P o š t a r i n a p l a ć e n a u g o t o v o m . BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 87. Bjelovar, 30. siečnja 1943. Godina III.

Po Hrvatskoj U subotu dne 23. t. mj. je na

svečan način predana hrvatskoj jav nost i .Siva ltnjiga" na velikom sastanku predstavnika hrvatske dr žavne vlade. Ustaškog pokreta i svih družtvemh redova grada Za greba i okolice. Sastanak je održan u dvorani Hrvatske radničke komore u Zagrebu. Na sastanku su ministar narodne prosvjete dr. Mile Starče vić i glavni ravnatelj za promićbu Mali ja Kovačić održali značajne govore o patnjama hrvatskog nareda pri obrani svoje države i Europe, jer Hrvati nijesu izdali Europu ni Gami sebe i zato su se komunistički odmetnici urotili protiv hrvatskog naroda, a sve na poziv Moskve i Londona.

» Hrvatski zrakoplovci za vrieme

svog boravka na iztočncm bojištu su izvišili: 3 698 lietova, 2460 bor-benih lietova, 116 nizk'li napadaja, 151 obranu letilišta, 65 bombaških napadaja , 164 pobiede, 3 uništenih spienvca i čamaca, 533 zaštita bom baša brodova i prievoznih zrako-plove. Ovaj broj lietova predstavlja

s amo ratne zadatke. »

U nepokolebivoj vjeri, da će nam biti osigurana budućnost hr vatski narod stoji čvrsto i odlučno uz svoga Poglavnika. O tom svje doče medu ostalim i brojni ustaški sastanci održani tokom prošlog t jedna u Bjelovaru, Gudovcu, Klo štru, Pitomači. Hlebinama, Hraščini, Vinici, Moriji Bistrici, Zaboku, Be dekovčini, Oroslavlju, Stenjevcu, Lupoglavu, Kašini, Dubrovčaku, Sv. Ivanu Žabno i Sv. Ivanu Zelini.

•

Hrvatski slikopis je proslavio ovih dona svoju prvu godišnjicu. N a š slikopis je doista u ovo mtka r i suviše kratko vrieme stekao među-narodno priznanje, o čem svjedoče nagrađeni slikopisi „Barok u Hr-va tskoj" i .S t raža na Drini".

•

U nedjel ju 24, t, mj, održan j e Hrvatskom državnom kazalištu n jemački vojnički koncert u priredbi z imske ratne pomoći Njemačkih oružanih snaga.

Ustaška Hrvatska će se obnoviti i preporoditi uz

pomoć svih poštenih i rodoljubnih Hrvata

Ustaški sastanci u Bjelovaru i Gudovcu

B J E L O V A R , 2 4 . s i e č n j a . — S i n o ć j e o d r ž a n v a n r e d n o u z p j e l i u s t a š k i s a s t a n a k u d v o r a n i s l i k o k a z a . D o m * . D v o r a n a s l i k o k a z a . D o m * b i l a je d u b k o m p u n a t a k o d a m n o g i n i j e s u ni m o g l i uć i u d v o r a n u , k o j i s u m a l o p r i k a s n i l i . Bili s u z a s t u -p a n i p r e d s t a v n i c i h r v a t s k i h o r u ž a n i h s n a g a , u s t a š k i d u ž n o s t n i -ci, p r e d s t a v n i c i v e l i k e ž u p e i d r u g i h o b l a s i. t e p r i p a d n i c i n j e -m a č k e n a r o d n e s k u p i n e . S a s t a n a k je o t v o r i o s t o ž e r n i p o b o č -n i k R u d o l f S r n a k i p r e d a o r i e č S t a n k u D r n a s u , i z a s l a n i k u G l a v n o g U s t s š k o g S t s . - a » , j i s j v i f s . a. d u g o m - v i š s s a t n o m g o v o r u p r i k a z a o p o v i e s t n u b o r b u H r v a t a o k o s t v a r a n j a i o č u v a n j a , t e p o n o v n o g u z p o s t a v l j a n j a s v o j e n a r o d n e d i ž a v e .

N j e g o v g o v o r b i o j e n a l i k l i e p o m s l i k o p i s u , u k o j e m s e p r e d n a š i m o č i m a o d i g r a v a o ž i v o t s t a r e i p r o š l e H r v a t s k e , u k o j e m su n a s t u p a l i k a o g l u m c i s t a r i j u n a c i H r v a t i , k o j i su i m a l i b i s t r u p a m e t i j u n r č k o s r d e e p o č e \ š i o d k r a l j a T o m i s l a -v a , k r a l j a P e t r a K r e š i m i r a , D i m i t r i i a Z v o n i m i r a d o P e t r a S v a -č i ć a . t e d a l j e o d b r ć ć e H o r v a t a , P a l i ž n e , S t j e p a n a L a c k o v i ć a s e l j a č k o g k r a l j a M a t i j e G u b c a , Z r i n s k o g i F r a n k o p a n a d o b a n a Je l&čića , d r a A n t e S t a r č e v i ć a . d r a E u g e n a K v a t e r n i k a i S t j e p a n a R a d i ć a , d a s e k a o k r u n a s v i h o v i h j u n a č k i h l i k o v a u z d i g n e i z n a d n j i h s v i h o b n o v i t e l j N e z a v i s n e D r ž a v e H r v a t s k e n e š d r a g i u s t a š k i P o g l a v n i k d r . A n t e P a v e l i ć

P r i k a z a v š i t a k o p o v i e s t n e d o g a d j a j e k a o i d o g a d j a j e n o -v i j i h d a n a g o v o r n i k j e n a v r l o a k t u e l a n i l a h k o r a z u m l j i v n a -č in r a z o t k r i o s v u b i e d u i l a ž n e p t i j a t e l j s k e p r o m i č b e . . U s t a š k a H r v a t s k a ć e s e o b n o v i t i i p r e p o r o d i t i u z p o m o ć s v i h p o š t e n i h i r o d o l j u b n i h H r v a t a ' z a v r š i o je g o v o r n i k . P r i s u t n i s u g o v o r -n i k a č e š ć e p r e k i d a l i k l i c a n j e m P o g l a v n i k u . G o o v o r i z a s l a n i k a G l a v n o g U s t a š k o g S t a n a u č i n i o j e n a s v e p r i s u t n e d u b o k i d o -j a m k a o g l a s h r v a t s k e s a v j e s t i , j e r n a m je g o v o r n i k s t a v i o p r e d o č i n a š u s t v a r n o s t i č i n j e n i c e , n a k o j e m i č e s t o u s v a -k i d a š n j e m ž i v o t u z a b o r a v l j a m o , a n a k o j e n e b i s m o s m j e l i z a b o r a v i t i , a k o i s k r e n o l j u b i m o s v o j h r v a t s k i n a r o d i s v o j u d o m o v i n u N e z a v i s n u D r ž a v u H v a t s k u .

N a k o n g o v o r a i z a s l a n i k a G l a v n o g U s t a š k o g S t a n a u s t a š k i s t o ž e r n i k s t o ž e r a B i l o g o r a d r . M i l u t i n J u r č i ć z a h v a l i o s e s v i m a p r i s a t n i m a n a l i e p o m o d a z i v u , t e j e n a d o v e z a o , d a s v i m i z a j e d n o m o r a m o r a d i t i n a o b n o v i n a š e k r v l j u s t e č e n e d i ž a v e . P o s l i j e t o g a s u p r i s u t n i u z d i g n u t e d e s n i c e o d p j e v a l i „ L i e p u n a š u " .

. G U D O V A C , 2 6 . s i e č n j a . — J u č e r u n e d j e l j u 2 4 . t . m j . o d r ž a n j e u s t a š k i s a s t a n a k u s e l u G u d o v c u , k o j e m u j e p r i -s u s t v o v a l o o k o 5 0 0 h r v a t s k i h s e l j a k a . N a s a s t a n k u s u g o -v o r i l i i z a s l a n i k G l a v n o g U s t a š k o g S t a n a S t a n k o D r n a s i s t o -ž e r n i p o b o č n i k R . S r n a k . G u d o v a č k i s e l j a c i s u p o z n a t i u s t a š k i b o r c i , š t o s u p o k a z a l i i o v o m p r i l i k o m .

Po svietu Blagdan Nove Europe

Dne 30. I. mj. slavi deli nje-mački narod 10-godišnJicu dolazka nacionalsocijalizma na vlast. 30. siečnja 1933. nije samo značajni dan za Njemački Reich, jer toga dana nije samo Njemačka sa sve-jim genijalnim Fuhrerom Adolfom Hitlerom raztrgala okove stare versailleske Europe, već je toga dana najavljena zora slobode svim potlačenim malim narodima, koji su radili na obnovi svojih država.

Doista i punim pravom i hr-vatski narod slavi dostojno tu značajnu obljetnicu kao blagdan nove Europe, jer je ustaški pokret na čelu s našim Poglavnikom drom Antom Pavelićem i sva oslobodi-lačka borba hrvatskog naroda uz-postavom hrvatske države naš'a u nacionalsocijalizmu i FChreru is-krenog zagovornika i prijatelja. Hrvatski narod diljem svoje slo-bodne i Nezavisne Države hrvat ske s radošću slavi 10 tu obljetni-cu nacional socijalističkog dolazka na vlast kao blagdan nove ujedi-njene Europe, koja se udružila da jednom zauviek šatre boljševičku hidru i židovsko giavničarstvo.

S o v j e t i o d b i j e n i j u ž n o o d V o r o n j e ž a

G l a v n i s t a n V o d j e R e i c h a , 25 siečnja Vrhovno zapovjedničtvo njemačke oiužane snage objavl ju je ovo izvješće:

Traje obranbena bitka na Iztoku. Samo na nekim dieiovima iztočnng bojišta popustio je neprijateljski pritisak neko vrieme. U zapadnom Kavkazu i u području Kubana sme-tao je pljusak borbenu djelatnost . Slabiji sovjetski napadaj i slomili su se pred postavima njemačkih i slovačkih četa. Izmcdju Maniča i Dona post igao je vlastiti protuna-padaj protiv neprijatelja, koji s e žilavo brani, odredjene crijeve.

U području Dona i Donjeca , napadale su sovjetske čete na juž-nom krilu s amo slabijim s n a g i m ? . Nap?daj i su odbijeni, a vlastui su postavi poboljšani . Zbog skraćivanja fronte izpražnjen je po osnovi i bez neori jatel jskog pritiska mosto bran Voronjež. U odsjeku južno od grada ' napadao je neprijatelj na širokoj fronti, ali je krvavo odbi jen. Južno od Ladožkog jezera izjalovili su se dan ju i noću jakim okloplje-nim snagama podrprti neprijateljski napadaji , dielom u žestokim bor-bama prsa o prsa.

U Stalj ingradu okićuje VI. voj-(Nastavak na 2. strani)

HRVATSKA NAR. I SVEUO.

ICNJI2NIOA

strana 2 ,BILOGORA" B r o j 8 7 .

Ustaški pokret Ustaški sastanci

Osim ustaških sastanaka, o ko jima smo javili u pr. broju, održani su 17. t. mj . u Cerniku 1 Dragiliću, na kojemu su govorili promičbeni izvjestitelj iz Broda na Savi Tomi-slav Mesić i povjerenik Hrvatske radničke komore Vjekoslav Blaškov. Na dalje su održani sastanci u Šti-vici, gd je su govorili dr. Ivo G ibe-rina i Tomislav Mesić, u Mihaljev-c : ma, gd j e je održao govor prof. J j r i š ' ć , u Adžjmovcima. gd j e je ta-kođer govorio dr. Ivo Guber na, te u Jakšiću, gd je je govorio ing. Mi-livoj Lamušinić.

Ženska loza hrvatskog Usta-š k o g pokreta

Poziva ovime sve dobre Hrva-tice kao i članice svih hrvatskih družtava da izvole pristupiti u žen-sku lozu hrvatskog ustaškog pokreta gd j e će svojim radom raditi na po boljšanju družtvenog života, na pro-svjetnom polju, te dobrobitnim či-l i m a pomagat i potrebne u ovim težkim ratnim prilikama, Bilo bi ve-oma liepo, a i dužnost svake čla-nice svakog Hrvatskog društva, da ude u Žensku lozu hrvatskog usta škog pokreta, jer će osnutkom Žen-ske loze ustaškog pokreta u cieloj Nezavisnoj Državi Hrvatkoj, prestati rad svih hrvatskih družtava. pa će žene dobre Hrvatice jedine u Žen skoj lozi ustaškog pokreta naći ve-liko polje rada za dobro naroda. Hrvatice! Dođite sve. Sada je čas kad Vas se treba i kada možete zaista pokazati svoju veliku hrvat sku sviest i da ste uviek

za Poglavnika i Dom spremni!

Z. P.

Ženska loza us taškog p o k r e t a održava svoje redovite sastanke svake nedjelje u 15 30 sati (3 i pol sati po podne) u čitaonici političkog stožera. Nove članice dobro došle.

Ženska us taška mladež počam od 8. 11. 1943. davat će svake nedjel je od 11—12 promi čaene satove.

Sastanak Ženske lozo Hr-vatskog Ustaškog; Pokreta

Održan je u nedjelju 24. o. mj. u prostorijama Ustaškog Sto-žera .Bi logora" u Bjelovaru. Sasta nak je otvorila povjerenica gdia Zlata Slahul i ik pozdravom .Za Poglavnika i Dom" na što su čla nice odgovorile .Spremni" . Odmah se počinle tumačenjem 5. ustaškog načela koje je bilo kao i sva na-čela dosadašnjih sastanaka veoma dpbro raztumačeno članicama. Zatim se prešlo na dogovor, šio se još treba učiniti za diecu izbjeglica, koja se nalaze u bjelovarskoj bol-nici. Treba naći dobrih Hrvata, l jude dobra srca, koji će toj djeci pružiti obiteljski dom kao i hrvat ski odgoj, da budu iz njih jedanput i to dobri Hrvati. Svu tu skrb kao i brigu oko odjeće za tu diecu pre uzela je sebi u zadatak Ženska lo za ustaškog pokreta, pa se i po tome može vidjeti njezin zadatak i cilj. Na kraju sastanka zaključeno je da se sliedeći sastanak održi u nediolju 31. t. mj. na istom mjestu u 3 i pol sata poslie podne.

Oko 5 sati završen je sastanak pozdravom , Z a Poglavnika i Dom — Spremni!"

Hrvatska Hrvatima Što je žarko sunce bielom danu što zviezde s ja jne nebeskom svodu Hrvatska je više hrvatskom rodu, više, više . . . .

Što je hrana gladnom i što vid je sliepom što je potucć b 'ednom i što voda žednom Za Hrvate domovine izvan ove nigdje nije. nigdje neina rit či bratske domovine do H.vatske 1

Za nju naše srce bije ruka radi, duša diše.

Đ U R O ŠINJAR

(Svršetak sa 1. strane) ska junačkom i požrtvovnom bor-bom protiv neizmjerne nadmoći svoje zastave neprolaznom slavom. Postrojbe rumunjske 20. p ješačke divizije i 1. konjaničke divizije bore se do kraja sa svojim drugovima te u punoj mjeri dioničtvuju u ovoj slavi.

Sa sjevero-afričkog bojišta jav-ljaju samo mještnu borbenu djelat-nost. Vlastite zalaznice odbile su neprijateljske izvidničke prodore. Borbeni zrakoplovi bombardirali su luku i uzletište Tobruk. (DNB)

O g o r č e n a r a t n a d j e l a t n o s t u z a p a d n o j

T r i p o l i t a n i j i R i m , 25. siečnja. — Glavni

stan tali janske oružane snage ob-javl juje izvješće broj 973 :

U zapadno j Tripolitaniji bilo je ograničene djelatnosti izmedju ztaknutih neprijateljskih cdje la i

naših zalaznica. Naši pokreti razvi-jaju se redovito prema novoj fronti. Postrojbe bombardera bombardirale su snažno luku i uzletište Tobruk izazvavši velike požare.

Mjestni podhvati u raznim DO dručjima tuniskog odsjeka završeni su u korist osovinskih četa. Nje mački lovci oborili4 su jedan Spitfire.

Nepri jatel jsko zrakoplovstvo bacilo je nekoliko bomba na okoliš Palerma i na luku Empedocle. U Palermu nije bilo nikakove štete, dok su u luci Empedokle pogodjene neke zgrade i tu su oborena tri napadačka zrakoplova. Dva naša zrakoplova nisu se sa svojih pod-hvata vratila u svoje uporište.

Jedna podmornica pod zapo-vjedničtvom poručnika bojnog broda Giacoma Scana pogodila je s dva torpeda i potopila u alžirskim vo-dama jedan veliki neprijateljski brod, koji je plovio u brodopratnj : .

(Stefani)

Ostatci srbske vojske počinju s napadajima na Hruatsku

državu ( l i . S i v e kn j ige« s t r . 1 3 - 1 4 )

U p r v o t n o m p l a n u s r b t k l i o d m e t n i k a o g u e r i l s k o m ra t t i p ro t i v n j e m a č k i h i t a l i j ansk ih p o s a d a bi la je j e d n a v e l i k a p o -g r j e š k a . P r o t i v n o o č e k i v a n j u v o d e ć i h s r b s k l h vo jn i čk ih i po l i t i č -kih k r u g o v a u z k r s l a je » n a g o m H r v a t s k o g u s t a š k o g p o k r e t a p o d v o d s t v o m P o g l a v n i k a d r a A n t e P o v e l i ć a , i p r i v o l o m i p o d p o r o m l ' a l i j a i N j e m a č k e , a u d u h u n o v o g e u r o p s k o g p o r e d k a — N e -z a v i s n a d r ž a v a H r v a t s k a I >

U b e s u , koj i ih j e o b u z e o , o d m e t n i c i su izvrši l i p r v e z v j e r -s k e č ine p ro t iv h r v a t s k o g s t a n o v n i č t v a u j u g o i z t o č n o j H r v a t s k o j , D a n a 13., 14. i 15. t r a v n j a 1 9 4 1 . izka l jon j e t a j b i e s u c b ć i n i Č a p l j i n a , u s e l i m a llići i C i m , k o t u r M o s t a r , g d j e su 15, t r a v n j a , zapali l i d o m o v e o s m d e s e t p e t h r v a t s k i h s e l i a k a . ( O tim s e z lo -d j e l i m a i z n o s e d o k a z a l a u o v o j k n j i z ) , U z b r o j n e H r v a t e , ko j i s u pali i r t v o m s r b s k e s o l d a t e s k e u s a m o m r a t u p ro t iv J u g o s l a -vije, m e d j u p r v i m ž r t v a m a bi la s u s p o m e n u t h d a n a d v a d o s s t -p e t o r i c a s e l j a k a H r v a t a iz s e l a S t r u g a , Čap l j ine , G r a b a v i n e , C e -le jva , R a d i č i ć a , M e d j u b o r j a , G ibele , Tre"biž i tn , G r a d c a , D o m a -n o v i ć a i P l j e š i v c a , u obč in i Č a p l j i n a . N a p a d n u t o je i z n e n a d a I iz b u s i j a m i r n o h r v a t s k o s t a n o v n i č t v o , d o k s e n a l s z i l o n a r a d u . N a p a d a j i su izvršen i t o č n o p r e m a u p u t a m a , k o j e je z a č e t n i č k o d j e l o v a n j e u m i r u I r a t u i z r a d i o j o š u p o č e t k u o v e g s t o l j e ć a t a d a n j i s r b s k i g l a v n i s t o ž e r .

N a g l a š u j e m o , v e ć o d p r v o g d a n a s v o g o b s t a n k a n a š l a s e N e z a v i s n a D r ž a v a H r v a t s k a , n j e z i n e o r u ž a n e s n a g e i I r v a t s k o s t a n o v n i č t v o u o b r a n i o d o s t a t a k « v e l i k o s r b s k e v o j n i č k e o r g a -

n i z a c i j e u g o r o v i t i m i š u m s k i m p r e d j e l i m a j u g o i z t o č n r g d i e l a d r ž a v o . T u i s t inu n e m o ž e obor i t i n i t ko , a o v d ; e s a izt iče s a m o z b o g » u s t a v n e l a ž n e p r o m i č b e iz Lo r . d m a i M o s k v e , p r e m a k o -lo j su z loč inečk i i zg red i č e t n i č k o k o m u n i s t i č k i h band i bili p o s l j e -d i c a t o b o ž n j e g n a p a d a j a h r v a t s k o g s t a n o v n i č t v a i v l a s t i n a ž ivo t i i m o v i n u o n o g s l o j a p r a v o s l a v n o g s t a n o v n i č t v a u j u g o i z t o č n o j H r v a t s k o j , ko j i je u v r i e m e J u g o s l a v i j e n a s t u p a o p o d s r b s k i m i m e n o m . K a o o v d j e , t a k o i s v a g d j e d r u g d , e , n a s t u p a l e su h r -v a t s k e o r u ž a n e s n a g e s a m o i u to l iko , g d j e j e b io p o t r e b n o t ' zpos tav i t i r e d i s i g u r n o s t i n u ž d n o izvrši t i r e p r e s a l i j e p r o t i v z l o -č inačk ih s k u p i n a , k o j e su u d a r a l e n a na jv i š i d r ž a v n i i n a r o d n i i n t e r e s .

R a z š t r k a n i m s k u p i n a m a b ivše j u g o s l a v e n s k e v o j s k e , k o j e s u i m a l e z a d a t a k n a p a d a t i iz b u s i j e s a v e z n i č k e s n a g e u S r b i j i i C r -n o j G o r i , a pos l i j e 10. t r a v n j a 1 9 4 1 . i n a p o d r u č j u N e z a v i s n a D r ž a v e H r v a t s k e , pr idruž i la s e j o š j e d n a v r s t a o d m e t n i k a : u N e -z a v i s n o j D r ž a v i H r v a t s k o j b i o j e u č a s u n j e z i n o g o s n u t k a ve l ik b r o j S r b a , koj i su z a u z i m a l i r a z n e p o l o ž a j e u b i v š o j u p r a v i , S r b a , koj i su u v r i e m e b ivše d r ž a v e — k o j a ni p o č e m u n i j e bi la p r a v n a d r ž a v a — t e ž k o og r i e š i l i o h r v a t s k i n a r o d . O n i s u mrzi l i s v e š t o j e h r v a t s k o , i o d p r v o g d a n a bili nepomi r l j i v i n e -pr i ja te l j i h r v a t s k e n a r o d n e d r ž a v e . O n i s u z b o g s v o g o s j e ć a j a i svo j ih p r i j a šn j ih z l o d j e l a p r e m a H r v a t i m a k a t o l i c i m a i m u s l i m a -n i m a bili s v i e s t n i d a g u b e te p o l o ž a j e .

Z a i s t a n e m a d r ž a v e n a sv ie tu , n e m a ni j e d n o g a n a r o d a , k o j i bi u s v o j o j u p r a v i m o g a o m a i j e d n o g č a s a t rpje t i z a k l e t o n e -p r i j a t e l j e d r ž a v e i n a r o d a ! N u j o š p r i j e n e g o ie h r v a t s k a d r ž a v a u o b ć e m o g l a pr i s tupi t i u k l a n i a n i u o v o g n e p o ž e l j n o g d i e l a u p r a v -n o g s t r o j a , o d m e t n u l i su s e ti S r b i u š u m e u r e d o v e r a z š t r k a -nih vo jn ičk ih s k u p i n a n e z a r o b l j e n o g i n e r a z o r u ž a n o g o s t a t k a s r b -s k e v o j s k e n a p o d r u č j u B a s n e i H e r c e g o v i n e . O d m e t n i c i m a s o n a d a l j e p r i d r u ž i o z n a t a n b r o j Ž ' d o v a , sv i e s tn ih , d a j e u U s t a š k o j H r v a t s k o j m i n u l o n j i h o v o v r i e m e i z r a b l j i v a n j a h r v a t s k o g a n a r o d a i » v a k a m o g u ć n o s t n j i h o v e s u s t a v n e p r o m i č b e , k o j u s u g o d i n a -m a provodi l i p ro t iv ž ivo tn ih . p r o b i t a k a h r v a t s k o g a n a r o d a i o b ć e e u r o p s k e s t v a r i p r e m a želji B e o g r a d a , L o n d o n a i M i s k v e . O d -m e t n i c i m a s u pr ib jeg l i i o n i S r b i p o j e d i n c i , ko j i s u u H r v a t s k o j p rovod i l i k o m u n i s t i č k u p r o m i č b a , j e r j e i n j i m a b i lo j a m o , d a n j i h o v a d j e l a t n o s t u U s t a š k o j H r v a t s k o j n e m o ž e biti slobodna

Broj 87 „BILOGORA" S t r a n a 3 .

Hrvati i t. zv. londonski emigranti P r o m j e n e u t. zv , j u g o s l a v e n s k o j e m i g r a n t s k o j vladi u L o n -

d o n u n isu pobud i l e n i k a k v e o s o b i t e p a ž n j e 11 H r v a t s k o j , S t o g a je i h r v a t s k o n o v i n s t v o j e d n o d u š n o u s t a n o v i l o , d a s e s v a zb i -v a n j a I p r o m j e n e u l o n d o n s k i m v l a d a m a niš ta n e t iču h r v a t s k o g a n a r o d a , je r o n ide s v o j i m o d r e d j e n i m p u t e m .

M e d j u t l m n a s r b s k o | s e s t r an i m n o g o g o v o r i l o o j u g t s l a -v e n s k o j vladi u L o n d o n u , te su i m n o g i vodeć i s r b c k i pol i t ičar i u zeml j i u s v o j o j b o r b i pro t iv n a s t o j a n j a j u g o s l a v e n s k e v l a d e u L o n d o n u p o k u š a l i p r i kaza t i u m n o g o b r o j n i m g o v o r i m a , d a s e t. zv. j u g o s l a v e n s k a v l a d u u L o n d o n u u s v o j o j većini s a s t o j i od l judi, koj i n i su S r b i , n e g o Hrva l i . I znoseć i č in j en ice iz c r b s k o g n o v i n s t v a , g l avn i u r e d n i k » S p r e m n o s t i « T i a s Mor t i g j i j a u s t a n o v -l ju j e , d a h rva tok i n a r o d v e sl iedl put l o n d o n s k e v l a d e , u k o j o j s c n a l a z e č a m o d v a H r v a t a p o p o d r i e t l u , a koji su i n a č e r ad i s v o g a r a d a zas luži l i i m e i zda j i ca .

• Razuml j i vo j e s t o g o — piše » S p r e m n o s t « — da h r v o t s k i n a r o d ne m o ž e sl iedit i n j i h o v put i s lu ša t i n j i h o v e s a v j e t e . D r -ž « n j e h r v a t s k o g n a r o d u l iepo o c r t a v a č e t n i č k a t a j n a k r u g o v a h v i p o s t a j o > K a r a d | o r d j e « , k o j a je 2 0 . p r o s i n c a 1945 . j av i l a : »U s a d a š n j i m v r e m e n i m a i m a s v a t k o p o k a z n i j a s n o , z n š t o je . S r b i i S l o v e n c i s u to j a s n o p o k a z a l i . N a H r v a t i m a je d a n a s , a k o že lo z a j e d n i č k u d r ž a v u s t o č n o o b i l j e ž e n i m u n u t a r n j i m g r a n i c a m a d a p o k a ž u , z a š t o s u . N e m o ž e s e d o g o d i t i , d a n a m n e t k o k a -ž e pos l i j e o v o g r a t a : Mi s e n i s m o m o g l i b i r i l l , jer s m a bili p o d t e r o r o m . Mi tim m a l o d u š n i c i m a k a ž e m o , da za d a v a n j e o d -p o r a ni je p o t r e b n o traži t i niti n j e m a č k u niti u s t a š k u d o z v o l u « A k o iz ovih r ieći u k l o n i m o p r o m i č b e n e f r a z e , v id imo , k a k o p o -s t a j a » K a r a d j o r d j o « d o n o s i d r a g o c j e n o p r i z n a n j a : 1. H r v a t i n i e su pomica l i , d a že le z a | e d n i č k u d r ž a v u s a S r b i m a i 2 . H r v a t i n e d a v a j u o d p o r a n o v o m s t a n j u na s v o m dielu b iv še d r ž a v e , t. j. n e o d a z i v a | u s e p o z i v i m a L o n d o n a (uk l juč ivš i tu t a k o d j e r s r b s k u v l a d u s P e t r o m K a r a d j o r d | C v i ć e m ) i M o s k v e , te n e u s t a j u p r o -tiv N e z a v i s n o D r ž a v o H r v a t s k e . T a j n a k r u g o v a l n a p o s t a j a » K a -r a d | o r d j e « s lavi i ve l i ča D r a ž u M i h a j l o v i ć a , » m i n i s t a r s k o g « d r u -g a K r n j e v l ć a i Š u t e j a , pu n a m i to p o k a z u j e k a k a v u g l e d o n i t a m o už iva ju i koliki je n j ihov ud io u p r e u r e d j e n o j vladi S l o b c -d a n a J o v a n o v i ć a , k o j a je , k a k o iztiču l o n d o n s k i l is tovi , r e k o n -s t r u i r a n a i z a t o »da s o s tvor i v e ć e j e d i n s t v o m e d j u s n a g a m a , k o j e s e b o r e i d a v l adu učini e f i k a s n i | o m z a v o d j e n j e r a t a « (v ies t l o n d o n s k o g k r u g o v a l a o d 3 0 . XII . 1 9 4 2 ) . K a d je »Reu ie r« 3 . s i e ć n j a izvies t io o izjuvi SI. J j v a n o v i ć a , d o n i o je, d a je o v a j k a z a o , k a k o s u u n o v o j vladi z a s t u p a n e s v e p a r l a m e n t a r n e (I) s k u p i n o . » P r e d s t a v l j e n i s u : s r b s k a r a d i k a l n a s t r a n k a , s r b s k a z e m l j o r a d n i č k a s t r a n k a , j u g o s l a v e n s k a n a r o d n a d e m o k r a t s k a s t r a n k a ( s i g u r n o je u o v o j sti l izaciji p o g r e š k a u emis i j i i tu s e misl i n a s r b s k u » J u g o s l a v e n s k u n a c i o n a l n u s t r a n t u « , k o j u z a -s t u p a B a n j a m n i s r b s k u d e m o k r a t s k u s t r a n k u , k o j u p r e d s t a v l j a n j ez in p r e d s j e d n i k G r o l . O p . p i s c a ) i s a m o s t a l n a d e m o k r a t s k a s t r a n k a , t e S l o v e n c i . K o n a č n o H r v a t e p r e d s t a v l j a j u d v a č l a n a « . K a k o v id imo, H r v a t i s u s p o m e n u t i n a k r a j u k a o j e d n a o d s t r a -n a k a , p o p u t n e k o g d o d a t k a s r b s k i m s t r a n k a m a u vladi P e t r a K a r a d j o r d j a v i ć a . S i j c p a n R a d i ć je g o v o r i o , d a u J u g o s l a v i j i H r -vat i n i e s u n i k a d bili u vladi , v e ć s a m o »pri v l ad i* . A k a k o je t e k s a d a u L o n d o n u .

S r b s k a e m i g r a n t s k a » j u g o s l a v e n s k a v l a d a « i z raz i to je ve-l i k o s r b s k o po l i t i čko t ie lo i p o s a s t a v u i p o politici k o j u vod :« .

K a k v e s u p a k pr i l ike i m e d j u s o b n i o d n o s i m e d j u e m i g r a n -t i m a u L o n d o n u i A m e r i c i , n a j b o l j e s e m o ž e r a z a b r a t i p o n e k i m č i n j e n i c a m a i i z j a v a m a . G o t o v o s u sv i š v i c a r s k i l i s tovi donie l i R e u t e r o v u . v i e s t 0 r a z l o z i m a o s t a v k e p r v e v l a d e S l o b o d a n a J o -v a n o v i ć a p r e m a iz javi , k o j u j e o n s a m d a o . S l o b o d a n J o v a n o -vić r e k a o j e p r e m a R e u t e r u , d a j e s a s t a v l j e n a n o v a v l a d i , k a k o bi s o s t v o r i l o v e ć e j e d i n s t v o m e d j u s n a g a m a , k o j e s e b o r e i d a v l a d u učini e f i k a s n i j o m z a v o d j e n j e r a t a . I s t o m je p r i l ikom r e -k a o z a s v o j u b i v š u v l adu , d a j e t o bi la j e d n a n a j n e s p o s o b n i j a v l a d a o d sv ih j u g o s l a v e n s k i h v l a d a i d a je vod i l a n e z d r a v u v a n j -s k u po l i t iku .

N o v u v l a d u S l o b o d a n a J o v a n o v i ć a napa l i s u ž e s t o k i m r ie-č i m a bivši m i n i s t a r u n j e g o v o j p r v o j v lad i i p r e d s t a v n i k s a m o -s t a l n e s t r a n k e S a v i c a K o s a n o v i ć , t e Š u b a š i ć . O n i s u izjavil i u A m e r i c i p u t e m n o v i n s t v a i k r u g o v a l a , d a j e n o v a v l a d a S l o b o -d a n a J o v a n o v i ć a p o s v e n e s p o s o b n a d a v o d i ozb i l jnu b o r b u , je r

n e ć e d a s u r a d j u j o s t. zv . n a r o d n o m o s l o b o d i l a č k o m v o j s k o m , k o j a p a j ed ino vodi b o r b u p ro t iv n e p r i j a t e l j a , t e d a je D r a ž u Mihn j lov ić i s to t a k o p o s v e n e d j e l a t a n i n e s p o s o b a n " i n e p r i j a t e l j n a r o d n e o s l o b o d i l a č k e v o j s k e . O v o m e t r e b a n a d o d a t i č ' n j e n l c u , d a i M o s k v a i p a r l i z a n i ^ ž e s t o k o n a p a d a j u D r a ž u M i h a j l o v i ć a i . n j e g o v e č e ' n i k e , k o j e s v r s t a v a j u u r ed svo j ih n e p r i j a t e l j a . S v e t o d o k a z u j e d a p o s t o j i vel ik s u k o b m e d j u t. zv. e m i g r a n t i m a , k a o i n j i h o v i m m a l o b r o j n i m p r i s t a š a m a .

N o v a v ladu S l o b o d a n a J o v e n i v i ć a už iva , k a k o i zg l eda , s a m o p o v j e r e n j e L - n d i n a , te je i d o p r o m j e n e v l ade d o š l o p o n a l o g u s a m e e n g l e z k e v l ade . U v l a d e je t r e b - b o d s t r a n i t i s v e o n e , ko j i s u odv iže v e z a n i z a M o s k v u i n ; ez ine l jude , D a n e bi b la o d v i š e vidl j iva ta n i m j e r a L o n d o n a u z a d n j i je č a s p r i m -ljen u tu j u g o s l a v e n s k u v l a d u M lan G i v r i t o v i ć , koj i je n e k a d a b io p o s l a n i k j u g o s l a v e n s k e v l a d e u M o s k v i i z a k o j e g s e s m a -t r a , d a už iva i p o v j e r e n j e M o s k v e . N o i to n i š t a n e m l e n j a n a č in jenic i , d a su iz v l a d e o d s t r a n j e n i r ad ika ln i j i l j ev ića r sk i e l e m e n t i , koj i s u t r a ž li n e k u s u r a d n j u i o s l o n a c n a M o s k v u . D a k a k o , d a s e t a k v o s t a n j e o d r a z i l o i m e d j u s a m i m o d m e t n i c i m a , te o n i v o d e m e d j u s b >m n e p r e k i d n u b o r b u , š t o je j o š v i še o s l a b i l o i o n a k o v e ć n | i b o v e s l a b e i r a z r o v a n e s n a g e .

K a k v a je pak u l o g a n a m i e n j e n a K r n j e v i ć u , n a j b j l je m o ž e m o r a z a b r a t i p o o v o j č in j en i c i : Krn j ev i ć je p u t e m k r u g n v e l n e p o -s t o j e »Zr insk i« iz javio , k u o m i n i s t a r l o n d o n s k e j u g o s l a v e n s k e v l ade , d a ć e n a k o n p o b j e d e EiiglezVe i s a v e z n i k a b;tl . u z p o s t a v -I jena f e d e r a t i v n a J i g o s l a v i j a , u č e m u d a s u s ložni svi o d l u č u -jući ć inbenic i . N e k o l i k o d i n a k a s n i j e s m a t r a o je s v o j o m p o t r e -b o m s o m P e t a r K n r n d i o r d j e v i ć n a t j e r a t i u laž K r n j e v l ć a , t e m u k a o s v o m »minis t ru p o d p r e d s j e d n i k u « »očitat i b u k v i c u « . P e t a r je i z j av io : d a ć e biti u z p o s t a v l j e n a J u g o s l a v i j a , ali d a s e s a d a n i je r a s p r a v l j a l o , niti ć e s e r f z p r a v l j a t i 0 n j e z n o m b u d u ć e m u n u t r a š n j e m u r e d j e n j u , je r d a je t o s t v a r b u d u ć n o s t i . S v a k o m e je p o z n i t o , š t o znač i t a k v a iz java ' u u s t i m a j e d n o g K a r a d j o r d j e -viću. D a k a k o , đ.i K r n j e v i ć n i je iz t o g a p r a v i o n i k a k v a p i t a n j a , niit p o v u k a o k o n s e k v e n c i j e .

S v e u s v e m u : H r v a t e n i m a l o n e z ^ n m a j u m e d j u s o b . i a n a -t e z a n j a i s v a d j a n j a t e e m i g r i r a n e g o s p o d e , k o j a s e i g r a j u v l a d e n e k e n e p o s t o j e ć e d r ž a v e i z e m l j e . H vati ih v e ć pr i j e z n a j u , š t o su , š t o m o g u i š t o z n a č e , a d t n a s z n a j u i to , d a o d n j i h o v a r t z s u l a n e ć e n i k o g a u H r v a t s k o j z b . ' l je t i g l a v a .

( » Z a D o m « , br . 3 . , g o d . 111. o d 16. 1. 1 9 4 3 ) Konstruktivni i destruktivni

drugi ne će ni ćuti za nj , nego s veseljem šire alarmantne viesti ri-edko kada provjerene. Dok prvi vjeruju u vlastitu snagu i u snagu sveg naroda, dotle drugi tvrde, da nismo sposobni sami urediti svoju državu, koja da će biti i onako od danas na sutra. Dok su prvi svie-sini, da su uzaludne sve herojske žrtve na š l i junaka na bojištu, a k o p o z a d i n a n e i z p u n j a v a s v o -j e d u ž n o s t i , dotle oni drugi i ne misle o toni. Dok prvi u rodo-l jubne svilie i prelio svojih mogu-ćnosti, odkidaju od usta, dotle drugi žale svaku kunu, koju bi morali dati za one junake, koji žrtvuju svoju krv i svoje živote. Kratkovidni i nesviestni ne znaju, da će im ono malo što danas žrtvuju, možda već sutra očuvati dom j dati pravo da u miru uživaju svoje blago. Ta baš ovi junaci, za koje oni tako malo mare, čuvaju im osim domova i — hovčaikel

A kad se sreća jednom izne-vjeri, onda će konstruktivni stajat i čvrsto kao klisura. Oni se ne će dati smesti, jer će biti uvjereni, da je svaki neuspjeh samo trenutačan i da ćemo prije .ili kasnije zajedni čkim silama izvojištiti pobjedu. Do-čim oni d rug i? No, vi ih dobro po-znajete,' l a r n e ? K. K.-ć

Ima dvujaii.il l judi : konstruk-tivnih i destruktivnih. Tko je kon-strukt ivan? Ona j koji radi. gradi, i stvara ne samo u svoju korist nego i u korist zajednice. A tko je destrukt ivan? Svaki, koji razara, ruši, radi na u'štib zajednice i zato i na vlastitu štetu.

Jedni dakle grade, a drugi ra-zaraju.

Tko gradi, a tko razara? Nema čovjeka, koji ne bi o-

sjet io potežkoće i žrtve, koje sobom donosi svaki rat. No dok konslruk tivni razumiju, da su s ratom ne-minovno spojeni priegor, žrtve i veće dužnosti prema domovini, dotle se destruktivni nikako ne će snaći u s tubokom promienjenim prilikama. Naučeni dobro i vjeti žeste se, da ne mogu više uživali po miloj volji i neograničeno kao prije. D o k se prvi znadu prilago-diti težkim zahtjevima rata, stisnuti se i žrtvovati, dotle se drugi ne bi ničega odrekli na korist domovine. Dok prvi prionu, rade i c ' ene rad i napore sviestnih drugova, dotle drugi kod svakog javnog posla izmiču, te priekim okom gledaju javni rad i ogovaraju sve što se radi ,i svakoga tko radi. Dok se prvi vesele svakom uzpjehu, dotle

S t r a n a 4 . „BILOGORA" Broj 87

Prodala tekstilne robe po jediničnom sustavu U ovoj godini će ;se prodaja

tekstilne robe vršiti po novom t. iv . jediničnom sustavu, Potrošači su već dobili ili će još dobiti doznake i ipisanc brojevima od 1 pa dalje. Ti brojevi su jedinice pa se i ta kav sustav zove jedinični. Za svakn vrat robe koja će se prodavati po tom sustavu, trebat će potrošač trgovcu dati kod kupnje predvidjeni i odredjeni broj jedinica.

Zako na primjer kada potro-šač nakon primitka tih jedinica i početka prodaje tekstilne robe hoće kupiti najpri je košulju, onda mu mora trgovac odrezati prvih 19,22, 24 jedinica, već prema vrsti tvoriva od čega je košulja izradjena. Kada poslije toga želimo kupiti čarape, onda će nam odrezati daljnjih 4, 6 ili 8 jedinica takodjer prema vrsti.

Da bi znali za koju robu i koju vrst treba dati koliko jedinica izdan je popis tekstilne robe koja se pro daje na jedinice.

Ovaj novi sustav je vrlo prak tičan pa zato donosimo niže popis tekstilne robe koja se prodaje na jedinice i to u cielosti.

Preporučamo našim predplat-nicima, da si ovaj popis iz našeg lista izrežu i sačuvaju, kako bi ga u slučaju potrebe imali pri ruci.

c Na temelju § 4. naredbe Mini-

starstva narodnog gospodarstva od 14. prosinca 1942.bro] 1 2 9 . 9 8 2 - 4 2 o jediničnom sustavu prodaje tekstil-ne robe potrošačima i odobien ja Ministarstva narodnog gospodarstva — Glavnog ravnatelistva za obrt veleobrt i trgovinu od 24. prosinca 1942. broj 132 5 6 9 - 4 2 , Zajednica za tekstil izdaje shedeći

POPJS tekstilne robe, kuja se učvršćuje u sustav jedinica, i ujedno propisuje broj jedinica, koje se imaju predati trgovcu kod nabave pojedine vrste robe.

A Odjevni predmeti iz tekstila

za muške osobe iznad 10 godina g o d i n a

Redni broj B.oj jedinica 1. Odielo vuneno trodjelno

(s prslukom) 80 2. Kaput podstavljen 42 3. Kaput polupodstavljen 39 4. Kaput ljetni iz tkanine za

pranje, lanene tkanine ili listera 28

5. Kaput ljetni iz ostalih pre divih vlaknu s 17

6. Hlače 28 7. Radni kaput iz tkanine za

radna odiela 21 8. Radne hlače iz tkanine za

radna odiela 21 9. Radno odielo iz tkanine za

radna odiela, bilo u jed nom, bilo u dva komada 42

10. Radni plašt iz bilo kakvih predivih vlakna 35

11. Kratki zimski kaput 55 12. Dugi zimski kaput 90 13. Kišna kabanica ili ogr tač

iz gumirane ili ul jem na-topl jene tkanine 25

14. Ogr tač nepodstavljen i i popelina 35

15. Prol je tna ili jesen, kabanica 65 16. Hube r tu i ogrtač 56

Pulover s rukavima Pulover bez rukava

24

20

15

21

30

Odielo za tjelovježbu iz bilo kakvih predivih vlakna Hlače za tjelovježbu iz bilo kakvih predivih vlakna Bluza za tjelovježbu iz bilo kakvih predivih vlakna Haljetak za putničarstvo (Wmdjacke) Bluza za putničarstvo (Windbluse) Džepni rubac Radnička košulja bez ovrat-nika iz vune ili tvoriva koje sadrži vunu Radnička košulja bez ovrat-nika iz svili ostalih predi-vih vlakna Dnevna košulja mužka pa i ra putničarstvo s jednim ovratnikom, frak i smoking košulja iz vune ili tkanina, koje sadiže vunu Dnevna košulja mužka pa i za putničarstva, s jednim jednim ovratnikom, frak i smoking košulja iz svih ostalih predivih vlakna Charmeuse ili polo košulja s dugim lukavima iz bilo kakvih predivih vlakna Košulja dnevna ili putničar-ska s dva oviatmka iz vune ili tvoriva, koje sadiži vunu

34. Košulja dnevna ili putničar-ska s dva ovratnika iz svih ostalih predivih vlakna Noćna košulja iz bilo kak-vih predivih vlakna Spavaće odielo (pijama) iz bilo kakvih predivih vlakna 45 Rukavice iz svih vrsta pre-divih vlakna 5 Samovez ih gotova kiavata 1 Orukvice ili dokoljen ce bez nogavica iz vune 6 Kiaike čarape preko 80 gr. težine po paru 6 Kratke čarape do 80 gr. težine po paru 4 Duge čarape preko 100 gr. težine po paru 8 Duge čarape do 100 gr. Užine po paru 5 Omatači za noge (W.ckel-gamachen) 4 Podkošul ja s rukavima iz vune ili tvoriva, koje sadr-ži vunu Podkošul ja iz svih ostal h predivih vlakna Podkošul ja bez rukava iz vune ili tvoriva, koje sadr-ži vunu Podkošul ja bez rukava iz svih ostalih predivih vlakna Mrežasta podkošulja iz vu-ne ili tvoriva, koje sadrži vunu

Mrežasta podkošulja iz svih ostalih predivih vlakna Gaće duge bez obzira na tvorivo Gaće kratke bez obzira na tvorivo

Šal iz vune ili prediva koje sadiži vunu Šal iz svih ostalih predivih vlakna Ovratnik

35 56. 21 57. 16 28 58. 21

59. 38

60. 18

61. 20

62. 25

63. 25 64.

1 65. 66. 67.

22 68.

19 69. 70. 71. 72. 73.

14

14

15

10

Prsluk iz raznih tkanina 10 Kratke hlače iz vune ili prediva, koje sadrži vunu 17 Kratke hlače iz svih ostalih predivih vlakna 15 Kupaće hlačice iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 9 Kupaće hlačice iz svili osta-lih predivih vlakna 6 Kupaće odielo iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 15 Kupaće odialo iz svih osta-lih predivih vlakna 15 Kupaći ogrtač 30 Smučarsko odielo 70 Smučarski kaput 42 Smučarske hlače 28 Košulja za t jelovježbu, sviju vrsta 6 Čarape putnićarske ili za tjelovježbu 8 Pregača radna 5 Šešir ili kapa b.lo koje vrsti 3 Grijalica za koljena 3 Grijalica za prsa 4 Grijalica za ručne zglobove 1

O d j e v n i p r e d m e t i i z t e k s t i l a z a ž e n s k e o s o b o i z n a d 1 0

g o d i n a

74. Žerska haljina p l a č n a iz vune ili micšana s vunom 42

75. Ženska haljina pletena iz svib ostalih predivih vlakna 30

76. Kostim iz vune ili tkanine, koja sadrži vunu 56

77. Kostim iz svih ostalih pre-divih vlakna 36

78. Komplet iz vune ili tkanine, koja sadiži vunu 63

79. Komplet iz svih o s t a ih pre divih vlakna 46

80. Suknja ili hlače tkana iz vu-ne ili tkanine, koja sadrži vunu 18

81. Suknja ili hlače pletene iz vuue ili tkanine, koja sadr-ži vunu 26

82. Suknja ili hlače iz svih osta-lih predivih vlakna 16

83. Kratke hlače iz vune ili tka-nine, koja sadrži vunu 17

84. Kratke hlače iz svib ostalih predivih vlakna 15

85. Gornje odielo (kaputić) tkan podstavljen 38

86. Gornje odielo (kaputić) tkan, nepodstavljen iz vune ili iz tkanine, koja sadrži vunu 22

87. Gornje odielo (kaputić) tkan, iz svih ostalih predivih vlakna 20

88. Gornje odielo (kaputić) ple ten iz svih ostalih predivih vlakna 33

89. Zimski kaput iz vune ili tkanine, koja sadrži vunu 75

90. Zimski kaput iz ostalih pre-divih vlakna 75

91. Kišna kabanica ili kišni ogr-tač gumiran ili impregniran 25

92. Kaput ili ogr tač iz sintetič-nog tvoriva (netkan, ne-pleten) 13

93. Proljetni ili jesenski kaput ili ogrtač iz gabardena, vu-ne ili tkanine, koje sadr-že vunu 50

94. Proljetni ili jesenski kaput ili ogrtač iz ostalih predivih

, vlakna 45 95. Haljetak za putničarstvo

(Windj«cke) 25

96. Bluza za putničarstvo i\Vind-bluse) 25

97. Jutarnji kaput podstavljen iz vune ili tkanina, koje sadrže vunu 60

98 Jutarnji kaput podstavljen i i svih ostalih predivih vlakna 57

99. Jutarnji kaput nepodstavljen iz vune ili tkanina, koje sa-drže vunu 39

100. Jutarnji kaput nepodstavljen iz ostalih predivih vlakna 35

101. Ženski rubzc za ogrtanje do 1 m* veličine iz vune ili poluvune 25

103. Ženski rubac za ogrtanje do 1 m ' veličine iz svih ostalih predivih vlakna 10

104. Ženski rubzc za ogr tanje preko 1 m 1 veiičine iz svih ostalih predivih vlakna 20

105. Bluza tkana iz vune ili tvo-riva, koje sadrži vunu 20

106. Bluza pletena iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 17

107. Bluza tkana iz svi lrostal ih predivih vlakna 17

108. Dnevna košulja s polovicom ili četvrtinom rukava tkana iz bilo kojih predivih vlakna 20

109. Dnevna košulja, pa i plete s naramenicama iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 12

110. Dnevna košulja, pa i plete na, s naramenicama iz bilo kakvih predivih vlakna 12

111. Pregača u obliku odiela, radni plašt I radno odielo iz vune ili tvoriva, koje sa-drži vunu 42

112. Pregača u obliku odiela, radni plašt i radno odielo iz svih ostai h predivih vlakna 30

113. Pregača s naramenicama iz b io kakvih predivih vlakna 12

114. Pregača bez naramenica iz bilo kakvih predivih vlakna 10

115. Noćna košulja iz bilo kakvih piedivih vlakna 22

116. Spavaće odielo (pijama) iz bilo kakvih predivih vlakna 30

117. Noćni haljetak iz bilo kak-vih predivih vlakna 18

1)8. Haljetak za krevet podstav ljen iz vune ili iz tkanine, koja sadrži vunu 18

119. Haljetak za krevet poJs ta r ljen iz b : lo kakvih predivih vlakna 18

120. Haljetak za krevet nepod-stavljen iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 12

121. Haljetak za krevet nepod-stavljen iz ostalih predivih tkanina 12

122. Pulover s rukavima ižvune ili tvoriva koje sadrži vunu 19

123. Pulover bez rukava ili '/s ru-kava iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 14

124. Pleteni prsluk s rukavima 23 125. Pleteni prsluk bez rukava

ili s ' l i rukava 18

126. Prsluk iz bilo kakve tkanine 10 127. Rukavice iz svih vrsta pre

divih tvoriva 3 i 18. Odielo za t jelovježbu bez

obzira na tvorivo 38 129. Hlače za t jelovježbu 18 130. Bluza za t jelovježbu 20 131. Džepni rubćići 1 132. Grudnjak 3

Broj 87 „ B I L O G O R A "

133. Steznik 10 134 T i b u š t i opasni 10 135. Opasać zn drž>n|e čarapa 4 135 G i ć ' c e preko 50 cm dužine

iz vune ili tvoriva, koje sadiži vunu 12

137 Gać ce preko 50 cm dužine iz svili ostalih predivih vlakna 7

138 Košulia—gaće (Hemdhose) pletene iz bilo kakvi prc divih vlakna 14

139 Podsuknla, da I pletena, iz vune i vunenih tvoriva 21

140. P j d s . k n j a pa i pletena, iz sv li ostalih predivih vlakna 17

141. Čarape iz bilo kakvog tvo-riva 4

142. Kratke čarape (dokolienice) 3 143. Šal Iz vnne ili tvoriva, koje

sadrži vunu ti 144. Šal iz ostalog tvoriva 4 145. Rubac u obliku četverokuta

za glavu iz vune ili tvoriva koje sadrži vunu 6

146. Rubac u obliku četverokuta z» glavu iz svih ostalih pre diva vlakna 4

147. Rubac u obliku trokuta za glavu iz vune ili tvoriva, k'>|e sadrži vunu 3

148 Rubac u obliku Irokuta za glavu iz svih ostalih piedi v li vlakna 2

149 Košul jca izpod 90 cm du-žine, pletena iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 10

150. Košul jca izpod 90 cm du-žine iz svih ostaMi prediva

c.) a š k o l a m a : Za izobrazbu mladića, koji se

' žele posvetili poz vu vodia DČRS poslnje dvie vrsti Škola:

Šk-»la za vodje n ;žeg skupa t. zv. <kola rezv dinlrn (r-dgovara činu vorloika u Inv. domobranstvu).

Škola za vodie srednjeg skupa t. z. škola zabavnika (odgovara činu zastavnika u hrv. domobranstvu).

Školski tečaj t raje oko 6 mjeseci. Načelni uvjeti za primitak u

školu razvodnika uz propisanu dob. dobro zdravlje, jesu:

na jmanje svršena pučka škola za školu razvodnika

na jmanje svršena srednja škola za školu zastavnika u načelu mogu ovu školu pohadjati samo oni koji su prije toga svršili školu razvodnika.

Uspješno svršena škola razvod-nika osposobljava za s t iesnje svih

•činova vodja nižeg skupa t . i . raz-vodnika, predvodnika, radnika i domara. Ovi činovi odgovaraju oni-m a u domobranstvu od vodnika do £astrr;čkog namjestnika.

Uzpješno pak svršena škola zastavnika osposobljava za štrcanje činova vodja srednjeg skupa t. j. zastavnika, poručnika rada, nad poručnika rada, dočelnika i čelnika, š to odgovara činovima zastavnika đ b nadsatnika.

Rad i život u školama DČRS. n i p o š t o ni je nalik na odgo j u pi tomiš tv ima. Ona j koji zamišlja, da u t im školama vlada bezposlica i ne r ad , bolje da se ne Javl ja u naše škole.

vlakna 10 151. g a ć i c e izpod 50 cm dužine,

pletene iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 9

152. Gaćice izpod 50 cm dužine, pletene iz svih ostalih pre-divih vlakna 6

153. Gaćice izpod 50 cm dužine, tkane ix bilo kakvih pređi vili vlakna 10

154. Charmeuse hal|ctak (bluza) b lo kakvih predivih vlakna 15

155. Kupaće odielo iz vune ili tvoriva, koje sadrži vunu 15

156. Kupaće od>e!o iz bilo kak-vih prediva vlakna 15

157. Kupaći ogrtač 30 158. Stnučarsko odielo 56 159 Smučarski kaput 38 160. Smučarske hlače 18 161. KoSuli« za tjelovježbu ili

putničarstvo 6 162. Čarape za tjelovježbu sa

ili bez nogavica 7 163. Radni haljetak iz tkanine

za radno odielo 21 164. R idne hlače iz tkanine za

radno odielo 21 165 Radno odielo iz tkanine za

rodno odielo 42 166. Samovcz 1 167. Šešir ili kapa kakve god

vrste 3 168 Pleteni opasač za trbuh 6 169. Grijalica za koljena 3 170. Štitnik za prsa 4

171. Grijalica za ručnezglobove 1

(Svršetak u sliedećem broju)

Mladež jednog herojskog raz-doblja treba da se živo prihvati posla, nedrušcimn i polutanima nema mjesta u Drs. Drs traži za naraštaj vodja takove mladiće, koji će po svršetku škole biti svježi, duhovno pokretljivi, športsko očeličeni i voj-nički oštri.

. P r edavan ja " iz radnih .pred-meta" u čisto školskom smislu uobće nema. Oblik nastava je jednostavan, zoran i zanimljiv. U toku izmjenju-ju se i dopunju ju predavanja s razjašnjenjem, pitanja s odgovorima.

D r ž a v n o - n a r o d n a p r o -s v j e t a n i je niz dosadnih i suho-parnih sati iz poviesti s učenjem poviestnih godina, već ona upoznaje tečajnika s pravilima i zakonima hrvatskog života, koja su nikla iz prošlosti hrvatske zemlje iz našeg naroda. Sliedeći ovu granu nastave tečajnici treba da zavole svoju do-movinu, svoj narod i Poglavnika . U n jo j se susreću s na jnovi jom našom prošlošću, osobito š pred-večerjem uskrsnuća naše države n jenom sadašajošću i smjernica ma za izgradnju hrvatske budućnosti .

U tehnici rada jednoj osobi to važnoj grani nastave, izučava se teoretski i praktički prema .Priruč-nicima tehnike rada* sve ono, š to je potrebno aa praktične radove na zemljištu kao na pr, upoznavanje radnog orudja i pribora, radovi na premjeravanju i izkolčivanju pri zemljogradnjama, putogradnja, izra da nasipa, šumarsko tehnički radovi, radovi na vodi, izrada drvenih mo-stova itd.

T j e l e s n i o d g o j ni je mu-čenje neSpertaša, već s i to t jelesne vježbe da pojed inac može tielom vladati i očuvati ga zdravim, a da pri tom oštri svoju odvažnost i obli-kuje značaj. Kod nas u Hrvatskoj obćenito se zanemaruje redoviti šport i sustavno vježbanje tiela, to više što je c 'eli život u radnoj službi povezan s t je lesnim naporima, za koje se traži snažno i okretno tielo za rad. Pri tom se nikad ne teži za rekordima pojedinaca, nego da se ciele zajednice osposobe za na-pore i tegobe. U t je lesnom odgoju ne odabiraju se sredstva, da se postigne cilj, jer je svako sredstvo dobro, da se razviju zdravi, snažni, vedri i za rad sposobni mladići.

P o s t r o j b e n e v j e ž b e su vježbe srodne vojničkim radnim vježbama, koje vrše po|cdinci i sku pinc sa kopačom ili bez nje, Ove vježbe nisu sama sebi svrha, nego sredstvo, do odgoje mladiće stegi. Pri tom kopača kao simbol rada zamjenjuje pušku.

Konačno se u grani nastave izučuju svi propisi, koji se odnose na unutarnji život i rad Drs kao na pr. dužnosti i prava domorad nika, stegovni propis, pritužbeni propis, ustrojstvo, službovni red, zdravstvena služba, upravno gospo-darski propisi i si.

b) U r a d n i m o d j e l i m a U radnim odje l ima vrši Je na

stava s domoradnicima po istim načelima i istim granama kao u školama Drs. s amo je nastavno gradovo više pr i lagodjeoo potrebama domoradnike i praktičnog rada u izvršivanju velik :h radnih osnova. Od rane zore d o polazka na poči nak cieli je dan u radnom odjelu točno promišljen i brižno razporedjen. Ipak život u radnim odjel ima nije jedeoličan i suhoparan. O n je pun sadržaja i mnogi!: promjena . Iako je služba tcžka i naporna, ču je se piesma i vidi se radost , jer je sve prožeto vedrim duhom mladosti.

Osobitu se brign posvećuje tome, kako će se što bol je izkoristit> s lobodno vrieme. Domoradnici pro-življuju preko dana zajednički sve te obrade i službe, pa je to više potrebvo, da za jedno prožive i slo bodnu večer ili ko je drugo slobod no vrieme. B i o bi sasvim pogriešno posije svršenog dnevnog rada pre pustiti domoradnike s a m e sebi. Dom'orađnici su dužni sudjelovati kod večernjih posiela, gd j e se za-bavljaju narodnim pjesmama, hr-vatskim štivom, narodnim igrama i drugim đružtvenim igrama, prika-zivanje manj ih kazališnih igrokaza i si. Sve to nije o t imanje ili uza-ludno t rošenje jedinog s lobodnog vremena, nego zajedničko produže-nje rada do polazka na počinak u razonodi i lakoj zabavi.

Svakako to vrieme ako se ovako provede od večere d o počinka pro lazi ugodni je i s više sadržaja, nego da se provede u kartanju i alkoholu.

Nezavisnu D>žavu Hrvatsku očekuju posije rata golemi radovi na ponovi i izgradnji . Nije čudo, ako pritom DČRS preuzme vodeću ulogu. Naši domoradnici postati će pioniri mira i rada, a to . je najza hvalniji i naj l jepši poziv, koji P o glavnik, Država i narod mogu po vjeiiti hrvatskoj mladeži u miru.

V a ž n a o b a v i e s t z a t i skare

Upraviteljstvo Hrvatske Naro-dne i sveuč i l i šne knj ižn 'ce u Za-grebu upozorava sve nakladnike i tiskare u Nezavisnoj Dižavi H r -vatskoj, da su prema Z a k o m k o j odredbi o dostavljanju duinestni l i primjeraka od 24. kolovoza' 1942. dužni Hrvatskoj Narodnoj i sveuči-lištnoj knjižnici dostavljaju po j edan primjerak od svega, što t iskaju a svojoj tiskari, odnosno izdaju « svojoj nakladi: knjige, brošure, ča -sopise, novine, muzikalije, le tke, plakate, tiskanice i si, i to u na j -boljem uvezu, u koliko je d je lo iza-šlo u rainim uvezima.

Ujedno se upozoruju nakladnici i tiskari, da su prema istoj zakon-skoj odredbi dužni na knjigu odt i -snuti izpravnu godinu izdavanja, a kod prevedenih djela i naslov a je-ziku originala.

Dužnostne primjerke valja d o -staviti izravno Hrvatskoj Narodnoj i sveučilištnoj knjižnici, jer ona vodi strogi nadzor.

Upraviteljstvo se nada, da & nakladnici i tiskari udovoljiti svo jo j dužnosti, kako ne bi bilo pr imorano poslužiti se sankcijama p redv iđen i« u zakonskoj odredbi .

N a š k a l e n d a r 24. SIEČANJ - 1664. pos ta je

hrvatskim banom grof Petar Zrinski. 26. SIEČANJ - 1699. zak l ju -

čen je Karlovački mir izmedju Austrije i Turske, po kome su tada Slavonija i L'ka os lobodjene o đ Turaka. 1887.* Ivo Politeo, pisac mnogih brošura.

27. SIEČANJ — 1879* U Tr-bounju kod Drniša J j s i p Kosor, književnik. — 1920. t fra Celestin Medović, slikar. — 1942. i i i a n a Zakonska odredba o uzpostavi h r -vatskog državnog sabora.

28. SIEČANJ — 1831.* u P o d -aori M liovil Pavlinović, preporodi telj Dalmacije.

29 SIEČANJ — 1573. b u k n u l i je sebačka buna pod Matijom G u b -cem. — 1735. f u Celovcu kćerka bana Petra Zrinskcga. — 1838. f u Karlovcu pjesnik Mirko Lopašič .

30 SIEČANJ — 1814. austr i j -ski general Milutinović zaposjeo j e grad Dubrovnik. — 1910.* pjesnik Olinko Delorko u Splitu.

31. SIEČANJ - 1808. uk inuće dubrovačke republike. — 1860.* c Pušći Josip Pasarić.

1. VELJAČA — 1878. f p o p Karlo Mesić. — 1888- otvoren j e « Sarajevu zemaljski muzej .

2. VELJAČA — 1816* u Va-raždinu pjesnik i političar Mirko Bogović. — 1878. t skladate l j h r -vatske himne po tpukovn ik Jos ip R.mjanin. — 1888* u Zagrebu Ljubo Wiesner. književnik.

3. VELJAČA — 1 8 7 5 ' u N o v -skoj Gjuro Szabo, kulturni povje-sničar.

4. VELJAČA — 1641.* u Spli tu pisac Jeronim Kavanjin. — 1815'* u Osieku Josip J u r a j Strossmayer, biskup i političar. 1857.* u K a r l o v a Milan Turković. stručni pisac.

5. VELJAČA - 1715* u Bs-dovcu kod Zaprešića Adam Baltazar Krčelić, povjesničar. — 1882.* 1t Posušju fra Grgo Martić, pjesnik.

Nastava u državnoj častnoj

radnoj službi

Strana 5

Strana 6 „BILOGORA" B r o j 87 . Uredničtvo je primilo "sivu knjigu"

o odmetničkim zvjerstvima i pustošenjima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u prvim mjesecima života hrvatske na-rodne države. „Sivu knjigu" je izdalo ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske na temelju dokaznog gradiva. Na drugom mjestu lista donosimo jedan značajni izvadak iz „Sive knjige".

f Nova godina u koju kročimo, neka bude godina

plodonosnih napora za smirenje na našim granicama i za smirenje u našoj zemlji.

POGLAVNIK 13. siečnja 1943.

'GRADSKE VIESTI Za smještaj izbjegl ičke djece

Državna bolnica u Bjelovaru primila je toliom godine 1942. iz raznih sabirališta više od stotinu djece. To je ratna sirolčad, za koju su se pored upravitelja bolnice u-pravo materinski brinule častne se stre. milosrdnice. Veći dio djece azeli su dobri ljudi pod svoje u želji da im nadoknade roditelje Pre-ostalo je još osamnaest mališana od tri do 8 godina starosti. Njima treba naći dom kod plemenitih ljudi koji će ih prigrliti i uzeti k sebi, da im dadu mjesto u svom srdeu te odgoje za valjane i dobre Hr vate.

Hrvati i Hrvatice, vi koji ste aviek bili sviestni i požrtvovni, pri-grlite ove mališane, koji osim Po-glavnika i Boga nemaju nikoga na svietu. Prigrlite ubogu djecu, koja su sve izgubila i primite ih u svoj dom. Bog će Vam ztcielo naplatiti vaše plemenito djelo.

Tko želi uzeti diele, neka se obrati gospodarstveniku državne bol-nice, g. Ljudevitu Pečetu.

Ženska loza hrv. ust. pokreta

Zlata Stahuljak

Čarape z a izbjegl ička djecc Ravnatelj pletione čarapa .Bi-

ser* Miho Krizman darovao je Žen skoj lozi ustaškog pokreta za izbje-gličku djecu 13 pari čarapa, te mu se Ženska loza ustaškog pokreta ovime najljepše zahvaljuje.

Zahvala Na zamolbu Ženske loze Usta-

škog pokreta privolili su vlastnici DOM i ZORA slikokaza, gg. Šmin-derovac i Horvat, davati bezplatno svake sedmice po dvadeset i osam ulaznica — ukupno 56 — našim ranjenim legionarima. Žensl a loza Ustaškog pokreta se zahvaljuje i ovim putem svim našim sugrađani-ma na njihovom rodoljubnom činu.

Mjestna r a z g l a s n a postaja Ovime se cglašuje da će se

počevši od ovog tjedna uvesti sva-kog četvrtka cd 6—7 sati priredba koja će biti posvećena našim ženo tna majkama, na što se upozoruju sve hrvatske žene.

56. skupšt ina HPD »Goluba«. Hrvatske obrt. rad. pjevačko

družtvo održaje svoju 56 tu glavnu godišnju skupštinu dne 7. veljače 1943. u 2 sata poslije pođneudruž tvenim prostorijama sa sliedećim dnvnim redom:

1. Pozdrav predsjednika, 2. izvještaj tajnika, 3. izvještaj blagaj-nika, 4. izvještaj arhivara, 5. izvje-štaj nadzornog odbora, 6. izbor predsjednika, 7. izbor upravnog od-bora i zamjenika, 8. povišenje čla-narine. 9. eventualije.

U koliko 13 gore određeno vri eme ne bude prisutan dovoljan broj članova, održat će se skupština jedan sat kasnije bez obzira na broj prisutn i] čtanova. Za Hrvatsko pjevačko družtvo .Go

lub" Za Dom spremni !

Predsjednik: Mskso Faks

Tajnik: Ljudevit Pondelak

Obaviest

ZUBARdent i s ta - tehničar Branko Ogorevc otvorio je zubnu ordinaciju u ulici dr. Ante Starčevića kbr. 13 (prije dr. Bergstein). Preporuča se

BRANKO OGOREVC dentista tehničar

H r v a t s k a č i t a o n i c a odr-žaje svoju redovitu glavnu godišnju skupštinu dana 31. siečnja 1943. u 3 sata poslije podne u vlastitim prostorijama sa sliedećim dnevnim redom:

1. Pozdrav predsjednika. 2. Iz-vještaj tajnika. 3. Izvještaj blagaj-nika. 4. Izvještaj knjižničara, 5. Raz-ricšnica dosadanjem upravnom i nadzornom odboru. 6. Izbor novog upjavneg odbora, 7. Preprodaja no vina, 8. Eventualija.

Ovime se dozivate da kao član ovoj skupštini u određeno vrieme prisustvovati izvolite i po mogućno-sti ako ste u posjedu razpoloživth knjiga Vi ili Vaši prijatelji da ih izvolite pokloniti hrvatskoj čitao nici. U koliko u određeno vrieme ne pristupi dovoljan broj članova,

to će se skupština bez cbzira na prisutan broj članovi održati 1 sat kasnije. Odbor

Knjige z a Hrvatsku čitaonicu

.Hrvatska čitaonica" je najstarija naša kulturna ustanova u Bjelovaru, koja posjeduje veliku i liepu knji-žnicu. Nu ipak obzirom na priliv mnogog članstva već samim tim i to je Bjelovar postao i sjedištem Velike župe Bilogora, nužno je da se ta čilaonička knjižnici i poveća. Zato odbor .Hrvatske čitaonice" poziva sve Hrvate — bez obzira nn to, dali su ili nc članovi čitaon ce da u koliko imađu koju dobru knji gu damaćeg ili stranog pisca, da je poklone čitaonici. Poznavajući sviest i rodoljublje bjelovarskih Hr-vata odbor je uvjeren, da će naići na razumievanje kod naših građana te se istima unapriert zahvaljuje.

Odbor

Povratak boca Ustaška mladež moli sve go

jpuđe, koje su darovale vino i p'će za hrvatske legionare i ranjenike da izvole po njih doći u stožer žen ske ustaške roladrži (Budakova ul. 8 ) svakog dana prije podne, gdje ih mogu podići.

Seljaci iz Novih Plavnica su kao i seljaci iz Velik h i Mal li Srcdica i Novoseljana također daro vali raznim darovima naše hrvatske ranjenike prigodom Božića i Nove Godine, te su time pokazali svoju hrvatsku sviest i pravo rodoljublje.

Osobne v i e i t i S t j e p a n i M i k l i ć nidcestar te-

hničkog odjeljka kotarske oblasti u Bjelovaru premješten je spravom na naknadu selidbenih troškova k tehničkom odjeljku kotarske oblasti u Osieku.

Franjo Ka p u r . olcial XI—I. činov. razr. kod sudbenog stola u Bjelovaru promaknut je za nado-ficlila X—I. čm. razr.

N j e m a č k a p r e d s t r a ž a u pv-vorn s t r j e l j a č k o m j a r k u na b o j n e m područ ju T e r e k . E. S.

J A V N A Z A H V A L A

Ovime zahvaljujemo svima našim priialeliirna i znarcirra, koji su nam povodom nenadane smrti naše supruge odnosno majke pok. Ljubice Vojnović izrazili svoju sućut, te nam time olakšali našu veliku bol uslied nenadanog i nc-n?dokna divog gubitlca naše supruge odnosno majke.

U Bjelovaju, dne 21. siečnja 1941.

Ožalošćeni GLIGORIJE I SVETOZAR VOJNOVIĆ.

JAVNA ZAHVALA Od srden hvala svima, koji su dragoj uspomeni mojeg

nezaboravnog sn Druga i otca Vjekoslava Maletića

bivšeg učitelja i hrvatskog književnika odali počast, a meni i mojima nastojali olakšati bol isprativši ga na vječni počinak i iskazujući sažaljenje svima cnima, koji za njim tuguju.

Napose naša najdublja hvala gg. Dr. Gaščiću, odvjet-niku, Navojcu Matiji taborniku, Funteku Tomi, Kirin Andriji ustaškom dužnostniku. čast. namjest. Jeigoviću F.anji svi iz Bjelovara, koji su prilikom sprovoda pokojnikovog naipriprav-nije pružili svaku pomoć i time nam ublažili boli u rašoj težkoj i neizrecivoj tuzi.

Posebna hvala zapovjedniku njemačke vojske u Bjelo-varu satniku g. Penzeleitneru, naredniku Schumichu koji su pokojnika ispratili na vječni počinak i nama izrazili saučešće, a pokojniku odali posljednju počast.

Svima neka bude naša najtoplija hvala. U Bjelovaru, 28. I. 1943.

Tugujuća supruga i kćerkics.

Vlastaik i izđivač: 1ZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIĆBU.— Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja ,(.'41. br. 8,1. Tisik STJEPKO SKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec, Pogllavnikov trg 17. — C1ENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplita 36 Kn., polugodišnji 72 Kn., a godišnja 144 Kn.