Poštarina p l a ć e n a a gotovom. Ciena 3 Kune BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 105. BJelovar, 19. l i pn j a 1943. Godina III.

Svečano proslava Hrvatskog Antunova Bjelovar, dne 17. lipnja

TOK SVEČANOSTI Proslava Hrvatskog Antunova proslavljena je u našem gradu

na vrlo svečan način. U oči blagdana na večer u 9 sati svirala je oružnička glasba rodoljubne davorije po glavnim gradskim ulicama. Isto tako je oružnička glasba na sam dan proslave rano u jutro svirala budnicu, prolazeći glavnim gradskim uli-cama. Sve poscbničke javne zgrade bile su izklćene hrvatskim narodnim i državnim zastavama, a mnoge su ustanove kao i posebnlcl vrlo liepo i ukusno uredili svoje izloge i prozore s Poglavnikovom slikom, zastav'ama, hrvatskim grbom, zelenilom i cviećem.

Naročito su liepo bile urešene sve zgrade oko Poglavnl-kovog Trga, gdje se održala svečana misa i druge svečanosti. U 9 sati prije podne preč. g. dekan i župnik Milan-Horvat uz asistenciju vlč. gg. Vlahovca i Mihalića odslužio je svečanu sv. Misu sa svečanim »Tebe Boga hvalimo" kojoj su na posebno izgradjenoj svečanoj tribini prisustvovali predstavnici hrvatskih-i savezničkih oružanih snaga, ustaški dužnostnici, predstavnici državnih i samoupravnih oblasti i drugi odličnici. S jedne i s druge strane te svečane tribine bile su smještene postrojbe hrvatskih i njemačkih oružanih snaga, Ustaška mladež, Ženska loza ustaškog pokreta, odlikovani ratnici, te postrojbe drugih hrvatskih družtava, brojno činovničtvo, gradjanstvo, seljačtvo i radničtvo.

Poslije sv. Mise, za vrieme koje je pjevao crkveni zbor pod ravnanjem g. Ćernoga, održao je logornik logora za grad Bjelovar g. Domagoj Ružičić govor o temi »Mistika hrvatskog Antunova", u kom je istaknuo značajnu činjenicu, da čitav hr-vatski narod svih triju vjera: rimokatoličke i grkokatoličke, hrvatsko pravoslavne i muslimanske diljem ciele naše Domovine štuje Padovanskog svetca sv. Antuna.

MISTIKA HRVATSKOG ANTUNOVA »Nije li baš kult sv. Ante", rekao je govornik, »Hrvatski

krik pradjedova, koji kao Hrvati katolici na ovaj način svjedoči kroz krv svojih praunuka muslimana i pravoslavaca za njihovo nacionalno porieklo i pripadnost? Razvijajući ovako misli, ne ćemo li doći do zaključka, da je pod vidom baš ovog kulta sudbinski morala uzkrsnuti misao hrvatske državnosti u osobi nosioca ovog imena Otca Domovine dra Ante Starčevića, da je u širokim masama morala biti čuvana i njegovana po osobi dra Ante Radića i dra Ante Trumbića, te konačno ostvarena genijalnim djelom ustaške revolucije vodjene po najvećem čo- • vjeku hrvatske poviesti Poglavniku dr. Anti Paveliću.

Baš u toj mistici Hrvatskog Antunova leži vriednost ovog velikog nacionalnog blagdana, koji je i bez službenog objavlji-vanja kao takav postojao kroz viekove hrvatske poviesti i koji

je dobio odrcdjenu formu i odkriveno značenje postignućem narodnih težnja u ostvarenju hrvatskog državnog suvereniteta.

Ovako gledajući na ovaj blagdan moći ćemo ga mirne duše proglasiti blagdanom uštaške revolucije, koja je započela pro-pašću hrvatskog kraljevstva, revolucije koja se odvijala u sjeni velikog svetca kroz osam stoljeća hrvatske poviesti, a koja je privela narod svom cilju pod vodstvom legendarne Inkarnacije mističnog zaštitnika.

»Neka nam ovaj blagdan posluži kao opomena u ovim krvavim danima poviesti čovječanstva, da ćemo obstojati jedino onda, ako se okupimo oko jednog ognjišta bez razlike vjerskih i stranačkih pripadnosti".

POD VODSTVOM POGLAVNIKA Nakon toga govornik iztiče da je samo u žrtvi i revolucio-

narnom samoodricanju leži tajni ključ uspjeha i da obstojnost vlastite države možemo zahvaliti samo tome što je najveći dio hrvatskog naroda bio sviestan i borio se za ostvarenje Nezavisne Države Hrvatske, a zatim je nastavio:

»Ustaška revolucija nije završila svoje djelo, premda je iz-vela uzkrsnuće Nezavisne Države Hrvatske. Njezin je zadatak: Pod vodstvom Poglavnika provesti ovu mladu državu kao ladju kroz uzburkano more svjetskog krvoprolića, te joj u mirnim danima učvrstiti temelje unutarnjeg nacionalnog, ćudo-rednog, družtvovno-gospodarskog i uljudbenog života. Tek takvu predat će je Hrvatskom narodu na uživanje i čuvanje, omogućivši joj trajno oživotvorenje vjekovnog sna, da uistinu bude Hrvatska Hrvatom, i da njom vladaju samo Bog i Hrvati.

U dubokoj vjeri da ćete pomoći svim silama ova poviestna nastojanja Poglavnika i njegovog ustaškog pokreta, i da ćete i Vi pridonieti uklanjanju kukolja iz naših narodnih redova, po-zivam Vas braćo i sestre, da na svojim dužnostima, na radu, u borbi, na odmoru budete uviek i na svakom mjestu

ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI!" Poslije govora logornika oružnička glasba je odsvirala dr-

žavnu i ustašku himnu, a zatim je sliedio mimoprolaz mladih hrvatskih oružnika središnje oružničke škole u Bjelovaru, po-strojbe ustaške mladeži, hrvatskih radnika, odlikovanih ratnika, ratnih ozljedjenlka, hrvatskih vatrogasaca, željezničara, H. P. D. Golub i Dvojnice, Udruženje trgovaca i zanatlija, športaša, lo-vaca, ribolovaca. Povorku je zaključio vod domobrana.

Pojedine postrojbe, naročito Hrvatski oružnici, ustaška mladež i domobrani bili su burno pozdravljani od prisutnog množtva, koje se divilo uzornom stupanju postrojbi.

Poslije podne bila je na kupalištu ustaške mladeži tjelo-vježbena priredba, koja je bila brojno posjećena, a na priredbi su nastupile sve dobne skupine ženske i mužke ustaške mladeži.

Strana 2. "BILOGORA"

Graditelji Hrvatske (K Dan "mučenika")

Jedino Je žrtva u krvi velika: ave drugo je prolazna t v a r . . . Jedino krv da je slavi grimizni sjaj s ja) ' . B . MuasolInJ.

Sve Ideje, koje su postigle us-pjehe u čovječanstvu, 1 koje su u povlestl priznate velikima, morale su prije svog ožlvotvorenja 1 prak-tične primjene, odnosno prije svoje pobjede biti kršfcne krvlju prolive-nom iz rana svojih prvoboraca. O v o je povjestna činjenica, koja nam daje životni pravac, 1 koja nam objašnluje odnos Izmedju dobra 1 zla.

Podpuno je razumljivo, da dva suprotna načela predstavljaju koli-ziju, koja mora doći na materijalan način d o Izražaja, ako je objekt tih načela materijalne naravi, a da 1 ne govorimo o ljudima kao o ma-terijalnim nosiocima suprotnih na-čela. Ovakov sukob znači absolut-no uništenje ili jedne, ili druge strane. U poviesti nailazimo Izmje-nično na pobjedu — nekad zla, koje za sobom povlači krvnu žrtvu nosilaca najplemenitijih nastojanja, a nekada opet dobra, koje za so-bom povlači uništenje nosilaca tame 1 robstva.

U svakom slučaju pobjedu valia izvojevati težklm borbama, u kojima moraju padati žrtve. Te žrtve pred-stavljaju preživjelima štit o koji su zapele ubojne strlellce, koje su Imale Izvesti uništenje preživjelih poblednlka.

Čija je prema tome najveća za-sluga za pob jedu!?

Častohleplje nas nagoni, da hva-limo sebe, koji smo uspjeli na vrhu barikada zataknuti zastavu slobode, a savjest nam šapće: »Ne! Trebala su ubojna zrna zaustaviti se u tie-lima mučenika, proliti njihovu krv i njenom vlagom ohladiti vatru ne-prijateljskog oružja, koje je zaslu-gom mučenika onemogućeno!"

Stotine i tisuće junačkih vojnika svojom su nam krvlju omogućile dolazak u zemlju, koja n a m je pred tisućljeće i pol postala domovinom. Svak i k a m e n u izgradnj i velebnog h r a m a Hrva t skog Kra l jevs tva bio j e zal iven krv l ju mučenika , koj i s u j e prolievali , da s n j o m kao ž b u k o m učvrs te b e d e m e n a š e

drž«yaos t l . I u času Njegova ru-šenja Izlaže posljednji Kralj svoje grudi, da možda posljednju strlellcu zaustavi svojim prsima. Nije uspio, al j j e .pružio primjer novim poko-ljenjima, koja su Ga Imala pred očima kroz osam slledećlh stoljeća. .U svako) godini padale su žrtve onih, koji su — braneći životna prava naroda — primali udarce neprijatelja namleniene narodnoj cjelini 1 pod njima žrtvovali živote na oltaru domovine, moleći poput razpetog Krista: .Oprost i im, jer ne znaju što čine!"

U istinu nisu znali, što čine. Krv mučenika kriepila je poput nektara borce, koji su izdržali, 1 koji mogu s revolucionarnim pono-som uzkllknuti:

— Nema više Mletačke Repu-blike, nema više Austro-Ugarske, u prašini leži osmanlljsko carstvo; u unutarnjim borbama — sužena na obsegom najmanji etnički dio — Izdlše d o nedavna „velika" Srbija bez slobode 1 suvereniteta.

Mučenlcll Na mlllonlma vaših kostiju Izkrsnula je — kao na naj-čvrstijim temeljima — obnovljena i slobodom preporodjena zgrada hrvatskog državnog suvereniteta, čija je svaka opeka zalivena poto-cima Vaše dragocjene krvi. Vaš bro j biva danomice sve veći, no što on više raste, to zgrada biva čvrstija, a iz zemlje, na koju se prolieva Vaša kn-, niču novi junaci, da nastave tradiciju djedova i otaca, ali ne više kao osvajači, nego kao branioci — Vašom zaslugom — stečene slobode i državnosti.

Baš u ovoj činjenici gledamo životni kontinuitet s Vama. Niste od nas odieljeni! S nama s te! Ži-vimo i borimo se za zgradu 1 u zgradi Nezavisne Države Hrvatske, koja je sagradjena Vašim životima i Vašom krvi, spremni u svakom času, da i ml svojim kostima i svo-jom krvi popravimo svaku i naj-manju štetu nanešenu po neprija-telju.

U Vama blistaju uzori hrabrosti, Vi ste proroci ustaške žr tve!

D o m a g o j Ruž ič ić

Smrtna pogibelj Bjelovar, 19. lipnja Englezko-američke izdajice, koje

Europu izručuju boljševizmu, t rude se na sve moguće načine, da ne-kako opovrgnu strahote sovjetskog gospodstva. Oni svletu pričaju pri-če, kako je Staljin promlenio njušku i nastoje — u opreci sa svim svo-j im prijašnjim spoznajama — vla-stite narode i male države uvjeriti, da s Moskovltlma ne stoji stvar baš tako loše, kako se misli. Ta će pro-z i rna taktika, koja izručivanje Sta-rog Svieta ima prikazati nešto manje zločinačkim, djelovati možda

jedino na one, koji imadu kratko pamćenje pa će zato proizvesti kod njih učinak, da u njima donekle izbliede uspomene na izvješća o strahotama, koja su nekad čitav sviet ispunjavala užasom. N o ono, što se n e može ničim prikriti, ničim opovrći i ničim izbrisati, bio je bleg stotina tisuća ljudi, koji su bili oslobodjeni od njemačkih četa, i koji su se , kad je došao protuudar na Volgi, vidjeli ponovno .ugrože-nima od Staljinovih krvnika. Taj bleg čitavog jednog .naroda -ispred knute vlastite vlade je najglasnija obtužba proti boljševičkom gospod-stvu, kooja j e ikada podignuta i

najoštrije opovrgnuće englezko-američkog pretvaranja/koje ae d a d e zamisliti.

č f m te pučanstvo Kavkazlje I Đonskog područja prlmletllo, da *e njemačka fronta Iz taktlčldh razlo<a skraćuje, u isti se mah počelo spre-mati, da se makne iz tog krala. P o svim selima i naseljima spremala su se na brzu ruku kola i vezale u svežnjeve stvari, koje će se ponleti. Kolikogod su ti liudl voljeli »volu kuću i kućište 1 kolikogod su bllt privrženi svojoj domaćoj grudi, nitko ih nije mogao zaustaviti, da je ne ostave. U oštroj buri, kroz snieg i studen, stotine kilometara kroz puste daljine stepe — sve je kretalo prema Zapadu pod zaštitu Reicha. Štogod im se u daljini, u koju su

kretali, moglo 4*go4m, štogod su aa sobom asred a t o e aiogll donletl • • p o r i 1 pogibelji fclega — sve se to već unaprUd prbnalo 1 gutalo, jer j e sve <o prema strahotama po-vratka komesara moralo biti još uvlek bolje!

Postoji cio slz prikaza, kako se to pučanstvo pod zaštitom njemačke oružane sile .sklanjalo u sigurnost pred masama boliševlzma, koje su nasrtale. Ta činjenica nije samo porazni obračun s frazama mos-kovskih krvnika I njikovlh englezko-amerlčklh saveznika, ona je u jedno fanal za sve europske narode, ona je oštra opomena svima, da ne mi-ruju 1 ne traže odmora tako dugo, dok ne bude konačno i podpuno suzblta smrtna poblbelj sa Iztoka.

Pred jednim bunkerom na Atlantiku urediše si nemački vojnici mali cvjetni vrtić, njegujući g a j osobitom pažnjom. (E S )

Partizanske bande obkoljene posve Posvema zatvoren obruč oko partizana u crnogorskim brdima. Panika, razsulo i zarazne bolesti medju obkoljenim banditima

(PK) S područja djelatnosti 16 li-pnja. U zamašnom podhvatu, koji se sada odvija u crnogorskim brdinama, a svrha mu je uništenje komunističkih bandi, koje teroriziraju ova područja, postignut je odlučan trenutak. tfjemač kim divizijama, koje operiraju zajedno s hrvatskim, bugarskim i talijanskim je dinicama, pošlo je za rukom zatvoriti posljednju luknju u obruču koji više nije osobito obsežan, a u kojemu su ove bande obkoljene. pa im nema više nikćkove nade, da će izbjeći iz njega.

Kraj ogromn'h poteškoća obzirom na područje, gdje nema nikakvih pu-teva ni cesta, što iziskuje ođ četa krajnje napore, ove će operacije trajati još neko vrieme. dok konačno ne bude sasvim uništen neprijatelj, koji se žilavo bori za život

Izhod je medjutim tim to sigurniji, -šio se već sada opažaju jasni znakovi panike i očaja unutar obruča.

Ratni izvjestitrelj RABI .

(PK) Kod boljševičkih bandi, koie su sada njemačke, talijanske, hr-

vatske i bugarske čete obkoiile u crno-gorskom kršu opažaju se mjestimično već pojsve rszpadanja. Naši lovci i gorski lovci su tokom operacija, obko-Ijavanja neprijatelja protjerali na najviše gorske postave i zadali mu osjetljiva gubitke u borbama, koje traju kroz tjedne uz najteže vremenske 1 terenske okolnosti. S oslobodjenjem Žabjaka iz-gubile su bande na crngorskom pod-ručju jednu od svojih posljednjih upo-rišta. Relativno brzo napredovanje na-naših četa nisu bile u stanju zadržati stotine zapreka od prevaljenih slabila, koje su bile gusto poredane, a ni raz-rovane ceite, često puta do 50 metara u širini. Zarobljenici i prebjezi, koji palaze u sve većem broju, potvrdjuju u svojim izjavama velike gubitke bandi.

. Obkoljeni neprijatelj vuče za sobom na biegu samo boiestnlka od tifusa oko 4000 Jedna njemačka jedinica, koja je djelovala na najtežem borbenom od-sjeku, nabrojala je u jednom danu preko 500 mrtvh neprijatelja.

Ratni Izvjestitelj H. Konig.

Broj 105

Broj 105 "BILOGORA" Strana 3.

• D a n n a r o d n i h

m u č e n i k a Bjelovar, dne 19. lipnja.

.Ustaša" Hrvatski Oalobodila-•čkl Pokret Stožer mužke i ženske mladeži .Bilogora" u Bjelovaru, priredjuje dne 30. lipnia »943. svečanu komemoraciju u čast svih ustaša hrvatske poviesti, koji su položili živote na oltar domovine.

U 9 sati u jutro sveta misa u rimokatoličkoj župnoj crkvi Sv. Terezi je, kod koje prisustvuju po-strojbe ustaške mladeži, postrojbe ustaškog pokreta, predstavnici

oružanih snaga, državnih i samo-upravnih oblaati, te gradjanaka družtva.

U U sati prije podne u sliko-kazu „Zora" održaje ae svečana komemorativna priredba uz su-djelovanje oružnlčke glasbe, kra-

' snoslove, pjevanje hrvatskih da-vorija 4 prigodnog govora.

Ulaz za priredbu slobodan. Poziva se rodoljubno gradjan-

atvo, scljačtvo i radnlčtvo, da ovoj priredbi prisustvuju u što većem broju. Za Poglavnika i Dom spremni!

Zahvala Ženske loze. • Ženska loza Ustaškog pokreta bjelo"-

varskog tabora ovime s T i o p l o zahva-ljuje Bjelovarskom Gradjanskom Sport-s k o m Klubu BOŠK. za Iznos cd 5 000 Kuna, koji je darovan za n i še ranjenike. Is to se zahvaljuje Križevačkom Gra-djanskom Športskom Klubu na iznosu od 2 156 Kuna. ko|a ic svota primljena kao čist prihod od nogometne utakmice održane u tjednu „Mijka i diete*.

Osobne viesti sa suda. M l a d e n B e l č i ć , predstojnik ko-

ta rskog suda u Bosanskom Šamcu pre-mještenje na molbu i imenovan vieć-nlkom sudbenog stola u Bjelovaru.

I v a n J u r k o v i ć , kancelista k o -tarskog suda u Garešnlci premješten je kotarskom sudu u Bjelovaru u istom svojstvu.

S t j e p a n M e n i s , činovnički vjež-benik kotarskog suda u Bjelovaru pre-mješten je iz službenih obzira kotarskom sudu u Grubišnopolje.

Ciepljenje protiv boginja. Ovogodišnje clepljenje protiv velikih

boginja u gradu Bjelovaru obavit će se ovim r e d o m : . Grad Bjelovar 25 VII. 1934 od 10

d o 12 sati prije podne. Pripojena sela g r a d u : Male i Velike

Sredice, Mlinovac, Nove Plavnice, Hr-govljani i Ivanovčani 26 VI. 1943. od 10 do 12 sati prije podne.

Ciepljenju imaju se donietl djeca rodjena od 1 .1 .1942. do 31. XII. 1942. i starija djeca, koja još nisu ciepljena.

Ciepljenje će se obaviti u prostori-jama Doma narodnog zdravlja (Školska poliklinika).

Pojedinačni pozivi ne će se slali. Svako ne odazivanje bit će po p o -

stojećem zakonu kažnjeno.

H o d o č a š ć e u M a r i j u B i s t r i c u . Dne 17. VI. t. g. u jutro odputovalo

Je oko 450 hodočastnika naše rkt. župe na hodočašće u Mariju Bistricu, gd je os ta ju do nedjelje, te se u nedjelju dne S I . t. mj. vraćaju. Oglasom na crkve-nim vratima javit će sat dolazka ho-dočastnika. P o m i l o v a n j e .

S t j e p a n u M a » r i n u . sitničaru iz Bjelovara oprošten Je odredbom Po-glavnika na priedlog ministra prsvosu-

d ja i bogoštovlja ostatak'težke tamnice o d j j e d n e godine, na koju je pomilovan povodom osude Pokretnog pr iekogsuda od 10 1942. P. p . S. 629-1942. O s n u t a k R a d n i č k o - n a m j e š t e n i č k e z a d r u g e .

Župsko povjereničtvo HRS-a povelo je akciju za osnutak Radničko namješte-nlčke potrošačke zadruge u Križevcima, Koprivnici, Gjurgjevcu i Bjelovaru. U tu svrhu je župski povjerenik održao prošlog tjedna dogovore s radnicima i namještenicima u Gjurgjevcu, koji su već pristupili osnutku zadruge.

Povodom osnutka navedene zadruge u Bjelovaru sazvan je sastanak svih radnika 1 namještenika u Bjelovaru, koji će se održati dana 20. l ipnja u nedjelju prije podne u 9 sati u prostorijama slikokaza „Dom". Na sastanak pozi. valu se svi radnici i namještenici. Ove akcije osnutka zadruga usliedile su na-kon održanih konferencija svih župskih povjerenika HRS-a u Zagrebu na ko-jima je došlo d o uvjerenja da se rad-ničtvo i namješteničtvo u današnjim prilikama može najbolje 1 lakše obskr-biti potrebnim živežn m namirnicama samo preko svojih zadruga. U mjestima u kojima ne postoje i ne budu posto-jale takove zadruge predvidjeno je p o novim zakonskim propisima da će se imati obskrbiti sa najnužnijim živežnim namirnicama radnik i namještenik i to najsiromašniji a po tom svi ostali.

Iz Nabavljačke zadruge državnih službenika s o. j.

U posljednje vrieme opaža se vidan napredak u radu Nabavljačke zadruge, državn h službenika s o . J. u Bjelovaru, koji provodi novi upravni odbor izabran na ovogodišnjoj skupštini . Upravni je odbor povjerio vodjenje knjigovodstva ing. Juliju Spalju, te primio novog is-kusnog poslovodju po preporuci Saveza iz Zagreba g. Leopolda Planka tako da će t e t a d a ivi tekući poslovi u zadruzi redovito odvijati.

Knjiga za kućne pomoćnice. Župsko povjereničtvo HRS a primilo

je knjigu namienjenu kućnoj pomoćnici, koja se može dobiti uz odkup od 30 Kuna po komadu, pa ae pozivaju sve kućne .pomoćnice da Istu naruče kod

m . .. —.... . • . . . . . . . . svojih nadležnih kotarskih povjereničtva HRS-a. Kako Je ista knjiga od vrlo

važne potrebe u kućnu pomoćnicu u kojoj će svaka djevojka kućna pomoć-nica naći dobrih savjeta i uputa, to je potrebno da Istu kanjgu nabavi svaka kućna pomoćnica. U p o s l c n j e s t r o j a r a 1 l o ž a č a .

Župsko povjereničtvo HR3-a upozo-rava sve poslodavce interesente u velikoj župi Bilogora da Naredba od 29 listo-p a d a 1940. o u p o s l e n j u s t r o j a r a 1 l o ž a č a je još na snaži, a prema Na-redbi broj 56724 VIII1940. od 20. XII. 1940.

Uposl'Vanje ložača i strojara vršiti ae može izključivo samo preko struč-nog ureda ložača HRS-a u Zagrebu.

Savezno time pozivaju se svi ka-tarski, obćinski i mjestnl povjerenici HRS a , da Itti upozore sve ložače i s trojare na gornje propi te navedene Naredbe. Kršltelji gornje Naredbe ka-žnjavaju t e t a 1 0 0 0 0 Kuna III t a za-tvorom.

„ZA BLIŽNJEGA" • Izkaz br. 5

onih koji t u se obvezali, da će mje-sečno doprinositi u fond

,ZA BLIŽNJEGA*

100 K n : Hajduković Franjo, Koch Dragutin, Obvan Josip.

50 K n : Ha|duković Slavko, Ivano-vić Pavao, Kolbezen Josip, Kratof l Karlo, Majstorović Gjuro, Mllller Ing. Gjuro, Š'mić Svetomir, Stokuća Brigila, Uzelac Slavko.

4 0 K n : Siladlć Ana. 3 0 K n : Dragaš Nikola, Jambrešić

Kazimir, Kareš Dragutin, Mandić Au-gustln, Mavrin Julka, Mikec Saveta, Strukil Katarina, Torb ić Marija.

25 Kn: Špaljarić Nikola, Sleiner Štefan.

24 K n : Marek Gjuro. 20 K n : Adam Alojz Agbaba Jula,

Antolić Anton, Bač.'ć Ivan. Ban Ljubica. Banjeglav Rudolf Barić St jepan. Bazič Marko, Belobrk Mato, Belovitić Ružica, Benačić Ivan, Behnec Miško, Bencek Anton, Benić Ing. Emil. Bjelobrajdić Tomo, Bilišić Josip. Blečić Kazimir, Bosanac Ljubica, Brajec Florijan, Bu-garinović Ljubica, Bukač Rudolf. Cr-hounek Envl, Časni Konstantin, Ćerny Emil, Ćikan Gjuro, Čoklo Ivan, Čuhmil Franjo, Dočkal Marija, Dukarić Antun, Dukar i i Josip, Dušek T i m a r a , Feješ Antun, F.lipec Petar, F.lipović Antun, Focko Jakob. Frauenhein Antonija, Franković Marta, FuksMakso , Glumac Pepa , Gregorić Slavko. Habalija Ivan, H a b f k Gjuro, Habun Mijo, Hačka Fra-njo, Haramija ing. Viktor, Hegedušić Ana, Herjavić Cecilija. Herlić Franjo, Horvat Franjo postolar, Ilić Josip, Ja-kopović Stjepan, Jančarević Đoko, Jak-šeković Mijo, Jandrlć Aleksandar, Ja-njatovič Miloš, Jelača Viktorija, Jerbić Ivan, Kareš Ivo, Kargačin Zlata, Kečke S t j epan , Kekić Julijana, Kezma Tonka, Klem Mijo, Klepac Dragutin, Kllnovski Apolonija, Knez Vjekoslav, Knitl Pavao, Korpn ZUta, Košćak Mato. Kovač Pe-tar, Kranželič Josip, Krapec Jakob, Xratky Allca, Kravajica Nikola, Krivošić Marko, Krupić Anton. Kuhar Stjepan, ifnHi« Dragutin, Kiin^rrt* Anton, Kup-sjak Dragutin, Kustić Cedl i ja , Kuzmić Fabi jan, Lang Joa 'p, Letić Ilija, Ličanin

Školske viesti

Bjelovarske pučke škole pdred ju ju u nedjelju dne 27. o . mj . u 10 t ad prije podne tvo |u z ivršnu školsku sve-čanot t u dvorani .Zora* slikokaza, t a obilnim razporedom, na koju t e c t a j e n i roditelji ul judno poziva|u. Ulaz slobo-dan . Dobrovoljni prinosi, koji će t e primati t a zahvalnošću, upo trle biti će t e za pokriće troškova i za pomaganja siromašnih učenika.

Upraviteljstvo Državnih pučkih škola

u Bjelovaru.

Marko, Lončar Stjepan, Lovašić Antun, Lovrlć Mijo, Luklnovlć Žfvko, Lušičić Lovro, Magdić Stjepan, Ma jč in Dra-gutin. Margetić Dušan, Margetić Emil, Margetić Stevo, Marinćlč Marija, Ma-rinčlć Slava, Mateljan Stjepan, Mitko-vlć Anton, Mežnarlć Florijan, Mrak Tomo, Mlkičenlć Mi to , Milivojevlć Stevo, Mlloitić Franko, MUdlć Ivan, Mlinarič Filip, Mlinari«* Marija, Nadj Franjo, Nalevka Dragutin, Nalevka Ru-dolf. Navelka Vilim, Nemet Dragutin, Novak Fanika, Novak Matlja, Novotel Sof ja, Obad L|ublca, Opačić Lazar, Palata Franjo, Parlpović Nikola, Pav-kovlć Ivan, Pavlović Mate, Pavlovlć Matlja, Petriša Stjepan, Pj i jč ik Franjo, Podgorčić Ivan, Poljak Aloii , Popović I l i j i , Posavec Ivan, Pour Vlado, Po-točnjak Mllan, Pradanlć Lea, Prević Krešimir, Pohač Petar, Puretlć Stjepan, Radmanić Andrija. RadoUć Nikola. Rab-tavi Ivan, Rohman Elizabeta, Rožek Jos ip , Rudlć Katica, R u ž ć Đuro, Sabol Marija. Sabolić Jakov, Sabolović Stje-pan, Sabolović Šimo, Salopek Jelena, Salak Kata, Seljanac Ana. Sever Ivan, Sirovi Julijana, Skokan Albin. Skokan Ljudevit, iSolarić Danica, Sočec Kata-rina, Spahina Josip, Srcbrenović Stje-pan, S f n č t n Ivan, Strainić Dušan, Slropnik Stavka. Stubičan Amalija, Sa-vor ing. Ivan, Šavorlć Jakob. Š 'nger-berger Đuro, Široki Luka, Šmid Mato, Španić Vilma. Spoljarić Franjo, Štefa-nec Mira, Šlefek Terezija. Št t fnić F a -bijan, Švarc Josip, Tekaić Pajo, Todo rović Lazar, Topolčt Agneza, Tuksar Ivan, Turkalj Dragutin, Varga Josip, postolar. Veseiski Marija. Viiičić J t rko , Vimpolšek Anton, Višočević Franjo, Vitez Mira, Vcdoplja Josip, Vojnović Teodor , Votruba Marija, Vrbovčan Marti, Vuglovečki Apolonija, Vujčić Viktor, Vujnović Mane, Vukmanović Anka, Weprek Eleonora, Winter Dra-gut n, Zakrajšek Marija, Zimić Zvonko, Zobenica Milka.

.Mi to vidimo iz poviesti, da j e moći narode sagnuti, skućitl, adove im rezati , raztepati ih ognjem i ma-čem, ali dok srdce skinuo nisi, po-dignu se, udovi im porastu, sku-p l ja ju se te žive i cvata j o i u sreći i blagostanju. A zaš to? JER P A -TITI, NIJE JOŠ BOLOVATI, P A -TNJE ZADAJU DRUGI—TUĐINCI. Bolest si zadaju narodi narodi, j e r si glavu i srdee vr ieđaju. A bogme

bez glave i srdca a l je moguće ži-vjet i" .

EUGEN KVATERN1K u hrvatskom saboru 1861. g.

GRADSKE VIESTI

Strana 4 "BILOGORA" Broj 106.

Kulturni pregled Prva knjiga o slikopisu na hrvat-skom jeziku.

Do u d ne kod n a t osjećao kao ma-njak, Sto na hrvatskom jeziku nismo imali niti jedne knjige o ilikopiau. Da t e ukloni ta j manjak, odlučio je D r -žavni ilikoplsnl zavod .Hrvatski sliko-pls" Izdati knjigu prof .M'rka Cerovca .Sl ikopls" . Knjiga je predana u tisak, te će izaći u najskorije vrieme.

U knjizi je vrlo obširno obradjena povleat slikopisa od prvih početaka do danas, obstanak zvučnog t plastičnog slikopisa, kao i slikopisa u bojama, žalim sve glavne vrste slikopisa le i način njihove izradbe u atellerlma i la-boratorijima. Po prvi puta objavljuju se ovdje na našem jeziku izcrpni po-datci o slikopisu kao tehničkom sred-stvu i glavnim europskim atellerima (osobito slikoplsnlm gradovima Babels-berg i Cinecltta) i uobće u današnjem stanju slikopisne proizvodnje u Europi, te posebno u Nezavisnoj Državi Hr-vatskoj.

Knjiga .Sl ikopls" — koja će se t s-kati u vrlo ograničenom broju primje-r a k a — I m a t će od prilike 150 stranica s velikim množtvom vilo zanimljivih I i do sad neobjavljenih slika. Ciena će joj biti za one, koji je unapried naruče kod Dižavnog sllkopisnog zavoda .Hr-vatski slikopls" Zagreb, Pejačevićev trg 17. I., brzoglas 4933) p e d e s e t K u n a . Novac se može poslati poštanskom u-putnicom na čekovni račun .Hrvatskog slikopisa", broj 30.672). Za pošlarihu treba priložiti 10 Kuna, a tko želi pre-poručeno 20 Kuna. Naručbe treba slati najžumlje, jer će tisKanje knjige biti gotovo još tokom sliedeć h dana, pa treba u najkraćem roku odrediti visinu naklade. Boljševički leksikon o Churchillu.

(E. S.) Prigodom uzaludnih nasto-janja Churchllla, da dodje do sa-stanka u troje ili četvero sa Staljinom, .Deutsche Allgemeine Zeitung" upo-zoruje što piše .Velika holjševička en. ciklopedija" o britanskom predsjedniku vlade: .Churchll lWinston (rodjen 1874), sin Randolpha Churchilla, englezki po-litičar", najveći mrzsc Sovjetske Rusije (Lenjin). Sudjelovao je u kolonijalnim ratovima kao častnik i ratni d o p snik. Kao konzervatlvac bio je od 1900 — 1904 član parlamenta, na to je piešao liberalima, jer su oni imali za iduće izbore sve izglede na pob jedu . Poslije tih izbora ušao je u liberalnu vladu, u kojoj je redom zauzeo mnoge položaje. Kao ministar unutrašnjih poslova pri-vukao je na se najveću mižnju radni-čkog staleža ponovljenim strieljanjem štrajkaša u mncžtvu i postrojavanjem banda protiv štrajkova, koje su se sa-stojale iz bivših častnika, sveučilištaraca, trgovačkih namještenika i drugih. Na-pose je primienio najokrutnije mjere prot i* prvakinja pokreta za žensko pravo glasa (sufražetkinje).

Najveće robstvo svjetske poviest!. Napisao^Kajetan Klug. (E. S ) U na-

kladi Franca Ehera u Berlinu izašle su potresne reportaže Kajetana Kluga o užasnim prilikama u kaznenim pod-učjima G P U a p o d n a s l o v o m .Najvećer robstvo svjetske poviestl", Klug proveo je sedam godina u paklu sovjetskog . ra ja* a uspio |e pobleći kratko vrieme prije početka rata. Zato je najviše i pozvan tumačiti sve s t .ahote crvenog terora. Njegovo čin|enično stanje po-sreduje duboki i široki uvid u zloči. nački robskl sustav Staljina.

U borbi proti boljševizmu odlučuje vojska radnika

S Kubanskog mos tobrana : Njemački obkopari grade pomoćni most

preko jedne rieke. (E. S )

Znakovi razsula u Sovjetskom Savezu Oslobodilačka volaka general« Vlasova broil već na stotine tisuća pripadnika

(E. S . ) F i n s k i list . A i a n S u u n t a " d o n o s i z n a č a j n o i z v j e š ć e o z n a k o -v i m a r a z s u l a u S o v j e t s k o m S a v e z u , ko i i s e n e m o g u v i š e za ta j i t i , a u k o j e m s e m e d j u os t a l im k a ž e :

. P r e m d a j e s o v j e t s k a v o j s k a još s p o s o b n a z a p o d u z i m a n j e već ih o p e r a c i j a , s l i ed i iz b r o j n i h č in j en i ca , d a j e k a p a c i t e t S o v j e t s k o g S a v e z a n a m n o g i m p o d r u č j i m a d o s e g a o g r a n i c u m o g u ć n o s t i . P o s l j e d n j i p o d -h v a t i . č i š ć e n j a * m e d j u ž e l j e z n i č k i m č i n o v n i c i m a i r a d n i c i m a u Sibir i j i , k o i o m je p r i l i k o m s t r l e l i a n o r a d i s a b o t a ž e o k o 20.000 l jud i , i s v e č e š j e v i e s t i o s v e v e ć o j g l a d i u č i -t a v o j z e m l j i p r e d s t a v l j a j u o č i g l e d n e z n a k o v e r azsu la , k o j e s e s v e v i še š i r i .

. N a j j a s n i j e s e m e d j u ' i m o v e či-n j e n i c e o č i t u j u u b i e ž a n j u iz c r v e n e v o j s k e . N a t i s u ć e p r e b j e g a p r i j av i l o s e v e ć d o b r o v o l j n o u b o r b u p r o t i v i s t e c r v e n e v o j s k e . D o b r o v o l j a č k e s k u p i n e o b r a z o v a n e s u n e s a m o o d r a z n i h n a r o d n o s t i S o v j e t s k o g S a v e -za , n e g o v e l i k i m d i e l o m i o d Ve l iko-r u s a p o d z a p o v j e d n i č t v o m g e n e r a l a V l a s o v a . P o s t o j a n j e o v e v o j s k e , k o j a v e ć b r o j i n a s t o t i n e t i suća

Gradnja bunkera na obali Sredozemnog mora. (E. S.)

p r i p a d n i k a , o č i t u j e s e v e ć s v u d a . P r e m a p o u z d a n i m vles t lmn s m a t r a S ta l j in b a š o v u p o j a v u n a j o p a s n l l o m o b z i r o m n a o d p o r n u s n a g u S o v j e t -s k o g S a v e z a . S t a r o i z k u s t v o n a i m e p o k a z u j e , d a o v a k o v i p o k r e t i , k a d su j e d n o m p o k r e n u t i , z n a d u d j e l o -vat l s n a g o m i b r z i n o m u s o v a " .

Banditi izmedju sebe .Deutsche Zeitung in Kroatren ' do-

nosi u svome broju od 2 lipnj.: slie deći zanimljivi člančić:

„Partizani i četnici započeti su iz-medju sebe razgovor, koji od n j h mogu biti okrutniji u teroru nad mirnim sta-novništvom Bosne i Hercegovine. Obo-strano su mišljenja, da su oni s druge strane razbojnici, koji ni za što nisu nego za to, da se unište (I) Jedni dru-gima spominju mrtve i ubijene i nabra-jaju brojke, koje odaju strašnu sl 'ku u stanju n j h o v o g morala. Pri toj svadji se pozivaju na svoje zapoviedi iz Mo-skve odnosno Londona i dokazuiu ia-ko nehotice, da stvsrni nalagaoci t h strašn h masakra stoje na Istom stra-šnom brdu mrtvačkih lubanja kao i zapovjednici terorističkih naoadaja iz zraka, i da se sva ova nedjela koja

zgražavaju ul |udbenu Eurcpu. mogu svod.li na iste uzročnike. Pošto četnici, kojima upravljaju iz Londona, nazivaju partizane, dirigirane >z Moske. zločin-cima. a ovi opr t Mihailovlćev m ljudima daju slične nazive, jasno je. koliko se oni medlusobno elene te se tako iz izvora, kojima se ne meže predbacili predrasuda karakterizira moralna o s n o -vica. na koioj .saveznici" osnivaju svoje ratne i mirnodobske ciljeve*.

Ovome skoro ne treba komentara, samo toliko j o š : ako su lopovi osno-vali t^rdku 1 ona p r o p a d a , onda se-oni mediusobno obtužuju I ovo medju-sobno obluživanje najbolji je dokaz, da je ovo banditsko družtvo u razsulu.

v • •

rabljena velika s kožn'm krovom za 60 000 Kuna.

Vidjeli kod N O V A K A u Farkaševcu.

S O B U traži bolja gospodja u z cielu obskrbu S o b i može biti i za-jednička. Upitati se kod Seeman, Bogo-vićeva ulica br. 3.

PRODAJEM

UGLJEN iz četiri najbolja rudnika po želji sa dostavom u kuću ili bez do-stave. Ciena od 150 Kn za 100 kg prema vrsti. Vagonske količine, a najmanja količina 1000 kg.

P r e p o r u č a m c i e n j g r a d j a n s t v u d a s e p r a v o v r e m e n o o b s k r b i

Franjo Tomljenović Bjelovar

P a v l i n o v i ć e v a u l . 1 — b r z o g l a s 52

Vlasstnlk i Izdavač: 1ZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU U BJELOVARU. - Glavni i odgovorni urednik IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja 1941. br. t/l. Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. - Za tiskam odgovara Stlepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kune. četvrtgodišnja predplata 36 Kuna.

polugodišnja 72 Kune, a godiinja 1 « Kune. — Broj čekovnog računa 32311.