Bilten Projekta Buka

Download Bilten Projekta Buka

Post on 30-Oct-2014

155 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bilten projekta prezentiranog u O Gornja Veica u Rijeci prilikom obiljeavanja Dana znanosti 2012.

TRANSCRIPT

<p>Osnovna kola Gornja Veica Rijeka (u suradnji s Udrugom Zlatni rez i L'Oreal Adria)</p> <p>Bilten</p> <p>Rijeka, studeni 2012.</p> <p>Uvodna rije Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ove se godine obiljeavamo 9. studenoga. Toga emo dana predstaviti projekt Buka - projekt koji je ostvaren uz financijsku potporu Udruge Zlatni rez i tvrtke L'Oreal Adria Hrvatska. Buka je danas sveprisutna u naim ivotima i njezin je intenzitet u porastu. Ometa ak 50% europskog stanovnitva, a svake godine biljei se porast od 1 dB. Zagaenje bukom nastaje kada se uho izloi jaini zvuka koja je uznemirujua, stresna ili oteuje ui. Tome pridonose razliiti tehniki ureaji, posebno ureaji novih tehnologija. Promet takoer utjee na pojaanje buke u svakodnevnom ivotu jer se brojnost vozila iz dana u dan na naim prometnicama vrtoglavo poveava. Dokazano je da buka na ljude i ostala iva bia ima negativan utjecaj. Uzrokuje poremeaje u radu neurovegetativnog sustava, odgovorna je za pojavu nesanice, razdraljivosti i smanjenja koncentracije. Posljedice se oitavaju u obliku gubitka sluha ili nagluhosti, poremeaja metabolizma i umora. Izloenost buci ima akumulirajui karakter, te tako ima nepovratan uinak na ljudsko zdravlje. Cilj je ovog Projekta definirati potrebne parametre, prouiti ih i predvidjeti utjecaj buke na uenike. Projekt Buka realizirao se kao interdisciplinarni projekt u kojem su povezani nastavni predmeti razredne i predmetne nastave: hrvatskog jezika, prirode i drutva, matematike, fizike, biologije, likovne i tehnike kulture, TZK, te izvannastavnih aktivnosti mladih knjiniara, mlae scenske druine i zbora. Predavanjima, radionicama, scenskim igrama te izlobama likovnih radova uenici e saznati to je buka, kojim se ureajima mjeri, koliko su buni navijai na utakmicama, kako buka djeluje na ljudsko zdravlje, koji kuanski ureaji proizvode najvie buke, koliko je razvoj tehnologije utjecao na jainu buke, kako su u slikovnicama prikazani zvukovi. Zahvaljujemo svim uenicima koji su sudjelovali u ovom Projektu kao i njihovim voditeljima koje navodimo abecednim redom: Adriana Babi, Bojana Matein, Danila Ferenevi, Diego Tich, Gordana Tovilovi, Ivana Balako, Karin Felker, Kornelija akarun, Martina ea, Nevena Matijai, Predrag Mati, Sandra Maek, Sanja Marui Vukasovi, Sanja antek, Svetlana Vuki, Svijetlana Miljkovi, Tanja Ivanev, Tanja Tuhtan Maras, Tatjana Biani, Vinja Dragievi, Vlado Doen, eljka Jasni.</p> <p>Voditelj Projekta: Diego Tich</p> <p>1</p> <p>Jedan od zadataka grupe fiziara bio je istraiti pojam buke, kao i pojmove: val, zvuk i ton.</p> <p>Otkrivamo pojmove vezane uz buku</p> <p>Buka je subjektivan pojam odreen fizikalnim znaajkama zvuka i fiziolokim svojstvima uha i ljudskog organizma, a dijeli se na izravnu i neizravnu. Buka se mjeri posebnim ureajem zvukomjerom,a mjerna jedinica za buku je decibel(dB) VALOVI Val je poremeaj koji se iri prostorom pri emu prenosi energiju. Postoji vie vrsta valova: --TRANSVERZALNI VAL je val kojem estice sredstva titraju okomito na smjer rasprostiranja vala</p> <p>zvukomjer</p> <p>--LONGITUDIALNI VAL je val kod kojeg estice sredstva titraju u smjeru irenja vala,a nastaje zgruavanjem i razrjeivanjem</p> <p>2</p> <p>--KRUNI VAL je val koji nastaje na mirnoj povrini dodirom nekog predmeta --RAVNI VAL nastaje kad povrinu vode dotaknemo letvicom ili nekim ravnim predmetom</p> <p>Kruni val</p> <p>Ravni val</p> <p>UPADNI I ODBIJENI VAL Kada val doe do prepreke, odbija se, to nazivamo refleksijom ili odbijanjem vala. Pri odbijanju valova od prepreke kut odbijanja jednak je upadnom kutu. UPADNI I LOMLJENI VAL Na granici dvaju sredstava valovi se lome, odnosno mijenjaju smjer napredovanja,to nazivamo REFRAKCIJOM ili LOMOM VALA. Uzrok loma valova je razlika u brzini irenja valova. Razlikujemo upadni val, koji napreduje prema granici sredstva, i lomljeni val, koji napreduje od granice sredstva. Kut izmeu upadne zrake i okomice na granici sredstava nazivamo upadni kut, a onaj izmeu lomljene zrake i okomice na granici sredstva kut loma. ZVUK Dio fizike koji se bavi prouavanjem zvuka nazivamo akustika. Za irenje zvuka potrebno je elastino sredstvo (plin, zrak, tekuina i vrsta tijela). U vakumu se zvuk ne prenosi. Brzina zvuka u zraku ovisi o njegovoj temperaturi i tlaku. to je temperatura zraka vea molekule se gibaju bre pa se ee sudaraju, zbog toga se poremeaj bre prenosi. U tekuinama i krutinama udaljenost meu esticama je manja negoli kod plinova pa zvuk kroz njih putuje bre nego kroz zrak. Zvuk se zrakom rasprostire kao longitudinalni val. Amplituda odreuje jainu, a frekvencija visinu zvuka. Vea amplituda zvunog vala predstavlja jaa zgusnua i razrijeenost zvuka. Na strani ljestvice gdje se nalaze visoke amplitude prag je bola, a na strani manjih amplituda je prag ujnosti to je ekvivalentno zvuku jedva ujnom pri potpunoj tiini. Energija ili snaga vala je proporcionalna kvadratu amplitude. Zvuni val vee amplitude djeluje veom silom na bubnji naeg uha.</p> <p>Ne sluajte glazbu preglasno</p> <p>3</p> <p>Ton je pravilno titranje tijela i zvui isto jer se sastoji od zvunih valova jedne i stalne frekvencije. Osim istog tona postoji jo: buka, um, brujanje, zujanje, pisak govora, cijuk, prasak i vrisak. To su zvuni doivljaji nastali mijeanjem zvunih valova raznih frekvencija. Nakon upoznavanja s razliitim pojmovima vezanim uz buku uenike bi trebalo bolje upoznati s rezultatima mjerenja i tetnim djelovanjem buke. Vano je naglasiti da se problem buke ne moe rijeiti, ali se zato moe smanjiti. Grupa mladih fiziara: Patrik Manestar, 8.a, Jakov Perkovi, 8.a, Neven Marovi, 8.a</p> <p>4</p> <p>Zadatak matematiara bio je izmjeriti jainu buke u koli i grafiki obraditi dobivene rezultate.</p> <p>Akustika mjerenja buke u kolskim prostorimaValjalo je ustanoviti kako buka utjee na okolinu, odnosno koliko je li tetna. Buku mjerimo decibelima (dB). U tablici su prikazani primjeri jaine zvuka.BUKA 0-25 dB 25-65 dB 65-80 dB 80-100 dB Iznad 100 dB PRIMJER prag sluha govor, apat, prometna ulica galama, radni strojevi,vrlo prometna ulica motor bez priguivaaKosilica trave avion, petarde</p> <p>Ovaj smo zadatak obavili u suradnji djelatnika Rijekog akustikog inenjeringa koji su izvrili mjerenja jaine zvuka na odreenim mjestima kole.</p> <p>Hodnik na 1. katu A Hodnik na 1. katu B Hodnik meukat Hodnik prizemlje A Hodnik prizemlje B Dvorana za priredbe (poluprazna, djeca su ila van zbog lijepog vremena)</p> <p>76,6 73,6 73,8 72,2 75 74,5</p> <p>5</p> <p>Grafom 1. dokazujemo da na krajevima istog hodnika stupanj buke moe biti nejednak. U vrijeme mjerenja zvuka koje vidimo na ovim grafovima, niti u jednom prostoru buka nije dosegla 80 decibela, odnosno jainu buke koja moe otetiti sluh.</p> <p>Petak, vrijeme nastave Petak, vrijeme velikog odmora (djeca su unutra) Utorak, vrijeme nastave Utorak, vrijeme velikog odmora (dvorana je poluprazna)</p> <p>43,4 86,9 46,8 74,5</p> <p>Grafom 2. prikazujemo jainu zvuka u Dvorani za vie namjena u razliitim vremenskim intervalima. Zakljuujemo da buka moe utjecati na zdravlje djece koja borave u njoj u odreenom periodu. Iz navedenih rezultata moemo vidjeti da u naoj koli buka u veini sluajeva ne prelazi granicu koja bi mogla tetiti ljudskom uhu. Jedino ponekad u Dvorani za vie namjena i u dvorani za tjelesni odgoj ponekad prelazi dozvoljenu granicu. Sandra Zurak i Maja Crnkovi, 8.b</p> <p>6</p> <p>Zadatak grupe mladih matematiara bio je prikupiti podatke o buci u koli mjerenjem pomou razliitih ureaja, te analizirati dobivene rezultate, usporediti ih i prezentirati.</p> <p>Mjerenje razine buke pomou razliitih ureajaNa samom smo poetku trebali odrediti to moramo izmjeriti: to je buka? Saznali smo da se buka do poetka 20.stoljea definira kao neharmonian zvuk. U 20. stoljeu buka se esto definira kao neeljeni zvuk, dok znanstvenici govore o nasuminom zvuku. Strunjaci za buku ne mjere neeljeni zvuk, ve objektivnu razinu zvuka. Definiranje buke kao neeljenog zvuka stvorilo je niz problema. Buka se ne moe definirati jednoznano i sveobuhvatno. Ona ima matematike, akustike, elektromagnetske, drutvene i zdravstvene aspekte koji nisu sadrani ili dovoljno naglaeni ako buku definiramo kao neeljeni zvuk. Takoer, jedna definicija ne moe pokriti sve aspekte i biti prikladna u svakom sluaju i za svaku namjenu. Neprofitna organizacija NPC ( Noise Pollution Clearinghouse), predlae sljedee: Znanstvenicima je preputeno definirati buku kako ele na svom podruju. Buka u ljudskom okoliu moe se definirati kao zagaenje uzrokovano ljudskom aktivnou, sluno zagaenje ili smee koje se uje. Buka je oneienje, zagaiva u kolskim uionicama koji ometa uenje. NPC smatra buku zagaenjem u zvunom okoliu (engl. soundscape). Pod zvunim okoliem smatra se mjeavina zvukova koja ukljuuje prirodne zvukove (poput glasanja ivotinja) i umjetne, ljudskom aktivnou uzrokovane zvukove (npr. zvuk kosilice za travu). Slijedei korak bio je pronai prikladne ureaje kojima izmjeriti razinu buke. Mi smo koristili: - ureaj iPhone i pripadnu aplikacija za mjerenje buke Decibelmeter, - ureaj za mjerenje razine buke Voltcraft SL-50. Koristili smo vie ureaja dostupnih svima kako bismo mogli usporediti dobivene rezultate i dobili tonija mjerenja.</p> <p>Kad se vie ureaja sloi</p> <p>7</p> <p>Mjerenja su izvrena u srijedu 10. listopada 2012. tijekom 2. i 5. kolskog sata. Rezultati su prikupljeni i prikazani grafiki.Uionice 1. - 5. Uionice 7. - 11. Uionice 17. 21. Uionice 12.-13. Uionice 16. dvorana TZK iPhone Voltcraft SL-50 59 55.7 52 58.1 55 52.6 58 49.1 60 58.5 U 9:00 mjerenja izvrili: Marin Sabli i Marko Tomljanovi iz 8.d</p> <p>Uionice 1. - 5. Uionice 7. 11. Uionice 17. 21. Uionice 12.-13. Uionice 16. dvorana TZK</p> <p>iPhone Voltcraft SL-50 69 67.2 74 72.5 55 56.4 73 72.5 75 62.8 U 12:00 mjerenja izvrili: Julija Radi i Ivan Crnkovi iz 8.c .</p> <p>8</p> <p>Na temelju provedenih mjerenja, utvrdili smo da prosjena razina buke nema vei utjecaj na rad u koli. Ovim smo mjerenjima pokazali da se razina buke moe kontinuirano pratiti i ureajima koje koristimo u svakodnevnom ivotu i lako su dostupni, kao iPhone ili ureajem Voltcraft SL-50. Grupa mladih matematiara: Julija Radi, 8.c, Marko Tomljenovi, 8.d, Marin Sabli, 8. d, Ivan Crnkovi, 8.c</p> <p>Tihana Begonja 7.c</p> <p>9</p> <p>Na kraju mjerenja Metode rada tijekom istraivanja bile su: rad na literaturi, mjerenja buke u prostorijama kole i obrada dobivenih podataka mjerenja.Takoer smo posjetili Odjel za buku u rijekom ogranku HZZO-a, gdje su nas upoznali s podacima iz javnih poduzea, kao to su rijeko brodogradilite, lokalni kafii, restorani i noni klubovi. Doli smo do zanimljivih saznanja da je na gradilitima doputena razina buke samo 80dB, na prometnicama 70dB, nou u stanovima 45dB, a danju 60dB. Mjerenja se provode tako da se prosjek razine buke podijeli s vremenskim intervalom. Radi preciznijih rezultata, mjerenja se provode tijekom cijelog dana. Razina se buke ispituje svakih godinu dana. U svakoj dravi propisi doputene razine buke su razliiti. Pozornost usmjerena buci sada je vea nego posljednjih nekoliko desetljea. U novim stanovima provodi se pregled zvunih instalacija, uz prometnice se grade bukobrani, te se izrauju posebne karte kako bi se razina buke to tonije opisala.</p> <p>Navijai?!</p> <p>10</p> <p>Zadatak sportske grupe bio je ustanoviti razinu buke na vaterpolo utakmici.</p> <p>Koliko su buni navijaiGrupa uenika 6.b i 8.d razreda s uiteljem TZK Predragom Matiem i nekim uiteljima sudionicima Projekta Buka prisustvovali su vaterpolo utakmici Primorje Erste Banka Budva M:tel, 6. listopada 2012. u 20:30 sati na bazenima Kantrida. Uenici su za mjerenje razine buke izazvane navijanjem koristili: ureaj iPhone i pripadnu aplikacija za mjerenje buke Decibelmeter, - ureaj za mjerenje razine buke Voltcraft SL-50. Rezultati mjerenja su prikupljeni i prikazani tablino i grafiki po etvrtinama. Svaka etvrtina traje 8 minuta. Prva etvrtina:Rezultat Minuta utakmice 1:0 3:05 2:0 4:25 3:0 5:35 4:0 6:21 5:0 7:52 iPhone 119 120 120 121 120 Voltcraft SL-50 111.3 111.8 112.4 110.7 116.4</p> <p>11</p> <p>Druga etvrtina:Rezultat Minuta utakmice 6:0 1:17 6:1 3:48 7:1 7:24 iPhone 120 109 120 Voltcraft SL-50 110.8 100.3 112.2</p> <p>Trea etvrtina:Rezultat Minuta utakmice 8:1 1:43 9:1 2:42 iPhone 120 120 Voltcraft SL-50 103.6 103.0</p> <p>9:2 6:04</p> <p>104</p> <p>96.3</p> <p>12</p> <p>etvrta etvrtina:Rezultat Minuta utakmice 10:2 1:35 10:3 2:53 11:3 3:33 11:4 4:04 12:4 5:27 iPhone 120 103 120 105 110 Voltcraft SL-50 110.5 84.0 105.2 83.0 105.5</p> <p>Na kraju je rezultat bio:</p> <p>12 4VK Primorje Erste Bank VK Budva M:tel</p> <p>Pored mjerenja buke uenici su video kamerom i foto-aparatom biljeili zanimljive trenutke utakmice. Na temelju provedenih mjerenja, utvreno je da razina buke, iako ponekad dostie visoku razinu, moe biti uhu ugodna i poeljna, posebno kada pobjeuje domaa momad. Antonio Mio i Deni op iz 8.d, Mislav Groti, Luka Savi i Ivan Dundovi iz 6.b</p> <p>13</p> <p>Zadatak mladih biloga bio je istraiti to je zvuk i kako nastaje, izvriti mjerenje buke u prostorijama kole i ustanoviti njezin utjecaj na ljudsko zdravlje.</p> <p>Utjecaj buke na ljudsko zdravljeTO JE ZVUK? Zvuk je ono to ujemo tj. zamjeujemo sluhom. Predstavlja jedan od oblika energije (akustina energija). Zvuk proizvode titraji i vibracije nekog tijela koji se u obliku valova prenose molekulama okolnog zraka do slune koljke koja prikuplja vibracije i usmjerava ih dalje u unutranjost uha. KAKO UJEMO? Ui su parni organ osjetila sluha svojom graom prilagoeni prikupljanju i prijenosu zvunih podraaja od vanjskog uha ili une koljke do centra za sluh u kori velikog mozga. Zvuni val prolazi kroz rezonantni prostor vanjskog uha, a zatim u srednjem uhu prelazi u vibracije koje se u unutarnjem uhu pretvaraju u elektrine impulse. Zatim se elektrini se impulsi, putem slunog ivca, prenose do centra za sluh u kori velikog mozga. Stoga se moe rei da uhom sluamo, a mozgom ujemo.</p> <p>Unutarnje uho zvukovod</p> <p>Eustahijeva cijev bubnji Una koljka Srednje uho</p> <p>Graa ljudskog uha TO JE BUKA ? Zvuk koji ljudsko uho uje moe biti ugodan ili neugodan. Buka je vrlo glasan, ovjeku neugodan, nerijetko i bolan zvuk koji tetno djeluje na slune organe kada se uho izloi uznemirujuoj i stresnoj jaini zvuka.</p> <p>14</p> <p>Uinak buke na ljudski organizam. BUKA 0-25db 25-65db UINAK NA LJUDSKI ORGANIZAM prag sluha, nema tetnog utjecaja na zdravlje ako djeluje stalno tetno utjee samo na osjetljive ljude utjee na simpatiki dio autonomnog iv. sustava te na endokrini sustav oteenje sluha trajno oteenje sluha PRIMJER prag sluha govor,apat, prometna ulica</p> <p>65-80db</p> <p>galama, radni prometna ulica motor bez priguivaa avion, glasna glazba ...</p> <p>strojevi,</p> <p>80-100db IZNAD 100db</p> <p>Izloenost buci ima akumulirajui karakter pa esta izloenost visokoj razini buke ometa primjerenu ljudsku komunikaciju, povisuje prag reagiranja, uzrokuje porast agresivnosti i neprijateljskog ponaanja. Buka moe imati tetne posljedice na slune organe i to u vidu nagluhosti ili gluhoe, moe utjecati na autonomni ili vegetativni ivani sustav koji upravlja bitnim ivotnim funkcijama koje nisu pod utjecajem nae volje poput disanja, probave, rada srca i drugog. Takoer, moe uzrokovati umor, psihike smetnje, smanjenje radne i ivotne sposobnosti. Nakon izvrenih mjerenja buke u prostor...</p>