god. xxiii. ia. lieČniČki viestnik - library.foi.hr · jer tekućina stane na drain...

G od. X X III . U Zagrebu 15. p rosin ca 1901. B r. ia .

LIEČNIČKI VIESTNIK .L ist iz lazi je d a n p u t n a m jesec n a p o d ru g do dva a rk a . — Č lanov i g a d o b iv a ju bezp latno .

P redp la ta za nečlanove n a g o d in u 12 k ru n a , n a pol g o d in e 6 k ru n a .Č lan arin a , p re d p la ta i sve ostale up la te im a ju se posla ti „M jen jačn ici h rv . e skom ptne b a n k e “ u Z ag reb u

Ilica b r. 3.R ek lam acije ra d i „L iečn ičkoga V ie s tn ik a “ im a d u se u p ra v iti na D ion ičku t is k a ru u Z ag reb u ,

G undu lićeva u lic a b r . 18.D opisi se ša lju p red s jed n ič tv u sb o ra ili u re d n ič tv u lis ta (dru . M . p l. Č a č k o v i ć u , G ajeva u lica

br. 7. T elefon b r. 295).Za og lase p laća se po dvostupačnom re d k u ili p ro sto ru 30 filira.

O posvemašnjem smanjenju (skvrčenju) želudca i o jejunostomiji.

Piše dr. M. pl. Caćković, pomoćni liečnik u bolnici milosrdaih sestara u Zagrebu.(Svršetak).

Da u jednom svršim tehnički dio jejunostom ije treba, da još koju progovorim o hran jen ju iza operacije. Ovo je različito prem a tomu, da li se operacija izvela jedno- ili dvovremeno. Kod jednovrem ene operacije može se naravski odm ah početi h ran it i na fistulu, doduše prve dane samo oprezno u veoma m alenoj mjeri, podupirući uz to h ran itbu h ranećim k lysm am a i ako je nuždno podkožnim infuzijama. Kod dvovremene m orat će se bolestnika do otvorenja crieva hranit i um je tn im načinom i dopuštati mu, da uzima i na usta barem toliko tekućine, da gasi žedju.

Glavna podloga hran jen ja kod jejunostom ije jesu tekućine, je r se ove najlaglje uvadjaju, brzo se probave i r e so rb ira ju ; podavat će se dakle mlieko, juha , čaj, vino, vinska ju h a itd. Svi pisci iztiču, da se na drain može ujedanput uliti samo malo tekućine (1 5 0 — 250 gr .) , je r da inače dobivaju bolestnici razne tegobe. Nu ne samo to, već je i nem oguće najedanput veliku množinu uliti, je r tekućina stane na drain regurg itira t i , ako se mnogo ulieva. Počeka ü se neko vrieme, to će se doduše moći opet nešto uliti, ali svakiput manje, dok napokon više ništa ne utiče, te treba dulje vrem ena čekati. To tumači G u i n a r d 152 tako, da je crievo razdieljeno u odsjeke, koji su jedan od drugoga sasvim odie- Ijeni sphinkterim a, te da se funkcioniranje ovih odsjeka može sravniti s blok- sistemom željeznica, takav odsjek se ne otvori, dok sliedeći nije prazan. Iz toga sliedi, da£ treba bolestnicima podavati često manje obroke hrane , K a r e w s k i 153 predlaže dapače svaka pol sa ta 50 gr., nu mislim, da je to nešto pretjerano, a svakako težko provedivo. M a y d l 164 je naprotiv svoje prve bolestnike dosta

152 Diskusija o T e r r i e r o v o m predavanju u societe de Chirurgie de Paris, v. 128.153 1. c. 80.154 1. c. 118.

462 L ie ć n ie k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.

riedko hranio , j e r su dobivali obilniji obrok u ju tro , zatim isto takav oko 1 — 2 sata, da do večera prodje peristaltika, koja prati probavu, te bi mogla sadržaj crieva vratiti na f is tu lu ; uslied toga ostaje preko noći čist povoj, koji se navečer načini. Mislim, da pravi postupak leži u zlatnoj sredini, pa mi se veomasgodnim čini red obroka, koji je G o l ding B i r d 166 za svoga bolestnika odredio :

u 8 sa ti u j . : 2 čajne žlice pšeničnoga brašna, 280 gr. m lieka i jedno ja je ; u 10 s. p r . p . : 280 gr. beef-tea s 2 čajne žličice b rašna od g rašk a ; u 1 2 s. o. p . : 150 gr. ju h e od mlieka i 150 gr. beef-tea;u 3 s. p o p . : isti obrok kao u 8 s. j . ;u 5 s. p o p . : isti obrok kao u 10- s. pr. p . ;u 9 s. več.: isti obrok kao u 12 s. o. p.Ako je nuždno opetuje se u 11 s. u noći podnevni obrok.Već za nekoliko dana moći će se osim židkih tekućina davati i polu tekuća

h r a n a : ukuhana juha , riedka kaša, a zatim i fino kosano meso, puree. U obće se daljne h ran jen je ravna poglavito po tipu t. j . po širini stome. Najteže će biti h ran jen je kod B i s e l s b e r g o v a tipa, j e r je ondje fistula duga i uzka, te osim tekućina jedva da što može njome prolaziti, dok je opet s d ruge strane kod M a y d l o v a tipa stoma širok, te se može na nj uvadjati gotovo sve vrsti hranila dakle i meso, k ruh i t. d., samo treba h ran u dobro smanjiti, promiešati i na tjelesnu toplinu ugrijati, je r m anjka djelovanje ustiju i želudca, koji organi taj posao u norm alnom stanju obavljaju.

Jejunostornija spada u veoma riedke operacije, te je p rem a d rugim vrlo malo slučajeva priobćtno. Tako B o r c h e r s 151 nabra ja 10, K a r e w s k i 107 12, V e r d i n “ 8 17, T e r r i e r 169 26, B o s q u e t 160 31, J e a n n e l 1 62, dočim sam ja sakupio 67 slučajeva, a osim toga našao kod raznih gore spom enutih autora 10, za koje nisam mogao pri brati podatke, dakle u svemu 77 slučajeva, kakose vidi iz sliedeće skrižaljke:

Operateur Vrst bolesti Operacija Neposrednitečaj

Konačniizlazak

I . Surm ayev tip .

l. S u r m a y Carcinom pylora.19. lipnja 1878., crievo odmah

otvoreno.30 sati iza operacije.

2. R o b e r t s o n Brazgotinava stenoza pylora.

9. ožujka 1883., crievo nije otvo

reno.8 sati iza

operacije.

155 1. c. 117. 350 1. c. 133. 167 1. c. 80. 158 1. c. 119. 169 1. c. 128.160 1. c. 147.161 1. c. 111.

Br. 12. L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. 463


Konačniizlazak

3. P e a r e e Go u l d Carcinom pylora i duodena.

8. rujna 1885., crievo otvorio

drugi dan.f 66 sati iza

operacije

4. G o l d i n g Bi r d Carcinom pylora srašten s jetrima.

25. listopada 1885.,

crievo otvorio treći dan.

t 10 V2 dana iza operacije od

peritonitide.

5. M a y d lCarcinom pylora i metastaze u žliez

dama.

24. travnja 1887.,

crievo otvorio 30/4.

14/5. odpušten oporavljen.

f 7 tjedna iza* operacije od ka-

heksije.

6. M a y d l Carcinom pylora i velike curvature.

15. lipnja 1887.Jejunum po

tražio po S u r m a y u. Crievo otvorio 4. dan.

j- u noći od 8. na 9. dan, pod znakovima nedostatne hra-

nitbe. Stoma bio je načinjen u

sredini izmedju duodena i coe-

cuma.

7. H a h nStenoza oesophaga. Carcinom želudca

i jetara.

24. svibnja 1887,

crievo otvorio 26/5.

t 13. dan od chroničke peritonitide i sla-

boće.

8. H a h nCarcinom želudca sa znatnom infiltracijom prednie

stienke.

6. svibnja 1889, crievo otvorio

6. dan.Ozdravio od

operacije.

Fistula se za 2 mjes. zatvorila. Hrani se na usta.

23/7. znatno oporavljen od- pušten. Daljna sudbina nepo

znata.

9. H a h nCarcinom oesophaga sa skvrčenjem že

ludca.

30. studena 1891,

crievo odmah otvoreno.

f 4. dan od inanicije. Kod sekcije nadjeno, da je fistula 3'5 m. izpod želudca.

10. H a h nOtrovanje kiselinom, suženje

oesophaga.

)5. rujna 1891, crievo otvoreno

sliedeći dan.

Ozdravila od operacije. Za 1 mjes. se opet

počme na usta hraniti, te se fistula zatvorila.

G. 1894. živila i bila zdrava.

11. H a h nOtrovanje kiselinom, suženje

oesophaga.

16. siečnja 1893,

crievo otvoreno sliedeći dan.

j- 9. dan iza operacije od pe

ritonitide.

12. A l b e r tCarcinom pylora, pankreasa i duo

dena.1888, crievo Ozdravio od

otvoreno 5. dan. j operacije.f 4 tjedna iza

operacije od kaheksije.

464 L i e č n i č k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.


Konačniizlazak

13. A l b e r t Carcinom pylora. 1888., crievo otvoreno 1. dan.

t 6. dan od pneumonije.

14. P e yrot Carcinom želudca i jetara.

7. siečnja 1888., crievo odmah

otvorio.

4. dan, sekcija nije do

zvoljena.

15. P eyro tCarcinom oeso-

phaga i pankreasa s adhaezijama

želudca.

10. srpnja 1896., crievo odmah

otvorio.f 13. dan od

slaboče

16. T e r r i e rCarcinom želudca

s infiltracijom prednje stienke.

18. srpnja 1898-, crievo otvoreno

1. kolovoza, dotle se hol. hra

nila na usta.

Ozdravila od operacije.

t 41. dan iza operacije od ka-

heksije.

17. L e D e n tuCarcinom želudca srašten s trbušnim

stienkama.? Crievo odmah

otvoreno. t 4. ili 5. dan.

18. Je s s e t Carcinom želudca.10. lipnja 1891., crievo otvorio

3. dan.Ozdravio od

operacije.

Odpušten 1 mjesec iza operacije, t 7 mjeseci iza

operacije.

19. J e s s e tCarcinom cardije i prednje stienke

želudca.

2. kolovoza 1891.,

crievo otvoreno 3. dan.

Ozdravio od operacije

i" 6 tjedna iza operacije.

20. L a r k in

Carcinom pylora. Prije 2 l/2 mjes. učinjena gastroenterostomija, ali anastomoza obliterirala.

5. kolovoza 1891.,

crievo otvoreno 3. dan


Odpuštena 1 mjes. iza operacije. Umrla 5 tjedna kasnijeod rupture crieva uslied nutarnje

incarceracije.

21. Ma y o R o b s o n Veoma obsežni carcinom želudca.

1. srpnja 1891., crievo otvoreno

7. dan.Ozdravila od

operacije.

Odpuštena 4 tjedna iza operacije. f 2 mjes.

kasnije.

22. M o n t a z Obsežni carcinom želudca.

1894., crievo odmah otvorio.

Ozdravio od operacije.

f iza više mjeseci od kaheksije.

23. W i k e r h a u s e rAtrophični carcinom cieloga

želudca.

4. srpnja 1900., crievo odmah

otvorio.j" 8. dan od peritonitide.

Br. 12. L ie e n ič k i V ie s tn ik 1901. 465


Konačniizlazak

II . E ise lsb erg -K a d ero v tip .

24. E i s e l s b e r g Carcinom želudca.U svibnju 1894., prema Wi t ze - l ovoj gastro-

stomiji.

j- 14. dan od kaheksije.

25. E i s e l s b e r g Carcinom pylora. ?t Wi t ze i . Ozdravio od operacije.

Odpušten 3 tjedna, a t 5 tjedna iza ope

racije.

26. E i s e l s b e r g Carcinom pylora i cardije.

6. srpnja 1894., Wi t ze i .


5 tjedna iza operacije pomalo

počeiay jesti na usta. Živjela još 11 mjes. iza operacije i čutila se

zdrava.

27. K a r e w s k iSuženje oesophaga iza otrovanja chlo-

rovim cinkom.12. listopada

1896., Wi t ze i .

j" 9. dan od peritonitide uslied

rupture želudca i pneumonije.

28. A l s b e r g Carcinom želudca. 17. listopada 1895, Wi t ze i .


Odpušten 23. dan, -j- 8 tjedna iza operacije od

kaheksije.

29. A l s b e r g Carcinom želudca. ?, Wi t ze i . Ozdravio od operacije.

t 10 tjedna iza operacije.

30. Mi k u l i c z Fiksirani carcinom želudca, metastaze.

2. travnja 1894, W itze i.

j- 3. dan od slaboče.

31. Mi k u l i c zBrazgotinavo

skvrčenje želudca iza otrovanja lu-

čavkom.

22. lipnja 1897., Wi tzei .


Oporavlja se, nu naskoro stane

bljuvati gnojne mase. 22/7. se

učini gastrostomija za drainažu želudca, na ovu izlazi i na jejunum ulita hrana,

f 13. dan od peritonitide (6

tjedna iza operacije).

466 L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.


Konačniizlazak

32. H e u l e

Insuficiencija fistule kod gastrostomije radi stenoze oesophaga iza opa-

ljenja lužinom.

6. listopada 1896.,

po Wi t ze l u .Ozdravila od

operacije.

Želudačna fistu) a se 4/12. zatvorila. 15/12. se počima sondirati i na

usta hraniti. 12/1. 97. bol. odpu- štena. U jeseni 97. bol. izvadila drain iz stome. 1/7. 98. stenoza se pojačala, jer bol. dugo nije

sondirala.

33. H e u l e Obsežni carcinom želudca.

10. srpnja 1897., W itze i.


Odpušten 26/7. t 3 mjes. iza


34. H e n l e Carcinom želudca. 13. prosinca 1897., Wi t ze i .

f 6. dan od slaboće.

35. H e n l e

Insuficiencija šava iza resekcije pylora radi carcinoma (perforacija i fistula na mjestu drainaže).

9. ožujka 1897., Wi tzel .

f isti dan od perforacije že

ludca.

36. H e n l e Neutaživo krvarenje iz želudca.

4. travnja 1898., Wi tzei .

j 3. dan. Thromboza

venae portae. Ecchymoze že

ludca.

37. H e i d enlü ü u Neutaživo krvarenje iz želudca. ?, Wi t zei .

Ozdravio od operacije, bljuvanje prestalo.

f 14 dana iza operacije od

gnojne paroti- tide, proizašle od zlo gojenih

ustiju. Kod sekcije nadjen carcinom želudca

s mnogobrojnim metastazama.

38. H e i d e n h a i n Neutaživo krvarenje iz želudca. 1899., W i t z e l.

Ozdravio od operacije, bljuvanje prestalo.

Iza 3 tjedna tekućine i na usta, opet krvarenje.

Uzprkos ponovno uvedenom hranjenju samo na stoma neprekidno po malo

krvari, f 10 tjedna iza ope

racije. Veliki čir duodena.

Br. 12. L ie č n ičk i V ie s tn ik 1901. 467

Operateur Vrst bolesti Operacija Neposredni , tečaj

Konačniizlazak

39. K a d e rInsufieieneija iza resekcije pylora

s gastroenterosto- mijom.

25. ožujka 1897., prema

gastrostomiji po K a d e r u .

j - 10. dan od peritonitide uslied perforacije šava.

40. K a d e r Skvrčenje želudca uslied carcinoma.

23. lipnja l'-d?., Kade r .

f sliedeči dan od peritonitide uslied perfora

cije šava.

ü I. A lbertov tip .

41. A l b e r t Carcinom pylora i velike curvature.

15. lipnja 1893., crievo otvorio

4. dan.Ozdravio od

operacije.3/7. odpušten. j ' 8 tjedna iza

operacije.

42. A l b e r tUlceracije oesophaga i želudca uslied otrovanja

lužinom.1. srpnja 1893

t

j- nekoliko sati iza operacije od

oslabljelosti.

43. Č a č k o v i ćTotalni carcinom želudca sa skvr-

čenjem.

10. svibnja 1901., sMurphy- evim pucetom

anastomozu načinio. Crievo

odmah otvorio.

j- 8. dan od pneumonije

IV. M aydlov tip .

44. M a y d l Carcinom želudca i metastaze.

8. prosinca 1891.


23/1. 1892. odpušten. j 6 mjes. iza operacije od

kaheksije.

45. M a y d lCarcinom pylora

srašten s jetrima i poprečnim debelim

crievom.

23. veljače 192 .


f 17 mjes. iza operacije od

kaheksije.

46. M a y d l Carcinom želudca srašten s jetrima.

29. lipnja 1892.


f 472 mjes. iza operacije od ka

heksije.

47. M a y d l Carcinom želudca. 30. rujna 1892. Ozdravio od operacije.

j' 3 mjes. iza operacije od

kaheksije.

48. M a y d l Carcinom želudca i čvorići u omentu.

23. siečnja 1893.


«

8/4. u dobrom stanju odpušten.

f nepoznato kada.

468 L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.B

roj Operateur Vrst bolesti Operacija Neposredni

tečajKonačniizlazak

49. Ma y d l

«

Carcinom želudca s metastazama.

27. siečnja 1893. Odvodni krak iglom pri

čvršćen.

4. dan od peritonitide, jer se je crievo kod

kašlja odtrgnulo i izginulo u

trbušnu utlinu.

50. M aydlCarcinom želudca

s infiltracijom prednje stienke.

17. studena 1895.


f 2 mjes. iza operacije od pe- ritonealne carci-

noze.

51. M a y d l Obsežni carcinom pylora

11. siečnja 1896.


28/1. odpušten f 1 mjes. iza

operacije.

52. M a y d l Carcinom pylora razširen na jetra.

5. prosinca 1896.


1/3.97. odpušten. Živio još u kolovozu 1897., dakle 8 mjes. iza ope

racije.

53. Ma y d l Carcinom pylora srašten s colonom.

7. prosinca 1896.

-j' u collapsu sliedeće jutro.


srašten s trbušnim stienkama.

8. siečnja 1897. Ozdravio od operacije.

18/2. odpušten. f 44 dana iza


55. M a y d l Carcinom pylora srašten s colonom.

16. siečnja 1897.


Živiojošusrpnju 1897., dakle iza

6V2 mjes.

56. M a y d lCarcinom pylora,

metastaze u omentu i mesenteriju.

1. lipnja 1897. Ozdravio od operacije.

f 7 '/2 mjes. iza operacije.

57. M a y d l Carcinom pylora. 23. rujna 1897.f 6. dan od

paralyze srdca uslied myocar-

ditide.

58. M a y d l Carcinom pylora.

8. studena 1897., anastomoza učinjena s Murphyevim

pucetom.


23/11. odpušten. Živi još 1/5. 98.

(iza 6 mjes.).

5 9 .1 M a y d l Carcinom želudca. 27. studena 1897.


19/12. odpušten. f 2 7 2 mjes. iza

operacije.

Br. 12. L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. 469B

roj Operateur Vrst bolesti Operacija Neposredni

tečajKonačniizlazak

60. M a y d l Carcinom pylora i velike curvature.

10. prosinca 1897. Murphyevo

puce.

t 12/12. od gnojne perito-

nitide.

61. M a y d lCarcinom pylora,

velike curvature i stražnje stienke.

9. siečnja 1898. Bol. prebavila pneumouiju.

j- 8 tjedna iza operacije od ka-

heksije.

62. Ma y d l

Carcinom pylora i prednje stienke, koji preko male curvature prelazi

na stražnju stienku.

17. veljače 1898.


23/3. odpuštena. Živi 1/5. (21/, mj. iza operacije).

63. Ma y d l Carcinom želudca. . 19. veljače 1898.


10/3. odpuštena. Živi 1/5. (27, mj. iza operacije).


srašten s colonom. Metastaze.

17. ožujka 1898.


5/4. odpuštena. Živi još 1/5.

( l ‘/2 mjes. iza operacije).

65. May d lCarcinom pan

kreasa, koji je pro- vriežio u jejunum

tik iza plicae.

30. ožujka 1898.


f početkom srpnja od ka-

heksije (3 mjes. iza operacije).

66. M ayl a rd Obsežni carcinom želudca.

18. svibnja 1897., implantacija

s Murphyevim pucetom.


-j- 3 tjedna iza operacije od lca-

heksije.

67. H e l f e r i c hObsežni carcinom

želudca s metastazama.

1. lipnja 1896., implantacija

s Murphyevim pucetom.

j- 4/6. od sla- boće.

V. Jeju n ostom ije , o kojim n isam m ogao n a ć i p o ta n k o sti.68. O g s t o n . Ovu operaciju navadja G r e i g S m i t h , 102 te veli, da je bila

veoma uspješna.69. Sc o t t . Ovu operaciju navadja J e a n n e l 163 u svojem broju jejunostomija.70. B r i d d o n . Ovu operaciju navadja J e a n n e l 1*3 u svojem broju je ju

nostomija.71— 72. Eise l sb er g . 164 Ova dva slučaja E. ne opisuje, već samo navadja,

da su bili uspješni.7 3 —75. Mi k u l i c z . U svom predavanju163 spominje, da je na njegovoj

klinici izvedeno 12 jejunostomija, dočim ili S c h o l z 10“ opisuje samo 9.

162 G r e i g Smi t h . Abdominal surgery 1887.103 1. c. 111.164 E i s e l a b e r g A. Frhr. v. Zur Technik der Jejunostomie. Berliner klinische Wochen

schrift 1897. No. 2.165 Mi kul i cz . Erfahrungen über Magencarcinom. 73. Versammlung deutscher Natur

forscher und Aerzte in Hamburg 22 .-28 . September 1901.166 1. c. 141.

470 L ie e n ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.

76. P e y r o t . J e a n n e l 168 navadja, da je P e y r o t izveo 3 jejunostomije, dočim sam ja našao samo 2 kod V e r d i na .167 Valjda se smatra njegovom trećom jejunostomijoin ona, koju je spomenuo u diskusiji o T e r r i e r o v o m predavanju,1BS ali to je očito ona ista, koja je prva kod V e r d i n a opisana.

77. T e r r i e r . U opazci k svom predavanju10!l spominje T. nedavno učinjenu jejunostomiju, o kojoj da još ne može dati potankosti.

Da se mogu ustanoviti indikacije za jejunostomiju, sgod no će biti ako podam pregled, s kojih su razloga razni operateuri izvadjali tu operaciju. Je junostomija je do sada učinjena :

a) radi carcinoma želudca, gdje je bila nem oguća rad ika lna operacija, ali bi se m ogla izvesti paliativna operacija I. reda ( M a y d l ) ;

b) radi carcinoma pylora, gd je je paliativna operacija I. reda (gastroenterostomija) postala bezuspješnom ( L a r k i n ) ;

c) radi flbrozne stenoze pylora, gdje radi slaboće bolestnika nije bila m oguća d ruga operacija ( R o b e r t s o n ) ;

d) radi carcinoma želudca, gdje nije bila izvediva d ruga operacija ili je bolestnik bio preslab za d rugu operaciju ( S u r m a y , P e a r c e G o u l d , G o l d i n g B i r d , M a y d l , H a l i n , A l b e r t . P e y r o t , T e r r i e r , L e D e n t u , J e s s e t , M a y o R o b s o n , M o n t a z , W i k e r h a u s e r , E i s e l s b e r g , A l s b e r g , M i k u l i c z , H e n l e , K a d e r , M a y l a r d , H e l f e r i c h i j a ) ;

e) radi stenoze oesophaga sa skvrčenjem želudca ( H a h n ) ;f) radi stenoze oesophaga odn. cardije i pylora ( E i s e l s b e r g i P e y r o t ) ;g) da želudac miruje kod krvarenja iz žirova ( H e n l e i H e i d e n h a i n ) ;h ) da želudac miruje kod otrovanja najedajućom tekućinom ( H a h n i

A l b e r t ) ;i) radi skvrčenja želudca, odn. suženja oesophaga iza o trovanja najeda-

jućom tekućinom ( Hahn, K a r e v v s k i i M i k u l i c z ) ;j) radi insuficiencije šava iza želudačnih operacija ( H e n l e i K a d e r ) ; ik) kod carcinoma pankreasa, koji je obturirao je junum ( M a y d l ) .Iz ovoga p reg leda se vidi, da je je junostom ija izvedena u onim slučajevima,

gdje kod afekcije u gorn jem dielu probavila (u jednjaku , želudcu ili duodenu) nije bila m oguća ili in d ieirana rad ika lna operacija ili paliativna operacija I. reda (gastrostomija ili gastroenterostomija), i gdje od paliativne operacije I. reda nije bilo uspjeha.

Ovi su odnošaji najčešće nastupali kod carcinoma, pa ću najprije p rogovoriti o jejunostomiji kod carcinoma želudca, koji je dosada bio, a svakako ćei uviek ostati g lavnom indikacijom za ovu operaciju. Kod carcinoma želudcadolazi u obzir pet operacija i to dvie radikalne ( totalna ezstirpacija i resekcija), dvie paliativne I. reda (gastrostom ija i gastroenterostomija), te je junostomija kao paliativna operacija ü . reda.

Radikalne operacije imadu se rezervirati za nekom plic irane slučaje, gdje je bolestnik još dosta krepak, da podnese zamašni i dulje, vremena trajući

167 1. c. 119.168 1. c. 128.169 1. c. 128.


zahvat. Slučajevi, koji su sgodni za totalnu exstirpaciju veoma su riedki, je r kada je cieli želudac obuzet, to je bolestnik već obično slab i kahektičan, a afekcija direktno ili putem lym pha ticnoga žilja prešla preko gran ica organa. Da totalna exstirpacija može i s tehn ičk ih razloga nem oguća postati, dokazuje W i k e r h a u s e r o v slučaj, što ga u ovoj radnji priobćujem. Naprotiv se imade kod ograničene novotvorine poduzeti resekcija, je r mjestni recidiv kadkada nas tupa tek iza duljega vremena, a imade i slučajeva, gdje je dokazano trajno izliečenje.

Drugo je kod kompliciranih slučajeva i kod slaboće bolestnika. Tu ne imade smisla pokušaj rad ika lnog izliečenja ne obazirući se na to, da bolestnik ni ne bi podnio dulje trajući zahvat, već dolazi u obzir samo paliativna operacija, nu treba odlučiti da li je još m oguća takova I. reda.

Riedki će biti slučajevi suženja oesophaga ili cardije, gdje nije moguća gastrostomija. To će biti jedino ondje, gdje je sav želudac skvrčen i sm an jen , adhaezijama fiksiran ili napokon, gdje postoji stenoza na cardiji i pyloru. U ovakovim slučajevima izključena je svaka d ruga operacija i indicirana jed ino jejunostomija.

Takova dvostruka zapreka na cardiji i pyloru bi se doduše dala obići gastro- enterostomijom kombiniranom s gastrostomijom, kako ju je R u t k o w s k i 170 preporučio i W i t z e l171 gastroenterostomosis externa nazvao, ali jedva da će tko takovom bolestniku htjeti učiniti ovako kompliciranu i zamašnu operaciju.

Mislim, da ne treba razlagati, da je kod novotvorine, koja obuzimlje cieli želudac, na mjestu jedino jejunostomija, ako nije m oguća ili nije indic irana to ta lna exstirpacija. Isto tako bit će m oguća samo je junostom ija , ako je ciela p rednja stienka infiltrovana ili uz trbušne stienke prirasla, u takovom bo se slučaju iz tehničkih razloga izključuje paliativna operacija 1. reda, je r se ne može želudac dignuti, da se operira na stražnjoj stierici.

D rugačije se imade, ako se na pyloru nalazi kompliciran carcinom, koji se ne može resecirati bez velike pogibelji za život bolestnika i gdje radikalna operacija ne pruža nikakove nade u nešto dulje trajuću stanku bez recidiva. Tu dolaze u obzir samo paliativne operacije, te se imade odlučiti, da li će ona biti prvoga reda (gastroenterostomija) ili d rugoga (jejunostomija). Ne mogu se nikako složiti s M a y d l o m , 172 koji veli, da će se bolestnik bez dvojbe odlučiti za jednostavnu m alne nepogibeljnu jejunostomiju, ako mu se prepusti izbor, nakon što mu se je obje operacije opisalo. J a naprotiv mislim, da bi se bolestnik u takovom slučaju prije odlučio za gastroenterostomiju i ako je ova pogibeljni.ja i to iz sasvim čovječanskoga razloga, na ime što iza ove operacije može naravnim putem jesti. Nu obično se bolestniku ne prepušta izbor operacije, kao što mu se niti ne odaje narav bolesti, već mu se vel i : „mi ćemo vam tu u trbuhu načiniti škulju, na koju ćete se moći h r a n i t i ; m ed ju tim će

170 R u t k o w s k i M. Zur Technik der Gastroenterostomie. Centralblatt für Chirurgie 1899. No. 39.

171 W i t z e l O. Die Sicherung der Gastroenterostomose durch Hinzafügung einer Gastrostomose (Gastroenterostomosis externa). Centralblatt für Chirurgie 1899. No. 45.

172 1. c. 118.


bolestno mjesto moći mirovati i izcieliti, a onda će se opet ova škulja za tvoriti.“ Bolestnik je oduševljen i sav sretan, da će se moći hranit i , da će prestati muke i bljuvanje, ali kada je fistula neko vrieme postojala, te im ade od nje svakakih neprilika, ( jer mora nositi povoj, jer fistula mokri, te se oko nje ra zvija ekzem, a i je r od h rane ne imade nikakove slasti), a uz to radi napre- dujuće kaheksije slabi i propada, to postaje nezadovoljan i za sve krivi fistulu. To je barem moje izkustvo kod gastrostomije. Drugačije je kod gastroenterostomije, ako ju je m oguće bilo načiniti dosta daleko od tum ora i osobito, ako se ovaj ne proteže duž velike cu rva tu re ; u takovom slučaju može anastomoza još dobro služiti, kada je već kaheksija tako daleko napredovala, da ugrožava život. U prvo pako vrieme iza gas troenterostom ije ćuti se bolestnik sasvim zdravim, te mu nikakav tjelesni defekt ne sm eta veselje za život kao kod je ju nostomije. To je i razlog, s kojega ne bih mogao bezuvjetno pristati uz M a y d l o v 178 predlog, da se gastroenterostomija pravi samo u slučajevima sc irrhoznoga carcinoma, ograničenoga samo na pylorus.

Zamašniji su ostali razlozi, koje M a y d l navadja proti g as t roenterostomiji, a u prilog jejunostomiji.

Svakako je shodnije, ako može mirovati organ, koji je obolio od carcinoma, je r podražaji pobudju ju rastenje novotvorine, a osim toga i zapalne promjene u okolici. Ne uporabljuje li se dotični organ, to će u oba smjera povoljno djelovati. Kod gastroenterostomije želudac ne miruje, već i nadalje vrši kemički i m ehanički rad, a višeputa se ne može ni tako brzo izpražnjivati , kako se obično misli, je r sadržaj kadkada iztiče na umjetni otvor, a za neko se vrieme opet na njega vraća u želudac ili opet preko duodena kroz pylorus ide na t rag , tako da ista h ra n a dvaputa u njega dolazi, što svakako pogodjuje raztvaranje sadržaja. Nu mislim, da ne će taj podražaj biti od odlučne važnosti, je r je svakako poznato mnogo slučajeva, gd je se je tum or iza gastroenterostomije znatno smanjio, a dapače i izginuo.

Da je gastroenterostom ija svakako teži zahvat o tom ne ima dvojbe, akoprem se uspjesi ne mogu sravnjivati , je r je većina jejunostom ija pravljena kod takovih bolestnika, gdje je bila izključena gastroenterostomija kao paliativna operacija I. reda.

Glede funkcije fistule kod gastroenterostomije ne im a dvojbe, da uzprkos raznim m etodam a i modifikacijama nismo mnogo napredovali i da u nijednom slučaju ne možemo sigurni biti, da će tečaj biti bez komplikacija. Od ovih je svakako najzamašniji circulus vitiosus. N u tu treba razlikovati slučaje, gdje se u redna funkcija za neko vrieme uzpostavi i opet takove gdje uzprkos svakom postupku ostaje bljuvanje žuči, te je nuždno učiniti relaparotomiju i anastomozu medju dovodnim i odvodnim krakom. Slučajevi, gdje nas tupa prolazan circulus vitiosus nisu žalibože riedki, ali mislim, da ova komplikacija obćenito ne im a odlučnoga znamenovanja, ako i m oram dopustiti, da može ugrožavati život veoma inaniranoga bolestnika. Naprotiv može biti težkih posljedica, ako circulus vitiosus prkosi svakoj paliativnoj therapiji, nu takovi slučaji su dosta riedki. N a našem odjelu učinjene su 63 gastroenterostomije, te je u 3 slučaja

173 1. c. 131.


bila nuždna enteranastom oza, u jednom riešenje adhaezija želudca i crieva, u jednom riešen je ahaezija i enteranastom oza (svi ozdravili), dočim je u jednom n astup ila sm rt uslied sv inuća odvodnoga kraka. Glede konačnog uspjeha ovih gastroenterostom ija ne m ogu se za sada izjaviti, je r mi je poznat daljni tečaj samo u m alom broju slučajeva.

Podpuno opravdan je prigovor, da se bo lestn ik iza gas troen terostom ije kroz više dana m ora veoma oprezno i u maloj m jeri h ran iti, što in an iran o g a bolestnika znatno s lab i; sigurno im ade dosta slučajeva, gd je je jed ino ovo nedostatno hran jen je bilo uzrok sm rti. N aprotiv se iza je junostom ije može bo- iestn ik odm ah i dovoljno h ran iti.

P rigovor, da je za gastroen terostom iju nuždna narkoza m islim , da nije opravdan, je r smo mi imali više slučajeva, gdje se je operacija sasvim dobro izvadjala sa Schleichovom analgezijom . Kod osjetljivih bolestnika može se 1 sat prije operacije dati O'Ol m orphija, i onda operirati s lokalnom analgezijom ili pako narkotizirati sam o za zarez i za traženje crieva, te za šav trb u h a . Za ove m anipulacije trebat će kadkada i kod jejunostom ije narkotizirati.

P rem a tome m islim , da se je junostom ija imade ogran ič iti na one slučaje carcinom a želudca, gdje nije izvediva ili ind ic irana niti rad ik a ln a operacija (re sekcija ih to ta lna exstirpacija) n iti paliativna operacija I. reda (poglavito gas tro enterostom ija), a bolestnik još nije preslab ili bolest još nije previše nap redo vala za svaki zahvat. Jejunostom ija im ala bi se dakle učin iti, gdje carcinom zaprem a cieli želudac ili veći dio istoga, zatim , ako je in filtrovana ili p riraštena p redn ja stienka ili ako se novotvorina proteže na veliku cu rv a tu ru . To su bo većinom slučajevi, gdje se je dosada obično odustajalo od svakoga zahvata ili ako se je učinio, to je za k ratko vriem e izdao. N e uvid jam zašto da se takova čovjeka ostavi sudbin i i pusti dalje trp iti i od g ladi pogibati, gdje ü nadem o m ogućnost, da m u jejunostom ijom om ogućim o hran jen je i oslobodim o ga boli, da m u ne samo olakšam o zadnje doba života, nego da m u i život za koji m jesec produljim o.

K ada se kod stenoze oesophaga pravi gastrostom iju , to nije ničim opravdano, da se ne izvede je junostom ija, ako se izm edju cardije i je ju n a nalazi zapreka, koju se d rug im putem ne može obići i to tim više što gastrostom ijom bolestn iku samo om ogućujem o h ran jen je , dočim jejunostom ijom ne sam o zaprečujem o, da od gladi pogine, već g a i rješavam o boli, je r izlučujem o bolestni želudac. Istina mi ne ćemo siliti na operaciju kao n. pr. kod incarcerirane hern ije ili kod to rqu irane ovariaine cyste, ali ćemo ju bolestn iku predložiti. Nu svakako je naša dužnost učin iti je junostom iju , ako bo lestn ik zah tieva operaciju ili ako se je kod pokusne laparotom ije pokazalo, da nije m oguća paliativna operacija I. reda.

M islim , da u takovom slučaju ne učin iti je junostom ije, znači položiti oružje, dok još im ade sredstva za obranu.

Kod dobrobitn ih afekcija želudca m islim , da će riedko kada doći u obzir jejunostom ija. Kod stenoza pylora b it će uviek m oguća rad ik a ln a operacija (re sekcija ili excizija) ili opet paliativna (pyloroplastika, gastroenterostom ija ili ev en tu a ln o d ig ita lna d ilatacija). Tu se može jed ino pom išljati na one riedke


slučaje, gdje je cieli želudac obolio, te su ulcerozni ili brazgotinavi svi dielovi želudca, na kojim se može izvesti gastroenterostom ija . Nu i tu još im ade iz n im aka, je r n. pr. S p e n c e r 174 je mogao uspješno načiniti gastroen terostom iju kod skvrčenja želudca iza najedan ja solnom kiselinom , gdje je želudac bio veoma m alen i stienke mu odebljale. To dokazuje, da je u takovom slučaju gd jekada gastroen terostom ija tehn ičk i m oguća, ali je p itanje, da li će funkcionalno zadovoljavati i bolestn ika riešiti tegoba. Kod dobrob itn ih stenoza pylora doći će je junostom ija u obzir jed ino kod bolestn ika u skrajnoj inaniciji. N a gužnjak se bo može čovjeka samo neko vriem e h ran iti, je r naskoro nastupa proktitis, te k lysm ata ne o s ta ju ; i hypoderm atske injekcije se m ogu samo nekoliko dana praviti. U takovom slučaju se ne može učin iti gastroen terostom ija , je r su to bolestnici, koji za pravo um iru , pa će sigurno pog inu ti od inzulta uslied dulje trajuće operacije i od toga što se nekoliko d an a iza operacije nedovoljno hrane. To su bolestnici, koji uzprkos tehn ičk i dobro izvedenoj operaciji i uzprkos tečaju bez reakcije , kako M a y d l sgodno veli, ugasnu kao svjetiljka, kojoj ulje izadje. Nu ovi bolestnici bi jo š m ogli podnieti je junostom iju i to tim više, što se iza ove operacije m ogu bolestnici obilno h ran iti. A za neko vriem e, kada se bolestnik oporavi, može se učiniti rad ika lna ili paliativna operacija I. reda. Tu bi dakle je junostom ija b ila samo tem porarna, pa bi s toga sgodno bilo, da se načini izpod pupka, da se d ru g a operacija može lag lje izvesti i da se još nekoliko dana iza ove operacije može bolestn ika obilno na stom a h ran iti. F i stu la se kasnije može lahko zatvoriti, ako se kraj crieva odpreparira, suvrati i sašije. Ako je bolestn ik dosta krepak, to bi se fistulu je junostom ije m oglo upo- rab iti za gastroenterostom iju po R o u x u.

Ovi nas slučaji dovadjaju do je d n e indikacije, koju je H a h n 175 doduše samo teoretski postavio, ali koja je ipak tri pu ta bila povodom , da se je je ju nostom ija izvela. H a h n vel i : „da li se im ade preporučiti je junostom ija kod či- rova želudca s često se opetujućim krvarenjem , koje poglavito h ran jen je prouzro- čuje, ne usudju jem se jo š odlučiti p rem a m ojem dosadanjem izkustvu o k rvaren ju kod čirova že ludca.“ Ova je ind ikacija teoretski skroz opravdana, je r iza je junostom ije može želudac sasvim m irovati, te se stvara ju odnošaji, pod kojim a čir može najlaglje zacieliti. Po ovoj indikaciji je H e i d e n h a i n 170 dvaputa operirao, te je opažao m om entani uspjeh , je r je odm ah prestalo k rvaren je , bljuvanje i singultus, te su se bolestn ici brzo oporavili. P rv i bolestnik je um ro od kom plikacije, koja nije bila u savezu s operacijom , a u drugom slučaju povratilo se je k rvaren je , kada je bolestn ik za 3 tjed n a opet počeo na u sta je s ti. H e n l e 177 je u jednom slučaju neutaživa k rv aren ja učinio je junostom iju i kanio tam ponirati želudac, ali do toga nije došlo, je r je bo lestn ik veom a naglo propadao. Iz ove indikacije se je već v išeputa izvela i gastroen terostom ija , te je i u nekim slučajevim a uslied od terećen ja želudca k rvaren je prestalo, ali kako znadem o, da se je u d rug im krvaren je iza gastroen terostom ije upravo pojačalo

171 1. c. 82.175 1. c. 124.176 1. c. 140.177 1. c. 141.

Br. 12. L ie ć n ie k i V ie s tn ik 1901. 475

ili ponovno n a došlo, gdje je već neko vriem e bilo prestalo, to se svakako ne m ože gastroen terostom ija preporučiti kod svježih, k rvarećih čirova želudca. Ex- cizija i šav je m oguća samo kod solitarn ih čirova, koji leže na sgodnom m jestu. P rem a tom u m islim , da je je junostom ija ind ic irana kod želudačnih čirova s čestim krvaren jem , koje prkosi svakoj drugoj therap iji i gd je p rieti sm rt od inanicije. U takovom slučaju je junostom ija bi naravski im ala biti sam o tem porarna, t. j . zatvorilo bi se stom a, kada je želudac izcielio ili pako naknadno učinila rad ika lna operacija ili paliativna 1. reda.

Slični povod kao čirovi je i otrovanje najedajući m tekućinam a, poglavito ako prieti exitus le thalis od inanicije ili ru p tu ra želudca. I u ovim slučajevim a im ade jejunostom ija svrhu , da se om ogući h ran jen je i da može želudac m irovati i izcieliti. Ovdje se im a takodjer u većini slučajeva jejunostom ija sm atra ti tem porarnom operacijom , a trajnom može fistula ostati tek kada nakon zara- šten ja nije m oguće na drugi način (razširen jem stenoze oesophaga, gastroen terostom ijom ) uzpostaviti h ran jen je naravnim putem . Isto tako je je junostom ija jed in i put, da se uzdrži život, ako se je iza najedan ja želudac tako skvrčio ili je nastala nesavladiva stenoza na cardiji i pyloru tako da nije m oguća gastrostom ija.

P reostaje, da još spom enem jed n u indikaciju , a to je insuficiencija prije izvedene želudačne operacije. Tako je na M i k u l i c z e v oj k lin ic i178 u tri s lu čaja učin jena jejunostom ija, je r je nastala insuficiencija šavova iza želudačnih operacija, te je došlo do kom unikacije želudačne u tline s površinom tiela. U prva dva slučaja je iza resekcije py lora perforira la šav želudca, te je n a otvor od d rainaže trb u h a u sve većoj m jeri izticao želudačni sadržaj, a u trećem je postala insufic ien tna fistu la iza gastrostom ije. Mislim, da ne im a dvojbe, da je u takovom slučaju ind ic irana je junostom ija, ako se abno rm alna kom unikacija ne može zatvoriti i osobito ako prieti sm rt od inanicije.

U red insuficiencije spada takodjer, ako je rad ika lna operacija ili paliativna I. reda ostala bez uspjeha ili je uspjeh za neko vriem e un išten . Ovamospadaju u prvom redu oni doduše riedki slučajevi, gdje se otvor gastroenterostom ije za neko vriem e stisne uslied brazgotinavoga stegnuća ili da g a zahvati napred ujuća novotvorina, te slučajevi gdje nastupi circu lus vitiosus, koji se nikako ne dade odstran iti. Ako se otvor od brazgotine s te g n e , to se može doduše stenoza d ig italno razširiti, kako je to M a y d l 179 učinio, akoprem nije sigurno, da će to biti od tra jn o g usp jeha ili pako n a drugom m jestu želudca izvesti novu široku gastroenterostorniju . Nu ako to ne koristi ili je bolestn ik već jako oslabio ne će preostati drugo, nego da se izvede jejunostom ija, kako je to L a r k i n 180 u jednom slučaju učinio. Obuzme li nap red ujuća novotvorina otvor gastroen terostom ije , to ne im a dvojbe, da je jed ino je junostom ija ind ic irana , ako nije bolestn ik preslab i afekcija previše napredovala . N astupi li c irculus vitiosus, to će skoro uviek pom oći, ako se način i enteranastom oza izm edju dovodnog i odvodnog kraka po B r a u n - J a b o u l a y u , te eventualno

118 1. c. 141.179 1. c. 131.180 1. c. 123.

476 L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12

prvi izm edju ovoga m jesta i fistule u želudcu po D o y e n u proreze i zatvori ili ako se kod R o u x o v e gastroen terostom ije dovodni i odvodni krak u oštrom kutu y-a na nekoliko cm. sašiju i eventualno dovodni krak na želudac s nekoliko šavova u slici po lukruga objesi, tako da je s tru ja sadržaja u oba k raka istosm jerna i da se dovodni krak ne može savinuti. Ne bi li u kojem iznim nom slučaju ni to koristilo, to ne će preostati drugo, no da se izvede jejunostom ija, ako se ne će da bolestnik od inanicije pogine. Dvojim bo, da će se još naći bolestnik, a i operateuri kao u slučaju, što g a je K e h r 181 priobćio, gdje su kod bolestnice radi circula iza gastroen terostom ije način jene još dvie g as tro enterostom ije i dvie enteranastom oze, od ko jih je d n a s resekcijom crieva.

S akupim li gore razloženo, to dolazim do zaključka, da je je junostom ija in d ic ira n a : ,

1. u slučajevim a duboke stenoze oesophaga, gd je radi skvrčenja želudca nije izvediva g as tro s to m ija ;

2. u slučajevim a carcinom a želudca, gdje nije izvediva ili n ije ind ic irana ni rad ika lna operacija ni paliativna I. red a ;

3. u slučajevim a dobrobitne stenoze pylora i že ludačnih brazgotina, kod velike slaboće bolestnika ili gd je je želudac pun b razg o tin a ;

4. kod želudačnih čirova s čestim krvarenjem , koje prkosi svakoj th e rapiji, te prieti sm rt od inanicije ;

5. kod o trovanja n a jedajueim tekućiuam a, ako prieti sm rt od inanicije ili rup tu ra želudca, te kod posljedica ovakova najedanja, ako nije m oguća d ruga o p e ra c ija ; .

6. kod insuficiencije šava iza želudčanih operacija, koju nije m oguće skoro drug im putem odstran iti i napokon

7. ako rad ik a ln a operacija ili paliativna prvoga reda nije im ala usp jeha ili je nakon nekoga vrem ena uspjeh uništen .

Uspjesi jejunostom ije su dosta slabi, što nije za čuditi, kada su se je ju - nostom irali većinom samo bolestnici, gd je n ije nikakova d ru g a operacija m oguća bila, je r je bolest već predaleko napredovala bila, te bi oni u najk raće vriem e podlegli svojoj bolesti. Radi toga ni sta tis tika uspjeha ne im ade velike v ried- nosti, ali ja ću u sliedećem kušati, da podam neku sliku, poglavito da opro- v rgnem M i k u l i c z e v o 182 m nienje, koji veli da je je junostom ija veom a pogibeljna operacija.

Može se uzeti, da je operacija bila povodom sm rti kod onih bolestnika, koji su umr l i u p rvih deset dana iza laparotom ije. S toga ću u sliedećem pregledu operirane slučaje dieliti u takove, gd je je 1. sm rt uzsliedila u prv ih 10 dana iza operacije, 2 . koji su živjeli neko vriem e iza operacije i napokon 3. u takove, koji su za zadnjega potraživanja jo š na životu bili. S lučaje označit ću im enom opera teu ra; kod prve g rupe dodat ću u zaporci uzrok sm rti, dočim su ostali um rli gotovo svi od kaheksije, a samo nekolicina od kom plikacije, koja nije bila u savezu s operacijom

181 K e h r H. Drei Gastroenterostomien und zwie Enteroenterostomien an e i ne rKranken mit Ausgang in Heilung. Münch, medicinische Wochenschrift 1899. No. 49.

182 1. c. 165.


1. U m r l i z a p r v i h d e s e t d a n a i z a o p e r a c i j e :

N ekoliko sati iza operacije: R o b e r t s o n (shock), H e n l e (perfo racija že-ludca), A l b e r t ( s h o c k ) 3

1. d an : M a y d l (shock), K a d e r (periton itis od perforacije šava) . . . 22. da n : S u r m a y (slaboća, p e rito n itis? ), M a y d l (periton itis) . . . . 23. d a n : P e a r c e G o u l d (slaboća), M i k u l i c z (slaboća), H e n l e (dalje

trajuće krvarenje), H e l f e r i c h ( s l a b o ć a ) 44. d a n : H a h n (inan ic ija od preduboke fistule), P e y r o t (slaboća), M a y d l

( p e r i to n i t i s ) 35. d a n : L e D e n tu (slaboća) 16. d an : A l b e r t (pneum onija), H e n l e (slaboća), M a y d l (m yocard itis) 3nakon 1. tje d n a : W i k e r h a u s e r (periton itis), Č a č k o v i ć (pneum onija) 29. d a n : M a y d l (inan icija od preduboke fistule), H a h n (periton itis),

K a r e w s k i ( p e r i t o n i t i s ) 310. d an : G o l d i n g B i r d (od operacije neovisna, tudjom nepažnjom p ro

uzročena periton itis), K a d e r (periton itis od perforacije šava) . 2

25

2. U m r l i d u l j e v r e m e n a i z a o p e r a c i j e :

N akon 2 tje d n a : H a h n , E i s e l s b e r g , H e i d e n h a i n , P e y r o t . . . . 4„ 3 tje d n a : M a y l a r d 1„ 4 t je d n a : A lb e r t 1„ 1 m jeseca: M a y d l 1„ 5 tje d n a : E i s e l s b e r g 1„ 6 tje d n a : T e r r i e r , J e s s e t , . M i k u l i c z , M a y d l 4„ 7 tje d n a : M a y d l 1„ 8 tje d n a : A l s b e r g , A l b e r t , M a y d l 3„ 2 m jeseca : M a y d l , L a r k i n 2„ 10 tje d n a : A l s b e r g , H e i d e n h a i n . 2„ 2 1/2 m jeseci: M a y d l 1„ 3 m jeseca: M a y o R o b s o n , H e n l e , M a y d l ( 2 ) 4 .„ 4 1/2 m jeseci: M a y d l 1„ više m jeseci: M o n t a z , M a y d l 2„ 6 m jeseci: M a y d l 1„ 7 m jeseci: J e s s e t 1„ 7 1/2 m jeseci: M a y d l 1„ 17 m jeseci: M a y d l 1

32

3. N a ž i v o t u j o š s u b i l i :

N akon 1 % m jeseci: M a y d l 1„ 2 x/g m jeseci: M a y d l (2), H a h n 3„ 6 m jeseci: M a y d l 1„ 6Vg m jeseci: M a y d l 1„ 8 m jeseci: M a y d l 1


N akon 11 m jeseci: E i s e l s b e r g „ 22 m jeseca: H e n l e „ 3 godine : H a h n . . .

Od 67 operiran ih um rlo je 25 bolestn ika od operacije ili u tako kratko vriem e, da se sm rt može sm atrati posljedicom operacije, što čini pom or od 3 7 '3 % . N u od ovih se im ade svakako odbiti G o ld i n g B i r d o v slučaj, gdje je nespretnom m anipulacijom prouzročena periton itis, to im ademo sam o 3 6 '3 % pomora. Odbit se može još i H e n l e o v slučaj, gd je operacija nije n išta p rom ienila, već je dalje trajalo krvarenje, kojemu je bo lestn ik i podlegao, te M a y d l o v , gdje je sm rt prouzročena paralyzom srdca uslied m yocarditide, pa se postotak pom ora snizuje na 34 '4 . P rib ro jim li još dva E i s e l s b e r g o v a slučaja (71. i 72.) i jedan O g s t o n o v (68 .), o kojim a mi nije n išta poznato, nego da su bili uspješni, dakle živjeli sigurno du lje od 10 dana, to dobivam dapače sam o 3 2 '8 % pom ora. Uzme li se u obzir, da je većina ovih bo lestn ika bila slaba i kahektična, to se je junostom ija nikako ne može sm atra ti veoma pogibeljnom operacijom . Taj će se postotak svakako još sniziti, ako se indikacije za nju prošire, ako i ne u M a y d l ov o m sm islu, a ono bar tako daleko, kako sam gore razložio.

57 bolestnika, gd je je poznat konačni izlazak (t. j . ne računajući 10 bolestnika, koji su još živjeli za zadnje po trage), živilo je zajedno 2789 dana, tako da dolazi n a svakoga pojedinoga poprečno postoperativno tra jan je života od 4 8 '9 dana ili preko 1 1/ 2 m jeseci. Odbije li se pako 25 bo lestn ika um rvših prvih 10 dana iza operacije, koji su zajedno živili 120 dana, to ostaju 32 bolestnika, koji su iza operacije zajedno živili 2669 dana ili po jedini poprečno 8 3 '4 dana, dakle preko 2 3/s mjeseci. U zm e li se u obzir i one bolestnike, koji su za dulje vrem ena preživjeli operaciju, ali gdje još nije poznat konačni posljedak, to je 67 bolestnika živilo zajedno najm anje 5759 dana ili pojedini 8 6 '9 dana t. j . blizu 3 m jeseca. Odbije li se i ovdje on ih 25 bolestnika, koji su um rli za prvih 10 dana iza operacije, to su 42 bolestnika živila zajedno najm anje 5639 dana ili pojedini poprečno najm anje 1.34‘2 dana, dakle 4 1/.J mjeseci.

Kako će carcinom uviek biti g lavna indikacija za je junostom iju , to treba poglavito za ovu afekciju izp ita ti uspjehe. Od 67 je junostom iran ih operirano je 56 radi carcinom a, a 11 radi d ru g ih afekcija. Od bolestn ika operiran ih radi carcinom a um rlo je 18 za p rv ih 10 dana, 30 iza du ljega vrem ena, a 8 je živjelo još za zadnje po trage. P rem a to n ri iznaša pom or neposredno iza operacije um rlih 32*1 % , a po odbitku gore spom enutih slučajeva ( M a y d lova ,- H e n - l e o v a i G o l d i g B i r d o v a ) , gdje. nije operacija bila neposredni povod sm rti, dapače samo 2 6 ‘8 % . Po tom je postotak pom ora za carcinom bolji nego li za je junostom iju u obće, a znatno bolji nego li kod jejunostom ije rad i d ru g ih afekcija, gd je je od 11 bolestnika za prvih 10 dana 7 um rlo, što čini pom or od 63 6 % . N u taj razm jer je očevidno slučajan, koji potiče odatle, što je broj necarcinom atoznih je junostom iran ih veom a m alen, pa bi bio svakako sasvim drugačiji, da se može om jeriti isto tako veliki broj kao kod carcinom atoznih . Onih 48 bolestnika, koji su rad i carcinom a operirani i gd je je poznat konačni

ßr. 12. L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. 479

izlazak, živili su zajedno 2643 dana ili pojedini poprečno 5 5 ’1 dana t. j . blizu2 m jeseca. Odbije li se 18 bolestn ika, koji su um rli za p rv ih 10 dana iza operacije i koji su zajedno živili 86 dana, to ostaje 30 bolestnika, koji su zajedno živili 2557 dana ili pojedini poprečno 8 5 -2 dana, dakle blizu 3 m jeseca. IJzme li se u obzir i one bolestnike, koji su za dulje vrem ena preživjeli operaciju , ali gdje još nije poznat konačni izlazak, to je 56 bolestn ika zajedno živilo na jm anje 3858 dana ili pojedini poprečno najm anje 6 8 -9 dana, t. j . 2 x/3 m jeseci. Odbije li se i ovdje on ih 18 bolestnika, koji su um rli za p rv ih 10 dana iza operacije, to je 38 bolestn ika zajedno živilo najm anje 3772 dana ili svaki pojed in i poprečno najm anje 9 9 -3 dana ili 3^3 mjeseci.

B azm jerje onih , koji su je junostom iran i radi necarcim atoznih afekcija ne proračunavam , je r je prem alo slučajeva (11) i je r su od ovih 2 živjela zajedno najm an je 1755 dana (jedan najm anje 22 m jeseca i d rug i najm anje 3 godine), pa bi ovi kod tako m aloga broja imali p revelik upliv na razm jern i broj.

Ova nam sta tis tik a dokazuje, da je junostom ija sam a po sebi nije pogibeljna operacija, poglavito ako se uzm e, da je veliki broj o periran ih bio u veom a n a prednom stan ju bolesti, gdje se nikakova d ru g a operacija nije više m ogla izvesti. P re m a tom u je i postotak pom ora dosta povoljan i ne m nogo gori od g as tro enterostom ije, je r dok sam našao za je junostom iju 3 6 '3 % ili dapače 32*8°/o pom ora, to C hl u m s k y 183 računa za gastroen terostom ija (za god. 1891.— 1896. na tem elju 254 slučajeva) pom or od 3 6 '6 % . N adalje Chul u m s k y računa, da gastroen terostom iran i radi carcinom a (na tem elju 60 slučajeva) živi poprečno3 mjeseca, a ja sam za je ju n o sto m iran e radi carcinom a mogao sračunati poprečno tra jan je života iza operacije od blizu 3 mjeseca ili dapače 3 y 3 mjeseci, ako uračunam i one od kojih nije poznat konačni izlazak. Kod najpovoljn ijega načina računanja sračuuao sam dapače 4 7 2 mjeseci za poprečno tra jan je života iza je junostom ije .

Z aključujem s toga, da je je junostom ija operacija, koja je u svakom slučaju izved iva, koja tehn ičk i ne zadaje potežkoća, koja život bolestnika ne stavlja u veću pogibelj, nego li d ru g e slične paliativne operacije i koja može produljiti život i riešiti tegoba bolestnika, koji bi inače svojoj bolesti u m nogo kraće vriem e uz velike m uke podlegao.

Konačno mi još preostaje, da spom enem s nekoliko rieči sym ptom aticnu therap iju posvem ašnjega sm anjen ja želudca. Ova može u dva sm jera djelovati i to da po m ogućnosti suzdržaje brzo propadanje tje lesn ih sila i da bolestn iku olakša m uke.

Da se suzdržaje propadanje tje lesnih sila treba u red iti h ran jen je . I tu se m oram opet pozvati na k lasičnu izjavu m oga b o le stn ik a : „dvie žlice podnesem , a treću m oram izbiju vati “ . U tim bo riečim a leži glavni tem elj, na im e bolestn iku se smije podavati samo onoliko hrane, koliko upravo podnaša. A je r podnaša sam o m ale količine, to h ran a m ora b iti osobito hran iva, dakle koncentriran a u m alom objam u, a da se ipak prilično h ran iva p riv adja treba da su obroci česti. Od h ran ila dolaze u prvom redu sliedeća u o b z ir: m lieko, ja ja, m aslac, meso, bouillon, beeftea, purrei (od g rašk a i pasulja), vino i piva, cacao

183 Chl umsky. Ueber die Gastroenterostomie. Beiträge zur klinischen Chirurgie 1 898. XX. Bd. 1. u. 2. Heft.


i t. cl. H ran jen je se podupire h ranećim k lysm atim a, a eventualno i hypoderm o- klyzom (physiolozkom raztopinom soli ili m ožda i sterilizovanim uljem ).

T reba sk rb iti za stolicu, koja je obično veom a težka i zakašnjena. Glavno sredstvo za uredjenje stolice im aju biti k lysm ata, već radi toga, što se od n jih uviek nešto tekućine resorbira i što se m ora izčistiti i izprazniti debelo crievo, da se m ogu h raneća k lysm ata reso rb ira ti. N u kako od njih lahko dolazi do p roktitide, to treba za izm jenu davati laxancija, ali veoma oprezno, da se još više ne ošteti m anjkava probava.

Glavno sredstvo proti razn im tegobam a i bolim a bit će narcotica, u prvom redu m orphij i to in terno , te kano pod kožne injekcije. U početku će se moći izlaziti s m alim obrocim a, ali naskoro će stan je bolestnika prisiliti, da se povisi obrok, dok se ne će konačno m orati davati gotovo u neograničenoj mjeri.

O operaciji zdjelištnih gnojnih exsudata rectalnim puteni.Priobćuje dr . D. S ch w arz , primarni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu.*

Im a izobilje m etoda, kojim a se odstran ju ju gnojni exsudati, kad napu- n ju ju malo zdjelište. Svojih privrženika im aju svi ti p u te v i: 1. a b d o m in al n i , 2. v a g i n a l ni , 3. is c h i o-rec tal ni , 4. p a r a s a c ral ni , 5. p e r i n e a l n i i 6. r e c t a l n i . Svi putevi vode doduše u R im , ali će ipak biti jed an najsjegurn iji, najbliži. Koji je to u našem slu ča ju ? To je baš ak tuelno mnogo razpravljano p itanje i zato sam tako slobodan njem u doprinjeti ovaj prilog.

S l u č a j 1. Verona J., 40 god. stara, iz Desinića, primljena u bolnicu 8./2.o. g., bila je navodno uviek zdrava do svoje 2 0 . godine, kada je bolovala kroz 14 dana na grčevima u trbuhu, lste godine imala je navodno typhus. Rodila jo tri puta, sva su djeca zdrava. Do pred dva tjedna bila je sasvim zdrava. Tog dana u večer dobila je redovito svoje vrieme. Drugi dan spopale su ju velike boli u trbuhu i to u predjelu sliepoga crieva. Babica je ordinirala klištir, na to je nastao proljev, koji sve dalje traje, blato žiclko, zeleno, silno zaudara. Bolest- nica nije bljuvala.

Status praesens. Bolestniea mršava, temp. 39°, bilo maleno i frekventno. Bo- lestnica je nemirna i tuži se na velike boli u trbuhu. Trbuh jako nadut, palpira se elastična, spontano i na pritisak bolna rezistencija u ileo-coecalnoni predjelu. Slična rezistencija manje izražena na lievo. U tim predjelima mukli zvuk. Dia- gnoza: Epitvphlitis. — Na predloženu operaciju pristaje bolestniea tek treći dan.

11./2. laparotomija u mješovitoj narkozi, morphijem i Billrothovom smjesom. . Tipična desna iliacalna ineizija u duljini od 12 cm. Izadje do 1/2 lit. debela gnoja. Palpirajuei se možemo osvjedočiti, da se nalazimo u prostranoj gnojnici, skroz ograničenoj na sve strane. Medialnu granicu stvara coecnin i colon ascendens, a goro siže gnojnica do jetara. Sav trbušnih stienka uz drainažu. Temperatura padne od 39’2° na 37'1°, ali se 13./2. opet podigne na 39'1°, bolestniea cyano- tična, djspnoična, puls vrlo frekventan, proljev traje sve dalje. Odkrije se lobarna

. pneumonija desnog doljneg režnja pluća. Sredina i lieva strana doljnega trbuha je naduta, elastično rezistentna. Na draine vrlo slaba sekrecija. Nema saveza izmed palpirane rezistencije i otvorene gnojnice. Exploracija per rectum : sluznica natečena, čini velike nabore, osobito na prednjoj strani, pipa se kao hladetina. P rilično visoko gore je prednja stienka gužnjaka izbočena u lumen, tako da je težko

* Predavao na skupštini sbora liečnika dne 21. svibnja 1901.


naći nastavak lumenu, i osjeća se sprieda rezistencija savezna s onom, koja se palpira s trbuha. Pokusna punkcija per rectum odaje gnoj. Incidira se na tom mjestu, na što se izprazni preko litre gnoja.

Diarrhoični proljev, sad s gnojnom primjesom, potraje još jedno 14 dana. Boli su u trbuhu odmah nestale. Težka pneumonija sa silnom dyspnosom i cya- nozom potraje još jedno 7 dana, te se onda kritički svrši.

Bolestnica se je sada sasvim oporavila, te je izbečena do male granulirajuće plohe na mjestu trbušne drainaže od prve operacije.

S l u č a j 2. Stjepan V., 36 god. star, iz Lskeuika. Na lekeničkom kolodvoru stovarivao je bolestnik 6./2. drva, te ga je tom prilikom panj od po prilici 15 centi težine s visine od 1 1/2 m. u padu udario tangencijalno po trbuhu. Bolestnik je pao na ledja i ostao na zemlji skvrčen. Sviesti nije izgubio. Poslije 5 minuta mogao se je nekoliko metara daleko odvući, te su ga težaci metnuli na saone i odvezli kući. Tu je probavio svu noć uz silne boli, neprestano bacajući. Drugi dan, t. j. 7./2. dopremljen je bolestnik k nama u bolnicu.

Status praesens: Bolestnik visoka stasa, čvrsta kostura i mišičja. Temp. 37-8°. Lice bliedo i upalo. Bolestnik može ložati samo na ledjima. Od časa do časa baca. Mokrenje i stolica u redu, flatus otvoreni. Trbuh u doljnoj polovini nešto nadut, tik nad pupkom mala modrica u koži. Trbušne mišice napete, tako da se ne može pravo palpirati. Perkusija odaje, da normalni mukli zvuk je tara nije izčeznuo. U obim slabinama mukli zvuk.

Po prilici isto stanje ostaje nepromienjeno do 9./2. U noći 8 . na 9. prestalo je bacanje. Boli medjutim ostaju iste. Polahko razvija se u doljnem dielu trbuha do pupka elastična rezistencija mukla zvuka. Bolestnik, koji ima pad večer subfebrilnu temperaturu, sve više propada. 15./2. exploracija per rectum: osjećase elastična rezistencija, savezna s onom, koja se ćuti s trbuha. Pokusna punkcija odaje gnoj. Incizija. Izpražnjeno preko litru gnoja. Bolestnik se brzo oporavi. Sad se osjeća kao palac debela, dosta tvrda rezistencija u ileo-coecalnom predjelu, koja medjutim nije ni spontano, ni na pritisak osjetljiva.

Pod jimo sad. da prosudim o svaku pojedinu od spom enutih m etoda za odstran jen je gno jn ih exsudata u D ouglasu i do ljnem d ie lu trb u h a .

A b d o m i n a l n i put pruža jasnost i pregled, č itav i obseg trb u šn o g ab scesa p ristupan je i očim a i p rstim a operateura. Vidi se, što se rad i. E ven tu alno se može i vrelo gno jen ja sam oga -potražiti i odstran iti. To su prednosti, — ali otvorenjem očahurene gnojn ice tim putem može se in tak tna po trbušn iea inficirati i baš tim e prouzročiti obćenita septična upala po trbušnice. U vjeti za odticanje gnoja iz D ouglasa uz svu drainažu vrlo su loši. L ahko dolazi do re- tencije gno ja i nastaju fistule, koje d u g o .i dugo traju , a kadkad nikako ne će da zaciele. T rbušna se rana m ora radi drainaže držati o tvorena, nuž dno nastaju kasnije na tom m jestu trb u šn e kile i sve njihove nepogode.

V a g i n a l n i je put skroz običan za o tvaranje abscesa u D oug lasu , koji su gen ita lnoga porietla. Držim , da ne će biti najshodn ije o tvarati ine abscese (n. pr. e p ity p h litične) per vaginam , je r bi se tim načinom mogao u terus i njegova adnexa inficirati, kad neprestano sm radni gnoj teče uz g rljak m aterice.

I s c h i o - r e c t a l n i ( M o n o d et V a n w e r t s , A reh. gener. de med. 1898, M ai), p a r a s a c r a l n i ( K o c h , M ünch, m ed. W och. 1899., Nr. 1 .) i p e r i n e a l n i p u t ( S t i e d a , D eu tsch . Zeitsehr. für Chir. Bd. 51, pag. 370.) p re d lo ženi su, jedno da se izbjegne prizna tim , gore spom enutim nepogodam a abdo- m inalne incizije, a s d ruge strane, da se uzm ogne sm rad n i gnoj — za razliku


od rectalue m etode — „asep tičk i“ odstraniti. Zato predlažu te velike, krvave i tehn ičk i dosta m učne operacije.

E e c t a l n u inciziju toplo preporučuju G r a s e r (P e n z o ld t - S ti n z i n g , H andbuch der spec. T herap ie Bd. 5, p. 761.), R o t t e r (D eutsch, med. W och. 1900., N r. 39. i 40 .) i L a n g e m a k s G a r r e o v e klinike (B eitr. zur klin. C hir., Bd. 29., 1. H eft, p. 85.). P rigovori proti tom postupku su skroz teore- tičke naravi. S t i e d a mu prigovara, da se operaciono polje ne može desinficirati. Ma koliko an tisepsa i asepsa bile b lagodat za ch iru rg iju , ipak se raci- jone lno načelo asepse ne sm ije izroditi u dogm u bez obzira aa n jene uvjete i svrhu . S ta će nam rigorozna asepsa kod o tvaran ja ovakovog abscesa ? Kako dugo će ostati aseptičan kanal, što ga S t i e d a ru je kroz perineum do Dou- gl asa, ako se D ouglas provali i bujica gnoja poteče n jegovim velikom m ukom izvedenim p erin ea lnim prokopom ? N a oko bolje osnovan je prigovor, da može nakon te operacije blato preći iz gužnjaka u peritonealnu gnojnicu . U istinu nije bilo nikad nikakovih neprilika s te strane. Navodno je otežčana drainaža. Drainaže jednostavno ne treba , kako je R o t t e r dokazao, gnoj sam od sebe izvrstno odtiče. O perira se navodno u tm ini. To ne stoji. S ph incter ani tupo se raz tegne , gužnjak se Sim sovim speculim a razširu je i pod kontrolom očiju izvede pokusna punkcija i incizija. Is tin a je , da nem a pregleda i da se tim načinom ne može Operateur osvjedočiti o obsegu i izhodištu gnojenja, al kod tih slučajeva se m oram o onako obično zadovoljiti otvorenjem gnojnice, izpu- štanjem gnoja — sve, što se preko toga rad i, skopčano je s pogibelju života za bolestnika.

Tom rectalnom incizijom poslužio se je R o t t e r u 40, G a r r e u 7 slu čajeva, uviek s dobrim uspjehom . U viek se radilo o e p itjp h litič k im exsudatim a. J a sam jednako incid irao jedan vrlo težki slučaj ep ityph litičkog exsudata i jedan gnojni exsudat nejasna porietla iza tupe ozljede trb u h a (razgnojen i hae- m atom ili trau m atsk a ep ityphlitična perforacija?).

T e h n i k a t e o p e r a c i j e je izvanredno jednostavna. Položaj bolestn ika kao za perinealnu litho tom iju . S ph incte r se raz tegne , u m etnu specula, napipa prstom rezistencija , na tom m jestu se načini pokusna punkcija i onda se n ačini zarez, koji se tupo čim jače razširi. Gnoj provali i ovim časom smo često bolestn ika riešili težke bolesti. D rainaže n e treba . Ta se operacija može, za razliku od d rug ih , izvesti bez narkoze posvuda, u svakoj kolibici.

To je pu t, koji i narav prečesto odabire — od vajkada su poznata spontana izliečenja ep ityph litida provalom gnoja na gužnjak.

L i s t a k .O zdravstvu staroga Zagreba.

Napisao Janko Barle.

(Svršetak.)

Više toga znademo o zagrebačkim ljekarnicima u XVü I. vieku.Gradska ljekarna bila je u sgradi remetskih pavlina na zagrebačkom Gradcu,

a nosila je naslov „ a p o t h e c a c i v i t a t e n s i s “ ili „ a p o t h e c a a d n i g r a m


a q u i l a m “ (ljekarnica kod crnog orla god. 1762.). Osim ove spominje se g. 1774. „ o f f i c i n a a d a u r e u m l e o n e m “ (kod zlatnog lava).

Vriedan je spomena gradski ljekarnik K r i š t o f o r B a p t i s t a (od god. 1733.— 1752.). On je imao u gornjem gradu svoju kuću, a kao gradjanin zagrebački obavljao je takodjer čast gradskoga sudca. Kao takav stekao je za grad liepih zasluga, pa ga zapisnik kanoničke vizite od god 1754. pravom nazivlje „ m e r i t i s s i m u s j u d e x c i v i t a t i s “ . On je obavljao takodjer službu crkvenoga starješine kod župne crkve sv. Marka i kapele sv. Uršule i bio ravnatelj bratovštine sv. Čisla. Najljepše dokazuje njegovo nabožno čuvstvo, što je podigao oko godine 1747. na svoj trošak crkvicu sv. Ivana Nepomučkoga kod Mesničkih vrata, (gdje je sada kuća br. 12. u Mesnič.koj ulici) . 1

Kod ljekarnika Baptiste kupovale su ljekarije i zagrebačke klarisinje. God. 1733. potužio se A d a m U z u l i n samom kralju, što su klarisinje za izplatu ljekarija dale Baptisti svotu od 300 for., što ju njegova majka zapisala njima u tu svrhu, da za nju obavljaju stanovite molitve. 2

Krištofor Baptista, taj zaslužan muž, umro je 14. kolovoza 1852. i sahranjen u grobnici kapucinske crkve.

Po njegovoj smrti preuzeo je gradsku ljekarnicu A n t u n R u s t e n h o l t z e r , koji je kao upravitelj te ljekarne uinro 13. rujna 1758. Iza ovoga prešla je ljekarnica u ruke ljekarnika J u r j a P u č k a , dok ju nije oko god. 1765. dostao neki L e o p o l d , bivši pomoćnik u kaptolskoj ljekarnici. Taj je Leopold već 20. veljače 1768. umro, a četiri dana iza njega njegova supruga Kajetana. Obojica sahranjeni su kod crkve sv. Uršule. 3

Sada je dobila gradska ljekarnica novoga gospodara, a to je bio J o s i p W. W e f o r d , koji je bio od god. 1751. ljekarnik na Kaptolu. No ni on nije tom ljekarnom dugo upravljao, je r je već 29. lipnja 1774. umro, star oko šestdeset godina, te je sahranjen u župnoj crkvi sv. Marka. U isto vrieme (god. 1771.) spominje se kao ljekarnik u ljekarni kod z l a t n o g o r l a („ad auream aquilam“) neki W i l l a r t h . Gradska ljekarnica bila je kod crnog orla, pa je možda bio Willarth vlastnik nove ljekarnice kod zlatnog orla.

Iza smrti Weforda preuzeo je gradsku ljekarnicu ljekarnik K a r l o F r ö s c h l , koji je bio ujedno gradski senator. Nalazio se već prije u Zagrebu, a umro je30. svibnja 1788. u petdeset četvrtoj godini dobe svoje. Njega je nasliedio F r a n j o Ks . W a g n e r , no i on je umro već 21. kolovoza 1790., 51 godinu star . 4

Zanimljivo je, što je imala zemlja u to vrieme (1766.) svog ljekarnika (phar- macopega provinciae), a taj je bio F r a n j o I g n a c i j e I l l i n g . On se spominjeod god. 1767. — .1771. u Varaždinu. Moguće da se je na svojoj službi zahvalio iotvorio u Varaždinu svoju ljekarnicu.r’

Ljekarnicu kod zlatnog lava, što sam ju prije spomenuo, posjedovao je god. 1774. F r a n j o de M a f f i c i o l i . U kojoj se ulici nalazila ta ljekarnica, nije mi poznato.

1 Gl. J. Barlfe: „Povjest župa i crkava zagrebačkih“. I. str. 86.2 „Gl. Libelli supplices originales“ u nadbiskupskom arkivu.3 Gl. Matice umrlih župe sv. Marka.4 Gl. Matice umrlih župe sv. Marka." U to vrieme bilo je u Hrvatskoj več mnogo ljekarnica. Medju gradovima valja

da spomenem K o p r i v n i c u (god. 1762.) K a r l o v a c (od g. 1768.—1770. generalatski ljekarnik Erazino Tusser), V a r a ž d i n , K r i ž e v c e (god. 1773. ljekarnik Vjekoslav Sartori) V i r o v i t i c u i trgovište S a m o b o r (god. 1770.). Svoje ljekarnice imali su takodjer franjevci i pavlini. Tako je bio u V a r a ž d i n u god. 1767. ljekarnik Fra Remigije Perger, u V i r o v i t i c i od god. 1 7 7 3 .—1776. Fra Bonifacije Gerber i Fra Pahtalion, u K l o š t a r I v a n i č u god. 1773. Fra Blaž, a u glasovitom pavlinskom samostanu u Lepoglavi od g. 1766.—1770. Fra Damijan. 1 Isusovci imali su u P o ž e g i svoju ljekarnicu, pa kad bje g. 1773. njihov red dokinut, popisan je našastar te ljekarnice, (nadb. arkiv XLV. C. VI.). Sravni razne račune u arkivu nadbiskup, pisarne.


Sada treba da priedjem na k a p t o l s k u l j e k a r n i c u . Da nije prema zaključku zemaljskih staleža od god. 1599. otvorena na Kaptolu ljekarnica, svjedoči to, što su do konca XVü . vieka biskupi i kanonici zagrebački kupovali ljekarije u gradskim i u isusovačkoj ljekarnici. Da su imali svoju ljekarnicu, bili bi je za cielo i upotrebljavali. Osim toga naročito se spominje u listu, što ga je pisao god. 1738. kaptolski ljekarnik I v a n L e o p o l d P a v k n e r (Pavknyer), da je neki I v a n S e i s z t prvi na kaptolu otvorio ljekarnicu . 1 To je bilo koncemXVü . vieka. Ljekarnik Ivan Seiszt otišao je iz Zagreba god. 1710., pa je svoju ljekarnicu prodao Ivanu Pavkneru, koji je bio tri godine kod njega provizor.

Kaptolske ljekarnike namještao je biskupovom privolom sam kaptol (cum consensu Episcopi a Capitalo in Parmacopolam susceptus); dakako ljekarnica je bila svojinom pojedinih ljekarnika, no kaptol imao je nad njom vrhovnu vlast.

U listu gore spomenutom hvali se ljekarnik Pavkner, da je mnogo godina upravljao na obće zadovoljstvo kaptolskom ljekarnicom, tako da se nije nitko na njega potužio. God. 1735. dogodila se kod njega slučajno pogreška, koja mu je mnogo naškodila i radi koje je mnogo trpio. Velike neprilike pravili mu strani neprijatelji, pače se s njima složio njegov mehanik Mi j o P e r t i n a k , da mu se osveti. Tog je Pavkner radi razuzdana života mnogo puta korio i napokon od- pustio. Neki glasoviti provizor preporučio mu je drugoga mehanika, no toga je morao naskoro odpustiti i platiti mu putne troškove, je r mu je kaptol zapoviedio, da primi natrag Pertinaka, koji je obećao, da će se popraviti. Došavši Pertinak natrag k Pavkneru, nastavio je svoj predjašnji život, tako da je napokon i kaptol pristao na to, da ga ljekarnik odpusti.

Sada je htio Pertinak, da se osveti Pavkneru, te je namjeravao na biskupskom teritoriju u Laškoj ulici, u kući nekoga Lackovića otvoriti novu ljekarnicu, pa je u tu svrhu već i naručio potrebite stvari. Na to se obratio Pavkner na biskupa Branjuga, pa ga molio u ime pet rana Isusovih, neka ne da, da se nanjegovu teritoriju otvori nova ljekarnica, je r bi time štetovao on siromašni staraci njegova porodica. 2 Spominje uz to, da je Pertinak već jako zadužen, pa bi semoglo dogoditi, da na štetu mnogih pobjegne iz Zagreba, kako je to već učinio jednom u Ljubljani. 3 Biskup je valja da uslišao molbu staroga kaptolskoga ljekarnika, te nije dopustio da Pertinak na štetu Pavknerovu otvori novu ljekarnicu u Laškoj ulici.

Iza ljekarnika Pavknera preuzeo je kaptolsku ljekarnicu M a t i j a G r e m b l. On je umro 27. rujna 1751. i sahraujen je u župnoj crkvi sv. M arije .4

Od god. 1751. — 1710. upravljao je kaptolskom ljekarnicom J o s i p W. W e f o r d . Kako su bile ljekarije skupe, vidi se odatle što je on kupio od župnika u Jakuševcu Ivana Sokačića vrt za 170 for., ali je morao njegovoj ostavini izplatiti samo 74 for., je r je odračunao 70 for. na liekove, a 26 for. za razne druge stvari. 6 Većina ljekarničkih računa, što ću ih na završetku napomenuti, potiče od ljekarnika Weforda. Weford imao je u svojoj ljekarnici i pomoćnika, a kao takav spominje se od god. 1763.— 1770. neki L e o p o l d S c h i n d t.

1 „Farmacopoliam capitularem ab eodem Seiszt hic Capitulo erectam“ gl. „Libelli supplices ad diversos scripti“ sv. Xü . br. 44. u nadbiskupskom arkivu.

2 Sličan slučaj dogodio se god. 1816., kad je takodjer neki ljekarnik htio da otvori u Laškoj ulici ljekarnicu, no biskup Vrhovac je to zabranio. Tadanji kaptolski ljekarnik A l o j s i j e O dy zahvalio je radi toga biskupu, te ga molio, neka izda dekret, da ne če nikada dozvoliti, da ma tko u njegovoj jurisdikciji otvori drugu ljekarnicu. Takav je dekret dobio Ody i od prvostolnoga kaptola. Gl. Polit. 2182./2021. u nadbiskup, arkivu.

1 Gl. „Libelli supplices ad diversos scripti“, u arkivu nadb. pisarne. Xü . br. 44.4 Gl. Matice umrlih župe sv. Marije.5 Medju tim stvarima spominje se kutija za duhan (7 for.) i batina (ita dictum

cana Hyspanica za 2 for.) Gl. Bačun u arkivu nadb. pisarne.


Weforda nasliedio je u kaptolskoj ljekarnici I v a n J ü r g e n s , te obavljao svoju službu podpunih 45 godina. Jürgens živio je još god. 1818. kao starac od 80 godina. Kad je car Franjo I. s caricom Karolinom od '27. lipnja do 1. srpnja 1818. boravio u Zagrebu, posjetio je medju inima i toga vricdnoga starca, koji je stanovao kod zagrebačkih milosrdnika. 1 Valja spomenuti, da je Jürgens kad je preuzeo ljekarnicu, na novo ju uredio, je r se spominje u jednom računu od god. 1770. „Apotheca nova in V. Capitulo“ .

Ljekarnice uživale su već u to vrieme pogodnost, da mogu biti i na nedjelje i blagdane otvorene, dok druge prodavaonice morale su biti zatvorene. 3

Kako se je u to vrieme već strogo pazilo na ljekarnice i kako su bile one pod liečničkim nadzorom, svjedoči nam izvješće L a d i s l a v a J a k o p o v i ć a , malog sudca županije zagrebačke, zemaljskog liečnika F r a n j e de P a u l a Hor - m a y e r a i županijskog liečnika Ma v r i c i j a F a b i j a , koji su dne 13. studena 1798. iznenada pregledali kaptolsku ljekarnicu. Kaptolski ljekarnik bio je tada I v a n J ü r g e n s , koji se je već onda, kad je kupio ljekarnicu morao pred povjerenstvom izkazati, da posjeduje dostatno znanje, te da je izpitan. Pošto J ü r g e n s u vrieme vizitacije nije imao nijednog usposobljenog pomoćnika, kojemu bi se mogla ljekarnica povjeriti, naloženo mu je bilo, da si takovoga priskrbi. U ljekarnici našlo je povjerenstvo sliedeće knjige: 1 . Pharmacopaea austriaco-provincialis, 2. T asa viennensis i 3. Liber defectuum, iz koje knjige se moglo lahko znati, koji su liekovi novi, koji stari.

Kaptolska ljekarnica bila je za onda malena, vlažna, tamna, opekom popločena, u obće skroz i skroz neshodna za javnu ljekarnicu. Povjerenstvo je zaključilo, da se zamoli prvostolni kaptol, da ljekarnicu preuredi i popravi, kako bi bila suha i svjetlija. U tom predmetu obratio se dne 23. veljače 1799. kr. sudac L a- d i s l a v B l a ž e k o v i ć na kaptol, te mu podastro izvješće o vizitaciji ljekarnice. Na tu je predstavku kaptol dne 26. veljače 1799. odgovorio, da će u ljekarnici napraviti pod od dasaka, da tim zaprieči vlagu, a u ostalom, buduć je najamnina vrlo neznatna, dozvoljava ljekarniku da svoju oticinu na drugo sgodnije mjesto smjesti. 3

Premda je bila ljekarnica malena i tiesna, ipak je povjerenstvo priznalo, da je dobro uredjena. Mjesto limenih posuda, bile su liepe, biele zemljene posudice, na kojima su bila napisana imena pojedinih liekova. Laboratorij bio je do ljekarnice, a trebao je takodjer popravka. Buduć ljekarnik nije imao „mercurium sublimatum corrosivum“ zatvoren, naložilo mu je povjerenstvo, da sve otrove zatvori u posebni ormarić, a ključ od njega uviek kod sebe čuva, dok ne bude imao sgodna i povjerljiva pomoćnika. Isto tako treba da čuva u posebnoj kapsuli ambru, moschus i druge jako mirišuće stvari, da ostali liekovi njihova mirisa ne upiju, što je bolestnicima često neugodno. Ljekarnik imao je malen, ali liep herbarij. Zabranjeno mu je bilo, da suši razno bilje na peći, je r se tim gubi kriepost cvieća, bilja i korenja. On je sam pripravljao sva „chymica medicamenta“ .

1 Jürgens zabilježio je to svojom rukom na arku: „Ordo pro fausto suarum Majestatum Sacratissimarum in Liberam Regiamque Civitatem Zagrabiensem ingressu praescriptus“. U sbirci I. TkalČića.

God. 1867. preuzeo je iza smrti ljekarnika G r a c i j a n a M i h i ć a kaptol, ljekarnicu k sv. Mariji“ J o s i p I. C e j b e k (r. 27. IV. 1827. u Chrudimu), te ju prodao god. 1883. N i n l c u K a t k i 6 u.

2 Intimat od 8. ü . 1772., priobćen iz zemalj. sabora u Varaždinu dne 15. Xü . 1772.: „apothecae et balneatorum domus sine restrictione apertae tolerentur“.

3 Nuzgredice spominjem ovdje, da je dao Kaptol napraviti god. 1779. na ljekarnici nova željezna vrata, a god. 1786. nov krov. Dne 12. kolovoza 1786. je pako zaključio, da se ljekarnica ne smije prodati. Gl. Act. Cap. Saec. XVü . fasc. 73. br. 2. i fasc. 108, u arkivu prvostol. kaptola u Zagrebu.


Iza toga pregledalo je povjerenstvo pojedine liekove „juxta ordinem Phar niacopaeae austriaco-provincialis“ . 1

1 Navadjam njihov nalaz točno po njihovom izvješću :

A c e t u mantiseptieum 1 destillatum ( scilliticum lisarginü

omnia bona satis fortia; et in vasis vitreis bene obduratis asservantur.

omnes debitam flagrantiam habeut.

A u tim oni u m d i a p h o r e t i c u m ablutum, et non ablutum, utrumque exacte juxta praescriptum factum est

melisssae menthae chamomillae

A q u a sambucci salviae ruthae majoranae

A q u a seu Balsamum embrionis A q u a carminativa communis et regia sine exceptione omnes valde bonae et spirituosae.A qu a cinnamomi vinosa therincalis jC o n s e r v a e succulentae et debita quantitate saclnri paratae in bonis et mundis vasis

terreis vitreatis asservantur.diascodü

E l e c t u a r i u m j lenitivum juxta omnes leges artis parata sunt.theriaca andromaehi stomachicum temperatum

E l ix i r iu m vitrioliproprietatis dulce

sunt bona et in sufficienti quantitate.

E m p l a s t r u m Jde ranis cum mercurio saponatum diachylon simplex et compositum meliloti vesicatorium

sunt omnia bona, interim tamen monitus e3t, ut ad emplastrum vesicatorium antiquum pulverem cantharidum non sumat, nec rece- nitem pulverem cantharidum ad nimis calidam massam imponat, cum hac ratione virtus cantha

ridum destruatur.E s s e n t i a e omnes cum peculiari industria paratae sunt.E x t r a c t u m Chi nae bonum et sine omni sale alcalino paratum habetur, omnia quoque

reliqua extracta in consistentia, puritate et quantitate debita aderant.L i q u o r a n o d i n u s nec cum alcali fermentavit, nec castam caerubarn in calore mutavit. L i m a t u r a i nar t i s nec subigunosa, nec cupro infecta.M e r c u r ü p r a e p a r a t a omnia bona adinventa sunt.Ol ea c oc t a a de r an t , sine quibus Pharmacopaea esse potest.Ol e u m a my g d a l i n u m bonum cum recens erat, nec ex amygdalis rancidis, aut prius

tortis expressum. Admonitus fuit Pharmacophaeus, ut hoc semper in vitreo vase asservet et nunquam in magna quantitate paret.

Ol ea

P il l ul ae

F u l v i s

destillatacaryophilorumcinnamomisalviaementhae

anethinae de styrace Ruffimercuriales

ipecacuauchae chinae

sunt bona.

debito odore et puritate praeditae.

rhabarbarae jalapae

omnes sunt boni, sed tamen inhibitus est, ne unquam majorem horum pulverum quantitatem paret, cum expe

rientia doceat, hos facile efetos fieri


Jošte je povjerenstvo sjetilo ljekarnika, da osobito pazi na čistoću i na točnu odpravu liekova. Glede mjere i ciene liekova neka se drži točno one, koja je uvedena u ljekarnama ugarskog kraljevstva. Otrove ne smije pod prietnjom težke kazne dati nikomu, osim po propisu liečnika . 1

Zemaljski liečnik morao je od vremena do vremena pregledati i druge ljekarnice u zemlji. Na početku XIX. vieka (god. 1808.) pritužio se zemaljski liečnik, da su mu prigodom pregledanja ljekarnica u području županije i grada Požege stavljene razne zapreke. Povodom te pritužbe sastala se deputacija pod predsjedanjem biskupa Vrbovca. Izpostavilo se, da je zemaljski liečnik prekoračio svoj djelokrug, je r je smio pregledavati ljekarnice samo u našim stranama. Deputacija je odredila, da ima zemaljski liečnik u prisuću liečnika raznih jurisdikcija pregledavati ljekarnice, no ne smije za to od ljekarnika nikakove plaće ubirati. Tom je sgodom odlučeno i to, da moraju županijski liečnici podastirati o zdravstvu periodičke izvještaje, jedan primjerak županiji, a drugi zemaljskom liečniku. Taj primjerak morao je zemaljski liečnik odposlati protomediku ugarskog kraljevstva . 2

Pri ruci mi je prako dvadeset računa raznih zagrebačkih ljekarnika (najviše od Josipa W. Wet'orda) iz dobe od god. 1742.—1800., iz kojih ću izpisati razne liekove i njihove ciene, sudim bo, da nije to bez važnosti za povjest i razvitak naših ljekarnica. Čudimo se, da su tadanji žitelji toliko puta uzimali razna sredstva, koja pospješuju probavu i čiste čovjeka. Liečnici, a i bolestnici bili su uvjereni, da dobra probava zaprečuje mnogu bolest; pa se i ja još i danas sjećam rieči jednoga staroga župnika, koje da je izrekao glasoviti liečnik u Trstu : „Eine gute Purganz, zur rechter Zeit genohmeu, beseitigt jede Krankheit“. — Ako i nisu ove rieči za svaku bolest, u mnogim slučajevima ipak su istinite. No valja da priedjem na liekove:

Herb le reccentes dulcificantes pro u s u Potio solutiva magistralis et Rhabarbarina de mane ad semelEmulsio apperitiva ad semel Electuarium dentifricum n o t u m Species sanguinem purgantes Aqua exsicans pro usu externo Globi ad luem anim alium Emplastrum album pro u s u Condimentum vini pro usu Unguentum calorem m i t ig a n s Oleum p i c i s . .Species pro vino e n u la to

S a lpolychretum

I arcanum duplicatum I mirabile

nitrum depuratumSa l i a volatilia succini et cornu cervi bona. T a r t a r u s e m e t i c u s valde bene paratus. T e r r a s o l i a t a ta r t a r i est satis alba et bona.

1 omnem probam debitae et justae praeparationis I sustinuerunt.

S y ru p u s

cmamomü aurantiorum contrajeroae contricis peruviani cichoriae cum rheo

recentes et bene parati sunt.

U n g u e n t a omni industria parata inventa sunt.1 Gl. spis u arkivu prvostolnog kaptola zagrebačkog. Acta Cap. Siec. XVü I. fasc.

133. br. 61.2 Gl. Politica. Vol. XV. br. 1747. u arkivu nadbiskupije zagrebačke.


Unguentum pro capilis c rescen d is for. nfi.

18Unguentum populeum — 3Species pro fo tu ? — 8

Syrupus resolvens — 4Emplastrum resolvens . — 24Oleum l i n i — 3Syrupus p e c to ra l is — 6

Species pro Aqua c o c ta — 14Mixtura resolvens — 45Syrupus A ntipleuriticus — 25Folia sennae e le c ta — 4Herbae purificantes re c c e n te s — 4Syrupus dulcificans pro edulcoratione t h e e — 28Pulvis Marchion. ad semel — 8

Pulvis occulorum cancrorum cum March — 6

Sal Prunellae cum melle Rosarum. - - 5Herbae dulcificantes — 6

Pro equis oleum petrae — 13Ad culinam colapiscium 6 quinte — 2 2

Oleum therebintinae — 6

Species amaricantes et apperitivae cum Rhabarbara — 15Elixirium stomachichum temperatum — 48Species emolientes pro cathaplasmate — 17Mixtura antiphlogistica cocchleatim su m m e n d a — 18Mixtura a b so rb e n s — 2 2

Pulvis Rhabarbarinus ad semel — 1 2

Iulapium v io la ru m — 30Flores sambuci pro th e e — 2

Aqua cocta ex D a c til is — 18Emplastrum mitigativum em o lie n s — 14Linimentum pectorale emoliens pro u n c t io n e — 6

Ad eancelariam Atromentum pro u s u — 36Balsami sulphuris et eo p a iv ae — 6

Unguentum de tutia pro p e d e — 9Mixtura co rd ia lis 1 7Aqua pretiosa pro in u n c tio n e — 18Emplastrum Venetum pro s to m a c h o — 1 2

Electuarium sm aragdina — 30Unguentum corm inativum — 25Balsamus homogenei pro u s u — 30Pillulae majores pro constipatione — 27Mixtura praecipitans coch lea tim — 34Decoctum purificans — 17Syrupus loco sachari pro thee — 24Vomitorium ad se m e l — 1 0

Sal amarum — 18Balsamum a r e a l i — 18Flores cordiales — 1 0

Theriaea Andromachi — 40Aqua ap p o p lep tica — 26Mixtura confortativa coch lea tim 1 30Gummipflaster zum verb inden j — 16Syrupus a sm a tic u s | 1 —

Br. 12. L ie ć n ie k i V ie s tn ik 1901. 489

for. [nč.Pulvis pro suffum ig io — | 39Pulvis ad flatus pe llen d u s — 24Oleum saponis pro l in it io n e — 134Globuli ad E ris ip e la s — 40Species pro Thee et N itrum — 9Mixtura solvens an tiastm aticum 8

Aqua pro collutorio 36Mixtura salina solvens 42Pulvis Cantharidum et Empl. Diachil 14Suffitus officinalis 54Emplastrum Diachilon cum gumi 8 8

Pulvis Stemutatorius contra capitis d o lo res 1 2

Liquor pro collutorio o r i s - 36Decoctum sanguinem p u rif ic a n s — 46Decoctum Rad. graminis 1 —China hispanica 1 36Species pro B a ln e o — 30Iulapium contra sitün 1 6

Emplastra vesicatoria No. 3 a 6 xr — 18Emplastrum oxycroceum — 1 2

Sacharum coctum ad tabulas 1 36Sacharum rosatum — 36Cataplasm a — 42Rhabarbarum s e le c tu m 1 30Gummi arabicum selectissim um — 48Aqua purgans — 14Essentia absynthü composita pro i t i n e r e — 36Chinapulver auf 9 m a h l — 54Hitzdämfende Mixtur alle dritte S tu n d — 24Magen Liquor früh u. Abend 1 L ö f fe l — 2 LSalienpulver 12 D oses — 36Ein Schachtl mit Zahnpulver — 54Kühlende Milch öfters fürn Durst zu tr in k e n — 30Umschlag für die Fusasolilen . .’ - 30Ribessl-Saft zur Labung und fürn Durst mit W a s s e r — 43Liquor zum verbinden — 6

Tröstendes klystir applicirt w orden — 54Kühlende Kampfer Mixtur für alle 2te S tu n d — 30Camphora et Creta Colonienis — 1 0

Cremor t a r t a r i — 2

Pulvis cubebarum — 4Mel ro sa ru m 1 0

Pulvis fumalis pretiosus lothones d u o 18Radix e n u l a - 3Clyster pro 3bus vicibus — 7Species pro ca tap lasm ate — 15Spiritus vini cam phoratus — 25Emplastrum supra Choreum rubrum e x te n s u m — 36Pulvis antispasmodicus ad 2 v ic e s — 6

Thee Holandicum — 36Mixtura te m p e ra n s — 15Aqua rosarum albarum ad oculos . . . . . . — 6

Potio laxativa angelica de m a n e — 40

490 L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901. ßr. 12.

for. nč.Semen papaveris albi — 6

Pulvis vomitorius ad semel — 1 0

Emplastrum meliloti — 6

Cortices P eruvianae — 32Emplastrum m a tu ra tiv u m — 24Spiritus eatnphoratus pro usu externo — 28Emplastrum vulnerarium — 28Pulvis vulnerarius cum Rhabarbara factus — 2 0

Pulvis alter a d s trin g en s — 27Balsamum p e ru v ia u u m — 48Aqua vulneraria adstringens — 6

Tinctura adstringens ad g in g iv as — 18Oleum balsam icans — 16Flores pectorales pro t h e e — 2

Electuarium laxativum ad s e m e l — 30Mixtura resolvens contra puncturam et pectoralis omni 2-da hora cocchleatim

su m m en d a 25Linimentum resolvens pro unctione — 2 0

Lambetivum pectorale . — 2 2

Mei pectorale pro t h e e — 6

Supositoria Nro. 3 — 4Emplastrum vesicatorium pectori applicandum — 1 0

Pulveres Cantharides pro vesieatorio applicando — 3Unguentum exsicans — 8

Mixtura contra calores et pectus humectans — 34Emplastrum stomachum coroborans pro applicatione — 14Potio laxativa — 48Emulsio laxativa de m a n e — 28Mixtura stomachum confortans — 14Pulveres Rhabarbarini ad 6 dies cum jusc do sum m endi — 54Unguentum resolvens pro unctione 2 1

Alü pulveres Rhabarberini et stomachum coroborautes ad 6 d i e s : 6

Potio solutiva Rhabarbarina de mane ad s e m e l — 56Pulveres apperitivi ad 2 v ic e s — 1 0

Pillulae laxativae de mane . — 15Oleum Amygdalarum dulcium recc. expressum — 15Iulappium capilorum Veneris pro u s u — 1 2

Species pro thee laxante ad s e m e l . . . — 4Species pectorales pro t h e e — 8

Mixtura la x a t iv a — 2 2

Mixtura adstringens pro g u t tu re — 16Syrupus capilorum veneris pro u s u — 24Pulvis occul. cancr. praeparatum ad 4 v ices — . 8


ü I. kongres českih prirodopisaca i liečnika u Praguod 25 .— 29. svibnja 1901.

(Svršetak.)

Rad u pojedinim sekcijama.Izvješćuje cand. med. V. Jelovšek u Pragu.

V. sekcija: hygiena i demogralija.

(Medicinska i tehnička hygiena, fizično odgajanje, demografija, sociologija.)

Prvi predsjednik prof. dr. Kabrhel u svom pozdravnom govoru kratko spominje svoje borbe i neprilike, koje su mu smotale kod dosadašnjega rada, pošto je tek pred 3 godine osnovan hygienski zavod i na českom sveučilištu. S veseljem konstatira, da u ovo zadnjih godina interes za tu granu medicine kao i praktična primjena njenih rezultata utješno napreduje, a nada se u buduće još i ljepšim plodovima, pošto je po novom rigoroznom redu hygiena obligatni izpitni predmet. S tom utjehom otvara sjednice ovo sekcije, koje će pokazati, da se i u českom narodu sve većma goji ova mlada grana medicine, koja je danas od tolikoga zamašaja po najšire vrste pučanstva svojom prophylaktičnom metodom. Ujedno proglašuje i hygiensku izložbu otvorenom.

Dr. J. Zahor (Prag): Kretanje tuberkulöse i raka ti austrijskim zemljama, u zemljama česke krune i posebice u Pragu. — Tumači na temelju statistike absolutni i postotni odnošaj tuberkuloze i raka prema mortalitetu i liečenju pučanstva u ovim označenim krajevima za g. 1884.— 1897., te dokazuje približnim brojevima ogromne izdatke, koji su samo s letalnim koncem ovih bolesti skopčani, bez obzira na liečenja (samo za Prag iznaša u g. 1884.— 1897. za tuberkulozu ta svota uz 4 % preko lö '/g milijuna kr., za rak 12 */2 milijuna kr.). Upozoruje nadalje na važan lakat, da broj bolestnika na raku neprestance raste (mnogo uplivaju geografski i klimatski odnošaji), dok tuberkuloza pada. Razmatrajući sva ta fakta i sa soeialnog i narodnog gledišta, predlaže rezoluciju, u kojoj se je — nakon oštre i žive debate — tuberkuloza od raka odielila, te se napokon jednoglasno primila u ovoj formi: 1. Tuberkuloza spada medju bolesti, koje se morajuobligatorno prijaviti. 2. Kod nje valja provadjati odgovarajuću desinfekciju. 3. U tom smjeru valja da se popuno desinfekcioni propisi. 1. Neka se udese posebna lječilišta za tuberkulozne. Glede raka se zaključilo: za takve bolestnike neka se urede posebna lječilišta.

Dr.,. J. Dvojak (Opočno): O nuždnim reformama sveobćih javnih bolnica u Českoj. — Autor obširno iztiče zle strane zaknna od god. 1888. glede bolnica 5 nabraja mnoge praktične zablude i konflikte, te traži sveobće reforme obzirom na liečnike i upravitelje bolnica. Svoje želje formulira ovako: 1. Da se ti faktori smatraju zom. činovnicima. 2. Povišenje plaće po radu u 1. raz. na 1600 for., pomoćnih liečnika na 1200 for. Ukinuće IV. raz. 3. Osiguranje pravilnog statusa i promaknuća. 4. Na godinu dopust od 4 tjedana, te zajamčenabezplatna substitncija. 5. Mirovina nakon 30 god. po normi za zem. činovnike.6 . Sastavljanje terna liečničkom komorom kod namještanja. 7. Da zem. odbor izvrši rezolucije sabora od g. 1896. i 1897. obzirom na mirovinu. 8 . Uredjenje odnošaja bolničkih liečnika prema razrednim pacientima i pravo na nagradu za njihovo liečenje i za operativne radnje. 9. Uredjenje plaće bolničarskog osoblja, najmanje 15 for. mjesečno. 10. Da se služničko osoblje i duhovne sestre moraju podrediti liečniku; da se bar jedna izškolana sila ostavi 3— 5 god. na jednom mjestu. Stalni regulativ za redovitu služinčad. 11. Osiguranje služinčadi kod okružne bolničke blagajne za slučaj bolesti i starosti. 12. Propisi za ostarjelu mužku služinčad, koja se posvema i neprekidno posvetila bolničkoj službi. 13. Da se diele nagrade uztrajnoj i urednoj ženskoj služinčadi. 14. Da se izvrši rezolucija

492 L ie čn ič ki V ie s tn ik 1901. Br. 12.

zem. sabora od g. 1896. i 1897. obzirom na služinsko osoblje. 15. Da se najme pomoćne sile za žensku služinčad. 16. Da se osnuju kurzi za tu služinčad. Napokon još nabraja potrebne tehničke i hygienske reforme bolničkih sgrada, tumači njihov graditeljski slog (koridorni i pavilonski), potrebu racionalnog loženja, mrtvačnica, vrtova, vodovoda itd.

Dr. E. V lasak (Kr. Vinohrady): Radničke kuće u Českoj. — Govornik razpravlja o hygienskim i graditeljskim odnošajima radničkih stanova. Predlaže planove uzornih radničkih kuća u tudjini, te i tipe, koji u glavnim crtama pokazuju njihovo unutrašnje uredjenje. Napokon pokazuje i planove i fotografije takvih radničkih kuća u Českoj. Isti predavač razpravlja dalje potanko u drugom predavanju o hygienskim odnošajima radnika i radnica rukavica u Pragu i okolišu. Tu se ograničuje na detailno konstatiranje fakata.

Prof. telili. J. V. Hräsky (Prag): 0 organizaciji istraživalačkih radnja za vodovodne svrhe. — Autor se bavi samo u toliko s tim pitanjem, u koliko za- sieca u njegovu struku, te preporuča ustrojenje posebnog zemaljskog tehničkog ureda za vodovodna iztraživanja.

Inž. J. Van cl (Prag): 0 modernim smjerovima u vodovodnoj struci. — U svom svestranom predavanju razlaže autor razne metode filtracije (amerikansku, pješčanu, s Puechovim filtrima), sterilizacije (dosele najuspjelija ozonom, pak sa Cl2 O J, te dolazi do zaključka, da se danas sve veoma i većim uspjehom upotrebljava i čišćenje kemičkim pridodatcima.

D r. Formanek (Slane): Čišćenje odpadkovili voda, sladornih tvornica. — Daje praktične upute, koje su od najveće važnosti po Česku, gdje je to pitanje akutno radi velikog broja tvornica te struke.

Dr. Vl. Ružička (Prag): O hygienskom značaju voda za usta. — Od ovih se sredstava traži: 1. djelovanje desinfekciono, 2. desodorisaciono. Nu sve ustne vode, m akar i sadržavale dostatnu množinu antiseptika, u raztopinama u praksi ne pokazuju takvo djelovanje, što se već a priori može zaključiti, pošto se tako razriede, d a j e koncentracija antiseptika premalena za desinfekciju; nadalje je i vrieme odviše kratko, u kome ta raztopina d jelu je; napokon jo ustna šupljina u neprestanom kontaktu sa zrakom, tako da je njena sterilizacija nemoguća. Kao jedino djelovanje, koje se za njih može dokazati, preostaje desodorizacija. Njihova je važnost dakle više kosmetičkog nego ü hygienskog značaja. Prema svemu tomu može se reći, da mehanička sredstva: kefica i spužva imadu veću hygiensku važnost, nego li kemička sredstva: ustne vode.

Doc. dr. S. RužiČka (P rag ): 0 nekim izvorima otrovanja ugljikovim dioxydom, na koje se dosta, ne obazire. — Pokazuje na temelju svojih pokusa, da razni ogrievni strojevi s drvenim ugljenom proizvadjaju takvu množinu uglji- kova dioxyda, da ih so uz današnji način upotrebe valja smatrati vrlo opasnima, te bi bilo najbolje, da ih se u obće ukine.

Dr. B. Bouček (Podebrady): O uplivu moderne škole na mladju generaciju. — Prigovara modernoj pučkoj školi, da velikim brojem učevnih sati, obsežnim učevnim materijalom, nedostatnim gojenjem tjelesnih vježba tako pogubno djeluje na dječju dušu, da mnogi djaci srednjih i visokih škola nisu sposobni, da s trajnim uspjehom svladaju taj materijal. Prema tomu prije reda duševno sma- lakšu i ostare. Radi toga predlaže ovu rezoluciju: vlada se pozivlje, da sazove enquetu pedagoga i liečnika, koji bi proučavali prigovore protiv moderne pučke škole obzirom na preobterećenje preobilnim učevnim materijalom, velikim brojem školskih sati, na nedostatnu potrebnu tjelesnu njegu, pa da prema tomu prediože reforme za osnovu pučke škole, a u koliko se štogodj nadje i za srednje škole, to i za njih. Nakon obširne i žive debate primljena je jednoglasno.

Dr. J. Elgart (Brn o ): Prophylaksa akutnih exantherna u školama. — Sve viesti autora u novije doba dokazuju, da se kod ove skupine bolesti infekcija


sbiva respiracionim traktom ili drugim riečima : bolest se prenaša udisanjem kod blizkog obćenja s bolestnikom. Prema dosadašnjem izkustvu pokazuje se obrana protiv akutnih bolesti u donekle drugom svjetlu. Autor misli, da može za škole predložiti ovo: valja da učitelji budu upućeni o važnosti početnih katarrha kod ovih bolesti, pa da zabrane polazak škole onoj djeci, koja trpe od akutne hunjavice, conjunctivitide ili angine, u obće od vrućice. Liečnik bi pak odlučio, da l i j e sumnja opravdana. Nadalje valja odrediti veći rok za rekonvalescente, urediti obeenje djece izvan škole (omedjeno na minimum). Školske se prostorije neka neprestance zrače, pošto je čisti zrak najjeftinija desinfekcija, pod neka se vasda čisti, jer prah drži klice bolesti. Zatvaranje škole neka ostane posliednje sredstvo, kad već sva spomenuta ne bi imala uspjeha.

Dr. Y . Klima (P rag ): F erija ln e ko lon ije za velegradsku djecu. — Da takav boravak na gradsku djecu imade velik upliv, dokazao je n. pr. dr. B o r c h - m a n n u Moskvi, koji je iztražio moskovskoj djeci množinu haemoglobina i crvenih krvnih bobica prije i poslije boravka na ladanju, te tekom školske godine. Rezultat bio je neočekivan; dok je množina bila prije pod normalom, po boravku vanredno se uvećala, pa tekom ciele školske godine uza sve loše odnošaje bilo je poboljšanje trajno. U Pragu radi u tom smjeru „družtvo za ferijalne kolonije grada Praga i predgradja“, koje se osnovalo g. 1882. Ono šalje prosječno 400 djece na ladanje, do g. 1900. u svemu 5980 djece uz 110.643 for. troška. Autor stavlja neke rezolucije (radi podpore i pomoći od obćina i vlade), koje se primaju.

D r . 0 . K l ik a (Prag): M asturbacija s g led išta škole. — Da se omedji sve veća putenost, koja u prvom redu tjera k masturbaciji, preporuča se osobito, da se mladeži u pravo vrieme, i to što prijo, in rebus sexualibus dadne nuždno razjašnjenje, da ne bude upućena na vlastito izpitivanje. K tomu bi se cilju došlo i tim, da se ukine principielno i sistematično odieljivanje mladeži obih spolova, te da ih se bar na zajedničkim igralištima sbliži. Poznavanje škodljivih posljedica onanije neka se razširi u najšire slojeve pučanstva popularnim predavanjima i poučnim spisima, koji bi ujedno paralyzirali štetni upliv mnogih pseudoliterarnih produkata. Već je skrajnje vrieme, da se obzirno posmatranje i prosudjivanje ekscesa spolnog nagona, koje se temelji samo na krivim predsudama, zamieni odlučnim i racionalnim posredovanjem zvanih faktora.

Doc. dr. S t. Rüžička (P rag ) : Potrebne hyg ienske reform e u našem ško lstvu . — Nabraja glavne zasadne smjerove, u kojima valja da se radi oko reforma našega školstva obzirom na duševnu i tjelesnu hygienu. Glavne točke tih potrebnih reforma skuplja u rezoluciji,* koja se nakon debate i dopunjaka primila u ovoj formi: 1. Neprestano uvećavanje materijala, koji se radi napredka prosvjete traži od djaka, neodklonivo sili, da se ujedno upotrebe sva moguća kygienska sredstva, kako bi se umanjile po zdravlje škodljive posljedice, koje školsko podučavanje prouzročuje. U interesu je i pojedinca i države, da se u korist zdravstvenoga stanja mladeži provede jednaka strukovna organizacija, kao u nastojanju0 njen intelektualni i moralni napredak. — 2. Prvim i najobćenitijim je sredstvom u tom smjeru osnutak organizovanog hygienskog nadzora nad školom (školski liečnici, hygienici u obćinama, kotarima itd.), kojim bi se najbolje osjegurao razvitak i napredak hygienskih odredaba u školstvu. — 3. Tjelovježbene igre i zajedničke šetnje neka se goje kao obligatni dio poduke i to i u djevojačkim školama1 na višim strukovnim školama. S time neka se ujedno spoji i podučavanje sgodnih prirodnih nauka (prirodopis, fizika, sveobći zemljopis, mjerstvo, povjest). U tu svrhu neka se prirede i ferijalna putovanja. — 4. Za svaku školu neka se izdaju za osobe, koje se brinu za čišćenje, zračenje, grijanje, sgodni, prema mjestnim odnošajima udešeni, potanki hygienski propisi, koji bi se sastavljali od mjestnog

* Od osobite je važnosti, da je ta rezolucija plod enquete liečnika i učitelja, kod koje su sudjelovali i zastupnici vlade.

3


učiteljskog sbora uz pomoć liečnika hygienika, a potvrdili od školskog vieća; za vršenje istih bio bi odgovoran pedel. Svakoj promjeni neka se i ti propisi prilagode. Ima se odstraniti odredba glede maksimalnog paušala za grijanje i čišćenje. — 5. Da se doba predavanja šio racionalnije upotrebi, t j. da se potrebni uspjesi postignu n što kraće vrieme, a time da se omedji na najmanju mjeru hygienska opasnost, koju dovadja nuždno polazak škole, bit će potrebno, da se 40 kao najveći dozvoljeni broj djaka za jed nog učitelja ustanovi. — 6 . U tom je smjeru važno i dopunjivanje naobrazbe učitelja kao i poboljšanje njihovoga socijalnoga položaja. — 7. Dalje je potrebna temeljita revizija učila i učevnih metoda, te odstranjivanje svega, što nema odgojne i praktične vriednosti, ili bar redukcija onoga, što učevnoj svrsi ne koristi. — 8 . Po mogućnosti neka se udese za manje darovitu ili boležljivu djecu posebne škole, odu. razredi, gdje bi bila učevna osnova primjereno promienjena; takovi razredi neka imadu samo malo djece (15). — 9. Poučavanje o ljudskom tielu i njegovoj njezi neka se udesi kao samostalna grana prirodopisa u sgoduom izboru i primjerenom obliku, i to ne samo za najviše, nego i za najniže i srednje razrede, dakle u svakom razredu pučkih i g ra d janskih škola, te i u onim razredima srednjih škola, gdje se podučava životinjstvu. Od školskih instancija neka se nijedna čitanka no odobri, nijedna prirodoznanstveua knjiga, nijedna učevna osnova, nijedno t. zv. specijalno razdieljenje učiva, gdje se ne bi uzeo navedenim načinom obzir na hygiena. — 1 0 . Neka se započnu pokusi samo sa prijepodnevnom obukom, neka se nadalje nastavlja studij s usavršenim klupama kao i proučavanje hygienske važnosti okomitog pisma. — Vlada se pozivlje, da u najkraćem roku praktički oživotvori ove zasade i da prije svega u tu svrhu sazove enquetu pedagoga i liečnika hygienika. koja bi o njima viećala.

J. Klenk a, učitelj tjelovježbe (Prag): O tjelesnom odgoju u š k oli. — Toplim riečima preporuča uvedenje tjelovježbe (kao i kupanje i sklizanje) kao obligatni predmet u sve škole, te u to ime daje praktične upute i predlaže sgodne reforme.

J. Karasek, učitelj tjelovježbe (Brno): Š ko la i tje lesn i odgoj. — Uz praktične reforme glede školskih sgrada i načina predavanja, predlaže i ove hygienske zasade: pregledavanje škole; na početku školske godine neka se odiele djeca, koja su opasna po zdravlje ostalih, pa da se predadu u posebne zavode ; pod godinom da se predusretne priljepčivim bolestima (trachom itd.). Shodne odredbe za vrieme epidemija. S loga je nuždno i imenovanje posebnih školskih liečnika, po prilici s jednakim pravom i odnošajem prama sboru kao kateketa. Uvedenje nauke o hygieni i ljudskom tielu kao poseban predmet u sve škole; praktično uvježbanje za prvu pomoć. Najnuždnija pouka o hygieni neka se uvrsti medju tražbine učiteljskih izpita za sve škole i struke. Uz to dašto toplo preporuča kao i njegov predgovornik tjelovježbu, igre, sklizanje, veslanje, plivanje, razumno bicikliranje i ski, to oštro i obširno razglaba i osudjujo M o s s o v e nazore.

D r. A. M erhl a u t (Hlubočepy): V ažnost i d je lovanje m liečne m a sti u dječje doba i njegove p rom jene u m lieku ženskom i kravskom — Na temelju od 1000 slučajeva, izpitanih i proučavanih na zavodu za proizvad janje dječjeg mlieka u Hlubočepvma zaključuje autor: mliečne masti nuždnom su hranom za diete, koja se trajno ne može ničim drugim nadomjestiti. Masti kravskoga mlieka razlikuju se sastavom i djelovanjem na probavne organe od masti ženskoga mlieka. Za umjetno hranjenje djece najsgodnijo jo mlieko, pomiešano od nekoliko krava. Naravna množina masti u kravskom mlieku nije dostatna za podpunu hranu djece, koja se hrane metodom razriedjivanja, je r djeca trebaju bar l '5 % masti na 1 % mliečne bjelankovine (albumina), inače nema stolice. Novorodjena djeca podnose manje mastilo mlieko (najviše l '2 5 % ). Djeca s bolestnim probavnim organima ne podnose mliečnih masti.

A sis t . O . Laxa (Prag): 0 ko n zerv ira n ju m lieka . — Provadja se danas üzikalnim i kemičkim sredstvima. Protiv posliednjih mnogo se prigovaralo. Iznimka.


bi bila ozon. Njegovo je djelovanje proučavao autor, puštajući ozonizovani zrak kroz obrano mlieko. Na prisutne bakterije nije baš znatno razorno djelovao. Produžuje doduše kisanje i sirenje mlieka, ali u praksi se to ne može provadjati, je r mlieko ozonizacijom dobije neugodan miris. Preostaju fizikalna sredstva, od kojih je najrazšireniji način konzervacije pomoću topline, koja zajedno sa silnim ohla- djivanjem čuva za dugo vrieme trajno i hygienski čisto mlieko.

C an d . m e d . F . M aru šić (Oraiš-Prag): O p u čko m liečničt vu u D a lm a ciji (hrvatski). — Prodavač nastoji raztumačiti svezu narodnog sujevjerja i prirodnih ili patholožkih pojava; svraća pozornost osobito na one sujevjerne narodne liekove, koji absolutno moraju bolestniku naškoditi. Nadalje preporuča pomno i svestrano proučavanje i bilježenje narodne terminologije, te želi, da svi Slaveni na temelju svojih pučkih izraza izrade što prije jedinstvenu slavensku liečničku terminologiju.

Srdačnim zaključnim riecima obih predsjednika, prof. K a b r h e l a i gradskog lizika Z ä h o r a zaključio se liepi i nadopuni rad ove sekcije.

Kao p o d s e k c i j a ovog odsjeka proglasila se g l a v n a s k u p š t i n a c e n t r a l n e u d r u g e č e s k i h l i e č n i k a u C e s k o j , M o r a v s k o j i Š l e z k o j , koju je u 13 predavanju svestrano pretresala socijalno s ta n je , zadaće i izg lede českoga liečnika , te izniela u tom smjeru svoje reformatorne želje.

XI. s e k c i j a : s t o m a t o l o g i j a .

(Zubarstvo. Bolesti ustne šupljine).

Predsjednik prof. dr. Nessel otvara skupštinu, te pozdravlja sve kolege uz želju, da ovaj prvi pojav českih zubara na znanstvenom polju donese što obilnijiplod. Po obavljenim formalijama predaje predsjednik

p r o f . d r . N esse l (Prag): O a rh ite k tu r i lju d ske čeljusti, o u p liv u k u tn ja k a n a ra zvo j če lju s ti i poredanje zub i, o u p liv u p rerane ekstrakcije, na po- redan je zu b i i o p ro m je n a m a n a čeljusti po iz v a dje n im zub im a . — Kao uvod demonstrira savršene zube. Svoje prodavanje pod elio je na 4 diela; u prvom iztiče od koje važnosti je namještanje prvih velikih praemolara goruje čeljusti; u drugom predaje o djelovanju mišica za žvakanje, koje se u sredini gornje i doljne čeljusti učvršćuju; u trećem upozoruje na upliv ekstrakcije krilnih zubi na namještanje onih, koji za njima sliede, te iztiče poznati lakat, da se ubrza i olakšava razvojpreostalih zubi izvadjenjem nekih. Misli, da poznato neobično postavljanje malihpraemolara nastaje onda, ako imade dosta mjesta po iztrgnutjin stalnom zubu. U četvrtom dielu veli, da se potezanjem mišica za žvakanje nepoduprti dio čeljusti spušta i ujedno se približava doljna čeljust, time se pokazuje ovakvo lice u okomitom smjeru kao skraćeno, na mjestu pak iztrgnutog zuba upalo, ploho, luk doljne čeljusti takodjer kao skraćen. Napokon upozoruje na osebujni pojav, da ljudi s malom asimetrijom ne nose glavu sasma uzpravljenu, nego ju naginju na stranu asimetričnu — a valjda iz nekog estetskog nagona i šešir stavljaju koso na glavu.

D r. E . Z b o r i l (P rerov): L iečenje zu b n ih fis tu la . — Predavač se tuži, da i dobri chirurgi često takve fistule zlo lieče. Navadja slučajeve, gdje se vanjska fistula na bradi bez uspjeha liečila 8 godina izgrebljivanjem, a teli nakon anti- septičkog postupka sa zubom se izliečila nakon 16 dana. Toplo preporuča konzervativnu therapiju carioznih zubi, koji su prouzročili fistule, te spominje mnoge slučajeve iz svoje prakse, gdje je ta therapija imala najsjajnije uspjehe. Pri tome valja paziti na dvoje: šupljina srčike mora da bude sasma pristupna, da se provede temeljita desinfekcija korenovih kanala; foramen apicale mora da bude dostatno otvoren, da se može listula narezati.

D r . E . S ufort (Nemecky Brod): O če ljustn im d e fek tim a , koji su n a s ta li p o operaciji, te o n jihovo j n a kn a d i. — Predavač nabraja čeljustne bolesti, koje


su najobičnije i za koje je potreban chiruržki postupak. Demonstrira sadrove otiske čeljustnih defekata, koji su nastali po operacijama, kao i odtiske kaučukovih naknada, koje su se prigotovile, da se prikriju ti defekti.

D r . J e s e n s k y (Prag): O im m u n o s ti u stne šu p ljin e p ro tiv nakaze. — Krvave rane u ustnoj šupljini redovito zaciele vrlo liepo bez posljedica, akoprem se tu na sluznici koloniziraju bezbrojne gnojne i infekcione klice. Uzroci toga pojava razno se tumače. Predavač misli, da to tkivo u ustima do neke granice čuvaju neke vrsti pliesni, koje bakterijskim antagonizmom djeluju protiv pathogenih vrsti; taj upliv pripisuje tako zvanim ustnim bakterijama (leptothrix inom., spiro- chaete dent., jodococcus vag. itd.). Te pliesni žive samo u ustima, te dosele nije uspjelo odgojiti ih na umjetnom tlu. Razlog je taj, što je životnim uvjetom za te pliesni prisutnost nekih bakterijalnih fermenata i toxina. Pokusi predavačevi na inficiranom bouillonu to dokazuju. Pliesni upotrebljavaju ili mionjaju produkte bakterija, dapače i direktnim uplivom štetno djeluju na same bakterije, a time je baš oslabljena virulencija ovih pathogenih pliesni u ustima.

D r . V o s tr č i l (Kr. Vinohrady): V adjenje zu b i neka d i sad. — Predavač razmatra ekstrakciju zubi i njene načine, koji od najstarijih vremena sežu sve do našega doba. Razpravlja obširno o raznom orudju, kojim se zubi vadili i vade i demonstrira, kako se upotrebljavalo. U drugom dielu svoga predavanja bavi se socijalnim pitanjem, u koliko se tiče zubara, upozorujući na žalostne odnošaje, koje su skrivili nadrizubari.

D r . E . Z b o r ü (Prerov): demonstrira zanimive p rep a ra te iz zubne te h n ike : a) reparature zubi s umjetnom krunom; b) novi način cinovih takvih zubi; c) krune kovne i d) kaučukove piece po R o s e u s vlastitom modifikacijom. — Osobitu su pozornost pobudile piece pripravljene posebnim načinom, koji predavač tum ači; njime se postignuto, da nebčana daščica protheze vrlo točno pristaje na nebce, svuda je jednako debela, vrlo je laka, a ima i na površini prama jeziku označene nebčane zareze.

D r . A l. W ach s m ann (Prag): M o d ifik a c ija z la tn ih p ro th eza . — Ovim se prothezama prigovara, da ne pristaju točno na nebce, kao što kaučukove. Tomu se napokon pomoglo tako, da se zlatna nebčana daščica izradjuje od dviju tankih daščica, od kojih se svaka napose odtisne, obje se pak spoje u jednu. Takve protheze pristaju posvema točno. — Kao novost pokazuje autor prolomljene zlatne protheze, koje je sam uveo u praksu. Te imadu prednost, da su laglje, vrlo se ugodno nose, (jer se jezik može doticati nebea), liepo izgledaju, a manje treba za njih materijala. Napokon pokazuje pacienta s reseciranom gornjom čeljusti, za koju je načinio aluminijevi! prothezu.

D r . R . Faustus (Prag): O zu b im a s u m je tnom krunom po v la s tito j m etod i. — Predavač opisuje pripravljanje takvih zubi pomoću slitine cina i srebra (65% cina, 35 % srebra), te pokazuje modele.

D r . ü . Wachsmann (Prag): N e p ra v iln o s ti k o d p o r e d a n ja zu b i i n jihovo liečenje. — Literatura ovoga predmeta, akoprem obilna, osobito obzirom na kazuistiku, ipak nije dosta sistematski izgladjena i izradjena. S praktičkoga stanovišta dieli autor ovaj materijal na 2 velike skupine: 1 . na prirodjene, i 2 . na stečene abnormalnosti. — Liečenje onih prvih abnormalnosti traži najveću njegu, je r forma zuba vasda pokazuje silnu tendenciju, da se vrati u svoj tipički prirodjeni položaj. Laglje je liečenje druge skupine. Kod ovih, radi promjene lica kod razvoja, igra po mnienju predavača rhaehitis mnogo veću ulogu, nego li se dosele mislilo. Liečenje ovih slučajeva podaje mnogo utješniju prognozu što se tiče trajnosti uspjeha. Abnormalnosti radi nepravilne druge denticije valja vrlo rano liečiti i to direktnim odstranjenjem uzroka. Nakon toga demonstrira prokušano orudje za reguliranje zubi i njegovu praktičku upotrebu, razglaba kritički najnoviju metodu A n g e l ovu ,


koja znači velik napredak, te pokazuje na modelima iz vlastite prakse i praktičke uspjehe raznih metoda liečenja.

D r . V o s t r e i l (Kr. Vinohrady): demonstrira pripravu voska za zubnu tehniku.

Družtvo českih zubara priredilo je i malu izložbu zubarskih i zubnih tehničkih strojeva i orudja. Izložba je bila vrlo savjestno sastavljena, te veoma brojno posjećena.

Time svršavamo naš izvještaj, u koliko se tiče liečnika o ovom uspjelom kongresu bratskoga naroda.

Razpravne viesti.Kr. zem. zdravstveno vieće zasiedalo je od 18.— 27. studena.Na tom zasiedanju podalo se je 4 s u d b e n o l i e č n i č k i h v r h o v n i h

m n i e n j a i obredilo 9 s u d b e n o k e m i j s k i h t r o š k o v n i k a . Nadalje se raz- pravilo n a p u t a k , što ga je z a g r e b a č k a o k r u ž n a b l a g a j n a izradila z a svoje l i e č n i k e , te n a p u t a k za ü e č n i č k u n a d z o r n u s l užbu , u r e d o v n i n a p u t a k z a s e k u n d a r n e l i e č n i k e i k u ć n i r e d zem. b o l n i c e u P a k r a c u . Konačno je zdravstveno vieće razpravljalo o nacrtu naredbe, kojom bi se imao urediti postupak proti z a r a z i t r a c h o m o m , što ga je prodložio zdravstveni odsjek kr. zem. vlade, p r e u d e s i l o c j e n i k l i e k o v a prema sadašnjim cienama liekova i izradilo nacrt s t a t u t a za l j e č i l i š t a u Hrvatskoj i Slavoniji.

Mjesečna skupština sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu dne 25. studena 1901.

P r i s u t n i : predsjednik dr. L. R a k o v a c , bilježnici dr. J. pl. A n t o l k o v i ć i dr. M. pl. Č a č k o v i ć , blagajnik dr. D. vit. M a š e k , knjižničar dr.D. S c h w a r z , dopisujući član dr. S. B o š n j a k o v i ć , te redoviti članovi dri.0 . Al e x a n d e r , E. pl. B a r a c , M. Be g i ć , Gr. Be i l , G. B l e d s n a j d e r , F. D u r s t , Š. F r i e d r i c h , Ž. H e r c o g , K. H ü hn, G. I v k o v i ć , M. J o a n o v i ć ,F. K n o p p , G. K o c z y n s k i , A. K u h a r , R. pl. M a r k o v i ć , I. Ma t k o v i ć ml., A. Mü l l e r , 0. Mül l e r , J. R e i c h , I. S c h o l l e r , A. pl. S i mi ć , K. T a u s z k ,0. AVei ss i T. W i k e r h a u s e r ; kao gost dr. F. B e r k o v i ć .

P r e d s j e d n i k : Danas mi je opet izviestiti slavnu skupštinu o smrti dvojice naših članova: redovitoga člana dra. Šišmana P o l l i t z e r a , kupalištnoga liečnika u Karlovim varima i začastnoga člana c. kr. dvorskoga savjetnika dra. Bohuslava pl J i r u š a u Pragu.

0 dru. S. P o l l i t z e r u, koji je više godina üečničku praksu vršio u Varaždinu i tamo ostavio liep glas svojom vještinom i svojom požrtvovnošću doniet ćemo kratak životopis u „L. V.“, čim skupimo za to materijala.

Prof. Bohuslav pl. J i r u š svim nam starijima u preugodnoj je uspomeni od onih vremena kada je još bio u Zagrebu. Rodjen je u Pragu dne 17. listopada 1841., gdje mu je otac bio veoma uvažen liečnik. Promoviran u Pragu za doktora medicine itd. g. 1865. započeo je služiti kao pomoćni liečnik u sveobćoj bolnici. Kasnije pošao je na putovanje i slušao i radio na raznim sveučilištima kod najpoznatijih učenjaka. Vrativši se u Prag postao je g. 1870. asistentom kod prof. L e s c h a na zookemičkom zavodu. Kao asistent radio je vrlo mnogo i napisao više razprava za „Časopis lekaru českych. Redovitim profesorom botanike na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu postao je 13. studena 1875. Ovdjo je razvio veliku djelatnost, osnovao botaničko physioložki zavod, položio temelj botaničkim, a kašnje i pharmakognostičnim sbirkama, kada je u Zagrebu iza osnutka pharmaceutskoga tečaja predavao pharmakognoziju. Nastojao je mnogo


oko osnutku botaničkoga vrta, a kad mu nisu pošla za rukom njegova nastojanja po njegovim osnovama primio je god. 1886. proiesuru pharmakologije i pharma- kognozije na pražkom českom sveučilištu, koja mu bijaše ponudjena već g. 1888.

Svestranu i duboku izobraženost i silnu radinost J i r u š e v u dokazuje najbolje činjenica, da je poslije smrti profesora kemije na našem sveučilištu dra. Vel - k o v a preuzeo predavanja obćenite i pharmaceutske kemije, to dva poljeća ove predmete predavao. Cielo vrieme svog boravka u Zagrebu bio je veoma revan član našega sbora. Za vrieme, kad je naš sbor bio na rubu propasti, prihvatio se je pokojnik našega „Liečničkoga Viestnika“ uredjujući i pišući skoro sam cielo godište 1883.

Vrativši se god. 1886. u svoj zavičajni Prag nastavio je svoju mnogostranu radinost, ustrojio je tamo pharmakoložki zavod i pharmakognostičke sbirke, napisao veliku monografiju o hiliuskim otrovima za obširno skupno djelo E i s e l - to v u specijalnu pathologiju i therapiju nutarnjih bolesti, komentar k pharmako- poeji i osim toga razne razprave pharmakoložkoga, pharmakognostičnog i hygienskog sadržaja za razne časopise. Uz to je bio prerevan član zdravstvenoga vieća kraljevine Česke, a od god. 1897. neumorni poslovodja českoga muzeja, koji je njegovim uplivom i nastojanjem razširen i kojemu su se sbirke sve više povećavale. Dekanom mudroslovnoga fakulteta bio je tri puta i to jedankrat u Zagrebu i dvakrat u Pragu. I s previšnjega mjesta uvažile su se njegove velikezasluge, postao je zdravstvenim savjetnikom, vladinim i kasnije dvorskim savjetnikom, uz to mu je podieljen red Pranje Josipa I., a prije njekoliko mjeseci i Leopoldov red. Prof. J i r u š bolovao je dulje vremena od emphvsema, ali je uz to obavljao svoje mnogostruke poslove. Bolest je najednom krenula na gore, te je za nekoliko dana umro dne 16. pr. m. u 6 sati na večer od plućnoga oedema. Uz veoma veliko učešće svih slojeva obiju narodnosti pokopan je dne 19. o. m. na višohradskom groblju u Pragu. Smrt njegova veliki je gubitak za česki narod! I mi Hrvati gubimo u pokojniku vjerna prijatelja, a mi liečnici veoma uglednoga druga i uzor radnika!

Molim si. skupštinu da izvoli u znak sažaljenja ustati i s meuom pokojnicima uzkliknuti: slava ! (Slava 1)

Pošto zadnji ponedjeljak u prosincu o. g. pada na dan 30. predlažem, da se mjesečna skupština drži u petak dne 2 0 prosinca o. g., a za godišnju glavnuskupštinu predlažem dan 17. siečnja 1902. (Prima se).

Molim slavnu skupštinu, da izvoli odlučiti o sliedećem predlogu odbora:„Uplata članarine vrlo je slaba; ma da smo gg. članove opomenuli u siečnju,

srpnju i listopadu o. g. imademo još uviek tražbina za prošle i tekuću godinu preko 2000 kruna. Mi si ne znamo drugčije pomoći i zato predlažemo, da nam se odobri, da načinimo imenik one gg. članova, koji nam za prošle i za tekuću godinu na članarini što duguju, pak da taj imenik štampamo i da ga priložimo sliedećem broju „L. V.“ i to samo onim odtiscima, koji se šalju članovima“ . (Prima se jednoglasno).

Dr. O. Mü l l e r . Djelovanja thyreojodina u četiri slučaja idiotije.1 . slučaj 4 godišnja idiotična djevojčica s „nepodpunim oblikom myxoe-

doma“ bez jasnih somatičkih symptoma. Uspješno djelovanje thyreojodina i ovisnost euphorije od podavanja srodstva govore za diagnozu inyxoedem.

2. i 3. slučaj (brat i sestra iz Tirola) približavaju se već više slici tipičnoga cretinizma, i u tim slučajevima je thyreojodin dobro djelovao.

4. slučaj (iz prakse g. dra. I v k o v i ć a ) . 11 god. dječak, inače tipičan cretin, samo negativan uspjeh thyreojodina, atrophija lieve noge i pojačani patellarni refleks govori za encephalitičan proces. (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno).

Br. 12. L ie č n ie k i V ie s tn ik 1901. 499

Dr. M. J o anovi ć . D ra slučaja ognojenja guše (strum itis suppura tiva ) s bak teriolož k oga gledišta.

Izvješćuje o dva slučaja ognojenja guše s odjela primarnoga liečnika dra.T. W i k e r h a u s e r a.

P r v i s l u č a j potiče od bolestnice, koja boluje od abdominalnoga typha i kod koje je koncem 2, ili 3. tjedna nastalo ognojenje u guši, koju je imala od djetinstva. Predavatelj iznosi najprije cio postupak, kojim jo došao iztraživanjem gnoja od te bolestnice do rezultata, da su gnojenje jedino typhni bacilli prouzrokovati, te izvješćuje zatim o G rub e r-Vidal ov o j reakciji, koja je kod bolestnice pozitivna, napokon podkrepljuje krvnim serom od te bolestnice svoju tvrdnju,da su kultivirani bacilli sbilja pravi typhni bacilli.

U d r u g o m s l u č a j u radi se o bolestnici, koja nikada nije bila bolestnado sredine listopada ove godine, a na ime nije imala vrbanca. Kod ove bolestnice nastalo je ognojenje streptococcina, koje je predavatelj iz dobivenoga gnoja kultivirao, te po morfoložkim i bioložkim svojstvima kao takove odredio. I krvni serum te bolestnice iztražio je predavatelj pogledom na njegovo djelovanje na pravo typhne bacille, te izvješćuje, da je ovo negativno.

Napokon demonstrira predavatelj kulture i mikroskopske preparate, koji se odnose na ta dva slučaja. (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno).

Dr. D . - S c h w a r z . Izv ješta j o sto slučaja rhachitropacocaü nzacije.Po predavateljevim izkustvima nema iza uporabe tropacocaina u svrhu me-

dullarne analgezije nikakovih neugodnih pojava ili se pokazuju samo rudimentarno poznati pojavi iza uporabo cocaina. Zato se S. služi rhachitropacocainizacijom kod svih većih operacija, gdje je ta metoda uporabiva. (Predavanje u cielosti priobćit ćemo naknadno).

Mjesečna skupština družtva zdravnikov na Kranjskem u Ljubljani dne 30. studena 1901.

P r i s u t n i predsjednik dr. I. K o p f i w a , podpredsjednik dr. A. A r k o , tajnik dr. O. K r a j e c , blagajnik dr. P r a n n s e i s , knjižničar dr. I. J e n k o , te redoviti članovi dri. pl. F ö d r an spe rg , G e i g e r , Vinko G r e g o r i č , H o č e v a r , H ö g l e r , Ho ma n , Ko t z mu t h , P r o s s i n a g g , R a z n o ž n i k , Rudež , S t e r g a r , T h o m i t z . , Za j c , Z a k r a j š č e k i Ž u p a n e .

Predsjedatelj dr. A r k o čita dopis ljekarnika Mar d e t s c h l a g e r a , u kojem ovaj upozoruje liečnike na neprimjereno visoku cienu pharmaceutskih specijaliteta n. pr. dermatola, aspirina, thiocola, sirolina i sličnih. Kod tih t. zv. specijaliteta se plaća za ime samo. dočim ako se isti preparat magistraliter prepiše, to je mnogo jeftiniji, te je prema tomu osobito u praksi za siromašne moguće davati popust. Mard e t s c h l a g e r je pripravan priobćiti sastav takovih specijaliteta.

Dr. G r e g o r i č upozoruje na svakako nedozvoljenu reklamu, kojom se neka sredstva po različitim dnevnicima preporučuju za sve moguće bolesti. Takovom se reklamom najviše škodi samim bolestnicima, je r za skupe novce dobivaju često malo vriedne liekove. Trebalo bi obratiti se na mjerodavne faktore, da zabrano takovo oglašivanje.

Dr. K o p r i w a veli, da se ljekarnicima ne može sasvim zabraniti da ogla- Šuju t. zv. specijalitete; ali je ipak naredbom odredjeno, da se ne smiju po dnevnicima preporučati nikakovi liekovi protiv stabovite bolesti, već se jedino smije navesti djelovanje dotičnoga sredstva; koliko je govorniku poznato čine tako i domaći dnevnici. Naprotiv je obće poznato, da se iz inozemstva uvažaju liekovi i to pod drugim imenom, tako da to dotična oblast često ne može zabraniti. U našim ljekarnama mora za svaki specijalitet na razpolaganje biti točna analiza sastavina istoga.


P r e d s j e d n i k dr. K o p r i v a čita dopis liečničke komoro (zdravniške sbor- nice) glede pogodbe s osjegurajućim zavodima protiv nesgoda; neka bi se družtvo zdravnikov toj pogodbi priključilo, tako da bi se svi liečnici po njoj ravnali. (Prima se.)

Dr. G r e g o r i č pokazuje fo rm u la r z a zab ilješbu u p r a k s i , te ga preporuča liečnicima za uporabu.

Dr. A r k o : Obćeniti pokret za ustrojenje slovenskoga sveučilišta u Ljubljani, koji je zahvatio sve slojeve slovenskoga naroda, od tolike je važnosti, da mu se mora i naše družtvo priključiti. Predlažem, da i naše družtvo zaključi rezoluciju, u kojoj se iztiče potreba ustrojenja slovenskoga sveučilišta u Ljubljani. (Primljeno.)

Dr. 1. J e n ko : Predlažem, da se zaključi još i druga rezolucija kao dodatak ovoj, na ime doklegod postoje zapreke ustrojenju slovenskoga sveučilišta u Ljubljani, i obzirom n a to, što svi južni Slaveni ne imadu medicinskoga fakulteta, da se otvori medicinski fakultet u Zagrebu i da se omogući i Slovencima polaziti ga. (Primljeno.)

Dr. G r e g o r ič demonstrira :1. P a p u la e lueticae scro ti et an i.63 god. bolestnik obolio je g. 1888. od uretbritide, kasnije su se pojavili

symptomi stricture vodopusta. Iza pol godine pojavio se je čir na glaviću, koji je bolestnik dvie godine neliečen puštao. Penis se je pretvorio u bezobličnu masu, te je 1891. učinjena amputatio penis radi carcinoma. Kana je per primam zarasla. Zatim je bolestnik 10 godina imao mira. Po pr. prije mjesec dana razvila su se desno i lievo uz okrnjak od amputacije dva čvora u veličini lošnjaka, koji su exulcerirali i napokon se u jedan čir s lili; isto se je dogodilo i u desnim dim- ljama. Na scrotumn erupcije od veličine leće do lešnjaka, oštro ograničene, smedje crvenkaste, sjajne površine. D iagnoza: l ues .

2 . L u es hered ita ria kod 16 god. djevojke. Defectus septi nasi, ulcera iuc- tica nasi, perforatio palati duri, cicatrices cavi oris.

Prije 4 godine pojavili su se čirovi u nosu; chroničan tečaj, dok nije izginuo sav septum, a prije godinu dana probilo tvrdo nebee.

3. preporuča u n g u en tu m Grede osobito kod erysipela.Dr. E. Š l a j m e r demonstrira:1. H ern ia ven tra lis acreta.38 god. staru bolestnicu kod koje je već 1./7. o. g. operacijom zatvorena

stercoralna fistula u lievoj abdominalnoj stienci u visini pupka, četiri prsta odaljeua od ovoga. Fistula se bila razvila iza uboda nožem (10./1.)

1 0 ./1 1 . stupila je opet u bolnicu radi boli i chronične obstipacije s lahkim symptomima ileusa. Uzrokom moralo se je uzeti abdominalnu herniju, koja se je bila razvila i je r je vjerojatno bilo da je crievo, koje je već kod prve operacije pokazivalo jake adhaezije, uslied daljnih adhaezija jače s okolicom zarašteno.16./11. bude poprečnim rezom na toj strani otvoren trbuh, potraženo crievo, koje jo u dužini od preko 2 0 cm. bilo širokim adhaezijama zarašteno s rubom kilnog otvora i s herniozno izbočenim peritonejom. Sve se adhaezije prorežu, djelomično thermokauterom, tako da je crievo posvema slobodno, te se lahko reponira. Exstirpira se peritoneum do ruba otvora, koji je za četiri prsta širok, pa se peritoneum, fascije i musculatura, te koža u slojevima sašije. Kana zacieli per primam, te iz- čeznu symptomi, koji su prije postojali. Pri operaciji se takodjer pokazalo, da mjesto fistule nije ni najmanje stenozirano, već dapače nešto šire nego drugi lumen, pošto se je pri prvoj operaciji na uzduž izrezana fistula poprečno sašila.

2 . T u m o r coecalis. Ileoco lostom ia . R. L. 51. god. bila je osim pneumonije prije 15 god. uviek zdravu. Prije 3 mj. oćutila je u desnom ileocoecalnom predjelu oveći tumor, koji joj je zadavao nešto boli, te prouzročivao obstipaciju, pa je radi toga potražila bolnicu.

Br. 12. L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901 501

Došla je na interni odiel, od kojega je 28./10. premještena na chiruržki radi nastupivšeg jakog meteorizma i nagona na bljuvanje. Na klyzme nastupi stolica, te meteorizam nešto popusti. Kod inače dobro ugojene bolestnice moglo se je palpirati u desnom ileocolealuom predjelu tumor veći od mužke šake i nad njim percutirati muklo tympanitiean zvuk. Ponajprije se mislilo na invaginaciju, no proti tomu je govorilo, da nije bilo krvarenja niti krvave sluzi, a proti carcinomu inače dobar izgled bolestnice; preostale bi bile još dvie glavne eventualitete i to prvo riedki slučaj sarkoma u crievu, koji ne čini obično jačih stenoza i tumor uslied chronične upale.

Ova zadnja mogućnost nam se najvjerojatnijom činila. 14./11. bude poduzeta operacija, rez nešto na okrug kao kod appendicitide. Iza proreza peritoneja pokazalo se, da je coecum, veći dio uzlazećega colona i zadnji dio ilea zauzet od tumora na površini gladkoga, čvrstoga, koji se polagano gubi prema peritoneju na desno i na dolje prema zdjelištu. 0 kakovoj exstirpaciji nije moglo biti govora, tim manje je r je makroskopska slika takodjer još najviše odgovarala inflamator- nomu tumoru. Načini se široka anastomoza izmedju doljnega diela ilea i poprečnoga colona. Tek bolesti posvema normalan; bolestniea se ćuti mnogo bolje, te se kod demonstracije moglo konstatovati, da je tumor mnogo manji nego prije.

3. Abscessus epityphlüicus.40 god. stari bolestnik obolio je 4. studena od boli u desnom potrbušju, iza

kako je u šumi radio. Iza 14 dana došao je u bolnicu u vrlo collabiranom, sep- tičnom stanju, s velikom oteklinom u desnoj abdominalnoj strani.

d iagnoza bude postavljena na veliki gnojni lokalizovani absces, koji bi u narkozi otvoren, te se iz peritoneja izlilo mnogo zaudarajućega s plinovima po- miešanoga gnoja. U dubljini moglo se je razabrati oveće crievo (coecum?), čije stienke su bile sumnjive na gangrenu. Tamponada. Rana se pusti otvorena, te se polagano očisti i bolestnik pokazuje sada čistu granulirajuću ranu u dubini koje se vidi dobrim granulacijama pokrito crievo.

4. O peracijom izv a d je n a p p en d ix od 18 god. bolestnice, koja je 1 . siečnja iza užitka svježegsf toploga kruha obolila uz jake kolike, koje je poglavito ćutila u desnom potrbušju. Nastup bio je skopčan s vrućinom, znojem, bljuvanjem, ob- stipacijom i retencijom mokraće. Prvi taj nastup trajao je 12 sati. Takovi nastupi ponovili su se još četiri puta. Iza trećega bila se već bolestniea odlučila, da se dade operirati, ali pošto nije bilo tada baš prostora u bolnici, morala je još čekati i u to nastupi 12. rujna jak i zadnji nastup, koji je četiri dana potrajao. Bolestniea stupi u bolnicu 1 2 ./1 0 ., tu se je čekalo dok barem mine treći tjedan iza zadnjih boli. Medju to nastupi menstruacija, lahko, bez boli, a od drugoga dana unapried kroz tri dana temperature od 38 do 38'6°. Čim je perioda prestala popuste i5. — 6 . dan temperature, a od tog časa ne pojavi se više povišenje toplote. To povišenje temperature bilo nam je dokazom, da se kod bolestnice radi još o pre- ostatcima inl'ekcioznih masa eventualno abscesa od appendicitide. A pošto se je kod menstruacije temperatura povisila bez ikakvih abdominalnih symptoma, to smo za vjerojatno uzeli, da mora biti i desni ovarij u nekoj svezi s appendicitidom.

Operacija, koja bje 5./11. poduzeta, potvrdila je takodjer to mnienje. Našlo se je na ime appendix većim dielom zavit pod zadnjim komadom ilea, gdje se nalaze jake adhaezije, te su desna tuba i ovarij takodjer adhaezijama prema ovoj točki prirašteni. Appendix se je dosta težko, polagano iz tih adhaezija izljuštio, te se pü tom otvorio maleni absces i izteklo za pol male žlice debeloga zeleno žućkastoga gnoja, koji bje odmah odstranjen. Appendix se na tipičan način odstrani, na mjesto abscesa nešto jodoformova gazea uloži, a inače rana na slojeve sašije. Tek bolesti posvema normalan, te je bolestniea 20./11. ozdravljena odpuštena. Pro- rezani appendix pokazuje u prvoj i zaduoj trećini uzdužne nabore sluznice, dočim je srednja trećina granulacijama pokrita. Od ovoga diela je svakako proizlazila infekcija.


5. 54 go.d. bolestnicu, kod koje bje 10./11. ex s tirp ira n rectum ra d i carcinom a s jednim dielom vagine po K r a š k e u. Tek bolesti posvema normalan.

6 . 1 0 god. dječaka s pro lapsom m ožg jana velikim poput limune na desnoj čeonoj kosti iza kom plic irane fra c tu re i abscesa u m osgjanim a. Kod bolestnika bude čitav prolaps s epidermom pokrit, te će se isti ako moguće još drugom prilikom demonstrirati.

7. demonstrira preparate crieva od jednog slučaja chroničnog ileusa uslied slenoze , a u drugom slučaju radilo se o haem orhagiji iza incarceracije u fossi subcoecalis.

8 . fossu glenoidalis od slučaja akutne sepsj iza a ku tn e osteom yelitide pro - izlazeće po svoj prilici iz fosse glenoidalis kod 6 god. starog dječaka, koji je umro pod symptomima meningitide, a pri autopsiji nije se na možgjanima našlo ništa osim znakova obće sepse.

9 röntgenogram , na kojem se dobro vidi atherom atoza arterije rad ia lis.

Gl avna skupština hrv.-slav. zem. ljekarničkoga sbora u Varaždinu dne 11. rujna 1901.1

Predsjeda ü . predstojnik 11. B r o d j ov i n . Povjerenik kr. zem. vlade dr.G. Be i l . Prisutni: Ž. B a t h o s s z e k y (Kutina), A. D r a p c z y n s k y (Novska), J. G r a h o v a c (Sisak), M. H a im an (Varaždin), A. H o f f m a n n (Varaždin),D. J e l i n e k (Delnice), M. K l e š č i ć (Samobor), I. K on (Ludbreg), B. K r ä u t e r - b l ü t h (Varaždin), G. M o d r u š a n (Karlovac), I. P e c i n o v s k y (Zagreb), F. pl. P r a u n s p e r g e r (Zagreb), I. V a n e k (Varaždin) i J. V r b a n i ć (Karlovac), ukupno 14, — odsutnost je izpričalo 8 .

Iz p r e d s t o j n i k o v a i z v j e š ć a o sbornom radu navadjamo, d a je nastojanje sborovo, da se osnuje mirovinska zaklada, ostalo bezuspješno, pošto sesuradnici, kojima bi ta zaklada išla u prvom redu u prilog, na opetovani poziv,da biraju zastupnike u odbor za izradak pravila upravo nik;fko ne odazvaše.Predstavku ljekarničkoga sbora, da se na put stane neovlaštenoj prodaji liekova u kramarijama i dućanima uvažila je kr. zem. vlada izdavši naredbu od 11./3. 1901. br. 9-129, kojom se odredjuje prigledba kramarija i trgovina, zapljenanadjenih liekova i kazna prestupnika. Glede izdavanja naučne knjige za vježbenike na hrvatskom jeziku, vode se još sveudilj pregovori izmedju nadležnih vladinih odjela. Predstavku sborovu, da mogu ljekarnički suradnici glasovnicama biratiizmedju sebe svoga zastupnika za glavnu skupštinu, kr. zem. vlada nije uvažila, već obnovila naredbu od 11./7. 1898. br. 5648 .2

Glede opetovano nastaloga pitanja kod nejednakosti, kojom postupaju linan- cijalni organi stavljajući pečat na sprave za prekapljivanje obzirom na pitanje, dali je kr. fin. straža vlastna spravu za prekapljivanje u laboratoriju ljekarnikapečatiti, odgovara se na temelju postojećih propisa (§. 2 0 . sbirka potrošarinskihpropisa), da ljekarnici nisu dužni prijavljivati svoje sprave za prekapljivanje, kojimasadržaj nije veći od 1 lit. i koje nisu pravljene iz kovine, nasuprot pako onesprave, kojima je sadržaj veći od 1 ali manji od 25 lit. imadu se očevidnosti radiprijaviti, te podpadaju povremenom pregledavanju, dočim samo kod onih ljekarnika, koji su počinili dohodarinski narušaj ili se bave proizvadjanjem žestokihpića ili samo prodajom istih, mogu se takove naprave pod uredovni zapor staviti.

Glede pitanja, da li su ljekarne dužne okružnim blagajnama dati popust, upućuju se ljekarnici, da to nisu dužni, ali da to smiju po svojoj volji učiniti.

1 Slično izvješće za god. (.899 v. „Liečnički Viestnik“ 1900 str. 128 i sl., za godinu1900 v. „Liečn. Viest." 1901. str. 9(3.

2 V. „Liečn. Viestn.“ g. 1899. str. 271.


Osobno pravo za ljekarnu ,,k angjelu“ u Zagrebu preneseno je dozvolom kr. zem. vlade od mag. pharm. A. K ö g l a na dra. Josipa P o l a š e k a , a osobno pravo za ljekarnu u Kraljevici podieljeno je mag. pharm. I. C a p p o n i u ; osobno pravo za ljekarnu u Vrbovskom preneseno je od mag. pharm. N. V r a n i ć a na mag. pharm. Ivana G j u r i č i ć a , isto u Vrbovcu od mag. pharm. K. N e u m a n a na mag. pharm. Mirka N o v a k a . Kr. zem. vlada dozvolila je prenos osobnoga, prava „nadbiskupske ljekarne“ u Zagrebu od malodobne kćeri pok. mag. pharm. V. Po- s p i š i l a na Ivana P e c i n o v s k o g a . A osobno pravo za ljekarnu u Krapinskim Toplicama preneseno je od mag. pharm. S. K r a l j a na Krešimira F ib i ć a .

Mag. pharm. F. K o lo v ić postao je providnikom u ljekarni udove A. Ki r c t i h a u m u Vukovaru, a providnikom u ljekarni u Dalju mag. pharm. Ivan H ud o v s k y .

Na novo je primljeno osam ljekarničkih vježbenika. Osim toga je prijavljena jedna djevojka (s propisanim osposobljcnjem) kao vježbenica. Glede primanja potonje podastrta je opetovno predstavka na vis. vladu, da primanje ženskih vježbenika dozvoli.

Za polaganje vježbeničkoga izpita prijavilo se je s e d a m vježbenika.Dva bivša ljekarnika (A. pl. H r ž i ć i A. K e l l n e r ) su umrla.Sbor izdao je u ime stipendija i u ime podpora 1273 k 2 0 .fil.Prijava suradnika je vrlo manjkava i neuredna, isto tako i uplata prinosa

sa strane ljekarnika, a još više sa strane suradnika, nu sbor se žaca zakonom propisane mjere provesti.

Tečajem godine primila je sborova blagajna 3201 k 33 fil., a izdala 2730 k 23 fil. Imovina sborova je 23.162 k 09 fil. (za 471 k 10 fil. više nego li kod zadnjega zaključka računa).

Proračun za buduću godinu prihvaćen je i odobren prihodom od 2440 k (medju tim i 300 k zaostatka) i potrebom u istoj svoti 2440 k.

Sliedeća glavna skupština obdržavat će se u Karlovcu.Osim administrativnih predloga (glede oprosta od poštarine za sborno dopi

sivanje s oblastima i članovima, upitnih araka za očevidnost suradnika, glede podpora), zaključeno je na temelju nekih predloga dra. P o l a š e k a i D a p c z y n - s k o g a , da se svi ljekarnici pozovu neka svoje prünjetbe proti postojećem zakonu o ljekarničtvu od 11. travnja 1.894. i proti naredbi od 8 . srpnja 1895. br. 12409 pismeno podnesu predstojničtvu sbora, a ono će izraditi novi zakon i naredbu.

K n j i ž e v n e viesti.O. H a a b . A tla s der äusseren E rkra n ku n g en des Auges nebst G rundriss

ihrer Pathologie u n d T herapie. 8 °, 242 S., mit 80 farbigen Abbildungen auf 48 Tafeln nach Aquarellen vop Maler J. F i n k und 7 schwarzen Abbildungen im Text. Zweite stark vermehrte Aullage. Lehmann’s medicinische Handatlanten BandXVü I. J. F. Lehmann, München 1901. — 12 kruna.

Dvie godine iza prve naklade izašla već druga upodpunjena s deset novih akvarela, koje pisac imade zahvaliti ljubežljivosti pl. M i c h e l a. Pisac si je podpuno sviestan kako je težko slikovno predočiti bolesti oka u obće, a posebno ono roženice i šarenicc, te i otvoreno priznaje, da je to u nekim slučajevima upravo nemoguće.

Osobito su uspjele neke bolesti spojnice n. pr. conjunctivitis vernalis seu verrucosa, zatim conjunctivitis trachomatosa, te neki tumori. Svakoj je slici dodana povjest bolesti dotičnoga slučaja, što joj vriednost znatno povećaje.

Kao uvod knjizi i kao veoma sgodan dodatak razpravlja pisac veoma liepo i shvatljivo metode iztraživanja, koje se obično rabe. Nadalje ima u knjizi kratak nacrt pathologije i therapije, koji stoji sasvim na modernom temelju, tako da će


praktični liečnik u konkretnom slučaju lahko naći dobar savjet. Ovomu se i ta knjiga osobito preporuča, je r on obično ne imade kliničkoga materijala, dočim djak i oculista imade živu slikovnicu, s kojom se ne može mjeriti ni najljepša slika. M. Musulin (Zagreb).

E. Colla. V oraussetzungen u n d G ru n d sä tze der m odernen T r in k e r behandlung. 8 °, 85 S. C. M a rh o l d , Halle a. S. 1901.

U ovoj je knjižici odtisnuto predavanje, što ga je C. na poziv svojih pristaša predavao „o predpostavama i temeljima modernoga liečenja pijanica“ . U toj knjižici imade mnogo dobra i poučna, ali jedva da je dorasla objektivnoj znanstvenoj kritici. Za sada se ne smije physioložke eksperimente, koji se mogu razno tumačiti, samo u jednom smjeru postaviti kao neosporivu činjenicu i sve protivno zašutiti.

Klinički dio proširuje naše poznavanje prvotnih symptoma intolerancije alkohola, ali nam ne razjašnjuje pravi savez izmedju epilepsije i alkoholizma.

Sasvim je u redu i opravdano, da pisac traži podpunu abstinenciju od ravnatelja zavoda, u kojima se lieče alkoholici, je r ako igdje, to je ovdje dobar primjer sasvim na mjestu. Nadalje preporuča utemeljenje družtava i redova, kojim je lozinka abstinencija od alkohola. Ovoj propagandi zaista ne može se ništa prigovoriti, samo se u interesu stvari preporučuje neka snosljivost prema onima, koji su drugoga mnienja. Zadnji stavak u knjižici može se podpuno i bezuvjetno prihvatiti, a to je zahtjev, da se ukine silenje na piće u družtvu. Ne imade bo ništa absurdnijega no da se veličina i čistoća najidealnijih ljudskih čuvstava mjeri po množini i brzini, kojom se proguta alkoholna pića. M. Musulin (Zagreb).

X ü .— X V . Vy ročni zp rava fy s ik a tu o zd ra vo tn ich pom erech kr. hl. m esta P ra h y za rok 1803 .— 189ö. Podava dr. Jindfich Z a h o r , zemsky po- slanec, mestsky fysikus, c. kr. zdravotni rada. Vel 8 U. S. 539. V Praze. Nakla- dem duchodu kral. hl. mčsta Prahy. 1900.

U interesu javnoga zdravstva velikoga grada je, da se zdravstveni izvještaj iz prošle godine štampa makar na koncu tekuće godino i pozvanim krugovima uruči. Tomu pravilnomu svakogodišnjemu izvještivanju stavljalo se je u Pragu u zadnjim godinama mnogo najrazličitijih zapreka, koje su prouzročile, da nazočni izvještaj o zdravstvenim prilikama u Pragu za god. 1898.— 96. izlazi istom god. 1900.

Knjiga ta je dvostrukim svjedočanstvom, i to svjedočanstvom neumorne, na niveauu najmodernijih hygijenskih zahtjeva stojeće djelatnosti pražkog zdravstvenog aparata na čelu s gradskim fizikom drom. Z a . h o r o m, kao i svjedočanstvom što je sve kr. glavni grad Prag u zadnjim godinama učinio, da podigne zdravstvo svojega žiteljstva i odkloni odnosne štetne uplive. Sjetimo se samo asanacije staroga grada, kanalizacije, središnje klaonice, tržnih triemova, slapuih kupelji u školama, pučkih kupelji itd. (Želimo gradu Pragu, da uspije što prije još i u jednom za zdravstvo prevažnom nastojanju, da na ime dobavi svojim stanovnicima dobru i zdravu pitku vodu. Ur.)

Sadržaj knjige s bezbrojnim tabelama izključuje svaki izvadak, te se preporuča knjiga sama pozornosti svakoga, tko se zanima za djelovanje vanjskih utjecaja na zdravstveno stanje pučanstva velikoga grada.

Uspjeh ciele djelatnosti zdravstvenoga tiela u Pragu vidi se u tom rado- stnoin faktu, što pobol kao i pomor godimice biva manji i što broj brakova i porodjaja raste, dočim broj mrtvorodjenih pada.

U svakoj grani javnoga zdravstva radi se u Pragu grozničavo, te se grad taj u pogledu moderne higijene bliži mnogim gradovima Englezke, Njemačke i Sjeverno američkih država, s kojima je autor nazočne knjige u živahnom i neprestanom savezu.

Ne možemo nego da čestitamo kraljevskomu gradu na zamjernoj djelatnosti marnoga fizika, iz čijega djela ćemo i mi rado crpati podkrepu za naša nemanje iskrena nastojanja, da se podigne javno zdravstvo glavnoga grada Zagreba i ciele Hrvatske. F. Partsch (Bosiljevo).

Br. 12. L ie č n i č ki V ie s tn ik 1901. 505

Iz stranih, listova.S. D ro b a . M jesto budioca tuberkuloze u su sta vu gljivica . P re d bježna

objava. (Extrait dü bulletin de l’ academie des seiences de Gracovie. Classe dessciences mathematiques et naturelles. 1901. Juillct).

D. navadja, da budioc tuberkuloze na umjetnom hranilu raste kao mycelium, iz kojeg u nekim fazama razvoja izlaze plodonoše ili konidija. Osim toga uspjelo je piscu dokazati zygospore od kopulacionoga stadija spolnih stanica do njihovog podpunog razvoja; u odnosnim preparatima vidio je D. gole zvgospore ovalnog oblika, te je konstatovao klijanje. I stylospore opažao je, koje su kao krugljaste tvorino na kratkim končićima virile iz mycelija; klijanje mogao je takodjer ustanoviti. Na temelju lih posljedaka tvrdi D., da je budioc tuberkuloze gljivica iz reda zygomyceta, te da spada chaetocladiaeeama, medju kojima tvori posebnu vrst. U svojoj obširnoj radnji nadjenut će gljivici ime. G. Koczynski (Zagreb).

E . S c h ü tz . D iabetes m ellitu s pod, slikom g a stro in tes tina lnog oboljenja. (Wiener medic. Wochenschrift 1901. No. 20. u. 21.).

Imade slučajeva diabeta, gdje gastrointestinalne smetnje tako prevladjuju, da se misli, da bolestnik boluje na želudcu ili crievu, ako se propusti iztražiti mokraću. Pisac razlikuje tri vrsti symptoma, koji se kod diabeta mogu pojaviti sa strane probavila. 1 . mogu dolaziti tipične crises gastriques kao kod tabesa, (pisac je opažao 2 slučaja). Razlika od tabesa je težka, je r diabetes može pokazivati i druge Symptome tabesa, prijo svega da su ugasli patellarni refleksi, zatim neuralgična boli i paraesthezije. S druge strane opažao se je i diabetes kod tabi- čara ( O p p e n h e i m , C roner) . 2. Slučajevi diabeta pod slikom gastralgija i crievnih kolika su češći nego opisana vrst. Spomena je vriedno da je kadkadaopažana alternacija nastupa s neuralgijama na drugim dielovima tiela ; ne može sezabaciti mogućnost, da se radi o kolikama pankreasa, kao što je L i c h t h e i m jednu diagnosticirao. 3. Slučajevi diabeta pod slikom obćih dyspeptienih tegoba. Najčešći symptomi bili su smanjenje teka i obstipacija. Objektivno se je moglo dokazati samo mali stepen motorične insuficiencije. — Antidiabetično liečenje imalo je uviek povoljan upliv na opisane smetnje. Č.

Therapeutske crtice.H o lm . P rilog liečenju, hetolom sa, s ta n o v iš ta p rak tičnoga liečnika. (Mitthei-

lungen für den Verein Schlesw.-Holst. Aerzte 1901. No. 6 .)Pisac je d e v e t slučajeva hetolom aiubulatorno liečio, te po stečenom izku-

stvu preporuča a m b u l a t o r n o liečenje začetnih slučajeva tukerkuloze pluća. Prvi put injicira 0 '5 do 1 mgr., maksimalni obrok ne smije iznašati više od 15 mgr. Doza se povisnje obično samo za 0 5 mgr. svaki put, uštrcava se tri puta na tjedan. Za ambulatorno liečenje nisu sgodni slučajevi s bjelankovinom ili sladorom u mokraći, s neprestanom povišicom temperature, s tuberkulozom crieva ili g rk ljana. Sve životne prilike moraju biti povoljne, inače je uspjeh dvojben. Po piščevu se mnienju poboljšava objektivni nalaz u plućima, diže se ponešto tjelesna težina u razmjerno kratko doba, nu njegova su opažanja prekratka, jer se protežu samo na 2— 6 mjeseci. H. sam priznaje, da nijedan od ovih 9 bolestnika nije ozdravio, nu nada se ipak s osnivačem therapije hetolom L a n d e r e r o m, da će ta therapija množinu skrophuloznih i tuberkuloznih bolestnika vratiti praktičnom liečniku. E. pl. Barac (Opatija).

J . P o l l a k . P rin o s k a zu is tic i therapije koričnom kiselinom kod tu b erku loze. (Wien. klin. Wochenschrift. 1901. No. 9.).

Pisac spominje, da je u zavodu „Alland“ kod tuberkuloze pluća težko lučiti uspjeh postignut injekcijama hetolom od uspjeha liečenjem hygiensko diaetetskim

506 L ie e n ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.

načinom t. j. modernim zavodskim liečenjem. Kroz 6 mjeseci injicirano je 64 bolestnika. Preparat potiče od tvrdke Kalle & Comp. Biebrich am Pihein, Bolestnici su injicirani svaki drugi dan. Najniži broj injekcija iznosio je 15, a najviši 6 6 . Počelo se s dozom od O’OOl; ova se je povećavala svaki drugi dan za 0 .001; najveća je iznašala 0.035 g. Za laglje manipuliranje bile su priredjene dvie razto- p in e : 1 i 5 postotna. Injiciralo se je slučajeve čiste tuberkuloze pluća, to njezine komplikacije s oboljenjem grkljana i crieva u raznim stupnjevima. Kod petorice bolestnika, koji su uz dosta razgranjonu tuberkulozu pluća imali i tuberkulozu c r i e v a nije se injekcijom opazio n i k a k o v u č i n a k , jedino što je izprva vrućica spala, kasnije pak ostala netaknuta. Na t u b e r k u l o z u g r k l j a n a imalo je uštrcavanje hetolom s v a k a k o p o z i t i v a n u s p j e h u četiri slučaja od ukupnih 8 . Jedan od tih slučaja jest osobito eklatantan (Ulcus laryngis tbc.). Pet mjeseci liečen je čir u grkljanu mliečnom kiselinom bez kakova uspjeha, dok se bolestnik, koji je i dosele živio u vrlo povoljnim okolnostima ne podvrgne uštrcavanju hetola : već iza 6 nedjelja popravi se znatno subjektivno i objektivno stanje bolestnika, te napokon ozdravi posve. Bolestnik je dobio 56 injekcija, maksimalna je doza bila 0-025. U jednom je slučaju nadošla uzprkos dugotrajnom uštrcavanju već postojećoj tuberkuloznoj infiltraciji desnoga šiljka, infiltracija u doljnem dielu lievih pluća, te t u b e r k u l o z n i t u m o r stražnje stienke grkljana; učinjene su 52 injekcije, maksimalna je doza iznašala 0 '025. U ostalim čistim slučajevima tuberkuloze pluća — njih 51 na broju — bio je učinak u štrcav a la po mnienju piščevom blagotvoran. U nekim se slučajevima expectoracija umnožala, u nekim ona i kašalj izčezao, dyspnoea se umanjila, u nekim nasuprot povećala, uapokon opazio je pisac poput drugih autora, da se je životna energija povisila, — valjda psyhično — sugestivni upliv. Neugodnih posljedica nije bilo opaziti, pače niti u onom slučaju, gdje se je iz nesmotrenosti mjesto 0.005 uštrcalo 0 ‘025 hetola! Uspjeh iznašao je 87\5% , koji se postotak od prilike krije s rezultatom liečenja u današnjim sanatorijima. E. pl- Barac (Opatija).

Prof. Jiruš.

Dne 16. studenoga o. g. preminuo je u Pragu prof. dr. Bohuslav vitez J i r u š . Poboljevao je već od dulje vremena od nabujice pluća, pa bi uslied te bolesti mnogo patio, kad bi ga mučili napadaji kratkoga daha, a otežčano djelovanje srdca napornim i neurednim postajalo. Pokojnik bio je čovjek vanredno visoko i svestrano naobražen, koji je znao i mogao podati svoje mjerodavno strukovno mnienje ne samo na polju botanike, što mu je domena bila, već nije bilo nijedne grane, toli na daleko razširene naravoslovne znanosti, koli i medicine, gdje on točno i duboko podučen ne bi mogao odlučujući zasjecati. Dokazao jo to po više puta i činom, tako na primjer, kad je poslije smrti prof. V e l k o v a na hrvatskom sveučilištu uz svoju obligatnu botaniku još kroz godinu dana predavao i pharmaceutsku kemiju. Kraj te velike učenosti riesile su pokojnika, kao riedko koga drugoga, krasne vrline. Bio je izvanredno dobrog, plemenitog, da zlatnog srdca, koji je vrlo rado i uviek iskreno pripravan bio sborom i tvorom pomoći svakoga znanca i prijatelja, koji bi se njemu ma u kakovoj sgodi utekao. Tko nije od nas sviju, koji imadosmo sreću pobliže ga poznavati i s njime obćiti, po više puta upoznao njegovu ljubežljivu susretljivost i iskrenu naklonost prikazati se uslužnim, pa bi mu se svakiput od radosti zasjalo dobroćudno lice. kad je mogao, bilo ma na koji način, komu šta dobra učiniti. Kao učitelj slovio je u velikom broju mnogih svojih učenika, koje je uzgajao, toli na našem hrvatskom sveučilištu, kao i poslije


— primiv poziv na česko sveučilište u Pragu — kao strog i pravedan, koji se je otčinskom ljubavi i odanošću brinuo oko što bolje naobrazbe povjerene inu mladeži, pa su ga s toga njegovi djaci u velike štovali i u njem vasda nazrievali svoga dobroga otčinskoga savjetnika i prijateljskoga dobročinitelja. Pokojnik bio je domoljub vanredno čvrstog i značajnog kova, koji je ljubio svim žarom plemenitoga srdca i visoke poletne svoje duše rodnu si grudu, pa kako je bio skromne naravi, to mu se domoljublje nije odavalo u bučnim frazama u javnosti, već u skromnom blagotvornom i pozitivnom radu na korist miloga si, a nama bratskoga českoga naroda. Pisac ovih redaka znade iz vlastitog izpoviedanja pokojnikova, da je kao poslovodja družtva českoga muzeja dobivao oveću godišnju nagradu, koju ne htjede u početku primiti, ali da ne stvori precedens za svoga nasljednika, primi po nagovoru svojih prijatelja ipak tu nagradu; nu on bi ju znao u pritaji plemenito i koristonosno upotrebiti, jer je svake godine, na ovećim svojim putovanjima, izdavao cielu tu plaću, kupujući po raznim stranama širokoga svieta, koga je proputovao, riedke i vriedne stvari, kojima je darivao povjereni mu česki muzej i tako ga obogatio i upodpunio. Cesto puta nije za to ni dovoljna bila podieljena mu godišnja nagrada.

Rodio se je 17. listopada 1841. u Pragu od otca liečnika. Svršivši gimnaziju i medicinske nauko bude god. 18(>5. promoviran na čast doktora medicine i chirurgije, pa je zatim, da upodpuni svoje znanje, putovao u inozemstvo, posvećujući cielo vrieme naukama. (Vod. 1870. vrati se u rodni grad Prag, te postane asistentom na zookeiničkom zavodu kod prof. L e r c h a . Tu ga stigne god. 1875. častan, poziv za profesora botanike na novo ustrojenom hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, koga jo i primio. Tek što je u Zagreb došao pristupi sboru liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije kao član, te je bio jedan od najrevnijih suradnika oko našega viestnika. Napisao je za naš list obširno izvješće o napredku pharmakologije, zatim zanimivi članak o arom atičnim slučevinama. God. 1883. bio je urednikom Liečničkoga viestnika, pa kako za ono doba ne bijaše žalibože suradnika, napisao je sam skoro kroz cielu godinu dana sav materijal za viestnik. Za njegove mnoge i velike zasluge, koje si je po družtvo stekao svojim neumornim radom, izabere ga liečnički sbor g. 1887. začastnim članom. Njegovo mnogostrano znanstveno djelovanje na našem hrvatskom sveučilištu, na kojem je docirao botaniku kroz punih 1 1 godinah, svim je njegovim tadanjim suradnicima još u živoj pameti, te se blagotvorne posljedice njegovog uspješnog rada još i danas pokazuju. Uredio je svojim izkustvom, znanjem i vanredno riedkom revuošću botaničko phy- sioložki zavod, kojemu je prdd onio svoj krasno i strukovno sastavljeni veliki herbar od 10.000 specija. Velikim trudom i neumornim marom priredio je cielu osnovu za osnutak botaničkoga vi ta, kojega je od sve duše želio da kreira i prema svrsi i potrebi uredi, da bude, kako je to i neobhodno nuždno, na korist djaeima za bolje i uspješnije naučanje botanike. Kada mu nakon mnogokratnoga nastojanja ostade ta želja neizpunjena, zahvali se god. 1886. na profesuri u našem sveučilištu, te primi poziv českoga sveučilišta u Pragu za profesora pharmakologije i pharma- kognozije. Dok je još službovao na našem sveučilištu odlikovalo ga je Njegovo Veličanstvo vitežkim redom Franje Josipa za njegove zasluge, koje si je stekao na polju javne nastave.

Kad je akademički senat našega sveučilišta u sjednici od 21. svibnja 1886. zaključio, da se pitanje o uredjenju liečničkoga fakulteta svestrano prouči i na toj osnovi sastavi predstavku na kr. zem. vladu, zamolio je senat dra. J i r u š a, koji je bio poznat kao liečnički stručnjak, da prikupi materijal i podatke za tu predstavku. Akoprem je kratko iza toga bio pozvan na sveučilište u Prag, ipak nije zaboravio veza, koje su ga spajale s našim sveučilištem i dane rieči akademičkomu senatu, nego je pod konac god. 1887. predao elaborat ob uredjenju liečničkoga fakulteta, izradjen najbrižnije u svim potankostima. Došav u Prag započe odmah u novom svojem djelokrugu naučati, neumorno poput marljive pčele raditi i blago


tvorno stvarati. Kraj svoga napornoga akademijskoga rada primi i častno mjesto generalnoga tajnika „Musea kralovstva českeho“, gdje je uredio veoma liepu botaničku sbirku, koje broj specija iznaša oko 1 0 . 0 0 0 komada.

Literarno bio je vrlo marljiv i produktivan. U pogledu botanike i geologije mnogo je privriedio, poglavito svojim putovanjima u Dalmaciji i njezinom arhipelagu, opisujući točno svestrano i vrlo poučno geoložke i botaničke tamošnje odno- šaje; te svoje radnje objelodanio je u „M itteilungen der geographischen Gesellschaft in Wien“ i u „Jahrbücher der k. u. k. geologischen Reichsanstalt, in Wien“. Osim toga pisao je i u mnogim českim stručnim listovima. — Od njegovih radnja najpoznatije s u : 1 . T r i p r ip a d y z k lin ic k eho oddčleni -prsnih nem oći p ro f. E ise lta (u Časopisu ceskyh lekaru). 2. 0 n itrog ly cer in u (u Časopisu českyh lekaru).3. O p re d p iso vd n i leku die soustavy m etričke. 4. O travy ro s tlin a m i a jic h p fip ra v e n in a m a u Eiseltovoj pathologiji. U zadnje doba izdavao je s prof. Be l o h o ub e k o m Vy k ad ra ko u ske farm okopee.

Pokojnik spadao je u redove sretnika, kojima se njihov mnogo zaslužni rad još za života priznava. Tako bude god. 188!). imenovan zdravstvenim savjetnikom, god. 1892. vladnim savjetnikom, 1896. dvorskim savjetnikom, a god. 1901. bude odlikovan Leopoldovim redom u znak velikih svojih zasluga, koje si je stekao na znanstvenom polju. Koliko je ljubio povjereno mu mezimče česki narodni muzej, kojemu je za života svoga posvetio svu svoju pažnju i brigu, dokazao je i na samrtnoj postelji, odredivši u oporuci, da mu imetak od 70.000 kruna imade pripasti u korist toga muzeja. Našoj mensi academici ostavio je takodjer oporučno 1000 kruna.

Sahraniše ga dne 19. studenoga na višehradskom groblju uz veliko saučešće zahvalnoga českoga naroda, a u prisustvovanju učenjaka i profesora obiju sveučilišta u Pragu. Shor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije oplakuje u pokojnika ne samo jednoga od svojih najzaslužnijih začastnih članova, već i svoga dobrogu prijatelja i toploga iskrenoga zagovornika. Plemeniti pokojniče viečna Ti bila harna spomen i slava ! pl. Antolković.

Sitne viesti.Novi članovi. Kano redoviti članovi pristupili su našem sboru dr. Janko

vitez T h ie r r y , pomoćni liečnik u bolnici milosrdne braće u Zagrebu i dr. Franjo B e r k o v i ć , hospitant u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.

Osobne viest.i. Dr. E. pl. B a r a c nastanio se je kano kupalištni liečnik u Opatiji. — Pomoćni liečnik zem. zavoda za umobolne u Stenjevcu dr. Franjo F r a i t postao je obćinski liečnik u Gorjanima; na njegovo mjesto imenovan je pomoćnim liečnikom dr. Dušan N o v k o v i ć .

Odlikovanje. Dopisujući član našega sbora. dr. Jovan J. J o v ano v ić , šef gjcaekoložkog odjela drž. bolnice u Beogradu odlikovan je redom bielog orla V. razr.

Sveučilištlie viesti. Beč. Docent H. A lb r e c h t imenovan je izv. profesorom patholožke anatomije, a docentu patholožke anatomije R. K r e t z u podieljen je naslov izv. profesora. — G radac. Izv. profesor histologije i povjesti razvoja O. D r a s c h imenovan je red. profesorom. — L avov . Kano privatni docent zubarstva habilitirao se je A. G o n k a . — H a lle a. S. Izv. profesorom sudbeno medicine imenovan je Z i e m k e iz Berlina. — L ip sko . Profesor W. H i s ml. napustio je profesuru, je r je imenovan primarnim liečnikom gi’adske bolnice u Draždjanima. — P etrograd. Namjestnom ravnateljicom kemijskog laboratorija c. zavoda za eksperimentalnu medicinu imenovana je Nadežda Zib e r - Š u mo v a na mjesto pok. prof. M. N e n e k o g a . — Chicago. A. P. O h l m a c h e r im enovanje profesorom obće pathologije.

Um rli. Dne 24. studena o. g. umro je u T übingenu profesor nutarnje medicine K. L i e b e r m e i s t e r . Rodjen 2. veljače 1833. u Ronsdorfu učio je po


glavito kao V i r c h o w o v i N i e m a y e r o v učenik u Bonnu, Würzburgu, Greifswald u i Berlinu. Promoviran je 1856., te je bio asistent i docenat u Greifwald u, a od 1860. u Ttibingenu, gdje je 1860. postao izv. profesor patholožke anatomije. Od 1865. bio je profesor pathologije i ravnatelj medicinske klinike u Ba- selu, a 1871. prešao je u istom svojstvu u Tübingen, gdje je do svoje smrti djelovao. Njegove su veće rad n je : B eiträge su r pa thologischen A n a to m ie und K l in ik der L eberkrankheiten 1864., B eobach tungen u n d Versuche über die A n w e n d u n g des ka lten W assers bei fieberhaften K ra n k h e ite n , zajedno s H a g e n ta a c h o m 1868., H a n d b u ch des P a tho log ie u n d T herap ie des F iebers 1875., Vorlesungen über specielle P athologie u n d T h era p ie , 5 svezka, 1885.— 94., G ru n d riss der inneren M eclicin 1900. — Nadalje su umrli A. V i l l a r d , profesor medicinske klinike na medicinskoj školi u Marseillu i j . M a g a z y J a im e, bivši profesor physiologije u Madridu.

Sanatorij U Zagrebu. Dne 3. o. mj. bio je sastanak osnivača sanatorija, te je kod te prilike konstatovana žalostna činjenica, da su se odazvala tek dva ili tri od sviju liečnika, koji su pozvani da podpišu doprinosne dielove. Osnivači se doduše nisu nadali velikoj materijalnoj podpori od strane liečnika, nitko nije mislio, da će oui podpisati cielu nuždnu svotu ili bar veliki dio iste, ali svaki od osnivača je punim pravom očekivao, da će liečnici to poduzeće što odlučnije moralno poduprieti. Takova moralna podpora bi se očitovala u tom, da je velik broj liečnika podpisao najmanji iznos t. j . 500 kruna. Tada bi se znalo, da hrvatski liečnici žele takav zavod u svojoj domovini imati, da im je do toga, da njihovi bolestnici nuždnu njegu kod kuće nadju, da ih liečo liečnici, koji u svom domu punim pravom uživaju dobar glas i koji će sigurno veću pažnju posvetiti svojim domaćim bolestnicima, nego oni liečnici u stranom svietu, koji možda ni ne znaju gdje je Hrvatska. Te apatije nije si znao nitko protumačiti, je r ako i materijalni odnošaji naših liečnika nisu sjajni, to ih ipak malo imade, koji ne bi mogli takovoj svrsi posvetiti 500 kruna. I s toga razloga mislimo, da se može pouzdano očekivati, da će se još naknadno svi hrvatski liečnici, zauzeti za to poduzeće, te po mogućnosti podpisati dielove i medju svojim znancima i bolestnicima za podpisi- vanjo se zauzeti, te da ne će htjeti na sebo primiti prikor, da su svojom apatijom i nemarom osujetili ovo blagotvorno i nuždno poduzeće. Jedino od naših liečnika ovisi osnutak sanatorija, je r zauzmu li se oni za nj i time očituju, da su u buduće voljni taj zavod podupirati, to će i novčani zavodi i kapitalisti pružiti nuždna sredstva; ostanu li liečnici po strani, to je projekt neizvediv, a Hrvatska siromašnija za jedan nuždni blagotvorni zavod.

Liečnička praksa U Austriji. Naredbom austrijskoga ministarstva nastave odredjeno je, da se od državljana iz Translajtanije imade prije promocije tražiti isti revers kao i od inozemaca, t. j . da ne će u Austriji vršiti prakse, dok ne postanu austrijski državljani. G. K.

Rezolucija o prekomjernoj produkciji liečnika. Glavna skupština liečničkih družtava, koja se je mjeseca listopada u Beču obdržavala, primila je rezoluciju, da se upozori učeću mladež i ostalo obćinstvo, da se producira previše liečnika, da je uslied toga materijalni položaj liečnika veoma žalostan, pa da se je bojati, da će mnogi ostati bez zaslužbe, ako im broj i dalje bude rasao. G. K.

Miena žiteljstva u kraljevinam a Hrvatskoj i S lavoniji. U mjesecu r u j n u 1901. bilo je 906 vjenčanja, rodilo se je 8717 djece (8558 = 3 '5 7 % 0

žive i 159 mrtve). — Umrlo je 4261 osoba — 1-77% 0 (do 1. god. 1508, od 1.— 7. god. 975, preko 7. god. 1778). Naravni porast žiteljstva 4297 = 1 '80% 0. Od infekcioznih bolesti umrlo je 929 osoba, i to od dysenterije 51, od diphtherije 96, od morbilla 118, od pertusside 58 , od scarlatine 4 8 , od variole 8 , od abdominalnoga typha 76, od exanthematičnoga typha 0, od puerperalne sepse 2, od tuberkuloze 472. Silovite smrti bio je 101 slučaj: I. Samoubojstva 14; mužkih

3a


12, ženskih 4; do 15. g. 2, od 15.— 60. god. 11, preko 60. god. 1; objesilo se 9, ustrielila se 4, otrovao se 1. ü . Ostalih slučajeva silovite smrti bilo je 87;mužkih 6 6 , ženska 21 ; do 5. god. 21, od 5 .— 15. god. 8 , preko 15. god. 58.Po načinu: a) umorstva i ubojstva 17; (ubijeno 7, probodeno 5, ustrieljeno 5); b)smaknuće 0 ; c) nesgoda 70, (utopilo se 29, palo s visine 9, prevezeno 6 , ubijenstrojevima 0, izgorjelo 9, ugušila se 3, zasut 1, ubijeno rušećim se predmetima 5, otrovan 0, zaglavila od životinja 3, ustrieljena 4, ubijeno munjom 0, ostali slučaj 1 .) U svim gradovima umrle su 352 osobe (domaćih 276 = 1 '54% 0, stranih 76) i to u Senju 5 d. — 1-56% 0, u Bakru 4 d. = 2 '1 3 % 0, u Karlovcu 22 (14 d. = 2 -28% 0, 8 s.), u Petrinji 8 d. = l'55°/oo- u Sisku 9 (3 d. = 0-46% 0, 6

s.), u Zagrebu 94 ( 6 6 d. i '1 4 'J/00, 28 s.), u Varaždinu 18 (16 d. = 1*36% 0, 2 s.), u Bjelovaru 19 (13 d. = 2 '63% 0 6 s.), u Koprivnici 10 (9 d. = 1 '27% 0, 1 s.), u Križevcima 5 d. = 1 13% 0, u Brodu 10 ( 8 d. = l '2 2 % 0, 2 s.), u Požegi 14 ( 8 d. = 1-61 % 0, 6 s.), u Osieku 40 (31 d. = 0-630/00> 9 s0> u Karlovcima 1 1 d. = l -94% 0, u Mitrovici 40 (39 d. — 3-39% 0, 1 s.), u Petrovaradinu 7 d. = 1 '81 % 0, u Zemunu 36 (29 d. = l '9 8 % 0, 7 s.). U gradovima umrlo je od infekcioznih bolesti 104 (od tuberkulozo 65), od zlobitnih novotvorina 18, od obćih konstitucionalnih bolesti 49, od bolesti mozga i živčevlja 23, od bolesti srdca i žilja 20, od bolesti disala 32, od bolesti crieva i nuzorgana 58, od bolesti močila 14. od ostalih bolesti 18, od silovite smrti 12 (samoubojstva 3, ubojstva 4, nesgoda 4 , dvojbeni uzrok 1).

Kretanje priljepčirili bolesti u gradu Zagrebu tečajem mjeseca studena 1901.

B o l e s t

Diphtheritis .Scarlatina V a r io la M o rb illi

Typhus abdominalisDysenteria Sepsis puerperalisTussis convulsiva

Natječaji, l . za mjesto o b ć i n s k o g a i t v o r n i č k o g a l i e č n i k a u D u g o j r e s i (kotar Karlovac). Godišnja plaća 1200 kruna od strane zdravstvene zaklade, a od strane tvornice takodjer plaća od godišnjih 1 2 0 0 kruna, stan u naravi, ogriev i razsvjeta; 2 . za mjesto o b ć i n s k o g a l i e č n i k a u O r i i ma (kotar. V. Gorica). Godišnja plaća 1000 kruna i 200 kruna stanarine. Molbe za ova mjesta upravnom odboru županije zagrebačke do konca prosinca o. g . ; 3. za mjesto I. g r a d s k o g a l i e č n i k a u M o s t a r u . Godišnja plaća 4000 kruna. Mjesto se imade odmah popuniti, namještenje je za prvu godinu privremeno. Molbe najkasnije do 31. prosinca o. g. gradskom poglavarstvu u Mostaru; 4. za mjesto v l a s t e l i n s k o g a l i e č n i k a u V a l p o v u . Godišnja plaća 2000 kruna, stanarine 400 kruna i ogriev. Molbe do 15. siečnja 1902. ravnateljstvu vlastelinstva valpovačkoga u Valpovu. (Vidi natječaj na str. Vü . omota); 5. za mjesto obć i ns k o g a l i e č n i k a u H r t k o v c i m a . Godišnja plaća 1400 kruna, 400 kruna stanarine i pravo na petgodišnje doplatke. Molbe do 26. prosinca kr. kotarskoj oblasti u Rumi.


K n j i ž n i c a .Za knjižnicu primljeno je u s t u d e n o m :I. Iz ostavine pok. dra. A. G u t s c h y a st. u Sisku:1. J. E. Ve i t h . Handbuch der Veterinärkunde 1822. — 2. J. M ü l l e r .

Systematische Darstellung der Krankenpflege 1844. — 3. M. B o u c h a r d a t . Manuel de matiere medicale, de therapeutique comparee et de phannacie 1846. —4. A. N e i l r e i c h . Flora von AVien 1846. — 5. A. N e i l r e i c h . Nachtraege zur Flora von Wien 1851. — 6 . J. Me y e r . Compendium der Augenheilkunde 1852. — 7. V. R e g n a u l t . Lehrbuch der Chemie 1852. — 8 . K a z n e n i z a k o n o zločinstvih, prestupcih i prekeršajih i red tiskovni od 27. svibnja 1852. —9. C. E. Bo c k . Lehrbuch der pathologischen Anatomie 3 sv. 1952— 3. — 10. E. L u m p e . Compendium der praktischen Geburtshilfe 1854. — 11. C. N e u b a u e r . Anleitung zur qualitativen und quantitativen Analyse des Harns 1854. — 12'. J. O p p o l z e r . Lehrbuch der Percussion und Anscultatiou 1854. — 13. F. S c h u h . Pathologie und Therapie der Pseudoplasmen 1854. — 14. R. V i r c h o w . Handbuch der speciellen Pathologie und Therapie, 8 sv. 1854— 65. — 15. C. J. Ces s n e r. Handbuch der chirurgischen Instrumenten- und Verbandlelire 1855. — 16. A. V i d a l . Traite de pathologie externe et de medicine operatoire, 5 sv. 1855. —17. R. H e s c h l . Compendium der allgemeinen und speciellen pathologischen Anatomie 1855. — 18. P h a r m a c o p o e a a u s t r i a c a . Editio quinta 1855. — 19. N a r e d b a ministarstvab nutarnjih poslovah i pravosudja od 28. siečnja 1855., kako se imade činiti sudbeni razgled mertvacah. — 20. C. R o k i t a n s k y . Lehrbuch der pathologischen Anatomie, 3 sv. 1855.— 61. — 21. J. A r l t . Die Krankheiten des Auges 3 sv. 1855.— 6. — 22. C. D. S c h r o f f . Lehrbuch der Pharmakologie1856. — 23. AV. L i n h a r t . Compendium der chirurgischen Operationslehre 1856.24. F. N e s s e l . Compendium der Zahnheilkunde 1856. — 25. C. B r a u n. Lehrbuch der Geburtshülfe 1857. — 26. J. S e e g e n . Compendium der allgemeinen und speciellen Heilquellenlehre 1857. — 27. C. F r i e d i n g e r . Die Kuhpockeu-Impfung1857. — 28. Obznana c. kr. hrv.-slav. namjestničtva od 17. rujna 1855., kojom se izdaje mrtvozornik za Hrvatsku i Slavoniju. — 29. C. H e n n i g . Lehrbuch der Krankheiten des Kindes 1859. — 30. C. A. L. H ü b e n e r. Pathologie und Therapie der Scropheln 1860. — 31. G. A B r a u n . Compendium der Kinderheilkunde 1862. — 32. A. Frhr. v. H ä r d t l . Die Heilquellen und Kurorte des oesterreichischen Kaiserstaates und Ober-Italiens 1862. — 33. L. D e g e n . Der Bau der Krankenhäuser mit besonderer Berücksichtigung der Ventilation und Heizung 1862. — 34. G. A. B r a u n . Compendium der Frauenkrankheiten 1863. — 35. A. P l e i n i n g e r . Physiologie des Wasserheilverfahrens 1863. — 36. H. Z e i s s l . Lehrbuch der constitutionellen Syphilis 1864. — 37. W. C. F i s c h e r . Compendium der chirurgischen Pathologie und Therapie 1864. — 38. A. P l e i n i n g e r . Specielle Pathologie und Hydrotherapie nach dem heutigen Standpunkte 1866. — 39. H. H a g e r . Adjumenta varia chemica et pharmaceutica atque subsidia ad parandas aquas minerales 1866. — 40. H. H a g e r , Manuale pharmaceuticum 1866.— 41. E. Re i c h . System der Hygieine 1870. — 42. Hausordnung des Krankenhauses in Znaim 1873. — 43. Leichenbeschau-Ordnung für die Stadt Zuaim 1873.— 44. Instruktion für den städtischen Thierarzt in Znaim 1873. — 45. A. H e g a r und R. K a l t e n b a c h . Die operative Gynaekologie 1874. — 46. C. F. C a p a u n - K a r l o w a . Recepten-Buch für W erkstatt und Familie 1875. — 47. F. O p p e r t . Hospitäler und W ohlthätigkeitsanstalten 1875. — 48. L. R a k o v a c. Godišnjak sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije za prvu godinu njegovog obstanka 1876. — 49. F. O e s t e r l e i n . Handbuch der Hygieine 1876. — 50. Medicinisch- chirurgische Journalrevue 1877. — 51. A. L o b m a y e r . Učevna knjiga za učenice primaljstva 1877. — 52. R. K e l l e r . Die Einrichtung der Turnplätze für Stadt und Landschulen 1878. — 53. R. L e u c k a r t . Allgemeine Naturgeschichte der


Parasiten 1879. — 54. A. L o b m a y e r . Domaća dvorba bolestnika 1882. — 55. A. L o b m a y e r . Prva pomoć kada tko nastrada 1883. — 56. A. L o b m a y e r . Tko je ja či, onaj i stariji 1883. — 57. A. L o b m a y e r . Naši zubi 1883. — 58. A. L o b m a y e r . Čim so kvari zrak oko nas 1885. — 59. A. L o b m a y e r . Rad i odmor 1885. — 60. A. L o b m a y e r . Koža našega tiela 1887. — 61. A. L o b m a y e r . Naša kuća 1888. — 62. B. vit. T r n s k i . O morskom zraku i morskihkupeljih 1885. — 63. Liečničko izvješće ü . K. M. zakladne bolnice u Osieku zag. 1895. — 63.— 64. Zdravstveno izvješće kr. zem. vlade a) za g. 1895., b) za g. 1896. — 6 6 . Izvješće o stanju javne uprave u župauiji zagrebačkoj za g. 1896. — 6 8 . A. S c h n t i d . Inhalations und pneumatische Behandlung der Erkrankungen der Athmungsorgane 1897. — 6 8 . M e d i c i n i s c h c h i r u r g i s c h e R u n d s c h a u 28 sv., 1867.— 1894. — Ukupno 112 svezaka.

ü . Od g. dra. W. Z a r e m b e u V ratislavi:1 . W. Z a r e m b a . Zarys dziejow i rozwoju psychiatryi 1901. — 2. W. Za-

r e m b a . Zarys dziejow szkoly lekarskiej w Salerno 1896. — 3. W. Z a r e m b a . Kilka szczegolow o lecznictwie w starozytnym Egipcie wedle papyrusow dotych czas odczytanych 1897. — 4. W. Z a r e m b a . Lecznictwo u zydow ze szczegolowem uwzglednieniem Talmudu. — 5. W. Z a r e m b a . Szkic dziejow sztuki lekarskiej w Rossyi 1895. — 6 . W. Z a r e m b a . Szkola lekarska w Aleksandryi 1895. —7. W. Z a r e m b a . Poglad na stau sztuki lekarskiej w Indjach starozytnych 1895.

ü I. O d f i z i k a t a k r. g l a v n o g a g r a d a P r a g a :Xü — XV. vyročni zpräva fysikälu o zdravotnich pomerech kräl. hl. mesta

Prahy za r. 1893.— 1896. Podävä dr. J. Z a ho r. 1900.IV. Od nakladne knjižare J. F. L e hm a n n a u Monakovu:L. G r ü n w a l d . Atlas und Grundriss der Krankheiten der Mundhöhle, des

Rachens und der Nase. Lehmann’s medicinische Handatlanten Bd. IV. 1902.V. Od g. dra. V. K o v a č a u V irju :1 . F. H o s c h . Grundriss der Augenheilkunde 1897. — 2. A. L ä n d e r e r .

Handbuch der allgemeinen chirurgischen Pathologie und Therapie 1890.

U Z a g r e b u dne 1. prosinca 1901. Dr. D. S c h w a r z ,knjižničar.

M jesečn a sk u p š tin as b o r a l i e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Z a g r e b u bit će u p e t a k dne 20. prosinca 1901. u 6 sati poslije podne u kr. sveučilištu(u hygijenskom zavodu) s ovim dnevnim redom :

1. Izvješće predsjednika.2. Demonstracije bolestnika i preparata.3. Eventualia.

Grdu. članove, u čijem svojstvu se je tečajem o. g. sgodila kakova p r o m j e n a (imenovanje, premještenje, umirovljenje, preselenje itd.) molimo, da to još naknadno odboru n a j k a s n i j e do 25. p r o s i n c a najave, kako bi se mogao izpraviti i m e n i k č l a n o v a , koji će se priložiti broju 1. od 1902., i a d r e s e z a v i e s t n i k . O dbor.

Vlastnik i izdavatelj „Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije“.Urednik dr. M. pl. Čačković. Tisak Dioničke tiskare u Zagrebu.


I. Kazalo stvarno.( B r o j e v i s t r a n a o r i g i n a l n i h r a d n j a t i s k a n i s u k r u p n i m s l o v i m a . )

Abscessus epityphliticus 501. Acadćmie de medecine 24. Achillodynija 304, 401. Acoina uštrcanje pod spojnicu

269.Adenia maligna 312. Adipocire 263.Aktinomykoza kod čovjeka

444.. '— u Francezkoj 25.Albert Eduard. Gedenkblatt

178.Albertov počastni grob 457. Alkoholizma liečenje 25.— odnošaj prema chirurgiji

444.Alkoholomanija 25.Alland, lječilište kod Beča

156, 197.Alters des die Ursachen 71. Ammonijakom otrovanje 313. Anaemija syphiliticka 442.— težka, odnošaj raztvorbe i

tvorbe krvnih bobica 258.Analgezija medullarna 95, 394. Analne pukline 441. Aneurysma, boli klinički zna

kovi 102.Ankylostomiasis 69. Antialkoholni serum 25. Antiethylin 25.Anurija paradoksna od 47 sati

72.— podpuna od 7 dana 102. Aorte ozljeda revolverom 448. Aparat docenta Nieznamova

353.Aphazija amnestička 312. Appendicitis 1.— recidivirajuća 131.

Appendicitide liečenje 441.— perforativne preparat 451.

Appendix operacijom izvadjen501.

Aquae fluoroformi therapeut- sko djelovanje 167.

Aristola vriednost 225.Arsena sadržavajućom pivom

otrovanje 35.— u životinjskom organizmu

lokalizacija i porietlo 24.Arsenom otrovanje 21, 35, 195,

233, 275.Arsenove paralyze 310.Arterioskleroze klinički oblici

139.Arthritis deformans traumatica

et relaxatio genus 400.Aseptika ruku na Rydygie-

rovoj klinici 139.j- Asp G. A. 230.Asphyxije kod novorodjene

djece therapija 354.Aspirina djelovanje kod groz

nice sušičavih 186.— therapeutska vriednost 185.Aspirinom liečenje choreae

404.Asthenopijanervozna kod škol

ske djece 353.Athyreoza u djetinstvu 359.Atlas anatomischer der ge

burtshilflichen Diagnostik und Therapie 223.

— der äusseren Erkrankungen des Auges nebst Grundriss ihrer Pathologie und Therapie 503.

— der Hautkrankheiten 314.

— der klin. Untersuchungs-i methoden 179.— der Syphilis und der ve

nerischen Krankheiten 178.— und G rundriss der Chirurg.

Operationslehre 179. — der Gynaekologie 224.— — — der Lehre vom Ge

burtsakt und der operativen Geburtshilfe 223.

— der Ohrenheilkunde316.

— — — der traumatischen Frakturen und Luxationen 178.

der Unterleibsbrüche356.

Autointoxikacüa od želudca 214.

Autosectio caesarea 141.Bacili chalazija 392.Bacilla Danyszova značenje

kod ubijanja štakora 262.— mallei morfologija 263.— typha morfologija i biolo

gija, te odnošaj prema bolestima 217.

Bader-Ahnanach 224.Bakterija coli communis mor

fologija i biologija, te odnošaj prema bolestima 95, 279.

Bakterije koryenovite 263.Balneoterapü i balneografü

krajowej zarys 27.Bezsanice liečenje 359.

Bizzozero G. 187.Blenorrhoeae očiju kod novo-

rodjenih prophylaksa pro- targolom 443.

514 L ie čn ič k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.

Bljuvanja haemorrhagičnoga prinos aetiologiji 19, 204.

Bljuvanje krvi kod hypertro- phične cirrhoze jetara 73.

Bludobolje prophylaksa 174.Bogina razširivanje, uloga

muha 26.Bolnica u Ceskoj nuždne re

forme 491.Bolnicam o našim neka pi

tanja 29.Bolnice milosrd. sestara u Za

grebu izvješće za g. 1900. 135.

Borovom kiselinom liečenje scorbuta 312.

Bottinijeva operacija 394.Breznica 363.Bromom medikacija kod epi

lepsije 104.Broncha kompresije slučaj 182.Bronchitis muco-membranosa

106.— starih osoba 309.Bubrega chirurgiji prinosi 267.— funkcije ustanovljenje 102.Cancroida razvoj u epider-

malnoj traumatskoj sacral- noj cysti 352.

Carbolni oblozi, koma iza uporabe 268.

Carcinom oesophaga 307.— pylora 400.— želudca latentni 215.Carcinoma diffusum ventriculi.

Jejustonomia 214, 322, 324.— rectalnoga therapije rezul

tati 442.— želudačnog upoznanje 257.Carcinom v. i rak.Carski rez 444.Cataracte od groma tri slu

čaja 268.Cerebelli abscessus 26.— tumor 130.Cerebri abscessus p. otitidem

1 1 .

— gumma 398.— hemiatrophia 264.— syphilis 133, 398.Cerebrospinal, tekućine spon

tano izticanje iz nosa 106. jCerebrum v. i možgjani.Chalazija bacili 392.

Chinina podkožno uštrcavanje73.

— u mišice uštrcavanje 108.Chirurgie du foie et des voies

biliaires 266.Chloroforma i chloralhydrata

djelovanje na boju krvi 107.Cholelithiaze operativnoga lie

čenja rezultati 442.Cholere azijske, predlog glede

liečenja 259.Choreae aetiologija i liečenje

aspirinom 4041Ciepljenje, immunitet 184.Civilizacije upliv na živce čo

vjeka 219.Cjenik novi za pristojbe sud

beno liečničkih vještaka u Austriji 225.

Coloboma congenitum palpebrae super, et lipoma sub- conjunctivale congen. limbi inf. oculi sin. 153.

Coecum i appendix u lievostranoj kili 255.

t pl- Coler A. 361.Collesovog ili Beaumüsovog

zakona iznimni slučaj 237, 289, 338.

Coina diabeticum, smrt od nesgode 182.

Conjunctive tudja tiela 107.Conjunctivitis diplobacillaris

181.Coxa vara 303.Creosotal i duotal kod netu-

berkuloznih bolesti disala 359.

— u liečenju broncho-pulmo- nalnih afekcija djece 404.

Crieva anastomoza, novi gumb 352.

— chirurgiji prinosi 116.— haemorrhagija iza incarce-

racije 502.— invaginacije aetiologiji i

therapiji prinos 30.— katarrha dječjega liečenje

preparatima tannina i srebra 143.

— — liečenje 404.— resekcija radi ani praeter-

natural. 450.— ruptura traumatska 403.

j Cysticercus racemosus cerebri 448.

Cystis ovarialis purulenta 93.

Cystovarium torsum 255.Čedomorstvo ugušenjem ili

izloženjem zimi? 243.

Čeljusti ljudske arhitektura, upliv kutnjaka na njezin razvoj i poredanje zubi, te upliv prerane ekstrakcije na poredanje zubi i na čeljust 495.

Celjustni defekti iza operacija i njihova naknada 495.

Delirija tremensa syptomato- logiji prilog 309.

Demorphinizacija heroinom 185.

Dermato - histologische Technik 180.

Dermatoložka kazuistika 70,149.

Desinfekcija kod morbilla 25,— stanova formaldehydom 104.— zdenaca kalijevim hyper-

manganatom 26.Dete u prvoj godini života 70.Diabeta liečenje u Marienbadu

313.Diabetes mellitus pod slikom

gastrointestinalnog oboljenja 50

Diätbehandlung Magenkranker, Grundsätze der 452.

Diluvijalnoga čovjeka iz Krapine lubanja 77.

prilog poznavanju400.

Disaćih organa gornji dielovi kod školske djece 441.

Disala netuberkulozne bolesti, creosotal i duotal 359.

Disala neuropathsko krvarenje 27.

Diphtheričkih stenoza operativno liečenje 265.

Diphtherija, liečenje na odjelu prof. E ise l t a 263.

—, rezultati serotherapije u českoj 263.

Djelovanje moje na I I I kongresu českih prirodopisaca i liečnika 252.


Dobraca i škrljeti nauci prinos 30.

Dopis iz Amerike 98.Družtva zdravnikov na Kranj-

skem glavna skupština 21.— - — — izvanredna glavna

skupština 69, 95.— — — - mjesečna skup

ština 131, 256, 306, 402, 449, 499.

t Dubreuil A. 74.Duotal 359.Duševne nemoći i syphilis 174.Ecchinococca jetara ognojenje

typhnim bacillom 305.Ecehinococcus, upliv trudnoće,

porodjaja i babina 393.Eczema papulosum acutum

153.Embolija kod plućnih, pro

mjene cirkulacije 259.Empyema liečenje 358.Eudoskopija ženske gonorr

hoeae 441.Enteroanastomoza magnezi-

jevim prstenom 354.Enterostenosis ilei 116.Epicarin kod kožnih bolesti

djece 144.Epilepsija, brornom medika-

cija 104.— izbečena iza typha 310.— u savezu s gastričnim smet

njama 103.Epilepsije aetiologija 309.— razvoju prilog 125.— traumatske radi trepana-

cija 130, 383.Erythromelalgija 130.Euphthalmina djelovanje 355.Europhen 455.Exanthema akutnih prophy-

laksa u školama 492.Extragenitalne infekcije 449.Ferijalne kolonije 493.Ferrometrija klinička 312.Fibromyoma cysticum uteri

255.Fibrosareoma femoris 305.

Fick A. 361.Fistula stercoralis post her

niam incarceratam gangrae- nosam 116.

Fliegenlarven als Parasiten des Menschen 180.

Formaldehydom desinfekcija stanova 104, 131.

Formular za zabilježbu u praksi 500.

Fractura complicata oss. frontal. Psychosis traumatica 130, 385.

— radiusa röntgenogrami 404.Furunkul idiopathični 394.Gangraena kože kod otrovanja

phosphorom 310.Glave ozljeda značajke za usta

novljenje orudja 140.Gluhoniemost, predloži da se

predusretne 404.Glykosurije lahkih oblika lie

čenje 359.Gonococca morphologija i bio

logija, te odnošaj prema bolestima 448.

Gonorrhoea očiju 177.Gonorrhoeae liečenje 143, 444.— obća infekcija 183.- pathologija i liečenje 173.— posljedice i važnost za chi-

rurgiju 174.— stanje današnje 352.— ženske endoskopija 441.Graviditas in cornu rudimen-

tario uteri 447.— tubaria rupturata 94.Grbavosti moderna ther. 443.Grkljana syphilis 135.Grundriss der inneren Medizin

314.Gumb novi za anastomozu

crieva 352.Gumma cerebri 398.Guše ognojenje s bakteriolož-

koga gledišta 495>.-j- Gutschy A. st. 34.Harnsedimente der, mikrosko

pische und mikrochemische Untersuchung 266.

Havel i njegovo liečenje kamena 30.

Hedonal 269.Heineke W. H. 188.

Hemianopsije 263.Hermaphroditismus verus fe

mininus completus? 45.Hernia v. i kila.

Hernia inguino-perinealis 172.— ventralis acreta 500.Hernija iza repozicije incarce-

riranih krvarenje 318.— kod gangraenoznih incar-

ceriranih, o primarnoj resekciji 355.

Herniologije, izkustva iz 355.Heroinom demorphinizacija

185.Herpes zooster 264.Hetolom liečenje f05.Hippokratov grob 188.Hippus 308.

Holzer L. 406.Hrbtenice potresenje, polv-

urija 25.H rbtenjače ljudske anatomija

262.Hrbtenjači u produženoj, mi

kroskopski nalazi kod infekcioznih bolesti 262.

Hydrops genus intermittens 143;

Hygienske reforme u školstvu493.

Hyperpyreksije slučaj 18.Hypoplazije latentne priro-

djene 308.Ikterus familiarni 103.Ileocolostomia 500.Ileus chronicus 116, 502.Ileusa i peritonitide diagnos-

tici prilog 401.— operacije 267.— slučaj 131.Immunität und Immunisiruug

2ti6.Impfung und ihre Technik 179.Incarceratio interna 169, 170.Infantilizam 310.Infekcioznih bolesti prophy-

laksa 261.Influenca 25.— crievna 29.— oboljenje larynxa 184.Influence therapija 75.Intubacija retrogradna 68,400.Ischias scoliotica 310.-j- v. Iterson 230.Jahresbericht (17.) über die

Fortschritte und Leistungen auf dem Gebiete der H ygiene 314.


Je ju n o sto m ija 214, 321, 365, 409, 461.

Jetara bolesti, sudjelovanje potrbušnice i poplućnice 310.

— cirrhoza hypertrophična s bljuvanjem krvi 73.

— ecchinococcus, ognojen typhnim bacillom 305.

— syphilis 135.t pl. Jiruš 506.Kadne kupelji za čišćenje

tiela rodilje jesu li naj- sgodnije? 72.

Kantharidama otrovanje 183.Kašalj hripavac, kreosotal kod

njega 269.Kašlja hripavca liečenje 404.Katheterizam, aseptika kod

njega 268.j' Keesbacher M. 361Kili u lievostranoj coecum i

appendix 255.Knjižnica sbora 190, 232, 271,

320, 364, 408, 459, 511.Kobasicama otrovanje 183.Koma iza uporabe carbolnih

obloga 268.Kongelacija i smrtonosna

strielna rana 313.ü I. kongres českih prirodo

pisaca i liečnika 111, 218, 252, 256, 307, 351, 391, 440, 491.

X ü I. kongres medjunarodni medicinski 407.

Kongres bugarskih liečnika 458.

— ruskih prirodopisaca i liečnika 147.

Koričnom kiselinom liečenje tuberkuloze 505.

Kosti patholožke ursus spe- laeusa iz Krapine 400.

Kostnom moždinom klinička izkustva 185.

Kože bolesti obćenito liečenje 175.

— — specijalno liečenje 176.— irritacija iza rontgeuizo-

vanja 70.— i spolovila bolesti raspo

znavanje 175.Krankeiten der männlichen

Harnorgane 181.

Kreosotal kod kašlja hripavca 269.

Krvarenje iza repozicije in- carceriranih hernija 318.

Krvi iz žila izlite hipotetične progresivne promjene 260.

— tekuće diagnostička vriednost kod silovitog ugušenja 181.

Krvnih bobica tvorbe i raztvorbe odnošaj u težke anae- mije 258.

Kryptoglioma teorija 391.j- Kuhar F. 34.Kurzi za tržne povjerenike 188.Kutnjaka upliv na razvoj če

ljusti 495.L angenbuch 270.Laparatomija kod traumatske

rupture crieva 403.— pet stota dra. Wikerhau-

sera 406.Laryngis corpus alienum 400.Larynxa oboljenje kod influ

ence 184.f Lawrence A. E. A. 407.Lepre izliečeuja slučajevi 453.Lues rani i perniciozni 449.Lichen scrophulosorum 152.Liečuička komora u Kranjskoj

173.— praksa u Austriji 509.Liečničke časti glavna načela.

Prilog k br. 3.Liečničtvo pučko u Dalmaciji

495.Liečnika prekomjerna produk

cija 509.Lipomi simetričk 402.Lithiaza u Bosni 141.Litliopaedion 37.Lječilište Alland kraj Beča

156, 197.Lubanja diluvijalnoga čovjeka

iz Krapine 77.Lues hereditaria 500.Luesa terciarnoga tri slučaja

150.Lupus nasi 152.— vulgaris faciei 152.Luhačovica indikacije 225.Lupusa više slučaja 131.Magenkrankheiten, physika

lisch diaetetische Behandlung der 314.

Malarija 453.Manassein V. 146.

f Markoe Th. M. 407.Masaža gynaekoložka 393. Masturbacija s gledišta škole

493.Maša I. 229.

Maternice tuberkulozi prinos31.Matzenauer I. 457.

Mediastinitide prednje gnojne operativno liečenje 443.

Medullarnoj o analgeziji daljna iztraživanja 95, 273.

Melaene neonatorum k aetiologiji 445.

Meningitide cerebrospinalne gnojne liečenje 102.

— — pilocarpinom liečenje 312.

— liečenje s ung. Crede 404. Mercks Bericht über das Jahr

1900 138.Mesom otrovanje 31.Miena žiteljstva u kraljevi

nama Hrvatskoj i Slavoniji 35, 75, 111, 147, 188, 231, 271, 319, 363, 407, 458,509.

Mjehura strani predmet 131. Mliečne masti važnost i dje

lovanje u dječje doba, i njegove promjene u ženskom i kravskom mlieku494.

Mlieka konzerviranje 494. Moskita ličinke 101.Mozga absces 11.— maloga absces 26. Možgjana chirurgiji kazui-

stični prilozi 130, 383.— syphilis 133, 398.— tumor 307, 398.Možgjani v. i cerebrum. Mucanje, sviestne i nesviestne

kretnje mišica 309. Mucoro-mucoze 261.Muha uloga kod razširivanja

boginja 26.Myalgija kod akutnih infek

cioznih bolesti 311.Mycosis fungoides 93, 304. Myelitide transitorne 310.


Nadriliečničtva javna preporuka 177.

Narkoza statistika 445.Natječaji 36, 76,112, 148, 189,

231, 270, 319, 363, 407, 510.t Neneki M. 457.Neuropathsko krvarenje disala

27.— — spolovila i mokrila 27.Neuroza traumatska 258.Nikotinom otrovanje 261.Nitrobenzinom otrovanje 31.Nos sedlast uzpravljen po Ger-

sunyu 304.Obturator tvrdoga nebca radi

defekta iza ozljede revolverom 447

Očiju gonorrhoea 177.— nalaz kod traumatske neu

roze i sympathskoga podra- živanja 392.

Očnih zlobitnih tumora pro- pagacija u orbitalno tučuo tkivo 351.

Odlikovanja 33, 73, 110. '270. 360, 456

Oesophaga carcinom 307.t Ollier L. 34.Opeklina obsežnik dva zacie-

ljena slučaja 152.— težkih dva slučaja 450.Osakaćivanje hotomično i ubi

janje u c. i kr. vojsci 264.Osobne viesti 33, 73, 110, 144,

187, 228, 270, 360, 405, 455, 508.

Osteoarthropathie hypertrofi- ante pneumique 1^2.

Osteomalacija u Hrvatskoj 79,

Osteomalacije uzrok i liečenje—

Osteomyelitis akutna 502.— kod novorodjenih 444.Otrovanja ugljikovim dioxy-

dom neki izvori 492.Otrovanje ammonijakom 313.— arsenom 21, 35, 195, 233,

275, 310.— kantharidama 183.— kobasicama 183.— mesom 31.— nikotinom 261.— nitrobenzolom 31.

— od zmije 184.— pivom sadržavajučom ar

sena 35.-- phosphorom 310.Ovarija torquirana cysta 305.Pagetovo oboljenje sise 131.Pancreas accessorium 142.Papille venostaze diagnostika

391.Papulae lueticae scroti et ani

500.Parachorea i chorea marantica

257.Paramyoclonus multiplex 311.Paraplegija transitorna post-

paraxysmalna kod epilep- tika 259.

Paralyza spastična spinalna 398.

-|- Pavliček P.' 145.Pemphigus syphilitični ob

sežni 149.Penisa gangraena 143.Peri- i parametritičnih procesa

novije metode konzervativnoga liečenja 454.

Peritonitide i ileusa diagno- stici prilog 401.

Perkussion und Auskultation, kurzer Abriss der 266.

-( pl. Pettenkofer M 109.Pharmakotherapij c saniranj u

predlog 264.Pharyngonasalnih tumora ope

racije današnje stanje 353.Phlegmasiae albae dolentis

therapiji prinos 185.Phosphorom otrovanje, gan

graena kože 310.Pilocarpin kod meningitis ce

rebrospinalis 312.Pivom sadržavajučom arsena

otrovanje 35.Placentarne subchorialne cyste

393.Pleuritis prouzročena bacillom

typha 102.Plodve ručno riešenje 317.Pluča absces 307.Plućnih haemostatika ekspe

rimentalni temelj 312.Pneumonije liečenje 107, 327,

377, 426.

Pogibelj od veneričkih bolesti21 .

Polskie archivum nauk biolo- gicznyh i lekarskic.h 138.

Polyurija iza potresenja hrb- teniće 25.

Porod zanimiv iz g. 1813. 230.Poroda, prije liečenje i hra

njenje 143.Posteljice odstranjenje rukom

izvana 1S4.Pošaline trbušne liečenje 269.t Potain C. E. 74.Potrbušnice i poplučnice su

djelovanje kod bolesti jetara 310.

Priljepčivih bolesti u gradu Zagrebu kretanje 35, 75, 112, 148, 189, 231, 271, 364, 408, 458, 510.

za prophylaksu predloži131.

Primarni afekt sa sekundarnom phimozom 449.

Prisilne predstave 105.Projektila zabluda 311.Prolapsus recti chronicus 117.Propisi iznimni za bludobolne

kod okružnih blagajna 175.Protargol u ophthalmoložkoj

praksi 143, 443.Protheza zlatnih modifikacija

495.Prurigo agria 152.Pseudomeningitis 313.Pseudoparalyze Parrotove kod

nasliedjenog syphilisa 264.Pseudo tetanij a 106.Psoriasis vulgaris 152.Psychosis traumatica 130, 385.Psyhozama o alkoholnim iz

vještaj 259.Psyhoze akutne i transitorne

308.Pupillenstarre hemianopische

315.Pupka njegovanje 445.Pupkovine iz podvezane skrva-

renje 107.Pylora carcinom i resekcija

400.R ad kao lječitbeni faktor 186.Radiusa fractura röntgeno-

grami 404.

518 L i e č n i č k i V ie s tn ik 1901. Br. 12.

Radničke kuće u Českoj 492.Raka odnošaji u Pragu 309,

491.Rastenja zaustava 24.Kazprave o syphilisu i go-

norrhei u chariteu 132, 173.Rectalnoga carcinoma thera-

pije rezultati 442.Recti exstirpatio sec. Kraške

502.Resectio pylori 400.Resekcija crieva radi aui prae

ternaturalis 450.Rhabdomyom srdca 307.Rhachitropacocainizacije iz

vještaj o sto slučaja 4Ü9.Rheumatizma gonorrhoičkoga

liečenje vrućim zrakom 104.Rodilje tiela čišćenje kadnom

kupelji 72.Rodnice sarkom u ranom dje-

tinstvu 169, 426.Röntgenogram atheromatoze

art. radial. 502.Röntgenogrami fractura ra-

diusa 404.t Roussel J. 319.Rukavičarskih radnika i rad

nica hygienski odnošaji 492.Sališev E G. 319.

Sanatorij i ambulatorij u gradu Zagrebu 363, 509.

— za živčane i duševne bolesti 363.

Sarcoma idiopathicum multiplex haemorrhagicum 14.

Sarkom rodnice u ranom djetinstvu 169, 426.

Sbora hrv. slav. ljekarničkoga glavna skupština 96, 502.

Sbora liečnika glavna skupština 47.

mjesečna skupština 18,66, 93, 127, 168, 213, 252, 302, 396, 446, 497.

Sbora liečnika novi članovi 33, 73, 144, 270, 318, 360, 405, 455, 508.

Sbora liečnika imenik članova J. prilog k br. 1.

osnova pravila ü . prilogk br. 1.

— — osnova stališkoga redaü I. prilog k br. 1.

— — glavna načela liečničke časti prilog k br. 3.

— — nova pravila V. prilog k br. 7.

Sbornik klinicky 30.Sbornik matematično-prirodo-

pisno-liečuički družtva „Šev- čenka“ 28.Schuchardt C. A. 457.

Scorbuta liečenje borovom kiselinom 312.

Serca i naczyn krwionosnych chorob terapia 451.

Sklerom infekciozni 394.Skrophuloze i tuberkuloze od

nošaj 260.Skrvarenje iz podvezane pup

kovine 107.Slavenski medicinski odbor

117, 187.Slezena angiogenetičke otek

line 258.— pomična hypertrophična,

slučaj splenektomije 42.Slovenski liečnici u Zagrebu

405.Smrti nagle aetiologija 311.societe de biologie 101.Societe medicale des hopi-

taux 101.Specijalit ti pharmaceutski

499.Splenektomije slučaj radi hy-

pertrophične pomične slezene 42.

Spolovila i kože bolesti, granice za praksu 176.

— — mokrila neuropathsko krvarenje 27.

Srdca bolesti tečajem syphilisa i gonorrhoeae 176.

— — therapija 451.— grieška prognoza 256.— rhabdomyom 307.— spontane rupture 265.— syphilisa izliečen slučaj 72.— tuberkuloza 313.Srebreni preparati noviji kod

liečenja gonorrhoeae 444.Srebrenih preparata uporaba

u maloj chirurgiji 143.Srebro topivo kao nutarnji

antisepticum 454.Stercoralni konkrementi 451.

Stojanović G. 318.Steinbrügge H. 361.

Streptococca pyogenes biologija i odnošaj prema bolestima 86.

Strielna ozlieda revolverom 307.

— — stegna 402.Strmnitis suppuratura 499.Strychnin u ostancima lešine

217.Sveučilište slovensko 500.Sveučilištne viesti 33, 73, 110,

145, 187, 229, 270, 318, 360, 406, 455, 508.

Sympathicus - Resection bei Glaukom 315.

Symphysiotomije kazuistici prilog 353.

Synechije na tumorima rodnih organa 352.

Syphilida ulceroznih odnošaj prema ranom doba 393.

Syphilis crieva 27.— grkljana i jetara 135.— i duševne nemoći 174.

moždjana 134, 398.— nasliedjeni, Parrotove pseu-

doparalyze 264.— praecox 66.Syphilisa i gonorrhoeae stati

stika u bolnicama 132.— liečenje 134, 176.— nasljedstvo 134.— odnošaji prema tabesu i

progresivnoj paralyzi 32.,— povjest i obća pathologija

132.— srdca izliečen slučaj 72.— znakovi 132.Syphilisu o i gonorrhoei raz-

prave u chariteu 132, 173.Syphilitična anaemija 442.— oboljenja u raznim stadi

jima 449.Szaloky D. 406.

Škatulja za sterilizaciju noževa 20.

Škola i tjelesni odgoj 494.Škole moderne upliv na mladju

generaciju 492.— prophylaksa akutnih exan-

thema 492.Škrljet i uho 357.


Škrljeta i dobraca nauci prinos 30.

Tabične arthropathije slučaj poboljšan aspirinom 455.

Tannigena uporaba 109.Tannina i srebra preparati kod

liečenja dječjega crievnoga katarrha 143.

Taschenbuch für Dermatologen und Urologen 267.

— — Ohren-, Nasen-, Ra- chen- und Halsärzte 267.

j' Tauszk A. 106.Tetana liečenju prilog 445.

s m t n i s l u č a j i za injekcije ljekovitom surutkom 74.

— tri slučaja iza uštrcanja antidiphteričkoga sera 183.

Therapeutische Leistungen der Jahre 1898, 1899. u. 1900. 180.

— Indikationen für innere Krankheiten 224.

Therapie der physikalischen, Handbuch 222, 316.

Thromboza u babinama 453.t Thudichum 457.Thyreoideom liečenje 359.— inedikacija u liečenju tro-

phičnih smetnja okrajnina 109.

Thyreoidin i njegova therapeutska upotreba 307.

Thyreojodina djelovanje u četiri slučaja idiotije 498.

Tjelesni odgoj u školi 494.Tracheae stenosis 400.Trachoma prilog aetiologiji

razširenosti u Českoj 445.t Treer J. 33.Trepanacija radi traumatske

epilepsije 130, 383.Trigemini rami ü I. exstirpatio

307.Trinkerbehandlung, Voraus

setzungen und Grundsätze der modernen, 504.

Tube trudne stiena 393.Tuberkulose die, ihre Ur

sachen, Verbreitung und Verhütung 265.

Tuberculosis ilei et coeci 169.Tuberkuloza maternice 31.— srdca 313.

Tuberkuloze bakterioložka diagnoza i prognoza 257.

— budioca mjesto u sustavu gljivica 505.

— čestoća kod doseljenika u Paris 101.

— i raka kretanje u austrijskim zemljama i u zemljama česke krune, posebice u Pragu 491.

— i skrophuloze odnošaj 261.— liečenje hetolom 505.— liečenje sirovim mesom 101.— prognoza 260.Tuberkulozom o okuženju pi

tanje 32.Tumor coecalni 500.— možgjana 07, 398.— od želudačnog čira 403.Tumori kombinovaui ili poly-

morphui 356.Tvornice sladorne, čišćenje

odpadkovih voda 492.Tworach o olbrzyinich w tkan-

knch gruzliczych 265Typha bacilla morfologija i

biologija, te odnošaj prema bolestima 217.

— bacillom prouzročena pleuritis 101.

— — ognojenje ecchinococca jetara 305.

— epidemija 101.— — u gradskoj topničkoj

vojarni u Ljubljani 256.— pjegovitoga prophylaxa

185.— početak brzi 103.— riedke komplikacije 313.Typhus bez groznice i s reak

cijom sera 102.— kao posljedična bolest in

fluence 103.Typhus v. i pošalina trbušna.Ugušenje silovito, diagnostička

vriednost tekuće krvi 181Uha ozljede 357.— srednjeg upale u ranoj

mladosti 355.— upala akutnih therapija

355.Ulcus durum labü infer. 152.— molle i bubo 133.— phagadenicum penis 66.

Umrli 33, 74, 110, 145, 187, 229, 270, 318, 361, 406, 457, 508.

Unguentum Crede 500.Unguentum Crede u liečenju

meningitide 404.Universum 357.Ureterocystoneostoinia 255.Ustne šupljine imunost proti

nakazi 496.Uteri amputatio supravagi-

nalis 255.— fibromyoma cysticum 255.— rupturae 392.Utopljenjem smrt 257.Uvod do drobne praxe lć-

karskć 220.Vagine doljni segment 442.Venerische und Hautkrank

heiten 266.Virchowova 80-godišnjica 456.Voda za usta hygienski zna

čaj 492.Vode uporaba kod liečenja

spolnih bolesti 177.Vodopusta suženja chiruržko

liečenje 176.Vodovod, organizacija iztraži-

valačkih radnja 492.— smjerovi moderni 492.

Von Aerzten und Patienten225.

Voska priprava za zubnu tehniku 497.

Vrtoglavica 3 MiVulpiusova operacija trans

plantacije tetiva kod paralyze uda i o deformacijama, koje iz nje proizlaze 352.

Walcherov položaj 442.Weiss pl. O. 145bar. Widerhofer H 319.

Wikerlmuserova petstota laparotomija 406.

Zavodi humanitarni u Austriji, broj kreveta i obskrbnina 320.

Zdjelište luxaciouo i spondy- lolisthetično 443.

Zdjelištnih gnojnih exsudata operacija roctalnim putem 130, 480.


Zdravstveno vieće kr. zem. 497.

Zdravstvo staroga Zagreba 163, 207, 248, 2 9 5 ,3 4 4 , 387, 435 , 482 .

Zmije od otrovanje 184.Zmijinog ujeda liečenje u

Fruškoj gori 246.Zrakom vrućim liečenje go-

norrhoičkoga rheumatizma 104.

Zrcala za grlo desinfekcija 142.Zubi kod poredanja nepravil

nosti i njihovo liečenje 496.— s umjetnom krunom 496.— vadjenje 496.— — prerano 495.Zubnih fistula liečenje 495.Zweiglüserprobe die Thom-

psonsche und ihre diagnostische Bedeutung 266.

Zpräva Xü ,-—XV. vyročni fysikätu o zdravotnich pomerech kr. hl. mčsta Prahy za r. 893. —1896., 504.

Želudca bolesti, uporaba boli ublažujućih sredstava 186.

— carcinom 214, 257.— — latentni 215.— položaj kod malokrvnih 106.— smanjenje (skvrčenje) po

svemašnje 321, 353,365, 409, 461.

— tumor od čira 403.— tumori 440.Žive najnovije aplikacione

metode i preparati 443.Živca perifernoga, odnošaji

medju morfoložkim promjenama i funkcijama upale 260.

Željeza u krvi odredjivanje množine 312.

N a red b e .( A r d b s k i b r o j e v i o z n a č u j u b r o j

v i e s t n i k a , a r i m s k i s t r a n u

p r i l o g a . )

Bolnički računi za pripadnike kraljevine Srbije 3. XV.

Bolno - obskrbne pristojbe za inostrane pripadnike 12. XXü .

Bolno-obskrbnih troškova radi bludobolje, traehoma i umo- bolje podmirenje 12. XXIV.

Kotarskim liečnicima ne pripada pristojba za zdravstveno redarstvene pre- gledbe uzišta kotarskih sudova 3. ü .

Očni žar 12. XVü .Postupak proti malokrvnosti

rudara 3. ü .Pravilnik za odpremu mrtvaca

u drugo mjesto 12. XXVI.Primanje i odpuštanje rodilja

u javnim bolnicama 3 XV.Primanje pripadnika kralje

vine Srbije u ovozemne bolnice 3. I.

Računi po odredbi vladinih izaslanika iz bolnice odpu- štenih bolestnika. 12. XXXI.

Točenje zalihe „gvirca“ 12. XXXI.

Troškovi oko rukovanja tvorničkih i poduzetničkih blagajna za podporu bolestnika 12. XXV.

Umobolnici i njihovi pratioci plaćaju polovicu voznih cie- na na kr. ug. drž. željeznicama 12. XXü

Umobolnika i njihovih pratioca željeznička odprema na prugama južne željeznice12. XXü I.

Umobolnika u zem zavod u Stenjevcu primanje 12. XX VI.

Zabrana proizvodnje i točenja gvirca 12. XXü I.

Zabrana prometa sa sredstvima i spravama proti trudnoći žena 12. X X X ü .

Zabrana razpačavanja električnog zubnog ovratnika 3. ü .

Zabrana razpačavanja marien- badskih tableta i Rukm- Albrechtovih aparata 12. XX X .

Zabrana razpačivanja Willi- amovih pink pilula 3. XVI.

Zabrana uvoza i prevoza razne robe i pre meta potičućih iz Smirne i ajdinskoga vilajeta diže se 3. I.

Zdravstveno redarstveni propisi i vršenje redarstvenog i liečničko redarstvenog nadzora kod točenja pića 3. IV.

pl. Antolković J. 217, Arndt 269.Auvray M. 266. Axenfeld Th. 315. Bailoni K. 445.Balin J. 107.pl. Barac E . 156, 197.Barbier 101.

Kazalo imena.( B r o j e v i s t r a n a o r i g i n a l n i h r a d n j a t i s k a n i s u k r u p n i m s l o v i m a . )

506. Barlfe J . 163, 207, 230, 248, 295, 344 , 387, 435, 482 .

Baurowicz 142 Bečka K . 355.Berard L. 25.Bermann M. 32.Besanyon 404.Biankini A . 1.

Blaschko 176.Blass C. 179.Bohdan K. 107.Bošnjaković S. 21, 195, 217,

233 , 275.Bouchard 101.Bouček B. 492.Bovet 103.


Brabec A. 184, 444.Broca 25.Brühl G. 316.Bruhns 132, 134.Bukovsky J. 393.Buschke 173.Casper L. 143.Castaigne 103.Charrin 101.Chalupecky J. 392.Chauffard 102.Chlumsky V. 352. Ohodounsky 264.Ghvojka A. 393.Cisler J. 355.Clarkson 142.Cohn H. 143.Colla E. 504.Credć 454.Crivelli 25.Crawford D. 268.Crlenjak M. 145, 177.Cuzner A. T. 143. pl. Čačković M. 19, 20, 68,

69, 70, 109, 135, 169, 170, 172, 178, 179, 180, 204, 214, 252, 321, 353, 356, 357, 358, 365, 401, 402, 409, 445, 461.

Černy V. 394.Čipek 445.čumpelik B. 308, 309.Dalton N. 182.Daxenberger F. 404.Delorme 26.Deyl J. 351, 353, 391, 445. Dieudonnć A. 266.Dieulafoy 26.Dobrucki 353.Dornblüth O. 359.Dräsche 29, 266.Droba S. 265, 505.Durst F. 304, 401, 448. Dvorak J. 491.Eiselt 257, 316.Elgart J. 30, 185, 311, 355,

444, 492.Eschle 186.Etienne 102.Faustus R. 496.Fernet 25.de Fleury M. 103, 104. Flügge C. 104.Formanek E. 107, 259, 492. Fournier 27.

Frank L. 448. Fraukenbererger O. 441. Franta 393, 444.Freudenthal W. 106.Fried K . 125.Friedländer M. 181. Friedmann E. 443.Gaillard 102.Gautier 24, 25.Gerhardt 135.Gilbert 103.Glenard 102.Glinski L. 142.Glück L. 145.Gluzinski 257.Godart 73.Gojtan S. 327, 377, 429. Goldscheider A. 222, 316. Goode A. 143.Gorjanović-Kramberger D. 77,

400.Greef 177.Gregorič Y. 70, 131, 149, 449,

499, 500 Gualdi T. 73.Gumpertz K. 140.Gundrum F. 28.Gutschy F. 130, 398.Haab 6 . 503.Habart J. 178 H äla A. 263, 392.Haškovec L. 105, 258, 307.

308.Hausmann J. 395.Hayem 25, 102.Heermann 357.Heidemann M. 453.Hejda S. 442.Helferich H. 178.Hellich 262.Hermann M. W. 139, 268. Hervieux 26.Herzfeld A. 185.Heveroch 259, 264, 308, 312. Hirsch G. 269.Hirschfeld 358.Hirtz 103.Hlava J. 312.Hnatek 258.Hofmeister R. 266.Holm 505.Honl 257.Honzak B. 441.

pl. Hovorka O. 453

H rasky J. V. 492.Huchard 25, 102, 103.Hühn K. 69, 130, 305, 383,

400.Hutchinson J. 453.Hüttel 265.Ivanov A. 108.Jaklin 394.Jakob C. 179.Jakob P. 222, 316.Jankau 267.Janke Z. 309.Janovsky V. 352, 441. Jedlička R. 394, 396.Jelovšek Y. 256, 307, 351,

391, 440, 491.Jenko 1. 500.Jerie J. 442.Jesensky 496.Ježdik Č. 143.J irasek 310.Joanović M. 21, 86, 95, 217,

279, 305, 448, 499.Jolly 174.Joris 269.Joseph M. 176, 180. Jovanović-Batut M. 70. Kabrhel 491. lvandel M. G. 185.Karäsek J. 494.Kaufmann E. 440.Kimla R. 308.Kirchner W. 357.Klemperer G. 72.Klenka J. 494.Klika Č. 493.Klima V. 493.Koczynski G. 27, 138, 167,

225, 265, 451.Kodym 260.Komarek K. 444.König 174.Kopfstein V. 352, 395, 443. Kopriwa I. 256, 499. Korczynski L 27, 185.Kose O. 106, 259, 312. Kovačević M. 98.Krahulik 310.Kratschmer 266.Kraus 144.Kronfeld A. 143.Krulle 133.KuČera P. 262, 313.Kuffner 259, 308.

522 L ie č n ič k i V ie s tn ik 1901.

Kutvirt 0 . 353.Labord 101.Laforgue 26.Lancereux 25, 27.Landr J. 445.Lassar 175.Latron 104, 186.Laveran 101.Laxa 0 . 494.Ledermann 176.Le Gendre 103.Lereboullet 27, 103.Lesser 132, 134, 174. Liebermeiater C. 314.Lion 102.Loewenbach G. 180.Löffler R. 141.Loirel 404.Lublinski W. 184.Mac Donald G. 182.Mahr 131.Maixner 256.Maragliano 139.Marie P. 455.Marinesco 25.Markl 262.pl. Marković R. 169, 304, 426. Martens 176.Marušić F. 495. vit. Mašek D. 14, 21, 66, 67,

69, 93, 178, 180, 181, 266, 267, 314, 316.

Maxa V. 444.Maydl K. 440.Menetrier 103.Merhaut A. 494.Merklen 103.Michaelis G. 31.Mirković S. 246.Mixa M. 183, 310. Mladejovsky 313.Moeli 133.Moir I. 225.Moore R. D. 404.Mraček F. 178, 314 Mugdau 175.Mühlmann M. 71.Müller A. 447.Müller O. 498.Munter 177.Musulin M. 20, 153, 315, 503,

504.Navrat 309.Navratzki 269.

Naxera L. 308.Nessel 495.Netter 102.Niederle B. 442. * v. Notthaft 267.Novy B. 393.Obrzut 260.Osipov 183.Ostreil J. 313, 442.Paris 101.Parmentrier 103.Partsch F 132, 173, 220, 504. Paulesco 109, 404.Päwlik K . 352.P echarment 455.Pelnaf 260.Peričić B. 29.Pešina 263.Petenka I. 183.Petrivalsky 354.Pfeiffer A. 314.Pieper E. 180.P iery 184.Pisek W. 451.P it’ha 317, 354, 393. Podhajsky 264.Poläk O. 444, 445.Pollak J. 505.Pollatschek A. 180.Poncet A. 25.Potain 103.Pouchet 106.Preindlsberger J. 141, 267,

268, 318.Prohazka I. 31, 265.Prokop F. 313.Quincke H. 359.Rakovac L. 20, 29, 69, 71,

179, 180, 217, 222, 224, 225, 265, 266, 314, 316, 452.

Reinsberg J . 257, 261, 307, 310, 311, 313, 314.

Rendu 102, 103.Rćnon L. 102, 104, 185, 186, Richet C. 101.Richter 269.Riedinger 358.Riegel A. 262, 308.Riegel F. 186.Rivifere A. 359.Robin A. 103.RogiDa J. 18, 237, 289, 338. Roha č Č. 443.Rosenthal O. 176.

Rostoski 106.Rubeška V. 392.Ružička S. 492, 493.Ružička V. 492.Saalfeld 175.Samohrd F. 310.Sapelier 25.Savić-Klisić 261.Schaeff er O. 223, 224. Schaper 132.Scherer 261, 264.Schmidt F. C. Th. 265. Schöbl J. 351, 356, 391. Scholz F. 225.Schrutz O. 30.Schütz E. 505.Schwarz D. 20, 42, 67, 68,

69, 95; 113, 130, 266, 273, 303, 400, 447, 480, 499.

Schwarz K. 443.Schweiger S. 224.Semerdd 263, 310.Senft 266.Sevestre 103.Siredey 102, 103.Sitta 182.Skalička J. 264, 309.Slavik V. 263, 311.Slavsky E. 225.Smith A. H. 107.Sontag F. 109.Souques 101.Spira 404.Springer 24.Stankiewicz V. 454.Steppan I. 182.Strauss H . 452.Stroganov 72.Sultan G. 356.Syllaba L. 258, 310. Šamberger F. 442.Šebor 307.Šimerka Č. 30, 313.Šlajmer E. 11, 37, 70, 131,

255, 307, 401, 402, 403, 404, 450, 451, 500, 501, 502.

Šoreys 307.Šubrt E. 495.Švehla 260, 441.Talko J. 353.Tauszk K. 305.Terrier F. 266.Thibault 25.Thomayer J. 219, 220, 309.


Thompson H. T. 404. Toff E. 359.Ulmann K. 18 Valjavec J . 45, 243. Vallin 25.Vancl J. 492.Vaquez 102.Velich A. 312. Veverka J. 443. Vierordt H. 266. Vincent 103.Vitek V. 311.Vlasak E. 492. Vohrvzek V. 312. Vollaud 32.

Vossius A. 315.Vostrčil 496, 497.Votruba 263.Vrbanič L. 79, 118.Vymola K. 355, 394.Vyšin V. 106.Wachholz E. 181.Wachsmann A. 496.Weiss A. 73.Weiss J . 224.Weiss O. 223, 224, 447.Widal 102, 103.Wikerhauser T. 68, 69, 93, 94,

116, 217, 255, 256, 305, 400. | Wittgenstein A. 314.

W itthauer H. 455.Zahor J. 491, 504. Zahradnicky I. 30, 395. Zahradnicky F. 352, 355, 445. Zambaco-paša 27. Zangenmeister 184.Zboril E. 495.Ziehe M. 315.Zikraund K. 181.Zuckerkandl O. 179. Zydtowicz W. 72.Žirovčić I. 447, 448.

god. xxiii. ia. lieČniČki viestnik - library.foi.hr · jer tekućina stane na drain...

Documents