bosna i hercegovinaieg.worldbank.org/sites/default/files/data/reports/...preporuke za budu}i rad...

Bosna i Hercegovina Postkonfliktna rekonstrukcija

i tranzicija na tržišnu ekonomiju

OED, evaluacija podrške Svjetske banke

SV JETS KA BAN KA, ODJ EL JEN J E ZA EV ALUAC IJU OPE RAC IJA

2004.Svjetska banka

Washington, D.C.

htpp://www.worldbank.org/oed

© 2004 Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka

1818 H Street, NW

Washington, D.C. 20433

Tel. 202-473-1000

Internet: www.worldbank.org

E-mail: [email protected]

Sva prava zadržana

Proizvedeno u Sjedinjenim Američkim Državama

Prvo izdanje septembar 2004.

1 2 3 4 07 0� 05 04

Nalazi, tumačenja i zaključci, izneseni ovdje, od autora su i ne odražavaju nužno stavove Odbora izvršnih

direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju.

Svjetska banka ne garantira tačnost podataka obuhvaćenih ovim radom. Granice, boje, denominacije i

druge informacije, prikazane na bilo kojoj karti u ovom radu, ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s

pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje takvih granica.

Prava i dozvole

Materijal u ovoj publikaciji zaštićeno je autorsko djelo. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili cjelokupnog ovog

rada bez dozvole može predstavljati kršenje važećih zakona. Svjetska banka podstiče diseminaciju ovog rada i

uobičajeno će dati dopuštenje u kratkom roku.

Za dopuštenje za fotokopiranje ili ponovno štampanje bilo kojeg dijela ovog rada, molimo pošaljite zahtjev

s potpunim informacijama na Coyright Clearance Center, Inc. 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923,

USA, tel. 978-750-8400, fax 978-750-4470, www.copyright.com.

Svi drugi zahtjevi za prava i licence, uključujući supsidijarna prava, trebaju se uputiti na Office of the

Publisher, World Bank, 1818 H Street, NW, Washington, D.C. 20433, USA, fax 202-522-2422, e-mail:

[email protected].

Fotografija na naslovnoj strani: Tim Cullen, ljubaznošću foto-biblioteke Svjetske banke

ISBN: 0-8213-5978-9

e-ISBN: 0-8213-5979-7

Podaci o katalogizaciji publikacija Kongresne biblioteke primijenjeni.

World Bank InfoShop Operations Evaluation Department

E-mail: [email protected] Knowledge Programs and Evaluation Capacity

Tel. 202-458-5454 Development (OEDKE)

Fax: 202-522-1500 E-mail : [email protected]

Tel. 202-458-4497

Fax: 202-522-3125

iii

Sadr`aj

iii Sadr`aj

v Zahvale

vii Predgovor

ix Izvr{ni rezime

xiii Akronimi i skra}enice

1 1 Osnovne informacije

1 Raspad Jugoslavije i njegov uticaj na Bosnu i Hercegovinu1 Rat u Bosni i Hercegovini2 Mirovni sporazum i nova struktura vlade2 Me|unarodni napori na rekonstrukciji

5 2 Strategija i program pomo}i Svjetske banke

5 Priprema za podr{ku Svjetske banke Bosni i Hercegovini6 Strategija i ciljevi Svjetske banke7 Pregled IDA pozajmljivanja9 Pozajmljivanje u odnosu na ciljeve9 Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavina10 Razvoj privatnog sektora12 Reforma i restrukturiranje financijskog sektora14 Podr{ka socijalnom sektoru: Obrazovanje14 Podr{ka socijalnom sektoru: Zdravstvo15 Podr{ka socijalnom sektoru: Socijalna za{tita i zapo{ljavanje17 Infrastruktura17 Analiti~ke i savjetodavne aktivnosti18 Mobilizacija i koordinacija pomo}i

21 3 Ishodi

21 Sveukupni ekonomski u~inak21 Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavina22 Razvoj privatnog sektora23 Financije

24 Obrazovanje25 Zdravstvo26 Socijalna za{tita i zapo{ljavanje27 Infrastruktura27 Sveukupno rangiranje27 Uticaj na institucionalni razvoj28 Odr`ivost

31 4 Doprinos ishodima

31 Uloga Banke32 Ostali donatori33 Klijent

35 5 Preporuke

37 Aneksi

39 Aneks A: Statisti~ka biblioteka55 Aneks B: Lista ljudi s kojima su obavljeni razgovori57 Aneks C: Uputstvo za OED-ovu metodologiju evaluacije pomo}i zemlji61 Aneks D: Komentari Vlade63 Aneks E: Pomo} IFC-a Bosni i Hercegovini u FG97-0367 Aneks F: MIGA-ine operacije, garancije u Bosni i Hercegovini69 Aneks G: Evidencija aktivnosti uprave71 Aneks H: Rezime predsjedavaju}eg: Komitet za efektivnost razvoja (CODE)

73 Bibliografija

BOSNA I HERCEGOVINA: POSTKONFLIKTNA REKONSTRUKCIJA I TRANZICIJA NA TR@IŠNU EKONOMIJU

iv

v

Ovu evaluaciju pripremio je StephenO'Brien, konsultant Odjeljenja zaevaluaciju operacija (OED). LaurieEffron (OED) vo|a je tima. Osnovne materi-jale pripremili su: James Harrison, SunilMathrani i Chandra-shekar Pant (konsultanti).

Pregled su izvr{ili Poonam Gupta i NicholasKrafft. Gulmira Karaguishiyeva i MariaLourdes Gallardo pruìle su pomo} uistraìvanju. Roziah Baba i Betty Casely-Hayford pruìle su administrativnu i podr{kuu ure|ivanju materijala.

Generalni direktor Evaluacija operacija: Gregory K. IngramDirektor Odjeljenje za evaluaciju operacija: Ajay Chhibber

Vi{i rukovodilac Evaluacija zemalja i regionalni odnosi: R. Kyle PetersVo|a tima: Laurie Effron

Zahvale


6

vii

Ovaj izvje{taj ispituje pomo} Svjetske bankeBosni i Hercegovini (BiH) tokom perioda 1996.-2003.g; analizira ciljeve i sadràj programapomo}i Banke tokom tog perioda, ishode u smis-lu ekonomskog i dru{tvenog razvoja BiH, tedoprinos Banke i drugih razvojnih partnera razvo-jnim ishodima. Ovaj izvje{taj zasnovan je na pre-gledu projektne dokumentacije, ekonomskih isektorskih izvje{taja, izvje{taja o zavr{etku imple-mentacije (ICR), izvje{taja o procjeni izvr{enjaprojekta (PPAR) i drugih OED-eovih evaluacija(vidjeti, naro~ito, OED 2000); rangiranja kvalitetana po~etku za BiH projekte i ekonomske i sek-torske izvje{taje od Grupe za osiguranje kvaliteta(QAG), i razgovorima s osobljem Banke koje radi,ili je radilo, na programima u BiH. CAE, tako|e,obuhvata rad iz osnovnih materijala za obrazo-vanje, zdravstvo, socijalnu za{titu, trì{ta rada,financijski sektor, razvoj privatnog sektora i infra-strukturu. CAE tim boravio je u BiH u decembru2003. g. u cilju obavljanja razgovora s BiHzvani~nicima, predstavnicima drugih razvojnihpartnera, privatnog sektora, Akademije, nevla-dinih organizacija (NGO) i osobljem Svjetskebanke iz ureda u zemlji. Terenska posjeta prove-dena je u saradnji s PPAR misijom koja pripremaevaluaciju ~etiri kredita za uskla|ivanje za BiH(koji su u pripremi). Spisak osoba s kojima suobavljeni razgovori dat je u Aneksu B.

Ovaj izvje{taj organiziran je na sljede}i na~in:Poglavlje 1 daje osnovne informacije o situaciji uBiH na kraju rata u zemlji koji je trajao od 1992-95. g, uslove mirovnog sporazuma i strukturuvlasti dogovorenu izme|u tri glavne etni~kegrupe, te kratak pregled me|unarodnih naporana rekonstrukciji poduzetoj na obnovi ekonomijei dru{tva. Poglavlje 2 daje pregled strategije i pro-grama pomo}i Svjetske banke za BiH u periodu1996-2003. Poglavlje 3 analizira ostvarene ishodeu BiH u vladavini, ekonomskom rastu, stvaranjuradnih mjesta, razvoju privatnog sektora, pruànjusocijalnih usluga i obezbje|enju mreà sigurnosti,te u~inku programa Svjetske banke u tim oblasti-ma. Ovo poglavlje, tako|e, uklju~uje i procjenuvjerovatne odrìvosti programa kojeg je finan-cirala Svjetska banka u BiH. Poglavlje 4 poku{avapripisati odgovornost za postignute ishoderazli~itim uklju~enim stranama - Svjetskoj banci,drugim razvojnim partnerima i nekoliko vlada uBiH. Posljednje Poglavlje izvla~i zaklju~ke i dajepreporuke za budu}i rad Svjetske banke u BiH idrugim postkonfliktnim zemljama.Komentari regionalne uprave Banke ugra|eni suu ovaj izvje{taj. Izvje{taj je, tako|e, dostavljen BiHvlastima, ~iji su komentari dati u Aneksu D.

Predgovor

ix

Nakon tri godine rata u Bosni i Hercegovini(BiH), tokom kojeg je preko 10 procenatastanovni{tva ubijeno ili ranjeno i preko polovineraseljeno, u novembru 1995. g. dogovoren jemirovni sporazum, Dejtonski sporazum.Dejtonskim sporazumom priznate su gorkeetni~ke podjele, koje su dovele do rata,uspostavljanjem strukture vlasti sa slabom central-nom dràvom; etni~ki zasnovani ''entiteti''(Federacija Bosne i Hercegovine i RepublikaSrpska) zadràli su politi~ku, vojnu i ekonomskuvlast. Dejtonski sporazum je, tako|e obezbijediojaku me|unarodnu policijsku i vojnu prisutnost ime|unarodni nadzor - Ured visokog predstavnika(OHR)1. Iako je ta struktura bila nu`ni politi~kikompromis u vrijeme Dejtonskog sporazuma, onaje predstavljala teàk izazov za Banku, kao i zaostale donatore.Me|unarodna zajednica brzo je po~ela spodr{kom rekonstrukciji u BiH. Banka, Evropskaunija (EU), Evropska banka za obnovu i razvoj(EBRD), procijenile su da je ukupno potrebnadonatorska pomo} u iznosu od 5,1 milijarde $ ipribli`no taj iznos je uloèn u periodu rekon-strukcije od 1996-99. g. Sredstva su se brzo ugo-varala i ispla}ivala. Sveukupni napori na rekon-strukciji bili su veoma uspje{ni. Do 2000. g.ve}ina stambenih objekata, {kola, vodovoda,cesta, telekomunikacija i elektroenergetskog sis-tema obnovljena je gotovo do predratnih standar-da. U po~etnim postkonfliktnim godinamaekonomija se brzo oporavljala, ali do 1995. g.do{lo je do tolikog pada (ukupna proizvodnja

manje od 20 procenata od predratnog nivoa, vi{eod 50 procenata stanovni{tva nezaposleno i usiroma{tvu prema grubim procjenama), da bi sedo 1999. g. bruto doma}i proizvod (GDP) opo-ravio tek do oko 60 procenata od predratnognivoa.Banka je imala vode}u ulogu u naporima narekonstrukciji. Zajedno s EU, Banka je orga-nizirala donatorske konferencije za mobilizacijusredstava od nekih 50 zemalja donatora i 14me|unarodnih organizacija. Banka je, tako|e,brzo pripremila hitne projekte rekonstrukcije zafinanciranje od Me|unarodne asocijacije za razvoj(IDA) i trust fondova, koji su uklju~ivali infra-strukturu, stambeni fond, {kole, bolnice, demobi-lizaciju i `rtve rata; mnoge od tih projekata sukofinancirali drugi donatori.2 Banka je odobrilaizuzetan iznos IDA/trust fond sredstava za BiH uperiodu 1996-2003. g. ugovoriv{i ukupno 983 mil-iona $ po glavi stanovnika, to je vi{e nego za bilokoju drugu poskonfliktnu zemlju do sada. Samosu EU i USA prevazi{le IDU u isplati pomo}i BiH.Da bi poja~ala efektivnost svojih intervencijatokom perioda rekonstrukcije, Banka je otvorilaStalnu misiju po~etkom 1996. g, zaposlila kompe-tentno doma}e profesionalno osoblje dapomogne pri nadzoru projekata i uspostavilaJedinice za upravljanje projektima (PMU), koje subile od bitnog zna~aja u postkonfliktnomokruènju. Gotovo svi projekti rekonstrukcijeimali su uspje{ne ishode. U~inak Banke upruànju podr{ke rekonstrukciji u BiH ocjenjujese kao pravovremen i veoma relevantan i trebao

Izvr{ni rezime

1 Visoki predstavnik predstavlja Vije}e za implementaciju mira,kojeg ~ine dràve koje su pruìle podr{ku za mirovni sporazum.Vije}e je odgovorno Evropskoj uniji (EU) i Vije}u sigurnosti UN-a.

2 Tokom 1996. kalendarske godine Banka je zapo~ela 16 projeka-ta rekonstrukcije, uz ukupno 356 miliona $ ugovorene pomo}i odIDA-e i trust fondova.


x

bi sluìti kao primjer dobre prakse u postkonflik-tnoj rekonstrukciji.Banka je od samog po~etka bila u potpunostisvjesna potreba za uspostavljanje osnove zaodrìv ekonomski rast, stvaranje radnih mjesta ismanjenje siroma{tva. Kao i u drugim ekonomija-ma u tranziciji, glavni izazov bila je transformaci-ja od socijalizma na trì{nu ekonomiju. âk su inajraniji projekti IDA-e uklju~ivali elementereforme politike i institucionalnih reformi upravcu ostvarivanja tog cilja, a ti su se aspekti svevi{e nagla{avali nakon perioda rekonstrukcije.Odre|eni napredak je ostvaren. Na primjer, u vla-davini i ekonomskom upravljanju, pomo} Bankeimala je odre|enog uspjeha u pobolj{anju upravl-janja budètom i harmonizaciji oporezivanja, aliutaja poreza i korupcija ostaju ozbiljni problemi.U financijskom sektoru uspostavljena je Centralnabanka (koja funkcionira na principu valutnogodbora-currency board), formirane su agencije zaprivatizaciju, uvedena je nova nacionalna valuta,na trì{te su u{le nove privatne banke i ostvarenje zna~ajan uspje{an razvoj mikrokreditnih institu-cija. U socijalnom sektoru obnovljeno je obrazo-vanje i zdravstvene usluge, ostvaren je odre|eninivo penzijskih reformi, a ostvarena je i odre|enasaradnja izme|u entiteta. Me|utim, u drugim oblastima rezultati su manjezadovoljavaju}i, naro~ito u stvaranju pogodnogambijenta za razvoj privatnog sektora, uprkosorganiziranim naporima Banke i mnogih drugihdonatora. Podr{ka Banke privatizaciji nije ispaladobro. Banka je u po~etku podràla privatizacijuvau~erima za mala i srednjevelika preduze}a,imala je razo~aravaju}e rezultate, a njena podr{kaza privatizaciju velikih preduze}a je u zastoju.Regulatorni okvir jo{ uvijek zadràva mnogerestriktivne aspekte biv{eg jugoslovenskog sis-tema.Sveukupni ishod pomo}i Banke rangira se kao

zadovoljavaju}i, a uticaj institucionalnog razvojase rangira kao umjeren, pod veoma te{kim okol-nostima. Smatra se da se odrìvost programaBanke ne moè ocjenjivati zbog zna~ajnih neizv-jesnosti u procesu stvaranja jedinstvenog ekonom-

skog prostora i promocije rasta i otvaranja radnih

mjesta. Iako se dostignu}a na nivou sektorauglavnom smatraju odrìvim, odrìvost ukupnedonatorske podr{ke iz prethodnih osam godina

zavisi, u velikoj mjeri, od toga kako zemljaodgovora na nekoliko ozbiljnih izazova: prelazakna trì{nu ekonomiju, smanjenje priliva pomo}i,rje{avanje unutra{njeg duga i trgovinskog disbal-ansa, te nastavak procesa reformi koji vodi kapridruìvanju i - kona~nom priklju~enju EU.U budu}nosti bi se Banka trebala koncentrirati napitanja vladavine i upravljanja javnim sektorom ina smanjenje preostalih barijera za razvoj pri-vatnog sektora. Banka bi trebala preispitati svojpristup privatizaciji i posvetiti ve}u pa`njunametanju ve}ih budètskih ograni~enja zadràvna preduze}a i uklanjanju zakonskih i insti-tucionalnih barijera za privatizaciju - finalizacijaprihvatljivog zakona o bankrotu, reforma privred-nih sudova, rje{avanje vlasni{tva i statusa dugastrate{kih preduze}a i pomo} za ja~anje ulogeagencija za privatizaciju. Treba se na}i rje{enje za PMU-e. Iako su bili bitnitokom rekonstrukcije, sada bi trebali biti integri-rani u vladine strukture. Me|utim, s obzirom navelike razlike izme|u naknada u PMU-ima i platau vladi, to bi se moglo uspje{no obaviti jedino uokviru reforme dràvne slu`be. To je pitanje kojeBanka treba razmotriti kao prioritet.Prije nego {to se BiH mogla pridruìti Banci u1996. g, trebalo se na}i rje{enje za dug Me|unar-odnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD, koja seuobi~ajeno pominje kao Svjetska banka) kojeg jezemlja preuzela kao svoj dio duga biv{eSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije(SFRJ); vi{e od 80 procenata tog iznosa predstavl-jao je dug do kraja rata. Banka se sloìla da izvr{irestrukturiranje tog duga kao novi IBRD zajam ipretpostavila je da }e BiH, nakon ekonomskogoporavka, biti kreditno sposobna za uzimanjedaljih zajmova. Stoga bi potreba za izuzetnim IDAsredstvima bila samo privremena. BiH servisira tajrestrukturirani IBRD dug, ali jo{ uvijek nijeprogla{ena kreditno sposobnom za nove IBRDzajmove. S obzirom na zna~ajan otpis duga odostalih kreditora, IBRD dug, plus brzo nagomila-vanje IDA kredita, rezultirali su da na grupuBanke otpada skoro 50 procenata ukupnog van-jskog duga BiH. Nadalje, kada se nivo IDA sred-stava za BiH smanji na ''normu'' od 30-35 miliona$ godi{nje, po~ev{i od 2005. g. fiskalne godine,servisiranje IBRD i IDA duga od strane BiH bi

IZVR[NI REZIME

xi

moglo ubrzo pre}i isplate IDA sredstava. âk iako bi se BiH proglasila kreditno sposobnom zanove IBRD zajmove, postoje}a velika izloènostGrupe Banke mogla bi ograni~iti davanje zajmo-va i bilo bi te{ko izbje}i negativne neto transfere.Uprkos ograni~enim dostignu}ima zemlje kada jeu pitanju tranzicija i gore pomenuta neizvjesnabudu}nost, jo{ uvijek je mogu} napredak u oblas-tima gdje su raniji rezultati bili razo~aravaju}i.Vlade BiH, pod vo|stvom dràve, uloìle suzna~ajne napore u proces izrade Strategije sman-jenja siroma{tva (PRSP) u toku prethodne dvijegodine, uklju~uju}i i opse`ne konsultacije s

gra|anskim dru{tvom i donatorima i ugradile suPRSP u strategiju ekonomskog i dru{tvenograzvoja zemlje. Pored toga, izgledi za ulazak uPakt za stabilizaciju i pridruìvanje EU i mogu}ebudu}e ~lanstvo u EU, daju jake motivacije zaprovo|enje reformi koje su u pro{losti bile u zas-toju. Banka bi trebala iskoristiti svoju sve vi{eograni~enu pomo} kroz podr{ku za procespridruìvanja/priklju~ivanja EU. Tako|e, budu}astrategija Banke trebala bi biti bazirana na PRSP-u u cilju pruànja podr{ke za ve}e vlasni{tvovlade nad procesom reforme.

Gregory K. Ingramgeneralni direktor, Evaluacija operacija

Akronimi i skra}enice

AAA Analiti~ne i savjetodavne aktivnostiBAC Kredit za prilago|avanje poslovnog ambijentaBHP Projekt osnovnog zdravstvaBiH Bosna i HercegovinaCAS Strategija pomo}i zemljiCEEC Zemlje centralne i isto~ne EvropeCG Konsultativna grupaCIDA Kanadska agencija za me|unarodni razvojDA Dejtonski sporazumDFID Odjeljenje za me|unarodni razvoj (U.K.)EBPAC Kredit za privatizaciju preduze}a i banakaEBRD Evropska banka za obnovu i razvojEDP Projekt razvoja obrazovanjaEDRP Hitni projekt demobilizacije i integracijeEHSP Hitni projekt bolni~kih usluga EMIS Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjemERP Projekt rekonstrukcije obrazovanjaERP Projekt hitnog oporavkaESW Ekonomski i sektorski radoviEU Evropska unijaFBH Federacija Bosne i HercegovineFIAS Savjetodavna slu`ba za strane investicijeFIHF Federalni zavod za zdravstveno osiguranjeFM Porodi~na medicinaGDP Bruto doma}i proizvodIBRD Me|unarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka)ICR Izvje{taj o zavr{etku implementacijeIDA Me|unarodna agencija za razvojIFC Me|unarodna financijska korporacijaIGA Agencija za garanciju investicijaIMF Me|unarodni monetarni fondIMR Stopa mortaliteta dojen~adiKfW Kreditna banka za obnovuLIP Projekt lokalnih inicijativa (mikrofinanciranje)LSMS Anketa mjerenja `ivotnog standardaMCOs Mikrokreditne organizacijeMIGA Agencija za garanciju multilateralnih investicija

xiii

NATO Sjevernoatlantski paktNGOs Nevladine organizacijeODA Me|unarodna pomo} za razvojOHR Ured visokog predstavnikaPA Procjena siroma{tvaPAD Dokument o procjeni projektaPEIR Pregled javnih rashoda i institucijaPELRP Hitni pilot-projekt radnog prezapo{ljavanjaPFSAC Kredit za strukturalno prilago|avanje javnog financiranjaPIC Vije}e za implementaciju miraPMU Jedinica za upravljanje projektomPPAR Izvje{taj o procjeni izvr{enja projektaPRSP Strategija smanjenja siroma{tvaPSD Razvoj privatnog sektoraPTAC Projekt tehni~ke pomo}i za privatizacijuQAG Grupa za osiguranje kvalitetaRS Republika SrpskaSAA Agencija za standarde i procjenuSAC Kredit za strukturalno prilago|avanjeSEEE Razvoj preduze}a u jugoisto~noj EvropiSFOR Stabilizacijske snageSFRY Socijalisti~ka Federativna Republika JugoslavijaSITAP Projekt tehni~ke pomo}i za socijalno osiguranjeSMEs Mala i srednjevelika preduze}aSOEs Dr`avna preduze}aSOSAC Kredit za prilago|avanje socijalnog sektoraSOTAC Kredit za tehni~ku pomo} za socijalni sektorTA Tehni~ka pomo}TAC Kredit za pomo} u tranzicijiTFBH Trust fond za Bosnu i HercegovinuUNDP Razvojni program Ujedinjenih narodaUNHCR Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjegliceUSAID U.S. Agencija za me|unarodni razvojWVRP Projekt rehabilitacije `rtava rata


xiv

1

Osnovne informacije

Raspad Jugoslavije i njegov uticaj na Bosnu i HercegovinuBosna i Hercegovina (BiH) bila je jedna od najsiroma{nijih i etni~ki najmje{ovitijih republika biv{eSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).1 Nakon smrti predsjednika Tita 1980. g, u SFRJje do{lo do progresivnog pogor{anja i ekonomske i politi~ke stabilnosti, uz kona~ni raspad 1991. g,kada su republike Slovenija i Hrvatska proglasile samostalnost.

Rat koji je u Hrvatskoj uslijedio izme|u Hrvata idomicilnih Srba pro{irio se na teritoriju BiH,doprinose}i politi~koj i sigurnosnoj destabilizaciji.U BiH su izbori u novembru 1990. g. rezultiralio{trom podjelom Parlamenta izme|u tri vode}eetni~ke partije, posebno kada je rije~ o pitanjunezavisnosti. Referendum o nezavisnosti odràn1. marta 1992. g, kojeg su bosanski Srbi bojkoti-rali, rezultirao je izlaskom ne{to manje od dvijetre}ine glasa~a. Ipak, 99 procenata onih koji suiza{li, glasali su za nezavisnost, koja je odmahobjavljena, nakon ~ega je uslijedio prijem uUjedinjene narode i me|unarodno priznanje odEvropske unije (EU) i Sjedinjenih Dràva.Populacija bosanskih Srba odbila je to prihvatiti.U aprilu 1992. g., lokalna srpska milicija, uzpodr{ku elemenata nacionalne armije SFRJ,po~ela je rat koji se brzo pro{irio na sve trietni~ke grupe.

Rat u Bosni i HercegoviniRat u BiH trajao je tri i po godine, do kraja 1995.g. Iako je nemogu}e do}i do potpuno ta~nih

informacija o ljudskim i materijalnim gubicima uratu, postoji generalno slaganje da su ljudskastradanja i gubici veli~ine koji nije vi|en u Evropinakon Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da jena kraju rata 10 procenata stanovni{tva bilo podoru`jem. âk 250.000 ljudi je ubijeno, 200.000 -400.000 ranjeno i vi{e od 2 miliona je ili napusti-lo zemlju ili bilo interno raseljeno. Kao indikatordevastiraju}ih posljedica rata na zdravlje, stopasmrtnosti dojen~adi u BiH porasla je sa 7,4 na hil-jadu ìvoro|enih beba u 1991. g. na 14,0 do 1995. g.Rat je uzrokovao velike materijalne {tete. Prekodvije tre}ine ku}a i stanova je o{te}eno, jednapetina je potpuno uni{tena. Procjenjuje se da je30-40 procenata bolnica uni{teno i 30 procenatazdravstvenih radnika izgubljeno zbog gubitkaìvota ili emigracije. Na kraju 1995. g. do 70 pro-cenata {kolskih objekata bilo je uni{teno,o{te}eno ili kori{teno u druge namjene, aizgubljen je i veliki broj nastavnog osoblja.Do kraja rata industrijska proizvodnja je opala naprocijenjenih 5 procenata od nivoa iz 1990. g, uzuni{tenih 45 procenata industrijskih postrojenja;

1 U 1991. g. stanovni{tvo od 4,4 miliona sastojalo se od 43,7 procenata Muslimana (koji se sada nazivaju Bo{njaci), 31,4 procenta Srba, 17,3procenta Hrvata i 7,6 procenata 'ostalih' ('Jugosloveni' ili ostale nacionalnosti).

11


2

proizvodnja elektri~ne energije i uglja iznosile su10 procenata od predratnog nivoa; sto~ni fond jeopao na 30 procenata od predratnog broja. Do1994. g. bruto doma}i proizvod (GDP) i GDP poglavi stanovnika opali su na manje od 20 proce-nata od predratnog nivoa, {to je zna~ajno niè uodnosu na osnovu iz perioda 1989-90. g. nego ubilo kojoj drugoj zemlji u isto~noj Evropi i biv{emSovjetskom Savezu. Na kraju rata su neza-poslenost i siroma{tvo bili {iroko rasprostranjeni.

Mirovni sporazum i nova struktura vladeMir je postignut krajem 1995. g. odlu~nim napor-ima Sjedinjenih Dràva i Evropske unije.Dejtonski sporazum (DA),1 koji je dogovoren 25.novembra 1995. g. i formalno potpisan u Parizu14. decembra 1995. g. morao je priznati krajnjenepovjerenje i ogor~enost potaknute nasilnimkonfliktom. Dejtonskim sporazumom uspostavlje-na je BiH s vi{e nivoa vlasti, odraàvaju}i èlje triglavne etni~ke grupe da zadrè {to je mogu}evi{e kontrole nad svojim poslovima. Uspostavljenje Ured visokog predstavnika (OHR), s iznimnimovlastima (vidjeti Okvir 1.1.). Vladi dràve BiHdate su tek minimalne ovlasti.2 Ve}ina nadle`nostije dana dvama entitetima - bo{nja~ko/hrvatskojFederaciji Bosne i Hercegovine (FBH) i RepubliciSrpskoj (RS) bosanskih Srba.3 Ti su entitetizadràli nadle`nosti za odvojene vojne i policijskesnage,4 i nad bukvalno svim fiskalnim prihodima,supervizijom banaka i pruànjem socijalnih uslu-ga.5 Dràva zavisi od entiteta za sredstva zaservisiranje vanjskog duga - za pla}anje diplo-matskih misija u inostranstvu i za pokrivanje

administrativnih tro{kova. Vlada RS je u velikojmjeri centralizirana, dok je FBiH podijeljena u 10kantona koji su u principu organizirani poetni~kim linijama. Kantoni imaju premijere ivlade. Oni zadràvaju kontrolu nad ve}inom pri-hoda koji se ubiru na njihovoj teritoriji i nadle`nisu, izme|u ostalih funkcija, za obrazovanje izdravstvene usluge, uklju~uju}i i visoko obrazo-vanje. Ispod entitetskog i kantonalnog nivoa pos-toje dalje podjele na op}ine i gradove. Ukratko, politi~ku scenu karakterizira vi{e nivoavlasti, kratak mandat (do 2002. g. izbori su seodràvali svake dvije godine), veliki brojpoliti~kih partija (16 u Parlamentu FBiH i 15 u RS)i ~esta nevoljnost ili odbijanje politi~kog vo|stvada sara|uju na pitanjima koja bi trebala biti odzajedni~kog interesa. Ti su faktori negativno uti-cali na mogu}nost Banke i ostalih donatora daefektivno doprinesu ekonomskom i socijalnomnapretku u BiH tokom cijelog postkonfliktnogperioda.

Me|unarodni napori na rekonstrukcijiNakon potpisivanja Dejtonskog sporazumaBanka, EU, UN agencije, ostale multilateralne ibilateralne agencije za pomo}, nevladine organi-zacije (NGO) i privatne fondacije brzo su odgov-orile na kriti~ne potrebe za rekonstrukcijom uBiH. Mnoge UN agencije i NGO bile su aktivne uBiH tokom rata, obezbje|uju}i pomo} u hrani idrugu humanitarnu pomo} izbjeglicama i drugim`rtvama rata i pripremile procjene potreba itro{kova rekonstrukcije. Na osnovu toga, Banka iEU dale su procjenu za 5,1 milijardu $ donatorskepomo}i potrebne za rekonstrukciju.6

1 Pod zvani~nim nazivom 'Op}i okvirni mirovni sporazum za Bosnui Hercegovinu'2 To obuhvata vanjske odnose; carinu i vanjsko-trgovinsku politiku,imigraciju, me|uentitetsku politiku transporta, komunikacija i ener-getike, nadle`nost za vanjski dug i Centralnu banku na ~ijem je ~elustranac i koja bi u period od najmanje {est godina trebala poslovatina principu valutnog odbora. Dejtonski sporazum je MMF-u daokontrolu nad monetarnom politikom i ovlasti da imenuje guverneraCentralne banke.3 Tako|e postoji i enklava Br~ko, koja ima odvojenu administraciju.4 Entitetske vlade provode demobilizaciju od 1999. g. pod inten-zivnim pritiskom me|unarodne zajednice i sporo se ostvarujupomaci u pravcu jedinstvene vojne politike i jedinstvenih odbram-benih snaga.5 Ipak, Dejtonski sporazum omogu}uje da uz odobrenje dràvnogParlamenta, dràva moè uvoditi poreze.

6 Pod nazivom Program prioritetne rekonstrukcije i oporavka.Ukupan iznos trebao je biti podijeljen izme|u

OSNOVNE INFORMACIJE

3

Prva donatorska konferencija odràna je u Briselukrajem decembra 1995. g, nakon koje su uslijedilejo{ ~etiri od 1996-99. g. Na tim konferencijama

obe}ano je gotovo 5 milijardi $, a u periodu 1996-99. g. 48 zemalja donatora i 14 me|unarodnihorganizacija (Aneks A, tabela A3a) isplatio je 3,7milijardi $, {to predstavlja zna~ajan odgovor ~imeje pruèna podr{ka za veliki dio obnove stam-benog fonda, infrastrukture i socijalnih usluga. Do2000. g. izvr{ena je rekonstrukcija cesta, elek-troenergetskog sistema, telekomunikacija, vodos-na-bdijevanja i {kola gotovo do predratnih stan-darda.Po~etni odgovor BiH ekonomije na napore narekonstrukciji bio je izuzetno pozitivan, {to jeodraèno u procjenama oporavka GDP-a i GDP-a po glavi stanovnika u ranim poslijeratnim godi-nama (Tabela 1.1). Ipak, te velike stope rasta

poti~u od izuzetno niskih nivoa; do 1999. g.ukupni GDP i GDP po glavi stanovnika oporavilisu se tek do procijenjenih 60 procenata od pre-

dratnog nivoa.7 Iako je krajnje siroma{tvo koje jepoga|alo ve}inu stanovni{tva na kraju ratazna~ajno smanjeno, incidenca siroma{tva u BiHostala je ve}a nego u susjednim zemljama.8

Nezaposlenost je, tako|e, ostala velika.

Vije}e za implementaciju mira (PIC), kojeg ~ini 55 zemaljai me|unarodnih organizacija koje su u~estvovale uDejtonskom sporazumu, uspostavljeno je za nadgledanjemirovnog sporazuma; ono se jo{ uvijek sastaje nekolikoputa godi{nje. PIC je uspostavio Ured visokog predstavni-ka (OHR), sa sjedi{tem u Sarajevu, od januara 1996. g, kojije zaduèn za praæenje i nadgledanje implementacije civil-nih aspekata Dejtonskog sporazuma. PIC je OHR-u dodije-lio izuzetne ovlasti, uklju~uju}i ovlasti za nametanjemzakona i smjenom ili hap{enjem javnih zvani~nika koji radenezakonito ili koji ne ispunjavaju svoje du`nosti. OHR jeuklju~en u cijeli niz ekonomskih i politi~kih aktivnosti: naprimjer, civilne institucije, izbori, povratak izbjeglica,radno zakonodavstvo, vladine naknade, penzije, zavodi zaplatni promet, reforme zdravstva i obrazovanja, reforme

pravosu|a, regulacija privatnog sektora i reformebankarskog sistema. Dok se prvobitno OHR primarnofokusirao na politi~ka i humanitarna pitanja, posljednjihgodina pro{irio je svoje aktivnosti i na ekonomskereforme.PIC je tako|e oja~ao svoju ulogu u o~uvanju mira stacioni-ranjem stranih policijskih i vojnih jedinica u BiH. UN-ovame|unarodna policija uvedena 1996. g. je u 2002. g. zami-jenjena policijskom misijom EU od 500 ~lanova. Vojnesnage od 60.000 vojnika, uglavnom iz zemalja ~lanicaNATO-a, ali uklju~uju}i i predstavnike drugih zemalja,uspostavljene su po~etkom 1996. g. Stabilizacijske snage(SFOR) su postepeno smanjile svoj broj na 16.000 vojnikau 2003. g. i u 2004. g. }e ih zamijeniti manje snage izzemalja EU.

Me|unarodno nadgledanje mira u Bosni i HercegoviniOkvir 1.1

FBiH (3,7 milijardi $) i RS (1,4 milijarde $), primano na osnovu brojastanovnika.

7 Podaci o GDP-u tek su procjene. Osnovne serije podataka su ilislabe ili ih nema. Sada{nji broj stanovnika tako|e predstavlja proc-jenu; od 1991. g nije bilo popisa. Povratak izbjeglica i naseljavanjeinterno raseljenih pa`ljivo dokumentira Visoki komesarijatUjedinjenih naroda za izbjeglice, a tako|e je do{lo i do zna~ajnogiseljavanja iz zemlje. Neki izvori procjenjuju da je trenutni brojstanovnika 4,0-4,1 milion, ali mnogi posmatra~i vjeruju da sestanovni{tvo nije obnovilo do tog nivoa. U ovom izvje{taju koristese procjene od 3,8 miliona.8 UN-ove procjene incidence siroma{tva neposredno poslije ratakretale su se od 50 do 70 procenata. Jedina pouzdana procjena siro-ma{tva u zemlji je LSMS anketa doma}instava provedena u 2001. g.,koja daje ukupnu stopu siroma{tva od 19,5 procenata (16 procena-ta u FBiH i 25 procenata u RS), ali uz sljede}ih 30 procenatastanovni{tva koji ìve tek iznad linije siroma{tva. Incidencasiroma{tva za druge republike biv{e SFRJ za koje postoje podaci(1999. g.) iznosi: Hrvatska 8 procenata; Makedonija 16, Srbija i CrnaGora 18. Vidjeti: Svjetska banka 2003 g.

a. projiciranoIzvori: Baze podataka Svjetske banke i MMF-a.

Strategija i program pomo}i

Svjetske banke

Priprema za podr{ku Svjetske banke Bosni i HercegoviniBrzi odgovor Banke po okon~anju neprijateljstava bio je mogu} dijelom zbog toga {to se od kraja1994. g. osoblje Banke ~esto susretalo s BiH zvani~nicima van zemlje. Nakon oktobra 1995. g, osobljeBanke je moglo raditi s vladama i agencijama u zemlji na izradi procjena potreba za rekonstrukcijomi pripremi konkretnih projekata rekonstrukcije.1 Pored toga, Banka je imala status posmatra~a pri-likom dogovaranja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. g.

5

2

1 S obzirom da BiH nije jo{ bila ~lanica Banke, nije bilo bud`eta Banke za te aktivnosti. Radnu grupu za BiH je u po~etku financirala VladaNizozemske, a kasnije i Sjedinjenih Dr`ava.

2

6

Po~etkom 1996. g. Banka je uspostavila Trustfond za Bosnu i Hercegovinu (TFBH) od 150 mil-iona $ od profita Svjetske banke tako da su semogli davati zajmovi i grantovi za hitne projekteprije nego {to je BiH postala ~lanica Banke1 i bezobzira na postoje}e bojazni za osobnu sigurnostu neposrednom postkonfliktnom periodu, otvo-rila Stalnu misiju u Sarajevu u januaru 1996. g. zanadgledanje brzorastu}eg portfelja na terenu. BiH je primljena u ~lanstvo Banke 12. marta 1996.g, efektivno od 25. februara 1993. g. ^lanstvo jezavisilo od rje{avanja pitanja neotpla}enog duga

Me|unarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD)(vidjeti Okvir 2.1).

Strategija i ciljevi Svjetske bankePrvi prioritet pomo}i Banke od 1996. g. do 1999.g. bila je podr{ka rekonstrukciji u svim privred-nim sektorima. Ostali strate{ki ciljevi bili suuspostavljanje i odràvanje dobrog makroek-onomskog okvira i pruànje podr{ke tranzicijiBiH iz socijalisti~ke na trì{nu ekonomiju.Dodatni ciljevi, implicitni na samom po~etku, alieksplicitniji od 2000. g, bili su ja~anje vladavine iuspostavljanje priu{tivih i jednakih socijalnihusluga. U osnovi tih primarnih ciljeva bili su takvi

U februaru 1993. g. Banka je prekinula ~lanstvo SFRJ ipodijelila njen upisani kapital i IBRD dug na pet republikanasljednica. Kao jedan od uslova za ~lanstvo, od svakerepublike zahtijevalo se da preuzme i pokrije svoj dio pre-ostalog duga od raspodijeljenog IBRD duga (nije bilo IDAduga niti duga Me|unarodnoj financijskoj korporaciji).S obzirom da tokom rata nije vršila otplatu duga, BiH dioIBRD duga narastao je na 620,6 miliona $ do kraja 1995. g,od ~ega je 80 procenata ~inilo nepla}enu glavnicu ikamate (ukupan vanjski dug BiH na kraju 1995. g. procijen-jen je na pribli`no 3,5 milijarde $, od ~ega su 2 milijardeduga). Banka se sloìla da odobri izuzetno refinanciranjeukupnog IBRD duga, uklju~uju}i i glavnicu koja još uvijeknije dospjela, u formi tri nova IBRD zajma pod relativnopovoljnim uslovima (25 godina rok dospije}a, za razliku od20 godina za ranije zajmove). Banka je predvidjela da bi setaj IBRD dug mogao smanjiti za nekih 60 miliona $ dopri-nosom donatora u ime BiH. Me|utim, primljeno je samo 25miliona $, što je smanjilo ukupan neotpla}eni iznos na 959miliona $.Banka je predvidjela da }e oslanjanje BiH na IDA sredstvabiti privremeno i da }e se BiH oporaviti zna~ajno iznad limi-ta podobnosti za IDA financiranje i da }e obnoviti kreditnusposobnost za IBRD pozajmljivanje do 1998. g.a U skladus tim, Banka je predvidjela da bi se novo IBRD pozajmlji-vanje, po~ev{i od 1998. fiskalne godine, moglo pove}ati dogotovo 200 miliona $ godišnje do 2004. g. Na osnovu tihprojekcija, i uz otplatu glavnice restrukturiranog IBRDduga po~ev{i od 2001. g., Banka bi odràvala pozitivan, alikoji se brzo smanjuje, neto transfer BiH. Me|utim, te supretpostavke ubrzo modificirane. Do 1997. g. upravaBanke projicirala je da obnavljanje kreditne sposobnostiBiH za IBRD pozajmljivanje ne}e biti vjerovatno prije 2000.

g. a potom je u julu 1998. g, Banka uvidjela da }e BiH nas-taviti primati IDA zajmove sve do 2002. fiskalne godine. U2000. g, uprava Banke je navela da bi se kreditna sposob-nost mogla posti}i do 2003. fiskalne godine, ali do 2002. g.Banka nije eksplicitno pominjala budu}e IBRD pozajmlji-vanje. Jasno je da je Banka bila previše optimisti~na obrzini ekonomskog napretka u BiH i izgledima za noveIBRD zajmove.BiH vr{i servisiranje svog IBRD duga (tokom perioda 1996-2000. g. samo kamata, a od 2001. g. kamata plus amorti-zacija), iako ponekad uz odre|ene te{ko}e. Ipak, zabudu}nost, pitanje kreditne sposobnosti nije najve}a brigas kojom se Banka suo~ava u BiH; ve} je to pitanjeizloènosti. Zahvaljuju}i velikodu{nom otpisu duga ostalihkreditora, posebno Londonskog i Pari{kog kluba, omjervanjskog duga i GDP-a BiH smanjen je ispod 50 procenata,a omjer servisiranja duga i izvoda ispod 10 procenata.Uz ubrzanu isplatu IDA sredstava tokom prethodnih osamgodina, plus IBRD dug, na Grupu banke sada otpada goto-vo 50 procenata vanjskog duga BiH. Ako bi se IDA sredst-va smanjila na nivo ''norme'' u 2005. fiskalnoj godini (vid-jeti ispod) servisiranje duga BiH Grupi banke bi na krajubilo ve}e od priliva postoje}ih i novih IDA kredita. âk iako bi BiH postala kreditno sposobna za nove IBRD zaj-move, a Banka èljela izbje}i situaciju negativnog netotransfera zemlji, nije jasno da li bi dodatno IBRD pozajmlji-vanje bilo mudro, s obzirom na ve} veliku izloènost Grupebanke (vidjeti Aneks A, Tabele A9a i A9b).a. S obzirom na o~ekivanja, uprava je predloìla da se BiHtretira mje{ovito, uz rok dospije}a IDA kredita od 25 godi-na. To predstavlja manje povoljne uslove nego za drugezemlje (35 godina).

^lanstvo i IBRD dugOkvir 2.1

1 Od ukupnog iznosa TFBiH, 25 miliona $ je dato kao grant, aostalo pod IDA uslovima.

STRATEGIJA I PROGRAM POMO]I SVJETSKE BANKE

7

gradivni elementi kao {to su zdrava fiskalna imonetarna politika, reforma poreskog sistema,privatizacija dràvnih preduze}a, uklju~uju}ibanke, smanjenje regulacije prestrogo reguliraneekonomije, te institucionalna i reforma politike uvladinoj administraciji, pravosudnom sistemu ipruànju socijalnih usluga, uklju~uju}i zdravstvo,obrazovanje i socijalnu za{titu.

Tranziciju na trì{nu ekonomiju potvrdile supoliti~ke vo|e u BiH, ali upitno je da li su u pot-punosti prihvatili samu transformaciju ili su biliopredijeljeni za proces - upravljanje njegovimtro{kovima i koristima i konfrontiranje s prisutnimvlastitim interesima od zadràvanja statusa quo.Tako|e, kao rezultat rata, BiH je vi{e od pet god-ina kasnila za ostalim zemljama u tranziciji spo~etkom procesa transformacije. Iako je taj kasnipo~etak mogao dati priliku da se posmatra i u~ina iskustvima drugih, BiH zvani~nici bili sudonekle izolirani od tog iskustva, s obzirom nanjihovu preokupiranost ratom i poslijeratnomrekonstrukcijom. Pored toga, proces tranzicije uBiH i napori Banke na pruànju podr{ke tranzici-ji, morali su se suo~iti sa sloènom strukturomvlasti i jedinstvenim karakteristikama SFRJ sistema- dru{tveno vlasni{tvo i radni~ko samoupravljanje.

Strategija i ciljevi Banke bili su u velikoj mjerirelevantni za situaciju u zemlji i bili su blisko inte-grirani u pristupe drugih donatora. Ali, Banka idonatorska zajednica morali su raditi sa sloènomstrukturom vlasti koju je uspostavio Dejtonskisporazum, {to je zna~ilo prvenstveno rad sentitetskim vladama, a ne s dràvom. U radu, a uokviru te strukture, Banka je morala prihvatitimnoga tek druga najbolja rje{enja s ekonomskogi socijalnog stanovi{ta. Nadalje, iako je Bankauloìla velike napore na izgradnji vladine opredi-jeljenosti i vlasni{tva nad programom reforme, uzodre|eni uspjeh mora se priznati da je goreopisane ciljeve i strategije u osnovi donijelaBanka i da nisu bili povezani s formalnim ciljevi-ma zemlje ili vlade. To nije iznena|uju}e, sobzirom da novoformirane vlade u BiH, koje suse ~esto smjenjivale, nisu imale koncenzus onacionalnim ciljevima.

Pregled IDA pozajmljivanjaDo 31. decembra 2003. g, Banka je ugovorila

983,1 milion $ IDA i TFBH sredstava za BiH kroz47 projekata. Od tog ukupnog iznosa, 696,4 mil-iona $ ugovoreno je za 30 projekata tokom peri-oda rekonstrukcije (FG96-99) i 286,7 miliona $ upostrekonstrukcijskom periodu (FG00-03). Poreduspostavljanja TFBH od 150 miliona $, Banka jedala izuzetnu IDA alokaciju za BiH od 400 mil-iona $ u periodu FG96-99. Uz prihod po glavistanovnika od oko 500 $ u 1995. g, BiH je bilajasno podobna za IDA financiranje,13 ali ukupaniznos od 550 miliona $ IDA i TFBH sredstavapredstavlja ~etiri puta ve}i iznos nego {to bi bila''normalna'' IDA alokacija za zemlju veli~ine BiH.Uprava Banke opravdala je tu izuzetnu IDAalokaciju kao bitnu da bi Banka mogla imati cen-tralnu ulogu u rekonstrukciji BiH. U 1997. g.uprava Banke dodala je daljih 120 miliona $ IDAsredstava za FG98-99. U 2000. g. uprava Banke jepredloìla nastavak izuzetne IDA podr{ke za BiHod 300 miliona $ za FG00-02, pribli`no trostrukiiznos norme, {to se nije vi{e opravdavalo rekon-strukcijom, ve} potrebom da Banka zadrìvode}u ulogu u reformi politike. U 2002. g.Banka je izdvojila 128 miliona SDR IDA podr{keza FG03-05, {to je 75 miliona SDR vi{e od norme.Ipak, uprava je potvrdila da }e se IDA alokacijaza BiH smanjiti na iznos norme od 25 milionaSDR godi{nje u FG05. Odnos izme|u planiranihovla{tenih ugovaranja i stvarno ugovorenihiznosa dat je u Tabeli 2.1., koja pokazuje da jeBanka prevazi{la IDA ovla{tenje tokom periodarekonstrukcije, ali da su ugovaranja po~ela kasni-ti u odnosu na planove u postrekonstrukcijskomperiodu.

Odgovaraju}i brzo na hitne potrebe za rekon-strukcijom u BiH, Banka je odobrila sedam hitnihprojekata u iznosu od 160 miliona $ (150 milionaTFBH i 10 miliona $ IDA financiranja) tokomFG96 i jo{ devet projekata u ukupnom iznosu d196,4 miliona $ tokom prve polovine FG97 (zaopis svake od tih operacija vidjeti OED 2000). Odovog ukupnog iznosa 73 procenata ispla}eno jedo kraja FG97. Donesena je svjesna odluka da sefinanciraju odvojeni projekti u svakom sektoru, ane jedan sloèni projekat rekonstrukcije, te da setraì donatorsko kofinanciranje za svaku od tihoperacija. Banka je, tako|e, odlu~ila da dostavlja

13 Grani~ni nivo prihoda za podobnost za IDA sredstva je u 1994. g.bio GNP od 865 $..


8

projekte Odboru na odobrenje bez obzira da li suu potpunosti financijski pokriveni ili ne, {to jeponekad dovodilo do toga da neke aktivnostinisu bile u potpunosti financirane, ali je zna~ajnosmanjilo vrijeme odgovora Banke. Ti hitni projek-ti obuhvatali su rehabilitaciju industrija, infrastruk-ture, stambenih objekata, {kola i bolnica,uspostavljanje mikrokreditnih institucija, uklan-janje mina i podr{ku za civilne `rtve rata i demo-bilizirane borce. Pored toga, Kreditom za pomo}u tranziciji (TAC) iz FG97 od 90 miliona $obezbije|ene su devize za budètsku podr{ku iservisiranje duga.

Zna~ajan element strategije Banke u periodurekonstrukcije bilo je uspostavljanje Jedinice zaupravljanje projektom (PMU) za svaki projekt dabi se premostile slabosti vladinih struktura iosoblja. Banka je bila uspje{na u upo{ljavanjukvalificiranog doma}eg osoblja za te PMU-eobezbje|uju}i naknade koje su bile znatno ve}eod plata dràvnih slu`benika. Kompetentnost tihPMU-a, uz blisku superviziju svih projekata naterenu, omogu}ili su Banci da efektivno provedesvoje fiducijarne nadle`nosti. Iako je Bankapoku{avala ubijediti ostale donatore koji suobezbje|ivali paralelno financiranje za IDA pro-jekte da rade putem istih PMU-a, nije uvijek imalauspjeha u tome. Nekim projektima upravljala sudva ili vi{e PMU-a, a tokom vremena pojavila suse brojna pitanja vezana za PMU-e (vidjetiPoglavlje 5).

Nakon po~etne grupe projekata rekonstrukcijeslijedila je druga faza hitnih operacija, uklju~uju}isveobuhvatan projekt rekonstrukcije za RS, kojojje pozajmljivanje bilo ograni~eno sve do iza izbo-ra 1996. g. Distribucija IDA pozajmljivanja po sek-torima tokom FG96-03 prikazana je u Aneksu A,Tabela A4b. U skladu s ciljevima Banke za rekon-strukciju, transformaciju i pobolj{anje pruànja

socijalnih usluga, udio pozajmljivanja Banke bioje relativno visok u razvoju financijskog i pri-vatnog sektora, socijalnom sektoru i infrastrukturi.

Pored toga, od FG96 Banka je odobrila {estoperacija za uskla|ivanje u iznosu od 339 miliona$ ili 34 procenata od ukupnog pozajmljivanja.Uklju~uju}i gore pomenuti TAC, tokom fazerekonstrukcije u FG96-99 bile su ~etiri operacijeuskla|ivanja u ukupnom iznosu od 275 miliona $ili 39 procenata od pozajmljivanja. To je zna~ajnove}i udio pozajmljivanja za uskla|ivanje od prvo-bitno planiranih 23 procenata i tako|e je vi{enego u ve}ini ostalih postkonfliktnih zemalja.S obzirom na razli~ite rezultate tih zajmova zauskla|ivanje (o ~emu se govori u narednimpoglavljima), upitno je da li je to bilo najboljekori{tenje IDA sredstava za rekonstrukciju.

Sveukupan u~inak portfelja Banke je zadovol-javaju}i. Na dan 31. decembra 2003. g. bilo je 19projekata u procesu implementacije, a 28 ih jebilo zavr{eno. Ni jedan od projekata koji setrenutno implementira ne smatra seproblemati~nim niti rizi~nim. Trendovi prob-lemati~nih i rizi~nih projekata i omjeri isplateprikazani su u Tabeli 2.2. Jako visoki omjeriisplate u ranim godinama odraàvaju brzu stopuisplate za projekte rekonstrukcije, plus brzinaodobrenja novih projekta tokom svake godine.Stopa isplate je ostala zadovoljavaju}a i upostrekonstrukcijskom periodu osim jed-nokratnog pada u FG02. Od zavr{enih projekataOED je izvr{io rangiranje 26 njih, i uprkos rangi-ranju jednog od njih kao veoma nezadovoljava-ju}eg (Hitni projekt uklanjanja mina), sveukup-no rangiranje BiH povoljno je u okviru RegijeEvrope i centralne Azije (ECA) i prosjeka za cijeluBanku (Aneks A, Tabela A5a). Me|utim, za jo{~etiri kredita provodi se Procjena izvr{enja projekta

a. Planirana i ostvarena ugovaranja samo do 31.12.03


9

(PPAR), pa se neka od ovih rangiranja mogupromijeniti.

IDA pozajmljivanje BiH je, po svim mjerilima,zna~ajno. U BiH, Banka i donatorska zajednicao~ekivale su da Banka preuzme vode}u ulogu urekonstrukciji. U ~etiri godine nakon sukoba, BiHje primila jednu od najve}ih alokacija po glavistanovnika ukupne donatorske pomo}i upore|enju s bilo kojom postkonfliktnomzemljom, odmah iza Isto~nog Timora, a udio IDA-e u ODA isplatama u tom periodu bio je oko 10procenata (Aneks A, Tabela A3a i A3b). Samo suEU i Sjedinjene Dràve isplatile vi{e pomo}i BiHod IDA-e, tokom perioda rekonstrukcije i tokomcjelokupnog post-konfliktnog perioda i stoga se~ini da je Banka zaista imala centralnu ulogu udonatorskim aktivnostima. Ipak, kada se IDApodr{ka uporedi, ne s ukupnom donatorskompomo}i za BiH, ve} s odgovorom Banke udrugim postkonfliktnim zemljama, izuzetan slu~ajBiH se zna~ajno isti~e. U FG96-99 godi{nja ugo-varanja za BiH (uklju~uju}i TFBH) iznosila su 47$ po glavi stanovnika, {to je znatno vi{e nego ubilo kojoj drugoj postkonfliktnoj situaciji uposljednje vrijeme (Tabela 2.3 i Aneks A, TabelaA3c). Pored toga, IDA ugovaranja u post-rekon-

strukcijskom periodu iznosila su 264 miliona $(FG00-02), ili 23 $ po glavi stanovnika godi{nje,{to je duplo vi{e od norme koja iznosi 10 $.

Pozajmljivanje u odnosu na ciljeve Ovaj odjeljak daje pregled pomo}i za klju~ne sek-tore koji su u najbliòj vezi s ciljevima Banke zaBiH - vladavina i ekonomsko upravljanje, razvojprivatnog sektora i financiranje, socijalni sektor(obrazovanje, zdravstvo i socijalna za{tita) i infra-struktura.

Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavinaBanka je radila na svojim ciljevima vezanim zavladavinu i ekonomsku politiku i upravljanjekombinacijom ekonomskog i sektorskog rada(ESW), dijaloga o politici, tehni~ke pomo}i (TA) ipozajmljivanja. Banka je blisko sara|ivala s MMF-om i drugim ~lanovima Radne grupe za ekonom-sku politiku (OHR, EU, USAID) na pitanjimaekonomske politike. Osnovni instrument poza-jmljivanja bile su operacije uskla|ivanja. Banka jeprvobitno namjeravala pregovarati za Kredit zastrukturalno prilago|avanje (SAC) kojim bi sepodràlo uspostavljanje institucija za fiskalno


10

upravljanje na nivou dràve, FBiH, i kantonalnomnivou; po~etak reforme penzija, financiranjazdravstva i socijalnog osiguranja; po~etak privati-zacije dràvnih preduze}a i po~etak restrukturi-ranja i privatizacije banaka, uz razvoj zakonskog iinstitucionalnog okvira za financijski sistem. To sepokazalo kao preambiciozan program. Umjestotoga pripremljen je TAC, koji je obuhvatio samodràvu i FBiH, uz dosta reduciran programreforme koji se ticao ujedinjenja carinske admin-istracije (uz tehni~ku pomo} EU), dostavljanjeZakona o privatizaciji Parlamentu, usvajanjeZakona o bankarstvu i ujedinjenje Zavoda za plat-ni promet.

Nakon toga, Banka je odobrila Kredite zastrukturalno prilago|avanje javnog financiranja

(PFSAC, FGY98 i PFSAC II, FGY99), koji su sebavili financiranjem dràvnog budèta, razvojemkapaciteta za upravljanje dugom, pobolj{anjemefikasnosti i transparentnosti budètskih operaci-ja, uvezivanjem godi{njih budèta sa srednjoro-~nim ekonomskim okvirom i reformom i harmo-nizacijom poreske politike i administracije. Nekaod najzna~ajnijih dostignu}a PFSAC-ova bila su uupravljanju budètom: uspostavljanje trezorskogsistema kojim svi prihodi i rashodi idu kroz jedin-stveni trezorski ra~un (za {ta su podr{ku u oblikutehni~ke pomo}i obezbijedili US Treasury iUSAID), te uspostavljanje glavnih revizora ivrhovnih institucija za reviziju na dràvnom ientitetskom nivou. Ti su programi bili sveobuh-vatni i dobro dizajnirani. Poreska reforma i har-monizacija doprinijeli su naporima na stvaranju''jedinstvenog ekonomskog prostora'' u BiH, apenziona reforma bila je zna~ajna za financijskuodrìvost sistema i dobro stanje penzionera.Podr{ka Banke za penzijsku reformu i uspostavl-janje Federalnog zavoda za zdravstveno osiguran-je doprinijeli su naporima na iznalaènju rje{enjaza prevazilaènje nejednakosti u financiranjuizme|u kantona u FBiH, iako je nekoliko aspeka-ta tog pitanja jo{ uvijek ostalo nerije{eno.Tokom odvijanja tih operacija za uskla|ivanje,Banka je zna~ajno poo{trila svoje insistiranje napridràvanju uslova. U okviru TAC-a, koji bio jeoperacija iz jedne tran{e, Banka je popustila nauslovu za prezentaciju Odboru, potom ga promi-jenila na uslov efektivnosti, a potom, iako nije bio

u potpunosti ispunjen, ipak je izvr{ila isplatusredstava. Tako|e je do{lo do odstupanja sa sred-stvima TAC-a u smislu financiranja aktivnosti kojenisu bile predvi|ene kreditom, uklju~uju}i deficitdràvnih preduze}a. U PFSAC-u, operaciji oddvije tran{e, bilo je manjih ka{njenja u isplatitran{i i Banka je traìla odstupanje od dva uslovadruge tran{e (ta se odluka kritizira u PPAR-u kojije u pripremi, iako se odstupanje nije zahtijevalo).Me|utim, u PFSAC-u II, kreditu iz tri tran{e,Banka se striktno pridràvala uslova pregovorabez odstupanja i do{lo je do ka{njenja isplatedruge i tre}e tran{e, posebno je zna~ajno biloka{njenje tre}e. O narednoj operaciji zauskla|ivanje, nakon dva PFSAC-a, prvobitnopredloènoj za FG02, koja bi se bavila reformomjavne administracije i dràvne slu`be i fiskalnomdecentralizacijom, razgovara se ve} dvije godine ijo{ uvijek nije postignut dogovor s BiH vladama.Banka je, jasno, postala mnogo odlu~nija da insi-stira na punom provo|enju bitnih reformi uekonomskoj politici i upravljanju.Banka nije bila direktno uklju~ena u podru~je vla-davine, kao {to je pravosudna reforma, velikimdijelom jer je to u okviru mandata OHR-a, iako jeBanka, na zahtjev vlade, provela anketu o korup-ciji u BiH.

Razvoj privatnog sektoraU BiH, kao i u drugim dijelovima SFRJ, preduze}asu bila u dru{tvenom vlasni{tvu i njima su upravl-jali radni~ki savjeti. Privreda BiH imala je velikuindustrijsku bazu, gdje je polovina proizvodnje iradnih mjesta bila u velikim industrijama.Predratnom privredom je dominiralo 10 velikihkonglomerata koji su ostvarivali vi{e od polovineGDP-a. Nakon rata, javljaju se nova privatna pre-duze}a, uglavnom u gra|evinarstvu, trgovini itransportu, a mnoga dru{tvena i mje{ovita pre-duze}a su zatvorena. Struktura dràvnih pre-duze}a koja su preìvjela u osnovi je ostala istakao i za vrijeme SFRJ. Dràvna preduze}a su idalje bila vlasnici najve}ih banaka i u FBiH i u RS,koje su primarno davale zajmove svojim mati~nimkompanijama, obi~no bez obzira na njihovu kred-itnu sposobnost. Pored toga, postojao je razli~itzakonski okvir koji je regulirao razvoj privatnogsektora u FBiH i RS; to bili su dijelovi


11

neuskla|enih zakona i propisa, koji su datirali izvremena SFRJ i ratne administracije. Kona~no, pri-vatni sektor suo~avao se s izuzetno restriktivnimregulatornim ambijentom, velikim poreskimoptere}enjem, neuskla|enim poreskim tret-manom, pri ~emu ni{ta od toga nije pogodno zarazvoj privatnog sektora.U postrekonstrukcijskoj fazi, zna~ajan dio finan-cijske i tehni~ke pomo}i Banke usmjerio se narazvoj trì{no zasnovanih institucija i stvaranjepogodnog ambijenta za razvoj privatnog sektora.Identificirane su tri bitne oblasti za reformu: (i)razvoj poslovnog ambijenta koji promovirakonkurenciju; (ii) privatizacija dru{tvenih pre-duze}a i imovine u dràvnom vlasni{tvu; i (iii)razvoj discipliniranog i konkurentnog financijskogsektora. Mnogi donatori su, tako|e, podràlirazvoj privatnog sektora. USAID je obezbijediosredstva za pozajmljivanje malim i srednjevelikimpreduze}ima (SME) i u~estvovao, kao i EU, unaporima na privatizaciji velikih preduze}a.EBRD i Me|unarodna financijska korporacija(IFC) obezbijedili su financiranje kapitala uizabranim privatnim preduze}ima. Bilateralnidonatori (Austrija, Njema~ka, Italija, Japan,Nizozemska, [vedska, [vicarska i UjedinjenoKraljevstvo) podràli su projekat za razvoj pri-vatnog sektora kojeg je financirala IDA, a radili sui na svojim posebnim programima.Banka je radila na tim ciljevima putem pozajmlji-vanja, tehni~ke pomo}i i ekonomskog i sek-torskog rada. Ekonomski i sektorski rad identifici-rao je ograni~enja za razvoj privatnog sektora, {toje dovelo do dizajniranja specifi~ne operacijepozajmljivanja i uslova koji se odnosio na poli-tiku.15 Putem niza instrumenata pozajmljivanja,Banka je pruàla podr{ku reformi vezanoj zarazvoj privatnog sektora i obezbje|ivala financijs-ka sredstva, tehni~ku pomo} i obuku za privatnisektor. Operacije kojima su se uspostavljale ilija~ale financijske institucije, obezbje|ivale kred-itne linije, garancije ili osiguranje od rizika za pri-vatni sektor opisane su u sljede}em odjeljku oReformi i restrukturiranju financijskog sektora.

U okviru TAC-a, u FBiH je usvojen Zakon oAgenciji za privatizaciju koji je omogu}iouspostavljanje entitetske i kantonalnih agencija zaprivatizaciju. Iako je federalni Parlament usvojioZakon u junu 1996. g, kantonalne agencije za pri-vatizaciju nisu po~ele raditi do sredine 1999. g.Naàlost, Zakon i njegova primjena nisu rije{ilikonflikt izme|u samih agencija, niti izme|u agen-cija i Vlade FBiH, {to je zna~ajno zako~ilo priva-tizaciju u FBiH. Pored toga, projekt je podràovladine planove za program vau~erske(''masovne'') privatizacije,16 uprkos svjesnostiBanke o slabostima takvog programa, koji je rani-je bio proveden u drugim zemljama u tranziciji.Taj program vau~erske privatizacije imao je slaberezultate, {to je i bilo predvidljivo.

Kredit za privatizaciju preduze}a i banaka

(EBPAC) iz FG99, se pored pokretanja reformi ufinancijskom sektoru, usmjerio na zavr{etak insti-tucionalnog i zakonskog okvira za privatizaciju,po~etak privatizacije malih i srednjevelikih pre-duze}a, jo{ uvijek kori{tenjem vau~erskog pristu-pa, te pripremu terena za privatizaciju velikih pre-duze}a, holding kompanija i javnih komunalnihpreduze}a. Implementacija reformi u okviruEBPAC-a bila je znatno sporija nego {to je bilopredvi|eno i projekat je zatvoren gotovo dvijegodine kasnije nego {to je planirano. Iako suspecifi~ni ciljevi u okviru projekta ostvareni, kas-nija privatizacija velikih preduze}a u samoograni~enoj mjeri rezultirala je s malo pozitivnoguticaja na sveukupno restrukturiranje i u~inakpreduze}a. Mjere koje je vlada poduzela da pre-vazi|e nedostatke masovne privatizacije nisu bileadekvatne; korporativno upravljanje firmama kojesu privatizirane vau~erima i dalje je bilo lo{e.EBPAC nije rije{io ograni~enja za ulazak novihprivatnih firmi niti barijere za njihovo efikasnoposlovanje. Taj se nemar mo`da moè pripisatiprevi{e optimisti~noj procjeni klime za privatnibiznis - uprava Banke je u to vrijeme tvrdila da jeBiH dosta ispred drugih zemalja u tranziciji nauspostavljanju neophodnih struktura za privatna

15 Procjena privatnog sektora od strane Svjetske banke iz 1997. g iFIAS-ov izvje{taj, Komercijalni i zakonski okvir i administrativne bar-ijere za investicije u BiH (FIAS 2001. g.). Procjena privatnog sektoradostavljena je {irokom krugu aktera i razmatrana je na seminarukojeg je organizirao Institut Svjetske banke.

16 Vlada je uz podr{ku klju~nih elemenata Me|unarodne zajednicebila za masovnu privatizaciju, prvenstveno da bi rije{ila zna~ajnapotraìvanja gra|ana od dràve koja su proistekla kao rezultat rata.


12

trì{ta i da je u poziciji da pravi brze pomake.17

Takva procjena je vjerovatno bila preusko zasno-vana na promjenama regulatornog ambijenta zanove strane investicije na dràvnom i entitetskomnivou, dok se nisu rje{avala regulatornaograni~enja na nivou lokalnih vlasti. êtiri godinenakon EBPAC-a, Banka jo{ uvijek poku{avarije{iti ta osnovna ograni~enja.

Kredit za uskla|ivanje poslovnog ambijenta

(BAC) iz FG02 bio je prvi projekat koji se fokusir-ao isklju~ivo na ambijent za razvoj privatnog sek-tora. Pristup BAC-a bio je (i) olak{ati ulazakstvaranjem pojednostavljenog i transparentnogsistema registracije i licenciranja u cijeloj zemlji;(ii) pojednostavljenje ambijenta za poslovanjesmanjenjem administrativnih i regulatornihtro{kova za kompanije racionalizacijom inspekci-ja i propisa, pobolj{anjem kapaciteta za rje{avan-je privrednih sporova i pobolj{anjem provo|enjaosiguranih transakcija; i (iii) olak{ati prestanakposlovanja ja~anjem zakona koji regulirajubankrot i likvidaciju. Iako je ostvaren napredak,tok implementacije sporiji je nego {to sepredvi|alo. O~ekuje se da }e se prvobitni datumzatvaranja kredita, kraj 2003. g, produìti za god-inu dana. Jo{ uvijek je prerano da bi se moglore}i da li, i kada }e se, ostvariti predvi|enapobolj{anja poslovnog ambijenta.Jasno je da su masovna privatizacija velikih pre-duze}a i rezultiraju}e usitnjavanje vlasni{tvaonemogu}ili restrukturiranje i pobolj{anje korpo-rativnog upravljanja. Vlade sada namjeravaju nas-taviti s privatizacijom velikih preduze}a putemprocesa tendera dizajniranog da privu~e strate{keinvestitore koji mogu restrukturirati preduze}a,pro{iriti proizvodnju i izvor i pove}atizaposlenost. Projekat tehni~ke pomo}i za privati-zaciju (PTAC) iz FG01 pruìo je podr{ku za ten-dersku privatizaciju 45 velikih preduze}a. Ostaliciljevi projekta obuhvataju pomo} na pripremi

zakonskog i regulatornog okvira za komunalnapreduze}a i ostale agencije koje pruàju javneusluge i pomo} na razvoju trì{ta kapitala. Zajamje postao efektivan tek u maju 2002. g, 11 mjese-ci nakon odobrenja, dijelom zbog po~etnog par-lamentarnog otpora da bude isklju~en iz privati-zacije tih preduze}a. Ka{njenje tako|e odraàvako~enje procesa privatizacije nerije{enim prob-lemima vlasni{tva, neispla}enih dugova,politi~kih i socijalnih problema vezanih zamogu}e smanjenje radne snage i etni~ko rivalstvooko pitanja budu}eg vlasni{tva. Do sada ni jednavelika privatizacija nije zavr{ena, iako su do marta2004. g, prihva}ene ponude za ~etiri preduze}a iu procesu je pregovaranje s najuspje{nijimponu|a~ima.

Reforma i restrukturiranje financijskog sektoraU predratnoj BiH, kao i u ostatku SFRJ, poslovnebanke su kontrolirale velika preduze}a kao nji-hovi vlasnici i zajmoprimci. Njihova orijentacijanije bila komercijalna, karakteriziralo ih je direkt-no pozajmljivanje i velika koncentracija zajmova.Rat je zna~ajno o{tetio bankarski sektor.Neispla}ivanje stare devizne {tednje doma}instvi-ma i firmama dovelo je do velikog nepovjerenjau banke i oteàlo je mobilizaciju {tednje. U FBiHi RS bili su odvojeni bankarski sistemi i regula-torni i nadzorni okvir. Ve}ina banaka koje nisubile privatne bile su u izuzetno lo{em finan-cijskom stanju,18 dok male privatne banke nisuimale dovoljno kapitala. Direktno pozajmljivanjena nekomercijalnoj osnovi jo{ uvijek je preovla-davalo me|u dràvnim bankama. Ra~unovod-stveni i regulatorni standardi nisu bili u skladu spotrebama trì{no zasnovanog bankarskog sis-tema.Primarni cilj podr{ke Banke bio je pove}anjeraspoloìvosti financiranja za razvoj privatnogsektora. Drugi cilj bila je reforma i ja~anje samogfinancijskog sektora. Banka je identificirala triklju~ne oblasti za reformu: (i) ja~anje zakonskogokvira; (ii) uvo|enje konkurencije i slobode ulas-ka; i (iii) restrukturiranje i privatizacija banaka udru{tvenom vlasni{tvu.

17 U EBPAC dokumentima (vidjeti: Svjetska banka 2003. g.) Bankaje navela da je napredak na uspostavljanju strukture za ja~anje pri-vatnih trì{ta u velikoj mjeri ispred razvoja u ostalim ekonomijamau tranziciji, te da je BiH sada u poziciji da napreduje brzo. Ipak,anketa Wall Street Journal-a iz 1999. g. investicionu klimu u BiH ran-girala je na 19. mjesto od 27 zemalja. FIAS-ova studija iz 2001. g.potvrdila je nepostojanje transparentnog i predvidivog zakonskog iregulatornog okvira kao najve}u prepreku za pokretanje i odràvan-je poslovnih djelatnosti u BiH.

18 Vi{e od 90 procenata aktive bankarskog sektora u FBiH nije bilou funkciji 1996. g.


13

Banka je radila na tim ciljevima putem poza-jmljivanja (uklju~uju}i mobilizaciju kofinanciranjaod drugih donatora), tehni~ke pomo}i, obuke ianaliti~kog rada, iako nije bilo formalnogekonomskog i sektorskog rada za financijski sek-tor. Banka je blisko sara|ivala s MMF-om narazvoju zakonskog i regulatornog okvira zabankarstvo u oba entiteta i sara|ivala je i s ostal-ima koji su pruàli podr{ku za razvoj financijskogsektora kao {to su: EBBRD, Kreditanstalt fürWiederaufbau (KfW) i USAID. IFC i Multilateralnaagencija za garancije (MIGA) tako|e su biliaktivni u financijskom sektoru u BiH. TrinaestTFBH i IDA projekata imalo je za cilj pobolj{anjefunkcioniranja financijskih institucija u BiH. Oniobuhvataju: (i) {est kreditnih linija sa sekundarn-im ciljem pobolj{anja financijskog stanjauklju~enih banaka; (ii) dvije operacije zauskla|ivanje u kojima je reforma bankarskog sek-tora bila bitna komponenta; (iii) dvije operacijegarancija za podr{ku uspostavljanju agencije zaosiguranje za podsticanje privatnih investicija iizvoza privatnog sektora; (iv) dva projekta diza-jnirana primano u cilju socijalne za{tite i zapo{lja-vanja pruànjem podr{ke mikrokreditnim institu-cijama (MCO); i (v) operacija tehni~ke pomo}i ~ijije jedan cilj bio dalji razvoj trì{ta kapitala.Ukupna sredstva Banke za te projekte iznosila supribli`no 296 miliona $.

Kreditne linije bile su u velikoj mjeri uspje{neu obezbje|enju kredita privatnom sektoru. Uve}ini slu~ajeva, preduze}a koja su dobila finan-ciranje putem tih projekata zna~ajno su pove}alasvoju proizvodnju, zaposlenost i (gdje je biloprimjenljivo) izvoz. Isplata kredita se odvijalabrzo i stope otplate zajmova bile su velike.19

Zadovoljavaju}i u~inak tih kreditnih linija pred-stavlja suprotnost operacijama Banke u drugimzemljama, koje su bile manje uspje{ne u isplata-ma ili otplatama. Mo`da je jedan od razloga taj {toje ve}ina operacija u BiH imala najmanje {estkofinancijera i uklju~ivala je relativno skromne

iznose sredstava, tako da je bila manja vjerovat-no}a predimenzioniranja i istiskivanja. Poredtoga, bilo je velike koristi od neuobi~ajno jakesupervizije i nadgledanja. Ve}ina tih projekatatako|e je uklju~ivala financiranje tehni~kepomo}i za pobolj{anje funkcioniranja uklju~enihfinancijskih posrednika. Ipak, ti su projekti bilimanje uspje{ni u ovom aspektu, posebno upo~etnim godinama, imali su tek marginalni uticajna u~inak banaka.

Dvije operacije za uskla|ivanje pruìle supodr{ku za reforme u financijskom sektoru, TACi EBPAC, na koje otpada gotovo 47 procenata odukupno ugovorenog iznosa za operacije u finan-cijskom sektoru. Prvi je pruìo podr{ku zapo~etne korake na pobolj{anju bankarskogzakonodavstva i supervizije, dok je drugi pred-stavljao sveobuhvatnije nastojanje na promocijiprivatizacije, restrukturiranja i konsolidacijedràvnog bankarskog sektora. Rezultati imple-mentacije reformi financijskog sektora u okviruoba projekta su, u najboljem slu~aju, mje{oviti. UEBPAC-u, neke od komponenti reforme finan-cijskog sektora nisu bile adekvatno pripremljene iuslov od kriti~nog zna~aja trebalo je revidiratiprije isplate prve tran{e. Isplata prve tran{e je uRS kasnila gotovo pet mjeseci, a u FBiH gotovoosam mjeseci, i bilo je potrebno odstupanje.Drugi uslovi zajma trebali su se dalje dora|ivatitokom implementacije. Kao rezultat, imple-mentacija zna~ajnih reformi dosta je kasnila.20

Datum zatvaranja zajma produàvan je tri puta uRS i pet puta u FBiH; kona~ni datum zatvaranjabio je dvije godine kasnije od planiranog. Iako suuslovi za isplatu tran{i, posebno oni koji su seodnosili na privatizaciju banaka bili ispunjeni utehni~kom smislu, u nekim oblastima su bitnereforme ostale nezavr{ene.21

Dvije IDA Operacije pruìle su podr{ku zamikrokreditne organizacije (MCO). Iako je mikro-financiranje ~inilo samo 3,5 procenata zajmova

19 U RS je Hitni pilot projekat kredita u potpunosti ispla}en {estmjeseci prije predvi|enog roka i stopa otplate bila je 97 procenata.Vi{e od 50 procenata kreditne linije u okviru Projekta kredita za pri-vatni sektor (PSCP) ispla}ene u toku prve godine i do oktobra 2003. g,nije bilo ka{njenja u otplati. Me|utim, zajmovi op}inama su bilimanje uspje{ni, a zajmovi dati farmerima nemaju dobru evidencijuotplate.

20 Jedan od razloga ka{njenja mogao je biti dug prelazni proces pri-likom formiranja novih vlada nakon jesenjih izbora 2000. g, ali to semoglo predvidjeti i uzeti u obzir prilikom dizajniranja zajma.

21 Na primjer, u FBiH jo{ uvijek nije do{lo do pune privatizacijeGrupe PBS (Privredna banka Sarajevo, iako je najve}a jedinica PBSgrupe, Central profit banka spojena s drugom bankom PBS grupe,Travni~kom bankom i kona~no u oktobru 2003. g. prodata velikojaustrijskoj banci.


14

banke do kraja 2001. g, ovaj sektor biljeì brzirast. Osnovni cilj dva kredita za mikrofinanciran-je (Projekat lokalnih inicijativa FG97 i Projekatlokalnih inicijativa II, FG01) bio je pruànjepomo}i siroma{nim poduzetnicima koji su uekonomski nepovoljnom poloàju u pogledupokretanja ili obnavljanja privrednih djelatnosti.Sekundarni cilj bio je ja~anje uklju~enih MCO dase u~ine samoodrìvim i da budu u boljojmogu}nosti da pruàju usluge ve}oj grupi klijena-ta s niskim prihodom bez dalje zavisnosti oddonatorske pomo}i. Nalazi nedavne studije utica-ja pokazuju da su ti projekti pruìli pomo} za vi{eod 10.000 klijenata, od kojih su oko 50 procena-ta ène, i omogu}eno je zapo{ljavanje nekih200.000 radnika. Stope otplate su izuzetno velike.Prosje~ni procent portfelja u riziku (pla}anja kojakasne vi{e od 30 dana) ostao je ispod 1 procenattokom 2003. g. Ovi projekti ocjenjuju se kaoizuzetno uspje{ni u ispunjavanju svojih primarnihi sekundarnih ciljeva.

U dva projekta su IDA sredstva kori{tena zastimulaciju privatnih investicija uspostavljanjemAgencije za garanciju politi~kog rizika u ciljupodr{ke izvoza iz BiH, putem garancije u~inka.Agencija za garanciju investicija (IGA), uspostavl-jena 1996. g, koja je podràna ovim operacijama,stekla je zna~ajnu me|unarodnu reputaciju.

Podr{ka socijalnom sektoru: ObrazovanjePo~etna podr{ka Banke obrazovanju fokusirala sena rehabilitaciju osnovnih {kola putem dvije hitneoperacije za rekonstrukciju, Hitni projekat rekon-strukcije obrazovanja (ERP) iz FG96 i Drugi pro-jekat rekonstrukcije obrazovanja (ERP II) izFG98. Iako su obje operacije mobiliziralezna~ajno donatorsko kofinanciranje, ERP II jeuslijedio samo 17 mjeseci nakon ERP-a, kada jepostalo o~ito da }e kofinanciranje prvog projektabiti ispod o~ekivanja. Pored obnove i popravke{kola, ove operacije su financirale i ud`benike inastavni materijal i pruìle podr{ku za izgradnjukapaciteta entitetskih ministarstava obrazovanja.Drugi projekat uklju~io je pilot Fond za kvalitetda se pomogne podizanju kvaliteta nastave, tetehni~ku pomo} za prvu ve}u analizu obra-

zovnog sistema u BiH u postkonfliktnom periodu.Taj izvje{taj,22 koji je pripremljen s Vije}emEvrope, uradile su i razmatrale vlade, NGO-i idonatori u cilju postizanja koncenzusa oko nje-govih preporuka. Banka je, tako|e, analiziralanejednakosti u financiranju obrazovnog sistema uProcjeni siroma{tva.

Te po~etne operacije fokusirale su se narekonstrukciju, ali su tako|e pruìle podr{ku i zaanaliti~ki rad i uklju~ile pilot komponente uokviru kojih je pripremljena osnova za reforme zapobolj{anje kvaliteta i pristupa javnom obrazo-vanju. Njihovi ishodi su rangirani kao zadovol-javaju}i, uz istu ocjenu i odrìvosti. Teku}iProjekat razvoja obrazovanja (EDP) iz FG00 bavise pobolj{anjem upravljanja u sektoru, uspostavl-janjem institucija i instrumenata kao {to suAgencija za standarde i ocjenjivanje (SAA),Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjem(EMIS) i Vije}e za visoko obrazovanje, koje djelu-je za oba entiteta. Te su strukture zna~ajne zabolji u~inak obrazovnog sistema.

Postoje zna~ajni dokazi o velikoj opredijel-jenosti za ovaj program, {to je dijelom pomognu-to kori{tenjem pilot projekata za uvo|enje inova-tivnih pristupa (kao {to je pilot Fond za kvalitet),kori{tenjem kolaborativne tehni~ke pomo}i iekonomskog i sektorskog rada i partnerskimradom s agencijama kao {to su Vije}e Evrope iOrganizacija za sigurnost i saradnju u Evropi(OSCE).

Podr{ka socijalnom sektoru: Zdravstvoâk i prije rata, zdravstveni sistem u BiHsuo~avao se s ozbiljnim problemima, sli~nimonima u ve}ini zemalja u tranziciji. Njegovitro{kovi bili su neodrìvi jer je omogu}avao goto-vo univerzalan pristup {irokom spektru usluga,orijentiran na skupi kurativan tretman od stranespecijalista, ~esto u bolnicama, dok je mali prior-itet davao rentabilnijem pristupu osnovnimzdravstvenim uslugama i prevenciji bolesti.Prvi zdravstveni projekat Banke bio je u FG96Projekat rehabilitacije `rtava rata (WVRP), koji jebio dizajniran da zadovolji hitne medicinske

22 Vije}e Evrope i Svjetska banka 2000. g. i druge s projektom u vezianaliti~ke aktivnosti, uklopile su se u druge integrativne studije kao{to su Svjetska banka 2002b i 2003d.


15

potrebe velikog broja ljudi s ratnim fizi~kim imentalnim traumama i da ih reintegrira u nor-malan produktivan ìvot. To se ostvarivalo putemnovog, rentabilnog modela decentraliziranogpruànja usluga, uspostavljanjem centara zafizi~ku i mentalnu rehabilitaciju u zajednici uokviru ili u blizini postoje}ih domova zdravlja.Nakon ove operacije ubrzo je uslijedio Projekatosnovnih bolni~kih usluga (EHSP) u FG97, koji sefokusirao na hitne potrebe za rekonstrukcijom uzistovremenu pripremu za kasnije reforme. Njegovcilj bio je obnavljanje barem minimalnog nivoausluga u osnovnim bolnicama i klini~kim centri-ma financiranjem: (a) fizi~ke rekonstrukcije; (b)medicinske opreme i materijala; i (c)unaprje|enjem klini~kih vje{tina i praksi. On je,tako|e, obezbijedio tehni~ku pomo} u saradnji sEU i Odjeljenjem za me|unarodni razvoj UK(DfID), za dizajniranje i implementaciju reformifinanciranja zdravstvenog sistema da bi se u~inioodrìvim i da bi se vi{e ujedna~io, posebno uFBiH, gdje je financiranje bilo podijeljeno izme|udva etni~ki zasnovana sistema. Ishodi oba ovaprojekta koji su zavr{eni rangirani su kao zado-voljavaju}i. Uticaj na institucionalni razvoj je ran-giran kao umjeren za WVRP, ali zna~ajan za EHSP.Odrìvost se smatra vjerovatnom za oba projekta.U~inak Banke bio je rangiran kao zadovoljava-ju}i za WRVP i veoma zadovoljavaju}i za EHSP.Jedina oblast koja je mogla biti bolja je monitor-ing, posebno za WVRP.

Najzna~ajnije dostignu}e dosada{njeg progra-ma pomo}i Banke u zdravstvu je razvoj iuvo|enje novog modela pruànja primarnezdravstvene za{tite putem teku}eg Projektaosnovnog zdravstva (BHP) iz FG99. Ovaj pristuprazvijen uz blisku saradnju s entitetskim min-istarstvima zdravstva i pilot kantonima, kanad-skom agencijom za me|unarodni razvoj (CIDA) iQueens University, Kanada pruà podr{ku zaosoblje, obuku i rad timova porodi~ne medicineu pilot kantonima u FBiH i pilot regijama u RS, napruànju efektivnijih i kvalitetnijih usluga pri-marne zdravstvene za{tite koje su vi{e usmjerenena zdravstvene potrebe stanovni{tva. Ova jeoperacija od velikog zna~aja za potrebe BiH i ~inise da ostvaruje dobre rezultate.

Reforme zdravstvenog osiguranja, podràneputem EHSP, naro~ito ujedinjenje etni~ki zasno-vanih fondova u FBiH, nailazile su na jak politi~kiotpor. Kompromisni federalni Zakon ozdravstvenom osiguranju usvojen je 1997. g,kojim je do{lo do zamjene postoje}ih fondova,ujedinjenim fondom u svakom od 10 kantona iFBiH ''fondom solidarnosti''. Svrha fonda soli-darnosti je da pokriva odre|ena katastrofi~naoboljenja i neke dodatne usluge, omogu}avaju}iudruìvanje rizika izme|u kantona u odre|enojmjeri i potencijalno smanjivanje velikih disparite-ta u bazi prihoda izme|u kantona. Ipak, imple-mentacija tog zakona bila je u zastoju do sredine1999. g. samo nekoliko kantona bilo je uspostavi-lo svoje jedinstvene fondove. Drugi kantoni su idalje tretirali doprinose kao generalne budètskeprihode i vr{ili njihovu raspodjelu na nejasanna~in, dok su u drugim kantonima razli~iti fon-dovi pokrivali razli~ite op}ine. Fond solidarnostije zakonski uspostavljen, ali nije bila donesenaodluka o njegovom financiranju niti uslugamakoje }e pruàti. S obzirom na zna~aj tog pitanja zasveukupno upravljanje javnim resursima, kao i zafinanciranje zdravstva, Drugi kredit za struktural-no prilago|avanje javnog financiranja (PFSACII)iz FG99 pruìo je podr{ku za implementacijuzakonodavstva iz 1997. g. i s tim u vezi amand-mana u FBiH, i imao je uspjeha u implementacijitih mjera. Teku}i Projekat tehni~ke pomo}i zasocijalno osiguranje (SITAP) obezbje|ujetehni~ku pomo} za razvoj kapaciteta i identi-fikaciju opcija za rje{avanje kriti~nih pitanja finan-ciranja i osiguranja s kojima se jo{ uvijeksuo~avaju zdravstveni i penzioni sistem.

Podr{ka socijalnom sektoru: Socijalna za{tita i zapo{ljavanjeSistem biv{e SFRJ obezbje|ivao je prakti~nozagarantiranu zaposlenost i velikodu{an alineodrìv sistem socijalne za{tite. Sukob je doveodo raspada tog sistema. Od 900.000 zaposlenihradnika u formalnom sektoru po~etkom 1990 tih,samo 72.000 su jo{ uvijek imale posao na krajusukoba, a pojavile su se nove kategorije u stanjupotrebe - veterani, civilne `rtve rata, siro~ad,invalidi i izbjeglice. Do 1995. g, padom


16

zaposlenosti, omjer penzionera i radnika sepogor{ao s 1 : 3 na 1 : 1,3. Penzije se nisuispla}ivale i dolazilo je do brzog nagomilavanjadugova; programi socijalne pomo}i su propali,zajedno s poreskim prihodima iz kojih su sefinancirali; a i vladini kapaciteti za upravljanje timprogramima zna~ajno su oslabljeni. Etni~ke tenz-ije bile su vode}a politi~ka snaga na kojoj se zas-nivala fragmentacija programa socijalne pomo}idu` etni~kih i kantonalnih granica, bezmogu}nosti za ujedna~avanje prihoda izme|uadministrativnih granica.

Rigidnosti trì{ta rada su smanjile mobilnostradne snage i mogu}nost firmi da odgovore napritiske trì{ta, ograni~avanjem otpu{tanja i pod-sticanjem zadràvanja radne snage putem skupogsistema ''~ekanja'',23 {to je rezultiralo velikimdugovanjima firmi na ime neispla}enih plata. Toje kompliciralo privatizaciju i obeshrabrivalodoma}e i strane investicije.

Banka je gledala razvoj privatnog sektora kaoprimarno sredstvo za pove}anje zaposlenosti.Pored toga, program Banke u socijalnoj za{titi izapo{ljavanju uklju~io je (i) niz direktnih projekt-nih intervencija dizajniranih da za{titi prihod ilipobolj{a mogu}nost zapo{ljavanja u kratkomroku; (iii) tri operacije za uskla|ivanje i dva snjima povezana projekta tehni~ke pomo}i imalesu za cilj da programe socijalne pomo}i u~ineefektivnijim, jednakomjernijim i financijskiodrìvim i promociju rasta privatnog sektora izaposlenosti uklanjanjem rigidnosti trì{ta rada iracionalizacijom naknada za nezaposlenost; i (iii)analiti~ki i savjetodavni rad u cilju postizanjarazumijevanja, javne svijesti i koncenzusa o refor-mi, vode}i ka podr{ci procesu izrade Strategijesmanjenja siroma{tva (PRSP).

Prva intervencija bila je komponenta socijalneza{tite Projekta hitnog oporavka iz FG96, gdje jepruèna podr{ka za siro~ad i invalide, a provedenje i program gotovinskih naknada za najsiro-ma{nije, koji je financiran donatorskim grantovi-ma. Ovaj projekat ocijenjen je kao zadovolj-avaju}i. Dva projekta, zavr{eni Projekat hitnedemobilizacije i reintegracije (EDRP) iz FG97 i

teku}i Hitni prilog projekat radnog prezapo{lja-vanja (PELRP) iz FG00 usmjerili su se na stvaran-je mogu}nosti za zapo{ljavanje primarno demobi-liziranih boraca. Iako ograni~enog u~inka (EDRPje rangiran kao umjereno zadovoljavaju}i, pruìoje pomo} za nekih 21.000 klijenata, samo 5 pro-cenata od vojnika demobiliziranih u 1996. g, uzprosje~ne tro{kove od 440 $ po klijentu, a PERLPpruà pomo} za samo 6.000 klijenata uz tro{koveod 3.000 $ po klijentu); u pripremi je narednaoperacija koja }e imati mnogo {iru ciljnu grupu.Druge dvije operacije, jedna koja je zatvorena irangirana kao zadovoljavaju}a, i druga koja je utoku, pruìle su podr{ku za radove na lokalnojinfrastrukturi, uobi~ajeno male i radno intenzivneaktivnosti. Kona~no, gore pomenuta dva MCOprojekta su imala zna~ajnog uticaja naomogu}avanje zapo{ljavanja.

Tri operacije uskla|ivanja, PFSAC I i II i Kreditza uskla|ivanje socijalnog sektora (SOSAC) izFG01, pruìle su podr{ku za reformu politike iprograma socijalne za{tite i trì{ta rada. Jednakomponenta PFSAC-a I fokusirala se na ujedinjen-je dva etni~ki zasnovana penziona fonda u FBiHi uvo|enje drugih reformi za pobolj{anje finan-cijske odrìvosti sistema. Tehni~ka pomo} izNizozemske i Japana pomogla je da se dizajnira iimplementira novi penzioni zakon i dodatnereforme. PFSAC II produbio je penzione reformenaro~ito jakim mjerama uvedenim uz podr{kuOHR-a, na obnovi financijske ravnoteè. On je,tako|e, podrào po~etne aktivnosti vezane zatrì{te rada, reforme socijalne pomo}i i LSMS ucijeloj zemlji, koja je dala zna~ajan doprinos zaanalizu siroma{tva i socijalnih programa. SOSACse nadovezao na rad zapo~et u okviru PFSAC-a II,fokusiraju}i se primarno na smanjenje rigidnostitrì{ta rada, uklju~uju}i ukidanje sistema ~ekanja.SOSAC je pratio projekat tehni~ke pomo}i (Kreditza tehni~ku pomo} za socijalni sektor (SOTAC)) sciljem pruànja podr{ke za dizajniranje naredneoperacije za uskla|ivanje za produbljivanje refor-mi na trì{tu rada i u oblasti socijalne pomo}i.SITAP iz FG03 pruà tehni~ku pomo} zadugoro~nije penzijske reforme.

23 Taj je sistem zahtijevao da firme radnike za koje nisu imali poslazadràvaju na '~ekanju' i ispla}uju im dio plate i socijalna davanjadok ne budu imale posla za njih.


17

InfrastrukturaInfrastruktura, u {iroj definiciji, je najve}i sektoraktivnosti Banke u BiH. Tokom FG96-03 Banka jedala 350 miliona $ ili vi{e od 35 procenata ukup-nih IDA sredstava za 14 projekata infrastrukture,obuhvataju}i javne radove, energetiku, transport,vodovod i kanalizaciju. S obzirom na velika razar-anja infrastrukture u BiH tokom rata, po~etninaglasak na brzu rekonstrukciju osnovnih infra-strukturnih usluga bio je u potpunosti prikladan.Banka je po~ela implementaciju osam hitnihinfrastrukturnih projekata u FG96-97 i dodala jo{dva u FG98. U oblasti energetike, po~etna pomo}obezbije|ena je za elektri~nu energiju, prirodnigas, centralno grijanje i industriju uglja, koji je biokrucijalan za proizvodnju elektri~ne energije. Ipomo} transportnom sektoru bila je jednako{iroka, obuhvataju}i popravku glavnih i ruralnihputeva, obnavljanje mostova, obnavljanje javnogtransporta u gradovima uvozom autobusa ipopravkom èljezni~kog sistema i infrastruktureza civilno vazduhoplovstvo. Ostali projekti finan-cirali su investicije u vodosnabdijevanje, kanal-izaciju i ~vrsti otpad. Projekat hitnog oporavka izFG96, koji je tako|e uklju~ivao i neinfrastruk-turne investicije, bio je namijenjen FBiH.Me|utim, sli~an projekat za RS pokrenut je uFG98. Projekat hitnih radova i zapo{ljavanja izFG97 je financirao vi{e od 400 potprojekata uoblasti popravke puteva, distribucije elektri~neenergije, vodovoda i kanalizacije. Njega je koristi-lo gotovo 90 procenata od svih op}ina u obaentiteta. Uprkos uspjehu i naporima na rekon-strukciji, jo{ uvijek je ostalo dosta radova naosnovnoj rehabilitaciji i odràvanju.

Nakon aktivnosti rekonstrukcije, financirani sunovi projekti vodovoda, kanalizacije i ~vrstogotpada, a Banka sada financira tre}i krug projeka-ta u elektroenergetici i cestovnom transportu, ~ijisu osnovni ciljevi prelazak s fizi~ke rekonstrukci-je na institucionalnu izgradnju, financijskuodrìvost davalaca usluga i unifikaciju usluga.Ban~in portfelj za infrastrukturu u BiH impresivanje zbog svog sveobuhvatnog pokri}a, kako sek-torski tako i geografski. Ti su projekti bili odvelikog zna~aja za potrebe zemlje, bili su dobrodizajnirani i procijenjeni i brzo su provedeni.Raniji izvje{taj za BiH zaklju~io je da je ''sveukup-

ni kratkoro~ni cilj pokretanja ekonomije ostvaren,zajedno s brzim i vidljivim pobolj{anjima naobnovi osnovne infrastrukture'' (OED 2000). Od10 zavr{enih projekata, OED je 8 rangirao kaozadovoljavaju}e i jedan kao veoma zadovoljava-ju}i. Jedino je projekat Vodosnabdijevanja, kanal-izacije i ~vrstog otpada rangiran kao umjerenozadovoljavaju}i. Odrìvost je rangirana kaovjerovatna za 9 od tih 10 projekata, ali institu-cionalni razvoj je rangiran kao umjeren u ve}inislu~ajeva. Kona~no, Banka je pripremila Strategijuinfrastrukture i energetike (FG03) za usmjeravan-je budu}e pomo}i sektoru.

Analiti~ke i savjetodavne aktivnostiBanka je uradila impresivnu koli~inu razli~itihaktivnosti generalno visokog kvaliteta. Touklju~uje zajedni~ke ekonomske izvje{taje Bankei EU za rane donatorske konferencije u kojima sunavedeni zahtjevi za rekonstrukcijom u BiH, dvapregleda javnih rashoda, pregled kreditnesposobnosti, studiju antikorupcije, studiju pri-vatnog sektora, studiju Savjetodavne slu`be zastrane investicije (FIAS) o barijerama za investici-je, studiju trì{ta, podr{ku za anketu doma}insta-va, koriste}i LSMS, procjenu siroma{tva, fiduci-jarni sektorski i ekonomski rad i podr{ku za PRSP.Izvje{taji Banke su, generalno, diseminirani{irokom krugu ~italaca i razmatrani s vladama, unekim slu~ajevima pomogli su da se donese pro-gram reformi (kao za razvoj privatnog sektora) ilisu posluìli kao osnova za dogovaranje pozajmlji-vanja za uskla|ivanje (BAC). Ipak, u razvoju pri-vatnog sektora, analiti~ki rad kojim se ispitujekako preduze}a gubita{i nastavljaju raditi,pokrenut je tek nedavno u saradnji s DfID-om.Tako|e, Banka donedavno nije bila provelanikakvu formalnu analizu financijskog sektora,{to je iznena|uju}e s obzirom na obimuklju~enosti Banke u reforme financijskog sekto-ra, iako je pregled bankarskog sektora trenutno upripremi. LSMS, klju~ni analiti~ki instrument kojije uspostavio nacionalnu bazu podataka za anal-izu siroma{tva, zavr{ena je 2001. g. Ona je,tako|e, dala vjerodostojne podatke za procjenuuticaja ekonomske i socijalne politike na siro-ma{ne; stoga je ona predstavljala kriti~an dopri-


18

nos za BiH PRSP i Strategiju ekonomskog razvojazemlje. Grupa za osiguranje kvaliteta (QAG)izvr{ila je ocjenjivanje ~etiri materijala iz ekonom-skog i sektorskog rada od kojih su svi bili rangi-rani kao zadovoljavaju}i.

Mobilizacija i koordinacija pomo}iBanka je bila u velikoj mjeri uspje{na u mobi-

lizaciji kofinanciranja za BiH (Tabela 2.4). Kao {toje ranije navedeno, Banka je pripremaju}i projek-te u nizu aktivnosti rekonstrukcije, utvr|ivalaiznos koji bi IDA obezbijedila za svaki projekat ipotom traìla kofinanciranje ili paralelno finan-ciranje. Zna~ajan dio mobiliziranog financiranjabio je u obliku donatorskih trust fondova, kojimaje upravljala Banka. U FG96-99 donatori su finan-cirali 54 procenata tro{kova projekata koje jepripremila IDA, i financijski nepokriveno ostalo jetek 12 procenata projektnih tro{kova. Donatorikoji su najvi{e bili uklju~eni u kofinanciranje sIDA-om bili su Kanada, Italija, Japan,Nizozemska, Norve{ka, [vedska i [vicarska.Banka je bila u velikoj mjeri uklju~ena u koordi-naciju donatorskih aktivnosti u BiH, kako name|unarodnim skupovima donatora, tako i uzemlji. Banka je, u saradnji s EU, uloìla najve}idio vremena osoblja i uprave na donatorskimkonferencijama, odràvanim izme|u 1995. g. i1999. g, i trud se isplatio kroz obe}ane, ugov-orene i ispla}ene iznose u periodu rekonstrukci-je. Ipak, bez obzira na uspjeh tih ranih skupova istalne zahtjeve vlade da se s njima nastavi, od1999. g. vi{e nije bilo skupova tipa Konsultativnegrupe. îni se da je razlog bojazan donatoravezana za upravljanje i razo~arenje sporim tokom

reformi u postrekonstrukcijskom periodu. Vladaje ponovo zahtijevala odràvanje takvog skupa u2004. g. na kojem bi prezentirala PRSP kao izrazvladine ekonomske i socijalne politike. Lokalnakoordinacija pomo}i bila je izazov od samogpo~etka, s obzirom na veliki broj uklju~enihzemalja i agencija donatora i pritisak da se radovina rekonstrukciji obave {to prije. Ipak, uloèni su

ozbiljni napori na koordinaciji i Banka je u tomebila aktivan u~esnik. Na po~etku su uspostavljanelokalne donatorske radne grupe u svakom sek-toru. Banka je bila uklju~ena u svaku, za sektor ukojem imala je projekte, ali nije predsjedavalanijednom grupom.25 Ekonomska radna grupa kojuje organizirao OHR, koja je uklju~ivala sve agen-cije za pomo}, ~esto se sastajala, ali bila je prev-elika da bi bila efikasna. Mnogi bilateralni dona-tori tako|e su prisustvovali redovnim sastancimaVije}a za implementaciju mira (PIC), koji su biliprimarno politi~ki po karakteru. Banka je,tako|e, bila uklju~ena u malu ekonomsku grupukoju su ~inili OHR, EU, MMF, OHR i USAID.I pored tih poku{aja koordinacije na terenu,rezultati vjerovatno ne odgovaraju uloènomnaporu. Prvo, u nekim slu~ajevima je zaista bilokomunikacije, ali ne i istinske koordinacije -svakom donatoru je vi{e odgovaralo da ide sasvojim projektom, bez obzira {ta drugi rade.Drugo, nakon perioda intenzivne rekonstrukcije,ve}ina donatora po~ela je smanjivati obim iveli~inu svojih programa, {to je smanjilo percep-ciju potrebe i interes za koordinacijom. îni se dase lokalna koordinacija pomo}i sada odvija na ad

25 Banka je, ipak, koordinirala Radnu grupu za socijalnu politiku.


19

hoc osnovi. Tre}e, i najzna~ajnije, vlade BiH, bezobzira na kom nivou, nisu bile aktivno uklju~eneu koordinaciju pomo}i. Banka je predlagaladràvnom Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa da preuzme vo|stvo u koor-dinaciji donatora, a UNDP zadnje dvije godineradi na novoj strukturi vladom predvo|ene koor-dinacije pomo}i putem istog ministarstva, ali bezprimjetnog napretka. EU je predloìlaKoordinacioni odbor za ekonomski razvoj ievropske integracije kao fokus za donatorsku

koordinaciju. Ipak, ohrabruju}i znak je nastojanjedràvne vlade u prethodne dvije godine dauklju~i donatore u konsultacije o PRSP-u, {to sudonatori vrlo dobro primili. Ako vlada provedeplan pretvaranja jedinice za pripremu PRS-a,mo`da spojene s gore pomenutimKoordinacionom odborom, u trajnu Jedinicu zaekonomsku politiku i planiranje (EPPU), to bi bilalogi~na osnova za koordinaciju pomo}i koju bivodila vlada.

21

Ishodi

Sveukupni ekonomski u~inakNakon rekonstrukcije, kada je rast bio primarno vo|en dobivenom pomo}i, do{lo je do zna~ajnogusporenja zamaha ekonomskog rasta, uz procijenjenu prosje~nu stopu rasta GDP-a u periodu 2000-03. g. od 4,7 procenata. To ostavlja GDP i GDP po glavi stanovnika zna~ajno ispod predratnog nivoa(Tabela 1.1). Tako|e, navodi da je ostvaren samo ograni~en napredak na daljem smanjenjusiroma{tva. Ima nekih pozitivnih faktora u sada{njoj ekonomskog situaciji, kao {to su stabilna valuta,niska inflacija do kojih je dovela zdrava ekonomska politika (Centralna banka posluje na principu val-utnog odbora) i smanjenje fiskalnog deficita.

3

Postoje, me|utim, mnogi drugi zabrinjavaju}itrendovi, kao {to je stalna visoka nezaposlenost,26

mala doma}a {tednja i investicije,27 smanjenjestope rasta industrijske proizvodnje i neodrìvtrgovinski deficit (Tabela 3.1). Iako se ~ini dadolazi do porasta priliva privatnih stranih investi-cija u posljednje dvije godine, njihov nivo je jo{uvijek dosta ispod potrebnog da bi do{lo dozna~ajnog pove}anja stope rasta.

Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavinaBanka je imala odre|enog uspjeha u reformiekonomske politike i upravljanja u BiH. Dostatoga ostvareno je u okviru PFSAC-a i PFSAC-a IIna upravljanju budètom, harmonizaciji poreza ikoordinaciji, uklju~uju}i uspostavljanje zajedni-~kih vanjskih tarifa, kao i smanjenje sveukupnihstopa poreza. I pored odre|enih ka{njenja u ost-varivanju èljenih rezultata, OED smatra da seintenzivni napori uloèni na pripremi i supervizijitih kredita rangiraju kao najbolje prakse. Bankaje, tako|e, obezbijedila zna~ajnu tehni~ku pomo}za {iroki spektar pitanja kojima su se bavili tikrediti i ta tehni~ka pomo} bila je od dodatnekoristi za omogu}avanje saradnje izme|uzvani~nika dvaju entiteta na razmatranju zajed-ni~kih problema. Mogu}e je da }e u budu}nostizna~ajan uticaj n

bosna i hercegovinaieg.worldbank.org/sites/default/files/data/reports/...preporuke za budu}i rad...

Documents