ante martinac: ne odustajemo od projekta tustica ... · krešan) prigodnim igrokazom koji je uz...

Godina II • Broj 6 • listopad 2015.

SUKOŠAN • DEBELJAK • GORICA • GLAVICA

SukošanskiGLASNIK

SukošanskiAnte MARTINAC:

Ne odustajemo od projekta Tustica, nastavljamo sve općinske projekte

Sukosanski glasnik 6.indd 1 12.10.2015. 11:01:53

FOTO

GRA

FIJE

GO

VO

RE S

VE

FOTO

GRA

FIJE

GO

VO

RE S

VE

Svega će nestati, običaja ne

Prvi susret motorista Sv. Kasijan Sukošan

Procesija s kipom sv. Kasijana

Sukošanske prvašice i prijateljice Najljepše je đačko doba

“Krivci” za prvi “Rječnik sukošanskog jezika” urednice prof. Anite Zelić (treća zdesna)


Sukošanski GLASNIKSUKOŠAN • DEBELJAK • GORICA • GLAVICA 3

Izdavač: Općina Sukošan, Komunalno poduzeće Zlatna luka Sukošan d.o.o. Za izdavača: Milan ROČAKGlavni i odgovorni urednik: Vinko ŠANDUKARedakcija: Mirjana VELESLAVIĆ NADINIĆ, Andrija VANJAKAdesa: Trg mladeži 3, 23206 Sukošan

Kontakt telefon: +385 23 394 203; Fax.: +385 23 394 203Radove i priloge čitatelja slati na email: [email protected] izdanja: www.zlatnaluka-sukosan.hr, www.opcina-sukosan.hr, www.sukosan.hrNaklada: 1.000 primjeraka

Riječ urednikaIM

PRES

UM

Dragi čitatelji,

Tek iz razgovora s autohtonim Sukošancima, može se čuti i posebnost njihova govora, koji zapisanom javnom riječju u svojim pjesmama njeguje pjesnik Dinko Zlatko Pavić, a prof. Anita Zelić rođ. Pavić (kćer pok. Pere Krasonje i Danice) vrijedno prikuplja i zapisuje. Anita je sa suradnicima na sreću djece i mladih ljudi te generacija koje dolaze u povodu 140. godišnjice početka školstva u Sukošanu objavila “Rječnik sukošanskog govora” iz kojeg su i sukošanske riječi: Anjcvanj, šmrcbrc, vaj, naj, voga, noga, žvelt, štuf, rubač, šordo, kalizna, uncut, imberlan, macakan, pišoglavac, picokara, prcklalo, fumar, tac, šupljača, tanto, treso, cok, čapada, čuliti, čvrljoknuti, oštrapacati, nauznak, njiriti, anke, kapac, krijancija, strišnje, kalabušac, đinđiri, brančulet, pašabrod, špicalija, fangac, fijuba, brančulet, leroj, krocule, šoda grbunata… Samo autohtoni elementi mogu nas odvesti izvoru istine o nekom prostoru. U sukošanskim pričama i mitovima o tom prostoru, svu njegovu prošlost, priče o životu ljudi, utjecaju grada Zadra i Italije, onome što se baštinilo nekad u selu na Kaštelinama i danas na obali uvale Zlatna luka. Dakako i daleke refleksije u smislu historiografije i geografije, borbi i ratova, osvajanja i koloniziranja, miješanja stanovništva, jezika, duha i kultura.Uz istraživanje korijena riječi nekog lokalnoga govora, povijesna topografija i toponomastika istog prostora igraju vrlo važnu ulogu u razrješavanju mnogih problema ne samo u povijesti dotičnoga mjesta, već vrlo često i u našoj nacionalnoj, hrvatskoj narodnoj povijesti.A u Sukošanskom GLASNIKU kojeg imate u ruci ili ga čitate na portal stranicama Komunalnog poduzeća Zlatna luka, Općine Sukošan i Turističke zajednice osim Dana općine Sukošan i Dana obrane Sukošana i Debeljaka i događanja s kraja prošle i početka nove školske godine «nabacano» je uglavnom Sukošansko lito 2015., bogato gastro-etno-kulturno- zabavno i sportsko ljeto. Mnoga događanja smo izvlačenjem veće-manje šibice nažalost morali izostaviti, a neke tek simbolično objaviti. A toliko je lijepih i znakovitih fotografija ostalo neobjavljeno da bi nam trebalo još najmanje ovoliki broj stranica Sukošanskog GLASNIKA.Došla je jesen, a s njom i najvažniji dani u vinogradu - dani berbe ili trganja. Nakon cijele godine napornog rada, brige i pažnje, to su dani kada se vidi što je učinjeno. Dani su to druženja, pisme i bogatog stola.A i berba maslina je već tu. Krenut će se sa sortama koje najprije sazrijevaju, poput leccina i pendolina, a postupno će se krajem listopada i početkom studenog nastaviti berba drugih sorti. Ne predstoji mi ništa više nego Vam poželjeti ugodno listanje i čitanje šestog broja Sukošanskog GLASNIKA.

Glavni i odgovorni urednik: Vinko ŠANDUKA

U ovom broju možete pročitati:

DDK SUKOŠAN DRUGA OVOGODIŠNJEG AKCIJA VELIKOG AKTIVA DARIVATELJA

Prikupili 58 doza krvi, ove godine imaju 14 novih darivatelja

20. obljetnica hrvatskog viteza Davora Grginovića Kore, poginulog prvog dana Oluje

Kore, istinski junak i vitez Domovinskog rata iz Sukošana

DAN OPĆINE SUKOŠAN I DAN OBRANE SUKOŠANA I DEBELJAKA

Ne odustajemo od projekta Tustica, nastavljamo započete i najavljene općinske projekte


4

Sukošan je proslavio svoj Dan općine. Riječ je o 22. obljetnici od utemeljenja

općine, ali i 24. obljetnice obrane Sukošana i Debeljaka kada su mještani i pripadnici Hrvatske vojske spriječili pokušaj okupiranja i krvoprolića te prodor srbo-četničke vojske na Jadransku magistralu u namjeri da Hrvatsku presijeku na dva dijela.

Nastavak kanalizacije 200 milijuna kuna

Osim prisjećanja na “dane ponosa i slave”, polaganja vijenaca i paljenje svijeća kod centralnog

križa na groblju u Sukošanu i spomen obilježju “Za Hrvatsku” te mise za domovinu u crkvi

sv. Kasijana, koju je predvodio župnik don Domagoj Kelava, na svečanoj sjednici Općinskog

vijeća u Domu mladeži rezimirali su se dosezi i predstavili razvojni planovi općine.- Uskoro očekujemo i prve priključke na kanalizaciju. Za 2. i 3. fazu vrijednu 200 milijuna kuna radi se projektna dokumentacija, a ishođene su i lokacijske dozvole. No, nisam zadovoljan što još nismo riješili vodoopskrbu Gorice. Istina, projekt je na jedan način odobren. Resorno ministarstvo nam kaže da već sad krenemo u posao, ali mi to nećemo učiniti bez papira kojih još uvijek nema, kazivao je na početku sjednice Ante Martinac pošto je

DAN OPĆINE I OBRANE PRISJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE, SVETA MISA, PRESTAVLJANJE RJEČNIKA SUKOŠANSKOG GOVORA, SVEČANA SJEDNICA, GODIŠNJE NAGRADE I PRIZNANJA

Martinac: Ne odustajemo od projekta Tustica, nastavljamo započete i najavljene općinske projekte

Počast poginulim braniteljima na Mjesnom groblju Sukošan Crkvene obrede je predvodio župnik don Domagoj Kelava

Himna Lijepa naša domovina u Domu mladeži

Rječnik Sukošanskog govora za 140 godina školstvaSve nazočne na svečanoj sjednici Vijeća dočekao je na klupama primjerak “Rječnika sukošanskog govora” objavljenog u povodu 140. godišnjice početka školstva u Sukošanu. Izradili su ga učenici osnovne škole a uredila prof. Anita Zelić rođ. Pavić. Suradnici su prof. Radmila Bičić i prof. Šime Pavić.Kako “sukošanski” u praksi zvuči pokazali su osnovci (Lucija Dragović, Sara Pavić Itković, Gabriela Pavić, Petar Tavra, Lovre Krešan) prigodnim igrokazom koji je uz rječnik bio još jedan doprinos očuvanju narodne i kulturne baštine ovog kraja.



DAN OPĆINE I OBRANE PRISJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE, SVETA MISA, PRESTAVLJANJE RJEČNIKA SUKOŠANSKOG GOVORA, SVEČANA SJEDNICA, GODIŠNJE NAGRADE I PRIZNANJA

Martinac: Ne odustajemo od projekta Tustica, nastavljamo započete i najavljene općinske projekte

dopredsjednik Vijeća Božidar Dijan pozdravio sve nazočne.

Zamjena zemljišta za proširenje škole

Na sve te infrastrukturne zahvate nastavlja se i prometnica koja povezuje zaselak Makarsku i središte mjesta te uređenje obale do Sportskog centra. Priprema se

UPU dijela obale kako bi se s tim projektom išlo pred fondove EU, a Prostorni plan Općine Sukošan je u novom obliku predvidio proširenje građevinskih zona i proširenje prometnih koridora.- Koridori su probijeni i imamo lokacijske dozvole za Novo naselje Debeljak. Sve je spremno za financiranje

Ministarstva ruralnog razvoja. Tu su i projekt Dječjeg vrtića Gorica te malonogometnog igrališta u Glavici. U planu je i proširenje škole u Sukošanu prema Peričićevim borovima za koje bi dali zamjensko zemljište u Tustici.

Općinski laureati s Božidarom Dijanom, Josipom Torbarinom i Antom Martincem Izaslanstvo PU zadarske

Predškolci na misi za branitelje

Sukošan televizijska IN turistička destinacijaU Sukošanu je u dva navrata boravila televizijska ekipa popularnog IN magazina Nove TV, najgledanijeg zabavnog magazina u Hrvatskoj kojeg svakodnevno gleda više od 313 tisuća gledatelja, te je u prosjeku ostvario 28 posto udjela u gledanosti. Za feštu sv. Kasijana se snimalo misno slavlje u župnoj crkvi, procesija, pričalo s turističkom animatoricom Mirjanom Veleslavić Nadinić, pučkim kroničarom Lovrom Torbarinom, Antom Grdovićem Crnim, Emilom Sudinjom i drugima. Reportažu o sukošanskom šušuru na blagdan sv. Kasijana nastavljen je i noću, sve do vatrometa.Ekipa IN magazina se vratila u Sukošan radeći reportažu o sedmom po redu natjecanju u pripremanju brudeta “Brudetijada 2015”. U predvečernom terminu i sutrašnjoj dnevnoj reprizi sukošansku “brudetijadu” je gledalo preko 400 tisuća gledatelja.

Nastavak na 6. str.


6

Očekujemo da ćemo sve to odraditi u dva do tri mjeseca, sve s ciljem da djeca pohađaju nastavu u jednoj smjeni. Nažalost, iako mi nismo odustali od projekta Tustica, za ovaj projekt nitko nema sluha jer boom turizma možemo samo očekivati ako sagradimo dva do tri hotela i

proširimo smještajne kapacitete, naglasio je načelnik Martinac.Potom je prozvao hrvatsku administraciju kao veliku prepreku i glavni problem zbog čega nema investicijskog zamaha. No, rekao je da je očigledno da nitko ne može raditi bez predstavničkih tijela na terenu.

Pohvale za čistoću i urednost Sukošana

Okupljenima se obratio i dožupan Božidar Longin kazavši kako se emocije vraćaju i sjeća se svakog detalja iz 1991. godine. Potom je pohvalio čistoću i urednost mjesta, Komunalno poduzeće Zlatna luka

i direktora Milu Ročka te objavio rezultate studije Ekonomskog instituta u Zagrebu.- Radi se o vrlo ozbiljnoj studiji o opravdanosti broja jedinica lokane samouprave. Mogu već sad reći da i Zadarska županija i Općina Sukošan ostaju. Naime, studija je pokazala da je sadašnji broj općina, gradova i županija optimalan jer su u obzir između ostalog uzeti i parametri rascjepkanosti i različitosti pojedinih djelova Hrvatske, rekao je Longin, dodajući da njegov HDZ nikad nije bio spremniji za izbore.Za veseli štimung se brinula klapa Sukošan, program je vodio Đani Pavić.

Grb općine Velimiru Brkiću, zahvalnice KUD-u Debeljak i Pauli SmolićZahvalnicu Općine Sukošan ove godine su ponijeli KUD Debeljak zbog organizacije Smotre pisme, plesa i folklora “Pismon zoven prijatelje svoje”, manifestacije koja ljeti u sukošanski kraj dovodi mnoge KUD-ove iz Hrvatske, a što je veliki doprinos promociji općine. Za to najveće zasluge imaju Ružica i Žarko Smolić. Zahvalnicu je dobila učenica 8. razreda Paula Smolić iz Debeljaka (mentorica Marija Smolić), koja se literarnim radom “Moj did plovi u zvizdanom kaiću” izborila za nastup na državnom natjecanju LIDRANO u Šibeniku. Paula je na 46. Saboru čakavskog pjesništva u Žminju u Istri osvojila drugo mjesto u konkurenciji 104 radova iz 25 škola.Grb Općine Sukošan ponio je Velimir Brkić,

legenda županijskog novinarstva i novinar Zadarskog lista. U obrazloženju predlagatelj Mojmir Torbarina kojeg je pročitao Josip Torbarina, predsjednik općinskog Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja, kaže se kako je Brkić zajedno s Komunalnim poduzećem Zlatna luka inicijator i pokretač Općinskog GLASNIKA. Pritom je istaknuo kako nema ni najskrivenijeg mjesta u županiji koje popularni Vele, nije fotografirao i o kojem nije pisao i objavljivao. Kao svenazočni lutajući reporter noseći sa sobom fotoaparat i novinarski notes jedan je od najvećih i najuspješnijih promotora Sukošana i Općine Sukošan uopće.Za izniman doprinos i zasluge za promicanje novinarstva Velimir Brkić je i ovogodišnji dobitnik Nagrade za novinara godine,

Županijske nagrade za novinarstvo, prve u našoj županiji. Dobitnik je i nagrade Međunarodnog olimpijskog odbora za predsjedanje predsjednika Juana Antonia Samarancha, jubilarne nagrade FIFA-e pod predsjedanjem Josepha S. Blattera, te nagrade Hrvatskog nogometnog saveza 2001., rekao je Mojmir Torbarina.Velimir Brkić se i zahvalio u ime nagrađenih, kazujući da bi volio da na svečanosti može vidjeti sve više nagrađenih mladih ljudi kako ne bi odlazili vani u potrazi za boljim životom. U svojoj novinarskoj karijeri, rekao je Vele, najviše bi volio izvještavati o završetku uređenja obalnog pojasa i plaža u Sukošanu, mjesta kojem je toliko privržen.

Vijenci i cvijeće kod spomen-obilježja Za Hrvatsku

Školski igrokaz sa sukošanskim govorom

Rječnik sukošanskog govora

Nastavak sa 5. str.



Komemoracijom, molitvom, sjećanjem na hrvatskog viteza,

polaganjem vijenaca i svijeća na mjestu posljednjeg počivališta na mjesnom groblju u Sukošanu te kod Gospića kod spomen obilježja na dostojanstven način je obilježena 20. obljetnica pogibije bojovnika Davora Grginovića Kore.Kore, pripadnik 9.GBR Vukovi, bio je izuzetno omiljeni sukošanski mladić, domoljub i rodoljub za kojeg se veže ratna uzrečica: “dok nas Kore brani možemo mirno spavati”. Istinski junak i vitez Domovinskog rata iz Sukošana imao je tek 25 godina

života kad je poginuo podno repetitora na Ljubovu i to prvog dana operacije Oluja, 4. kolovoza 1995. Kore je još za života bio simbol Sukošana u kojem su ga svi voljeli, obožavali, poštivali, rekao je Ante Martinac, načelnik Sukošana.Na odlasku iz doma Kore je bio samo sin i brat, običan, ali ponosni Hrvat koji je samo branio svoj dom i poginuo viteški.- Sada moj Kore živi kod Gospodina, uvjeren je Korin brat Ante, zadarski poštar.San o hrvatskoj državi obitelj Grginović, poput mnogih hrvatskih obitelji, platila je onim

najvrijednijim - životom sina Kore. Naš Kore danas bi bio u najboljoj snazi, imao bi 45 godina, obitelj, djecu, rečeno je na komemoraciji.Prema službenoj evidenciji svoje živote za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske u općini je dalo 17 bojovnika, u Sukošanu deset: Ivan Krešan (poginuo 2. prosinca. 1991. u Sukošanu), Tomislav Franić (2. veljače 1992. u Petrčanima), Marijan Grdović, Milan Braco Mrdalj i Mladen Veleslavić (21. ožujka 1993. u Škabrnji), Mate Torbarina (4. srpnja 1995. u Sukošanu), Davor Kore Grginović (4. kolovoza 1995. kod repetitora Ljubovo/Gospić),

Ivica Pavić (19. rujna 1995. na rijeci Uni), Dragan Krešan (22. prosinca 1995. u Kožlovcu kod Benkovca) i Marin Čirjak (16. svibnja 1996. u Sukošanu). U Debeljaku šest: Mladen Strenja (poginuo 25. lipnja 1992. kod Nina), Marin Jerak, Šime Smolić i Darko Torbarina (21. ožujka 1993. u Škabrnji), DubravkoTorbarina (22. prosinca.1993. u Pristegu) i Ivica Smolić (30. kolovoza 1999. u Sukošanu), te iz Gorice Milan Perić (18. ožujka 1995. u Gorici). Poginulo je i troje civila Lenka Keran i Joso Dević Zin iz Sukošana te Milorad Torbarina iz Debeljaka, prva civilna žrtva na zadarskom području.

20. OBLJETNICA HRVATSKOG VITEZA DAVORA GRGINOVIĆA KORE, POGINULOG PRVOG DANA OLUJE

Kore, istinski junak i vitez Domovinskog rata iz Sukošana

Komemoracija i počast kod Gospića

Davor Grginović Kore (1970.-1995.)Ivica Pavić (1971.-1995.)


8

U prekrasnom ambijentu kamenog dvora crkve svetog Kasijana, nebeskog zaštitnika župe

Sukošan, točno ispod kampanela održan je jubilarni, Deseti susret klapa «Ispod Kampanela».Nastupilo je pet klapa: Kaleta iz Zadra, Kožino iz Kožina i domaća klapa Sukošan, te ženske klape Zikva s otoka Pašmana i domaća Uzorita.Večer ususret blagdana i fešte sv. Kasijana održana je 10. klapska večer Zapivajmo Kasijanu. U čarobnom ambijentu na Glavi porta, na Rivi smještenoj u mirnoj uvali Zlatna luka, pored domaćina, ženske klape Uzorita i muške klape Sukošan, nastupila je zadarska klapa Kalelarga i šibenska klapa Bonaca koja je održala mini koncert. Svoje pjesme su recitirali Ante Sikirić Krivin iz Bibinja, Šime Vukman iz Pirovca i Sukošanac Zlatko Dinko Pavić. Obe manifestacije je vodila Vlatka Vučić Marasović, prva dama zadarskih i inih voditelja klapskih događanja.

Veličanstvena završnica večeri Ususret Kasijanu

Klapa Sukošan iz SukošanaVeličanstvena završnica smotre Ispod kampanela

Ženska klapa Uzorita iz Sukošana

Denis Bašić i Vid Balog

JUBILARNE MANIFESTACIJE 10. SUSRET KLAPA ISPOD KAMPANELA I 10. KLAPSKA VEČER ZAPIVAJMO KASIJANU

Čudesna simfonija klapskog pjevanja



Još jedan veliki uspjeh Aktiva DDK Sukošan, u drugoj

ovogodišnjoj akciji organiziranoj u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zadar i Odjelom za transfuziju Opće bolnice Zadar prikupljeno je čak 58 doza krvi. Akciji se odazvalo čak 66 davatelja, što je pravi pokazatelj solidarnosti i velikodušnosti.Ne treba strahovati za budućnost našeg aktiva. U ovoj akciji priključila su nam se čak osam novih darivatelja, ove godine ukupno 14, a imamo još i Božićnu akciju, ponosno će Ljubo Pavić, organizator akcije.Osim kćeri, sinova i očeva, braće i sestara hvalevrijedan je i primjer darivanja krvi Marije Petrovečki, humane taksistice iz Zagreba koja ljetuje u Sukošanu i koja je dosad krv dala 35 puta.Nakon uspješne akcije, domjenka uz bogat stol i dogovora za sljedeći zajednički izlet, Pavić se zahvalio OŠ Sukošan na ustupanju prostora za akcije, Općini Sukošan, Turističkoj zajednici i Komunalnom poduzeću Zlatna luka na potpori, svim sponzorima i aktivistima te davateljima na plemenitosti.

Imena darivatelja

Krv su dali: Marina Rašo, Marko Dević, Duje Vanjak,

Matej Grginović, Damir Butić, Mateo Radonić, Domagoj Kečkeš i Vedran Šimunac (svi novi darivatelji), Krešimir Vezilj, Kristina Vezilj, Rajko Vezilj, Antonela Strenja, Nenad Strenja, Šime Bičić, Toni Bičić, Ozren Bičić, Boško Bičić, Bojan Bilić, Zdravko Bilić, Milorad Bulić, Branimir Colić, Marko Žbaričić, Hrvoje Dijan, Krsto Brkić, Andrija Dijan, Tomislav Žitko, Jelka Pavić, Ante Grginović, Šime Vanjak, Hrvoje Dijan, Josip Rašo, Ivan Sudinja, Luka Gašparović, Boris Nadinić, Danijel Hajdinger, Vesna Šoško, Dino Gašparović, Elvis Hajdinger, Marko Bugarija, Toni Pavić, Mate Marinović, Toni Protić, Ante Pavić, Miro Pavić, Andrija Sudinja, Ante Rašo, Nevijo Gambiraža, Ante Oljica, Tino Pavić, Mladen Pavić, Katica Pavić, Kristijan Klanac, Marko Grdović, Ante Marinović, Božo Gašparović, Emil Sudinja, Zvonimir Vanjak, Zvonimir Nadinić, Marijan Gašparović, Anita Grginović, Marin Gašparović, Boris Keran, Danijel Dević, Marija Petrovečki, Zrinka Dijan Bičić, Katarina Vulelija Dijan.

Očevi i kćeri u zajedničkoj akciji Sukošanci potvrdili svoju veliku humanost

Marija Petrovečki i Ljubo Pavić

DDK SUKOŠAN DRUGA OVOGODIŠNJA AKCIJA VELIKOG AKTIVA DARIVATELJA

Prikupili 58 doza krvi, ove godine imaju 14 novih darivatelja


10

OBIČAJI ZAVLADALI DEBELJAKOM “PISMON ZOVEN PRIJATELJE SVOJE”

Debeljak neraskidivo živi sa susretom folkloraOvogodišnji 7. susret folklora «Pismon

zoven prijatelje svoje» u Debeljaku okupio je isto toliko KUD-ova s točno 225 sudionika.Debeljakom se prema Sportskom centru na Šaraju slijevala rijeka čuvara narodnog ruha, običaja, pjesme i plesa potvrđujući kako to mjesto u općini Sukošan neraskidivo živi sa

svojim susretom folklora.Folklorom, pjesmom i svirkom s kojima oživljavaju i njeguju tradiciju, osim domaćeg KUD-a Debeljak predsjednice Ružice Smolić nastupali su KUD-ovi Zlatna luka iz Sukošana, Fortuna iz Ražanca, Lika iz Ličkog Osika, Podbalje u Imotskoj krajini, Novae iz Runovića i Ivan Goran Kovačić iz Zagreba.

Tresla se od kola debeljačka pozornica Lijepe odore i puno lijepog raspoloženja

Zaposlena domaća bukara

Ponos Gorice, KUD Sv. Ivan Krstitelj Dragi gosti iz susjednog Galovca

U Gorici je održana 7. večer folklora “Zapivat ću nek’ se pisma čuje”

koju pod pokroviteljstvom Općine Sukošan organizira domaći KUD Sveti Ivan Krstitelj. Organizaciju manifestacije pomogli su i sponzori Tri Bartola Galovac, Čirjak d.o.o., Cafe Relax, mesnica Ikić, Dom Gorica, Mario Cile Ikić, Nikola Perić Daus i Dragan Perić.Manifestacija je započela blagoslovom KUD-ova, a nastavila se bogatim

programom na pozornici kod igrališta gdje su nastupili KUD-ovi: Sv. Ivan Krstitelj Gorica, Radovin, Privlaka, Krešimir Šimić Podcrkavlje, Sv. Mihovil Galovac, Napredak Knin, Gradina Polača, Sidraga Tinj.Nagradu za najbolji kruh ispod peke zavrijedila je Kosa Kulaš iz Polače a ocjenjivali su: Miro Sorić, Zorka Kokić, Dijana Lovrić, Jere Perić i Marko Ninčević.

‘Ko ne može popiti

GORICA 7. VEČER FOLKLORA “ZAPIVAT ĆU NEK’ SE PISMA ČUJE”

Čuvanje nacionalnog identiteta folklorom, pjesmom i običajima



U organizaciji “Sinjeg galeba” i potporu Turističke zajednice i Općine

Sukošan, održane su četvrte po redu Ljetne maškare. Ukupno je na ovoj manifestaciji sudjelovalo 10-ak maškaranih skupina po čak dva maškarana tovara i jareta, ali i 30-ak maškarane djece.Sukošanci su se od davnina voljeli maskirati i zabaviti šalama kako na tuđi, tako i na svoj račun. Zato Sukošan ima najdulju tradiciju maškara i poklada u ovom kraju, a Babe luže

na pokladni utorak su jedinstvene u Hrvatskoj.Dovoljno je malo dobre volje i mašte, par krpica i pregršt boja, pa da uz ples i pjesmu, obilje domaće spize i sukošanskog vina zaboravimo sve probleme i budemo baš ono što smo oduvijek željeli…Ljetne maškare bile su ujedno i sjećanje na preminulog Vlatka Dijana Barana, “alajčuša» koji je sa svojim konjem i karom dugo godina predvodio maškarane mimohode, ali i one od Trke tovara i drugih manifestacija.

MAŠKARANO LUDILO ZAHVATILO SUKOŠAN SPEKTAKULARNE LJETNE MAŠKARE

Sukošanci i turisti pretvorili Sukošan u Rio

Vatrena atmosfera na maškaranom Trgu Ruševac Život je lijep pod maskama

Svi u maske

Sukošanci težaci teleportirani u prošlost

Maškaranje od malih nogu

Namaskirani turisti i vikendaši Duga je noć, treba i prigristi


1312 12 13

Pred nekoliko tisuća ljudi na ovogodišnjem sedmom po redu natjecanju u pripremanju brudeta, sukošanskoj “Brudetijadi 2015”

,pobjednički brudet između 12 natjecateljskih ekipa spremila je ekipa neobičnog imena Cicokrasno Arifijada alla Kesa, ekipa dvoje Krasonja, Ante i Arifa, te Ante Kese i Dragana Crnka.Drugu nagradu osvojila je ekipa Kaleta meštra

Domagoja Peričića, a treću svjetski ovjenčana Družba Pivčeva kala iz Opuzena koja je već petu godinu u Sukošan donijela okus i miris izvornog neretvanskog, žestokog «brujeta od žaba, jegulja i cipala».Posebnu nagradu za najveseliju ekipu osvojila je ekipa Azzura Alfreda Brezovskog, Đana Krasonje, Tonča Karla, Andrije Smolje, Lakija Pavića, Krste Oljice, Ivana Kerana.

Sve je započelo kad su sukošanski ribari Andrija Smoljo i Dragan Brkić u pratnji Mire Dadinke i Anđelke Dević iz kaića iskrcali friško ulovljenu ribu za ovu «Brudetijadu».Mirjana Veleslavić Nadinić je uspješno dirigirala manifestacijom, dok je ocjenjivačko povjerenstvo predvodila poznata meštrica Miluška Zelantov iz Sv. Filipa i Jakova.

BRUDETIJADA I OVE GODINE TRADICIONALNO JELO PRIVUKLO U SUKOŠAN VELIKI BROJ POSJETITELJA

Pobjednički brudet skuhala ekipa Cicokrasno Arifijada alla Kesa

Sukošanski ribari s ribom za brudet

Šampioni, Cicokrasno Arifijada alla Kesa

Azzuro, najveselija brudet ekipa Miris brudeta širio se Sukošanom

KUD Zlatna luka s dobrim temeljima za brudet

Okusi i mirisi bruteta uz dalmatinski melos

Domagoj, meštar od brudeta

Na tovarećoj pisti u Sukošanu je održana tradicionalna 47.

Noćna trka tovara - Memorijal kenje Vijole u konkurenciji 15 tovara. Ljetni spektakl održava se od 1968. godine, u spomen na kenju Vijolu, maskotu družine Sinji galeb.Pred oko 6 tisuća posjetitelja nakon

dvije polufinalne utrke u finalu je ispred Gricka s 15-godišnjim jahačem Valentinom Peljušićem iz Debeljaka, ciljem proletio tovar Putko sa Sukošancem Andrijom Smolićem Smoljom kojem je ovo već četvrta šampionska titula.Treće mjesto je pripalo 19-godišnjem Anti Peiću s kenjom

Jadranka. Dragan Krešan Crnko s tovarom Moro XXL, osvojio je prestižnu titulu najseksi tovara. Titula najlijenijeg tovara pripala je kenji Zorka pratitelja Zorana Raše. Defile tovara je predvodio Boris Bore Keran dok je doktor od tovara bio nezamjenjivi Frane Torbarina Dika. U lutriji je sukošanski

zet Velimir iz Rijeke izvukao dalmatinski pršut.Program su vodili direktor TZO Nikola Milošević te atraktivne glumice zadarskog Kazališta lutaka, Gabrijela Meštrović Maštruko i Irena Bausović. Za sve se brinula uigrana ekipa od čak 56 volontera meštra Bože Dijana Kese.

Tri prvoplasiranaValentino, Andrija i Ante

Tri dame od formata: Mirjana, Gabrijela i Irena Spektakl koji traje pola stoljeća

Natjecalo se 15 tovara, domaćih i uvoznih

Trka ne bi prošla tako dobro bez vrijednih volontera

Akrobacije šampiona Smolje47. NOĆNA UTRKA TOVARA MEMORIJAL KENJE VIJOLE NA TOVAREĆOJ PISTI U SUKOŠANU

U organizaciji sudjelovalo 56 volontera, pobjedio Andrija Smoljo

Untitled-1 1 11.10.2015. 23:19:02

14

Ribarska feštica utorkom kod La Bocce Bore Makarunca brudet

Do pristojne ure i kreativna dica Plesalo se sve u šesnaest

SUKOŠANSKE RIBARSKE FEŠTICE UTORKOM KOD LA BOCCE I ČETVRTKOM U SELU

15. FOLKLORNA VEČER UZ SLAVONSKI KOBAŠ, VIDOVEC I SUKOŠAN * 17 GODINA PRIJATELJSTVA

Vrhunski doživljaj uz tradicionalno sudjelovanje tri KUD-a Još jednom dupkom pun Sportski centar

Briškula i trešeta uz bevandu KUD Zlatna luka Sukošan



Sedamnaesti po redu Dječji festival poznatih melodija Sukošan 2015. na

pozornici Sportskog centra je okupio točno 17 mladih izvođača iz Zadra, Maslenice, Kožina i Galovca, a ponajviše iz Sukošana i Debeljaka.Za razliku od sličnih festivala mladi izvođači na jednom od najdugovječnijih dječjih festivala u Dalmaciji i šire pjevaju uživo, uz glazbenu pratnju Glazbene

škole Korona kojoj je ovo sedmi po redu festival u Sukošanu.Ovo je naš jubilarni 20 dječji festival, ponosno će Darko Vlašić, voditelj putujuće glazbene poduke Korona.Mladi pjevači su mu zahvalili

besprijekorno izvedenim pjesmama u živo, atraktivnom koreografijom i upečatljivim scenskim nastupom.Sudionici festivala: Sara Pavić Itković, Petar Tavra, Veronika Veleslavić, Lovre Krešan, Marija

Krišto, Petra Rogoznica, Ivana Ročak, Anđela Grginović, Lea Burčul, Ivana Grginović, Stipe Medić, Roža Milković, Lovre Jerak, Paula Smolić, Magdalena Strenja, Sara Peričić, Anđela Bucić.

17. DJEČJI FESTIVAL POZNATIH MELODIJA SUKOŠAN 2015.

Sukošansko područje vrvi glazbeno talentiranom djecom

Koreografija u duetuBesprijekorno izvedene pjesmame u živo mladih pjevača

Gosti su bili plesna grupa Thunder iz Bibinja

Jedinstveni Igor Jelinić Toto

Na 17. Dječjem festivalu Sukošan nastupilo 17 pjevača

Lovre baršunastog glasa


16

Na 5. plivačkom maratonu rekreativaca “Pozdrav litu 2015.”u dužini od 4.300

metara, od Glave porta na Rivi do Makarske nadomak Tustice, natjecalo se 15 plivača. Prvo mjesto s rezultatom 1:05:22 osvojio je Marko Radović iz Zadra. Potom su doplivali: Dominik Pavić, Božidar Božo Brkić, Toni Protić, Luka Pavić, Mate Pavić, Ante Dragović, Mate Kutleša i Antonio Gašparović, Ivan Brković, Kasijan Pašić, Tonči Grdović, Gabrijel Hajdinger, Šime Grdović. Glavni sudac je bio Božo Dijan Kesa. Osiguranjem je rukovodio Andrija Dijan Jašo a medicinskom ekipom Ljubo Pavić. Program su vodii Mirjana Veleslavić Nadinić i Andrija Vanjak Ljubov dok se za spizu i piće brinuli Božo Gašparović Boki i Makarunci.

5. PLIVAČKI MARATON REKREATIVACA “POZDRAV LITU SUKOŠAN 2015.

Plivački maraton od Glave porta do vrata Tustice

Ideja i inicijativa Emila Sudinje sasvim je saživjela

Natjecanje amatersko, osiguranje profesionalno Luka, Toni i Božo

Bogato turističko ljeto u Sukošanu ove godine imalo je čak četiri morske škole:

Školu za neplivače, Školu za plivače i Školu za vaterpolo na Rivi, te Školu jedrenja u zaselku Makarska.Zajedničkim skokom u more s Glave porta na sukošanskoj Rivi, svečanom dodjelom diploma i majica s logom «Sukošan pliva», 22 polaznika je završilo Školu za neplivače pod vodstvom prof. Bože Bičića.Škola se održavala na Dječjem raju i na Rivi. Diplome je dodijelila Mirjana Veleslavić Nadinić iz općinske Turističke zajednice.

22 NEPLIVAČA ZA ZAVRŠETAK ŠKOLE DOBILA DIPLOME I MAJICE S LOGOM “SUKOŠAN PLIVA”

Skokom u more dokazali da su naučili plivati

Skok za naslavnicu turističkog prospekta

Ponosni novi plivači s diplomamaZaštitni znak



Škola u Gorici se izgradila 1953. godine. Školski

prostor se sastoji od 6 učionica, učiteljskog kabineta i zbornice. Osim velikog školskog asfaltnog igrališta površine 1.800 m2 i okoliša škole površine 800 m2, ispred glavnog ulaza je veliko stablo muške murve s još većom, gigantskom krošnjom. Upravo se ispod krošnje odvija

cijeli vanškolski život učenika dok je veliki odmor ili dok se čeka početak nastave. Uokolo stabla je zaštitni kameni i ogradni zid koji je kao naručen za sjedenje. Idealna hladovina za bezbrižno druženje, ćakulanje i igru na dvorištu nadomak očiju dežurnih učitelja na ulaznim vratima ili iz zbornice na katu škole.

ŠKOLA U GORICI IMA NAJLJEPŠU I NAJUČINKOVITIJU HLADOVINU U ŠKOLSKOM DVORIŠTU U ZADARSKOJ ŽUPANIJI I ŠIRE

Velika hladovina za veliki školski odmor

Ove godine Gorica ima 11 prvaša Fantastične akrobacije nadomak hladovine

Slika govori više od stotine riječi

Mnogi bi poželjeli ovakvu hladovinu uz školu


18

Piše Lovre Torbarina

Gotovo svi Sukošanci znaju za Kašteline. Zemljište je to uz crkvu sv. Martina,

pa se često Kašteline nazivaju po toj crkvi. Ime vjerojatno dolazi od riječi «kaštel», koja označava samostalnu utvrdu ili obrambeni toranj u sklopu većeg zaštitnog objekta. Prema tome, današnji naziv te lokacije podsjeća nas da je u dalekoj prošlosti na tom mjestu postojao takav obrambeni objekt, iako danas nema vidljivih ostataka takvog objekta. Da li bi se možda nekim detaljnim arheološkim istraživanjem neki ostaci pronašli, teško je reći?!

Plodno zemljište, pašnjaci i izdašne količine vode

Ako je zaista postojao takav utvrđeni objekt vjerojatno se nalazio na idealnoj zaravni koja se sa svih strana, osim zapadne uzdiže iznad okolnog zemljišta i sa svoja 103 metra visine ima savršen pogled na cijeli bliži i dalji teritorij oko sebe. Ne bi bilo čudo da su naši davni preci utvrdili tu površinu kako bi sa sigurnog mjesta imali pod nazorom cijelu okolinu, vodeći pri tome posebnu pozornost na prometne putove i staze koje su prolazile podnožjem te zaravni. Posebno motreći pravac koji je iz Ravnih kotara vodio prema moru (današnja cesta Sukošan - Zemunik) i drugi pravac, koji se spominje još u 13. stoljeću, a koji je prolazio Grobnicom i Gajem od Zadra preko srednjovjekovnog sela Sutmukinje (Sutmichuliesello), danas Kopranj pokraj Babin Duba. Osim strateškog značenja ta lokacija ovisila je i o povoljnim gospodarskim sadržajima potrebnim za život ljudi, kao što je plodno zemljište (Raliči, Brižine, Vrba, Lesine, Virina, Prljane, i dr.), pašnjaci (današnje Puzinje, Grovnica, Gaj, i dr.), te izdašne količine vode ( Polačina, Jezero s Vrbom, Prljanski potok i Duga).

Od vidljivih ostataka te nekadašnje utvrde ostala je do danas jedino crkva sv. Martina s pripadajućim srednjovjekovnim grobljem. Postavlja se pitanje da li je taj kaštel ukoliko je postojao imao neku povijesnu ulogu u našoj prošlosti.

Hrvati zaposjeli teritorij Sukošana

Prema mišljenju L. Kosa, koje je iznio u članku «Pašmanski kanal i njegovo značenje u prošlosti», objavljenog u Zadarskoj reviji: XIII/1964, br. 4, str. 314, mir između hrvatskog vojvode (kneza) Mislava i mletačkog dužda Petra Tradenika 839. godine sklopljen je u Sutomartindolu, tj. na području današnjeg Sukošana, čemu se djelomično priklanja i don Eduard Peričić (župa Sukošan 1289-1989, str. 8). Ako je to uistinu točno, onda je to značajan povijesni događaj koji se dogodio na današnjem sukošanskom teritoriju. Da bi bar donekle shvatili značenje tog događaja, ukratko ćemo se vratiti u našu najraniju prošlost na ovim prostorima. Dolaskom na prostore Sjeverne Dalmacije sredinom 7. stoljeća, Hrvati su zaposjeli i teritorij današnjeg Sukošana. Nije poznato jesu li tada našli kakvu utvrdu na Kaštelini koju su prije podigli Ilirski starosjedioci. U neposrednoj blizini nalazila se Jadera (Zadar) sa svojim gradskim agerom koji je na južnoj strani završavao na području današnjih Bibinja. Preživjevši razaranja koje je 614. godine doživjela Salona i drugi dalmatinski gradovi, Jadera (Zadar) postaje glavni

grad bizantske Dalmacije koju su sačinjavali dalmatinski gradovi. Teritorij izvan granica tih gradova naseljavali su novopridošli Hrvati koji su stvarali svoju državu u kojoj je sve veći utjecaj imala Franačka država kao nasljednica Zapadnog Rimskog Carstva. Tako su se na ovome području sukobljavali interesi velikog Franačkog Carstva na zapadu i Bizantskog Carstva na istoku izazivajući česte sukobe i nesporazume. Mirom u Aachenu 812. godine uređeni su odnosi između ta dva carstva na istočnoj strani Jadrana, po čijim odredbama dalmatinski gradovi i Venecija potpadaju pod Bizantsku upravu, a ostali teritorij pod Franačku jurisdikciju, što je omogućilo nesmetano djelovanje posebno franačkih misionara u novostvorenoj hrvatskoj kneževini.

Mirovnjaci iz sukošanskog ili poljičkog sv. Martina

Hrvati dolaze pod utjecaj tih misionara, koji donose sa sobom štovanje tirolskog mučenika i biskupa sv. Kasijana, kome podižu crkvu u neposrednoj blizini uvale «Zlatna luka» (Punta di Oro), kamo su sklanjali svoje brodove. Iz tog vremena potječe i crkva sv. Martina, pa i naziv «Sutomartinovdoll» označava područje i mala naselja oko te crkve.Mlecima kao velikoj pomorskoj sili koja je željela imati pod svojom kontrolom istočni dio Jadrana često se suprotstavljaju Hrvati sa svojim malim brodovima. Oni su u dvostoljetnom življenju na ovim

prostorima uspjeli upoznati sve morske «čudi», pa su im zadavali sve veće probleme. Da bi prekinuo takvo nesigurno stanje mletački dužd Petar Trandenik odlučio je 839. godine «razumiti“ Hrvate, ali je doživio poraz, zbog čega je bio primoran potpisati sporazum o miru sa hrvatskim knezom Mislavom. Povjesničari su uvjereni da je taj mir potpisan u Poljičkom Sv. Martinu (mjesto Sumartin između Splita i Omiša), međutim, kako smo vidjeli postoje i druga mišljenja. Ako su točne pretpostavke koje je iznio L. Kos, da je Petar Tradenik potpisao mirovni sporazum s knezom Mislavom u sukošanskom «Sutmartindollu» taj događaj se mogao dogoditi u nekom značajnijem objektu na prostoru oko sv. Martina, a to je u ovom slučaju mogla biti utvrda ili kaštel na Kaštelini. Po toj teoriji je kaštel na današnjoj Kaštelini bio svjedok značajnog povijesnog događaja. Kašteline i danas, unatoč svojoj neistraženosti, kod ljudi izazivaju znatiželju i razmišljanje o našoj prošlosti i nastanku tog, nama dragog imena, koje često poistovjećujemo s imenom sv. Martina. Nadamo se da će neka buduća istraživanja tog zanimljivog lokaliteta dati pravi odgovor i otkriti značenje imena Kašteline.

RAZMIŠLJANJE O SUKOŠANSKOJ PROŠLOSTI

Kašteline, svjedok značajnog povijesnog događaja u sukošanskom Sutmartindollu

Lovre Torbarina

Mir između hrvatskog vojvode (kneza) Mislava i mletačkog dužda Petra Tradenika 839. godine sklopljen je u Sutomartindolu, tj. na području današnjeg Sukošana, čemu se djelomično priklanja i don Eduard Peričić (Župa Sukošan 1289.-1989., str. 8).



Školska godina 2014./2015. u

Osnovnoj školi Sukošan i Područnoj školi Debeljak završena je za 295 učenika. Školske priredbe u Sukošanu i Debeljaku sve su to uljepšale, a učenici su imali prigodu pokazati što su sve naučili kroz godinu.Učenici sedmog razreda su pedagoginji, učiteljici povijesti Anđi Lepur, zbog odlaska u mirovinu uručili buket cvijeća.

ZA KRAJ ŠKOLE U SUKOŠANU I DEBELJAKU ODRŽANE ZAVRŠNE PRIREDBE

Zbogom školo, dobrodošao školski raspust

Pozdrav školi, dobrodošlo ljeto Predstava s kišobranom

Kad će taj kraj

Debeljački pozdrav uz časnu Antoniju Poleti, poleti đače

Zbogom osmogodišnjoj školi za 38 osmaša


U SUKOŠANSKOJ ŠKOLI 302 UČENIKA, 268 U SUKOŠANU I 34 U DEBELJAKU

U novoj školskoj godini 41 prvašićU ovoj školskoj godini OŠ Sukošan i

pripadajuća PŠ Debeljak imaju 302 učenika, 268 osnovaca u Sukošanu i u Debeljaku

34 učenika od prvog do četvrtog razreda.- Našu školu je obogatio 41 učenik prvog razreda, 32 u Sukošanu (učiteljice Neda Ročak

i Rosanda Keran) i 9 u Debeljaku (učiteljica Daria Ročak), rekao je ravnatelj Branimir Peričić.

Prvi dan škole nižih razreda u Sukošanu Devet prvaša iz Debeljaka

Sukošanski prvašiči s učiteljicom Nedom i Rosandom

Na misi u debeljačkoj crkvi Velike Gospe Najljepše je đačko dioba


Sukošanski GLASNIKSUKOŠAN • DEBELJAK • GORICA • GLAVICA 21KUTAK ZA MLADE

PJESNIČKI KUTAK

Pučki pjesnik Dinko Zlatko Pavić

PRLJANE Nečeš prsten ni kolajnu ni sinu ni čeri;nečeš jer ik nemaš, jerbo nisi ... Meri !

Kažu da je misto bilo, a mali su znaci – nikoliko mocir i tri zida vodeniceostalo redine i ledine, sikavci, sikavci ...i - bodu li, bodu, a mi jadni bosi i žeđamo pod svilonjon za gladnin ovčinan

Kažu da se sve to nikad pomljivo redilotrsija je puno bilo pa onda i vina a voda u ‹ bumbulici ‹, vaik je da se nosii priganja u burilin, oduvik je biloda se ujde u kučerak naslaganin stinan

Kažu da se oko marve uvik škurijaloi ostanon da se bolo ‹ko su bili voli a po ‹ sitin ‹ i ‹ kalebinan ‹ žito sijalo samo su na desnon brigu masline rađalea zdrijali kumidori doli u ‹ virinan ‹

Kažu da je prije – i ‹ štavuna ‹ i ‹ prlina ‹na ‹von mistu niko svoje zapača kančelei smokve sadija – da je i njemu i ticida je vode uvik bilo u ‹noj kamenici na kojoj je Mare ‹ čorka ‹ pojila tovarea rastiči su se ložili u klačinan

Kažu – ali ‹vo je samo za te, draga Merida te sitin ‹ lasca ‹ di su skoruške i kruškeali divlje – nas pitome čekaju kuferi

I smokve su i mendule ušle u redine i prošarali su onuda kanuni i puške spuštati je – meni libar, a tebi kontrinepojti nan je, Meri, tamo di je pošla ‹ Mare ‹

Mrzim školuU sedam ujutro se budim ja,

tada zvoni moja budilica.

Stvarno meni nije lako.

Zašto u školu mora ići svatko?

Drugi uopće ne vide moj jad,

mrzim školu kažem sad.

Ena Vrkić, Gorica

Učiteljica: Sanja Maltež

JesenU jeseni su kišni dani,nije baš za ići vani.Jesen je doba kad ptice idu na put,a ja po kući tražim kaput.

Jesen je jako tužna,ali nije uopće ružna.U jesen gdje god dođeš,ima šarenih listova koliko hoćeš.

Ena Vrkić, Gorica Učiteljica: Sanja Maltež

Dani kruha u Sukošanu, jesen 2015 Tijelo Kristovo

Marija Smolić


22

VAŽNI BROJEVI TELEFONA

Općina SukošanNačelnik: Ante MartinacTajnica: Gordana BurčulPročelnica: Zdenka BanovićTel. 023/393 250; [email protected] www.opcina-sukosan.hr

TZO Sukošan Direktor: Nikola MiloševićTel./fax 023/393 345; [email protected]

Komunalno poduzeće Zlatna luka d.o.o.Direktor: Milan Ročak Tel. 023/394 203; [email protected]

www.zlatnaluka-sukosan.hr

Dječji vrtić Zlatna lučicaRavnateljica: Milica Ćoso; Tel. 023/393 313

OŠ Sukošan Ravnatelj: Branimir PeričićTel. 023/393 155; [email protected] OŠ GoricaRavnatelj: Josip LučićTel. 023/392 274; [email protected]

Ambulanta Sukošan Dr. Jasna Vučak 023/393 533Dr. Ljiljana Klarin 023/394 080

Stomatološka ambulanta Zrinka Bičić 023/394 174Ivana Friganović Petrica 023/494 532

Pošta Sukošan 023/223 728

Župni ured Sukošan/DebeljakDon Domagoj Kelava, 023/393 147Mob. 098/997 3723; [email protected]@zd.t-com.hr Župni ured GoricaDon Darko Marušić, 023/ 633 170Mob. 095/504 9620; [email protected]

VatrogasciDVD Sukošan; mob. 091 443 2117

INFO

Debeljak se kao Račice prvi put spominje na sv. Martina 11. studenog 1504.

Kreativna fešta za otvaranje 9. Kreativnog ljeta u Sukošanu “Uspomene s ljetovanja”

Debeljak (Debeljak, Podvršje Gornje, Podvršje Donje, Dubrava) je naselje u sastavu Općine Sukošan. Od općinskog središta udaljeno je oko tri kilometara zračne linije, a preko brda Tustice oko jedan kilometar od mora. Osim cestovne povezanosti sa Sukošanom izgradnjom brze ceste Zadar2 - Gaženica, tzv. Kalmetine, i prilazne ceste, tzv. Zdravkine, od Zadra je udaljen 10-ak minuta vožnje. U blizini je Zračna luka Zadar, Marina Dalmacija i autocesta A1. Tunelom kroz Debeljak prolazi i željeznička pruga Knin - Zadar.Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 919 stanovnika, gotovo 100 posto Hrvati, prezimena: Peljušić, Piljušić, Pavić, Gambiraža, Dražić, Medić, Torbarina, Ročak, Smolić, Smolić-Ročak, Strenja, Štrenja, Marinović, Raspović, Peričić, Rogoznica. Najpoznatiji je po poljoprivredi, cijenjenim trešnjama, «debeljačkim strišnjama», te po brojnim obrtnicima iz Gornjih Podvršja.Prvi put se spominje na blagdan sv. Martina 11. studenog 1504. godine, pod imenom Račice, kada se slavio zaštitnik Župe sv. Martina u Prljanama. Sredinom 16. stoljeća

spominje se po prvi put i Podvršje (Podversie).U doba turskih provala u drugoj polovini 15. stoljeća Debeljak je potpuno napušten. Prestankom turskih napada godine 1679., pojedine obitelji iz Sukošana sele se u zaselak nazvan Debeljak po dobrim njivama i pašnjacima. Početkom Domovinskog rata, dana 18. rujna 1991. mještani Sukošana i Debeljaka, hrvatski bojovnici i

redarstvenici spriječili su prodor agresora na prilazu Sukošanu, a taj dan se slavi kao Dan općine Sukošan i Dan obrane Sukošana i Debeljaka. Iz Debeljaka je, po službenoj evidenciji, tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 6 hrvatskih bojovnika (Mladen Strenja, Marin Jerak, Šime Smolić, Dubravko Torbarina, Ivica Smolić i Darko Torbarina), a Mile Torbarina iz Debeljaka je bio prva civilna žrtva rata na zadarskom području.Nakon što je 15. kolovoza 1970. zadarski nadbiskup Marijan Oblak za vrijeme don Ivane Zorice posvetio crkvu Uznesenja BDM Debeljačani više ne odlaze u crkvu sv. Kasijana. Zajedničko sa Sukošanom je mjesno groblje, škola i dječji vrtić. Debeljak ima Sportski centar «Ivica Jerak», nazvan po naredniku američke vojske i hrvatskom branitelju, koji je kao pripadnik antiterorističke postrojbe američkih snaga poginuo u Iraku u kolovozu 2005. godine. Američka vojska je donirala 130 tisuća dolara za sportski centar i adaptaciju škole. Osim nogometnog, košarkaškog i boćarskog kluba istog imena Debeljak, ima i boćarski klub Gornje Podvršje.


Sukošanski GLASNIKSUKOŠAN • DEBELJAK • GORICA • GLAVICA 23ŠTO VIŠE KAŽEMO, TO ĆE MANJE LJUDI UPAMTITI

Radost života Trio prijatelja Roštiljada

Djeca smo mi Vatrogasci DVD Sukošan

Roditeljsko školsko zvono

Godišnjaci od 70 godina Dječji raj


24

Šesti susret Vespa u Sukošanu


ante martinac: ne odustajemo od projekta tustica ... · krešan) prigodnim igrokazom koji je uz...

Documents