borivoj Čović - rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u gornjoj tuzli
Post on 03-Jun-2018
231 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
1/93
BORIVOJ
ezultati sondiranja na preistoris om naselju
ornjoj Tuzli
RESULT TE DER SONDIERUNGEN UF DER PRXHISTORISCHEN SIEDLUNG
IN
GORNJ
TUZL
Preistorisko naselje u Gornjoj Tuzli smj e
teno je na krajnjim
obroncima
pla-
nine
Majevice,
koja tuzlanski
bazen
odvaja
od
Bosanske
Posavine
.
Naselje
se
pr u
a
uz
gornji
dio
tok
a
Jale,
od njene
desne
obale do
obronaka
brda
Huma.
po
povr
inskim nalazima
fragmenata , ukupna povrin9. ovog
preistoriskog
na-
selja iznosi
12-15 ha. Znatan
dio
ove povr
ine nalazi se danas ispod relativno
gusto
centralnog
dijela Gornj
e Tuzie, a ostala
povr
ina
pod
ba
ta
ma i sa razmjetenim grupama zgrada, sokacima imahalama
va
ro
ic
e.
Usljed takve
situacije
bili su, kroz dosta dugo
vrijeme, kulturni
slojevi prei-
storiskog naselja izlagani destrukcijama i
Najvi
e
je pritom
stradao sloj, su gornji nivoi potpuno
intenzivnom
obradom ze-
mlj e itd.
Kopanjem
bunara
uz gotovo svaku koje
se od 16 v.
na dobrom dijelu povr
ine preistoriskog
naselja moralo p
onavljati,
bili
su mjesti-
i stariji sed imenti , sve do
zdravic
e. Najzad\ ru enje i obnavljanje
zg
rada
, u centru
varo
ice, uz
stalnu
postepenu naplavinu
od
Huma
prema
desnoj
obali
Jale , dovelo
je
do
formiranja recentnog sloja
(debljine
do
1 m), koj i
je
p
ot
puno
pokrivao
preisto-riski sloj
ovog naselja. Interesantno
je da
su u ovom
recentnom sloju
veoma a
ponekad
i u
znatnoj zastu-
pljeni fragmenti grube
k
eramike,
koja
je po oblicim
a i
fakturi starija od
preistoriskog sloja . Ovaj zanimljivi nastao je
zbog
toga to
su
kopanjem
bu
nara l dubljih
t e
melja bi l
e na
povrinu izbacivane znatnije
grube keramike iz dubljih slojeva. Osim
to
ga,
pr
eistoriski sloj sigurno nije
bio
formiran tako da pokriva
ranije
naseljavani
prostor,
pa su
stariji
sedimenti
izbijali na
povr
in u
.
Oranjem,
k )panj em i
napla
vima
bili
su fragmenti ove
starije keramike po povr
ini i infiltrirali ovaj recentni sloj,
ponekad
i do
znatne mj
e
re
.
Postojanje
preistoriskog lokaliteta
na ovom mjestu
konstatovao
je prvi
Basler 1949 godine, u vezi s nalazom jednog groba st.arijeg eljeznog doba l . 1954 godine
bili su u toku pripremni
radovi
na
podizanju
nove zgrade Osmogodi
nje kole u
Gornjoj
Tuzl i . Tom prilikom
bila
je, iz
dubljih
kopova za
temelje
, pre-
istoriske
ke
ramike,
pa je
prilikom
obilaska te rena, upravnik muzeja u
Tuzli Milica Baum
ko nstatovala postojanje
preistor iskog naselja
sa
debljim
sedimen-
tima . Nakon to
ga
ob ila je
lokalitet ekipa
koju su M. Baum, dr A. Benac i
B.
Utvr
de
no je da
se
radi
o
na s
e
lju
starijih preistoriskih kultura, na kome
bi
trebalo
izvr
iti
sondiranj
e up. plan prostora na kome je
vr
eno
sondiranje - Prilog I).
Ujesen
1955
godine obi
ao
je autor ponovo ovaj lokalitet
i
tom prilikom izvr-
eno je i prvo
sondiranje.
Cilj sondiranja je
bio
prvenstveno
da
se
kontroli
e
da li
up
. GZM
NS
sv. XII -
1957,
Arheologija ,st r.
252-253.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
2/93
S
BORIVOJ
COVIe
eventualno
postoje jo
neki
grobovi starijeg eljeznog
doba.
S to
ga
j prva
sonda
po-
stavljena neposredno uz Mustafe (ranije N. Zbog veoma
skromnog raspolo
ivog prostora
u
dvori
tu,
sonda je bila
ve
oma malih dimenzija
(lx4
m). Novi preistoriski
grobovi
nisu bili ali je
konstatovan
, ispod
recentnih
na -
slaga
debljine
0,60 m, kulturni sloj naselja, koji se na
dubini
od 1,80 m jo
nije
zavra-
vao (probna
sonda
B-1955).
Istom
prilikom
su
pregledani,
u
neposre
dnoj
blizini,
profili
jedne 2 m
duboke
ja me, iskopane za svrhe prilikom
kole (Kre-
U toj
jami
kons ta tovan je recentni sloj
debljine
0,90 m, a ispod
njega
kulturni slo.i
pr
eistoriskog naselja,
debljine
cca 1 m. Isp od ovog sloja, rela-
tivno
tamnog
rastresitog, mogla . e biti
zapa
ena povr
ina
jednog novog sloja sa veli-
kom grube crvenkaste keramike. Tom prilikom
je iz
profila
jame, iz
najmla-
preistoriskog sloja,
sa
dub
ine
1,50-1,70
m,
jedna
posudica (T. XIV,
4) i par fragmenata (T. XV, 11).
1956 godine otvorena je u n e
posrednoj
blizini nove zgr
ade
Osmogodi
nje kole
jo
jedna
probna
sonda (probna
sonda C-1956), 3x4 m. N ak on
skidanja, na
ovom
mjestu
izuzetno d .b log
1,
20 m), i
sa mnogo recentnih objekata
infiltriranog nanosa, je i uzrok ovog
dio
povr
in e ove sonde za-
uzimao je neki stari, prije du
eg vremena zasuti bunar, Kada su, povr
ine
na
1,20 m,
fiksirane
ivice ovog
bunara,
dalje
iskopavanje
moralo je biti
na
juni dio
sonde,
dimenzija
4x2
m. Ovaj dio sonde iskopan je
do
dubine 3,50 m, pri
su se
stalno pojavljivali
no
vi,
stratigrafski
dobro izdvojeni
se
dimenti. Po
to je
otko-
pna
povr
ina bila
suvie
mala
za
njihovo precizno
a
raspolo
iva sredstva
i
vrijeme za ovo sondiranje
nisu
dozvoljavali otvaranje novih povrin a ,
dalje
iskopavanje
je
bilo obustavljeno.
1957 godine otkopana je prva sonda (sonda 1-1957), povr
in e 30 m (7,5x4
m). U ovoj
sondi
bio je,
prvi put
na
ovom naselju,
iskopan
kompl
e tan k u
lt
urni sloj
do
zdravice
i -
pored
bronzanodopskog i neolitskog 510 a -
po -
stojanje i najstarijeg , kulturnog nivoa. ni ovom sondom
nije
bila u dovoljnoj mjeri
fiksirana
komple t
na
stratigrafi ja ovog
na s
elja. Ovo
prvenstveno zbog toga to
je
sonda
bila
postavljena bl i
e
junoj
perife
r iji naselja, pa
je ukupna debljina sloja iznosila svega 2,70 m. Zbog toga su - kao re zult at isklinjavanj a
- pojedini kulturni horizonti bili
pr
edstavljeni
relativno
tankim i
siroma
nim
sedi-
mentima. Osim toga, bile su na
otkopnom
prostoru, u toku ivota n aselj a , sa
horizonata ukopavan e jame
za kolce
do t zdravicu, su probijeni i po-
svi
stariji
slojevi.
Ovakva situacija dikt irala je potreb u da
se
preduzme jo
jedan
sonda
ni
zahvat.
1958 godine bila je
otvorena
jo jedna sonda
(sonda II -
1958),
povr
ina
88 m
2
.
Na ovoj povrini bio
.ie skinut relativno tanki
(0,40 m)
recentni
na
nos
i otkopan
preistoriski
sloj
naselja. Iskopavanje
starijih slojeva
nastav
l je no
je zatim
samo
II
sjevernoj
polovini sonde (II II), povrine 40 m
2
.
Zdravica je dostignuta na
dubini od 5,40-5,50 m . Ovog puta bio je, centralni dio
naselja
i
svi
va
niji sedimenti koji su se u
toku
dugog postojanja preistoriskog naselja
na
ovom mjestu formir
ali.
Recentnih
sloja
nije
bilo, a
na
s tala ukopavanjem elemenata
sa preistoriskih
ho r i
zonata
u sta-
rije
slojeve
bila su relativno rijetka, na manjim povr
i.nama, i mogla su se u toku
iskopavanja fiksirati i izolovati (up. profil D-F u sondi II (1958) - Pri log II),
Ovakva situacija je
da
se, na osnovu stratigrafskih podataka i ana-
lize
kulturnog
inventara
brojnih sedimenata, izdvoji nekoliko
s t r a t u m a
koji ozna-
osnovne faze u kulturnom
razvoju ovog preistoriskog
nas ljao K ao stratigrafska
baza uzeta
je
razumljivo Sonda
II-1958, dok je materijal
sa
ranijih sondiranja
u
onoj
mjeri
u
kojoj
on
dopunjava op
tu sliku kulturnog razvoja
l
pr u
a neke
nove
elemente.
Pri
tom je pouzdana stratigrafska situacija u Sondi II posluila kao
korektiv.
S obzirom
da
su
sedimenti
u sondi II bili formirani horizontalno, bez
znatnijeg povijanja ili pada, ovdje granice
stratuma
prema dubinama na
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
3/93
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
4/93
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
5/93
REZULTATI SONDIRANJA NA PREISTORISKOM NASELJU U
GORNJOJ
TUZLI si
mjernoj koti
:rf
koja nam
daje najbolji
prosjek i stoga
najpribli
nije
nu debljinu sedimenta
pojedinih
s tratuma:
Stratum I
(0,00)-0,40-0,90
m.
Stratum
0,90-2,90
m.
Stratum
III 2,90-3,75
m.
Stratum IV
3,75-4,25
m .
Stratum
V
4,25-4,90 m.
Stratum VIa 4,90-5,15 m.
Stratum Vlb 5,15-5,45
m .
Na sondiranjima u G. Tuzli v.ali su,
po:red
autom i A.
preparator
Zemaljskog muzeja
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
6/93
8
BORIVOJ
COVIC
nije jer
bi to, zbog nacma ornamentisanja,
po
tpuno suvi
no. Ipak
nisu
rijetki fragmenti je gornji dio rame i vrat l
samo
vrat) bio
dok ostala
povr
ina,
zbog
ornamentacije, nije
je veoma
ali je
kod prete
nog broja
primjeraka
d06ta slabo.
Treba da se, kod znatnog dijela posuda ove grupe, ne samo
zidovi,
i jezgro u
prelomu
otiru pri
dodiru u obliku v e
oma
fine
pr a
ine.
BOJa vanjske
povrine
varira.
Zastupljeni
su tonovi :
mrko,
ciglastocrveno i ugasito
mrko-crveno
. Unutra
nj a
povrina
je,
kod bolje
primjeraka, ne
to
t a mnija, a
kod onih sa
dobro glai::anom
ide pri
obodu do
crne.
Sl.
1
Najzad, treba da je kod nekol i
ko
fragmenata ove grupe pos.uda deb-
ljih zidova
sa
barbatine
ornamentom),
postignuta, vjerova tno intenzite
tom
( a
mo
da
i drugim postupcima) izrazito bihromna poVI sma
+
tamn{)sivo ili ciglastocrveno sivo), to je mo da trebalo da ima izvjes
tan
dek ora tivni efekat.
r
-
..
\ _
Sl.
2
U pogledu oblik ove grupe mo
e
se da ona
ne pokazuje neku veli-
ku
raznovrsnost.
U grupi dominira jedna osnovna forrna: jednost vn
i
lopt sti
lonac.
Njegov najjednostavniji oblik predstavljao bi
primjerak
na Sl. la. Mnogo su
primjerci sa ili bla
e obadom (Sl. lb) kojima pripada
prete
a
n dio pos uda
ove grupe.
Kod
nekih od
njih
moe Is jasno zapaziti prelaz od oboda ka
cilin-
vratu
(Sl. lc). Najzad, kod manjeg brOja posuda ovog tipa
sa
ba rbotine
ornamentikom)
Postoji jasno
formiran,
nizak, po pravilu
pr
ema gore ne
to p rOi ren,
n. vrat (Sl. 2a).
Druga,
mnogo manje
zastupljena,
ali za ovu
grupu
ipak karakteri-
forma
je
polulopt sti sud (SI. 2b), po pravilu dimenzija.
Posude
ove
grupe su
u b
ez
drki.
U
malom broju primjer
a
ka
zastupljene ..,u dr ke (T. II, 4), ma le tunelaste i masivne trakaste
dr
ke (T. II, 9).
Sva tri ova oblika dr
ki
vezana
su
Za
barbotine-posude.
dio
fragmenata grube keramike prip ada p
os
udam a sred
nje 15-W cm
u Dosta su brojni i fragmenti rnasivnih
po
suda dimen
zija
(do i
pr
eko
50
cm
u dok su fragmenti malih
p0
3
U1ia
vrlo rijetki.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
7/93
REZULTATI SONDIRANJA NA
PREI8ToruaKOU:
NASELJU U GORNJOJ TUZLI
83
Do.k
su
[ k
tura
i o.blici, i
pored
iz Llzetaka,
uglavnom za
grupu kera-
mike, ona
se
po
ukraavanda
vanjske
povrine izdvaja
jasno. u
tri osnovne
vrste:
ba.rbotine-,
impreso- i
urezana keramika. Pri tome treba
da
prvoj (barbo
tine)
vrsti
pripada neto preko
90%
svih fragmenata ove grupe. Ostatak otpada
na
impr&-
sso, dok
je
keramika \Sa urezanim omamentom zastupljena
sa
svega
nekoliko
fragmenata .
Po.d ba.rbotine-vrstom po.drazumijeva se ovdje keramika kod koje je, nakon modeli-
ranja
suda,
na vanjsku povr
inu sloj zemlje, koji je zatim, prije
tretiran.
su, prstiju,
formirana manje-vi
e paralelna rebra,
vertikalno.' o
oboda
nanie, ponekad kosa l izlomljena (cik-cak), rijetko.
(samo. na l vratu posude) ho.rizontalna (T. II, l, 3
i
4) .
Ne
to je rjedi barbotine sa le
erno moojim l grudicama
ili nepravilnim naslagama
zemlje
(T. II,
7)
. Po.nekad su oba o.Y,l manira ko.mbino-
vana
na istoj
posudi, pri
je
barbotine
redovno
na
donji dio, dok
su
ukra
eni rame i vrat.
Dosta
rijetko
se
pojavljuju izdu
eni
naljepci,
ukra-
eni
nizom uboda izvedenih prstom (T. II, 5), i l i niska, iroka Neto
su
pravilnije
formirani naljepci, koji su
mogli zamjenjivati dr
ku .
Najzad,
kod izvjesnog broja
posuda
ove
vrste,
je prije
samo
tanak sloj
zemlje koji
je dao
relatiV1 1o.
' hrapavu
povrinu.
Naziv impresso-keramika upotrebljen
je
ovdje za onu
vrstu
grube
keramike
koja se u
okviru grupe kao. keramika ukra
ena
tipanjem
(o.dnosno. uti-
skivanjem prsta
l
no.kta). Mis lim da je termin impresso.. o.vdje o.pravdan iz dva
razloga:
prvo., to. je ovakav ukraavanja (kao jedna o.d
mnogih
varijanti)
veoma
do.bro.
Po.znat u
skali
o.rnamentike mediteransko.g im pre sso. ko.mpleksa i drugo, to. o.va
keramika
u
keramo.grafiji predstavlja procentualno. malo.brojnu vrstu i stoga -
i
Po.red sve
svoje - ipak sekundarnu i do.nekle
stranu
pojavu
2
primjerci impresso.-o.rnamentike iz ove faze u Go.rnjo.j Tuzli dati su
na
T. III, 1 3. Treba da o.vakav ukra
avanja
nije ko.nstatovan ni
u je
dnom
na m asivnim posudama velikih dimenzija.
Urezana.
keramik a zastupljena
je
u o.voj
fazi
samo fragmento.m
jedne male
lo.pta-
ste
posude,
kod
koje su
o.d o.bo.da nani
e
parovi
otro.
urezanih
linija (T. II,
8) i
dijelo.m dna i
zida
neto.
posude grube
v anjske Po.lvr
in
e,
na
ko.jo.j \su snano.
iro.ki urezi tvo.rili, izgleda ,
mr easti
o.rnamenat (T. III,
4).
Za grupu grube keramike iz OVo.g stra.tuma ukraavanja
je
utiskivanje
prsto.m
niza udubljenja na
o.bo.du. NalazimO'
ga
veo.ma kakO'
na
malim,
takO' i na
velikim
grubim Po.sudama, nezavisno.
od
ukraavanja vanjske Po.vrine
(T.
II,
8;
T.
III,
l,
2)
.
Izuzetnu
poj
.a
vu
u ornamentici gwbe keramike preds
tavlja
nje
no. utiskivanje
vrha
no.kta u vl a
nu povr
inu -ud a (Nagelverzierung), ko.je je mo.glo. biti ko.nstatovano samo. u
jedno.m na Po.vrini, na v eliko.m
poluloptastom
barbotine sudu (Sl. 2 b).
Dosta
rijetko. javlja se i ukra
avanje
dna
grubih Po.suda, nepravilnim
mre-
astim
ornamentom (T. III, 5). Neki drugi, po.sve
nepravilni, otisci
na dnu
grubih
Po.suda
su
porijekla.
B M o n o h r o m n a k e r a m i k a
Ova grupa o.buhvata,
ustvari,
neko.liko. vn'lta keramik e, je osno.vna karakteristika
manje ili
vi
e
vanjska povr
ina i
ton
Prito.m, razumije se,
ima
zlj,atnih variranja, o.so.bito u
pogledu koje ide
o.d Po.vrno Po.lugrube ro.be
do.
posuda
sa sjajno. pON'rino.m. Usedimentima o.ve (Vlb) fa
ze
u so.ndi II (1958)
o.Vo.j grupi pripadalo je blizu 30% od ukupne fragmenata.
Faktura.. I ko.d o.ve grupe upotrebljena je, kao vezivni materijal,
pljeva,
do.k doda-
vanje pijeska
ni
u jednom nije ko.ns tatovano . Manj e posude
su
ponekad
samo
Mada o to.me nisu ob j
avljeni precizniji
podaci,
pregledom
materijala iz
u depo.u Narodno.g muzeja u Beogradu uvjerio. ,sam se da ni tama o.va vrsta
ne
vi
e
o.d 10% ukupne grube keramike. - Za o.do.bre nje i u pregledu
obilJnog, dijelo.m nepublikovanog materijala i Bubnja u N. M. Beo.grad
dugujem zahvalnost ko.legama D. Gara
anin, B. Stalio., R i D.
6*
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
8/93
BORIVOJ COVIe
od dobro gline
,
bez ikakve primjese. Debljina zidova se od
0,4
do
1
cm,
a sasvim i;mzetno dosti
e 2 cm. Na obje povr
ine
bio
je tanji premaz
fino zemlje, preko kojeg je vr eno Ovaj premaz, koji
se u
prelomu uvi-
jek
jasno odvaja,
je
ispucan i odljuskuje
se.
PCGude
ove
grupe uglavnom su
dobro U pogledu boje
vanjske
povrine
mora
se da dominira jedan veoma ton, koj
i -
zbog boje jezgra
posude
- dobija:
uga
s
itocrvenka:st
l'efleks.
Nisu rijetki ni
fragmenti
mrkog
ponekad skoro crnog)
tona,
kao ni Svjetliji, Postoji, najzad, u okviru ove
grupe i znatan bro-j fragmenata
posuda svjetlosivog
ili
ciglastocrv
e
nog tona,
sa
ravnim povr
inama bez
prevlake,
koje se pri dodiru otiru u
obliku fine praine.
Kao
i
kod
primjeraka u
gruboj fakturi, radi se ovdje
o
nekom nedostatku
.
Sl
3
U pogledu
oblika
pokazuje monohromna
keramika
ne
to
raznavr
sn0i5
t
nego
gruba.
Naalost, fragmenti ove grupe bili su dijelom nedovoljn
i
za izvo-
pouzdanih
rekonstrukcija. Ipak
se mo
e da
jedan
od osnovnih oblika
ave grupe
poluloptaste posude
na
upljoj nozi
(Sl. 3 b.)
Ova noga
mO .
e
biti lagana, zvonolika
(Sl.
4b), ili ma s ivnija, (Sl. 4a), ponekad gotovo
puna
(Sl. 3b),
katkad
niska,
prstenasta
Sl.
4c).
. /
.
.
,
...
)
Sl. 4
po nekim fragmentima, bile
su u
ovoj
fazi zal5tupljene i
poluloptaste
monohromne posude sa ravnim dnom kao i vi e, loptaste,
sa
profilisanim
obodom
koji
pre-
lazi u
posve kratak
vrat
(Sl. 4f).
Pored
ovih, zastupljene su
u okviru
monohromne
robe
i posude sa relativno viso-
kim,
prema
gore neto pr oirenim vratom
(Sl. 4e, g, h).
Najvjerovatnije
je da
su
i tu u pi tanju loptaste posude
sa
vratom,
kakve
su
u ovoj fazi poznate
i u
grupi grube
i
slikanom kerami
kom
.
Najzad,
u
sondi
I
(1957), na zdravici, je
i 1 fr :1gment
dublje, kon posude sa
zaravnjenim
obodom,
mrke (gotovo crne)
dobro
povrine
-
vjerovatno
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
9/93
REZULTATI SONDIRANJA NA PREISTORISKOM NASELJU U GORNJOJ TUZLI 85
dio fragmenata
ove
grupe pripada posudama srednje (15---30 cm
manje
posude
su
ne
to
dok su
posude dimenzija
(iznad
3D
cm vrlo rijetke. Dimenzije izrazito velikih grubih posuclia (kao Sl. 2a, b) keramika
ove grupe ne dosti
e .
Drke
su
u okviru monohrornne kera mike rijetke. na posudama
loptastog oblika zastupljene
su (po
svoj
pril ici po 4, ravnomjerno po perife-
riji)
grbaste vertikalno bu
ene uice
za uzice
(T. III, 10). Dosta rijetko, opet
na loptastim pmudama
ove grupe,
poja:Vljuju se kao ukrasi mala ovalna na najve-
periferiji
suda.
Po tehnici
izrade, grupi monohromne keramike pripadaju i tzv.
rtvenici
,
od
kojih
;u u
slojevima ove faze
tri noge
od
tr i primjerka (Sl. 5, a--.:...c).
:
' . ::
.
.. .
,
. e
V
l. Ii
C. S l i k a n a k e r a ID i k a
Ovoj
grupi pripadalo
je,
u
slojevima ove
(Vlb)
faze, cca
20 /0
od
ukup-
nog broja fragmena ta . Taj procenat
je,
relativno, vjerovatno neto manji, jer
s
u,
zbog zidova, i male slikane posude mogle
da daju
broj fragmenata .
Faktura slika
ne
keramike ne razlikuje se u su
tini od fakture
pr
ethodnih dvaju grupa.
I
ovdje se
kao o.:;novno mora dodavanja pijeska ili kamene pra
ine nema
i da je osnovnu primjesu glini predstavljala pljeva , koja
je,
kod pojedinih primjeraka.
dodavana i ovdje u velikoj Najfinija slikana roba - posudice tankih zidova -
je samo od dobro gline.
Debljina zidova - u zavisnosti od oblika i dimenzija
posude
- veoma varira. U
prosjeku se
od
0,8 do 1,2 cm, ali ne
rij
etka dosti
e i do 2 cm
(kod sudova velikih
dimenzija). S druge strane, konstatovana
je
i manja fragmenata finijih slikanih
posudica
sa debljinom zida od 0,4-0,5
cm.
Posude ove grupe imaj,u redovno,
na
vanjskoj i unutranjoj povrin i ,
gl
a
tku
prevlaku.
Detaljnom
analizom moglo
se
utvrditi da
postoje, ustvari, dvije
vrste
prevlake:
l)
deblja
(i
do 2
mm)
crvenkasta,
.ili
sivo
prevlaka
od
dobro zemlje
na
kojoj
je
vreno,
ponekad intenzivno, povrsme prije slikanj
a
ornamenta;
ova
pl evlaka, usljed slabe vezanosti
za
podlogu, veom a
se
kruni i odljuskuje,
zajedno sa slikanim
ornamentom (T. IV, 9; T. V, 1 i 2) tanka, prevlaka
3
, ka j a je nano
ena na
povrinu
i
preko koje
je jo
jednom vr
eno
ova
prevlaka
vrlo rijetko dostie debljinu
od
l mm i tada
daje
8ivi ton i ljuska se; u
ni lnesena
je
kao tanka skrama (ispod 0,1
mm)
i - u zavisnosti od
boje
podloge - daje meke
bljedocrvenkaste, utosive ili tonove;
ova
v\ sta
prevlak
e je ili
gotovo
potpuno
ot pa la
l
je izlizana, a s njom je ili
propao
i slikani ornamena t
(T. IV , 2, 5;
T.
V, 3).
Slikanje je vr
eno tamnom bojom bez s ja ja . Boja je na
no
ena,
po
pravilu, veoma
tanko (izuzetno, kod
nekoliko
fragmenata pos uda konsta tovane su deblje
naslage
boje)
i
dobro
je vez a
na
za povr
inu
suda.
Ne skida
se
pri dodiru
niti
pod utica
jem vode. Ton
boje,
u osno
vi
mr k ,
varira. Ponekad
ide prelT
.a boji
a
na
iz
vjesnom
manjem
broju
rrimjeraka
slikanje je izvedeno izrazito
crnom bojom
, koj a mo e
im
ati i s jaj (T. V, l) .
U posledu
oblika
slikana keramika se ni
po
ne izdvaja od druge dvije kera-
gru.pe ove faze . su poluloptaste posudice (Sl. 3a) i po sudice sa slabijom
pro-
fila
ci.jom
oboda
i
ravnim
dnom. Nisu
rijetk
e
ni
loptaste posude sa
ili
du
im
vratom (Sl. 6; T. IV, 10; T. V, 2) koj e su di menzija. tlO svega
jednom fragmentu,
u ovoj
grupi
bile su
relativno rijetke
posude na upljoj nozi.
Hemiska analiza nije iZVr
ena.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
10/93
BORIVOJ COVIe
86
Dr
ke i
uice
na
slikanoj keramici rusu ni
u
jednom konstatovane
.
Njih
su
donekle m og
li
da zamijene je dnostavni de
ko r
a tivni detalji -
blago
svedena ovalna
zadebljanja
(T. IV,
7)
na manjim, ili iroka, niska, (T. IV, 2)
na
posudama.
Prete
an dip fragmenata slikane keramike pripada manj im (ispod 15
cm
u procniku)
i
sr
ednjim (15-30 cm posudama . Nisu, rijetke ni sli ka
ne
posude velikih
dimenzi
ja.
Jedna ovakv
a
velika
posuda
je, u
fragm
e
ntima,
na jednom ognji
tu koje
pripada ovoj fazi ognji
te 0-5) i
mogla
je
biti potpuno
r e
ko n
struisana (Sl.
6).
po nekim
fragmentima (T.
IV
, 2), postoj a
le
su i slikane posude ko j e po dimenzijama
ne
zaostaju
ni
za
primj e
rcima
grube k eramike.
S ikani
orn men t ove
faze
j e strogo geometriski i
pravoliniski. Njegova
dv a osnov
na
elementa su
traka
i trouga o. Trouglovi, po pravilu puni, iSU uvLjek
na
Sl. 6
dio posude gdje se pojavljuju
u
nizu ispod
oboda t r- uugl ov i - T. IV,
3) l na
korjenu vrata
posude
trouglovi - T.
IV
, 10). Pored je dnostavnih,
vertikalnih,
kosih
ili
izlomlj
enih traka (T. IV i V), pojavljuju se, i ne
to komplikovaniji trakast i orna-
menti
:
cik-cak
tr a
ke
(T. IV,
l l)
i
meandrasti motivi
(T. IV, 10, Sl. 6). Do
sta rijetko su
zastupljene
trake i spunjene mre
om tankih
linija,
po st avljene bilo uz obod,
horizontalno
(T.
IV, 12), bilo du
po
sude, vertikalno (T. IV, 13) .
Or nam e
ntom je
, po
pravilu,
ukraavana vanjska
povrina
posude, pa i
gornja
trana oboda, a po neka d , u obliku
usko
g
obruba,
obod
posude iznutra. Kod
posuda
sa
vratom , vrat je
uk r
aen pa rale
lnim
horizo
ntalnim
trak ama (T. V. 2, Sl. 6).
Ve
oma
ri j etko, javlja se
kombinovanje bm
'
botine
i s
likanog
or namenta na is to j posudi,
pri je sli kanje na gornji, dio,
dok
je donji dio posude barbotiniran.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
11/93
REZULTATI SONDIRANJA NA PREISTORISKOM
NASELJU U
GORNJOJ TUZLI
8
2. O r u e
Artefakti od
kamena i
kosti
su u
otkapanim
slo
jev
ima
ove
f
aze veoma
m a
lom broju.
Od
ka
menog za
s
tupljene su kalup
a
ste
i sjekire (T. VI,
1-2),
a
od ko
ta
no
g
i
m a
nja dobro
ila
(T. VI,
3-4),
kr
esa n Lm m at e
rijalom
za -
stupljeni s u: r e tu
ir
ani
samo
s
jedne,
du
e,
strane,
l potpuno
bez
retua (T.
VI
,
5-6 , irok
e polukru
ne str
ug
alice (T. VI, 7) i
fino
retuirana trapezasta malih dimen-
zija (T. VI, 8 -9
;
primjerak na T.
VI, 9
od
op
sidijana
). Moda
su
kao upotreblj
avani i
- do sta zastupljen i - posve n epravilni, ne re tuirani odbici
4
. (T.
VI
, 10-11).
Ugljenisan
e itarice ili
drugi biljni ostaci nisu
bili
sedimentima ove
faze.
I zvj esne podatke u
tom:
pravcu prua nam velika pljeve upotrebljene pri
izradi
ke ra
mike.
3. O
s t a e i
h
r a n e
Zivotinjske
kosti bile
su u ne
to vecoJ Zastupljeni su:
bovidi (9
fragmenata),
cervidi
(4
i
suidi l fragm
ent).
4. A r h
i
t e k
t
u r
a.
Arhite
ktonsk
i
ostaci
iz
slo
j
ev
a
ov
e
faze
i SUVl
se su
s
kromni da bi se na osnovu njih
mogli donositi
sigurniji
o
obliku i st
a
na
. U
sondi
I
(1957) otkriveni su tragovi
jedne izgore.ne,
mo
da
rp
ravoug
aone sa m a-s
ivnim ugaonim
stubom
juna
polovica
sond
e). U s jevernom
di j
elu t e Sonde je
mali dio
neke duguljaste, do 0,40 m
zd
ra vicu ukopane
jame.
Zidovi
jame sastoje
se
od
izgorene, lij
.
epu zemlje; dno
j ame
je
pokriv
eno, izgor enim, kamenj em, a unutranjost ispunjena slojevima
ugljenisanog
drve
ta
i me ke tamn e
ze
mlje sa m as
om
fra gmenata .
Na
osnovu
tri
fr a
gmenta,
koji
s u pripadali je
dnoj
istoj
slikanoj
posudi (T. IV, l), utvrdeno je da je ova j sloj jami
isto-
vremen sa slojem na zdravici
u
junom
di j elu sonde, dakle
slojem sa izgorenom nadzem-
nom
U s
ondi
II (1958) su, u zdravici,
samo
dvije jam e malih
dimenzija.
Jedna
od
njih
, 0,70
1
m,
a
prema dnu lj
e
vkasto suena, bil
a
je ukopana do
0',74 m u
z
dravicu, dok
druga
pr
edstavlja
samo
udubljiva n.i e.
Nikakvih sigurnijih
tragova
nije na ovom mj es tu U ne
to
viem sloju
(0,10 - 0, 30
iznad
zdravice)
fiksirani
su osta ci ognj ita 0-5) sa trostrukim
tri
pu ta
obn
a
vljanim)
nabojem od
gline. Ognjite
je
bilo
n ajpr ije pos
tavljeno
u
minimalnom
ali je nabijanjem novih
slojeva
gli
ne dobilo
poste
peno bl
ag o
konveksnu
povr
in u
. Ispod ni
ajgorn.ieg sloja naboja ovog ognjita
je, u
fr
a
gmentim
a, ve
li k
a
slikana posuda
sa
vr
a
tom
(Sl.
6).
Drugih
ni
jih nal
aza na
ognji
tu j oko njega
ni.ie
bilo
.
S
obzirom
na nedost
a tak
bilo
ka
kvih
ostataka u
blizini
,
izgleda vj
e
rovatnije da
se
radi
o
ognji
tu postavljenom van
na otvore
nom prostoru.
Faza
VI a
5,15-4,90)
ove i
pr
e
thodne L ze ne postoji
ni
st r
a t i
grafski
ni kulturno
nikakav
pre
kid
.
I
dalj
e se
nal
aze u
upotrebi isti
oblici u s
ve t
ri
grupe
-
gruboj, monohromno
j i
sli kanoj. Pritom tr eba da gruboj barbotine-ker amici pripada, u
slojevima
ove fa ze , neto
pr
e
ko 60
fr a
gmen
a
ta, monohrom
noj stari.ieg
tip
a
uglavnom mrkoj)
pr
e
ko
20 ,
impre
sso je za
stuplj
,ena
sv
e
ga
sa
nekoliko fragmenata, dok ost
alo
otpada na druge
vr s te o
kojim
a da lje
biti
Od pr et h
odn
e faze
on
a
se
ipak Lzdvaja nekim pojed inO:s
tim
a :
1. Slikana keramika sada je u
na
glom opadanju i u sedimentima ove faze
prema
s
itu
a
ciji
u s
ondi II-1958) jedv
a l
od
ukupnog materijala. Pored
r a
nije poznatih
slik
a
nj
a (T. V, 2),
poj
a
vl
j
uje
se
sada
,
tl
jednom primj
e
rku,
i
slikanje
cr
ve
nom bojom upravo pol
ihr
om
i
ja cr v
e
no mrko
- T. V, 4) i,
opet
na
jednom
po
luba
rboti-
ni ra
nom sudu, krivoIiniski, mo
da
spira
lni, ornamenat, izved
en
bojom
(T. V, 3).
2. U gr
upi grube keramike por
e
i
dalje
pr
e
domi.nantn
e ba
rbotine
manje
nego
ranije z S
tuplj
ene
impresso-rob
e, javlja se, u
malom
br oju fr a gm e
nata,
jedna
nova
vrsta,
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
12/93
BORIVOJ COVIe
88
grube robe, sa. znatnom primjesom sitnog
kva rcnog
pijeska ili kamen
e
prasme To
su,
po
pravilu, fragmenti jednostavnih zaobljenih
ili polul
optastih posuda,
sa
zadebljanim
ili zaravnjenim obodom, vanjske povrine, ponekad
sa
prstima
ukra
e
nim, horizontalnim
trakama
ispod oboda ili nekim drugim ornamentom (T.
111 7-.:....9 . Ova nova vrsta grube keramike
po
pravilu je dobro
pr
et e
no mrkac rnog ili
rijetko sivocrvenkastog
tona.
Po
fakturi,
ovoj
grupi je
don
ekle srodan
i
b agme-
nat
manje, mrkocrne posude
sa
istanjenim, neto obodom, ukra
en ho 'rizonnalnom
trakom sa tri reda utisnutih nepravilnih t rouglova (T.
I I I
6).
Najzad, u ovoj fazi sc,
jo
saGvim pojavljuju i prvi primjerci grube
crvenkastosmede keramike s
izrazito neravnim povrinama, nastal im zbog
velike primjese.
sitni,ieg i krupnijeg
pijeska
.
3.
Najznatnije razlike
mogu
se zapaziti
u grup i
monobromne
robe
Oblici
i vrste kaje smo
analizirali
u materijalu prethodne faze os taju u
upotrebi
i s ada.
Kod zaoblje-
nih loptastih p03uda (uglavnom onih mrko povrine) ja vl ja se tendencija ka
otrijem profil isa
nju
i
stvaranj
u formi.
Mnogo je pojava jedne nove
vrste monobromne
ke ramike Radi se iSklju-
o posudama
manjih dimenzija,
veoma
tankih (i
ispod
0,3 cm)
zidova , od d{)bro
zemlje,
bez
primjese
ili
sa primjesom
fine ka m e
ne
pr aine.
Osnovnu
karakteristiku
ovoj vrsti daje fina prevlaka sa primjesom crvene boje,
koja
je redovno
dobro
ponekad do intenzivnog sjaja.
Ton
Varil"a od
sv
ijetIocrvenog
do
ugasi-
tocrvenog.
Treba
da
se
u
sedimentima ove faze
ova nova vr s ta javlja u
broju primjeraka.
Tek
u fazi
ona dolazi
do
punog razv
oja,
pa
tamo
biti vie o njoj .
2. O
r u
d
e
#
to
se kamenih artefakata kOji pr ipadaju ov0.i fazi, moe se da se
oni
ug lavnom
svode
na '
standardne
oblike;
to
su: m an,ii pone kad nepravilnog ob lika,
stru-
ga lice (T. VI, 14-16) i odbici od kr e m ena, kalupaste sjekire i nek
oliko
komada
pje-
sa
tragovima
upotrebe
(vjerovatno
brusevi za ob radu kamena ili kosti - T. VI , 12).
Ovaj faz i pripa
da
i mala, probuen a (T.
VI
, 13).
3. O s t a e i h r a n e
U
pogledu itarica pru
a nam podatke
pljeva
upotrebljena pri izr a di keramike. Ana-
liza
Zivotinjs
ke
kosti
su
u
Zastupljene
su
vr
ste:
bovidi
(1 4 frag.), oervidi (4 frag.) i 'sujdi (l frag.).
4.
A r h
i
t e k t o n s k
i
o s t a e
i
Sedi mell.lima ove faze
pripadaju,
veom
)
slabo os taci Wda je
dne
od slo
enih m .mjih ka m enih Pod. i leao fo rmi
ranim
starijim
sedi-
m e
ntima,
1
0,45 m iznad zdravice. Ovom pod l odgo ar a , na 6:: m i7nad zdrav ic
sloj
ugljenisanog drveta i lij epa, koji je pokriv a o
pr
ibl ino istu povl
inu. Radi se, prema tome,
o ost.acima ne
ke
izgorene nadze
mne
_. od lu:.je ] e ovom
so
ndom, izgled a,
jedan ugao.
STRATUM V (4,90-4,25)
Deblj Ln::t
ovog
"
tr a
tuma iznosi (u sondi
II
- l
95
3) u prosjeku ne
to isp cl
0,70
m. Po
boji
se
ne
odvaja znatnije
od
prethodnih
sloj
eva.
N
e
to i
oboj
e-
n
j ,
u
daje
mu
prisut.nost
zn a
tnijih
ke
ramike
. to sitno izmrvlj ene.
Nikaka
v
st
eriln i 5: 0 j , ni t i bilo l,akav pr e
kid ivota
izm c1u ovog i pl'e
thodnog st ratum
a ne
postoji.
U
ku
lturnom
pogle
du,
ovaj
stl atum
se ipak u mn go odva.ia
od
prethodn
og
i
po ka z
u je;
jedan novi r:lZvoj, to se, naravno,
odraava
p :
ven.
3tveno na keramici.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
13/93
89
EZULTATI
SONDlRANJA
NA PREISTORISKOM NASELJU U
GORNJOJ TUZLI
J.
e r am i k a
Keramika
ovog stratuma pokazuje
veoma jasno
pr e
ivljavanje i postepeno
s ta rijih uz
istovremeno
pojavljivanje i
novih
el emenata, to se moe pratiti iz
sl
oja
u sloj.
Slikana keramika ovom stratumu vi
e ne postoji.
Ba
rbo
tine-keramika
sada
gotovo po tpuno izlazi iz upotrebe.
Pojedini
fragmenti
ove
vrste nala
eni
su u
svim
o og :; tr at um a, ali sve
mu oni
vaju cca
11 od ukupne
Impresso-keramika zustup
ljena
je
samo
j ednim fragmentom u najniem nivou ovog
Monohromna roba
st
a rijeg
:
')
tipa od r
ava se kao i barbotine do
kraja
ovog s tratuma, ali se i tu
radi
o
lzoiovanim,
fragmentima
(zastupljenost
cca 1 ).
J edino
je u na jnil.im
nivoima ovog
s
tratum
a
starija mo n
ohromna k
eram
ika 'zastupljena sa
nc
to vi
e fr
gm
en:lta. U ovoj fakturi (sa malom pr
im
je3 0m pljeve) je i l noga
rtve
nika , ko
ja je na p
roti ,
sa
svim pri v
rhu stratu
ma V (T. VII, 1).
Ov
'oj
fakturi
pr
ipada i fragmenat neke
po
sude sa vi e niskih, pastih neg u (T. VII, 8),
to
je ovdje
sasv
im
izolovana pOja va.
PO
fakturi i boji vanjske povriiine starijoj mo n
ohromnoj
keramici je srodan niz
fragmenata koji su
samo
na ni
e nivoe st ra
uma
V, a
zanimljivi su
T
SJ. 7
zbog svojih oblika. Radi : ;t: o
posudama
n a
upljim
nogama, koje se pojavljuju
u ne
koliko varijanata:
kao vitke,
up lj
e noge tank
ih
zidova (Sl. 7b), jo u
e, stu-
baste noge sa veoma uskom rupom u sredini, koje -u moda slu ile
za
nat ieanje na
vertikalno u ze
mlju
(Sl. 7c),
pune, vi
o
ke noge kod
kojih
je
upljina
svedena na nezn
am
o udubljenje pridnu (Sl. 7d) i 'zvj
bi
skl rdni ili,
bolj
e,
pr
e lazni oblici,
koji
po ;: a
zuju
p
oje
dinih od ovih tipova, komb inovane na istom primjerku (Sl. 7e, f l.
Kod ne
kih
od
ovih no
gu mo
e e kons
ta
tovati istovr meno primjesa
pljeve
i
sitnijeg pijesk
a ,
kod drug ih salno pijesak.
Vanjska
po v
r
ina
je dobro a bOja varira od .sVijet-
do mrke. Vj er
ovatno
se radi o ob
li k
u zdjele na iso
koj
nozi, s ob zirom
da
su,
sa
mo u na jn i
im nivoima
ovog
st ratuma , frag m e
nti takvih recipijenata,
koji po fakturi, obrndi i tonu
povr
ina
odgovaraju ovim no gama posuda (Sl. 7a) .
Fr a gme n ti grublje keramike ,
rnden
l uz
prim
je su
kam
ene prasme ili sitnog
kvare nog pijes'ka , ili istanjenih oboda, sa ornamentima ispod oboda,
-mo pojavu kon t a tovali u stratumu VI a, javljaju se jo sa mo t l ni
im sedimentima
stra-
tuma
V, u
veoma
m a
lom
br
oju
.
Ova
VI
ta
je,
u s
tratigrafi.i
i
Gornje
Tuzle,
i kr a tkotrajna
pO
'java.
OS:1ov
na
m a sa ovog slI'
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
14/93
90
BORIVOJ COVI(;
barbotin e-k er amike naglo d a opada. Za fa k tu r u ove v rste ka r ak -
je primjesa
sitnijeg
i krupnijeg
pijeska.
Va
no je da
se, kod
primj
era ka iz na.ini eg n iv oa
ovog
stratum ;1 mo
e kons tatovati p ris ustvo veoma ra -
znolikog i po
svojim
osobinama za keramiku nepodecnog pijeskia (glineni
kr-iljevac), dok
se
ka snije ugla
vn
om upotrebl j a
va
j e d n a vr sta , mekog
pijeska,
dio fr agmenata ov e vrs te ima
iz r
azi to ne ravne povr
ine,
na
koj-ima
svuda
proviruje
primj esa . je uglavnom dobro. Debl j ina zidova krece se u
prosjeku od G6-1,5 cm , a kod ma n j ih posud a oko 0,5 cm . Ton
povr
ina
je cr
venkas t,
utosmed
ili r
ij e
tko ta mni.ii , Is
iv
ili mr k .
I
pored
znatne (uglav nom si tni.iih) fr
ag
m e na
ta
ov e ke ramike,
sigurne
re-
stauracij e ni su
se
mogle izvr iti Ip ak
se
mo
e
kons t
at
ovati da u pogledu ob l ika ne
po
s toji
velika
raznovrsno st, to
je
za keramiku svakako normalna po j av:a .
clio fr agm en a ta p r
ip
ada jednos ta vnim ,
i l i posu-
dama sa
jasno izdvojenim
,
relativno
uskim
dnom.
v e p
os
ud e
redovno
imaju n
eto
istanjen obod, ukra
en gus to po s ta vl je
nim
udublj enjima izvedenim prstom. Isp od oboda re-
dovno
imaj
u gruba (T,
VII
, 2 , R a
di se
prele.
no o
po
sudama, 6a ot\
or
a 4 50 c
m.
(v.
PQlku
.a
j
re
kon s
truk
cije na Sl. 8b). M.nogo su
rjede ta k ve
po
sude malih dimen i
ja
(Sl. 8a)
.. . . -. ---.- ... . ..
-
. . .. -.- .. . .
l
Sl. B
Drugi
tip grub
e ker am i ke posu de s o
bodom
.
uk r
aene
r 2dovno
nizom
udublj
e
nj
a
izv
e
de n
ih
pr st
om,
Obod
je ne
to
za
de
bl
jan (up.
primjerak iz
stratuma
IV
na T. VII, 9).
Nije
se moglo ut v rditi kojem obl ik u ovi fragmenti
odgovaraju. Vjerovatno
se ra di o
relativno pl
i
tkim
, z
djel
ama. Tr
eb
a
da
ovaj
tip pos
ud a
nije
uop
te za
stupljen
u n a
jn i
im nivoim
a o
vog
str a
tu m
a, a i u
gdj
e se
poj a
vljuj
e, je u manjem broju
primj
er akia .
Posve novu pojavu,
u
ok
v
iru ov
e v
rs
te, pr
ed
sta vl j aju pune , grube
noge
posuda,
od
kojih se
mogu razlikov
ati
tri
osnovna tipa : a) s tu b
as
te noge
sa
pr oirenom bazom
(Sl. 8c), b) stubaste mas ,iv ne noge, ko je se na do
njem
dijelu za vr
ava ju je dnim
konkavnim zad ebl janjem, a
pr
ema gore se rro
iruju i
bl
ago prelaze Ll recipije nt je
dno ilj ato) - (Sl. Be) i e) prema do le su
ene noge , sa ravno odl ezanim vr hom, koje
pr ela ze u re
cip
ij ent na Q
sti kao
kod
ti p
a b) (SI. 8d. Nij e
se
moglo p sve s
igurno
ut
vrditi kojim oblicima posuda pripadaju ov ak
ve
noge. Tip a) manj im , mo da
po sud a
ma
(zdjela
na
noz i , koje su mogle samo
st a
lno staja i.
Ti
p b) i c)
po
s
ud
ama
koj
e nisu mogle sa m05talno st a j
at
i nu po du, su
mo r
ale
bi t
i
oo
lsl
on
jene u ug lu
zgrade ili
je
noga
bila
pobodena
u zemlju po r ecipij en la, ra diio bi se
o dosta vi
sokim
oblicima , v jemvatno
di m
enz
ija.
Tr eba da
su
sv
tri
ov
oblika
no
gu,
us
ed
im
e
ntim
a
st r
at
um
u V u
malom
broju primjeraka.
Dr
ke su, u okviru grube keramike, v eoma rij etk e. je izvj es tan
br
oj ma
lih,
horiz011talno pO5 ta vl j eni h , u
ica na fragmentim a nekih vi ih, zaoblj enih po sud a. Ovi elementi
bi mogli indicirati na butu , to se, ne mCY.Gc uz eti kao sigur n o,
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
15/93
REZULTATI SONDIRANJA NA P R EISTORISKOM NASELJU U GORNJOJ TUZLI 91
Kao izuzetke treba u okviru ove keramike
pomenuti
jednu m alu, izrazito
posudicu (Sl. 9a), tipa, kao i jednu nogu pehara na
nozi (T.
VII,
4), u
ovoj
tehnici.
Fina
monohromna
keramika
sa bojenom prevlakom , koja sc,
kao
to
sm
o vidjeli,
pojavljuje u stratumu
VI
(a), dosti
e sada svo j puni r azvoj i do
8%
(u ni
im
sedimentima
ovog
'
stratu
,
na
i
do
15% ), ulmpne produkata. Pored
gore
an alizimne grube keramike sa velikom primj C om pijeska, ova vrsta drugu
osnovnu k
arakteristiku stra
tu m a
V
Gornje Tuzle.
U pogledu fakture
ove
vrste
treba da su najfiniji primjerci
od vanredno zemlje, be
z
primje
se
pije
ska.
Kod manje
f'
inih primjeraka dodavana
je
kamena praina ili sitn iji pi jesak. I zgleda da ' e u gornjim
nivoima
ovog stra-
tuma ova
vrsta degenerie, primjesa pijeska je
sv
e a obrada povrina i
Sl.
9
s
ve slabije. dio fragmenata ima
de
bljinu zidova od 0,3-0,4 cm, ali
:nisu
rijetki f ragmenti sa
debljinom zid
a
od 0,2 cm.
su i frag-
menti posuda debljih
zidova i
slabijeg
koji po bojcnoj
pr ev
laci pripadaju
ovoj
grupi.
Osnovnu
ovoj
vrsti
da j e fin a prevlaka sa zn a tnim dodatkom boje.
U
ova prevlaka ni j e najizdrlljivija : ondje gdje j e samo kao tanka
sk r
ama,
je
izliza
na
(T. V, 8; T.
VII,
7), a gdje je
ne
to deblja, ljuska
se i
opada
(T. V, 5).
l
i
\
I
'-.
\,
\.
.
.
,
-9
\
\,
'\
',
.
Kod na
jfinijih
primj
eraka,
Sjajno poliranih, prevlaka dob ro dri.
Povr
in
e
su
uglavnom
mat,
sa mo
kod nekih
pr
imjeraka do va nrednog s jaja (T. V,
10).
Sk ala
boja
,
koj
e su p 03 tignute dodavanj em
boj
a u prevlaku a svakako
donekle
uglavnom j e
skromna: dominiraju
razne nijanse crvene (T. V, 5 6, 8-10 , ali
po
s
toji
i iz
razito
vrsta pr e
v
la k
e (T.
V, 7),
koj
a
je
ponekad samo
na
unutra
nju
povr
inu (T. V, 9a).
dio
fragmenata
ove
vrst pripa
da jedno
s t
avnim poluloptastim
(ili
ne
to dubljim posudicama malih dimenzija, bez
nagla
enog dn 'J. su primjerci sa
nekom
vrutom
nedovol
j no izdvojenog
vr
a
ta
. Obodi
su
ili
posve jednostavni, istanjeni,
SL
10
i
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
16/93
BORIVOJ COVIe
92
ili malo
po n
e
kad i
na
gla
eni n e
znatnim
za de
bl j
anjem Sl.
9,
e
).
Posude ove
vrs
te nem
a ju dr
ki.
Dosta su
mala
i l i dugme
tasta z
adeblj
a nja,
postavljen
3,
po pravilu, na periferiji suda T. VII, 7) .
Po s t rukturi dobr o
malo porozn
o) i
z.id
ov a , ovoj grupi
se
ja ko
pr ibli uju i m a lobrojni fragm enti
veoma finih
posuda sv je tlij e sive ili izra zito crne,
ponek
a d
crno
+
fino povr
ine, bez p r evl ak e.
Posebnu
grupu u se dimen :ima ovog
straturn
a
re l
a
tivno malobro
j ni
cca
6 )
fr a
gm
enti
tamnosiv
e, ili cr ne, do
bro
kanelura
rna
ukra
en
e
vr
ste, u ko j
Oj
nije te
ko pozn ati robu. Ona se poje-
ja vl ja u ovo g
st r
a turna ali je
tek
u gomjoj polovici
ne
to
brojnije
zas tupljena.
U
pogledu fakture sv je tlij e, si vo jez
gro
i t a
mnije
povr
ine, fino precIseena
zemlj a, bez
primj
e
se
,
dobro dobro
fine
kanelure)
ova keramika sa -
svim odg
ov
ara sivoj ili
crnoj
robi.
Treba da
veom
a mali broj fragmena ta ove vrs te iz stratuma V
pripada po sud a
ma dimenzij
a,
se oblik
ni j e rnoga o
od r
editi.
dio fragm
e-
na
ta
pripad a manjim
posud
ama. U su tini, s
ve su to male
zd je le sa strmim
gornjim
konu
som, kod kOjih s e mo
e n ekoliko v a ri j a
nti:
a
ikonu s Sl. lOa), b) biko
zdje
la
sa vertika lnim obodom Sl. Wb), c) zd jela sa blago konk av
no
za oblj enim gornjim
konusom i kratkim vratom Sl. 10 d) i d)
zdjela sa
visokim
gornjim
konusarn,
koji
l5e
na rame i
vrat
Sl. 10 e).
Pored
ov ih , formi , u o
voj
fakturi
su
i ili
dublje posude
i
posudice
sa
bl
a
gim,
za
oblj
e
nim
pr
e
lazom
iz
tr buha
u
rame
Sl. Hlc i f .
Sve ove zdjele ukra
ene
su kaneliranim
ornamentom.
Po prav ilu
je
kaneluram a
ukr a
en gornji, ali
ponek
ad i donji ko nus. Kod varijante e) na vr ata na
laze se
i-
ra.ke horizonta
lne
k a
nelur
e. Kod va ri j a
nte
d) je sa
mo
izdvojeno rame
zdjel
e.
Ka n e
lu r
e su nje
ne, veoma uske,
po n
e
kad primjetne
samo
pod
posebnim osvjet l
je njem.
T.
VII, 5, Sl. 10c). Izu zetak pr edstavlja fr a
gmen
at jedne po sud e koja pripada ovoj grup i, a koja
je bUa
ukra
ena irim,
razmaknutim kanelur
ama T.
VII,
6).
2. Oru e
ovo .stratuma
- u malom broju primje ra k a - ne poka
zuje
nikakvu
evoluciju
.
Zastupljena
su manja
ko
tana
ila, nepravilnih
kr em e
nih odbitaka
.
Od
ka me
nog
su samo 2 fr
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
17/93
REZULTATI SONDIRANJA
NA
PREISTORISKOM NASELJU U GORNJOJ TUZLI
93
debelim slOjem zemlje, koji zbog veoma male
kulturnih
ostataka djeluju gotovo kao
s terilni sloj. Ovaj
kompaktni
tvrdi sloj, ko
ji se
u
povr
ini
sonde
rasprostirao
u pri-
blino
Jednakoj debljini,
stratigrafsku
granicu ovog i (III)
stra
tu ma.
Mora
se naglasiti da se
ovdje,
i.pak, ne radi ni o kakvom .sterilnom sloju, koji bi oznal:avao
neki potpuni prekid u ivotu
na s
elj a . Analiza
kulturnih ostataka
stratuma III ukazuje, n.a-
protiv,
na kontinuirano produ
enje
ivota
i kulturnog razvoja
u naselju.
stoga se i
za
pojavu
ovog slOja, kao i za op
te siromatv o slojeva koji stratum IV,
m ra potr
a-
iti drugo obja
njenje. Zasad mi se kao
najvjerovatnije
da su se
na
mjestu
na
om sondom, sedimenti ovog stratuma mOl'ali formirati na
nekoj
praznini
ili
grupa
u n
ase
lj u
. 'prilog takvoj pr etpostavci
govorilo bi
potpuno odsustvo fragmenata lijepa
u
ovim slojevima,
kao i gotovo potpuni nedostatak kamenog ili
ko
tanog pa
i
odbi-
taka kremen
a, od kojih je
na d
e
no
samo ne koliko
sitnijih primjeraka.
Najzad, mi se da bi
za ovu
pretpostavku
govorio i veoma
mali
procenat
finij
e keramike u stratumu IV.
vezi s tim mora se, razumljivo postaviti pitanje da l i je uop
te opravdano jedan
ovakav siroma
an,
i
relativno tanak fades kao
stratum u onom
smislu
u
kome je taj termin ovdje upotrebljen.
Mora
se, uzeti u obzir
da
sa stra-
tumom
III, koji
nastaje
iznad ovoga, u
naselju Gornja Tuzla jedan
p
er.i.od
koji
karakte
ri
e
niz
noV
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
18/93
BORIVOJ COVIe
njenim
,ili znobljenim nogama
koje predstavljaju
ustvalii zaVl'eta:k u konus svedene posude,
(T. VII, 10 s
druge
strane. One po svoj prilici,
pripadati
relativno visokim oblicima
grubih po
su da ,
vjerovatno
za
dr
a
nj
e zaliha hrane ili no e
nje
vode. Nekim posudama,
oblik
nije
bilo rekorutruisati, male,
vertik
a lne ili horizo
ntaln
e, traluste
dr
k
e
grube fakture, koje se pojavljuju
u
ovom
stratumu
(T,
VII,
11
.
Izuzetnu
pojavu
grubom ke ram ikom ovog stratuma
pred
tavlj a fragmenat
jedne posude, od balje zemlje, sa malom primjesom pijeska, sivo
i
sa
o
#
trim prelazom iz dna u zid
posude. Ovaj
fragmena t
potpuno
odudara od
ostale
grube
k
eramike
ovog stra tuma, a svoj im oblikom i
fakturom
moi
se
sigurno vezati za
grubu rabu .
Fina keramika
ovog
s tratuma zastup ljena je sa svega
nekoliko
m anjih fragmenata.
R
adi
se o crnoj ili sivoj
poliranoj
ro
ti ,
ukraenoj kanelu-
rama. Jedan od ovih
fr
agmenata, sa kanelul ama na vanjskoj ,i un utranj oj
povr
ini,
pred-
stavlja
pouzdano dio jedne
zdjel
e sa
iroko
izvijenim vratom kakv se u
broju
jav ljaju od stratuma
III
(up. Sl. l2e). je i fragm
enat
manje, veoma fino
pasude sn usk
im
vratom (amforica?), uk ra
ene na ramenu veoma #i rokim
kosim
ka -
ne lu rama.
Kao
novu poj
av
u treba
sva
kako konstatovati fr agmente s
ivih
ili
crni
h
posuda,
cIJe
je dno
ukra
eno
tzv. otiskom asu
re jedan
elemenat koji biti za
stratum
.
2. O r u e o r u j e
i or u je ovog stratuma je,
pr
ak tieno, ostalo nepozna nica. U s edimen t ima st ra-
tuma
IV, ovom ond
.
m nac1cll je samo
je
dan jednostrano re
tu
#
iran
k
remeni
i nekoliko
odbit
a
ka
. To samo
jo
# jednom
pr
e
tpostavk
u o
formiranja
sedi-
menata
ovog stratuma na ovom
mjestu,
o
je naprijed
bilo
3. N e z n a t n i o s t a c i iv ) t in j s k i h k o s t i j u
(zastupl
jeni: bovidi-6, c
ervidi-3
su -
idi-l fragmenat) ne mogu dati n priblinu sliku ivotinjskih vrsta koje GU gaj ili ili lovili
st a
novnici
G.
Tuzle
u
ovom periodu.
4. A r h
t
e k t o n s k h
ostataka
u slojevima ovog str
at
uma, kao to je istaknuto,
nije bilo.
Ipak
treba po men l ti da je na dub. 4,25, dak le na granici st ra tu ma
IV
i V, ot -
kriven niz
malih,
pravilnih jama dubin
e 0,
35
m, ispunjene zelenkastom, gotovo
st
e
ri
lnom zemljom
-
koj
e
su
za t
va rale prostor,
cca
3 m.
Mo
da
ove
jame predstavIjaju mjesta u koja su biH pobod
en
i ne ke
ma l
e d rven e konst
rukcije,
o
je namjen i
veoma
te
ko
donijeti
neki sigurniji
STRATUM
III II
U periodu u to'ku koga su se formirali sedimeneti 3,
75
0,90 m, odvijali su se,
na prostoru n'a
om sondom, u znatno m.i eri ivot i
.sv
akodnevna aktivnost
stanovnika ovog naselja, i To je svakako jedan od uz r
ok
a formi-
ranja ovako jakog sloja, de
bljin
e gotovo 3 m , kao ,i veoma boga tih i razno:vrsnih
kulturnih
ostataka
(ker
ami ke, nakita, troske,
li j
epa it d.) u njemu .
Nem
a sumnje,
ti m
, da je i debljina, a raznovrsnost i
bog
a ts tvo nala
za
ovog
slo
ja u is to vrijeme
r ez
ultat
sna nog
ekonomskog razvoja naselja u ovom pe riodu. po situaciji u ostalim
sondama (1956 l 1957
l
po povr
inskim nalazima na
prostoru,
mo ralo je naselje upravo
u
ovom
periodu zapremati povr
inu i do ivjeti
procvat.
Kao rezultat intenzivno
g
odvijanja
iv
ota, podi
zanja,
ru
#
enja obnavljanja
na ovom mj estu ili u neposrednoj formil ali su ovdje mnogobrojni sedimenti, koji
se veoma
razlikuju
sastavom, i debljinom (up.
Pr o
fil B-F) , i koji
su
mogli
biti
veoma dobro strat igrafski Nasuprot ovoj, u u
em
st
rat ig rafskom smislu
v
an r
edno dobroj di
fere
nCiranosti, analiza kulturnog inventara svih sedimenata pokaZUje
Jeda n u tolikoj mjeri kontinuiran ra zvoj , sa veoma laganim prelaz ima ,i \ pOlim za
mjenjiva-
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
19/93
RE
ZULTATI SONDIRANJA
NA
PREISTORISKOM NASELJU
U GORNJOJ
TUZLI 95
njem
jednih
oblika
drugim, da je
izvriti
takvu podjelu ovog
sloja
na
pojedine
stratume
ili faze, koja
bi
u
kulturnom
pogledu bila potpuno opravdana.
Ipak,
zbog
nekih razvojnih
tendencijja
,i nekih oblika
na donje
ili
gornje slojeve, a i zbog la k
eg analize i komplikac-ije sa drugim nalazi
tima, opre-
djelio
sam
se
ovdje
na
grubu
podj e
lu
sloja
3,75
i
0,90
m na dva osnovna
stra
tuma,
koji
ovdje biti
tretir
a
ni kao
stratumi III i II.
STRATUM III
3,75-2,90
m)
1 e r am i ka.
ovog
stratuma
mo
emo klasificirati u tri osnovne vrste: grubu
crvenkastu, grubu sivocrnu
i Dinu
pret
e-Lno sivomrku)
keramiku
.
A
Gruba
crv
en k
asta keramika
zastupljenost cca.
ustvari
je ona ista
vrsb grube keramik
e,
koja
od
stratuma
V
nadalje predstavlja
osnovnu
masu ovog
naselja. U pogledu
fakture te keramike u ovom (III) stratumu m oe se zapaz.iti izvjesan napreda.k: primjesa
pijeska
je
manja, a zrnca sit:nij.a, povrine nisu
vi
e
ta
ko
neravne, a kod nekih primjeraka
postoji s unutra
nje strane i prevlaka.
je dobro
. Ton povr
ina
se od
do
izrazito
oiglastocrvenog. Oblici postaju raznovrsniji: veoma grube p06ude sa
zadebljanim
obodom
uk ra
en i otiscima prsla, toli-ko za prethodni
(IV)
stratum,
nalaze se u
broju
jo samo u
najni
em
nivou stratuma
III;
uskoro, one
postaju sve tako da
se ovaj oblik
i
ne moe uz
eti
kao
bitnija
karakteri
stika stratuma
III.
U gruboj crvenkas toj
ke r
a
mici
ovog stratuma potpunO su dominantna dva
oblika
posuda:
1 Posuda sa ilJatim
dnom.
Radi se, ustvari, o obliku posude
dimenz
.
ija
otvora 5G---6Q1 cm) sa iljatim dnom koje se produ
uj e u punu,
zao-
bljenu, ili
zaravnjenu
nogu (Sl. 11a). ne ra di se o nozi na kojoj bi posuda
sta
ja l
a, o deta
lju
koji
je
davao stabilnost
ovoj posudi, je
donji dio
morao biti u pod. Obodi su zaoblj eni l ravno o
dr
e
zani, ljede
profilisani n;
poseban (T.
VIT
, 1).
2. Trbuaste posude sa
obodom,
koji ponek ad prelazi u kratak, konkavno
uv.ij en vr at (Sl. l1b,
e),
dimenzija.
Posude prvog tipa, izgleda, nisu imale nikakve
dr
ke.
Kod posuda drugog tipa
veoma
su
male
trakas
te
drke. One su postavljene dJi sasvim
vi
soko, tako
da
spajaju obod i
rame
posude grube amfore - Sl. l1b, T. VIII,
7
ili ni
e, na
trbuhu
suda, horizontalno ili
Sl. II
vertikalno. Ponekad su zamijenjene
i
grubim, Sasvim
pojavljuju 6e i
tzv.
u
tinute
, s
lijepe dr
ke. Oba ova tipa posuda
su bez ukrasa
l
imaju za grubu keramiku ornamente : nizove udubljenja prs tom ispod
oboda
.ili
grube
tr a
ke
na
Istom
mj
es tu
(T. VIII, 2 . P
ose
bn o su
za
nimljivi neki , pl1imije-
njeni,
ukrasi na
ovom
grubom
posudu.
Tu na prvom mjestu
tr
eba
pom
enuti jedan
novi
tip
barbotine
ornamenta
(T.
VIII,
3),
za tim
duguljaste naljepke,
ukra
ene
nizom
udubljenja
(T.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
20/93
BORIVOJ COVIe
96
VIII,
4) i
orn
amenat izve
den noktom
(T.
VIII, 5). Sva tri ova dek
or
ativ
na
elementa
pred:stavL.iaju
ooito
O
ivljavanj
e stare tra
dicij
e ukra
avanja
grubog
u ovom pe
riodu ivota
naselja.
3.
Mnogo nego
p rva
dva oblika
p
ojavljuju se
u f
ak turi grub
e c
rv
e
nk
as te kera-
mike
i
zdjel
e s
obodom. One,
m e
du t im
, ne s
to j
e u vezi
sa oblikom
pret-
hodnog stratuma. PO
profilacij
i oboda i bflil jivije povr
inama, one
pr
edstavljaju
imitaciju finijih p
oliranih
zdj
ela takvog oblika
,
ko
je s u ovom
sh
'atumu pr vi put pojavljuju
(up. Sl. 12a).
U ovoJ t
eh njeli je
i
ma njih dimenzija
-
mali trbuasti
manjih
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
21/93
REZULTATI SONDIRANJA NA PREISTORISKOM
U
GORNJOJ TUZLI
97
Cetvrti, veoma tip
fine keramike
ovog
stratuma su iroke,
plitke
zdjele,
sa ramenom i
iroko izvijenim
vratom (Sl. 12e, T.
IX,
4),
obiono
neto
dimenzija
(cca 40
cm otvora).
Isto su tako
za
ovaj s t
tum
i
duboke
zdjele
sa vi
im
ili niim, prema
gore
sue
nim vratom (T. IX, 5);
ove zdjele imaju, po pravilu,
4 blago
svedena
na periieriji,
to
donekle
li
zaziva
utisak
reCipijenta. Ovaj,
peti,
tip
, veoma je
zastupljen
.
Ram se
uvijek o
posudama manjih dimenzija
(ispod 15
('m hbuha).
#esti v a
an
oblik fine keramike stratuma III su trbuaste amforice i
amfore sa
relativno
u
l kim
cilindrlt I1im vratom i
dr
kama
ili
uicama
za
uzice na
trbuhu
(Sl. 12 b). Na primjerku koji je
pouzdano
mogao
biti
rekonstruisan konstatovane su 3 ravno-
mjemo
uice. Ovaj, ne
est, oblik, se pojavljuje
fl
primjercima
sl ednje (oko
20
cm)
ahi
ima i fragmenata koji
moraju
pripadati posudama.
Kanelure i ili osnovni su ornamentaini elementi ove
keramike.
Kanelure
se
javljaju,
po
pravilu, kod naeg tipa, gusto vanjsku
i unutranju povrinu iroko izvij enog (razgranatog) vrata
(T.
IX,
4),
zatim kod petog tipa,
,' ''
. U i
rasporedu
ornamenata ona je,
daleko
bli
a nekim drugim
mediteranskim varijantama impressa,
nego
ornamentic:i
noktom i l i tipanjem, kakvi su
pr
ete
no zastupljeni i u Gornjoj Tuzli o u
U pogledu
monohromne
robe Hertly-ova
publikacija
daje nam
suvie malo
podataka
za
komparaciju.
Interesantno
je da se jedna
vrsta
barbotine keramike, sa
vertikalnim orna-
me-ntom
javlja
u
Serviji tek
u
slojull,
koji
sa
starijim
8 Ibid, str. 48 9
.
Tako, napr., u G. Tuzli potpuno nedootaju fme kotane spatule i neki drugi
oblici kotanih
instrumenata
str. 49-5 }). Moda je to ipak rezultat male otkopne
povrine u G. Tuzli, na kojoj nije ni jedno bolje gdje bi se ovakvi
abjekti
najprije
mogli
10
Tr
eba, mo
da, ipaik
da su
slikani fragmenti
sa osnovom u
Pavlovcu (Gumni
te) u sloju.
a W. A H eu
tl
e y, Prehistoric Macedonia, p. 136, Fig. 3; p. 137, N 9 10. (P. M.)
1>
Ibid, Fig. 2
3 -
N 7-10.
11
Ibid, p. 138, Fig. 5.
u Ibid, p.
145,
Fig.
12; 150,
N 89
90.
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
34/93
BORIVOJ
COVIe
110
neolitskim
sedimentima ovog nalazita ne stoji
ni u kulturnom
ni
u
konti-
nuitetul:'.
Slojevi sa starijom slikanom keramikom Servije odgovaraju starijem tesal-
skom
neolitu, upravo Sesklo-grupi Tesalije ll. premda njihovo
mjesto
u - novi-
jim nalazima
detaljno izdiferenciranoj
- kulturnoj stratigrafiji ove grupe jo nije pre-
cizno
Znatno sliku dobijamo komparacijom sa neolitskim nalazitima sa
slikanom keramikom Makedonije. Tu se na prvom mjestu
Olin t (na
Halkidiku)
sa svojom
slikanom
keramikom u kojoj potpuno tamni
ornamenat na crvenoj
osnovil
7
.
i ornamentaIni motivi (preteno krivoliniski)
i rada (leerno linija debljina neprestano varira) pokazuju
da
se
radi o vrsti slikane keramike s
kojom
pojave u G. Tuzli
stoje
u vezi samo na
jednom irem planu - u
pogledu
tendencije preovladavanja tamnog ornamenta
na
crvenoj osnovi.
U
oblicima, t a
razlika
je
jo
18. je situacija i sa drugim,
Olintu srodnim nalazi
tima
Makedonije,
napr.
Kritsana
19
.
Od znatmog je interesa i jedno nalazite u dolini Strurne (Akropotarnos) u
je gornjim
slojevima
zastupljena Dimini-roba sa
bogatim
krivoliniskim
ornamentima,
a u
donjem, stratigrafski odvojenom horizontu, keramika
s
pravoliniskim
motivima,
tamnom bojom na
ili svjetlou toj osnovi.:lo.
Ovaj donji horizont zavrnoj
fazi
Sesklo-razvoja
u Tesaliji.
Relativno
veoma
dobro ispitani nealit
Tesalije
daje nam svakako
i najpouzdanije podatke za komparaciju .
Na prvom
mjestu lako
je
da
se oblici keramike G.
Tuzle
veu posve za neke od osnovnih oblika
Sesklo-grupe,
kao to je
to
i
za
utvrdila
D. Gara#anin
21
. U pogledu G.
Tuzle potrebno
je
moda jo samo dodati da su
posude
sa jasno izdvojenim vratom, koji
se
prema gore ne
to
pr
oiruje,
veoma
oblik Sesklo-keramike
22
(nasuprot
.oblicima
sa
znatno duim i
prema
gore
suenim vratom Dimini-grupe).
Slikana keramika G. Tuzle se vee
prvenstveno za slikanu Sesklo-kera-
miku,
sa
njenim stro
ijim geometriskim ornamentom, u kome prave linije preovlada-
vaju. Ova grupa je, kako su najnovija ispitivanja pokazala, imala Tesaliji svoj veoma
dugi
prethodni razvoj23, a i u
svom
punom,
razvijenom obliku
(solyd-linear stil)
trajala
je relativno dugo, to
da se i u
tom okviru
poj
edine razvojne
faze.
je izdvojio tri takva perioda u razvoju Sesklo-stila.:l
4
Za objanjenje
na
eg
materijala veoma je vana da u posljednjem
(III)
periodu
dolazi
u
slikanoj
Sesklo-keramici
do
preloma: slikanje tamnom
bojom
na
svjetlijoj (crvenoj-B3b ili svjetlo
u
toj-B3 E osnovi n ag lo da preovla-
Pojedine vrs te keramike, na kojima se izraavaju
ove
nove tendencije
razvile
su se u okviru Sesklo-kulture znatno prije
ne
go to je nju
zamijenila
Dimini-kultura,
a doivjele su svoj puni rascvat upravo u vrijeme kada
je
irenje Dimini-kulture otpo-
Pri tome treba imati na
umll
da Dimini-kultura
nije
u Tesaliji bila
V
M
i lo j
i
Chronologie der ji.ingeren Steinzeit IVIittel- und Si.ideuropas,
S . 44.
Chronologie I).
18 Ibid.
7 P. M., p.
161,
N
147,
Fig. 32.
lO Ibid ,
p . 161-162.
,. Ibid,
p.
159-160.
,
.
IVI
i
lo j i Chl'onologie l, S.
45.
t
kultura,
str. 121.
'
V. IVI
i lo j i Zur Chronologie der Jungeren Stei.nzeit Griechenlands, Jahrbuch
des DAI, Bd.
65/ 66 - 195
01/
51,
S.
4
(Chronologie
II)
-
is
ti
Chronologie I, Tat.
6, 6,
8;
Ta
f
7, 4
. V.
IVI i lo j i Vorbericht i.iber die Ausgrabungen auf der Otzaki Magula
1954,
Arch. Anzeiger des DAI 1955, S. 158 f f - isti u A . A. 1956, S 142.
o. IVI
i loj i Chronologie II, S. 50 f .
..
Ibid,
S.
52, 58. .
,.
Ibid, S. 7 f
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
35/93
111EZ ULTATI SONDIRANJA NA PREISTOlt1SKOM NASELJU U GORNJOJ TuZLI
rasprostranjena
podjednako intenzivno
i
da
se u toku Dimini perioda u
Tesaliji
mogu
na poj e
dinim
nalazitima
konstatovati
slojevi koji predstavljaju kasni razvoj
Sesklo
kulture
sa
slabijim
ili
Dimini-uticajima
27
.
Ovaj
razvoj
svakako
paralelan
sa
starijom
fazom Dimini-kulture,
kao to to i
pokazuje situacija
na
pojedinim nalazi-
tima,
na
kojima, u
periodu
kada Dimini-kultura
preovladava, upravo one
Sesklo-vrst
e
slikane keramike,
sa
tamnim ornamentima
postoj
e i
dalje naporedo
sa
novim Dimini-proizvodima,
vrlo
spor02S.
Za na
e komparacije je
od
poseb-
nog to se
kod
ovih
kasnih Sesklo-vrsta
sa
tamnijim slikanjem gube
neki
stariji,
bogatiji, slikani motivi, a
jednostavniji, linearni.
Prema Dimini-stilu, sa nj egovim posebnim oblicima i bogato
njenom ornamentikom bihromne i polihromne robe , u kojoj dominiraju spiralni i mean-
drasti motivi, proizvodi G. Tuzle u cjelini
stoje
u
punoj
suprotnosti. To, s
druge
strane,
ne
da
ne postoje nikakvi
elementi
koji bi se mogli vezati za Dimini.
Ukraavanje vrata posude paralelnim horizontalnim trakama, kakvo postoji
u G. Tuzli, veoma je primjenjivano kod posuda sa visokim vratom Dimini
S druge
strane, ono
nije poznato u Sesklo-stilu. Ipak, treba
da
se ono javlja kod pomenute kasne (B31 1) Sesklo-keramike , kao to pokazuju
neki
pri-
mjerci ovako ukraenih posuda iz Canglija:Jo. Znatno vee se za Dimini mean-
droidna ornamentika slikane keramike iz G.
Tuzle.
Ona je ovdje procentualno malo-
brojna,
ali je predstavljena vazom sa
ognji
ta
0-5 (Sl. 6). Neprekinuti orna-
menat
povezanih
meandr astih traka, kojih ostaju negativni
\ / \
motivi
3 l
,
u
tehnici
tamnog na
svjetlom,
ima
direktnu
analogiju
slojevima Ocaki-Magule:
12
.
Prim
je
rak
iz Ocaki-Magule ubraja u lokalnu Dimini-varijantu Ocaki-stil),
koja je tamo stratigrafski
fiksirana
u sloju sa
Dimini-keramikom.
mi se da nije suvi
no zanimljivu okolnost da oba ova Dimini-
. ornamenta u G. Tuzli nalazimo upotrebljena na jednoj posudi Sesklo-oblika .
Ako bismo htjeli da
ukratko
rezimiramo rezultate ovih komparacija, mogli
bismo da ka
emo da
se stratum
VIb Gornje Tuzle svojim oblicima genetski vee
za
Sesklo-kulturu Tesalije,
a
ornamentikom svoje slikane keramike za njenu zavr
nu fazu
ili, upravo za onaj prelomni SesklolDimini period Tesalije, o kome je
gore
bilo
Hronoloko
mjesto
najstarijeg sloja u G.
Tuzli
koje
bi
iz
ove komparacije pro-
izlazilo, odgovara
pribli
no
datiranju
faza sa slikanom keramikom u po D.
Garaarnin
33
.
Dok s
mo prema
pojavama na istoku i jugoistoku mogli da ve-
emo
najsta
r
iji
per i
od na
eg
,
naselja
i u
kulturnom
i u
hronolo
kom pogledu,
znatno
je tee utvrditi odnos ovog s
tratuma
GornjeTuzle
prema nalazitima u zapadnim dijelo-
vima
Balkana.
Impre
sso-ornamentika
je ovdje sekundaran elemenat i
stoga
nedo-
voljno
pouzdan oslonac
za jedno
realnije
sa
Crvenom
Stijenom, Zelenom
i
lokalitetima sa impresso-keramikom na
Jadranu. Ostaje nam
da konstatu-
j emo
da
je sloj u G. Tuzli, u
svojoj prvoj
(VIb)
fazi zasada najstariji
poznati
neolit Bosne,
isto
onako
kao to niz nalazi
ta
sa
impresso-keramikom
na
Jadranu
i nj go vom neposrednom predstavljaju najstariji neolit tih krajeva.
Faza Via naselja Gornja Tuzla predstavlja, hronolo
ki kulturno, direktni
nastavak ranije razvoja,
sa
nekim novim tendencijama pojavama . Dalja
upot reba
grube barbotine-
i
impresso-)
i
monohromne keramike
i
poja-
vljivanje slikane keramike koja je u izumiranju jesu, ustvari, one iste tendencije koje
Ibid, S.
6.
os Ibid,
S. 7f , S. 18.
W a e
e-T
h o m
p
s o
n,
Prehistoric
Thessaly, Pl.
I H.
T .
o
tl V
t
ot.
At 1I'PO' OPlXOtt
&lJlWlOU :
-
8/11/2019 Borivoj ovi - Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u Gornjoj Tuzli
36/93
112
BORIVOJ
se mogu konstatovati u okviru Karas-kompleksa kao jedna od njegovih bitnih odlika),
to i opravdava determinisanje
ovog
kompleksa kao
zavrne
faze
kulture u
irem smislu,
kako je
to
D. Garaanin
3 l
. Stoga smatram da faza VIa
gornjotuzlanskog naselja, hronoloki
i
kultuIlno, stoji
u
bliskoj vezi
sa
fazom
Karas
CrH- kompleksa
i Rumunije.
S
tim
u
vezi, veoma je
interesantno pitanje kakav je odnos nalazita u
Gor-
njoj Tuzli prema tzv . srednjem neolitu cen traine
Bosne,
koji reprezentuje nalazite u
Kaknju:
l
;; Dvije va#ne odlike keramike kakanjske grupe su, svakako, njena barboti-
ne-ornamentika na gruboj robi i visoke, uplje
noge
finijih monohromnih posuda,
koje ponekad mogu biti i jako vitke
36
. Oba ova elementa predstavljaju nesumnjivo
tradiciju u okviru kakanjsk2
keramike.
S druge strane,
Kaknju ne
postoji slikana keramika, a impresso je predstavlj en samo jednim
fragmentom.
Pored toga, faktura kakanjske keramike, i
grubu,
pokazuje znatnu
evoluciju,
koja se ogleda kako u tome
to
se
pljeva
vie ne upotrebljava
kao
primjesa,
je
zamijenjena
pijeskom ili
kamenom
pr ainom, tako i u boljem
i vezanosti prevlake sa
zidom
sudaH. Sve to
pokazuje
da je
nalazite u Kaknju
svakako
ne
to od naselja u G. Tuzl i, upravo od
njegove VIb faze. Vidjeli
smo da se u slojevima VIa faze i u najni#im
nivoima
V u
G. Tuzli pojavljuju fragmenti posuda posebne vrste, sa
primjesom
sitnog pijeska ili
kamene
pr aine. Ovi fragmenti i i po pro-
filacijama oboda
i
po
ornamentima
ispod oboda
imaju
dobre analogije
u
kakanjskom
materijalu
s
S obzirom na
ove
kao i na
hr ono
lok i
polo#aj
Kaknja, kakav je
na osnovu analize cjelokupnog materijala dao A. Benac.3 1, smatram
da
nase-
lja u Kaknju vremenski pribli#no
odgovarati
fazi VIa
naselja
u Gornjoj Tuzli. U
kul-
turnom pogledu, ova dva naselja ve#u se utoliko to se kasni elementi
pojavljuju kao
jedna
od komponenti u genezi kakanjske grupe.
Posve izuzetan je ornamenat na fragmentu T. III, 6, koji pripada fazi VIa.
On
se, stilski i
donekle pribli#ava
jednoj vrsti ornamentacije dobro poznatoj
iz
starijih neolitskih kultura Rumunije: Boian A
Bolintineanu-Giulesti)40
- ZanestiH.
Ne
mo#e
se, tvrditi da se tu radi o stvarnoj
vezi.
t ra tum
Veoma
znaca] an
prelom
nastupio
j e, odmah
sa ovog
stratuma, u
tehnici izrade keramike.
To
je
odbacivanje pljeve
kao primjese,
odn
osno nj eno
zamje-
njivanje
nekom
vrstom
pijeska. Ne mo
#
emo sa
utvrditi
da li
je
ovaj
napredak
nastao
kao
rezultat
uticaja sa
strane
ili
samostalnog
pronalaska
lon-
Za prvu pretpostavku govorila bi pojava - u
sedimentima
faze
VI
a - frag-
menata
polugrubih
posuda sa zadebljanim i l i stanjenim
obodom
(T. III, 7-9 koje su
sa
primjesom
sitnog pijeska
iH
kamene praine. Ova vrsta predstav-
lja,
kao to sm o naprijed istakli,
kratkotrajnu
i prolaznu pojavu u G. Tuzli i vezana
je za prelaz iz
s t r
aturn
a
VI u s tr a tum
V. Ona
je
veoma vjerovatno
rezultat dodira
sanovnitva G.
Tuzle
sa
nekom
stranom grupom koju
jo
n e
mo#emo
bl i#e
odrediti, dodira
koji
top related