem (Siget) sjeverno od prometnice D28 Gradec – Cugovec prolazi 10 kV zračni dalekovod, kojega je slu-čaju poplave moguće isključiti iz distribucije.

2.1.2. Opskrba vodomDistributivna vodovodna mreŢa (cjevovodi) nije

ugroŢena poplavom. Veći dio stanovništva se opskrblju-je pitkom vodom iz individualnih bunara. Bunari su re-lativno plitki (dubina 5–10 m), pa se voda za vrijeme većih oborina zamuti. Ne postoje podaci o kvaliteti pit-ke vode.

2.1.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Na poplavnom području nema većih poljoprivred-nih površina tako da se ne očekuju veće posljedice na poljoprivrednim kulturama.

Iako nije propisana obveza drŢanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period ne očeku-je se poremećaj u opskrbi stanovništva.

Distribucija prehrambenim artiklima obavlja se pu-tem maloprodajnih mjesta u Općini, te trgovačkih cen-tara koji u asortimanu imaju prehrambene proizvode.


Ne očekuju se posljedice od djelovanja poplave na poplavnom području kod manipulacije opasnim tvarima.

2.1.5. Javno zdravstvoNe očekuju se problemi kod izvršavanja zadataka

javnog zdravstva.

2.1.6. Energetika (prirodni plin, nafta)Na području Općine izvedena je plinovodna infra-

struktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroŢena.

2.1.7. TelekomunikacijeNe očekuju se posljedice na telekomunikacijskoj

infrastrukturi od djelovanja poplave na poplavnom po-dručju.

2.1.8. PrometPlavljenjem područja poplavit će i dio lokalnih pro-

metnica (seoskih putova) te će time biti onemogućena komunikacija na određenim pravcima. Planirati se mo-ra pristup pomoćnim i alternativnim pravcima.

2.1.9. Financijske uslugeNe očekuju se posljedice.

2.1.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

Ne očekuju se posljedice.


2.2. Posljedice izazvane potresom

2.2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

Na području Općine Gradec očekivati je potrese maksimalnog intenziteta do VIII stupnjeva MSK.

Uslijed eventualnog potresa takve jačine, moguće je da sustav opskrbe električnom energijom (prijenosna i transformatorska postrojenja) pretrpi veće oštećenje, što će za posljedicu imati prekid distribucije električne energije.

2.2.2. Opskrba vodomKao posljedica potresa jačine VIII stupnjeva MSK

očekivati je da će vodocrpilišta i izvori vode za piće, te sustav (cjevovodi, pumpne stanice i spremnici vode) distribucije vode za piće, pretrpjeti oštećenja koja će utjecati na osiguranje i redovnu distribuciju potrebne količine vode.


Procjenjuje se da bi uslijed potresa jačine VIII stup-njeva MSK na području Općine došlo do znatnih poteš-koća u opskrbi stanovništva hranom. U ovakvim uvjeti-ma zbog straha od daljnjih potresa ili pak zbog ošte-ćenosti i porušenosti stambenih objekata, ugroŢeno stanovništvo ne bi bilo u mogućnosti samo pripremati hranu.

Kako zakonodavstvo nije propisalo obvezu drŢanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period, mogu se očekivati poremećaji u opskrbi stanov-ništva. Planom je potrebno odrediti veći zatvoreni pro-stor, koji bi sluŢio kao distribucijski centar za Općinu, a Planom Ýupanije treba odrediti pravnu osobu koja će vršiti dostavu prehrambenih artikala na prostor.

Distribucija prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta u Općini, te trgovačkih centara.


Uslijed jakog potresa moŢe doći do pucanja i ošte-ćenja instalacija i spremnika goriva na benzinskoj crpki u Gradecu, te spremnika goriva na svinjogojskoj farmi u Gradecu. Također je moguće oštećenje plinske armatu-re i cjevovoda u mjerno-redukcijskim stanicama u Gra-decu i Haganju.

2.2.5. Javno zdravstvoAmbulante primarne zdravstvene zaštite i liječnički

timovi privatne prakse u uvjetima potresa jačine VIII stupnjeva MSK radit će u oteŢanim uvjetima, a moguće je da dođe do oštećenja na objektima zdravstvene skrbi te do oštećenja ili pak uništenja dijela medicinske opre-me. Takvo stanje utjecat će na funkcijonalnost i učinko-vitost liječničkih timova na području Općine.

2.2.6. Energetika (prirodni plin, nafta)Na području Općine postoji plinovodna infrastruk-

tura za koju se procjenjuje da su moguća oštećenja na MRS u Gradecu i Haganju. Potres moŢe izazvati puknu-će plinskih instalacija u navedenim mjerno-redukcij-skim stanicama, a kao posljedicu nekontrolirano istje-canje plina i onečišćenje zraka, vode i tla. Pored toga bit će prekinuto snabdijevanje korisnika plinom.

2.2.7. TelekomunikacijePredviđena snaga potresa moŢe imati štetne poslje-

dice na sustav telekomunikacija, odnosno telekomuni-kacijske pravce. MoŢe doći do oštećenja telekomunika-cijske infrastrukture, te uzrokovati privremeni prekid veza.

2.2.8. PrometU slučaju potresa makroseizmičkog intenziteta VIII.

stupnja nastaju mali odroni u udubljenjima i na nasipi-ma cesta sa strmim nagibom, što moŢe prouzročiti za-krčenost prometnica i onemogućiti cestovni promet.

Slomljene grana i srušena stabla mogu zakrčiti pro-metnice i izazvati prometne nesreće.

Uznemirenost osoba u automobilima u pokretu moŢe također prouzročiti prometne nesreće.

2.2.9. Financijske uslugeU slučaju uništenja osnovne infrastrukture doći će

do nemogućnosti izvršavanja financijskih usluga.U slučaju poremećaja u prometu, distribuciji elek-

trične energije i telekomunikacijama također moŢe biti onemogućeno normalno pruŢanje financijskih usluga.


U slučaju potresa makroseizmičkog intenziteta VIII. stupnja spomenici i kipovi se miču. U uvjetima navede-nog intenziteta potresa očekivati je oštećenja spomeni-ka kulture.

Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju poplaveTablica 2-1

Vrsta UčinakPosljedica

infrastruktura ima nema

Poplava

oštećeni 10kV dalekovod

sustav distribucije električne energije na području Općine – 10kV dalekovod na

području Siget-

isključenje dijela DV i zatvaranje prstena

distribucije

zamućeni bunari

dio sustava snabdijevanja vodom na području Općine – naselja koja nemaju vodovodnu

mreŢu (sva osim naselja Cugovec, Gradečki Pavlovec i Gradec)

prekid snabdijevanjadomaćinstava u

ruralnim područjima-


Objekti školskih ustanova (Osnovna i područne škole na području Općine) moguće je da pretrpe značajnija oštećenja, a ukoliko do eventualnog potresa dođe u vrijeme kada su djeca i učenici u tim objektima, moguće je očekivati paniku, slučajeve povređivanja ili pak smrtne slučajeve.

Kako se ovdje radi o objektima u kojima se okuplja veći broj osoba (djeca i nastavnici te drugo opsluŢno oso-blje), potrebno je da škole na području Općine razrade planove za brzo napuštanje objekata, te plan postupanja u ovakvim okolnostima. Planom djelovanja civilne zaštite po mjeri zaštite od potresa potrebno je posebnu pozornost posvetiti zaštiti i spašavanju ljudi iz ovih objekata.

Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju potresaKritična infrastruktura na području Općine moŢe biti ugroŢena uslijed potresa, te moŢe doći do oštećenja ili

uništenja one infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana.Tablica 2-2



Potres

srušene TSsustav distribucije električne energije na području Općine (10 kV dalekovodi i TS

10/04 prema grafičkom prilogu)

nestanak električne energije -

srušeni dalekovod -djelomična zamjena i

zatvaranje prstena distribucije

oštećeno vodocrpilište

vodocrpilište Gradec i Cugovec, sustav distrbucije vode na području Općine

(cjevovodi i instalacije Gradec, Cugovec i Gradečki Pavlovec, druga naselja

koriste vlastite bunare)

prekid ili oteŢano snabdijevanja vodom -

prekid cjevovoda - djelomično saniranje izradom premoštenja

urušeni bunariprekid snabdijevanja

domaćinstava u ruralnim područjima

-

pucanje i propuštanje spremnika opasnih tvari

– benzinska crpka “Europetrol” Rijeka, BC Gradec – BELJE d.d., svinjogojska

farma Gradec prekid snabdijevanja građanstva i pravnih osoba energentima,

onečišćenje tla, vode i zraka

-

prekid cjevovoda plina i instalacija MRS

– magistralni i distribucijski cjevovod – instalacije mjerno-redukcijskih

stanica u Hagnju i Gradecu (prema grafičkom prilogu)

-

srušeni javni i privatni objekti

škole (Gradec, Haganj, Repinec, Tučenik i Cugovec), crkve, trgovine

(Gradec, Gradečki Pavlovec, Repinec, Cugovec, Haganj), objekti upravnih tijela

JLS (Gradec), dom starih (Cugovec), gospodarski objekti (tabela 6-18),

kulturna dobra (tabela 6-16),stambeni objekti

nemogućnost normalnog

funkcijoniranja javnih usluga i gospodarskih

subjekata

-

srušene bazne stanice i objekti

telekomunikacijski objekti (bazna stanica mobilne telefonije Gradec) i zračni

vodovi

prekid telefonskih veza -

- nastavak funkcioniranja satelitskih veza

oštećenje cestovnih prometnica

urušavanje usjeka i nasipa i pojava pukotina na prometnicama D28, Ý3040, Ý2211 i Ý3040 i lokalnim

cestama

nemogućnost normalnog odvijanja

prometa


2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša i toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar, klizište, tuča, snjeŢna oborina i poledica)

2.3.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

Na području Općine nema proizvodnih kapaciteta električne energije.

Suša bitno ne utječe na distribuciju električne ener gije. Međutim kao posljedica dugotrajne suše moŢe doći do poŢara.

Uslijed poŢara koji zahvati područja na kojima se nalazi elektrodistribucijska mreŢa doći će do oštećenja iste. To se pogotovo odnosi na nadzemne elektro-vodo-ve na drvenim stupovima.

Kao posljedica nastanka poŢara u većini slučajeva doći će do obustave opskrbe potrošača električnom energijom i to iz razloga što će poŢar zahvatiti i uništiti drvene elektro-stupove ili će se radi sigurnosti gasitelja u zahvatu poŢarišta isključiti svi elektrovodovi.

Uslijed olujnog nevremena i snjeŢnih oborina moŢe doći do oštećenja zračnih vodova, a time i do prekida snabdijevanja električnom energijom.

2.3.2. Opskrba vodomPosljedice od suše se očituju u smanjenju kapacite-

ta u vodocrpilištima, tlak i protok vode u sustavu pada. Na promatranom području ne bi trebalo biti većih pro-blema u ljetnim mjesecima.

Olujno i orkansko nevrijeme, snjeŢne oborine, po-ledica i tuča nemaju bitnijeg utjecaja na vodovodnu infrastrukturu, osim u slučajevima kad vodovodne in-stalacije nisu zaštićene i direktno su izloŢene utjecaju atmosferilija (poledica i led).


Dugotrajne suše, olujna nevremena tuča i led mo-gu izazvati veće posljedice po obradive poljoprivredne površine i kulture.


Ne očekuju se zanačajniji poremećaji s obzirom na vrstu količinu i način skladištenja opasnih tvari na po-dručju Općine.

2.3.5. Javno zdravstvoOrkansko nevrijeme, veće snjeŢne oborine i pole-

dice imali bi za posljedicu oteŢan pristup i usporenu intervenciju na izvršavanju zadataka javnog zdravstva.

MoŢe se očekivati pojačana potreba za intervenci-jama zbog padova i lomova uslijed snjeŢnih oborina i poledice.


tura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroŢena.

2.3.7. TelekomunikacijeU uvjetima olujnog nevremena moguće su štete na

telekomunikacijskim objektima i zračnoj mreŢi tako da moŢe doći do prekida telefonskih i ostalih telekomuni-kacijskih veza.

2.3.8. PrometUslijed olujnog nevremena moŢe doći do lomlje-

nja grana stabala koje mogu zakrčiti prometnice i iza-zvati prometne nesreće.

OteŢano upravljanje vozilima uslijed smanjene vidljivosti moŢe također prouzročiti prometne nesreće.

OteŢani uvjeti prometovanja mogu izazvati pro-metne nesreće.

2.3.9. Financijske uslugeUkoliko izazove poremećaje u prometu, distribuci-

ji električne energije i telekomunikacijama moŢe biti onemogućeno normalno pruŢanje financijskih usluga.

Isto tako pristupačnost pruŢatelja financijskih uslu-ga moŢe utjecati na obavljanje istih.

2.3.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednostiNe očekuju se veća oštećenja i posljedice djelovanja navedenih vremenskih prilika.

Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju djelovanja suše i toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra, klizišta, tuče, snjeŢnih oborina i poledice

Tablica 2-3


infrastruktura ima nemaelektroenergetika

suša i toplinski val poŢar oštećenje nosača (drvenih stupova)

10 kV dalekovoda


-djelomična zamjena i


olujno nevrijeme, jak vjetar i snjeŢne

oborine

oštećenje distributivne

mreŢe

pucanje Ţica 10 kV dalekovoda (prema grafičkom prilogu)


-djelomična zamjena i




infrastruktura ima nemavodoobskrba

suša i toplinski val

pad izdašnosti crpilišta, tlaka i protoka vode

sustav distrbucije vode na području Općine (crpilišta Gradec i

Cugovec), bunari u naseljim bez vodovodne mreŢe (sva naselja osim

Gradec, Gradečki Pavlovec i Cugovec)

prekid ili oteŢano snabdijevanja vodom -

smanjena izdašnost bunara

prekid ili oteŢano snabdijevanja domaćinstava

u ruralnim područjima-

proizvodnja hrane

suše, olujno nevrijeme, jak

vjetar, tuča i led

oštećenje i uništenje

poljoprivrednih kultura

poljoprivredne površine na području Općine

smanjeni prinosi poljoprivredne proizvodnje -

promet

olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeŢne oborine, tuča i

poledica

oteŢano prometovanje,

oštećenje kolovoza

– drŢavne, Ţupanijske i lokalne prometnice (tablica 6-23)

– Ţeljeznička infrastruktura (prema grafičkom prilogu)

nemogućnost normalnog odvijanja prometa -

javne ustanove

olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeŢne oborine, tuča

oštećeni javni i privatni objekti

zdravstvene ustanove, škole, crkve, trgovine, objekti upravnih tijela JLS,

gospodarski objekti (tabela 6-18), stambeni objekti

nemogućnost normalnog funkcioniranja javnih usluga i

gospodarskih subjekata-

telekomunikacije

olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeŢne oborine, tuča

oštećene bazne stanice i objekti

telekomunikacijski objekti (bazna stanica mobilne telefonije Gradec) i

zračni vodovi

prekid telefonskih veza -

-nastavak

funkcioniranja satelitskih veza

2.4. Posljedice usljed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

2.4.1. Proizvodnja i distribucija električne energijeNe očekuju se poremećaji u distribuciji električne

energije.

2.4.2. Opskrba vodomNe očekuju se redukcije u opskrbi vodom.

2.4.3. Prehrana (proizvodnja, skaldištenje i distribucija)

Ne očekuju se poremećaji u proizvodnji, skladište-nju i distribuciji prehrambenih proizvoda.


MoŢe doći do štetnih posljedica kod rukovanja i prijevoza opasnih tvari (benzinska crpka).

2.4.5. Javno zdravstvoNe očekuju se negativne posljedice na funkcionira-

nje javnog zdravstva.



2.4.7. TelekomunikacijeNe očekuju se poremećaji u funkcioniranju teleko-

munikacija.

2.4.8. PrometLokacije gospodarskih objekata i moguće nesreće

mogu izazvati kraći prekid u komunikaciji, ali postoje alternativni pravci, tako da su posljedice neznatne, te bi se u tom slučaju aktivirale snage susjednih Općina i Gradova.

2.4.9. Financijske uslug eNe očekuju se poremećaji u funkcioniranju.


Ne očekuju se poremećaji.


Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike ne-sreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

Tablica 2-4



Tehničko-tehnološka katastrofa i velika nesreća u gospodarskim objektima

nekontrolirano istjecanje opasnih tvari na benzinskoj postaji

puknuće fleksibilne cijevi i/ili zapornog ventila kod pretakanja

naftnih derivata na benzinskoj postaji “Europetrol” Rijeka, BC Gradec

zagađenje okoliša, opasnost od

eksplozije i poŢara-

2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom, pomorskom ili zračnom)

2.5.1. Proizvodnja i distribucija električne energijeNe očekuju se poremećaji u distribuciji električne energije.

2.5.2. Opskrba vodomMoŢe doći do zagađenja podzemnih voda, tla i eventualno izvorišta, što bi imalo za posljedicu oteŢano snabdi-

jevanje stanovništva s pitkom vodom.

2.5.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)Ne očekuju se poremećaji u distribuciji prehrane.

2.5.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarimaU slučaju prometne nesreće došlo bi do poremećaja u snabdijevanju, prijevozu i rukovanju opasnim tvarima.

Također je očekivati onečišćenje okoliša.

2.5.5. Javno zdravstvoU slučaju većeg akcidenta koji bi imao za posljedicu više nastradalih osoba (ozlijeđenih i mrtvih) očekivati je

pojačanu aktivnost sluŢbi javnog zdravstva.

2.5.6. Energetika (prirodni plin, nafta)Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroŢena.

2.5.7. TelekomunikacijeNe očekuju se poremećaji u telekomunikacijskom prometu.

2.5.8. PrometMoŢe se očekivati oteŢan promet ili i potpuni perkid prometa (cestovnog i Ţeljezničkog) uslijed prometne nez-

gode koja bi imala za posljedicu razlijevanja na prometnicu i okolno zemljište opasnih tvari koje se nalaza u tran-sportu na prijevoznim sredstvima.

2.5.9. Financijske uslugeNe očekuju se poremećaji financijskih usluga.

2.5.10. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednostiNe očekuju se poremećaji.

Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike ne-sreće izazvane nesrećom u prometu

Tablica 2-5



Tehničko-tehnološka katastrofa i velika

nesreća u prometu

prometna nesreća u cestovnom i/ili

Ţeljezničkom prometu prevrtanje i oštećenje autocisterne/vagona

cisterne

puknuće spremnika autocisterne (vagona

cisterne) i/ili zapornog ventila

nekontrolirano istjecanje opasnih tvari u okoliš, zagađenje okoliša, opasnost od eksplozije i poŢara,

oteŢan i/ili prekinut promet, mogućnost lakših i teŢih povreda i

smrtnih slučajeva, zagađenje vodotoka i tla, oteŢano

snabdijevanje naftnim derivatima

-


2.6. Posljedice izazvane prolomom hidroakumulacijskih brana

Na području Općine ne očekuju se podsljedice od proloma hidroakumulacijskih brana jer takvih objekata nema.

2.7. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opsnostima

2.7.1. Proizvodnja i distribucija električne energijeNe očekuju se posljedice na distribuciji električne

energije.

2.7.2. Opskrba vodomŠtetne posljedice od epidemiološke i sanitarne

opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vo-dom jedino u slučaju fizičkog zagađenja vodospremni-ka nositeljem zaraze, čime bi manji broj stanovništva Općine bio ugroŢen i doveo u pitanje funkcioniranje sustava i društvenih struktura.


Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti su male s obzirom na količinu proizvodnje, skladištenja i distribuciju hrane.



2.7.5. Javno zdravstvoOčekuje se povećana aktivnost i angaŢiranost svih

subjekata koji djeluju u javnom zdravstvu, radi sanira-nja posljedica izazvanih epidemioloških i sanitarnih opasnosti.



2.7.7. TelekomunikacijeNe očekuju se posljedice.

2.7.8. PrometNe očekuju se posljedice.

2.7.9. Financijske uslugeNe očekuju se posljedice.



3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih sluŢbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloŢivih materijalnih resursa koji se mogu angaŢirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području Općine

3.1.1. StoŢer zaštite i spašavanja Općine Gradec

Odlukom Općinskog vijeća o osnivanju i imenova-nju stoŢera zaštite i spašavanja, klasa; 022-06/09-02/13, urbroj: 238/28-01-09-1, od 19. 08. 2009.god.,Općina Gradec ima ustrojen StoŢer zaštite i spašavanja jačine 7 članova.

3.1.2. SluŢbe i postrojbe središnjih tijela drŢavne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti

Središnja tijela drŢavne uprave (ministarstva i dr-Ţavne upravne organizacije) uključene su u zaštitu i spašavanje na području Općine kroz svoje djelovanje u StoŢerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS, MUP-a i sl) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u pro-vođenju određenih zakonom propisanih radnji kojim se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP – regulaci-ja prometa, sprječavanje nereda, drŢavne inspekcijske sluŢbe i sl).

3.1.3. Vatrogasne postrojbeProfesionalnih postrojbi na području Općine ne-

ma, dobrovoljnih vatrogasnih društava ima jedanaest.Dobrovoljne vatrogasne postrojbe na području

Općine GradecTablica 3-1*

vatrogasne postrojbe

operativni članovi

vat.dom/ spremište vozila i oprema**

Dobrovoljna vatrogasna društva Općine GradecGradec 10 + 1 NV, 1MVŠ

Veliki Brezovec 10 + 1KV, 1MVŠTučenik 10 + 1 MVŠPotočec 10 + 1 MVŠLubena 10 + 1 MVŠZabrđe 10 + 1 MVŠHaganj 10 + 1 MVŠ

Cugovec 10 + 1 MVŠRepinec 10 + 1 MVŠPokasin 10 + 1 MVŠ

Gradečki Pavlovec 10 + 1 MVŠ

** Izvor podataka: Općina Gradec** AC-autocisterna, NV-navalno vozilo, KV-kombi vozilo, MVŠ-motorna vatrogasna štrcaljka


3.2. Snage redovnih sluŢbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

3.2.1. Komunalna i slična poduzeća i obrtiTablica 3-2*

Naziv Broj zaposlenihKomgrad, Gradec 4

”Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena 45 1

Autoprijevoz Perhot, vl. Ýeljko Perhot, Haganj 197 1


3.2.2. Pogrebna poduzeća

Pogrebne usluge vrše se vlastitim pogonom Općine Gradec u suradnji s pogrebnim poduzećem “Krizante-ma” iz KriŢevaca.

Groblja se nalaze u naseljima: Gradec, Cugovec, Pokasin i Buzdovac.

3.2.3. Poduzeća i ustanove za zaštitu bilja i biljnih proizvoda i poljoljekarne

Tablica 3-3*

Naziv ustanove

Broj stručnog osoblja

Količ. preparata fito-zaštite

Vozila – oprema

As agro d.o.o., Cugovec 82 3 cca 500 l 2

Lival d.o.o., Gradec 134 1 cca. 50 l 1


3.3. Udruge

Tablica 3-4

naziv pravne osobe broj aktivnih članova

LOVAČKO DRUŠTVO “GAJ” GRADEC 35LOVAČKO DRUŠTVO “VIDRA” CUGOVEC 25

LOVAČKO DRUŠTVO “JELEN” LUBENA 30* Izvor podataka: Općina Gradec

3.4. Civilna zaštitaPreme nacionalnoj startegiji zaštite okoliša civilna

zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudje-lovanja građana, pravnih opsoba, drŢavnih upravnih ti-jela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da RH ili njezini djelovi budu ugroŢeni iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, či-je posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.

Općina Gradec je Odlukom Općinskog poglavar-stva o ustroju postrojbi Civilne zaštite za područje Op-ćine Gradec, Klasa: 810-01/07-01/4, Urbroj: 238/28-07-01-1, od 7. studenoga 2007. godine, ustrojila slje-deću postrojbu civilne zaštite za svoje područje:

Tablica 3-5

1 TIM 30 pripadnika (3 skupine + zapovjednik, zamjenik zapovjednika i bolničar)

3 SKUPINE

1. skupina (9 pripadnika)



6 EKIPA

1. ekipa(5

pripad-nika)

2. ekipa(5

pripad-nika)

3. ekipa(5

pripad-nika)

4. ekipa(4

pripad-nika)

5. ekipa(4

pripad-nika)

6. ekipa(4

pripad-nika)

Sustav CZ ili djelovi sustava zaštite i spašavanja u slučajevima neposredne prijetnje od nastanka katastro-fe ili veće nesreće aktiviraju se na zahtjev općinskog načelnika, Ţupana ili na temelju odluke ravnatelja DUZS.

U takvim uvjetima planiranje, organiziranje, uskla-đivanje i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spaša-vanja svih operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja preuzimaju stoŢeri zaštite i spašavanja općine ili Ţupa-nije po čijem se nalogu u slučaju angaŢiranja postrojbi civilne zaštite aktiviraju i zapovjedništva civilne zaštite.

3.5. Materijalni resursi na području Općine koji se mogu angaŢirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća

3.5.1. Građevinska mehanizacija Tablica 3-6*

Naziv i adresa poduzeća – vlasnika

Vrsta građevinskih strojeva – vozila i količina

kamioni rovokopači/ utovarivači buldoŢeri bageri demperi labudice freze grejder auto

betonare valjci kombi

”Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena 45, 10345 Gradec –

kooperant Komgrad-a Gradec d.o.o.- 2 - - - - - - - - -

Autoprijevoz Perhot, vl. Ýeljko Perhot, Haganj 197, 10343 Nova

Kapela–kooperant Komgrad-a Gradec d.o.o.

1 1 - - - - - - - - -

* Izvor podataka: Općina Gradec,


3.5.2. Prijevozni kapacitetiNa području Općine nema pravnih ni fizičkih osoba koji raspolaŢu prijevoznim kapacitetima. Putnički projevoz

na području Općine vrši “Čazmatrans” Bjelovar.

3.5.3. Smještajni kapacitetiNa području Općine nema smještajnih kapaciteta. U slučaju potrebe mogla bi se za te namjene koristiti Osnov-

na škola u Gradecu i objekt “Špica” u Haganju.

3.5.4. Kapaciteti za prehranuTablica 3-7*

naziv objekta lokacijakapacitet

smještaj obrokaOsnovna škola Gradec 1000 1000

MT Hosni objekat “Špica” Haganj 33 500* Izvor podataka: Općina Gradec

Pored navedenog mogu se angaŢirati i obrtnici i pojedinci koji raspolaŢu alatima i sredstvima koja mogu posluŢi-ti u otklanjanju posljedica nesreća ili katastrofa (tesarski i stolarski alati, ljestve, uŢad, škare za sječenje armature, veće autodizalice i sl). AngaŢirat će se i stanovništvo sa svojim traktorima, prikolicama i drugim poljoprivrednim strojevima.

3.6. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje

3.6.1. Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana

Snage za zaštitu i spašavanjeSnage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica poplava koje se mogu angaŢirati

na području Općine:Tablica 3-8

r. br. snage broj izvršitelja

vozila/strojevi zadaće

Snage koje se angaŢiraju na području Općine Gradec

1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja

2. DVD-a na području Općine 110 3 provode mjere tehničkih intervencija, spašavanje iz vode, ispumpavanje vode, uklanjanje naplavina

3. ”Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena

6 4

osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na saniranju posljedica poplave po zahtjevu stoŢera ZS4. Autoprijevoz Perhot, Haganj

5. ”Komgrad” Gradec osigurava redovnu isporuku pitke vode, rade na sanaciji oštećene i/ili uništene vodovodne infrastrukture

6. Veterinarske ambulante Gradec i Cugovec 2 2 vrše animalnu asanaciju terena uz pomoć komunalnih

poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr.

7. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 provodi mjere trijaŢe i pruŢanja zdravstvene pomoći

ozlijeđenim i bolesnim8. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama

9. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Lovačke udruge)

Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaŢe angaŢiranje snaga izvan područja Općine.

Tablica 3-9


vozila/ strojevi zadaće

Temeljni nositelji obrane od poplave na sektoru I1. VGO Zagreb - - Hrvatske vode su temeljni nositelj i organizator

provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i neposrednih mjera obrane od poplava2. VGI Bjelovar - -

3. ”Hidroregulacija” d.d. Bjelovar (ispostava KriŢevci) 160 41 provodi zadatke i radnje na regulacijskim i zaštitnim

vodnim građevinama


Tablica 3-10



Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaŢirati na području Općine Gradec

1. HEP ODS d.o.o. “Elektra” Bjelovar – pogon KriŢevci 10 5

osigurava neprekidnu isporuku električne energije, saniraju posljedice poplave na elektroenergetskim

postrojenjima

2. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2 vrši animalnu asanaciju terena uz pomoć komunalnih poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr.

3. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teŢe ozlijeđene i bolesne4. Dom zdravlja Vrbovec – HMP 12 4 pruŢa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima

5. Policijska uprava Zgrebačka, policijska postaja Vrbovec

regulira promet u ugroŢenom području i osiguravaju ugroŢeni prostor sprječavajući pristup nepozvanim

6. Postrojba CZ Zagrebačke Ţupanije – za spašavanje na vodi 15 - Ţupanijska specijalistička postrojba CZ, aktivira se kao

potpora operativnim snagama zaštite i spašavanja

3.6.2. PotresSnage za zaštitu i spašavanjeSnage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica potresa koje se mogu angaŢirati na

području Općine:Tablica 3-11




1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja

2. DVD-a na području Općine 110 3provode mjere tehničkih intervencija, gašenjapoŢara i spašavanje iz ruševina, snabdijevanje

pitkom vodom

3. ”Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena

6 4

osigurava ljudstvo i tehniku i rade na saniranju posljedica potresa po zahtjevu stoŢera ZS

4. Autoprijevoz Perhot, Haganj

5. ”Komgrad” Gradecosigurava redovnu isporuku pitke vode, radena sanaciji oštećene i/ili uništene vodovodne

infrastrukture

6. Veterinarska ambulante Gradec i Cugovec 2 2vrše animalnu asanaciju terena uz pomoć

komunalnih poduzeća, vlasnika stoke,lovačkih društava i dr.

7. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 provodi i mjere trijaŢe i pruŢanja zdravstvene

pomoći ozlijeđenim i bolesnim8. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama9. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Lovačke udruge)

Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaŢe angaŢiranje snaga van područja Općine.




1. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2vrši animalnu asanaciju terena uz pomoćkomunalnih poduzeća, vlasnika stoke,

lovačkih društava i dr.2. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teŢe ozlijeđene i bolesne

3. Dom zdravlja Vrbovec – HMP 12 4 pruŢa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima


regulira promet u ugroŢenom području iosiguravaju ugroŢeni prostor sprječavajući

pristup nepozvanim





5. Postrojba CZ -za spašavanje iz ruševina 30 -Ţupanijska specijalistička postrojba CZ,aktiviraju se kao potpora operativnim

snagama zaštite i spašavanja6. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Crveni kriŢ, Speleološke udruge)7. Snage iz zemlje i inozemstva – po planu i koordinaciji DUZS RH

3.6.3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snjeŢne oborine i poledica)

Snage za zaštitu i spašavanjeTablica 3-12

r. br snage broj

izvršiteljabroj

vozila zadaće


1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 - planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja

2. DVD-a na području Općine 50 3provode mjere tehničkih intervencija, gašenje

poŢara, dobava pitke vode, vatrogasnadeŢurstva

3. “Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena6 4 osigurava ljudstvo i tehniku i rade na saniranju

posljedica po zahtjevu stoŢera ZS4. Autoprijevoz Perhot, Haganj

5. “Komgrad” Gradec osigurava redovnu isporuku pitke vode

6. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 provodi mjere trijaŢe i pruŢanja zdravstvene

pomoći ozlijeđenim i bolesnim7. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama


Tablica 3-13


broj vozila zadaće

Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaŢirati na području Općine Gradec1. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teŢe ozlijeđene i bolesne


3.Hrvatski zavod poljoprivredno

savjetodavne sluŢbe – Područni odjel Sv. Ivan Zelina

2 1 pruŢa savjetodavnu pomoć na sanaciji posljedica na poljoprivrednim nasadima

3.6.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu

Snage za zaštitu i spašavanje Tablica 3-14


broj vozila zadaće


1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 - planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja

2. DVD-a 50 3provode mjere tehničkih intervencija, gašenjepoŢara, sanacije prosutih, prolivenih opasnih

tvari u pogonima

3. “Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena

6 4osigurava ljudstvo i tehniku i radi na saniranjuposljedica tehničko-tehnološke katastrofe po

zahtjevu stoŢera ZS4. Autoprijevoz Perhot, Haganj



broj vozila zadaće

5. ”Komgrad” Gradecosigurava redovnu isporuku pitke vode, saniraposljedice tehničko-tehnološke katastrofe na

vodovodnoj infrastrukturi i postrojenjima

6. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 provodi mjere trijaŢe i pruŢanja zdravstvene

pomoći ozlijeđenim i bolesnim

7. Veterinarske ambulante Gradec i Cugovec 2 2saniraju posljedice na prostorima, objektima i

Ţivotinjama zahvaćenim tehničko-tehnološkomkatastrofom u prometu

Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaŢe angaŢiranje snaga izvan područja Općine.

Tablica 3-15


broj vozila zadaće


1. HEP ODS d.o.o. “Elektra” Bjelovar – pogon KriŢevci 10 5

osiguravaju neprekidnu isporuku električneenergije, saniraju posljedice tehničko-tehnološke katastrofe na elektroenergetskim postrojenjima


3. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teŢe ozlijeđene i bolesne



pristup nepozvanim

5. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2sanira posljedice na prostorima, objektima i

Ţivotinjama zahvaćenim tehničko-tehnološkomkatastrofom u prometu

3.6.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacijaNa području Općine Gradec nema odlagališta otpada tako da se ne procjenjuju moguće nesreće i potrebne

snage za zaštitu i spašavanje po toj osnovi.

Snage za zaštitu i spašavanje Tablica 3-16


broj vozila zadaće


1. “Rovokopač”, vl. Ivan Vinković, Lubena 6 4osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na asanaciji

terena, sahrani mrtvih2. Autoprijevoz Perhot, Haganj

3. ”Komgrad” Gradec

4. Ambulanta prim. zdravst. zaštite Gradec 2 2 provodi mjere trijaŢe i pruŢanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim

5. ”BELJE” d.d. Svinjogojska farma, Gradec 50 5provode zapovjeđene mjere animalne asanacije na

prostorima kojima gospodare6. Farma za tov pilića BlaŢinović, Gradec 3 3

7. Tov stoke i poljop. obrt Baričević, Haganj 3 6

8. Postrojba opće namjene CZ Općine 30 - pruŢa pomoć u ljudstvu oko provedbe humane i animalne asanacije



Tablica 3-17r. br. snage broj

izvršiteljavozila/ strojevi zadaće


1. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća animalne asanacije terena

2. Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije 6 3 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje

zadaća humane asanacije

3. Dom zdravlja Vrbovec 10 5 pruŢa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima

4. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teŢe ozlijeđene i bolesne



pristup nepozvanim

6. Gradsko društvo crvenog kriŢa Vrbovec 1 1 pruŢa pomoć u ljudstvu (volonteri) oko provedbe humane asanacije

4. ZAKLJUČNE OCJENEZaključne ocjene donose se za svaku mjeru zaštite

i spašavanja propisanu ovom Procjenom.

4.1. Poplava i prolomi hidroakumulacijskih branaNa poplavnom području Općine Gradec ne oče-

kuje se ugroŢavanje kritične infrastrukture koja je neop-hodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana.

Postojeće općinske snage neće biti dovoljne za sa-naciju poplavnog područja pa se stoga predlaŢe aktivi-ranje dodatnih snaga van područja Općine.

4.2. PotresOvisno o epicentru i intenzitetu potresa, procje-

njuje se da bi na području Općine bilo ozlijeđenih (10–20%) i poginulih (0,1–0,3%) osoba. Došlo bi do ve-ćeg oštećenja i uništenja osobne imovine, prekida uo-bičajenog načina Ţivota te gubitaka osnovnih sredstava za Ţivot.

Kritična infrastruktura na području Općine bit će ugroŢena uslijed potresa, te moŢe doći do oštećenja ili uništenja infrastrukture koja je neophodna za normal-no funkcioniranje Ţivota građana.

Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekiva-nim mogućim posljedicama, u slučaju potresa snage VIII. stupnja MCS prosuđuje se da na području Općine Gradec nema dovoljnih snaga i sredstava potrebnih ka-ko bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i ošteće-nja i/ili uklonile posljedice katastrofe, stoga se predlaŢe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine.

4.3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzrokaKritična infrastruktura moŢe biti ugroŢena od suše,

snjeŢnih oborina, poledice, olujnog ili orkanskog nevre-mena i jakog vjetra te moŢe doći do oštećenja ili unište-nja infrastrukture koja je neophodna za normalno funk-cioniranje Ţivota građana.

Ovisno o veličini, kretanju i intenzitetu djelovanja oluje ili orkanskog nevremena procjenjuje se da bi bilo pojedinačno ozlijeđenih osoba. Također se prosuđuje da moŢe doći do znatnog oštećenja i/ili uništenja osob-

ne imovine, prekida uobičajenog načina Ţivota te gubi-taka osnovnih sredstava za Ţivot.

Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekiva-nim mogućim posljedicama, u slučaju suše, oluje ili or-kanskog nevremena, snijega, leda i poledice prosuđuje se da na području Općine Gradec nema dovoljno sna-ga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice.

U cilju saniranja posljedica na infrastrukturi, pruŢa-nja hitne medicinske pomoći i zbrinjavanja ozlijeđenih i bolesnih nastalih djelovanjem navedenih prirodnih uzroka potrebno je aktiviranje dodatnih snaga van po-dručja Općine.

4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu

Sprječavanje katastrofalnih posljedica nesreće za stanovništvo, materijalna dobra i okoliš temelji se veli-kim dijelom na prevenciji, odnosno na funkcionalnom odrŢavanju i redovnoj kontroli pogona/postrojenja s opasnim tvarima, pravilnom rukovanju tehnološkom opremom, edukaciji djelatnika, redovnoj inspekciji i sa-niranju manjkavosti, izradi kvalitetnih planova za slučaj opasnosti (operativnih te budućih unutarnjih i vanjskih) i testiranju sustava.

U cestovnom i Ţeljezničkom prometu nesreće mo-gu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima prijevoznih sredstava, a ista mogu prevoziti opasne tva-ri koje se koriste u neposrednoj potrošnji.

Cijeni se da na području Općine Gradec nema do-voljnih snaga i sredstava kako bi se otklonila opasnost, sman jila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice katastrofe, stoga se predlaŢe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine.

4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija

Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekiva-nim posljedicama, u slučaju epidemije i sanitarne opa-snosti na području Općine Gradec nema dovoljno sna-ga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost,


smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice stoga se predlaŢe aktiviranje dodatnih snaga van po-dručja Općine.

4.6. Kritična infrastrukturaKritična infrastruktura na području Općine moŢe

biti ugroŢena od djelovanja potresa, ostalih prirodnih uzroka (suša, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, snjeŢne oborine i poledica) i tehničko-tehnološke kata-strofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacio-narnim objektima u gospodarstvu i prometu.

Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekiva-nim posljedicama, na području Općine nema dovoljno snaga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opa-snost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile poslje-dice, stoga se predlaŢe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine.

4.7. Postojeće odnosno potrebne snage zaštite i spašavanja

Postojeća struktura i veličina općinskih operativnih snaga zaštite i spašavanja nije dovoljna kako bi se otklo-nila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili ukloni-le posljedice. Nameće se potreba za potpuno oprema-nje postrojbe civilne zaštite opće namjene i to što prije.

Polazeći od navedene konstatacije predlaŢe se uključivanje i drugih snage van Općine za provedbu zadataka zaštite i spašavanja.

S određenim pravnim osobama koje će biti angaŢi-rane potrebno je sklopiti ugovore o angaŢiranju ljudi i materijalnih sredstava.

Na zadacima zaštite i spašavanja pored navednih snaga u slučaju velikih katastrofa potrebno je uključiti i snage HV-a.

Pored navedenih materijalno-tehničkih sredstava, ovisno o potrebi koristit će se i sredstva drugih Gradova i Općina i susjednih Ţupanija.

5. ZEMLJOVIDI1. Raspored naselja i stanovnika, prometnice s na-

zivima i građevinsko područje,2. Vodoopskrba,3. Elektroenergetika,4. Plinovod i plinska mreŢa,5. Telekomunikacije,6. Centri poŢarnih zona i pravci djelovanja,7. Makrolokacije na kojima su uskladištene veće

količine zapaljivih tvari, tekućina ili plinova i građevine u kojma boravi veći broj osoba,

8. Poplavno područje, hidromelioracija i nasipi.Svi zemljovidi se nalaze u prilogu procjene.

6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA

6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja5

Općina Gradec nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke Ţupanije.

5 Prostorni plan uređenja Sisačko-moslavačke Ţupanije i Općine Gradec

Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvat-ske ovaj prostor pripada jugozapadnom dijelu Panon-ske megaregije. Kao sastavni dio Zagrebačke Ţupanije Općina Gradec ulazi u područje šireg zagrebačkog pro-stora.

Područje Općine Gradec na zapadu graniči s Gra-dom Vrbovcem. Sjeverna granica Općine ujedno je i granica Zagrebačke Ţupanije s Koprivničko-kriŢeva-čkom Ţupanijom, odnosno Gradom KriŢevcima i Opći-nom Sveti Ivan Ýabno. Na istoku se pruŢa granica s Općinom Farkaševac, dok juŢni dio Općine graniči s Općinom Dubrava.

Na području Općine prevladavaju ravni tereni i te-reni umjerenog nagiba,što osigurava neometano gos-podarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture.

Naselja su u prosjeku vrlo mala, a prema veličini se mogu izdvojiti središnje naselje Gradec te Haganj kao najveće naselje Općine, Gradečki Pavlovec, Cugovec i Repinec. U ovih pet naselja smješteno je više od polo-vine stanovnika Općine. Sva ostala naselja Općine ima-ju manje od 200 stanovnika.

6.1.1. Ukupna površina područjaNa području Općine Ţivi 3920 stanovnika u 20 na-

selja. Općina Gradec je područje sa izrazito niskom gu-stoćom naseljenosti od 44,12 st./km2. Gustoća naselje-nosti na području Ţupanije je 99,47 st./km2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km2.

Tablica 6-1*

općina površina (km2)

broj stanov-

nika

broj stambenih jedinica

broj kućanstva

gustoća naseljenosti

po km2

Gradec 88,85 3.920 1.435 1.190 44,12* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec

Tablica 6-2*

OPĆINA GRADECpovršina

km2 %OPĆINA GRADEC, ukupno 88,85 100

Buzadovac 3,97 4,46Cugovec 6,38 7,18Festinec 4,64 5,22

Fuka 5,93 6,67Grabrić 1,41 1,58Gradec 6,16 6,93

Gradečki Pavlovec 4,65 5,23Haganj 12,36 13,91Lubena 2,19 2,46

Mali Brezovec 1,64 1,84Podjales 1,67 1,87Pokasin 1,69 1,90Potočec 6,95 7,82

Remetinec 6,45 7,25Repinec 2,82 3,17Salajci 2,53 2,84

Stari Glog 2,74 3,07Tučenik 5,14 5,78

Veliki Brezovec 4,41 4,96Zabrđe 5,12 5,76

* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec


6.1.2. Rijeke i jezeraUmjereno breŢuljkasto područje ispresijecano je

vodotocima rijeke Glogovnice, te potoka StrŢen, Čr-nec, Crnčić, Ljubenica, Koruška, Petrovinec, Prašnica i Koritna.

Od prirodnih jezera postoji jezero Fuka kapaciteta 450 000 m3 vode dok akomulacijskih jezera na područ-ju općine nema.

6.1.3. Ostale geografsko-klimatske karakteristike i tehnološke karakteristike postrojenja.

ReljefNa području Općine prevladavaju ravni tereni i te-

reni umjerenog nagiba, što osigurava neometano gos-podarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture. Za daljnji razvoj područja Općine potrebno je provesti op-timalizaciju prostora po iskoristivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o odrŢavanju prirodne i ekološke ravnoteŢe.

SeizmotektonikaPodručje Zagrebačke Ţupanije, zajedno s Gradom

Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktiv-nosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke Ţupanije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seiz-motektonski aktivne zone obiljeŢene su različitim dubi-nama hipocentara, a vezane su uz najvaŢnije rasjede: savski rasjed koji se pruŢa padinama Vukomeričkih go-rica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se izme-đu 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji pro-lazi potezom Ýumberačka gora-Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km) (Prelogović et al., 1998.).

Meteorološki pokazatelji6

Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine na području Grada Zagreba i Zagrebačke Ţu-panije karakteriziraju dva dobro odijeljena područja srednjih godišnjih količina oborine. Dijeli ih izohijeta od 1000 mm koja prolazi na sjeveru sjevernim rubom granice Grada Zagreba, zatim se spušta njegovom za-padnom granicom i tada skreće prema zapadu juŢnom stranom Samoborskog gorja. Istočno i juŢno od ove lini-je je orografski niŢe područje (0-200 m nadmorske visi-ne) sa srednjim godišnjim količinama oborine od 800-1000 mm, a sjeverni rub Lonjskog polja ima i manje količine oborine od 700-800 mm godišnje. Zapadno od izohijete 1000 mm nalazi se orografski razvijenije područje Medvednice, Samoborskog gorja i Ýumberka s količinama oborine preteŢno između 1000 i 1250 mm na visinama od 100-700 m. Podaci Puntijarke indi-kator su da na vršnim dijelovima Medvednice količine oborine mogu biti i veće od 1250 mm. Samoborsko

6 Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroŢeno-sti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ZÝ, DHMZ RH

gorje također ima više od 1250 mm oborine godišnje na visinama iznad 500 m, a na Ýumberku se prema granici sa Slovenijom moŢe očekivati i više od 1500 mm godišnje.

a) Suša i toplinski valMeteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine

moŢe uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodo-privredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadrŢavanja antici-klone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potraŢ-nja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definira-na meteorološkim uvjetima, a potraŢnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju, dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju šumskih poŢara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom raz-doblju moŢe, s određenim faznim pomakom, uzroko-vati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem povr-šinskih i dubinskih zaliha vode. U ovoj studiji za ocjenu ugroŢenosti od suše analizirani su dani bez oborine de-finirani kao dani u kojima nema oborine ili padne ma-nje od 0.1 mm oborine.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Zagrebačke Ţupanije analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir smje-štene u nizinskom dijelu Ţupanije u prigradskom po-dručju. U tablici 6-2 prikazani su srednji mjesečni i go-dišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i go-dišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981.–2000.

Na području Zagreba srednji godišnji broj dana bez oborine veći je u istočnom dijelu (oko 233 dana bez oborine – Zagreb-Maksimir) i središnjem (oko 4 da-na bez oborine manje – Zagreb-Grič) nego li u zapad-nom koji je sušniji za oko 20 dana (Podsused). Prosječ-no odstupanje od srednje vrijednosti, izraŢeno standar-dnom devijacijom, iznosi 12 dana. Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku ima siječanj (oko 23 dana), a zatim srpanj, kolovoz i listopad (20 do 21 dan mjesečno) dok ih je najmanje u lipnju (oko 16 dana). Vrijednost standardne devijacije najveća je u ruj-nu i studenom (gotovo pet dana), tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine u tim mjesecima se od godine do godine nešto više razlikuje nego u drugim mjeseci-ma u kojima standardna devijacija iznosi tri do četiri dana.

U analiziranom razdoblju na području Zagreba najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u siječnju (25% slučajeva) te u kolovozu (15% slučajeva). Najviše dana bez oborine imao je siječanj 1989. godine (29 dana). U analiziranom razdoblju najmanje dana bez oborine najčešće je bilo u lipnju (19% slučajeva) te u travnju i svibnju (15% slučajeva). Najmanje bezoborin-skih dana bilo je u listopadu 1992. godine kada je bilo 8 takvih dana.

Zagrebačka Ţupanija okruŢena je Ýumberačkom gorom na zapadu, Medvednicom na sjeveru te Vuko-meričkim goricama na jugu na kojima se zbog promje-ne oborinskog reŢima s nadmorskom visinom moŢe očekivati manji broj dana bez oborine (oko 20 dana na vršnom području Medvednice). Najveći rizik za pojavu suše s obzirom na učestalost bezoborinskih dana na po-dručju Ţupanije je u ljetnim mjesecima srpnju i kolovo-zu te listopadu i siječnju.


Statistički pokazatelji sušnih razdoblja

Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, 1981.–2000. Tablica 6-3MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINESRED 22.5 19.5 20.8 17.2 17.5 16.0 20.4 21.2 19.3 19.9 18.7 19.8 232.7STD 3.5 3.9 3.0 2.7 3.7 3.6 3.0 3.3 4.9 4.7 4.9 4.3 11.5MIN 15 11 14 12 11 9 13 16 10 8 9 13 208

MAKS 29 26 25 23 23 24 25 28 26 28 27 28 256

b) Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetarOlujni vjetar, a ponekad i orkanski, udruŢen s veli-

kom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugroŢava i često puta odnosi ljudske Ţivote. Stoga je u ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena.

Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digi-talnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj sluŢbi prikupljaju se u re-lativno rijetkoj mreŢi točaka. Postojeća mreŢa mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje op-ćih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji tere-na, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa.

Za nadopunu vjetrovnog reŢima na meteorološkim postajama motritelji i opaŢaju smjer i jačinu vjetra. Jači-na vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izraŢava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrŢi od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridruŢene odgovarajuće srednje brzine vjetra.

BEAUFORTOVA LJESTVICATablica 6-4

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s)0 tišina 0.0–0.21 lagan povjetarac 0.3–1.52 povjetarac 1.6–3.33 slab vjetar 3.4–5.44 umjeren vjetar 5.5–7.95 umjereno jak vjetar 8.0–10.76 jak vjetar 10.8–13.87 vrlo jak vjetar 13.9–17.18 olujan vjetar 17.2–20.79 oluja 20.8–24.4

10 jaka oluja 24.5–28.411 orkanski vjetar 28.5–32.612 orkan 32.7–36.9

Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h po-trebno je vrijednosti brzine pomnoŢiti s 3.6.

Smjer vjetra određuje se također vizualno pomoću vjetrulje koja ima označena samo četiri smjera. Motri-telj je duŢan ocijeniti smjer vjetra na jedan od 16 mo-

gućih smjerova i označiti ga stranom svijeta odakle vje-tar puše.

Za Zagrebačku Ţupaniju i Grad Zagreb odabrana je meteorološka postaja Zagreb-Maksimir. Postaja Za-greb-Maksimir smještena je u istočnom dijelu grada na ravnom terenu i udaljena je oko 5 km od središta grada. Za promatrano razdoblje 1981.–2000. analizirani su opaŢeni i mjereni podaci jačine/brzine i smjera vjetra.

Za prikaz strujnog reŢima na području Zagrebačke Ţupanije i Grada Zagreba analizirane su godišnje i se-zonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedi-nih jačina i smjerova vjetra za Zagreb-Maksimir (1981.–2000.). Rezultati analize prikazani su grafički na ruŢa-ma vjetra (sl. 4).

Orografska prepreka Medvednica koja se nalazi na sjevernoj strani grada Zagreba modificira osnovno stru-janje pa se na godišnjoj ruŢi vjetrova uočava najveća učestalost N i NNE vjetra (18.0% i 10.6% redom). Za-paŢa se da je broj tišina relativno veliki (13.7%). Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3% do 7.5%, osim NW i WNW smjerova koji imaju najmanju relativnu čestinu (1.1% i 1.5% redom).

Sličan oblik, kao i godišnja ruŢa vjetra, zadrŢavaju ruŢe vjetrova i po sezonama. U jesen i zimi pojavljuje se veća učestalost tišina (17.0% i 13.5% redom) što je povezano i sa stacionarnim anticiklonalnim tipom vre-mena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i sta-bilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hlad-nom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacija-ma moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar.

Za proljeće su karakteristični brŢe pokretni ciklo-nalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdo-bljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gra-dijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmlja-vinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvo-ja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večer-njim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen plju-skom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. U toplom dijelu godine za vrijeme vedrih i neporemećenih dana pojavljuje se i cirkulacija obronka. Danju se topli zrak diŢe uz obronke Medvednice, a noću spušta niz Med-vednicu. Zbog toga se ljeti i u jesen javlja najveća uče-stalost N vjetra u odnosu na ostala godišnja doba (21.1% i 19.2% redom ).


Od ukupnog broja podataka u Zagreb-Maksimiru 0.06 % podataka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na postaji Zagreb-Maksimir uočava se prevladavanje sla-bog vjetra jačine 1–3 Bf u 83.9%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (2.3%).

Prema tome, u najvećem broju slučajeva na zagre-bačkom području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama moŢe se pojaviti jak ili olujan vjetar – u hladnom dijelu povezan je s prodorima hlad-nog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima.

Dosadašnja analiza strujanja za Zagrebačku Ţupa-niju i Grad Zagreb izrađena je prema vrijednostima ja-čine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se moŢe pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motre-nja. Upravo zbog toga motritelji biljeŢe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem

jednom zabiljeŢen vjetar jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog reŢima promatranog po-dručja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godiš-njeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Zagreb-Maksimir u razdoblju 1981.– 2000.

Prema 20-godišnjem razdoblju u Zagreb-Maksimi-ru se jak vjetar prosječno javlja 44 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 83 dana zabiljeŢeno 1992. i 6 dana s olujnim vjetrom 1984. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti stan-dardne devijacije.

Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu po-javu tijekom cijele godine, a olujni vjetar nije bio nika-da zabiljeŢen u rujnu i listopadu u promatranom 20-go-dišnjem razdoblju. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U travnju 1992. opaŢen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (17 dana), a s olujnim vjetrom u veljači 1984. (4 dana).

Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, 1981.–2000.Tablica 6-5

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GODBROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 4.0 3.5 6.7 6.5 4.1 2.7 3.0 2.4 2.3 2.3 3.1 3.6 43.9STD 3.0 3.2 2.6 3.9 2.9 2.5 2.1 1.8 1.5 1.9 2.1 2.9 15.2MIN 0 0 2 1 0 0 1 0 0 0 0 0 21

MAKS 11 9 10 17 9 9 8 7 5 6 9 9 83BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 0.3 0.2 0.5 0.2 0.1 0.1 0.1 0.2 0.0 0.0 0.1 0.1 1.7STD 0.8 0.9 0.8 0.5 0.3 0.3 0.3 0.5 0.0 0.0 0.2 0.2 1.8MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 3 4 3 2 1 1 1 2 0 0 1 1 6MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS23.2 29.2 24.0 21.4 22.4 24.4 20.6 23.2 23.3 17.3 20.0 26.6 29.2

N N NNE NNE NNE NW WNW NNW N N NE NNE N

Očekivani maksimalni udari vjetra (Vudar, m/s) te pripadne vjerojatnosti za povratne periode od T godina dobiveni Jenkinsonovom razdiobom ekstrema iz podataka mjerenja brzine vjetra.

Zagreb-Maksimir, 1981.–2000. Tablica 6-6

T (godine) P (%) Vudar (ms-1)

ZAGREB-MAKSIMIR10 90 26.120 95 29.050 98 34.3

100 99 39.8

c) TučaPodručje Hrvatske nalazi se u umjerenim geograf-

skim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili ko-mada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog obla-ka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godi-ne. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena od ne-prozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine

između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na mete-orološkim postajama biljeŢi se uz tuču i sugradicu poja-va ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snjeŢne pahuljice promje-ra oko 5 mm, koje padaju pri temperaturi oko ili ispod 00 C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne po-vršine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30


godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. DrŢavni hidrometeorološki zavod pro-vodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča moŢe prouzročiti velike štete na po-ljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i pri zem-nim generatorima na osam Radarskih centara (RC). Sva-ki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja.

Tri radarska centra, Sljeme, Trema i StruŢec pokri-vaju područje Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije, na kojem se 2003. godine nalazilo 66 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolaŢu s prizemnim generatorima, a njih 46 imaju i rakete. Takva organiza-cija djelovanja uvjetovana je geografskom rasprostra-njenošću te mogućnostima pokrivanja radarskog cen-tra.

Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradi-com izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981.–2000. Na slici 2. prikazana je i prostorna raspodjela srednjeg bro-ja dana s pojavom tuče i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Grad Za-greb i Zagrebačku Ţupaniju analizirana je 41 lansirna postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom.

Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče su dva područja. Na zapadnom dijelu Ýupanije to je područje između drŢavne granice sa Slovenijom te sela Kalja, Jarušlje i Kostanjevac, a na juŢnom dijelu to je šire područje oko sela Vukomerić.

Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja, koje su radile u razdoblju 1981.–2000. izrađena je prostorna karta indeksa ugroŢenosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg bro-ja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50 %, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom obo-rinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Ýupanije i Grada Zagreba uzeti su podaci s meteorološ-ke postaje Zagreb-Maksimir. U tablici 6-6 prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom obori-nom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981.–2000. Na meteorološkoj po-staji Zagreb-Maksimir srednji godišnji broj dana s kru-tom oborinom iznosi 2.6 dana. U prosjeku najviše ta-kvih dana javlja se u siječnju 0.5 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.4 dana. U listopadu nije zabiljeŢen ni jedan dan s krutom obo-rinom.


BROJ DANA S TUČOMSRED 0.5 0.3 0.3 0.2 0.3 0.2 0.3 0.1 0.1 0.0 0.4 0.2 2.6STD 0.8 0.7 0.6 0.4 0.5 0.4 0.4 0.2 0.3 0.0 0.9 0.4 2.2MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 3 3 2 1 1 1 1 1 1 0 4 1 9

d) SnjeŢne oborineSnijeg moŢe predstavljati ozbiljnu poteškoću za

normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili moŢe predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroŢenosti od snijega analizira se uče-stalost padanja snijega, maksimalna visina novog snije-ga, maksimalna visina snjeŢnog pokrivača po mjeseci-ma, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snjeŢnog pokrivača za povratni period od 50 godina.

Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Zagrebačke Ţupanije koriste se po-daci s glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za razdoblje 1981.–2000. Treba napomenuti da ti podaci daju prvu informaciju o snjeŢnom reŢimu Zagreba i njegovog šireg nizinskog područja. U orografski razvije-nim dijelovima Ýupanije, na obroncima Medvednice i Samoborskog gorja, te Vukomeričkih gorica, vladaju oš-trije snjeŢne prilike i to područje zahtijeva posebnu analizu. U tablici 1. nalaze se podaci za Zagreb-Maksi-mir za srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabiljeŢen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snjeŢnog pokrivača izmjereni u pojedi-

nom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te pro-cjena maksimalne visine snjeŢnog pokrivača, koji se moŢe očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 1961.–1990.).

Na širem području Zagreba padanje snijega moŢe se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snjeŢnih dana i to 47 dana bilo je tijekom zime 1985./1986., a najmanje, 10 dana, zimi 1988./1989. U prosjeku godišnje se moŢe očekivati oko 24 dana s pa-danjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od prosinca do veljače javlja se gotovo svake godine i prosječno pada 5 do 7 dana u pojedinom mjesecu. Najdulje je padao 20 dana u veljači, a od studenog do siječnja bilo je i više od 10 dana s padanjem snijega mjesečno u jednoj zimi. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snjeŢna zima češće završi s oŢuj-kom. U 20 godina samo je jednom zabiljeŢeno padanje snijega u listopadu i to 1997. Na vršnom području Medvednice srednji godišnji broj dana s padanjem sni-jega iznosi 45 dana. Snijeg se tu moŢe pojaviti već i u rujnu, iako iznimno rijetko, i trajati i do svibnja.

Maksimalne visine novog snijega od studenog do veljače izmjerene u promatranih 20 godina iznosile su 18–26 cm (Zagreb-Maksimir), dok je prema podacima Puntijarke u istom razdoblju na Medvednici pao najve-ći novi snijeg od 45 cm.


Maksimalne visine snjeŢnog pokrivača tijekom zi-me javljaju se gotovo podjednako često od studenog do oŢujka (3 do 5 puta u pojedinom mjesecu u 20 godina). Najviši snjeŢni pokrivač od 50 cm izmjeren je u stude-nom 1993. Iste godine zabiljeŢen je i maksimum za prosinac (45 cm). Od siječnja do oŢujka izmjerene su maksimalne visine snjeŢnog pokrivača od 31, 46 i 37 cm. Na vršnom području Medvednice u istom razdo-blju izmjerena je maksimalna visina snjeŢnog pokrivača od 127 cm u oŢujku 1984. i veljači 1986. Prema pro-cjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina, od-nosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen, moŢe se očekivati snjeŢni pokrivač od 43 cm (Zagreb-Maksimir) i 149 cm (Puntijarka).

Prema klimatskim zonama koje uvaŢavaju promje-nu snjeŢnog parametra s nadmorskom visinom, na po-dručju Zagrebačke Ţupanije moŢe se svakih 100 m visi-ne očekivati 3–4 dana više s padanjem snijega godišnje i 10 cm više maksimalne visine snjeŢnog pokrivača za 50-godišnji povratni period. Podjednako velik rizik od pojave snijega i maksimalnih visina snjeŢnog pokrivača je od studenog do oŢujka i od maksimalnih visina no-vog snijega do veljače. Pojava snijega u listopadu, trav-nju i svibnju je rijetka, ali s njom treba računati, poseb-no u brdskom i gorskom području Ýupanije.

Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, 1981.–2000.Tablica 6-8

MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMABROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 2.5 5.4 6.7 5.7 2.9 0.8 0.0 0.0 23.9STD 0.0 0.0 0.0 0.2 3.1 3.3 4.2 5.1 2.4 1.4 0.0 0.0 10.9MIN 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 10

MAKS 0 0 0 1 11 13 14 20 9 4 0 0 47MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 23 18 26 20 9 16 0 0 26MAKSIMALNA VISINA SNJEÝNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 50 45 36 41 37 16 0 0 50MAKS-T50 43

e) PoledicaPojava zaleđenih kolnika moŢe biti uzrokovana

meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i povr-šinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugroŢavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opaŢaju se i biljeŢe.

Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od pre-hladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmeti-ma i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površin-skim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snije-ga i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih bari-ca. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom po-ledica.

Samo opaŢanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe pro-cjene ugroŢenosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izraŢen pomoću mjerlji-vih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za poja-vu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom koli-činom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu ≥ 0° C, odnosno na 2 m ≤ 3° C. Potonji kriterij do-biven je istraŢivanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema

mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološ-koj podlozi za procjenu ugroŢenosti analizirat će se go-dišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroŢe-nijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice.

Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaru-ju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zale-đenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nai-lasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se sniŢava. Pad temperature moŢe dovesti do smrzava-nja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge stra-ne, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava ve-dro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naobla-ka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna raz-mjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Ta-kve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaće-ne ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na ce-stama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata.

Za Zagrebačku Ţupaniju odabrana je meteorološka postaja Zagreb-Maksimir smještena u nizinskom dijelu podno gore Medvednice u blizini rijeke Save.


Godišnji prosjek broja dana s poledicom iznosi 33, maksimalno je zabiljeŢeno 47 dana 1996., a minimal-no 14 dana 1989. godine.

Godišnji hod broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir u razdoblju 1981.–2000. godina, pokazuje da su naju-groŢeniji od poledice mjeseci prosinac, siječanj i velja-ča sa srednjim brojem od oko 7 povoljnih dana. Najve-će varijacije uočavaju se u prosincu u kojem je i zabi-ljeŢen maksimalni broj od 16 dana 1981. godine, a minimalno 1 dan biljeŢe prosinac i veljača. U oŢujku, travnju i studenom rizik od poledice je manji sa sred-njim brojem od 3 do 5 dana s poledicom, a maksimal-no je zabiljeŢeno 12 dana u studenom. U ostalim mje-secima vjerojatnosti za poledicu gotovo da i nema,

premda vrlo mala vjerojatnost postoji samo u svibnju i listopadu.

Navedene klimatske karakteristike vezane uz pole-dicu dobro opisuju područje grada Zagreba, no treba napomenuti da je zbog urbanih utjecaja na klimu vjero-jatnost za poledicu u gradskom središtu manja. S druge strane, na prostoru izvan grada, očekuje se veći rizik od poledice. Općenito, u dolini rijeke Save zbog niŢih mi-nimalnih temperatura postoji veći rizik od poledice, a još je veći u višim dijelovima okolnih gora, posebno u Ýumberačkom gorju gdje u prosjeku padne najveća ko-ličina oborine u Ţupaniji, a minimalne temperature zi-mi su prosječno niŢe od ostatka Ţupanije. U gorskim dolinama, zbog zasjenjenosti, poledica se moŢe duŢe zadrŢati.


BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm ≤ 0.0°C)SRED 6.9 6.7 4.9 2.8 0.3 0.0 0.0 0.0 0.1 0.9 3.8 7.2 33.4STD 3.8 3.8 2.6 1.6 0.6 0.0 0.0 0.0 0.2 1.0 2.8 4.0 8.5MIN 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 14

MAKS 14 15 11 6 2 0 0 0 1 3 12 16 47

Godišnja i sezonske ruŢe vjetra, Zagreb-Maksimir, 1981.–2000.


6.1.4. Tehnološke karakteristike postrojenjaNa području Općine nema značajnijih tehničko-tehnoloških postrojenja.

6.2. Stanovništvo

6.2.1. Broj stanovnika /zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika/tablica 6-10*

OPĆINA Površina popis 2001.

izvori sredstava za Ţivot

prihodi od rada1 bez prihoda2 mirovina3 nepoznato

km2 % broj % broj % broj % broj % broj %GRADEC 88,85 100 3920 100 1649 42,06 1406 35,8 702 17,9 163 4,16

*Izvor podataka: DrŢavni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. god. 1-prihodi od rada, prihodi od rada i mirovine, prihodi od rada i ostali prihodi, 2-bez prihoda, povremena potpora drugih, socijalna naknada 3-mirovina, mirovina i socijalna naknada

Prema podacima s popisa stanovništva 2001. godine na području Općine je zaposleno ukupno 1417 osoba. Iz grafikona koji prikazuje strukturu zaposlenog stanovništva Općine Gradec uočljivo je da su najznačajnije gospodar-ske djelatnosti poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 460 zaposlenih, odnosno 34% ukupnog zaposlenog stanovništva, od čega pak najveći udio predstavljaju zaposleni u poljoprivredi.

Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec

6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih

a) Dobna struktura po naseljima Tablica 6-11*

naselje ukupno 0-19 godina 20-59 godina 60 i više godina nepoznato indeks starosti

Buzadovac 134 30 79 22 3 73,33Cugovec 390 93 190 105 2 112,90Festinec 70 17 41 12 0 70,59

Fuka 120 30 53 37 0 123,33Grabrić 85 17 45 23 0 135,29Gradec 490 127 260 102 1 80,31

Gradečki Pavlovec 506 141 256 107 2 75,89Haganj 534 150 274 108 2 72,00Lubena 123 19 72 32 0 168,42

Mali Brezovec 90 19 35 36 0 189.47Podjales 190 46 97 47 0 102,17Pokasin 54 12 24 18 0 150,00Potočec 104 24 52 28 0 116,67


naselje ukupno 0-19 godina 20-59 godina 60 i više godina nepoznato indeks starosti

Remetinec 74 17 35 22 0 129,41Repinec 255 55 135 65 0 118,18Salajci 88 21 45 21 1 100,00

Stari Glog 115 22 57 36 0 163,64Tučenik 122 27 62 32 1 118,52

Veliki Brezovec 188 51 99 38 0 74,51Zabrđe 188 39 89 59 1 151,28

UKUPNO 3920 957 2000 950 13 99,27* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec

b) Dobna i spolna strukturaTablica 6-12*

OpisGodine starosti

0-15 15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80 i višeMuškarci 343 144 258 302 285 207 202 148 28

Ýene 355 115 225 242 272 209 267 229 76Ukupno 698 259 483 544 557 416 469 377 104

% 18% 7% 12% 14% 14% 11% 12% 10% 3%* Izvor podataka: DrŢavni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. god.

c) Aktivno i neaktivno stanovništvoTablica 6-13*

br. opis broj osoba1. Ukupno stanovništvo 3.9202. Djeca do navršene 15. god. 6983. Radno sposobno stanovništvo (1 – 2) 3.222

3.1. Aktivno stanovništvo (radna snaga) 1.6863.2. Neaktivno stanovništvo (3 – 3.1.) 1.536

* Izvor podataka: DrŢavni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. god.

6.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranjeTablica 6-14*

ustanova zaposleni primatelji uslugeOsnovna škola Gradec 42 232

Područna škola Cugovec 3 39Područna škola Haganj 3 19Područna škola Tučenik 2 16Područna škola Repinec 2 10

Dom za stare i nemoćne Cugovec 20 50* Izvor podataka: Općina Gradec

6.2.4. Gustoća naseljenosti po jedinici površineTablica 6-15*

naselje stanovnika površina (km2 ) gustoća naseljenosti (st/km2 )OPĆINA GRADEC, ukupno 3920 88,85 44,12

Buzadovac 134 3,97 33,75Cugovec 390 6,38 61,13Festinec 70 4,64 15,09

Fuka 120 5,93 20,24Grabrić 85 1,41 60,28Gradec 490 6,16 79,55

Gradečki Pavlovec 506 4,65 108,82


Haganj 534 12,36 43,20Lubena 123 2,19 56,16

Mali Brezovec 90 1,64 54,88Podjales 190 1,67 113,77Pokasin 54 1,69 31,95Potočec 104 6,95 14,96

Remetinec 74 6,45 11,47Repinec 255 2,82 90,43Salajci 88 2,53 34,78

Stari Glog 115 2,74 41,97Tučenik 122 5,14 23,74

Veliki Brezovec 188 4,41 42,63Zabrđe 188 5,12 36,72

* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec

6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš

6.3.1. Kulturna dobraTabelarni prikaz nepokretnih kulturnih dobara

Općine GradecTablica 6-16

kulturna dobra status zaštite

prijedlog kategorije

Povijesna naselja gradsko-seoskih obiljeŢjaGradec, povijesna jezgra naselja PR 2

Povijesna naselja seoskih obiljeŢjaGrabrić, dio povijesnog naselja ZPP 3Haganj, dio povijesnog naselja ZPP 3Podjales, dio povijesnog naselja PR 2

Stari Glog, jezgra naselja ZPP 3Pokasin, dio povijesnog naselja ZPP 3Festinec, dio povijesnog naselja PR 2

Povijesne građevine i sklopoviCrkve i kapele

Ýupna crkva Ranjenog Isusa, Gradec R 496 2Kapela sv. Nikole, Buzadovac ZPP 3Kapela sv. Barbare, Cugovec PR 2

Kapela sv. KriŢa, Fuka ZPP 3

Kapela sv. Florijana, Haganj 02-13/6-73 3

Kapela Ranjenog Isusa, Lubena ZPP 3Kapela sv. Antuna Padovanskog,

Podjales ZPP 3

Kapela sv. Ivana Krstitelja, Pokasin PR 3Kapela Srca Isusovog, Repinec ZPP 3

Poklonci i raspelaPoklonac Kraljice mira Mali Brezovac ZPP 3

Raspelo Cugovec ZPP 3Raspelo, Grabrić ZPP 3

Raspelo, Gradečki Pavlovec ZPP 3Raspelo, Haganj ZPP 3Raspelo, Potočec ZPP 3

Raspelo-poklonac, Repinec ZPP 3Raspelo , Salajci ZPP 3



Raspelo,Veliki Brezovac ZPP 3Raspelo, Zabrđe ZPP 3

Stambene građevine (kurije)Kurija kaptola, Gradec R551 2

Ýupni dvor, Gradec PR 2Kurija Koretić, Repinec ZPP 3

Gradec, stambena građevina PR 2Gradec, stambena gradevina PR 2

Tradicijske kuće (etnološke građevine)Drvena tradicijska kuća,

Buzadovac br. 41 ZPP 3

Drvena tradicijska kuća, Cugovec br. 85 ZPP 3



Drvena tradicijska kuća, Fuka br. 22 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Fuka br. 29 ZPP 3

Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 3 PR 2Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 5 PR 2Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 7 PR 2

Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 7 PR 2


Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 37 RP 3


Drvena tradicijska kuća, Lubena br. 9 ZPP 3Drvena tradicijska kuća,

Podjales br. 32 PR 2Drvena tradicijska kuća, Pokasin br. 2 PR 2

Drvena tradicijska kuća, Pokasin br. 15 PR 2

Drveni hambar, Stari Glog br. 56 PR 2Drvena tradicijska kuća,

Tučenik br. 33 ZPP 3




Drvena tradicijska kuća, Zabrđe br. 33 PR 2

Drvena tradicijska kuća, Zabrđe br. 75 ZPP 3

Građevine javne namjeneZgrada stare pošte, Gradec ZPP 3

Zgrada Ţeljezničke postaje Gradec ZPP 3Zgrada škole, Haganj ZPP 3Zgrada škole, Repinec ZPP 3Zgrada škole Tučenik ZPP 3

ZadruŢni dom, Cugovec ZPP 3Gospodarske građevine

Nekadašnje gospodarske zgrade, Gradec PR 2

Memorijalna područja i obiljeŢjaStaro groblje, Gradec ZPP 3

Mjesno groblje, Gradec ZPP 3Mjesno groblje Buzadovac ZPP 3Mjesno groblje Cugovec ZPP 3

Spomenik NOB, Cugovec, groblje ZPP 3Spomenik NOB, Haganj ZPP 3Somenik NOB, Gradec ZPP 3

Spomen kosturnica, Pokasin ZPP 3Spomenik NOB, Zabrđe ZPP 3

Arheološki lokaliteti i zoneGradec Biskupski kaštel s crkvom, R 2

Gradec Crkva sv.Nikole, PR 2Gradec Ýupni dvor, srednjovjekovni

lokalitet PR 2Gradec Utvrda Siget, na potoku

Koruška PR 2Lubena, srednjovjekovna crkva PR 2

Obetić, Grabrić, srednjovjekovna lokacija sela ZPP 3

Potočec, Gomile, višeslojno naselje PR 2Podjales, prapovijest, neolit ZPP 2

Remetinec, srednjovjekovno naselje, utvrda,crkva ZPP 3

Repinec, srednjovjekovna utvrda ZPP 3Remetinec, šuma Novakuša,antička

cesta PR 3Područja osobitih vrijednosti za identitet prostora

Gradec, istočne i zapadne padine naselja PR 2

Gradec, vinogradi s tradicijskim klijetima, ZPP 3

Dolina rijeke Glogovnice i potoka Koruška ZPP 2

Pokasin, vinogradi s tradicijskim klijetima ZPP 3

Ribnjak Fuka ZPP 3Cugovec, okoliš kapele sv. Barbare PR 3Perivoj uz biskupski dvor, Gradec PR 2

* Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec.

6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Nacionalnih i parkova prirode na području Općine nema.

Šume prekrivaju nešto manje od trećine (31%) ukupne površine Općine. To su šume Novakuša i Lje-ščak, Brezine i Grabik u istočnom te Tučenski Lug i La-zina u zapadnom dijelu Općine.

Na području Općine Gradec na temelju Zakona o zaštiti prirode zaštićeno je područje šume Novakuše u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. U šumskom predjelu Novakuša zaštitom je obuhvaćena površina od 2,07 ha. Šume u rezervatu su zdrave, a prirodna vrijednost ovog područja se očituje u izvornoj sastojini hrasta luŢnjaka i običnog graba starosti oko 160 godina.

6.3.3. Vodoopskrbni objektiNa području Općine Gradec vodovodna mreŢa je

samo djelomično izvedena a voda ne odgovara zahtje-vima koji se postavljaju za pitku vodu. Opskrba stanov-ništva vodom preteŢno je riješena individualnim buna-rima. Individualni objekti u selima i zaseocima koriste isključivo bunare različite dubine i kvalitete vode. Veći-na bunara nije adekvatno zaštićena te tako predstavlja-ju potencijalni izvor zaraze lokalnog stanovništva.

Današnje potrebe Općine Gradec za pitkom vo-dom iznose 566 m3/dan. Iako se predviđa i daljnja de-populacija ovog prostora, pretpostavlja se da će potre-be za vodom na području općine ipak rasti zbog pove-ćanja standarda Ţivljenja, veće opremljenosti stanovanja te razvitka obrta i drugih djelatnosti.

Koncepcijom razvitka vodoopskrbnog sustava Za-grebačke Ţupanije predviđeno je da se pitanje vodoop-skrbe Općine Gradec riješi u okviru vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba – istočni dio, koji se temelji na iskorištavanju crpilišta “Petruševec” i “Sašnjak”, a pred-viđa se i uključivanje novih crpilišta “Črnkovec” i “Iva-nja Reka” uz izvedbu pripadnog dobavnog sustava i vodospremnika “Cerje”.

6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnjeVećina poljoprivrednih površina (79%) Općine

Gradec u privatnom je vlasništvu. Najvrednije poljopri-vredno zemljište pripada prostornoj kategoriji P1, od-nosno osobito vrijednim poljoprivrednim tlima, a nalazi se u jugozapadnom dijelu općine između naselja Poto-čec i Zabrđe. Udio ove površine u ukupnim poljopri-vrednim površinama općine je vrlo mali, gotovo zane-mariv, no ipak bi je trebalo sačuvati isključivo za potre-be poljoprivredne proizvodnje.

Obradivih poljoprivrednih površina P2 prostorne kategorije, odnosno vrijednih poljoprivrednih tla ima znatno više i također ih je potrebno sačuvati isključivo za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Ove površine se nalaze u juŢnom i središnjem dijelu općine uz ceste L-31069 i L-31070 te u sjevernom dijelu uz cestu Ý-2211, odnosno uz naselja Buzadovac, Tučenik i Sa-lajci.

Najveći dio obradivih poljoprivrednih tla na po-dručju općine pripada prostornoj kategoriji P3 (ostala obradiva tla). Da bi se postiglo kvalitetnije iskorištava-nje ovih površina potrebno je provesti aglomelioracij-


ske mjere većeg intenziteta. Najveći dio ovih mjera Koncepcijom razvitka vodoopskrbnog sustava Zagre-bačke Ţupanije predviđen je tako da se pitanje vodo-op skrbe Općine Gradec riješi u okviru vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba – istočni dio, koji se temelji na iskorištavanju crpilišta “Petruševec” i “Sašnjak”, a pred-viđa se i uključivanje novih crpilišta “Črnkovec” i “Iva-nja Reka” uz izvedbu pripadnog dobavnog sustava i vodospremnika “Cerje”. Ostatak poljoprivrednih povr-šina pripada prostornoj kategoriji PŠ (poljoprivredno tlo vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu) koja predstavlja tla vrlo loših ora-nica i pašnjaka. Ove površine zauzimaju najniŢe dijelo-ve općine. To su tla vrlo ograničenih pedofizikalnih svojstava sa debljim slojem gline zbog kojeg se zadrŢa-vaju poplavne i slivene vode.

Ukupne poljoprivredne površine na području Općine Gradec

Tablica 6-17*Poljoprivredne

površine Ukupno (ha) od toga privatno (ha)

ORANICE 2991 2682VOĆNJACI 87 87

VINOGRADI 117 117LIVADE 1999 1287

PAŠNJACI 155 94RIBNJACI 51 0UKUPNO 5400 4267


6.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekataNa području Općine nema zaokruŢene industrijske zone već se djelatnosti odvijaju u radnim zonama na više

lokacija u naseljima.Obrti u oblasti: usluga građevinskom mehanizacijom, popravak poljoprivrednih stojeva, prodaja tekstila, auto-

mehaničarske usluge, limarske usluge, prijevozničke usluge, usluge odrŢavanja strojeva i uređaja i dr.Tablica 6-18*

pravna osoba lokacija djelatnost

Belje d.d., Svinjogojska farma Gradec

prehrambena (proizvodnja i prerada mesa)

”Kalinski” – mesarski obrt, Gradečki Pavlovec

Farma za tov pilića BlaŢinović Gradec

Stipex mesna indust. d.o.o Logarska 4, V. Pisanica Gradečki Pavlovec

Tov stoke i poljoprivredni obrt Baričević Haganj

”Dušak” d.o.o, pilana Repinecprerada drva

Mundus viridus d.o.o Zagreb, Gradec

”Europetrol” d.o.o Martinkovac 143 b Rijeka – benzinska postaja Gradec trgovačka (naftni derivati,

prodaja i prijevoz)HM 5 – prijevoz Gradečki Pavlovec

Prijevozničke usluge Perhot Haganj prijevoz

Autolimarski obrt Arifović Zlatko Gradec

metalskaMetalni obrt Kosik Gradec

Metalni obrt Hoić Potočec

”Oprema Vrbovec” M. Gubca 4, Vrbovec Gradečki Pavlovec,

Ýupanijske ceste Zagreb, Asfaltna baza Gradečki Pavlovec

Trgovine mješovite robe Gradec, Gradečki Pavlovec, Repinec, Cugovec, Haganj trgovina

Ugostiteljski objekti Gradec, Cugovec, Haganj ugostiteljstvo

Lival d.o.o. Vrbovec, Poljoprivredna apoteka Gradec trgovina

Veterinarska stanica Vrbovec, ambulanta i ljekarna Gradec i Cugovec veterina

Dom zdravlja Vrbovec, ambulanta Gradec zdravstvo

HP Zagreb, Područni ured Gradec Gradec veze

Osnovna škola Gradec sa područnim odjeljenjima Gradec, Haganj, Repinec, Tučenik i Cugovec odgoj i obrazovanje

Vatrogasna zajednica Općine Gradec i dobrovoljna vatrogasna društva

Gradec, Veliki Brezovec, Repinec, Pokasin, Cugovec, Zabrđe, Lubena, Gradečki Pavlovec , Haganj, Tučenik

zaštita od poŢara

Općinsko vijeće Gradec lokalna samouprava

* Izvor podataka: Općina Gradec.


6.3.6. Pravne osobe u gospodarstvu s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja poŢaraNa području Općine nema objekata razvrstanih u I. i II. kategoriju ugroŢenosti od poŢara. Objekti veće poŢarne

ugroŢenosti su pilane i pogoni za preradu drveta te prodaja i prijevoz naftnih derivata. Tu su veće količine gorive tvari kao repromaterijala i gotovih proizvoda, ali nema rizičnih proizvodnih procesa.

Autolakirerska i autolimarska djelatnost je djelatnost povećane poŢarne ugroŢenosti, ali radi se o malim objekti-ma s malim brojem zaposlenih.

Tablica 6-19*

pravna osoba lokacija opasna tvar svojstvo smještaj količina (t)

BELJE d.d. svinjogojska farma Gradec loŢ ulje EL zapaljivost, opasno po okoliš

podzemni spremnik 86

Plinacro d.o.o.

MRS Gradec, Gradec bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 0,68 t/h

MRS Haganj, Haganj bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 2,74 t/h

”Europetrol” d.o.o Martinkovac 143 b Rijeka benzinska postaja Gradec

benzinidizel

propan-butan

zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnici

boce

901120,6

* Izvor podataka: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije-revizija 1 (rujan 2006), Procjena ugroŢenosti od poŢara Općine Gradec

6.3.7. Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i moŢe biti ugroŢen velik broj ljudi

Tablica 6-20*

objekt kapacitet /broj osoba/OŠ Gradec 600OŠ Haganj 200

OŠ Cugovec 200OŠ Repinec 100

crkva Gradec 1000*Izvor podataka: Općina Gradec

6.3.8. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselje

Na području Općine nema industrijskih zona.

6.3.9. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

Kriteriji za određivanje mjesta za izgradnju skloni-šta, zaklona i drugih objekata za zaštitu pučanstva odre-đuju se sukladno odredbama Zakona o unutarnjim po-slovima (“Narodne novine”, broj 29/91 – pročišćeni tekst 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, i 161/98), Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list br. 55/83), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogo-da i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređiva-nju prostora (“Narodne novine”, broj 29/83, 36/85 i 42/86), te Pravilnika o kriterijima za određivanje grado-va i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloni-šta i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine”, broj 2/91).

Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljenim mjestima u kojima Ţivi preko 2.000 stanovnika, odnosno izuzetno i u na-seljenim mjestima s manje od 2.000 stanovnika ako se nalaze na području stupnja ugroŢenosti od I. do IV.

Prema stupnju ugroŢenosti od ratnih opasnosti gra-dovi i naseljena mjesta svrstavaju se u kategorije od I.do

IV. stupnja ugroŢenosti, koja se potom razvrstavaju u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene otpornosti ili osigurava zaštita stanovništva na drugi na-čin.

Prema Prostornom planu Zagrebačke Ţupanije na području Općine Gradec niti jedno naselje nije razvr-stano niti u jednu kategoriju od I. do IV. stupnja ugroŢe-nosti.

Na području Općine nema kapaciteta ni objekata za sklanjanje. Kao privremeno sklonište moŢe posluŢiti Stari dvorac – kurija za oko 200 ljudi, a privremeno do 500 ljudi.

6.3.10. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)

Tablica 6-21

naziv objekta lokacijakapacitet

smještaj obrokaOsnovna Škola Gradec 1000 1000

6.3.11. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)Na području Općine nalaze se kapaciteti primarne

zdravstvene zaštite i stomatološke ambulante. Druge značajne ustanove zdravstvene infrastrukture nalaze se u Vrbovcu.

Tablica 6-22*

ustanova adresaZavod za javno zdravstvo

Zagrebačke Ţupanije P. Lončara 1, Zaprešić

Opća bolnica “Sv. Duh” Zagreb Sv. Duha 64, ZagrebDomovi zdravlja Vrbovec

7. svibnja, Vrbovechitna pomoć

ambulante u Gradecuprimarne zdravstvene zaštite

stomatološke



6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura7

6.4.1. Prometnice – cestovne, Ţeljezničke, te plovni putovi na unutarnjim vodama Cestovni prometMreŢu cesta na području Općine Gradec čine najvaŢniji prometni pravac općine, drŢavna cesta D-28 (Vrbovec–

Gradec–Cugovec–Haganj–Sv. Ivan Ýabno) te više Ţupanijskih i lokalnih cesta. DrŢavne ceste omogućuju temeljnu povezanost glavnih Ţarišta razvitka i svih prostora hrvatske te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Ýupa-nijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta općina i većih naselja na području Ţupanije, dok lokalne ceste povezuju naselja na području Općine.

Opis postojećeg stanja cestovne mreŢe na području Općine Gradec dan je u sljedećoj tablici:Tablica 6-23*

broj ceste opis ceste

duŢina ceste u kmlokalne Ţupanijske

2211 granica općine KriŢevci–Buzadovac–Tučenik–Salajci–Lubena–Rugovec–Fuka – granica općine Dubrava 11,74

3040 D 28 – Gradečki Pavlovec–Gradec 2,203041 D 28 Haganj – granica općine Dubrava (N. Kapela) 2,60

26142 Špiranec (L-26068) – Pokasin (L-31066) 0,9031063 L-31066 – Repinec 1,2531064 L-31066 – Veliki Brezovec 1,2031065 L-31066 – Mali Brezovec – granica općine Vrbovec (Gostović) 2,5031066 Ý-3040 – Gradec–Podjales–Festinec–Pokasin 6,9031069 Ý-2211Cugovec–Grabrić–Zabrđe–granica općine Dubrava (Koritna) 5,0031070 D 28 – Remetinec 1,8031071 D 28 – Stari Glog – granica općine Dubrava (N. Kapela) 2,3331073 Ý-3041 – Haganj – granica općine Dubrava L-31074 (St. Kapela) 1,5031075 D 28 Haganj – granica Općine Gradec (Ýabnica) 1,88

UKUPNO 25,26 16,54


Najznačajniji objekt cestovne infrastrukture planiran na području Općine je brza cesta Sv. Helena–Vrbovec–Bje-lovar–Virovitica, koja dolazi iz smjera Vrbovca tangirajući naselja Grabrić, Cugovec, Stari Glog i Haganj, s krakom koji se kod Grabrića odvaja prema KriŢevcima i Koprivnici. Ova brza cesta je svrstana u prvu skupinu prioriteta na razini drŢave i izvedena je i u eksploataciji od Sv. Helene do naselja Cugovec u Općini Gradec.

Promet u mirovanju:Problem parkiranja vozila je prisutan najvećim dijelom u središtu Općine i naseljima u kojima su grupirani sre-

dišnji sadrŢaji koji uzrokuju veliki broj dolazaka i osjeća se pomanjkanje prostora za parkiranje vozila.U općini Gradec uglavnom je stanovanje individualnog tipa, problemi parkiranja su manje izraŢeni, jer stanov-

nici parkiraju vozila na pripadnim česticama ili na kolnicima ispred kuća.Potrebno je osigurati parkiranje vozila u općinskom centru Gradecu i predvidjeti broj parkirališnih mjesta prema

vrsti, veličini, tj. namjeni objekta.Javni prijevoz:Javni međugradski prijevoz osoba obavlja se Ţeljeznicom i autobusnim prijevozom, a javni gradski i prigradski

promet obavlja se autobusima. Autobusom i javnom lokalnom prometu potrebna su daljnja poboljšanja što se najvi-še odnosi na osuvremenjivanje lokalne cestovne mreŢe i voznog parka prijevoznika, te uvođenje novih linija Čazma-transa Bjelovar.

Ýeljeznički promet:Ýeljeznička pruga Zagreb–Koprivnica koja prolazi područjem Općine u duŢini od 8 km, u Gradecu dobiva pri-

ključak nove jednokolosječne pruge II reda do Sv. Ivana Ýabno, gdje se priključuje na prugu KriŢevci–Bjelovar skra-ćujući pravac Zagreb–Bjelovar za 12,6 km. Namijenjena je putničkom i teretnom prometu.

Riječni promet:Na području Općine nema mogućnosti plovljenja na rijekama.

6.4.2. Zračne luke, luke unutarnjih voda (riječne), te prometna čvorištaNa području Općine Gradec nema zračnih luka, luka unutarnjih voda ni prometnih čvorišta.

7 Prostorni plan uređenja Općine Gradec


6.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneliOd prometno tehnološke infrastrukture izgrađeni su:

Tablica 6-24*

prometnice lokacijamostovi

drŢavna cesta D-28na potoku Črnec na granici s Gradom Vrbovcem

na rijeci Glogovnici u Gradecu

brza cesta Sv. Helena-Cugovecpreko rijeke Glogovnice prije čvorišta Vrbovec 2 (Grabić)

na potoku Črnec na granici s Gradom VrbovcemŢeljeznička pruga preko potoka Črnec na granici s Gradom Vrbovcem

nadvoŢnjaciŢeljeznička pruga preko Ţeljezničke pruge Zagreb-Bjelovar i DC-28 u naselju Gradec

brza cesta Sv. Helena-Cugovec

preko DC-28 kod Cugoveca (u izgradnji)prije Cugoveca

na čvorištu Vrbovec 2 (Grabić)na kriŢanju sa lokalnom cestom za Potočec

Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec, Google maps – Gradec, Hrvatska (23.07.2010. god., 09,30 h)

6.4.4. Energetski sustaviPodručje Općine Gradec električnom energijom

snabdijeva HEP ODS d.o.o. “Elektra” Bjelovar – Pogon KriŢevci. Situacija u pogledu opskrbe električnom ener-gijom na području Općine je zadovoljavajuća, ali je potrebno raditi na poboljšanju napona te je s tim u vezi nuŢna rekonstrukcija pojedinih dijelova elektroener-getske mreŢe. U svim naseljima Općine uvedena je jav-na rasvjeta.

Jedan od zadataka za Općinu Gradec bit će i pred-vidjeti odgovarajuću opskrbu novih površina na kojima će se smjestiti veći potrošači, dakle primarno opskrbu planirane zone gospodarskih sadrŢaja.

Pri projektiranju stambenih i drugih objekata Pro-storni plan uređenja općine s aspekta zaštite vodova se treba pridrŢavati sljedećih propisa:

– zaštitni koridori bi u pravilu trebali biti 5 m od osi vodova 10 (20) kV, dakle ukupno 10 m.

– ispod SN (10, 20 i 35 kV) vodova se ne preporu-ča izgradnja građevina, no ukoliko ne postoje druga rješenja moguća je eventualna izgradnja niŢih građevi-na, ali se nikako ne smiju narušiti propisane sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od dijelova pod napo-nom. Uz to je potrebno izvesti i pojačanu zaštitu voda prema propisima.

– na udaljenosti manjoj od 5 m od najbliŢih dijelo-va trafostanica 10/0,4 kV nije dozvoljena izgradnja objekata za boravak ljudi.

6.4.5. Telekomunikacijski sustaviTelekomunikacijska mreŢa na području Općine

Gradec riješena je u okviru udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS Gradec i UPS Cugovec). UPS su raz-mješteni dijelovi pretplatničkog stupnja pristupne cen-trale (LC), upotrebljavaju se radi poboljšanja kvalitete usluga i ekonomičnije izgradnje pristupnih mreŢa, a postavljaju se unutar već postojećih većih građevina (općina, pošta, stambeni objekti i dr.) u zasebnu prosto-riju ili kao samostojeći građevinski objekt. Udaljeni pretplatnički stupnjevi Gradec i Cugovec vezani su na pristupnu centralu Vrbovec. Ukupni kapacitet ova dva udaljena pretplatnička stupnja iznosi 1024 telefonskih

priključaka (2×512), čime su u potpunosti zadovoljene potrebe korisnika u Općini Gradec.

Kao prijenosni medij u nepokretnoj telefonskoj mreŢi upotrebljavaju se kabeli. Područjem općine pro-lazi magistralni kabel koji je poloŢen koridorom drŢav-ne ceste D-28, a u funkciji je povezivanja udaljenih pretplatničkih stupnjeva na području općine sa matič-nom centralom u Vrbovcu. Na magistralni kabel spoje-ni su korisnički kabeli koji sluŢe za priključenje korisni-ka na telekomunikacijsku mreŢu.

Poštanski ured smješten je u Gradecu, a u njegovoj blizini nalazi se i jedina bazna stanica mobilne telefoni-je na području općine. Trase, koridori i površine za te-lekomunikacijske sustave ucrtani su na kartografskom prikazu.

Program razvoja telekomunikacijske mreŢe temeljit će se na unapređivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Kod izvođenja novih, rekonstrukci-ji ili zamjeni postojećih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postoje-će koridore, naročito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreŢe i opremu treba zamjenji-vati novijim i pouzdanijim.

6.4.6. Hidrotehnički sustaviNa prostoru Grada Vrbovca nalazi se područje

Vodnogospodarske ispostave “Česma–Glogovnica“ Bje-lovar, koje unutar Zagrebačke Ţupanije zauzima pro-stor od 28 ha. Navedeno područje karakteriziraju rijeka Česma, Glogovica i potok Ýavnica te zaštitni sistem Spojnog kanala Zelina–Lonja–Strug s osnovnom namje-nom zaštite Srednjeg Posavlja i velik broj izgrađenih hidrotehničkih objekata kroz sustav obrane zaobalja spojnog kanala Zelina–Lonja–Glogovnica–Česma koji je izgrađen zbog zaštite Črnec polja.

Općina Gradec pripada slivnom području rijeke Česme. Nizinski dio sliva Česme često je izloŢen veli-kim poplavama. Unutar Općine Gradec poplavno po-dručje se nalazi između rijeke Glogovnice i Ţeljezničke pruge, juŢno od šume Tučenski lug.


Obrana od poplave osniva se na učinku redukcije vršnog protoka vodnog vala pri izlijevanju velikih voda u retencijske prostore, a nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno je kontroliranim uprav-ljanjem vodnim masama uz pomoć izvedenih objekata sustava.

Kriteriji zaštite od poplava na slivnom području ri-jeke Česme usvojeni su zavisno od namjene i načina korištenja područja:

– naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od pedesetogodišnjih ili stogodišnjih velikih voda,

– poljoprivredne površine štite se od pedesetogo-dišnjih velikih voda,

– ribnjaci se štite od pedesetogodišnjih velikih voda,

– šumske površine brane se od velike vode koje se pojavljuju jednom u dvadeset pet godina.

Jedina akumulacija za obranu od poplava na po-dručju Općine Gradec je akumulacija Fuka na vodoto-ku Koritna. U nastavku su dani osnovni podaci za po-stojeću akumulaciju:

– pregradni profil se nalazi u km 6+830 (0+000 je na ušću Koritne u Glogovnicu)

– kota punjenja: 118,80 m.n.m.– najniŢa kota: 112,80 m.n.m.– površina: 365.000 m2

– zapremina: 450.000 m3

– kota maksimalnog uspora: 119,20 m.n.m.

Regulacija vodotoka Glogovnice nizvodno od na-selja Gradec svrstava se među vodne građevine od vaŢnosti za DrŢavu. Na Glogovnici je u juŢnom dijelu Općine djelomično izveden obostrani nasip, a djelo-mično desnoobalni nasip. Na potoku Črnec izveden je obostrani nasip od naselja Potočec do ušća Črneca u Glogovnicu.

U svrhu kvalitetnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, predviđeni su hidromelioracijski radovi u do-lini rijeke Glogovnice. Osnovni zadatak i cilj odvodnja-vanja zemljišta uključuju da se primjenom tehničkih i agrotehničkih mjera postigne i odrŢi vodozračni reŢim u zemljištu, kojim se postiŢe optimalna i stabilna pro-izvodnja poljoprivrednih kultura. Na prostorima gdje se preklapaju melioracijske i šumske površine (ili neka druga namjena prostora) potrebno je ispitati mogućnost i opravdanost melioracijskih zahvata, a da se ne ugroze šumske površine (ili neka druga namjena prostora).

6.4.7. Plinovodi, naftovodi i sl.Na području Općine Gradec nema nalazišta nafte

i plina, pa slijedom toga niti pogona za njihovu proiz-vodnju i eksploataciju.

Kada je u pitanju opskrba zemnim plinom, područ-je Općine Gradec pripada distributivnom području Grada Vrbovca. Distribucijom zemnog plina za čitavo ovo područje (područje bivše općine Vrbovec) upravlja komunalno poduzeće “Komunalac” d.o.o. iz Vrbovca.

Od visokotlačnih vodova središnjim dijelom opći-ne prolazi magistralni plinovod u smjeru zapad–istok. Na području općine smještena je mjerno redukcijska stanica kod naselja Haganj i redukcijska stanica sjever-

no od naselja Gradec te je od njih razveden lokalni pli-novod do potrošača. Plinska mreŢa obuhvaća sva nase-lja općine te nisu potrebna proširenja. Kod izvedbi no-vih priključaka u pojedinim naseljima potrebno je zatraŢiti posebne uvjete distributera.

7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Izvod iz mjera zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja, predstavlja sastavni dio Procjene ugroŢenosti i priloŢen je kao posebni dokument pro-cjene.

6 Na temelju članka 23. Zakona o izmjenama i do-punama Zakona komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09), i članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), Općinsko vijeće Općine Gradec na 10. sjednici, odrŢa-noj 10. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE

O KOMUNALNOJ NAKNADI

Članak 1. U članku 7. stavak 1. iza podstavka prvog, dodaju

se riječi: “garaŢni prostor”.

Članak 2. Iza članka 10. dodaje se novi članak 10a. koji glasi: “Rješenje o oslobađanju plaćanja komunalne

naknade donosi čelnik tijela, ili Općinski načelnik.”

Članak 3. Naziv glave VI. mijenja se i glasi: “IZVORI SREDSTAVA U SLUČAJEVIMA OSLOBA-

ĐANJA OD PLAĆANJA KOMUNALNE NAKNADE”Iza članka 10a. dodaje se članak 10b., koji glasi: “U slučajevima oslobađanja od plaćanja komu-

nalne naknade pojedinih obveznika sukladno odred-bama članka 9. i 10. ove Oduke, sredstva potrebna za odrŢavanje objekata i uređaja komunalne infra-strukture, osigurat će se u poračunu Općine Gradec iz drugih sredstava prihoda (poreza, dotacije, prihod od imovine i drugih izvora prihoda).”

Članak 4. Dosadašnja glava VI. postaje glava VII.

Članak 5. Odluka stupa na snagu osmog dana od dana obja-

ve u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 363-03/10-01/79URBROJ: 238/28-01-10-1Gradec, 10. prosinca 2010.


Darko Fugaj, v. r.


7 Na temelju članka 4. stavka 1. točka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04), i članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebač-ke Ţupanije”, broj 23/09), Općinsko vijeće Općine Gradec, na 10. sjednici, odrŢanoj 10. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU O OBAVLJANJU KOMUNALNIH DJELATNOSTI

NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC

Članak 1.Ovom Odlukom određuje se način obavljanja ko-

munalne djelatnosti od lokalnog značaja za Općinu Gradec, u smislu članka 1. stavak 2. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu.

Članak 2. Obavljanje komunalne djelatnosti: opskrba pitkom

vodom, odrŢavanje nerazvrstanih cesta, odrŢavanje groblja, odrŢavanje javnih površina i odrŢavanje javne rasvjete organizira se putem komunalnog trgovačkog društva KOMGRAD GRADEC d.o.o., čiji je jedini osni-vač i vlasnik Općina Gradec.

Članak 3. Djelatnost odlaganja komunalnog otpada vrši Ko-

munalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca u kojem Općina Gradec ima svoj suvlasnički dio.

Članak 4. KOMGRAD GRADEC d.o.o. samostalan je u obav-

ljanju ovih komunalnih djelatnosti i odgovorno je za njihovo trajno i kvalitetno obavljanje kao i za odrŢava-nje komunalnih objekata i uređaja koji sluŢe za zado-voljavanje potreba građana.

“Komgrad Gradec” d.o.o. podnosi Općinskom na-čelniku i Općinskom vijeću polugodišnja i godišnja iz-vješća o učinku poslovanja s prijedlogom mjera i radnji za poboljšanje stanja u komunalnoj djelatnosti koje su mu povjerene na obavljanje.

Izvješća iz prethodnog stavka mora prethodno ve-rificirati Skupština KOMGRAD-a GRADEC d.o.o.

Općinski načelnik usmjerava i nadzire rad KOM-GRAD-a GRADEC u obavljanju komunalne djelatnosti i izvršavanju Plana i programa odrŢavanja komunalne in-frastrukture za tekuće razdoblje.

Članak 5. Dimnjačarska sluŢba organizira se putem davanja

koncesije, javnim natječajem ili prikupljanjem ponuda. Postupak provodi Povjerenstvo, a odluku o odabiru naj-povoljnijeg koncesionara donosi Općinsko vijeće.

Članak 6. Ugovorom o povjeravanju poslova na vrijeme do 4

godine mogu se povjeravati poslovi obavljanja komu-nalne djelatnosti i to oni koji se isključivo financiraju iz proračuna Općine

Članak 7. Ako Općina Gradec financira odnosno sufinancira

izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz svog proračuna, takvi objekti su u vlasništvu odnosno

suvlasništvu Općine Gradec, a povjeravaju se na uprav-ljanje KOMGRAD-u GRADEC d.o.o.

KOMGRAD GRADEC d.o.o. duŢan je Općini Gra-dec dostavljati svu potrebnu valjanu dokumentaciju o utrošenim sredstvima u svezi s obavljanjem djelatnosti, na temelju koje dokumentacije Općina Gradec vrši do-znaku sredstava KOMGRAD GRADEC d.o.o.

Članak 8. OdrŢavanje nerazvrstanih cesta podrazumijeva sve

postupke nabave usluga, roba i radova, uključivo i obavljanje poslova čišćenja snijega tzv. zimska sluŢba, u skladu s Programom odrŢavanja nerazvrstanih cesta, za tekuću godinu, koji donosi Općinsko vijeće. Nabavka roba, usluga i radova vrši se prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, a vrijednosni pragovi određuju se sukladno odredbama Zakona o javnoj na-bavi.

Općina Gradec će naručivati radove u skladu s po-trebama i Programom, a plaćat će izvršene radove KO-MGRAD-u GRADEC d.o.o. na temelju računa ili privre-menih i okončanih situacija.

Članak 9. Cijena komunalne usluge plaća se KOMGRAD-u

GRADEC d. o. o kao isporučitelju usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je vlasnik obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika.

Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja ko-munalne usluge određuje isporučitelj usluge, s tim da je duŢan cijenu usluge formirati na razini pokrića izdataka posla (neprofitnost cijene).

Pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga, isporučitelj usluge je duŢan prijaviti cjenik Op-ćinskom načelniku radi pribavljanja prethodne sugla-snosti.

Ako Općinski načelnik uskrati dati suglasnost na nove cijene, odnosno tarife, one se ne mogu primjenji-vati.

U roku od 15 dana od dana primjene nove cijene, Upravni odjel nadleŢan za komunalne djelatnosti izvi-jestit će ministarstvo nadleŢno za cijene, te Ţupanijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva.

Članak 10. Za potrebe financiranja gradnje objekata i uređaja

komunalne infrastrukture, isporučitelj komunalne uslu-ge duŢan je u cijenu komunalne usluge zaračunati i iznos tzv. “distributivne razlike” koju u postotku od cije-ne određuje Općinsko vijeće, u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te taj iznos u računu komunalne usluge posebno iskazati. Iznos iz prethodnog stavka isporučitelj usluge doznaču-je u Proračun Općine Gradec.

Članak 11. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.


8 Na temelju članka 7., 39. i 43. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 87/08) i članka 18. Stauta Opći-ne Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), Općinsko vijeće Općine Gradec na 11. sjednici, odrŢanoj 29. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU O II. IZMJENAMA I DOPUNAMA PRORAČUNA OPĆINE GRADEC ZA 2010. GODINU

I. OPĆI DIOČlanak 1.

U I. Izmjenama i dopunama Proračuna Općine Gradec za 2010. godinu članak 1. mijenja se i glasi:

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

1 2 3NAZIV Plan 2010. Izmjena Novi plan1. PRIHODI POSLOVANJA 5.379.761,33 561.000,00 5.940.761,332. PRIHODI OD PRODAJE NEFINACIJSKE IMOVINE UKUPNO PRIHODI 5.379.761,33 561.000,00 5.940.761,333. RASHODI POSLOVANJA 4.977.761,33 98.000,00 5.075.761,334. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.902.000,00 –1.037.000,00 865.000,00UKUPNO RASHODI 6.879.761,33 –939.000,00 5.940.761,335. RAZLIKA VIŠAK/MANJAK

B. RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

1 2 3NAZIV Plan 2010. Izmjena Novi plan6. RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

C. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA

1 2 3NAZIV Plan 2010. Izmjena Novi plan7. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 8. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUÝIVANJA 1.500.000,00 –1.500.000,00 0,00

VIŠAK/MANJAK + RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO FINANCIRANJE / ZADUÝIVANJE

Članak 2. Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđuju se Računom prihoda i rashoda kako

slijedi:

Račun Opis računa Plan 2010. Izmjena Novi plan

6 PRIHODI POSLOVANJA 5.379.761,33 561.000,00 5.940.761,33

61 Prihodi od poreza 2.885.000,00 –40.000,00 2.845.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 2.600.000,00 0,00 2.600.000,00

613 Porezi na imovinu 210.000,00 –50.000,00 160.000,00

614 Porezi na robu i usluge 75.000,00 10.000,00 85.000,00

63 Pomoći iz inoz. i od subj. unut. opće drŢave 1.474.061,33 –200.000,00 1.274.061,33

633 Pomoći iz proračuna 1.074.061,33 200.000,00 1.274.061,33

634 Pomoći od ost. subj. unutar opće drŢave 400.000,00 –400.000,00 0,00

64 Prihodi od imovine 188.700,00 40.000,00 228.700,00

641 Prihodi od financijske imovine 6.200,00 0,00 6.200,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 182.500,00 40.000,00 222.500,00



65 Prihodi od adm. prist. i po pos. propis. 832.000,00 761.000,00 1.593.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.000,00 0,00 1.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 831.000,00 761.000,00 1.592.000,00

UKUPNO PRIHODI 5.379.761,33 561.000,00 5.940.761,33


3 RASHODI POSLOVANJA 4.977.761,33 98.000,00 5.075.761,33

31 Rashodi za zaposlene 290.500,00 40.966,99 331.466,99

311 Plaće 196.500,00 –15.000,00 181.500,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 60.000,00 43.766,99 103.766,99

313 Doprinosi na plaće 34.000,00 12.200,00 46.200,00

32 Materijalni rashodi 2.981.561,33 –114.666,99 2.866.894,34

321 Naknade troškova zaposlenima 23.800,00 13.000,00 36.800,00

322 Rashodi za materijal i energiju 293.000,00 52.000,00 345.000,00

323 Rashodi za usluge 2.024.500,00 –215.000,00 1.809.500,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 640.261,33 35.333,01 675.594,34

34 Financijski rashodi 20.000,00 0,00 20.000,00

343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 0,00 20.000,00

35 Subvencije 80.000,00 0,00 80.000,00

352 Subvencije trg. društvima, obrt., malim i srednj. poduz. izvan jav. sektora 80.000,00 0,00 80.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima iz zavoda i iz proračuna 274.500,00 26.700,00 301.200,00

372 Naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 274.500,00 26.700,00 301.200,00

38 Ostali rashodi 1.331.200,00 145.000,00 1.476.200,00

381 Tekuće donacije 525.260,00 145.000,00 670.260,00

385 Izvanredni rashodi 10.000,00 0,00 10.000,00

386 Kapitalne pomoći 795.940,00 0,00 795.940,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.902.000,00 –1.037.000,00 865.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizv. imovine 230.000,00 0,00 230.000,00

411 Materijalna imovina – prirodna bogatstva 130.000,00 0,00 130.000,00

412 Nematerijalna imovina 100.000,00 0,00 100.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.672.000,00 –1.037.000,00 635.000,00

421 Građevinski objekti 1.640.000,00 –1.037.000,00 603.000,00

422 Postrojenja i oprema 32.000,00 0,00 32.000,00

UKUPNO RASHODI 6.879.761,33 –939.000,00 5.940.761,33

RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA Plan 2010. Izmjena Novi plan

84 Primici od zaduŢivanja 1.500.000,00 –1.500.000,00 0,00

842 Primlj. zajm. od banaka i ost. fin. inst. u jav. sektoru 1.500.000,00 –1.500.000,00 0,00

II. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 3.

Ove II. Izmjene i dopune Proračuna Općine Gradec za 2010. godinu stupaju na snagu danom objave u “Gla-sniku Zagrebačke Ţupanije”.



Darko Fugaj, v. r.


9 Na temelju članka 14. Zakona o proračunu (“Na-rodne novine”, broj 87/08) i članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), Općinsko vijeće Općine Gradec na 11. sjednici, odrŢa-noj 29. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA OPĆINE GRADEC

ZA 2011. GODINU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuju se prihodi i primici, ras-

hodi i izdaci Proračuna Općine Gradec za 2011. godi-nu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduŢivanja i način davanja jamstava, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, prava i obveze korisni-ka proračunskih sredstava te pojedine ovlasti Općin-skog načelnika Općine Gradec u izvršavanju Proraču-na, te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Članak 2. Opći dio Proračuna sastoji se od: – računa financiranja/zaduŢivanja u kojem se iska-

zuju bilance prihoda i primitaka te rashoda i izdataka te primici od financijske imovine i izdaci za financijsku imovinu,

– računa prihoda i rashoda u kojem se iskazuju svi prihodi po izvorima i vrstama prihoda i rashodi po vr-stama rashoda.

Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu sa predviđanjima za 2012. i 2013. godinu.

Plan razvojnih programa čine razvojni programi proračunskih korisnika u kojima su iskazani planirani rashodi za nefinancijsku imovinu (investicije) i kapital-ne pomoći u sljedeće dvije godine, a usklađuju se svake godine.

Članak 3. Odlukom ili drugim aktom ne mogu se stvarati ob-

veze na teret Proračuna, ako za njih nisu osigurana sredstva u Proračunu.

Korisnici Proračuna mogu koristiti proračunska sredstva samo za namjene koje su određene Proraču-nom i to do visine utvrđene u njegovom posebnom di-jelu iskazana prema proračunskim klasifikacijama, a po dinamici ostvarenja prihoda Proračuna.

Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godina-ma uz suglasnost Općinskog načelnika.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 4. Proračunski korisnici koriste se proračunskim sred-

stvima samo za plaćanje već izvršenih isporuka ili usluga.Plaćanje predujmom Općinski načelnik moŢe odo-

briti do pojedinačnog iznosa do 20.000,00 kuna, a pre-ko tog iznosa uz suglasnost Općinskog vijeća.

Članak 5.

Proračun Općine izvršava se na temelju usvojenih financijskih planova, a u skladu s njegovom likvidnošću.

Ako prihodi tijekom godine ne pritječu u predviđe-noj dinamici, Općinski načelnik moŢe privremeno obu-staviti izvršavanje pojedinih rashoda/izdataka kako bi se odrŢala uravnoteŢenost Proračuna.

Članak 6.

Slobodna novčana sredstva Proračuna mogu se oročiti kod poslovne banke poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja.

Članak 7.

Na temelju financijskih i računskih planova korisni-ka, Općinski načelnik utvrđuje i odobrava plaćanja po zahtjevima korisnika.

Članak 8.

Korisnici koji ostvare prihode obavljanjem osnovne i ostale djelatnosti moraju ih koristiti za pokriće izdata-ka nastalih obavljanjem tih poslova, a ostatak za tekuće i kapitalne izdatke. O ostvarenim i utrošenim prihodi-ma iz stavka 1. ovoga članka korisnici izvješćuju Opći-nu na način i u rokovima utvrđenim pozitivnim opisi-ma. Jedinstveni upravni odjel i Općinski načelnik nad-ziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovog članka. Korisnici mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi, isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda.

Članak 9.

Sredstva naknada, troškova i drugih materijalnih prava zaposlenih isplaćivat će se u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i Pravilnicima i drugim aktima Općine u okviru proračunskih mogućnosti.

Članak 10.

Ako se proračunski prihodi ne ostvaruju predviđe-nom dinamikom rashodi za zaposlene imaju prednost u izvršavanju.

Članak 11.

Postupak nabave investicijskih dobara i usluga pro-vodi se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Odgovor-na i ovlaštena osoba naručitelja je Općinski načelnik.

Članak 12.

Sredstva proračunske zalihe Općine Gradec za 2011. godinu iznose 50.000,00 kn.

O korištenju sredstava proračunske zalihe u cijelo-sti odlučuje Općinski načelnik.

O korištenju sredstava iz proračunske zalihe Op-ćinski načelnik izvješćuje mjesečno Općinsko vijeće Općine Gadec.

Članak 13.

Sredstva za financiranje javnih potreba društvenih djelatnosti, utvrđenih programima što su doneseni s Proračunom, raspoređuje Općinski načelnik na temelju zahtjeva za doznaku sredstava.


Članak 14. U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i

druga primanja na temelju posebnih propisa.

Članak 15. Sredstva za sufinanciranje javnih potreba u sportu,

što su utvrđena Programom javnih potreba u sportu za 2011. godinu, izdvajaju se iz Proračuna na račun Šport-skih udruga Općine Gradec za programe koje prihvati Općinsko vijeće.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka doznačuju se u pravilu mjesečno u visini jedne dvanaestine osiguranih sredstava, ili prema potrebi odnosno zahtjevu Udruge, s time da se poštuje omjer doznačenih sredstava sa vre-menskim rokom, a razmjerno ostvarenim prihodima Proračuna.

O izvršavanju Programa javnih potreba i o utrošku proračunskih sredstava Udruge izvješćuju Općinsko vijeće jednom godišnje.

Članak 16. Ako se tijekom fiskalne godine prihodi ostvaruju u

većim ili manjim iznosima od planiranih, povećaju se rashodi i izdaci ili ih za pojedine namjene treba drugači-je rasporediti, potrebno je izmijeniti ili dopuniti Prora-čun po postupku propisanom za donošenje Proračuna.

Iznimno, ako se preraspodjela proračunskih sred-stava ne izvrši u skladu sa stavkom 1. ovog članka, pre-raspodjela sredstava na proračunskim stavkama unutar razdjela, odnosno proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika, moŢe se izvršiti najviše do 5 % rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.

Općinski načelnik izvješćuje Općinsko vijeće Op-ćine Gradec o izvršenju proračuna na način i u rokovi-ma propisanim Zakonom o proračunu.

Članak 17. Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu, vra-

ćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o povratu pogrešno ili više uplaćenih sredstava donosi Je-dinstveni upravni odjel.

Članak 18. Proračun Općine Gradec izvršava se do 31. prosin-

ca fiskalne godine.Financijske obveze koje nisu podmirene do 31.

prosinca tekuće godine podmiruju se iz sredstava Pro-računa sljedeće fiskalne godine.

Samo naplaćeni prihodi u fiskalnoj godini jesu pri-hodi te godine.

Članak 19. Odluku o zaduŢivanju uzimanjem kredita, zajma ili

izdavanjem vrijednosnih papira za investicije koje se fi-nanciraju iz proračuna Općine donosi Općinsko vijeće.

Pravna osoba čiji je Općina osnivač ne moŢe se dugoročno zaduŢivati (osim kratkoročno kod poslovnih banaka radi otklanjanja nelikvidnosti) bez prethodne suglasnosti Općinskog vijeća.

Općinsko vijeće moŢe dati jamstvo za ispunjenje obveza pravnoj osobi, odnosno ustanovi čiji je Općina osnivač.

Članak 20.

Općinski načelnik moŢe na zahtjev duŢnika odgo-diti plaćanje, ugovoriti s duŢnikom obročnu otplatu ili promijeniti predvidivu dinamiku plaćanja duga ako bi se time poboljšale mogućnosti naplate potraŢivanja.

Općinski načelnik moŢe otpisati ili djelomično ot-pisati dug do određene visine, ako bi troškovi postupka naplate potraŢivanja bili u nesrazmjeru s visinom po-traŢivanja.

Članak 21.

Uplaćene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati do iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih sredstava.

Neplanirane, a uplaćene pomoći i donacije mogu se koristiti prema utvrđenim aktivnostima ili projektima.

Članak 22.

Naredbodavac za izvršenje proračuna je Općinski načelnik.

Jedinstveni upravni odjel u djelokrugu ovlasti izvr-šavanja Proračuna odgovoran je za primjenu i proved-bu propisa koji se odnose na Proračun.

Odgovorna osoba proračunskog korisnika odgo-vorna je za zakonito i pravilno izvršavanje usvojenih fi-nancijskih planova.

Članak 23.

Nadzor nad financijskim, materijalnim i računo-vodstvenim poslovanjem i izvršenjem Proračuna, te nad zakonitošću i svrsishodnom uporabom proračun-skih sredstava, obavlja Općinsko vijeće samostalno ili preko svojih radnih tijela.

Općinski načelnik samostalno ili putem Upravnog odjela nadzire materijalno i računovodstveno poslova-nje korisnika Proračuna glede namjena, opsega i dina-mike korištenja sredstava.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Ova Odluka objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”, a stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine.



Darko Fugaj, v. r.

10 Sukladno odredbi članka 76. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj 71/06), članka 18. Statuta Op-ćine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) i članka 26. Poslovnika Općinskog vijeća Opći-ne Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 01/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 11. sjednici, odrŢa-noj 29. prosinca 2010. godine, donijelo je


I. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U SPORTU NA

PODRUČJU OPĆINE GRADEC U 2010. GODINI

I. Programom javnih potreba u sportu na području

Općine Gradec u 2010. godini (u daljnjem tekstu: Pro-gram) utvrđuju se interesi i smjernice za razvitak sporta na području Općine Gradec, visina sredstava kojima će se podmirivati javne potrebe u sportu te način financi-ranja sportskih udruga i manifestacija od interesa za Općinu Gradec.

Program polazi od procjene postojećeg stanja u sportu s planovima daljnjeg razvoja, vodeći računa o očekivanom prilivu sredstava u proračun Općine Gra-dec tijekom 2010. godine.

II. Ciljevi donošenja programa su: – promidŢba tjelesne i zdravstvene kulture kao

osnovne potrebe svakog čovjeka kao i osiguranje, oču-vanje i poboljšanje postignute kvalitete sporta u Grade-cu, a poglavito onog dijela koji će doprinijeti promidŢbi Općine Gradec na razini Ýupanije,

– osiguranje da se što veći broj djece i mladeŢi uključi u sport putem sportskih škola koje djeluju unu-tar sportskih udruga,

– osiguranje poticajnih sredstava za osposobljava-nje i usavršavanje stručnih kadrova u sportu,

– osiguravanje sredstava za odrŢavanje sportskih objekata od interesa za Općinu Gradec.

III. Na području Općine Gradec djeluju sljedeće

sportske udruge: 1. Nogometni klub GRANIČAR 136.000,00 kn2. Nogometni klub SLOBODA 75.000,00 kn3. Ostale sportske udruge 15.000,00 knUkupno: 226.000,00 kn

IV. Javne potrebe u sportu na području Općine Gra-

dec ostvarivat će se: – djelovanjem sportskih udruga te pomaganjem i

poticanjem sportskih aktivnosti– sportskim priredbama i akcijama koje će prido-

nijeti razvitku i promicanju sporta– suradnjom između stručnih kadrova i učenika

osnovnih i srednjih škola u pripremama za natjecanje– osposobljavanjem i usavršavanjem stručnih ka-

drova– investicijskim odrŢavanjem sportske infrastruktu-

re te nabavom nove opreme.

V. U provedbi Programa u 2010. godini provest će se

aktivnosti sportskih udruga od interesa za Općinu Gra-dec, a sadrŢane su u planovima djelovanja i kalendari-ma natjecanja svake pojedine sportske udruge.

VI. Ukupna sredstva predviđena u proračunu Općine

Gradec za 2010. godinu namijenjena ostvarivanju ovog Programa iznose 226.000,00 kuna.

Sredstva iz prethodnog stavka transferiraju se iz op-ćinskog proračuna neposredno sportskim udrugama navedenim u ovom Programu prema utvrđenim kriteri-jima.

VII. Sportske udruge podnose Izvješće o izvršenju Pro-

grama javnih potreba u sportu i utrošenim sredstvima Općinskom vijeću. Izvješće se podnosi putem Jedin-stvenog upravnog odjela Općine Gradec do 31. siječ-nja naredne godine.

VIII. Za praćenje i provođenje ovog Programa nadleŢan

je Općinski načelnik Općine Gradec.

IX. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.

11 Na temelju stavka 1. članka 28. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09), te članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) na prijed-log Općinskog načelnika, Općinsko vijeće Općine Gra-dec na 11. sjednici, odrŢanoj 29. prosinca 2010. godi-ne, donijelo je

I. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA ODRÝAVANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC U 2010. GODINI

I. Ovim Programom određuje se odrŢavanje komu-

nalne infrastrukture u 2010. godini na području Opći-ne Gradec za komunalne djelatnosti:

– odvodnja atmosferskih voda,– odrŢavanje javnih površina,– odrŢavanje i čišćenje javnih površina,– odrŢavanje nerazvrstanih cesta,– zimska sluŢba,– javna rasvjeta.

II. U 2010. godini odrŢavanje komunalne infrastruk-

ture iz točke I. ove Odluke u Općini Gradec obuhvaća: 1. Odvodnja atmosferskih voda– iskop odvodnih jaraka 40.000,00 kn– popravci cijevnih propusta na kanalima i putnim

jarcima 10.000,00 kn2. OdrŢavanje i čišćenje javnih površinaČišćenje javnih površina prema potrebiRedovno čišćenje zelenih površina: – redovna košnja trave mehaničkom kosilicom od

travnja do listopada– čišćenje zelenih površina 33.000,00 kn


Sredstva za izvršenje radova financirat će se iz sredstava komunalne naknade.

3. OdrŢavanje javnih površinaNabavka košarica za smeće, označavanje parkira-

lišnih mjesta, obnova i uređenje klupa i nabavka 10.000,00 kn

Sredstva za izvršenje radova financirat će se iz sredstava komunalne naknade.

4. OdrŢavanje nerazvrstanih cesta: a) OdrŢavanje nerazvrstanih cesta 622.000,00 knb) Zimsko odrŢavanje cesta 220.000,00 knUKUPNO: 842.000,00 kn5. OdrŢavanje javne rasvjete: Izgradnja i redovito odrŢavanje javne rasvjete na

području Općine Gradec te redovna zamjena rasvjet-nih tijela.

Sredstva za izvršenje radova u ovoj točci predviđa-ju se u iznosu od 70.000,00 kn

III. Financiranje odrŢavanja objekata i uređaja komu-

nalne infrastrukture iz ovog programa vrši se iz sredsta-va komunalne naknade, a u slučaju nedostatnih ovih sredstava i iz drugih prihoda proračuna.

IV. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.

12 Na temelju članka 30 stavka 4. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09) i članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) na prijed-log Općinskog načelnika, Općinsko vijeće Općine Gra-dec na 11. sjednici, odrŢanoj 29. prosinca 2010. godi-ne, donijelo je

I. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA

KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2010. GODINU

I. Ovim se Programom u skladu s potrebama lokalne

samouprave, predvidivim sredstvima i izvorima planira izgradnju komunalne infrastrukture na području Opći-ne Gradec 2010. godine i to:

1. Izgradnja nekategoriziranih cesta: a) asfaltiranje nekategoriziranih cestab) izgradnja makadamskih cestac) izvođenje građevinskih radovaPlanirana sredstva za provedbu ovog dijela programa2. Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom

vodom

a) Projektna dokumentacija magistralnog vodovo-da Zagreb-istok 70.000,00 kn

b) Projektna dokumentacija izrade sekundarne mreŢe Cugovec–Lubena–Salajci–Tučenik–Buzadovec 90.000,00 kn

c) Izgradnja vodovoda 1.203.940,00 knUKUPNO: 1.363.940,00 knPlanirana sredstva za provedbu ovoga dijela pro-

grama 1.363.940,00 kn

3. Izgradnja idejnog projekta odvodnje i zbrinjava-nje otpadnih voda 35.000,00 kn

Planirana sredstva za provedbu ovoga dijela pro-grama 35.000,00 kn

II. Sredstva su planirana iz proračuna Općine i drugih

izvora.Ukoliko se sredstva neće ostvarivati u planiranom

iznosu, ovaj Program realizirat će se sukladno ostvare-nim financijskim mogućnostima.

III. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.

13 Na temelju članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03 44 i 79/07), članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) na prijed-log Općinskog načelnika, Općinsko vijeće Općine Gra-dec na 11. sjednici, odrŢanoj 29. prosinca 2010. godi-ne, donijelo je

I. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA POTREBA U DIJELU SOCIJALNE

SKRBI NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC U 2010. GODINI

I. UVODNI DIOSvatko je duŢan brinuti se za zadovoljavanje svojih

Ţivotnih potreba i potreba osoba koje je duŢan uzdrŢa-vati.

Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba socijalno ugro-Ţenim, nemoćnim i drugim osobama koje same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepo-voljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih ili drugih okolnosti.

Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanja prava socijalne skrbi osigurava Republika Hrvatska pu-tem centara za socijalnu skrb i drugih ustanova.

Općina u okviru svog samoupravnog djelokruga među ostalim osigurava i lokalne potrebe socijalne skr-bi sukladno odredbama članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi, osiguravanjem sredstava u proračunu.

Općina Gradec sukladno odredbama Zakona o so-cijalnoj skrbi i mogućnostima proračuna predvidjela je


u proračunu Općine za 2010. godinu financijska sred-stva za socijalne potrebe stanovništva na svom područ-ju u iznosu od 170.000,00 kuna.

Potpore za potrebe troškova ogrjeva osigurava Za-grebačka Ţupanija, a sredstva transferira putem općin-skog proračuna. Sredstva za ogrjev planiraju se na bazi priznatih prava i utroška 2010. godine u iznosu od 83.000,00 kuna.

Sredstva za ostale namjene po Ovom Programu utvrđena su u iznosu od 87.000,00 kuna, a osiguravaju se u proračunu Općine Gradec.

Poljoprivredno područje sa znatnim brojem doma-ćinstava srednje dobi pretpostavlja srednje imovinsko stanje, dok kod domaćinstava starije dobi imovinsko i financijsko stanje nije zadovoljavajuće, te su potrebne određene potpore kako drŢavnih tako i lokalnih institu-cija.

Ovakva situacija zasigurno će zahtijevati kod ma-njeg broja osoba ili domaćinstava potrebe za interven-cijom općine, odnosno sredstvima predviđenim za so-cijalne potrebe.

II. OBLICI SOCIJALNE POMOĆI: 1. Pomoći za podmirenje troškova električne ener-

gije, vode i plina 50% iznosa računa.Za realizaciju ovog dijela programa planiraju se

sredstva u visini od 1.000,00 kuna.2. Pomoći samcima i obiteljima koji su korisnici po-

moći za uzdrŢavanje, za podmirenje troškova stanova-nja i prehrane i pomoć za nabavku lijekova, ogrjeva i sl. u visini prema Odluci načelnika.

Za realizaciju ovog dijela programa planiraju se sredstva u visini od 83.000,00 kuna.

3. Troškovi pogreba osoba bez potomaka i osoba koje nema tko sahraniti do 100% iznosa.


4. Pomoći plaćanja obroka u školskoj kuhinji, te sufinanciranje kupnje školskih udŢbenika za djecu sa-mohranih roditelja, bez stalnih prihoda, te djecu pogi-nulih branitelja i HRVI Domovinskog rata I. i II. skupine koja polaze osnovnu školu.


5. Pomoći obiteljima koji su korisnici pomoći za uzdrŢavanje, za podmirenje troškova za nabavku lije-kova i druge pomoći koje nisu predviđene ovim Progra-mom, a načelnik ocijeni da imaju karakter socijalne pomoći koju je potrebno pruŢiti od strane Općine Gra-dec.


III. NAČINI OSTVARIVANJA PRAVAPrava iz ovog programa ostvaruju se podnošenjem

pismenog zahtjeva Općinskom načelniku Općine Gra-dec, obrazloŢenog s priloŢenim dokazima. Zahtjev se predaje putem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gradec.

O osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva, odnosno visini pomoći odlučuje Općinski načelnik zaključkom, osim zahtjeva za davanje pomoći za ogrjev koje se fi-nanciraju iz Ýupanijskog proračuna.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Prava iz programa osigurat će se isključivo osobama koje imaju prebivalište na području Općine Gradec.

Pojedinačna ostvarena prava po ovom programu podlijeŢu redovitom preispitivanju glede postojanja uvjeta i okolnosti s obzirom na koje su ostvarena.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



Darko Fugaj, v. r.

14 Na temelju članka 39. Zakona o proračunu (“Na-rodne novine”, broj 87/08, 36/09 i 46/09) i članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 23/09), Općinsko vijeće Općine Gradec na 11. sjednici, odrŢanoj 29. prosinca 2010. godine, doni-jelo je

PRORAČUN OPĆINE GRADEC ZA 2011. GODINU

Članak 1.

Proračun Općine Gradec za 2011. godinu sadrŢi:

I. OPĆI DIO – RAČUN PRIHODA I RASHODA OPĆI DIO – RAČUN FINANCIRANJA OPĆI DIO – RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

II. POSEBNI DIO – RASHODI/IZDACI

III. PROJEKCIJA PRORAČUNA 2012./2013. PRIHODI/RASHODI

Članak 2.

Prihodi i primici, odnosno rashodi i izdaci proraču-na utvrđeni su u Općem dijelu proračuna prema eko-nomskoj klasifikaciji.

Članak 3.

Rashodi i izdaci Proračuna Općine Gradec raspo-ređeni su po nositeljima prema organizacijskoj, funkcij-skoj, programskoj i ekonomskoj klasifikaciji, te prema izvorima financiranja u Posebnom dijelu proračuna.

Članak 4.

Ovaj Proračun Općine Gradec za 2011. godinu s projekcijama za 2012. i 2013. godinu objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”, a stupa na snagu s da-nom 1. siječnja 2011. godine.



Darko Fugaj, v. r.


OPĆI DIO

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 2011.

6 PRIHODI POSLOVANJA 7.127.200,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE 0

PRIHODI I PRIMICI-UKUPNO 7.127.200,00

3 RASHODI POSLOVANJA 6.815.200,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 312.000,00

RASHODI I IZDACI-UKUPNO 7.127.200,00

RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) 0,00

B. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUÝIVANJA 0,00

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0,00

NETO ZADUÝIVANJE/FINANCIRANJE 0,00

C. RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00

9. VLASTITI IZVORI 0,00

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00

BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/PRIMITAKA PLANIRANO

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 7.127.200,00

6 Prihodi poslovanja 7.127.200,00

61 Prihodi od poreza 2.835.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 2.600.000,00

613 Porezi na imovinu 160.000,00

614 Porezi na robu i usluge 75.000,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna 1.441.800,00

633 Pomoći iz proračuna 1.441.800,00

64 Prihodi od imovine 228.700,00

641 Prihodi od financijske imovine 6.200,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 222.500,00

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 2.621.700,00

651 Upravne i administrativne pristojbe 1.200,00

652 Prihodi po posebnim propisima 370.500,00

653 Komunalni doprinosi i naknade 2.250.000,00


UKUPNO RASHODI / IZDACI 7.127.200,00

3 Rashodi poslovanja 6.815.200,00

31 Rashodi za zaposlene 290.000,00

311 Plaće (Bruto) 240.000,00



312 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00

313 Doprinosi na plaće 40.000,00

32 Materijalni rashodi 3.474.200,00

321 Naknade troškova zaposlenima 41.800,00

322 Rashodi za materijal i energiju 346.000,00

323 Rashodi za usluge 2.493.500,00

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 50.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 542.900,00

34 Financijski rashodi 26.000,00

343 Ostali financijski rashodi 26.000,00

35 Subvencije 100.000,00

352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 100.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 310.000,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 310.000,00

38 Ostali rashodi 2.615.000,00

381 Tekuće donacije 485.000,00

385 Izvanredni rashodi 50.000,00

386 Kapitalne pomoći 2.080.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 312.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 170.000,00

411 Materijalna imovina – prirodna bogatstva 100.000,00

412 Nematerijalna imovina 70.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 142.000,00

421 Građevinski objekti 110.000,00

422 Postrojenja i oprema 32.000,00

POSEBNI DIO

BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO

UKUPNO RASHODI / IZDACI 7.127.200,00

Razdjel 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 818.600,00

Glavni program A01 OPĆINSKO VIJEĆE I NAČELNIK 618.600,00

Program A01 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 593.600,00

Aktivnost A01 1000 A100001 Materijalni rashodi i naknade načelnika i zamjenika načelnika 258.500,00

Izvor IZVOR OPĆI PRIHODI I PRIMICI 258.500,00

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 258.500,00

3 Rashodi poslovanja 258.500,00

32 Materijalni rashodi 258.500,00

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 50.000,00


Aktivnost A01 1000 A100002 Materijalni rashodi i naknade vijećnicima 135.100,00








Aktivnost A01 1000 A100004 Proračunska pričuva 50.000,00




38 Ostali rashodi 50.000,00

385 Izvanredni rashodi 50.000,00

Aktivnost A01 1000 A100006 Aktivnosti odrŢavanja izbora 150.000,00

Izvor IZVOR POMOĆI-DRÝAVNI PRORAČUN 150.000,00





Program A01 1001 FINANCIRANJE OSTALIH AKTIVNOSTI 25.000,00

Aktivnost A01 1001 A100001 Političke stranke 15.000,00

Izvor IZVOR VLASTITI PRIHODI 15.000,00





Aktivnost A01 1001 A100002 Savjet mladih 10.000,00






Glavni program A02 MJESNA SAMOUPRAVA 200.000,00

Program A02 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI MJESNE SAMOUPRAVE 200.000,00

Aktivnost A02 1000 A100001 Materijalni rashodi u Mjesnim odborima 200.000,00





323 Rashodi za usluge 200.000,00

Razdjel 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 6.308.600,00

Glavni program A03 REDOVNA DJELATNOST JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA 1.399.600,00

Program A03 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 1.399.600,00

Aktivnost A03 1000 A100001 Rashodi za zaposlene jedinstvenog upravnog odjela 320.000,00




31 Rashodi za zaposlene 290.000,00

311 Plaće (Bruto) 240.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00

313 Doprinosi na plaće 40.000,00





Aktivnost A03 1000 A100002 Materijalni rashodi i rashodi za usluge 1.047.600,00

Izvor IZVOR OPĆI PRIHODI I PRIMICI 1.047.600,00

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 1.047.600,00

3 Rashodi poslovanja 1.047.600,00

32 Materijalni rashodi 1.021.600,00





34 Financijski rashodi 26.000,00

343 Ostali financijski rashodi 26.000,00

Kapitalni projekt A03 1000 K10 Opremanje ureda JUO 32.000,00





422 Postrojenja i oprema 32.000,00

Glavni program A04 GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.190.000,00

Program A04 1000 VODOVOD 870.000,00

Kapitalni projekt A04 1000 K10 Izgradnja magistralnog vodovoda 800.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0490 EKONOMSKI POSLOVI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 800.000,00



386 Kapitalne pomoći 800.000,00

Kapitalni projekt A04 1000 K10 Projektiranje magistralnog vodovoda 70.000,00






Program A04 1002 KANALIZACIJA 125.000,00

Kapitalni projekt A04 1002 K10 Izgradnja kanalizacije 125.000,00

Izvor IZVOR OSTALI PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 125.000,00

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0520 GOSPODARENJE OTPADNIM VODAMA 125.000,00




Program A04 1003 CESTE, NOGOSTUPI, PARKIRALIŠTA 1.195.000,00

Kapitalni projekt A04 1003 K10 Izgradnja, asfaltiranje i modernizacija nerazvrstanih cesta 875.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 875.000,00








421 Građevinski objekti 110.000,00

Kapitalni projekt A04 1003 K10 Izgradnja Centra Gradeca-cesta, nogostup i parkiralište 320.000,00






Glavni program A05 ODRÝAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.400.000,00

Program A05 1000 ODRÝAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.400.000,00

Aktivnost A05 1000 A100001 OdrŢavanje javne rasvjete 320.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA 70.000,00





FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA 250.000,00




Aktivnost A05 1000 A100002 Zimska sluŢba 200.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 200.000,00




Aktivnost A05 1000 A100003 OdrŢavanje javnih površina 40.000,00






Aktivnost A05 1000 A100004 OdrŢavanje nerazvrstanih cesta 650.000,00






Aktivnost A05 1000 A100006 Prometna signalizacija 40.000,00








Aktivnost A05 1000 A100007 OdrŢavanje poljskih puteva 100.000,00






Aktivnost A05 1000 A100008 Odvodnja atmosferskih voda 50.000,00






Glavni program A06 PROSTORNO UREĐENJE 230.000,00

Program A06 1000 PROSTORNI PLAN 70.000,00

Kapitalni projekt A06 1000 K00 Izmjene i dopune prostornog plana 70.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0620 RAZVOJ ZAJEDNICE 70.000,00



412 Nematerijalna imovina 70.000,00

Program A06 1002 FORMIRANJE NOVIH KAPITALNIH INVESTICIJA 100.000,00

Kapitalni projekt A06 1002 K10 Otkup zemljišta za javne namjene 100.000,00





411 Materijalna imovina – prirodna bogatstva 100.000,00

Program A06 1003 GEODETSKO-KATASTARSKA IZMJERA NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC 60.000,00

Aktivnost A06 1003 A100001 Geodetsko-katastarska izmjera 60.000,00






Glavni program A07 GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA 100.000,00

Program A07 1000 RAZVOJ GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE 100.000,00

Aktivnost A07 1000 A100001 Subvencioniranje umjetnog osjemenjivanja (Općina i Ýupanija) 100.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0421 POLJOPRIVREDA 100.000,00




35 Subvencije 100.000,00

352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 100.000,00

Glavni program A08 ZAŠTITA OKOLIŠA 116.000,00

Program A08 1000 UNAPREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA 116.000,00

Aktivnost A08 1000 A100001 Renta Gradu Vrbovcu za odlaganje smeća na Beljavinama 45.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0510 GOSPODARENJE OTPADOM 45.000,00




Aktivnost A08 1000 A100002 Zaštita okoliša od lešina i Ţivotinja lutalica 15.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 15.000,00




Aktivnost A08 1000 A100003 Zbrinjavanje komunalnog otpada 6.000,00






Kapitalni projekt A08 1000 K10 Nabavka kanti za odlaganje smeća 50.000,00






Glavni program A09 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 230.000,00

Program A09 1000 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 230.000,00

Aktivnost A09 1000 A00002 Tekuće donacije za civilnu zaštitu 30.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0320 USLUGE PROTUPOÝARNE ZAŠTITE 30.000,00




Aktivnost A09 1000 A100001 Tekuće donacije Vatrogasnoj zajednici Gradec 150.000,00






Aktivnost A09 1000 A100003 Pomoć DVD-ima na području Općine Gradec 50.000,00








Glavni program A10 KULTURA 73.000,00

Program A10 1000 KULTURNO I TURISTIČKO PROMICANJE OPĆINE 73.000,00

Aktivnost A10 1000 A100001 Aktivnosti IFD-a Ogranak Seljačke sloge 30.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 30.000,00




Aktivnost A10 1000 A100002 Aktivnosti Dana Općine 14.09. 25.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 25.000,00




Aktivnost A10 1000 A100003 Aktivnosti informiranja i promidŢbe putem Radio Vrbovca 18.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0830 SLUÝBE EMITIRANJA I IZDAVANJA 18.000,00




Glavni program A11 PROGRAMI SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA 275.000,00

Program A11 1000 OBITELJ I DJECA, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO 275.000,00

Aktivnost A11 1000 A100001 Briga o starijim osobama i umirovljenicima 10.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1020 STAROST 10.000,00




Aktivnost A11 1000 A100002 Provođenje natalitetnih mjera 40.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 40.000,00




Aktivnost A11 1000 A100003 Briga o socijalno ugroŢenim skupinama 165.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1090 AKTIVNOSTI SOCIJALNE ZAŠTITE KOJE NISU DRUGDJE SVRSTANE 82.000,00






Izvor IZVOR POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 83.000,00





Aktivnost A11 1000 A100004 Sufinanciranje zdravstvene zaštite 60.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0740 SLUÝBE JAVNOG ZDRAVSTVA 60.000,00




Aktivnost A11 1000 A100005 Sufinanciranje logopedske terapije 0,00

Izvor IZVOR OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 0,00

3 Rashodi poslovanja 0,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 0,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 0,00

Glavni program A12 OBRAZOVANJE 145.000,00

Program A12 1000 PROGRAMI POTPORA U OBRAZOVANJU 145.000,00

Aktivnost A12 1000 A100001 Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 60.000,00






Izvor IZVOR POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 16.000,00





Aktivnost A12 1000 A100002 Blagdanski darovi djeci 10.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0912 OSNOVNO OBRAZOVANJE 10.000,00




Aktivnost A12 1000 A100003 Sufinanciranje škole plivanja 35.000,00








Aktivnost A12 1000 A100005 Donacije Osnovnoj školi 40.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0912 OSNOVNO OBRAZOVANJE 40.000,00




Glavni program A13 ŠPORT 100.000,00

Program A13 1000 RAZVOJ ŠPORTA 100.000,00

Aktivnost A13 1000 A100001 Tekuće donacije športskim klubovima 100.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0810 SLUÝBE REKREACIJE I SPORTA 100.000,00




Glavni program A14 HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI 36.000,00

Program A14 1000 PROGRAMI HUMANITARNIH UDRUGA 36.000,00

Aktivnost A14 1000 A100001 Ostale humanitarne aktivnosti 36.000,00






Glavni program A15 PROGRAMI PREDŠKOLSKOG ODGOJA 14.000,00

Program A15 1000 Financiranje predškolskog odgoja 14.000,00

Aktivnost A15 1000 A100001 Financiranje predškolskog odgoja 13.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 13.000,00




Aktivnost A15 1000 A100003 Blagdanski darovi djeci 1.000,00


FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 1.000,00





PROJEKCIJA PRORAČUNA OPĆINE GRADECZA 2012. I 2013. GODINU

OPĆI DIO

BROJKONTA

VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA2 3

2012 2013

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 5.487.100,00 5.516.000,00

6 Prihodi poslovanja 5.487.100,00 5.516.000,00

61 Prihodi od poreza 3.030.000,00 3.070.000,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna 1.480.000,00 1.460.000,00

64 Prihodi od imovine 195.100,00 196.000,00

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 782.000,00 790.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0,00 0,00

71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 0,00

BROJKONTA

VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA2 3

2012. 2013.

UKUPNO RASHODI / IZDACI 5.487.100,00 5.516.000,00

3 Rashodi poslovanja 5.215.100,00 5.204.000,00

31 Rashodi za zaposlene 290.000,00 290.000,00

32 Materijalni rashodi 2.939.100,00 2.702.200,00

34 Financijski rashodi 26.000,00 26.000,00

35 Subvencije 100.000,00 100.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 310.000,00 310.000,00

38 Ostali rashodi 1.550.000,00 1.775.800,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 272.000,00 312.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 170.000,00 170.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 102.000,00 142.000,00

POSEBNI DIO

BROJKONTA

VRSTA RASHODA / PRIMITAKA2 3

2012 2013

UKUPNO RASHODI / IZDACI 5.487.100,00 5.516.000,00

RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 818.600,00 818.600,00

Glavni program A01 OPĆINSKO VIJEĆE I NAČELNIK 618.600,00 618.600,00

Program 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 593.600,00 593.600,00

Aktivnost A100001 Materijalni rashodi i naknade načelnika i zamjenika načelnika 258.500,00 258.500,00

Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 258.500,00 258.500,00

3 Rashodi poslovanja 258.500,00 258.500,00

32 Materijalni rashodi 258.500,00 258.500,00

Aktivnost A100002 Materijalni rashodi i naknade vijećnicima 135.100,00 135.100,00



BROJKONTA


2012 2013



Aktivnost A100004 Proračunska pričuva 50.000,00 50.000,00



38 Ostali rashodi 50.000,00 50.000,00

Aktivnost A100006 Aktivnosti odrŢavanja izbora 150.000,00 150.000,00

Izvor POMOĆI – DRÝAVNI PRORAČUN 150.000,00 150.000,00



Program 1001 FINANCIRANJE OSTALIH AKTIVNOSTI 25.000,00 25.000,00

Aktivnost A100001 Političke stranke 15.000,00 15.000,00

Izvor VLASTITI PRIHODI 15.000,00 15.000,00


38 Ostali rashodi 15.000,00 15.000,00

Aktivnost A100002 Savjet mladih 10.000,00 10.000,00



38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00

Glavni program A02 MJESNA SAMOUPRAVA 200.000,00 200.000,00

Program 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI MJESNE SAMOUPRAVE 200.000,00 200.000,00

Aktivnost A100001 Materijalni rashodi u Mjesnim odborima 200.000,00 200.000,00




RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 4.668.500,00 4.697.400,00

Glavni program A03 REDOVNA DJELATNOST JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA 1.099.500,00 1.177.600,00

Program 1000 FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 1.099.500,00 1.177.600,00

Aktivnost A100001 Rashodi za zaposlene Jedinstvenog upravnog odjela 320.000,00 320.000,00



31 Rashodi za zaposlene 290.000,00 290.000,00


Aktivnost A100002 Materijalni rashodi i rashodi za usluge 747.500,00 825.600,00




34 Financijski rashodi 26.000,00 26.000,00

38 Ostali rashodi 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100001 Opremanje ureda JUO 32.000,00 32.000,00





BROJKONTA


2012 2013

Glavni program A04 GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.085.000,00 1.410.800,00

Program 1000 VODOVOD 470.000,00 605.800,00

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja magistralnog vodovoda 400.000,00 535.800,00



38 Ostali rashodi 400.000,00 535.800,00

Izvor POMOĆI – ÝUPANIJSKI PRORAČUN 0,00 0,00

3 Rashodi poslovanja 0,00 0,00


Kapitalni projekt K100004 Projektiranje magistralnog vodovoda 70.000,00 70.000,00



38 Ostali rashodi 70.000,00 70.000,00

Izvor POMOĆI-DRÝAVNI PRORAČUN 0,00 0,00



Program 1002 KANALIZACIJA 125.000,00 125.000,00

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja kanalizacije 125.000,00 125.000,00

Izvor OSTALI PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 125.000,00 125.000,00


38 Ostali rashodi 125.000,00 125.000,00

Program 1003 CESTE, NOGOSTUPI, PARKIRALIŠTA 490.000,00 680.000,00

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja, asfaltiranje i modernizacija nerazvrstanih cesta 170.000,00 610.000,00



38 Ostali rashodi 100.000,00 500.000,00



Kapitalni projekt K100002 Izgradnja Centra Gradeca – cesta, nogostup i parkiralište 320.000,00 70.000,00



38 Ostali rashodi 320.000,00 70.000,00

Glavni program A05 ODRÝAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.165.000,00 850.000,00

Program 1000 ODRÝAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.165.000,00 850.000,00

Aktivnost A100001 OdrŢavanje javne rasvjete 320.000,00 320.000,00








BROJKONTA


2012 2013

Aktivnost A100002 Zimska sluŢba 200.000,00 200.000,00




Aktivnost A100003 OdrŢavanje javnih površina 40.000,00 40.000,00




Aktivnost A100004 OdrŢavanje nerazvrstanih cesta 415.000,00 100.000,00




Aktivnost A100006 Prometna signalizacija 40.000,00 40.000,00




Aktivnost A100007 OdrŢavanje poljskih puteva 100.000,00 100.000,00




Aktivnost A100008 Odvodnja atmosferskih voda 50.000,00 50.000,00




Aktivnost A100009 Sanacija klizišta u Gradecu 0,00 0,00



32 Materijalni rashodi 0,00 0,00

Glavni program A06 PROSTORNO UREĐENJE 230.000,00 230.000,00

Program 1000 PROSTORNI PLAN 70.000,00 70.000,00

Kapitalni projekt K00001 Izmjene i dopune prostornog plana 70.000,00 70.000,00




Program 1002 FORMIRANJE NOVIH KAPITALNIH INVESTICIJA 100.000,00 100.000,00

Kapitalni projekt K100001 Otkup zemljišta za javne namjene 100.000,00 100.000,00

Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 0,00 0,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 0,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 0,00





BROJKONTA


2012 2013

Program 1003 GEODETSKO-KATASTARSKA IZMJERA NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC 60.000,00 60.000,00

Aktivnost A100001 Geodetsko-katastarska izmjera 60.000,00 60.000,00




Glavni program A07 GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA 100.000,00 100.000,00

Program 1000 RAZVOJ GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE 100.000,00 100.000,00

Aktivnost A100001 Subvencioniranje umjetnog osjemenjivanja (Općina i Ýupanija) 100.000,00 100.000,00



35 Subvencije 100.000,00 100.000,00

Izvor POMOĆI-ÝUPANIJSKI PRORAČUN 0,00 0,00


35 Subvencije 0,00 0,00

Glavni program A08 ZAŠTITA OKOLIŠA 116.000,00 116.000,00

Program 1000 UNAPREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA 116.000,00 116.000,00

Aktivnost A100001 Renta Gradu Vrbovcu za odlaganje smeća na Beljavinama 45.000,00 45.000,00







Aktivnost A100002 Zaštita okoliša od lešina i Ţivotinja lutalica 15.000,00 15.000,00




Aktivnost A100003 Zbrinjavanje komunalnog otpada 6.000,00 6.000,00




Kapitalni projekt K100003 Nabavka kanti za odlaganje smeća 50.000,00 50.000,00




Izvor OSTALI PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 0,00 0,00



Glavni program A09 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 230.000,00 170.000,00

Program 1000 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE 230.000,00 170.000,00

Aktivnost A00002 Tekuće donacije za civilnu zaštitu 30.000,00 30.000,00



38 Ostali rashodi 30.000,00 30.000,00


BROJKONTA


2012 2013

Aktivnost A100001 Tekuće donacije Vatrogasnoj zajednici Gradec 150.000,00 130.000,00



38 Ostali rashodi 150.000,00 130.000,00

Izvor VLASTITI PRIHODI 0,00 0,00



Aktivnost A100003 Pomoć DVD-ima na području Općine Gradec 50.000,00 10.000,00



38 Ostali rashodi 50.000,00 10.000,00

Glavni program A10 KULTURA 73.000,00 73.000,00

Program 1000 KULTURNO I TURISTIČKO PROMICANJE OPĆINE 73.000,00 73.000,00

Aktivnost A100001 Aktivnosti IFD-a Ogranak Seljačke sloge 30.000,00 30.000,00



38 Ostali rashodi 30.000,00 30.000,00

Aktivnost A100002 Aktivnosti Dana Općine 14.09. 25.000,00 25.000,00




Aktivnost A100003 Aktivnosti informiranja i promidŢbe putem Radio Vrbovca 18.000,00 18.000,00




Glavni program A11 PROGRAMI SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA 275.000,00 275.000,00

Program 1000 OBITELJ I DJECA, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO 275.000,00 275.000,00

Aktivnost A100001 Briga o starijim osobama i umirovljenicima 10.000,00 10.000,00




Aktivnost A100002 Provođenje natalitetnih mjera 40.000,00 40.000,00




Aktivnost A100003 Briga o socijalno ugroŢenim skupinama 165.000,00 165.000,00




Izvor POMOĆI-ÝUPANIJSKI PRORAČUN 83.000,00 83.000,00




BROJKONTA


2012 2013

Aktivnost A100004 Sufinanciranje zdravstvene zaštite 60.000,00 60.000,00




Aktivnost A100005 Sufinanciranje logopedske terapije 0,00 0,00

Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 0,00


37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 0,00 0,00

Aktivnost A100006 Financiranje rehabilitacije djece s pos. potr. i tešk. u razvoju 0,00 0,00




Glavni program A12 OBRAZOVANJE 145.000,00 145.000,00

Program 1000 PROGRAMI POTPORA U OBRAZOVANJU 145.000,00 145.000,00

Aktivnost A100001 Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 60.000,00 60.000,00




Izvor POMOĆI-ÝUPANIJSKI PRORAČUN 16.000,00 16.000,00



Aktivnost A100002 Blagdanski darovi djeci 10.000,00 10.000,00



38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00

Aktivnost A100003 Sufinanciranje škole plivanja 35.000,00 35.000,00




Aktivnost A100005 Donacije Osnovnoj školi 40.000,00 40.000,00



38 Ostali rashodi 40.000,00 40.000,00

Glavni program A13 ŠPORT 100.000,00 100.000,00

Program 1000 RAZVOJ ŠPORTA 100.000,00 100.000,00

Aktivnost A100001 Tekuće donacije športskim klubovima 100.000,00 100.000,00



38 Ostali rashodi 100.000,00 100.000,00

Glavni program A14 HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI 36.000,00 36.000,00

Program 1000 PROGRAMI HUMANITARNIH UDRUGA 36.000,00 36.000,00

Aktivnost A100001 Ostale humanitarne aktivnosti 36.000,00 36.000,00


BROJKONTA


2012 2013



38 Ostali rashodi 36.000,00 36.000,00

Glavni program A15 PROGRAMI PREDŠKOLSKOG ODGOJA 14.000,00 14.000,00

Program 1000 Financiranje predškolskog odgoja 14.000,00 14.000,00

Aktivnost A100001 Financiranje predškolskog odgoja 13.000,00 13.000,00



38 Ostali rashodi 13.000,00 13.000,00

Aktivnost A100002 Sufinanciranje troškova smještaja djece u Dječjem vrtiću “Dobri” Vrbovec 0,00 0,00




Aktivnost A100003 Blagdanski darovi djeci 1.000,00 1.000,00



38 Ostali rashodi 1.000,00 1.000,00

15 Na temelju članka 1. i 9a. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (“Narodne novine”, broj 47/90, 27/93 i 38/09), članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) i članka 26. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glas-nik Zagrebačke Ţupanije”, broj 01/10), a na prijedlog Općinskog načelnika Općine Gradec, Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

PROGRAMJAVNIH POTREBA U KULTURI NA PODRUČJU

OPĆINE GRADEC U 2011. GODINII.

Ovim se Programom javnih potreba u kulturi na području Općine Gradec u 2011. godini utvrđuju dje-latnosti, poslovi, akcije i manifestacije koji će se finan-cirati iz proračuna Općine Gradec.

II.

Javne potrebe u kulturi na području Općine Gra-dec u 2011. godini ostvarivat će se kako slijedi:

AKTIVNOSTI U KULTURI PLANIRANI IZNOS (kn)

IFD Ogranak Seljačke sloge iz Gradečkog Pavlovca, amatersko društvo čiji je cilj očuvanje kulturne baštine ovog kraja, kao i plesova i pjesama naroda i narodnosti Hrvatske, odrŢavanjem forklornih susreta i sl. 30.000,00ObiljeŢavanje Dana Općine Gradec, prigodne kulturno-zabavne priredbe 25.000,00

AKTIVNOSTI U KULTURI PLANIRANI IZNOS (kn)

Radio emisije i oglašavanje putem Radio Vrbovca i ostalih javnih medija 18.000,00Ukupno za potrebe u kulturi u 2011. godini 73.000,00

III. Sredstva za potrebe kulture doznačivat će se su-

kladno odredbama Odluke o izvršenju proračuna Op-ćine Gradec za 2011. godinu.

Ukoliko dođe do neravnomjernog ostvarivanja pri-hoda u Općinskom proračunu, sredstva će se doznači-vati sukladno financijskim mogućnostima.

U slučaju nemogućnosti ostvarenja prihoda prora-čuna, moguće je izvršiti i rebalansiranje planiranih sred-stava.

IV. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana


KLASA: 610-01/11-01/6URBROJ: 238/28-01-11-1Gradec, 24. oŢujka 2011.


Darko Fugaj, v. r.

16 Na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (“Narodne novine” – pročišćeni tekst, broj 26/03, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09) i članka 18. Statuta Općine Gradec


(“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), a na pri-jedlog Općinskog načelnika Općine Gradec, Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

PROGRAMGRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE ZA 2011. GODINUI.

Ovim se Programom u skladu s potrebama lokalne samouprave, predvidivim sredstvima i izvorima planira izgradnju komunalne infrastrukture na području Opći-ne Gradec za 2011. godinu i to:

PLANIRANI RADOVIPLANIRANA SREDSTVA

(kn)

1. Izgradnja, asfaltiranje i modernizacija nerazvrstanih cesta:

a) izgradnja i modernizacija cesta 765.000,00 b) asfaltiranje i modernizacija 110.000,00

UKUPNO: 875.000,00 2. Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom

– Projektna dokumentacija magistralnog vodovoda Zagreb – istok 70.000,00 – Izgradnja vodovoda 800.000,00

UKUPNO: 870.000,00 3. Izrada glavnog projekta odvodnje i zbrinjavanje otpadnih voda 125.000,00 4. Izrada projekta centra Gradeca od Osnovne škole do starog mlina 70.000,00 5. Izgradnja parkirališta – centar 250.000,00 Sveukupno za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture: 2.190.000,00

II. Sredstva su planirana iz Proračuna Općine i drugih

izvora.Ukoliko se sredstva neće ostvarivati u planiranom

iznosu, ovaj Program realizirat će se sukladno ostvare-nim financijskim mogućnostima.

III. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.

17 Na temelju stavka 1. članka 28. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09), te članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glas- nik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), a na prijedlog

Općinskog načelnika Općine Gradec, Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

PROGRAMODRÝAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

NA PODRUČJU OPĆINE GRADEC U 2011. GODINII.

Ovim Programom određuje se odrŢavanje komu-nalne infrastrukture u 2011. godini na području Opći-ne Gradec za komunalne djelatnosti:

– odvodnja atmosferskih voda,– odrŢavanje javnih površina,– odrŢavanje i čišćenje javnih površina,– odrŢavanje nerazvrstanih cesta,– odrŢavanje poljskih putova,– postava prometnih znakova i signalizacije,– zimska sluŢba,– javna rasvjeta

II. U 2011. godini odrŢavanje komunalne infrastruk-

ture iz točke I. ove Odluke u Općini Gradec obuhvaća

PLANIRANI RADOVIPLANIRANA SREDSTVA

(kn)

1. Odvodnja atmosferskih voda

– iskop odvodnih jaraka 40.000,00 – popravci cijevnih propusta na kanalima i putnim jarcima 10.000,00 2. OdrŢavanje i čišćenje javnih površina

Čišćenje javnih površina prema potrebi, redovno čišćenje zelenih površina

– redovna košnja trave mehaničkom kosilicom od travnja do listopada

– čišćenje zelenih površina 30.000,00 Izvršenje radova financirat će se iz sredstava komunalne naknade.

3. OdrŢavanje javnih površina

– nabavka košarica za smeće, označavanje parkirališnih mjesta, obnova i uređenje klupa – nabavka 10.000,00 4. OdrŢavanje nerazvrstanih cesta:

a) odrŢavanje nerazvrstanih cesta 650.000,00 b) odrŢavanje poljskih putova 100.000,00 c) postava prometnih znakova i signalizacije 40.000,00 d) zimsko odrŢavanje cesta 200.000,00 UKUPNO: 990.000,00 5. OdrŢavanje javne rasvjete:

Izgradnja i redovito odrŢavanje javne rasvjete na području Općine Gradec, te redovna zamjena rasvjetnih tijela

Sredstva za izvršenje radova u ovoj točci predviđaju se u iznosu od 70.000,00 SVEUKUPNO ZA ODRÝAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE: 1.150.000,00


III. Financiranje odrŢavanja objekata i uređaja komu-

nalne infrastrukture iz ovog Programa vrši se iz sredsta-va komunalne naknade, a u slučaju nedostatnih ovih sredstava i iz drugih prihoda proračuna.

IV. Ovaj Program podloŢan je promjenama na temelju

nepredviđenih potreba i ostvarivanja sredstava za nje-govu provedbu.

V. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana




Darko Fugaj, v. r.

18 Sukladno odredbi članka 76. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj 71/06), članka 18. Statuta Op-ćine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) i članka 26. Poslovnika Općinskog vijeća Opći-ne Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 01/10) na prijedlog Općinskog načelnika Općine Gradec, Op-ćinsko vijeće Općine Gradec, na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

PROGRAMJAVNIH POTREBA U SPORTU NA PODRUČJU

OPĆINE GRADEC ZA 2011. GODINU

I. Programom javnih potreba u sportu na području

Općine Gradec u 2011. godini (u daljnjem tekstu: Pro-gram) utvrđuju se interesi i smjernice za razvitak sporta na području Općine Gradec, visina sredstava kojima će se podmirivati javne potrebe u sportu te način financi-ranja sportskih udruga i manifestacija od interesa za Općinu Gradec.

Program polazi od procjene postojećeg stanja u sportu s planovima daljnjeg razvoja, vodeći računa o očekivanom prilivu sredstava u Proračun Općine Gra-dec tijekom 2011. godine.

II. Ciljevi donošenja programa su: – promidŢba tjelesne i zdravstvene kulture kao os-

novne potrebe svakog čovjeka kao i osiguranje, očuva-nje i poboljšanje postignute kvalitete sporta u Gradecu, a poglavito onog dijela koji će doprinijeti promidŢbi Općine Gradec na razini Ýupanije,

– osiguranje da se što veći broj djece i mladeŢi uključi u sport putem sportskih škola koje djeluju unu-tar sportskih udruga,

– osiguranje poticajnih sredstava za osposobljava-nje i usavršavanje stručnih kadrova u sportu,

– osiguravanje sredstava za odrŢavanje sportskih objekata od interesa za Općinu Gradec.

III. Na području Općine Gradec djeluju sljedeće

sportske udruge: 1. Nogometni klub GRANIČAR 55.000,00 kn2. Nogometni klub SLOBODA 30.000,00 kn3. Ostale sportske udruge 15.000,00 knUkupno: 100.000,00 kn

IV. Javne potrebe u sportu na području Općine Gra-

dec ostvarivat će se: – djelovanjem sportskih udruga te pomaganjem i

poticanjem sportskih aktivnosti– sportskim priredbama i akcijama koje će prido-

nijeti razvitku i promicanju sporta– suradnjom između stručnih kadrova i učenika

osnovnih i srednjih škola u pripremama za natjecanja,– osposobljavanjem i usavršavanjem stručnih ka-

drova– investicijskim odrŢavanjem sportske infrastruktu-

re te nabavom nove opreme.

V. U provedbi Programa u 2011. godini provest će se

aktivnosti sportskih udruga od interesa za Općinu Gra-dec, a sadrŢane su u planovima djelovanja i kalendari-ma natjecanja svake pojedine športske udruge.

VI. Ukupna sredstva predviđena u proračunu Općine

Gradec za 2011. godinu, a namijenjena ostvarivanju ovog Programa iznose 100.000,00 kuna.

Sredstva iz prethodnog stavka transferiraju se iz op-ćinskog proračuna neposredno športskim udrugama navedenim u ovom Programu prema utvrđenim kriteri-jima.

VII. Sportske udruge podnose Izvješća o izvršenju Pro-

grama javnih potreba u športu i utrošenim sredstvima Općinskom vijeću. Izvješće se podnosi putem Jedin-stvenog upravnog odjela Općine Gradec do 31. siječ-nja naredne godine.

VIII. Za praćenje i provođenje ovog Programa nadleŢan

je Općinski načelnik Općine Gradec.

IX. Ovaj Programa stupa na snagu osmog dana od da-

na objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 620-01/11-01/8 URBROJ: 238/28-01-11-1Gradec, 24. oŢujka 2011.


Darko Fugaj, v. r.

19 Na temelju članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (“Narodne novine”, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/07 i 79/07), članka 18. Statuta Općine Gra-dec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) na pri-


jedlog Općinskog načelnika Općine Gradec, Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

PROGRAMPOTREBA U DIJELU SOCIJALNE SKRBI NA

PODRUČJU OPĆINE GRADEC U 2011. GODINI

I. UVODNI DIO

Svatko je duŢan brinuti se za zadovoljavanje svojih Ţivotnih potreba i potreba osoba koje je duŢan uzdr-Ţavati.

Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba socijalno ugro-Ţenim, nemoćnim i drugim osobama koje same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepo-voljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih ili drugih okol nosti.

Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi osigurava Republika Hrvatska pu-tem centara za socijalnu skrb i drugih ustanova.

Općina u okviru svog samoupravnog djelokruga među ostalim osigurava i lokalne potrebe socijalne skr-bi sukladno odredbama članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi, osiguravanjem sredstava u proračunu.

Općina Gradec sukladno odredbama Zakona o so-cijalnoj skrbi i mogućnostima proračuna predvidjela je u proračunu Općine za 2011. godinu financijska sred-stva za socijalne potrebe stanovništva na svom područ-ju u iznosu od 275.000,00 kuna.

Potpore za potrebe troškova ogrjeva osigurava Za-grebačka Ţupanija, a sredstva transferira putem općin-skog proračuna. Sredstava za ogrjev planiraju se na bazi priznatih prava i utroška 2010. godine u iznosu od 83.000,00 kuna.

Sredstva za ostale namjene po ovom Programu utvrđena su u iznosu od 192.000,00 kuna, a osigurava-ju se u proračunu Općine Gradec.

Poljoprivredno područje sa znatnim brojem doma-ćinstava srednje dobi pretpostavlja srednje imovinsko stanje, dok kod domaćinstava starije dobi imovinsko i financijsko stanje nije zadovoljavajuće, te su potrebne određene potpore kako drŢavnih, tako i lokalnih insti-tucija.

Ovakva situacija zasigurno će zahtijevati kod ma-njeg broja osoba ili domaćinstava potrebe za interven-cijom općine, odnosno sredstvima predviđenim za so-cijalne potrebe.

II. OBLICI SOCIJALNE POMOĆI:

Pomoći za podmirenje troškova električne energije za domaćinstva do 50 % iznosa računa za električnu energiju, prema odluci Općinskog načelnika i iz sredstava komunalne naknade.

Planirana sredstva (kn)

4.000,00

Pomoći samcima i obiteljima koji su korisnici pomoći za uzdrŢavanje za podmirenje troškova prehrane, odjeće i pomoć za nabavku lijekova, u visini prema Odluci načelnika.


5.000,00

Podmirenje troškovi prehrane za djecu samohranih roditelja bez stalnih prihoda, za učenike slabijeg socijalnog statusa i djecu poginulih hrvatskih branitelja HRVI, I. i II. skupine koja polaze osnovnu školu.


35.000,00

Sufinanciranje troškova kupnje školskih udŢbenika za djecu samohranih roditelja, roditelja bez stalnih prihoda te djecu poginulih hrvatskih branitelja HRVI, I. i II. skupine koja polaze osnovnu školu.


17.000,00

Sufinanciranja troškova prijevoza učenika srednjih škola i studenata.


60.000,00

Podmirenje troškova sahrane osoba bez potomaka i osoba koje ne Ţeli nitko sahraniti, a općina je nasljednik ošasne imovine.


5.000,00

Pomoći obiteljima koji su korisnici pomoći za uzdrŢavanje, za podmirenje troškova za ogrjev iz sredstava doznačenih iz proračuna Zagrebačke Ţupanije.


83.000,00

Pomoći obiteljima koji su korisnici pomoći za uzdrŢavanje za podmirenje troškova za druge nepredviđene pomoći koje nisu predviđen Programom, a Općinski načelnik ocijeni da imaju karakter socijalne pomoći (poŢari i sl.) koju je potrebno pruŢiti od strane Općine Gradec.


16.000,00

Novčane pomoći rodiljama za opremanje novorođenčeta (1.000,00 kuna za dijete).


40.000,00

Pomoći umirovljenicima za podmirenje troškova električne energije, grijanja i telefona.


10.000,00

III. NAČIN OSTVARIVANJA PRAVAPrava iz ovog programa ostvaruju se podnošenjem

pismenog zahtjeva Općinskom načelniku Općine Gra-dec, obrazloŢenog sa priloŢenim dokazima. Zahtjev se predaje putem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gradec.

O osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva, odnosno o visini pomoći odlučuje Općinski načelnik zaključ-kom, osim zahtjeva za davanje pomoći za ogrjev koji se financiraju iz Ýupanijskog proračuna.

IV. ZAVRŠNE ODREDBEPrava iz ovog Programa osigurat će se isključivo

osobama koje imaju prebivalište na području Općine Gradec.

Pojedinačna ostvarena prava po ovom programu podlijeŢu redovitom preispitivanju glede postojanja uvjeta i okolnosti s obzirom na koje su ostvarena.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 550-02/11-01-01/6URBROJ: 238/28-01-11-1Gradec, 24. oŢujka 2011.


Darko Fugaj, v. r.


20 Na temelju članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) članka 26. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10), Općinsko vijeće Op-ćine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O SUFINANCIRANJU TROŠKOVA BORAVKA

DJECE U DJEČJEM VRTIĆU

I. Budući da Općina Gradec na svom području nema

vlastitog Dječjeg vrtića, u cilju vođenja brige o djeci predškolske dobi Općina Gradec obvezuje se sufinan-cirati troškove boravka djece s područja Općine Gra-dec u vrtićima na području druge jedinice lokalne sa-mouprave.

Općina Gradec sufinancirat će troškove boravka djece u visini od 50% ekonomske cijene vrtića, a najvi-še do pojedinačnog iznosa od 800,00 kuna za svako dijete.

II. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a

primjenjuje se od 1. siječnja 2011. godine, i objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



Darko Fugaj, v. r.

21 Na temelju članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09) i članka 26. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Gla-snik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O FINANCIRANJU KUPNJE POSUDA

ZA KOMUNALNI OTPAD

I. U cilju što kvalitetnijeg sakupljanja, radi odvoza i

zbrinjavanja kućnog komunalnog otpada, pristupa se financiranju nabave posuda za komunalni otpad, za domaćinstva s područja Općine Gradec, određuje se kupnja 900 posuda – kanti zapremnine 120 litara.

II. Budući da je Općina Gradec vlasnik komunalnog

trgovačkog društva KOMGRAD GRADEC d.o.o., za-duŢuje se i ovlašćuje da nabavi posude za komunalni otpad na način propisan Zakonom o javnoj nabavi.

III. Posude – kante za komunalni otpad podijelit će se

domaćinstvima na području Općine Gradec, a Komu-

nalac Vrbovec d.o.o. koji obavlja poslove sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada i za Općinu Gradec, duŢan je prilikom korištenja kanti postupati s istima s duŢnom paŢnjom.

IV. Popravak oštećenih posuda – kanti kao i zanavlja-

nje pada na teret korisnika.

V. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.



Darko Fugaj, v. r.

22 Na temelju članka 34. stavak 1. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 23/09), i članka 67. Poslovni-ka Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. go-dine, donijelo je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU I IZBORU JEDNOG

POTPREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE GRADEC

I. ANA HUSINEC iz Gradeca razrješuje se duŢnosti

potpredsjednice Općinskog vijeća Općine Gradec.

II. VINKO HABUN izabire se za potpredsjednika Op-

ćinskog vijeća Općine Gradec.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i




Darko Fugaj, v. r.

23 Na temelju članka 7. stavak 1. podstavak 1. Zako-na o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne no-vine”, broj 44/05 – pročišćeni tekst i 44/06), te članaka 18. i 22. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), i članka 66. Poslovnika Općin-skog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupa-nije”, broj 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢanoj 24. oŢujka 2011. godine, donije-lo je


ODLUKU O PRESTANKU MANDATA VIJEĆNIKA U OPĆINSKOM VIJEĆU OPĆINE GRADEC

I. ANI HUSINEC iz Gradeca prestaje mandat vijećni-

ka u Općinskom vijeću Općine Gradec, koji je obnaša-la kao član HSU-a, na temelju podnesene pismene ostavke, s danom donošenja ove Odluke.

II. Ova Odluka stupa na snagu odmah, i objavit će se

u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



Darko Fugaj, v. r.

24 Na temelju članka 8. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 44/05 – pročišćeni tekst i 44/06), te članaka 18. i 22. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09), i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Opći-ne Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 12. sjednici, odrŢa-noj 24. oŢujka 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O POČETKU OBNAŠANJA DUÝNOSTI VIJEĆNIKA

U OPĆINSKOM VIJEĆU OPĆINE GRADEC

I. VINKO HABUN iz Starog Gloga 44, na stranačkoj

listi HSU-a, počinje obnašati duŢnost zamjenika vijeć-nika u Općinskom vijeću Općine Gradec.

II. Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavit će se

u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



Darko Fugaj, v. r.

broj 23 godina xvi. zagreb 15. rujna 2011. sadrÝaj · 2012. 7. 3. · broj 23/11 glasnik...

Documents