85798248 zdrav zivot dr pol volk

61
POL VOLK - ZDRAV ŽIVOT 1. POČNITE ISPOČETKA Ako želite da napredujete, da budete bolja osoba, za to je potreban poseban um. Treba stalno učiti i rasti. Možda će vas nešto u ovom predavanju iznenaditi, ili se ne slažete sa tim, ali se ne ljutite. Volim vas i govorim vam ovo da vam pomognem. Razmišljajte o novim idejama, izađite iz kalupa da bi bili bolja osoba. Vi to možete ako hoćete. Ovaj materijal je vrlo jednostavan, dobro dokumentovan novim medicinskim istraživanjima. Nemojte da učite samo za sebe, nego i za porodicu, i za ljude oko vas. Početi ponovo je izazov. Biće mnogo poteškoća, ali tu je i veliki Bog. Zato budite otvorenog uma i srca, i odmah sprovedite ovo u život. Nemojte sve odjednom, nego ono za šta ste sada spremni. Kasnije dodajte novo. Odrastao sam u Aljaski. Imam 11 meseci starijeg brata. Imao sam mnoge bolesti kao dete (izvađeno slepo crevo, upale krajnika). Sa 23 godine odlučio sam da nešto promenim i to je potpuno promenilo moj život. Imao sam loše navike (npr. jeo sam lošu hranu). Moj otac je bio poslastičar, pravio je najveće torte na svetu. Pravio je kolače za 5 predsednika SAD. Uvek smo imali mnogo slatkiša u kući. Bio sam rođen debeo. Svi moji rođaci su punački. Sa 23 godine uneo sam promene u moj život. Moj stariji brat nije uneo te promene i sada ima 150kg, (300 pounds), i jako pati zbog toga. Zdravlje mu je jako loše. Takav sam mogao biti i ja, da nisam uneo ove promene u život. Ali ja sam odabrao promene, dakle da ne budem kao ostatak moje porodice. Moji roditelji, deda i baba, svi su imali visok pritisak i srčane bolesti. Ja sam jedini u porodici koji ne koristim lekove. Ne osećam se kao da imam 45 godina. Ako se brinete za svoje telo vaše telo će se brinuti za vas. U početku se cela moja porodica smejala ovim promenama, kao što biste mogli i vi da se smejete tome. Ali posle 23 godine takvog života više se ne smeju nego slušaju, jer danas medicinski časopisi govore isto što sam ja govorio pre 20 godina, a tako sam govoriozato što sam imao dobre informacije iz Biblije. Principi dobrog zdravlja i života postoje od pre više hiljada godina, ali su ljudi prestali da ih čitaju i slušaju. Mi moramo saznati o mašini u našem telu. Neki znaju da brinu o mašini u automobilu. A u mašini našeg tela provodimo 24 sata dnevno, 7 dana sedmično. Toj mašini je potrebna dobra nega. Moramo da vidimo kako ona radi. To je najveličanstveniji aparat na planeti. Ako mu date šansu on će dati izvanredne rezultate. Kada sam uneo ove promene moja majka, medicinski radnik, bila je veoma nervozna. Moje ideje od pre 20 godina nisu joj se sviđale. Zato je insistirala da joj stalno šaljem rezultate moje krvne slike da bi bila sigurna da sam zdrav. Rezultati su uvek bili izvrsni, bolji od njenih. Sada mora da prihvati da sam vrlo zdrav. Jednom sam testirao krv na 40 kategorija pre 10 godina. Sve je bilo dobro, osim krajnje malog jednog rezultata - nivoa uree u krvi. Moja krv je bila jako čista. Pitao sam se: zašto? Lekari su mislili da moji bubrezi preintenzivno rade, ali to je bilo zbog hrane koju sam jeo. Direktor bolnice koji je jeo istu hranu kao ja, imao je iste rezultate krvi. Pogledaćemo osam prirodnih lekara koji mogu da vas drže u ravnoteži. Ako držimo tri ili četiri, izgubićemo ravnotežu. Potrebno je držati se svih osam lekara za novi početak. 1. N - UTRITION 1. ISHRANA 2. E- -XERCISE 2. VEŽBANJE 3. W- ATER 3. VODA 4. S- UNSHINE 4. SUNCE 5. T- EMPERANCE 5. UMERENOST 6. A- IR 6. VAZDUH 7. R- EST 7. ODMOR 8. T- RUST IN GOD 8. POVERENJE U BOGA U Londonu na testovima ustanovili su da se izuzetno zdravo hranim. Testirali su me na u svetu poznatom Enton medicinskom centru. Čuli su za predavanja koja sam držao i testirali su me besplatno (pregled inače košta 150 funti) da bi proverili moje zdravlje. Stavili su mi elektrode i rekli da trčim na mašini. Svaka 3 minuta mašina je išla sve brže, i sve se više dizala prednja strana (trčao sam uzbrdo). Rezultat je bio: "Veoma izuzetan". Rekli su da tu kategoriju imaju samo olimpijske atlete i da izgleda nemoguće da sam ja to učinio. Rekli su mi da sam prestar i da ne treniram dovoljno (6-8 časova dnevno). Rekli su: "Šta god radite g.Volk, nastavite tako".

Upload: stefan-milica-putnik

Post on 17-Aug-2015

296 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

dsg

TRANSCRIPT

POL VOLK-ZDRAV IVOT1.PONITE ISPOETKAAko elite da napredujete, da budete bolja osoba, za to je potreban poseban u. Treba stalno u!itiirasti. "oda #e $as ne%to u o$o preda$anju iznenaditi, ilise ne slaete sa ti, ali se ne ljutite. &oli $as i 'o$ori $a o$o da $a poo'ne. (azi%ljajte o no$i idejaa, iza)ite iz kalupa da bi bili bolja osoba. &i to oete ako *o#ete. O$aj aterijal je $rlo jednosta$an, dobro dokuento$an no$i edi+inski istrai$anjia. Neojte da u!ite sao za sebe, ne'o i za porodi+u, i za ljude oko $as. Po!etipono$o je izazo$. ,i#e no'o pote%ko#a, alitu je i$eliki,o'. -ato budite ot$oreno' ua isr+a,i oda* spro$edite o$o u i$ot. Neojte s$e odjedno, ne'o ono za %ta ste sada spreni. Kasnije dodajte no$o. Odrastao sa u Aljaski. Ia 11 ese+istarije' brata. Iao sa no'e bolestikao dete .iz$a)eno slepo +re$o, upale krajnika/. Sa 01 'odine odlu!io sa da ne%to proeni i to je potpuno proenilo oj i$ot. Iao sa lo%e na$ike .npr. jeo sa lo%u *ranu/. "oj ota+ je bio poslasti!ar, pra$io je naj$e#e torte na s$etu. Pra$io je kola!e za 2 predsednika SA3. 4$ek so ialino'o slatki%a u ku#i. ,io sa ro)en debeo. S$i ojiro)a+isu puna!ki. Sa 01 'odine uneo sa proene u oji$ot. "oj starijibrat nije uneo te proene i sada ia 125k', .155 pounds/, i jako pati zbo' to'a. -dra$lje u je jako lo%e.Taka$ sa o'ao bitiija, da nisa uneo o$e proene u i$ot. Alija sa odabrao proene, dakle da ne bude kao ostatak oje porodi+e. "oji roditelji, deda i baba, s$i su iali$isok pritisak i sr!ane bolesti. 6a sa jedini u porodi+i koji ne koristi leko$e. Ne ose#a se kao da ia 72 'odina. Ako se brinete za s$oje telo $a%e telo #e se brinutiza $as.4 po!etku se +ela oja porodi+a sejala o$i proenaa, kao %to biste o'lii $i da se sejete toe. Ali posle 01 'odine tak$o' i$ota $i%e se ne seju ne'o slu%aju, jer danas edi+inski !asopisi 'o$ore isto %to sa ja 'o$orio pre 05 'odina, a tako sa 'o$oriozato %to sa iao dobre in8ora+ije iz ,iblije.Prin+ipi dobro' zdra$lja i i$ota postoje od pre $i%e *iljada 'odina, ali su ljudi prestali da i* !itaju i slu%aju. "i orao saznatio a%iniu na%e telu.Nekiznaju da brinu o a%iniu autoobilu.A u a%inina%e' tela pro$odio 07 sata dne$no, 9 dana sedi!no. Toj a%inije potrebna dobra ne'a. "orao da $idio kako ona radi. To je naj$eli!anst$eniji aparat na planeti. Ako u date %ansu on #e dati iz$anredne rezultate.Kada sa uneo o$e proene oja ajka, edi+inskiradnik, bila je $eoa ner$ozna. "oje ideje od pre 05 'odina nisu joj se s$i)ale. -ato je insistirala da joj stalno %alje rezultate oje kr$ne slike da bi bila si'urna da sa zdra$. (ezultati su u$ek bili iz$rsni, bolji od njeni*. Sada ora da pri*$ati da sa $rlo zdra$. 6edno sa testirao kr$ na 75 kate'orija pre15'odina. S$e je bilo dobro,osi krajnjealo'jedno' rezultata : ni$oa uree u kr$i. "oja kr$ je bila jako !ista. Pitao sa se; za%to< =ekarisu islilida ojibubrezipreintenzi$no rade, alito je bilo zbo' *rane koju sa jeo. 3irektor bolni+e koji je jeo istu *ranu kao ja, iao je iste rezultate kr$i. Po'leda#eo osa prirodni* lekara kojio'u da $as dre u ra$notei. Ako drio triili!etiri, iz'ubi#eo ra$noteu. Potrebno je drati se s$i* osa lekara za no$i po!etak. 1.N : 4T(ITION 1.IS>(ANA0.E: :?E(@ISE 0.&EA,AN6E1.W: ATE( 1.&O3A7.S:4NS>INE [email protected]:E"PE(AN@E 2.4"E(ENOSTB.A:I( B.&A-34>9.R:EST 9.O3"O(C.T:(4STIN DO3 C.PO&E(EN6E 4 ,ODA 4=ondonu na testo$ia ustano$ilisu da se izuzetno zdra$o *rani. Testiralisu e na u s$etu poznato Enton edi+insko +entru.ulisu za preda$anja koja sa drao itestiralisu e besplatno .pre'led ina!e ko%ta 125 8unti/ da bi pro$erilioje zdra$lje. Sta$ilisu ielektrode i reklida tr!i na a%ini. S$aka 1 inuta a%inajei%las$ebre, i s$ese$i%edizalaprednjastrana.tr!aosauzbrdo/. (ezultat jebio; E&eoa izuzetanE.(eklisu da tu kate'oriju iaju sao olipijske atlete ida iz'leda neo'u#e da sa ja to u!inio. (eklisu ida sa prestarida ne trenira do$oljno .B:C !aso$a dne$no/. (eklisu;EFta 'od radite '.&olk, nasta$ite takoE.6a eli da i$itako radite. Pitajte is$o' lekara o o$o. Ali, budite si'urnida on !ita no$u literaturu.Nekilekarise jo% dre udbenika B5:ti* i95:ti* 'odina. Potrebnisu no$iiz$e%taji. Nikad nije kasno da u s$oji$ot uneseo proene. Sao s$o telu orao pruiti priliku.VODAAeleo bi* da probate jednu jednosta$nu st$ar u toku sao d$e sedi+e. 3a lipijete najanje 1 litar $ode dne$noajde, u!uinitoGE &i iate jaku potrebu da to u!inite. E$o %ta da radite; EDledajte na sat 1 inuti islite na ne%to dru'o, poziti$no i lepo .'odi%njiodorilitele8onskipozi$,nekiradostan do'a)aj/. "oda da kaete kratku olit$u ili,iblijskisti*. Posle jedno' inuta ako jo% u$ek iate jaku elju pono$ite o$o jo% jedan inut. Sada je $ree da po!nete da seolite ili otpe$ateneku pobonu pesu. 6astalno slu%adu*o$nu uziku. 4toku dru'o' inuta razi%ljajte o ne!e dobro i poziti$no. Na kraju dru'o' inuta, ako je taj na'on jo% u $aa, 'ledajte na sat jo% jedan,poslednjiinut. 3oktoriipsi*olozise slau da ako ne od'o$orite na nekina'on 1 inuta potreba nestaje.Na'on 8unk+ioni%e sao ako u oda* popustite.-ato se izo$e na'on,jer$as na'onida ne%to oda* u!inite. Ako uspete da se uzdrite 1 inuta, on #e potpuno nestati.Nekad to uradio i ne znaju#i. Npr. ako se $ozite autobuso a za 15 inuta sti#i #ete ku#i. Odjedno $a se ide u toalet, ali kaete sebi da #ete to oba$iti za 15 inuta. Iako iate taj na'on, ozak 'o$ori telu da na'on ne#ebiti zado$oljen sada. I razi%ljateone!edru'o. Kaddo)eteku#i, ozak kae; ESadanea iz$la!enja.E &a% ozak 'o$oritelu %ta da !ini.Fto $i%e $ebate $a% ozak da ruko$oditelo ia#ete ja!i karakter. Slabuu$ekpopu%tas$eu. Akose!$rstonezaloitezane%to, pa%#etepodtaj uti+aj. -ato raz$ijajte u da bi iali pra$ilan izbor. =o% izbor autoatski dolazi. 3a bi bili na pra$o putu potrebno je uloitinapor. -ato na'la%a$a !itanje ,iblije i olit$u kao dobar izbor da bi odralio$u silu u na%e uu, i raskinuli$eze lo%i* na$ika. -ato je potrebno $ree i $ebanje, ali to nije te%ko, treba to !initi. Ako to ne !inio, rezultatio'u biti katastro8alni. "arko,oj+ierna koledu $oleo je da ide na zaba$e, no#ne klubo$e ipije alko*ol,iako je koled bio *ri%#anski. 6edno se $ratio kasno pijan i sprean za s$a)u. S$e %to sa u!inio jeste da sa se olio ,o'u. "arko je pao na kre$et. "olio sa se za nje'a na kolenia da ,o' oda* ne%to u!ini. Plakao sa. On je oj+ier, brat u Isusu >ristu i 'ubio je bitku. To je $ree da se olio za bra#u. Oti%ao sa i zaspao. 4jutru sa u!io u bibliote+i. Kad sa se $ratio "arko se tek probudio isedeo u kre$etu. Niso ni%ta 'o$orili."arko je pro'o$orio; EPole, ja se boji.Kada sa se probudio poku%ao sa da se oli.6a ne o'u da se oli. Ia ose#aj da oje olit$e doseu sao do pla8ona i ni'de dalje. Kao da je $eliki taan oblak ize)u ene i,o'a. Iz'leda da sa oti%ao predaleko. Ne zna %ta da radi.E(ekao sa;E"arko,da lieli% sada da se oli%ristu kojiio# dajeE. S$e zna!iS&E, bez obzira !ie $a sotona dosa)uje. ,o' $as oe oja!ati, aliitreba da izabereo. 3a li#eo se olitii!itati,ibliju da bidobilitu sna'u< Ako izabereo dobro ,o' je obe#ao da #e na poo#i. Ne oeo da i'rao urke sa ,o'o. "i sai otea$ao sebi, a Isus kae; E"oj jara je lak i oje bree nije te%koGE Ako je $a% teret teak, to zna!i da ste napra$ili lo% izbor : sotonin jara, a on $a nije potreban, ne'o lak%i Isuso$ jara."olio se; EO!e na% na nebu, i iao lo%e na$ike ali si Ti $elik i eli% da i* predao Tebi. Poozi na da s$oju ispunio T$ojo (e!ju da za lo%e na$ike ne bude esta.Poozina kao %to siobe#ao da s$e oeo u Isusu >ristu, u Tebi koji na daje% sna'u. Ain.E1.-APAN6464MA OTK(IMA O IS>(ANISada #eo za$iriti u $a% 8riider da $idio %ta tao ia. Ako se ne slaete sa no : u redu, ali pokaite i $a%a istrai$anja. Neojte sao da kaete ENe $eruje.E Koristite ozak, re+ite iza%to ne $erujete. Ako je ta!no ono %to i budete rekli, proeni#u sadraj o$o' seinara. Ali, pokaite i!injeni+e kao %to #u pokazati ja $aa. Neke #e biti iznena)uju#e, ali to !inii$ot zanilji$iji. -apatite; O$o $a 'o$ori jer $as $oli. Ne eli da $as napada i da se lo%e ose#ate. Aeli da $a bude dobro.anatoijaPo'ledajoljudski or'aniza. Kak$ajetoa%inaar$ardu je potro%io no'o $reena da bi do to'a do%ao. S$e %to treba da u!inio je da jedeo raznobojno $o#e, po$r#e, ora%aste plodo$e i itari+e. ,o' je obojio na%u *ranu, i ako jedeo *ranu s$i* boja ne oeo da po're%io. 3obi#eo s$e potrebne *ranlji$e sastojke.(I,A4 ,ibliji $idio 7 'rupe *rane; $o#e, po$r#e, ora%asti plodo$i i itari+e. Neki kau; E6ane jede eso, jede sao ribuE: iisle da su $e'etarijan+i.Pita se sa koje' dr$eta su ubralitu ribu< (iba nije $e'etarijanska *rana. Aeli da $a pokae neda$na istrai$anja aeri!ko' udruenja za ribe i i$otinje koje i$e slobodno u prirodi. Ta istrai$anja je spro$ela $lada u SA3:u bez uti+aja biznisa. Neka istrai$anja su naru!ena no$+e neke industrije. Ti* in8ora+ija treba da se !u$ao. Onipro'la%a$aju da je dobro ono %to oniprodaju. Postoje di$niiz$e%tajio !okoladikoje su obja$ile 8abrike !okoladi.Oni$a ne#e re#ida !okolada sadri10 otro$a .ko8ein, teobroin koji napada ner$nisiste, kobina+iju leka i %e#era koja st$ara butil:alko*ol../Fta sa ribo< Ako jo% u$ek berete ribu sa $a%i* dr$e#a, re#i #u $a u %ta se upu%tate. S$aki put kada jedete anje preporu!lji$u *ranu unosite $i%e otro$a u or'aniza. 4 *ranikoju je ,o' preporu!io otro$i su inialni. To je otkrila $lada SA3. Oni su otkrili da se neke pti+e *rane sao ora%asti plodo$ia .seenje i bobi!asti $o#e/ koje je ,o' inaa preporu!io da jedeo. Pra#ena je kon+entra+ija P@P u jetrio$i* pti+a. To je $rlo opasan pesti+id kojise lako u'ra)uje u jetrii$otinja. 4 dru'oj'rupisu bile pti+e koje su jele +r$e iinsekte.Tre#a 'rupa su bile pti+e koje jedu ale i$otinje i ribu. Pti+e iz pr$e 'rupe sa $e'etarijansko is*rano iale su kon+entra+iju P@P u jetri 5,0. To je jako alo. Pti+e koje su jele +r$e i insekte iale su 5,B2 P@P u jetri %to je 1 puta $i%e. Pti+e koje su jele ale i$otinje iale su P@P 25,5 %to je 025 puta $i%e od $e'etarijanski* pti+a. Pti+e koje su jele ribu iale su P@P O55. To je jako, jako opasno. Taj ni$o je 7255 puta $e#i od $e'etarijanski* pti+a. 3a li s*$atate %ta o$o zna!irana i$otinjsko' poreklaPostoje i!iste i$otinje.Noje je pre potopa uzeo po 0 ne!iste i$otinje inije trebao da i* jede. Od !isti* i$otinja je uzeo po 9. ,o' je eleo da ako neko jede eso pr$o uradi d$e st$ari; da ukloniast i kr$. -a%to ,o' to kae< .7."ojsije$a 10 i 1."ojsije$a 19./ Tie se znatno sanjuje ni$o *olesterola i uzro!ni+ibolesti. ,o' eli da budeo zdra$i.Ako je eso jedino %to iao za *ranu,to treba da bude si'urno i!isto.Iz$adite s$u asno#u i s$u kr$. Tak$o eso zo$e se Eko%er esoE ilije$rejsko eso. 4 njeu nea nikak$o' ukusa. Ono %to je ukusno u esu je okra#a, kr$ i asno#a. Kada to izd$ojio iz esa, to je kao da jedeo 'uu. ,o' je znao da onda ne#eo traiti jo%. Ne poznaje *ri%#ane koji su zaista $adili i asno#u iz esa kada su 'a jeli. Ako zaista sledio ,o'a ukloni#eo kr$ i asno#u.7Fta sa dru'i i$otinjski proiz$odia< 6aja, sir, leko su na potrebnida bi na kostibile !$rste. Tako kaeindustrija otiproiz$odia. 3ali znatedaljudi koji iaju naj!$r%#ekosti jedunajanjele!ni* proiz$oda< =judiu A8ri+iskoro ne jedu le!ne proiz$ode, a osteoporoza je tao nepoznata bolest. Oniiaju prekrasne zube. =judikojiiaju najlo%ije kostisu Eskiikojijedu su%enu ribu zajedno sa kostia.Tu ia no'o kal+ijua i no'o proteina. Kako do#i do kal+ijua ako ne pijeo leko< Po'ledajo i$otinje sa naj$e#i kostia; slono$i, ira8e, nosorozi. One iaju $elike !$rste kosti. 3a li ste i* nekada $ideli kako kupuju 1P0 litra leka< One ne piju leko. Odakle i kal+iju< Iz isto' esta odakle je ,o' inaa preporu!io da 'a uziao. Kal+iju ne#eo jestiiz zelje ada so kao de+a poku%a$alida jedeo zelju.Telo ne oe da iskoristitajkal+iju.Alibiljka koristikal+iju iz zelje preko korena u li%#e. Kada jedeo biljke dobijao kal+iju koristan za na%e telo. Odatle slono$i, ira8e i nosorozi iaju tako !$rste i $elike kosti. Po'ledajokojajerazlikaize)uaj!ino'i kra$lje'leka. Iajupotpuno dru'a!iji *eijski sasta$. Proteina ia 1 puta $i%e u kra$lje leku ne'o u aj!ino. 4'ljeni* *idrata ia duplo anje ne'o u kra$lje leku, a to naa ljudia treba. Natrijua i kal+ijua ia isto 1 puta $i%e. To je $rlo jak sasta$. ,o' je naenio o$o leko za telad koja iaju 02k' kad se rode. 4 pr$oj'odinii$ota nji*o$a teina je 15 puta $e#a. Tele se brzo raz$ija. -ato u i treba jaka *rana. ,o' je to znao. 4 pr$oj 'odini i$ota !o$ek se $rlo sporo raz$ija : sao 0:1 puta je tei. -ato je aj!ino leko no'o slabije. Kra$lje leko je za kra$e.Sisari dojes$ojuladun!ad. Kadaladun!ejednobudeodbijenoodsisanjaono$i%enikadnetraileko. =judi su jedini sisari koji piju leko i kada i* ajka odbije od sise. Nada se da niko od nas ne#e dospeti do 15 puta $e#e teine. Kra$lje leko nije st$oreno za nas. Stru!nja+i se u toe slau. 3r Osti je %e8 pedijatrije u bolni+i3ons >opkins.O$a bolni+a je pro'la%ena za najbolju u oblastiedi+insko' istrai$anja.3r Ostije obja$io 1O edi+inski* knji'a o *eatolo'ijii pedijatrijii oko 025 rukopisa. On kao direktor naj$e#e' +entra za istrai$anje kae; ENeojte pitilekoE.On je stru!njak ilekarise s nji ne raspra$ljaju.Osta$io le!ne proiz$ode ako ne elio da se razbolio od osteoporoze, in8rakta i ako ne elio da ubrzao pro+es starenja. Preko leka #ete do#i do ti* bolesti. 6a ne eli da $as naljuti,daje $a !injeni+e. Kada sa pr$iputo$o !uo,islio sa da je to ludo.Odrastao sa u porodi+iedi+inski* radnika koji su !itali zastarelu literaturu .75:ti* i 25:ti*/. Potrebne su na knji'e O5:ti* za dobar iz'led i zdra$lje. "oda o$e in8ora+ije bri%u iz $a%e is*rane ono %to naj$i%e $olite. ie to oe da se zaeni< Ia oko 75re+epata. Akojedeos$erazli!itebojeurazli!iti'rupaa .$o#e, po$r#e, itari+e, ora%asti plodo$i/ dobi#eos$e. Nedajteda$asindustrija le!ni* proiz$odazapla%i dane#eteiatodo$oljno kal+ijua. Pokaite i sliku slona koji ia $e#e kosti a $e'etarijansku is*ranu. Potrebno je jesti%aku ora%asti* plodo$a dne$no. 3$e %ake su pre$i%e jer su one su$i%e kon+entrisane za telo. ,o' je posta$io t$rdu ljusku na *ranu za koju ne eli da je pre$i%e jedeo. Najbolje je jesti badee. Oni su alkalni. &e#ina *rane koju na je ,o' preporu!io je alkalna. "eso i le!niproiz$odiiaju no'o kiseline. P> $rednostna%e kr$ije alkalna a ne kisela. Kada uziao *ranu koja je kisela na%e telo se trudida kr$ odrialkalno. Teloiz$la!i izna%i*kostijualkalneaterijedabi kr$odralaalkalno. "no'oesai le!ni* proiz$odazatooeupropastiti na%ekosti. -atojediterazli!ito:obojenu*ranu. Aitari+eoraju biti dosta zastupljene u is*rani .testenina, *leb, itari+e, pirina!/. Tu *ranu na%e telo naj$i%e $oli. bolesti $i%kaS$etska zdra$st$ena or'aniza+ija dala je listu sa$eta za O5:te 'odine koja #e $as iznenaditi. Ona se razlikuje odpre05:15'odinajer jena%s$et s$ebolesniji. @elaE$ropapati odo$i*bolesti. Tonisubolesti zbo' nedostatka,ne'obolesti$i%kaG 4ziao pre$i%e *rane,pre$i%e astiiproteina,pre$i%e kal+ijua,%e#era, ka8e, +i'areta, alko*ola, prera)e$ina. To su bolestipreterano' kori%#enja. Ia i* s$uda. =judiu proda$ni+aa kupujuuzrokes$oji*bolesti prekoerno' ui$anja.eso, le!neproiz$ode, !okolade, alko*ol, koka:kola, slatki%e.../ i uiru zbo' prekoerno' ui$anja a ne zbo' nedostatka *rane. Na%e telo nije dizajnirano za *ranu sa no'o proteina i kal+ijua. &i oete to odabratikao i !lano$ioje porodi+e. Ali ja eli da budeo prijatelji bez obzira %ta jedete i pijete due $ree. Aeli da se $i)ao u ku#ni posetaa a ne u bolni+aa, ni na 'roblju. 4i$ajte u zdra$o i$otu, bez bolesti prekoerno' ui$anja. "udro izaberite %ta #ete jesti. Ako ta *rana odlazi u toalet, nju neojte jesti jer je puna otro$a. Ako orate da tr!ite da bi sti'lis$oju *ranu bolje je pustite da pobe'ne. Nisa sreo kropir ilijabuku koja beiod ene.To je oja *rana.To je oda $elika proena za $as.Ne preporu!uje $a da je oda* spro$edete. Telu je potrebno $ree da se prila'odi. &a%e telo je oralo da se prila'o)a$a ina jedenje esa. No$oro)en!ad to si'urno ne jede. -a%to< 4bilibiste i* eso. Nji*o$ iunisiste ne oe da neutrali%e s$e otro$e iz esa. Pedijatripreporu!uju da dete *ranite $a%i leko iitari+aa. Kad dete poraste sete u dati alo po$r#a, pa tek onda alo esa. Ako dete dobije proli$, po$ra#anje ili bolo$e prestajete sa ti. 3ete idalje ostaje $e'etarijana+ dok ne oja!a i prestane da po$ra#a i odba+uje eso u is*rani.O$de treba razisliti; -a%to dete kljukao *rano od koje dobija proli$ 'r!e$e ipo$ra#anje< =judsko telo odba+uje otro$e kao i kod +i'areta. Kada pr$iput zapalite +i'aretu telo to odba+uje .ka%alj, uka, po$ra#anje/. 8Ali ako se uporno nasta$i sa pu%enje telo se na to na$ikne. Isto je i sa alko*olo. "eso, +i'arete i alko*ol su otro$ za telo. 4koliko stalno terate telo da i* uzia, telo #e prestati da i* odba+uje i posta#e potreba; E"ora da zapali. "ora da popije pi#e. "ora da pojede eso.E Otro$iG : to je edi+inska !injeni+a.Ako elite da odba+ite otro$e, orate se sa esne is*rane polako preba+i$ati na ne%to bolje. -a ese+ dana oete upola sanjitikoli!inu esa .tako sa ja uradio u januaru 1O97. za No$u Dodinu.Na kraju ese+a sa se ose#ao bolje, pa sa u 8ebruaru sanjio jo% za pola i budio sa se sa $i%e ener'ije ujutru. 4 artu sa pono$o sanjio koli!inu esa za pola i jo% bolje sa se ose#ao. 4 aprilu sa bio $e'etarijana+. Aeluda+ i se prila'odio. &ratio sa se u stanje u koje oje telo kao a%ina najbolje radi."oda islite da ne oete da dobijete do$oljno ener'ije ako ne jedete eso. To je daleko od istine. NajboljisportistinaOlipijadine jedueso pre taki!enja .'o$orio sa naOlipijadi1OC7 u =osAn)elosu/. 4 Olipijskoj ku*injipripreaju sloene u'ljene *idrate, ne ku$aju eso.Postojitaki!enje na >a$ajia Eister '$ozdeniE. 6edno 'odi%nje u%kar+iiz +elo' s$eta +eo dan $oze bi+ikl, tr!e i pli$aju. To je jako naporno. Sao najja!iu!est$uju. Sao jedan !o$ek je pobedio $i%e od 0 puta : 3ej$id Kot i to 2 puta. Tri puta je oborio s$etski rekord. Kot je $e'etarijana+. Ed$in "ozes, najbri !o$ek na s$etu na 755 prepone; 9 'odina 'a niko nije pobedioN i on je bio $e'etarijana+. O$aj spisak oe da se nasta$i.4 Diniso$ojknjizirekorda najuspe%nijisu $e'etarijan+iilionikojijedu $rlo alo esa. 4 labaratorijaa su napra$ili nau!ni test; 3e$et sportistanabi+iklaajetestirano. Pr$a1dana*ranili susete%ko*rano .eso ile!ni proiz$odia/.&ozilisu bi+ikle %to su due o'li.Izdralisu 29 inuta u pr$a 1 dana. Slede#a 1 dana dalisu i kobina+iju esa ipo$r#a.Sada su $ozili11B inuta : 0 puta $i%e ne'o ranije. Poslednja 1 dana jeli su sao $e'etarijansku *ranu i $ozili su 1BC inuta. &elika razlika, zar ne< Skoro 1 puta $i%e ne'o sa esno is*rano."edi+ina poru!uje;E"eso nas !inisporiaE."le!niproiz$odiproiz$ode u naa bolestiprekoerno' ui$anja. Stru!nja+i'o$ore o toe, alinas je industrija esa ile!ni* proiz$oda tako istrenirala da na je te%ko da se proenio. Ali, ja $as izazi$a na eksperient. Probajte da li#ete se ose#ati bolje. 4 slede#i* ese+ dana sanjite koli!inu esa na pola. Slede#i ese+ opet sanjite na pola. Kad budete s*$atilida $a je bolje, da#ete $a%e telu ono %to telu treba, ono %to na je ,o' dao; $o#e, itari+e, ora%aste plodo$e i po$r#e.Pre 05 'odina ljudisu i se sejali na preda$anjia. Posle 05 'odina ljudise $i%e ne seju. Kada 'o$ori uedi+inski+entriai uni$erzitetia, oni pot$r)ujujer poznajuno$uedi+inskuliteraturu. I $i oete koriste#i no$e in8ora+ije postati bolja osoba. "oete poo#i i porodi+i da bude zdra$ija i bolja. Iate izbor. Fto donosio $i%e dobri* odluka bi#e na bolje. Izazi$a $as da probate o$o i postanete bolja osobaG Na%e telo je $e'etarijanska a%ina, i ako sta$ite eso u nju telo #e se razboleti i pro+es starenja #e se ubrzati. Fta je sa proteinia< Na%e telu su potrebne 00 ainokiseline. Kada kobinujeo pasuljsa itari+aa dobijao s$i* 00 ainokiseline, zajedno sa C ainokiselina koje telo ne oe sao da proiz$ede a oe se na#i u biljno +arst$u. Ispiti$ane su popula+ione 'rupe razli!ite po na!inu is*rane. =judisa istoka iaju jednosta$nu is*ranu pa ne pate od no'i* bolesti koje iaju ljudisa zapada. Ali, kada se presele u SA3 i pri*$ate zapadnina!in is*rane,nji*o$e bolesti se unoa$aju. 4ni$erzitet sa >a$aja je napra$io zanilji$u studiju o nji*o$i stano$ni+ia kojisu se preseliliu Aeriku i pri*$atilizapadnja!kina!in is*rane. -aklju!ak je da ba% zapadnja!ka is*rana uti!e na nastanak kan+ero'eni* i dru'i* bolesti. -ato osta$ite proiz$ode zapada u proda$ni+aa, i oni #e $as osta$itina iru.SI(JE6abuko$o sir#e je jaka kiselina koja uni%ta$a $itain @ u telu,izato se ne preporu!uje.(anije su ljudikoristilisir#e da bi prebrisalietalne poli+e sa *rano. Poli+e su posle to'a bile sjajne. Kada sir#e tako deluje na etal, zaislite %ta onda !iniu $a%e telu. Preporuka je da se koristiliun uesto sir#eta.3obi#eo isti ukus *rane, a izbe#i lo%e e8ekte sir#eta.7.K=64E&I 4(A&NOTEAENOD AI&OTAPo'leda#eo 0 iz$e%taja o is*rani; iz 3ra$ne Akadeije Nauka .3AN/, i S$etske -dra$st$ene Or'aniza+ije .S-O/. O$e or'aniza+ije su dale po 15 preporuka za +eo s$et. To su $r*unske preporuke iz naj$i%i* kru'o$a.Preporuke 3AN;1/ 6edite 2 ili $i%e por+ija $o#a i po$r#a,B/ 4no%enjedo$oljnokal+ijua .ne kae da pijeo leko, ne'o da uneseo do$oljno kal+ijua/, 0/6editeinte'ralne itari+e, a*unarke, isl.9/ Izbe'a$ajte uzianje pilula, 91/ Proteine uziajte u uerenoj koli!ini,C/ Sa!u$ajte ni$o 8luora, 7/ &ebanje,O/ Izbe'a$ajte alko*ol, 2/ o'rani!ena upotreba soli 15/ Sanjitiukupniunos asno#a i *olesterola.O$e preporuke su iz$rsne. Prieti#ete da je jedina *rana koja se o$de preporu!uje $o#e, ora%astiplodo$i, itari+e i po$r#e. "eso i le!niproduktinisu preporu!eni. Ta!no je i da $e#i deo s$eta ne oe da sebi priu%ti eso i le!ne proiz$ode, pa je sao na'la%eno da je potrebno uneti do$oljno kal+ijua i proteina. &e#ina s$eta i* dobija iz biljaka, pa oeo i i.Preporuke S-O;1/ a*unarke, ora%asti plodo$i iseenke, B/ unos kal+ijua, 0/ sloeni u'ljeni *idrati .itari+e/,9/ upozorenje na ener'etskibo'atu *ranu .prera)enu *ranu/, 1/ belan!e$ine,C/ za 8luor nea posebni* preporuka, 7/ osloboditi se 'ojaznosti, O/ izbe'a$ati upotrebu alko*ola, 2/ unos soli,15/ date su donja i 'ornja 'rani+a asno#a.Opet$idio da je preporu!eno $o#e,po$r#e,itari+e iora%astiplodo$i.S-O bielela da se s$eto$ako ura$noteeno *rani.&itainske tableteFtasauzianje$itainski*preparata razli!iti* boja. Odatle oete dobiti potrebnu ra$noteu. Na prier,ako $itain A uziao u prirodno stanju u narandasto $o#u ipo$r#u .%ar'arepa,tik$a, kajsija, naranda/, ako ipojedeo dosta o$i* nairni+a, $itain A ne oe da na naudi. Ali, ako uziao $itain A preko tableta, onda na oe %tetiti.. 3a bi $itain A postao opasan za nas, treba pojestipreko 25 %ar'arepa dne$no. Onajko to !inipret$orio bise u ze+a. 4 %ar'arepije tz$. betakaroten,iako se noralno *ranio kao o$de u E$ropi, onda na je nepoznata a$itainoza .nedostatak/ $itaina A.Kal+iju4 SA3 no'iljudikupuju preparate kal+ijua,jer su i kostiu lo%e stanju. "no'ipate od osteoporoze. -ato se stariji enaa preporu!uje da piju dosta leka. 3a li je tie proble re%en< NeG Postaje jo% 'ore. Piti leko nije re%enje. Postoje brojnirazloziza%to telo 'ubikal+iju.3izanje te'o$a je jedan razlo'. -ati,ako no'oseditei kosti nenoseteret, ono%tonekoristite:to'ubite. Kosti ne#ebiti takojake. Teloje$rlo osi%ljena a%ina. Ako ne koristite kosti, telo ne#e puno ula'ati u nji*. Telo #e islitida na nisu tako $ane. -ato orao da $ebao, ili %etao, *odao.Dubitakkal+ijuanastajei zbo'preteraneupotrebebelan!e$ina.esoi le!ni proiz$odi/. &isokni$o proteina !ini da'ubio kal+ijuputeurina. I 8os8orna kiselina u'aziranipi#ia do$odi do'ubitka kal+ijua. okoladablokira kal+ijutakodateloneoeda'aabsorbuje. 3akle, iaoprobleesa kal+ijuo ako jedeo !okoladu, pijeo 'azirana pi#a, jedeo eso i le!ne proiz$ode. Izbe'a$ajte o$ak$u *ranu, a jedite biljke da bi iali jake kosti kao slono$i, nosorozi i ira8e.&e%ta!ki zasla)i$a!iFta sa $e%ta!ki zasla)i$a!ia, kao %to je Enutras$itE iliEaspartaE< 4 ja$nostise !esto 'o$orida slatki%io'u da se jedu ako su zasla)eni$e%ta!ki zasla)i$a!ia, i da se tako o'u iz'ubitikilo'rai. Tada u telu nastaje ozbiljan proble. Na prier, kad uzete da jedete jabuku, $a% jezik #e prepoznatiukus slatko'. Onda 10!ulo ukusa kae oz'u da dolazi%e#er,pa ozak naredipankreasu da pokrene a%ine jer dolazi%e#er. I pankreas lu!i insulin da bi bio sprean za dolazak %e#era. To se de%a$a !i okusio slatko. 3ok 'od $a#eo,pankreas priprea s$e $i%e insulina. i pro'utao jabuku, insulin je $e# tu da se suo!isa %e#ero. Telo se tako $ra#a u noralu.Kada uziao $e%ta!ke zasla)i$a!e iz 'azirani* pi#a, arelada .a sta$ljaju se skoro s$uda/, !ulo ukusa opet kae oz'o da stie %e#er. "ozak poro!uje pankreasu da pokrene s$oje a%ine. Pankreas onda priprea insulin. I tako $i alo $a#ete, pro'utate $e%ta!ki zasla)i$a!, i kad on sti'ne u eluda+ insulin se pita; :Dde je %e#er< A onda poru!uje oz'u; :O$de nea %e#eraG A ozak kae jeziku; :Sla'ao si e, nea %e#eraG A jezik idalje 'o$ori; :"a, pripreitajinsulin,osetio sa %e#erG I ozak u pani+i$i!e;:Pripreite insulinGA pankreas nasta$lja; :O$de nea %e#era. I tako telo dospe$a u pani!no stanje, jer je tek sada s*$atilo da je u njeu strana supstan+a.S$i na%iunutra%njior'aniprepoznaju *ranu koju je ,o' st$orio. -ato telo zna %ta da radiako u nje'a u)e %e#er, protein ili sloeni u'ljeni*idrat. Ali kada $e%ta!ki zasla)i$a! koje' je st$orio !o$ek u)e u or'aniza, telo je u pani+i. Nastaje zbrka i *aos u or'anizu. Telo i dalje kae; :"a zabora$i, o$de nea %e#era. I tako prestaje lu!enje insulina. I kada slede#i put uzete jabuku, i !ulo ukusa oba$esti ozak da dolazi %e#er, i ozak naredipankreasu da pripreiinsulin,pankreas #e re#i; :ekajalo. Poslednjiputkad sa to uradio o$de nije bilo %e#era. O$o' puta ne#u st$aratiinsulin.I kada %e#er dospe u kr$otok, telo upada u op%ti%ok; %e#er je u kr$i,potreban je insulin. Pankreas po!inje da radi, a telo se buni %to nije na $ree uradio s$oj posao.Na%i or'aniraz'o$araju, kouni+iraju e)u sobo. 3a to ne rade ine biso bilii$i. S$i sara)uju. ulo ukusa 'o$orioz'u kak$u *ranu $a#ete da bipripreio u elud+u kiselinu iod'o$araju#e enzie. Kada se pose!ete, telo nalae da sekr$ z'ru%a. Telostalno kouni+ira. I kada pre$ario na%etelo $e%ta!ki zasla)i$a!e, telo dospe u stanje zbunjenosti i ne zna %ta da !ini. O$ak$a *rana je la. A ,iblija na 'o$ori da je ota+ s$i* lai sotona. "i kao ,oja de+a treba da jedeo ,oju *ranu, a ne *ranu koja nas lae. S$i $e%ta!kiukusii boje su lai koje st$araju zabunu i *aos u na%e or'anizu. Telo dolazi u stalno stanje stra*a. Ako bi* oraodabira, radijebi*jeo%e#er ne'o$e%ta!kezasla)i$a!e, ali bi*$i%etr!aoi $ebao. =judi koriste $e%ta!ke zasla)i$a!e da bi sr%ali, ali i oeo sanjiti unos kalorija u or'aniza na no'o bolji na!i. Npr. ako sanjio upotrebu ar'arina i asla+a na *lebu. .&idi EKako sr%atiE u 2. po'la$lju/FEJE(Sa %e#er je $e# lo% po sebi. E$o %ta se de%a$a kada jedeo %e#er. Postoje razli!ite $rste %e#era. Sa $o#ni %e#ero telo lako izlazina kraj. Kada jedeo prera)eni%e#er iz slatki%a i torti, on je toliko kon+entrisan, da u or'anizu dolazi doskoka. Tojekaounja. I ondanatrebano'o$reenadana%eteloopet bude noralno.Ako stalno dolazido o$i* skoko$a 'ore : dole, telo postaje uzneireno iispada iz ra$notee. Ako elite ra$noteu u telu,neojte da koristite $e%ta!ku,ra8inisanu *ranu,jer ona u telu stalno st$ara skoko$e. 6edite prirodni%e#er iz $o#a,po$r#a,ora%asti* plodo$a iitari+a.Pazite ina ed. To je jako kon+entrisan p!elinjipolen. 4 ,iblijipi%e da je alo eda dobro, ali no'o eda je lo%e. Neki ljudiisle da ed o'u jesti koliko *o#e, jer to nije beli%e#er. Ali, ako jedeo ed u telu je istiu!inak kao kad jedeo beli%e#er. "ine elio tak$e skoko$e i lo%e stanje koje oni proiz$ode. To se lako prie#uje na de+i. Kad dobije !okoladu jako je sre#no, ali pola sata posle to'a ono podi$lja. "orate dobro da pazite kad de+i dajete slatki%e. Ako i i* dajete, to treba bitina kraju obroka, jer je tu idru'a *rana koja #e absorbo$atitaj%e#er. Ako jedete sao !okoladu,nikak$a dru'a *rana ne oe da ublai taj %ok. 4 or'anizu dolazi do $eliko' skoka i $eliko' pada. Starijiljudiprikri$aju tak$o stanje tako %to popiju par ka8a ili zapale +i'aretu i dospeju u EnoraluE.Prera)e$ine4 no'i $rstaa *rane postoje takoz$aniEuta'eniE. To su *eikalije koje o%te#uju *roozoe. =judikoji jedu za Aerikan+e noralnu *ranu iaju no'o uta'ena u s$o telu. 4 $e'etarijanskoj *raninea ti* uta'ena,pa i* nea niu telu $e'etarijana+a. 3ru%t$o za istrai$anje zdra$lja je o toe uradilo zanilji$u studiju i ut$rdilo da u telu$e'etarijana+aneauta'ena,a iai*utelu ljudikojijedu dostaasno#ei *olesterola.Nekada i$e'etarijan+iobolje$aju od raka isli!ni* bolestizbo' dru'i* toksi!ni* aterija,pa i elio da i* u!inio neotro$ni za na% or'aniza.-ato u na%e telo orao da unosio po$r#e kao %to je kupusi srodnopo$r#e.kar8iol, keleraba, prokule, ali kupu%!i#i/ O$opo$r#epoaejetri daseoslobodi toksina i kan+ero'ena. &lakna to !ine, pa se otro$ibre izba+uju,ne ostanu du'o u telu da bi st$oriliozbiljan proble. &lakna sadre no'o $ode, pa tako razre)uju sna'u ti* kan+ero'eni* aterija u na%e or'anizu.Fto se $i%e drio prirodne *rane, na%e zdra$lje #e biti bolje. "oda #e $a trebati $i%e $reena da bi s$e o$eproeneuneli us$oj i$ot, ako$ajeor'anizana$ikaonate%kuis*ranu bo'atuastia. -ato postepeno prila'o)a$ajte or'aniza na biljnu *ranu. Ako odaberete da jedete eso i le!ne proiz$ode, onda i* jedite jako alo, i koristite *ranu koja je siroa%na astia. "leko ne treba da bude punoasno ne'o sa alo asno#e, jer no'o belan!e$ina, kal+ijua i asno#e nije dobro za na% or'aniza."oja prijatelji+aiz Kali8ornijepoz$ala e jejedno dado)e unjenu porodi+u.(asli so zajedno na Aljas+ikao de+a. Ona je bila katolikinja iz $elike katoli!ke porodi+e. Kada se doselila u Kali8orniju osno$ala je s$oju porodi+u. Kada joj je sin postao tinejder, elela je da do)e i da i poo'ne. Pro$eo sa 0 sedi+e 11sa njia. Ona je elela da ja preuze ku*inju i da i ne kae %ta radi. Tu su i$eliona, njen u, sin is$ekr$a .o!e$a ajka/.Kada oninisu biliku#i,zaolila e je da iz ku*inje iznese s$e st$arikoje ja ne koristi. "no'o to'a sa izneo. Traila je da joj objasni za%to su lo%e, a onda odlu!ila da i* poba+a. (ekao sajoj dane pra$i na'loproenu.Onenajlo%ijesooda*ba+ili, anekeodnji*sukoristili za$ree prila'o)a$anja na bolju *ranu.Tako sa po!eo da ku$a s$a jela. Posle 15 dana nije o'la $i%e da !u$a tajnu. Pitala je porodi+u kako i se s$i)a *rana u poslednje $ree. Sin je rekao; :"aa, 8antasti!na jeG &oli o$a spe+ijalna jela koja pra$i% kada iao 'oste. ,aka je rekla; :Prietila sa da no'o bolje spa$a no#u i da e stoak ne u!itoliko kao pre. O$a jela su jako ukusna i prijaju o elud+u. Onda ije ona rekla da sa ja pripreao s$a jela. ,ili su iznena)eni. A onda je do%lo naj$e#e iznena)enje; :Pol nije koristio eso, jaja,leko, !okoladu, %e#er ni ulje. Oni surekli;:Neo'u#e, toneoe biti istinaG Ftaje sao$ososona kropiru< :Pol je to napra$io od ke%u ora*a u ikseru. Sin je rekao; :A %ta je sa oni !okoladni pudin'o< "aa jerekla; :S$esa posatrala. Pol je koristio ro'a!, su$o 'ro)e iedza desert. Koristio jesao prirodnu *ranu. iz'led *raneNisu o'li da $erujuG 3obro je iz'ledalo, bilo je ukusno, i prijalo je u stoaku. &rlo je bitno da kada uneseo o$e proene da na%a *rana idalje dobro iz'leda. "ojstarijibrat bio je du'o neenja ijeo *ranu iz konzer$i. -a'rejao bi je, i jeo *ranu iz konzer$e. To ba% i nije lepo iz'ledalo. Ne kae da treba da pra$io *ranu satia da bi iz'ledala kao u skupi *otelia, osi ako to ba% elio u posebni prilikaa, ali *rana treba da iz'leda lepo.Napra$ljen je eksperient. Soba je bila puna dobro$olja+a. Iali su $ezane o!i. Nisu $ideli %ta jedu, ali su i 'o$orili%ta jedu. 4sred obroka re!eno i je da skinu po$ez sa o!iju i$ide %ta su jeli. >rana je bila pra$ilno pripreljena, ali su dodate dru'a!ije boje. Kropir je bio pla$, eso zeleno, kukuruz ljubi!ast, %ar'arepa +rna, a pita tano zelena. Dledalisu tako *ranu,i niko nije o'ao da do$r%iobrok. 3o sutra ujutro, s$isu po$ratili*ranu, i bilo i je uka. -anilji$o, zar ne< "i zaista jedeo i o!ia. Ako *rana ne iz'leda kako treba, ne#eo u njoj ui$ati kako treba. Kada napra$ite proene, neka $a%a *rana iz'leda ukusno i prijatno. ,itno je za $ree jela slu%ati prijatnu uziku. Ne'de za $ree jela 'ledaju $esti na tele$iziji, a to je naj'ore %to oe da se 'leda za $ree jela. Tada 'ledao %ta je )a$o radio to'a dana, i ia#eo problee sa $arenje, uzneiri#eo se, oda i razljutiti. Isklju!ite T& za $ree jela, pustite u'odnu uziku, sta$ite +$e#e na sto, neka s$e iz'leda lepo jeripr$o jedeo o!ia.>rana #e onda kasnije da bude ukusnija.-a s$e o$o treba $reena,alisu o$e proene potrebne telu. Par trenutaka o'u s$e da izene. "oja ku*inja je o8arbana u uto izeleno. Auta boja je naj$eselija boja koja postoji,a zelena iz'leda kao priroda.Ia jednu biljku u trpezariji,i2 biljaka u dne$nojsobi.Kada one pro+$etaju,unose baralo od (ajsko' $rta u ojdo. &oli da zai%lja kako obeduje sa Adao i E$o. 3a li bi tada bilo ajoneza i torte< Ne, neG >rana Adaa i E$e odra$a#e na% u bistri i na%e telo zdra$i.%e#erNekiljudi se zaistabore sa %e#ero. -o$eoi*%e#ero*oli!ari.Napra$ite jedan eksperientakoiate o$aka$ proble. Poku%ajte 15 dana da ne jedete ni%ta slatko, !ak nied. Ne doz$olite $a%e !ulu ukusa da pria bilo kaka$ jak %e#er. &o#e je jedino dobro, ali nika$ikola!i, slatki%ini%e#er. inite tako 15 dana i bi#ete iznena)eni koliko brzo $a%e telo oe da se prila'odi. Tak$a *rana uskoro ne#e ni da $a bude ukusna. O$de je jedan biblijskiprin+ip. ,iblija kae da neke st$arikoje sa ranije rzeo sada $oli, a neke st$arikoje sa nekada $oleo sada rzi. "olio sa se ,o'u da orzne neku *ranu jer sa znao da je lo%a. Izba+io sa to iz oje is*rane, i za 15 dana sa i* se oslobodio. -anilji$o je %ta ,o' oe da uradiza nas kada so $oljnida se rt$ujeo isara)ujeo na bilo kojina!in.Kada ,o' $idida ulaeo alinapor,On na daje $elikibla'oslo$. Ne%to %to oe due da potraje. 6edan oj prijatelj kae da je izdrao 15 dana bez %e#era. Posle 15 dana prijatelj u je ponudio 'azirano pi#e i on je popio. Odjedno nije o'ao bistro da razi%lja i orao je da ode iz te ku#eG Nije o'ao da $eruje da #e se tako ose#ati. (ekao ije; :Pole, istina jeG Odjedno telo $i%e ne oe da podnese ono !e'a so se oslobodili.asno#e6a zaista $oli koki+e. One su dobra *rana, ali ono %to se sta$lja na nji* nije dobro; no'o ulja i no'o soli. 6a 'odinaa jede koki+e bez i!e'a. 6edno sa bio kod prijatelja i pri*$atio sa da napra$e koki+e, ali sa zabora$io da i kae da ne sta$ljaju asla+ niulje. Nara$no, onisu i* napra$ilisa asla+e i soli. (ekao sa; :,i#u pristojan, poje%#u alo. A iris je jako pri$la!io, bilo je te%ko odoleti. 4zeo sa %aku ti* koki+a, a $oda ije i%la na usta kao besno psu. ",to je bilo jako ukusnoG 4zeo sa dru'u %aku koki+a, i jo% jednu. Kod tre#e sa napra$io 'riasu na li+u. 4kus asla+a u ustia i se nije s$i)ao. Nos je 'o$orio da je to jako ukusno, ali su usta rekla; :LujG Operi e od to' asno' ukusa u ustia. Nisa na$ikao na taj ukus, i nije i se s$i)ao. To je bilo kao da sa popio bo+u ulja. Kad prolazi pored restorana 'de se pe!e piletina, to i jo% u$ek lepo iri%e. Ali razi%lja, kada bi* uzeo tu piletinu, i to rt$o eso po!eo da od'riza sa kosti, i 'ledao te kosti, onda sa sebikae da tako ne%to ne bi* o'ao da uradi.6o% u$ek ito dobro iri%e, alisa 12izabrao da tako ne%to ne#u da jede. Ako do)e u isku%enje za tako ne!i, onda kupi sebine%to iz ,oje ba%te; ja'ode, an'o, ne%to posebno. I to i poo'ne.Kad sa po!eo sa o$i, i%ao sa u kupo$inu sao posle jela, puno' stoaka. Nikada ne idite u kupo$inu prazno' stoaka, s$e #ete kupitiG Kada sit u)e u proda$ni+u, pr$o se pooli ,o'u; :,oe, poozi i da ne kupi ni%ta %to ne bi* o'ao da preda Tebi. To iu$ek poo'ne. Ne eli da ponidi ,o'u nikak$u lo%u *ranu,ne eli da 'a tie u$redi. Aeli da u da *ranu koju je On st$orio, koju oe da prepozna kao *ranu koju je i eni dao da je jede. 4 s$i ti obli+ia, ukusia i bojaa oeo da ui$ao i radujeo se. Toliko razno$rsnosti.Kada tako uradi, nikad ne kupuje ono %to je !o$ek napra$io. Ali za to je potrebno $reena, naro!ito ako *o#ete da to spro$edete u s$ojojporodi+i. Nikad neojte o$e in8ora+ije da koristite da bi neko' kaznili, nida $a budu oruje proti$ neko'a. Nekiisle da ako oda* po!nu da jedu pra$u *ranu,da #e oda* postatis$eti. To nije istina. O$e in8ora+ije treba da $a budu na bla'oslo$. Osta$ite u$ek pra$o izbora dru'ia. Kada neko jede *ranu za koju znate da je lo%a, neojte da i drite preda$anja, ni da i* u'roa$ate. ,udite i dobar prier.6a ia pra$ilo; nikad ne raz'o$ara o *raniza $ree obroka. "no'ie pozo$u na ru!ak. -a $ree jela pri!aooOtkri$enju, E$an)eljia, $ebanju, o$odi, ali neo*rani.Neelidaojidoa#inia bude neu'odno.3oa#i+a je uloila trud u to,dala je najbolje %to oe, itreba da ui$ao u toe. Kae i da kasnije oeo da raz'o$arao o toe.Nekad ora da ostane jako !$rst. Odbija skoro s$e slatki%e. Nara$no, odbija alko*ol. Odbija i sir i jaja. Ako ia alo to'a i *rani ne#u pra$iti proble oko to'a, prei$e#u.,io sa u Lran+uskoju de+ebru.Na kraju jedne oje propo$edi, !o$ek od oko B5 'odina pri%ao ije i poz$ao e na ru!ak kod nje'a. -nao je da ja jede $o#e, po$r#e, ora%aste plodo$e i itari+e. Nje'o$a ena $i%e ne dolazi u +rk$u, i on je eleo da pri!a s njo. On se olio za nju. Pristao sa, ali sa u na'lasio da sa $e'etarijana+. Slede#e' dana, bili su tu nji* d$oje, pre$odio+ sa eno i d$e #erke, i ja. N6e'o$a ena je oti%la u dru'u sobu. Nikad nije *tela da se susretne sa ad$entistia, nitida raz'o$ara sa njia. 4 $ree ru!ka ona je do%la irekla; :-dra$oG I oti%la u ku*inju sa ue. Kada su po!elida pripreaju jelo, osetio sa da ku$aju eso. Pre$odio+ je rekao; :Ne Pole, oniznaju da si $e'etarijana+. Pono$io sa; :O$o je eso, ali dobro, je%#u *leb ipo$r#e. On je oti%ao u ku*inju,$ratio se ipono$io da nea esa, onispreaju ribu. Pitao sa; :A sa koje' dr$eta $iberete ribu< On je rekao; :"a uzibar alo. :Ne, ne, ne. "enije Dospod rekao da iz is*rane izosta$i rt$e i$otinje. 6e%#u *leb i po$r#e, oj tanjir #e biti pun. On je pono$io; :Pole, oli te, uzisao alo ribe. Ako ne uze%, u$redi#e% o$u enu,pa te ona ne#e nislu%atio ,o'u. (ekao sa; :Ne, ne#u jesti eso. On je oti%ao u ku*inju i rekao i to. Onisu brzo ot$orilineke konzer$e i napra$ili%pa'ete. (ekao sa u; :Nisi trebao to da uradi%, ona ne bi ni prietila. On i je rekao; :To je $elika u$reda za 8ran+uze. Kao da nije bilo $ano %to sa ja bio u$re)en. 3oa#initreba da u'a)aju 'ostia,a ne 'ostidoa#inia. Oti%liso u trpezariju. Ona je sela do ene i pratila s$aki oj pokret. &odio sa raz'o$or o ,o'u, i o pobono i$otu. Ona je slu%ala i 'ledala s$aki oj pokret. Nasta$iliso raz'o$or u dna$noj sobi, i ona je bila $rlo zaintereso$ana za ene. Ko je taj !o$ek %to nije *teo da jede oju *ranu< -a%to za razliku od dru'i* ostaje !$rst< -a%to je tako dru'a!ijia$aje. "no'iljudisa Aljaske upra$o to i!ine. Fteta %to doktorine o'u to da $a napi%u na re+eptu. Na% or'aniza te%ko podnosikada sun+e zalazi $e# u 1 popodne. -ii, kada sa polazio u %kolu, bilo je tano kao da je rklirak. A i kada sa se $ra#ao iz %kole bio je rklirak. 3ra'o ije %to danas i$i no'o junije, u dra$iQas*in'ton. -ato je pr$o pra$ilo za dobar san da $a%a soba bude %to je o'u#e tanija no#u dok spa$ate, a danju da bude %to s$etlija da bi sun!e$i zra+i uni%tili bakterije u sobi.0/ Ako je o'u#e, treba iati i ot$orene prozore da bi $azdu* strujao u sobu. Ako zat$orite i $rata i prozore, probudi#ete se uorni,jer #ete iskoristitisa$ kiseonik u $a%ojsobi. Posebno ako $i%e $as spa$a u istojsobiiudi%e istikiseonik. -ato, ako je napolju *ladno,bar ot$orite $rata. Neojte zaklju!a$atisa$ kiseonik u $a%i spa$a#i sobaa.1/ Neka $a%a spa$a#a soba bude %to je o'u#e *ladnija, jer se na% u bolje odara u *ladnoj ne'o u toplojsobi.Neka $a%ipokri$a!ibudu la'ani,nprpernati.Kad na sebe sta$ite no'o te%ke #ebadi,onda je te%ko pokretatise u kre$etu. 4 toku sna $a%e telo se pokrene oko 75 puta. Ako se to ne do'odi, oete dobitijaka bolo$e, pa !ak i odri+e. -ato $a%e telo ora lako, autoatskida se pokre#e u toku no#i, pa pokri$a!ioraju biti la'ani. "orate iati dosta prostora za pokrete u snu.7/ Spa$a#a soba ora da bude jako ti*a. Ako i$ite u 'radu, u bu!ni delo$ia, to oe biti proble. "oe se desiti ne%to %to se zo$e Ebeli z$ukE. To je kad radio naestite tao 'de nea prijea, i on sao zuji. Pro%ao sa kroz to dok sa bora$io u 'rado$ia i poku%a$ao da zaspi. Onda ste izloeninere'ularni z$uko$ia koji oetaju $a% san. -ato kad uklju!io radio da zujibez prijea, od to' stalno' zujanja ne !ujeo onu buku koja dolazi spolja. "oeo uklju!itii 8en da zuji. To i je uspelo $i%e puta u $eliki 'rado$ia. Nosi i !epo$e za u%izbo' pasa kojino'o laju.-ato spa$a#a soba ora da bude %to ti%a. Postoje ikasete sa prirodni z$u+ia, npr ki%e ili $etra. I to nas oe opustiti, ako nije sniljena i 'rlja$ina.2/ Kre$et treba da bude %to t$r)i, ali udoban. Ako spa$ate na le)ia, jastuk ora biti jako tanak. Ako spa$ate na boku, jestuk treba da bude ne%to deblji da bi drao na%u 'la$u. Ali, neojte spa$ati na stoaku, to je naj'ora pozi+ija za san. Tu pozi+iju telo ne trpi i autoatskise okre#e. Najbolje je na le)ia iliboku. O$a preporuka je za odrasle, ne odnosi se na bebe.Koliko sna na je potrebno< 4op%teno 'ledano, C sati. 3e+i koja rastu i trudni+aa je potrebno $i%e. I kada so bolesni, potrebno na je $i%e odaranja. Tada se ne probudio nina z$uk budilnika. Ako se budio uz poo# budilnika, onda ne%to nije u redu. Ako so iali do$oljno sna, ako so odorni, probudi#eo se sai. Ne oraju na silu da nas bude oni'rozniz$uko$isata. Nas ne treba da budibudilnik, ne'o na%e telo kada je potpuno odoreno.Ponekad se popodne ose#ao jako uorno. Ako oete sao da prile'nete na sao 15 : 12 inuta, onda je to u redu.Neojte kasno popodne da po)ete na spa$anje,jer onda ne#ete o#ino#u dobro da spa$ate. Treba po#ina spa$anje ize)u O i 11 satiu$e!e. Ako ostaneo budnido pono#i, st$ori#eo problee s$o telu u $ezi odora. 6a obi!no ide na spa$anje u 15. Spa$a oko O sati. -ato ustano$ite %ta je najbolje za $as, uesto da se budite budilniko.KAKO S"(FATIajde, izlazi oda$de, o$o nije esto za tebe. Po!eli su da 'a 'uraju, udaraju i oborilisu 'a na zelju. Alis$akiput Isus bipo'ledao u ene i nase%io ise. I ljudiu to no#no klubu postalibionda jo% nasilniji. Po!elisu da ba+aju +i'arete na nje'a iproli$alisu u pi#e u li+e. 4darali su 'a, pso$ali su 'a, terali 'a napolje i 'o$orili da je nepoeljan. I ja sa se onda naljutio na s$e te ljude utono#noklubu, jer sas*$atiodabi o$i ljudi takopostupili preaoIsusukadbi Ontuu%ao. Kona!no, Isus je posr#u#i do%ao do o' stola. On staje do ene i sta$lja ruku na oje rae. On kr$ari, i pun je odri+a od te 'oile koja 'a je tukla. On i kae; :Sine, %ta ti radi% o$de< I iizlazio zajedno iz to' no#no' 24kluba, i ja nikad nisa poeleo da se $rati radi s$o' zado$oljst$a. Isus i je pokazao ne%to bolje. On nikad od ene nije traio da osta$i no#ne klubo$e. On e je sao pitao; :Sine, %ta tiradi% o$de< To je dirnulo oje sr+e, jer sa znao da e $oli i da On ne bi i%ao na ta esta. Tako je u eni po!ela da se de%a$a proena. ,o' ia ne%to bolje za s$ako' od nas.EAko se budete pra$ilno sluilis$ojo $oljo,oe nastatipotpuna proena u $a%e i$otu.Ako s$oju $olju pokorite >ristu,udrui#ete se sa silo koja je iznad s$i* po'la$arsta$a i$lasti. Ia#ete silu odoz'odaostanete postojani i tako #ete stalnipokora$anje ,o'ubiti osposobljeni da i$ite no$i i$oto, i$oto $ere.E&a%a$olja$adajepra$odabirate, i akoodaberetedaidetesasotono, on#e$adadati no'e o'u#nosti %ta da radite. Ali, ako odaberete da idete sa ,o'o, i On #e $a dati no'e o'u#nosti %ta oete da radite. Obe sile posatraju kaka$ #e biti $a% izbor, na !ijoj ste strani. Isus Na$in kae; EIzaberite danas koe #ete sluiti, a %to se ti!e ene i o' doa, i #eo sluitiDospodu.E -a*$alan sa %to je to bio i oj izbor u poslednji* 05 'odina. Slede#e po'la$lje je E&era i pri*$atanjeE.E&aa je potreban ir : nebesko opro%tenje, ir i ljuba$ u sr+u. To se ne oe kupiti no$+e, ni posti#irazuo,do to'a se ne oe do#iudro%!uNne oete se nadatida #ete to ikada osi'uratis$oji sopst$eni naporo. Ali ,o' $a to nudikao dar, Ebez no$a+a i bez plateE .Isaija 22.1/. S$e to je $a%e ako sao pruite ruku i uzete. Dospod kae; E...ako 'resi$a%ibudu kao skerlet, posta#e belikao sne'N ako budu +r$eni kao +r$a+, posta#e kao $unaE .Isaija 1.1C/. EI da#u $a no$o sr+e, i no$ #u du* etnutiu $asE.6ezekilj 1B.0B/.E,esplatan dar s neba, dar od ,o'a oe biti na% ako 'a i *o#eo; no$o sr+e i no$i du* od ,o'a.E3ok !itate obe#anja, iajte na uu da su ona izraz neizre+i$e ljuba$ii ilosr)a. &eliko sr+e beskrajne =juba$iose#a prea 're%niku bez'rani!no saaljenje. EIao izba$ljenje kr$lju nje'o$o,iopro%tenje 're*a.E .E8es+ia 1.9/. 3a, $erujte sao da je ,o' $a% poo#nik. On eli da obno$i u !o$eku s$oj oralnilik. Kadu sebudetepribliili sapriznanjei pokajanje, On #esepribliiti $aa sa ilo%#u i opro%tenje.E6ako$7.CEPribliitese,o'u, i On#esepribliiti k$aa.E Akosei pribliio Njeupriznanjei pokajanje, On #e se pribliitinaa ilo%#u ipra%tanje. To je lepa tr'o$ina, zar ne< "isli da #u ja iz$u#iboljikrajiz o$o' posla.Slede#e po'la$lje je jako izazo$no.Kako znao da liso pra$i>risto$isledbeni+i< Postoji jedan test da to saznao.EKoe pripada na%e sr+e< Koe su pos$e#ene na%e isli< O koe $olio da raz'o$arao< Koe poklanjao s$oja najtoplija ose#anja is$oje najbolje sna'e< Ako so >risto$i,onda su ina%e islisa Nji, najsla)enajedarazi%ljaooNjeu. S$e%toiaoi %tojesoNjeujepos$e#eno. "i !ezneo da nosio Nje'o$ lik, da di%eo Nje'o$i du*o,da ispunja$ao Nje'o$u $olju,da u s$eu u'odio Njeu. Onikojipostaju no$a st$orenja u >ristu Isusu donosi#e irodo$e 3u*a; Eljuba$,radost, ir, trpljenje, dobrotu, ilost, $eru, krotkost, uzdranjeE .Dalatia 2.00,01/.EO koe $olio da razi%ljao i da raz'o$arao< To je pra$i test da saznao ko'a $olio. Kaite i; kada ste se pr$iputzaljubili,zar niste stalno pri!alio tojosobi< &ero$atno ste ialiislike koje ste *telis$ia da pokaete; :O$o je onaj ko'a $oli. I eleli ste da 'o$orite o $oljenoj osobi, %ta radi u i$otu, kako se pona%a. ,iliste zaintereso$aniza s$e u $ezi$oljene osobe. A ako pripadao >ristu,ista st$ar#e se do'oditiu na%e i$otu. (azi%lja#eo o Njeu, raz'o$ara#eo o Njeu stalno.E"ine zasluujeo spasenje s$ojo poslu%no%#uNjer spasenje je besplatni,ojidar,kojise pria $ero."e)uti,poslu%nostje plod $ere. EI znate da se On ja$ida 're*e na%e uzeNi're*a u Njeu nea. Koji 'od u Njeu stoji ne 're%iN koji 'od 're%i ne $ide 'a niti poznaGE .1.6o$ano$a 1.2,B/. E$o pra$o' dokazaG Ako budeo u >ristu,ako ljuba$ ,oja bude u naa,na%a ose#anja,na%e isli,na%e naere, na%i postup+i, bi#e u skladu sa ,ojo $oljo koja je izraena u propisia Nje'o$o' s$eto' zakona.EPo!e#eo da s*$atao da se u na%e i$otu de%a$aju neke proene. I ljudioko nas #e tako)e da priete te proene, jer se to de%a$a duboko u $a%e sr+u, a nije proena koja se $idi sao spolja.EI $i%e od to'a, >ristos enja sr+e. On $ero bora$i u $a%e sr+u. &ero i stalni pokora$anje s$oje $olje >ristu treba da odra$ate o$u $ezu sa NjiNidokle 'od to budete !inili,On #e delo$atiu $aa da elite i !inite ono %to u je u'odno.ES$e dokbudete iali$ezu saNji,,o' #e Nje'o$u $olju spro$oditiu $a%ei$otu.Kakooeo da ostaneo u $ezisa ,o'o< On nea tele8on da 'a oeo naz$ati,a ine oeo da kupio do$oljno po%tanski* araka da i* sta$io na piso koje biso Njeu poslali. Kako oeo biti u stalnoj $ezi sa Nji< Kroz S$eto Piso ,o' 'o$orinaa,a kroz olit$u i'o$orio ,o'u.Kada ste po!elida se sastajete sa $oljeno osobo, kako ste odra$alis$oju $ezu sa njo< Pisaliste joj pisa, raz'o$arali, iste st$ariste radili zajedno, to je klju!. Ako na sastanku sa $oljeno osobo sao raz'o$arate sa njo, to ne $redi puno. Ali ako !inite ne%to zajedno, to u!$r%#a$a $a%u $ezu. 4 Aeri+iljudikau Eraz'o$or je je8tin, treba raditiono o !eu 25pri!ao.E Tako #eo s*$atiti da li oeo da budeo u $ezi sa to osobo. Ako ona eli da leti a$iono a $ielite da ronite u oru, kako onda oete da zajedno delujete< Ako ona eli da %eta na plai, a $i da se popnete na planinu,ia#ete te%ko#e u $a%e odnosu."orate da otkrijete koje su to st$arikoje $olite zajedni!kida radite. Tako i oeo da odra$ao i na%u $ezu sa ,o'o. 3a, i raz'o$arao, postoje i pisa, ali ono %to naj$i%e u!$r%#uje na%u $ezu je da radio zajedni!ke st$ari. -bo' o$o'a se no'i brako$i raspadaju. Ona ide u klub ku'la%a a on u bejzbolklub. Ona ide na kurs %i$enja a on na auto trke. Stalno idu u suprotno seru. I ni%ta $i%e ne !ine zajedno. Nji*o$a $eza se raspada. -ato treba da radio st$ari sa ,o'o. 3ok !itao o$e re!i, s*$ati#eo koje su to st$ari;EFto anje budeo +enili sebe, to #eo $i%e +eniti beskrajnu !istotu i lepotu s$o' Spasitelja. Po'led na na%u 're%nostpokre#e nas Onoe kojina oe oprostitiNikad !o$ek, s*$ati$%is$oju bespoo#nost, pose'ne za >risto, On #e se otkriti u sili. Fto nas $i%e s$est o sopst$enoj neo#i bude 'onila ka Njeu i,ojoj re!i, to #eo iati uz$i%enija 'ledi%ta o Nje'o$o karakteru i potpunije otkri$ati Nje'o$ lik.EKada >ristos bude podi'nut,On #e s$e ljude pri$u#ik sebi. "ielio da nas On uzdi'ne, Onajkojinas u s$eu$oli. =jude#etopri$u#i. Slede#epo'la$ljejeE(astenjeu>ristuE. Kada$idiobebukakopuzi u pelenaa, i islio da je jako slatka dok pra$i pr$e korake. Ali, kada biso $ideli odraslu osobu od 12 'odina kako puziu pelenaa, on na ne biiz'ledao slatko. On ora da odraste. A no'i$erni+ipuze u pelenaa. Onise nisu nialo proeniliniuzrasliod dana s$o' kr%tenja. Onijo% puze u pelenaa i to je tra'i!an prizor. &iija li!io na i$e biljke."oeo ilida rasteo ilida ureo.Ako niso kao plasti!na biljka,onda ilirasteo ili uireo. "i ne oeo da ostaneo u$ek u jednoj pozi+iji. "i rasteo ili uireo. O toe 'o$orio$o po'la$ljeNE"no'isatraju da jedan deo posla oraju da oba$e sai.Onisu se pouzdaliu >rista da bidobiliopro%tenje're*a, ali sesadas$ojinaporia trudedai$epra$edno."e)utis$aki taka$napor je uzaludan.Isus kae; :6er bez ene ne oete !initini%taGNa%e rastenje u ilosti,na%a radost,na%a korisnost : s$e to za$isiod na%e' jedinst$a sa >risto. Sao zajedni+a s Njie iz dana u dan, iz !asa u !as : sao nasta$anje u Njeu : !inida rasteou ilosti. On nije sao Eza!etnikE $e# iEs$r%iteljE na%e $ereG To je >ristos : pr$i i poslednji i u$ek. On ora da bude sa naa ne sao na po!etku i na kraju na%e' puta $e# i na s$ako koraku kroz i$ot. 3a$id kae; ES$a'da $idi pred sobo Dospoda, On i je s desne strane da ne posrneGE Psala 1B.CEPonekad pada u isku%enje da ja sa !ini s$e st$ari. A kada ja ,oji posao poku%a$a da uradi u s$ojojsili, desi#e se i se jedna od d$e st$ari. Pr$a o'u#nost je da uspe i postane ponosan, a onda i ,o' ne#e biti potreban jer #u bitizado$oljan sa sobo. ,o' ne eli da islio da postieo uspe* saiod sebe. Ako ne uspe, onda #u po're%iti. A ako po're%i u onoe %to ,o' eli da u!ini, a to #e se do'oditiako u s$ojoj siliradi bez Nje'a, posta#u obes*rabren i$i%e ne#u *teti,o'a. 4 oba slu!aja oja $lastita sila e $odiu propast. Ako uspe posta#u ponosan, a ako ne uspe posta#u obes*rabren. Ako je st$ar sao u onoe %to ja radi, ja sa u $elikoj ne$olji. 6a sa deo problea, ja nisa deo re%enjaG 6a ora da potrai re%enje. Fta treba da uradiristo$o i$otu.EO$u $ezu sa ,o'o treba da iao s$ako' dana. Ako so danas napunjeni, onda to ne#e trajati do sutra. Ako ste jedno napunilis$ojrezer$oar benzino,to ne zna!ida #e on u$ek bitipun. &i orate stalno da 'a nadopunjujete, iline#ete sti#i ni'de. Kada sa bio na koledu .a $e# tri'odine sa $ero$ao u ,o'a/, preba+io sa se na >ri%#anskikoled u Nebraski. "o +ier je iao problea u s$ojoj$eri. Posatrao e je pr$i* par sedi+a %kole, a onda je rekao; :4 redu Pol, kako ti to uspe$a%< :Kako uspe$a : u !eu< On je rekao; :S$e %to !ini%.Ti si u$eksre#anui$otu, s$ako'jutrapro$odi%sate u !itanju ,iblijei uolit$i. Iz'ledadazaista poznaje% ,o'a, ida sisre#an sa Nji. 6a bi* eleo da to ia u s$o i$otu. Kako to oe da se do'odi< (ekao sa u;:=eri,eli da tiponudi d$onedeljniizazo$. Slu%ajte palji$o %ta sa u ponudio,jer #u i $aa da uputi isti izazo$. =erije rekao; :4 redu, %ta eli% da !ini< (ekao sa; :=eri, $rlo je jednosta$no. I ja radi isto to, a po%to deluje na ene, to #e da deluje i na tebe. Ti o$o treba da radi% sao d$e sedi+e. (ekao je; :3obro, %ta 'od bilo, ja o'u da izdri d$e sedi+e. Palji$o slu%ajte jer i $as oli da u!inite istu st$ar. (ekao sa; :=eri, u slede#e d$e sedi+e eli da pro$ede% 12 inuta s$ako' dana !itaju#i,ibliju i ole#i se. Kada budu 'oto$e te d$e sedi+e, do'odi#e se ne%to zna!ajno u t$o i$otu. On je rekao; :6a ne $eruje u to. A ja sa u rekao; :To je istina."oe% da pro!ita% to obe#anje u 6ako$lje$ojposlani+i7.C "is$o $e# spoenulito obe#anje. EPribliite se ,o'u i On #e se pribliitik $aa.E Ako napra$io sao jedan alikorak prea ,o'u, On to $idi26odoz'o iz s$eira i On #e napra$itijedan o'roan korak prea naa. To $redi probati. Tako je =eri rekao; :4 redu,poku%a#u. 4 slede#e d$e sedi+e !ita#u ,ibliju ioli#u se 12 inuta dne$no. Ako se ni%ta ne do'odi, ba+i#u ,ibliju, ne#u $i%e da ide u +rk$u, i s$ia #u re#i da si lao$. (ekao sa; :4 redu. Ako ja lae onda i,o' lae. =eri je rekao; :3obro, d$e sedi+e.I slede#e' jutra =eri je ustao iz kre$eta i olio se. ,io je jako re$an u toe. Pr$a sedi+a je pro%la, i =eri je rekao; :Pol, e$o, odradio sa pola $reena. Ia jo% sao jednu sedi+u pred sobo, i u toj slede#oj sedi+i ne%to bitno treba da se do'odiu o i$otu. (ekao sa; :Tako je =eri. 6a nisa rekao da #e se desitine%to dobro ililo%e. (ekao sa da #e da se do'odine%to zna!ajno. ,o' elida pri$u!e t$oju panju.On je rekao; :3obro, $ide#eoG:6o% tri dana su ostala. -a tri dana za$r%ene su o$e d$e sedi+e. Ako se ni%ta ne do'odi, ba+i#u ,ibliju i $i%e ne#u i#i u +rk$u. 6a sa rekao; :I ja #u isto to da uradi. Ako ,o' ne oe da odri s$oje obe#anje, onda On ne oe nida na naudi.Ako On ne#e da se pribliitebikad se tipriblii% Njeu,ne ora% nida u slui%. (ekao je;:Tako je. :6o% sao d$a danaG 3$a dana Pol, i ja sa za$r%io. :Tako je =eri. :&ideo si e. S$aki dan sa prou!a$ao iolio se. :6esi =eri.:6o% sao jedan dan je ostao PolG 6o% sao jedan dan i s$e je 'oto$o. Oba$io sa o$e d$e sedi+e kako treba i za jedan dan ba+i#u ,ibliju, i nikad $i%e ne#u i#i u +rk$u, a ti si lao$. :Tako je =eri. I ,o' bi onda bio.Slede#i dan je os$anuo, za$r%ile su se nje'o$e d$e sedi+e, a =eri ustaje, !ita ,ibliju i oliseG I ne kae nire!. I slede#i dan prolazi, a on ni%ta ne 'o$ori. On i dalje prou!a$a ,ibliju i oli se. I slede#e' dana, i slede#e', i slede#e'... 6o% !ita$a sedi+a je pro%la, a =eriprou!a$a iolise, a enine 'o$orinire!. Napokon, jedno' jutra dok sa iao s$oje bo'osluenje,i=erije ustao iiao s$oje bo'osluenje.Po'ledisu na se sreli. (ekao sa; :-na =eri. -na da su za$r%ile d$e sedi+e. :Pol, da lizna% %ta sa otkrio< :Fta =eri< :6a ne o'u $o%e da i$i bez ,o'a.To je di$no !udo kada otkrijete da $i%e ne oete bez ,o'a. "oda e)u $aa ia neko ko nije si'uran da li treba da se preda ,o'u. "oda #ete i $i pristatina o$aj d$onedeljniizazo$. "oda bi trebalo da po!nete kao =eri : 12 inuta s$ako' dana. I %to se $i%e budete priblia$ali,o'u, $ide#ete kako #e se On priblia$ati$aa. 6a sa o$aj izazo$ uputio *iljadaa ljudina 7 kontinenta na kojia sa bio. (ekao sa i; :Ako $a se ni%ta ne do'odi u naredne d$e sedi+e, bilo dobro ili lo%e, oba$estite e. 6a eli to da zna. -a s$e o$e 'odine dok radi tako, i nakon s$i* *iljada ljudi koji su to probali, niko i nije do%ao i rekao da se ni%ta nije do'odilo. Ne%to se u$ek do'odilo, jer se ,o' pribliio naa.Ako $i elite da pri*$atite d$onedeljniizazo$, znajte da se neko olisa $aa. "oli#u se s $aa jer u ,ibliji ia jedno obe#anje da neprestana olit$a pra$edno'a oe no'o to'a da posti'ne.6a $eruje da sa pra$edan u Dospodu, jer sa pri*$atio Isusa >rista. To zna!ida i,iblija daje pra$o da se oli za $as i sa $aa. I ja to eli da u!ini u slede#e d$e sedi+e. "oda su neki e)u $aa sprenida pro$edu 12 inuta u prou!a$anju ,iblije, i to je dobro. "oda $a treba i $i%e $reena da pro$odite sa ,o'o. Neki oda trebaju da ud$ostru!e to $ree, jer $ree je da rasteo ili da uireo. ,o' e je poz$ao da $a kae da rastete, i ,o' e radi to'a %alje na s$a esta na koja ide. "i i$io u tak$o $reenu da na je potrebno da rasteo. &eruje da i !itate o$aj tekst jer elite da rastete. -ato, ako je potrebno da ud$ostru!ite o$o $ree, oli#u se i za $as.6o% ne%to eli da $a ponudi. &eruje da je i o$o ,iblijska ponuda, a odnosise na $ree pro$edeno u olit$i.,iblija 'o$orio da$anju deseto' dela na%e' no$+a Dospodu,deseto' dela pri*oda da bipotpoo'li%irenje e$an)elja. "no'i$erni+idre se o$o' prin+ipa i daju 15 posto s$oje zarade, pa i$i%e od to'a. 3a lije ,o'u potreban taj no$a+, ili je naa potrebno da ne%to dajeo< ,o'u nije potreban na% no$a+ jer On poseduje s$a zealjska bla'a. On zna 'de su s$irubini,sara'diidijaantikojisu sakri$eniu zelji. Postojine%to $rednije od no$+a %to ,o' eli, a to ste $i, i $a%e $ree. "i na% i$ot erio $reeno. -ato ako neko eli da 15 posto s$o' no$+a, zar ne bi bilo no'o zna!ajnije da dao ,o'u 15 posto s$o' $reena< 4 Kranjskoj Dori,uSlo$eniji, ,o'jesta$ioo$uisaouojesr+e. Nikadatone#udazabora$i. 19.O.1OO1. ,ilojetona tra$nato breuljku. -apo!eo sa %estoese!nu turneju po E$ropi preko (usije. I ,o' ije sta$io na sr+e da 15 posto s$o' $reena da Njeu kroz prou!a$anje i olit$u. E$o pra$o' izazo$a. Od 07 sata deset postoG Iz$adio sa koad papira i izra!unao; to zna!i0,7 !asa. Taj broje je iznenadio. To je 177 inutaG Pratite e sada palji$o. 4 Otkri$enju postojiposebna 'rupa ljudikoja jako blisko sledi Isusa. Ta posebna 'rupa ljudinazi$aju se 177555. Kada sa otkrio da 15 posto s$ako' dana iznosita!no 177 inuta,bio sa ube)en da 177555 oraju da pro$ode 177 inuta sa ,o'o. ,o' na je rekao; B dana radi i s$r%ujs$e s$oje poslo$e. 3a li znate koliko sati ia u B dana< 177 sataG -ar nije di$no kako ,o' barata s broje$ia< On kae; :Ia% 177 sata da oba$lja% s$oj posao, a eni daj 177 inuta s$ako' dana, i ti i ja #eo se tako zbliiti da #e% ti spro$oditi oju $olju u s$o i$otu. "oda, ali sao oda, $e!eras o$de neko sedi a ,o' se njeu obratio da u da 177 inuta dne$no. Ako jeste, i za $as #u se oliti. "oli#u se za one kojisu odlu!ilida prou!a$aju 12 inuta dne$no iole se, oli#u se za one kojisu odlu!ilida po$e#aju $ree za s$oje prou!a$anje,aliiza one kojisu odlu!ilida desetideo s$o' $reena pro$edu sa ,o'o. I u 27slede#e d$e sedi+e $ide#eo %ta ,o' oe da u!ini. 3rite se obe#anja u 6ako$ 7.C EPribliite se ,o'u i On #e se pribliiti$aa. -na da #e u $a%e i$otu desiti neke $ane st$ari, jer tak$o ,o'u i sluio. On eli da pri*$atio izazo$, i da se drio za Nje'o$a obe#anja, i da ona postanu deo na%e' i$ota. Sada, u o$o trenutku, pored nas su an)eli. 6a $eruje da s$ako od nas ia s$o' an)ela !u$ara, i onise sada $ero$atno 'urkaju lakto$ia ikau; :&iditinji*G3a, oniupra$o sada 'ledaju na $as, i$ero$atno kau; :6ed$a !eka da $idi %ta #e !o$ek ko'a %titi sada da uradi.Nada se da #e da pri*$atio$ajd$onedeljni izazo$. "oda neko'a od $as sada $a% an)eo oli; :Po!ni sa 12 inutaG "oda u 'o$ori; :3odaj jo% $reenaG A oda $a% an)eo kae; :>ajde daj deseti deo s$o' $reenaG &ree je da poraste%, da u)e% u dubokiodnos sa ,o'o. 6a sa tu da ti poo'ne. Pri*$ati o$aj izazo$G -a sao d$e sedi+eG &idi %ta #e se do'oditi. Neka ,o' bude ,o'. I dri se Nje'o$i* obe#anja da bi se On uselio u t$oj i$ot. Ponekad sa orao da se oli za 755 : 255 ljudi, jer sa 'o$orio u $eliki salaa i ljudisu na papiri#u napisalis$oje ie da bi* se olio za nji* da pri*$ate d$onedeljniizazo$. (aduje se zbo' $as. To zna!ida $a%i an)eli od sre#e sada ska!u u $isG Tako su sre#nizbo' to'a %to #e sada da se do'odiu $a%e i$otu, jer kada pri*$atite o$ajizazo$ ,o' oe da se okrene prea +elo s$eiru,a oe da kae isao sotoni; :Po$u+ise, o$o dete je oje. 4 slede#e d$e sedi+e ono ije dalo dopu%tenje da se useli u nje'o$ i$ot. ,o'u ne treba odobrenje od sotone. On u sao kae; :OdstupiG 6a ia $last i doz$olu da inter$eni%e u nje'o$o i$otu. ,o' #e upra$o to i da u!ini. ,o' ne elida sa naa i'ra urke. On zaista elida 'a upoznao na dubok iintian na!in.On elida budeo slobodniod s$i* 8rustra+ija ikri$i+a koje so doi$eli.I s$i* zbrka izbunjenostitako)e. On kae; :"oli $as, do)ite k enii ja #u $a datiodor. Ako sao napra$ite jedan korak ja #u napra$iti$elikiskok i za'rli#u te. I ne%to zna!ajno #e se do'oditiu toku slede#e d$e sedi+e u $a%e i$otu.>iljade pre $as su ustano$ile da je to istina, i ilo%#u ,ojo, jo% *iljade dru'i* #e to ustano$iti, jer ide u (uuniju,,u'arsku iDr!ku da 'o$ori u $eliki d$oranaa.=judise ole za ,oje !udo.To ene pozi$a da bude ponizan. Do$oriti ljudia je o'rona od'o$ornost, ali i sluio $eliko ,o'u. On nikad do sada nije zakazao.Kada se olite ,o'u, setite se da ,o' od'o$ara na olit$u na tri na!ina. ,o' oe re#i; 3A, NE i KASNI6E. Koji'od od'o$or $a On da, budite sre#niipri*$atite 'a. 3a, ne ilikasnije. ,o' zna najbolje %ta je dobro za nas.Po'ledajo iposlednje po'la$lje u o$ojknjizi;EKako bitisre#an u DospoduE.Nikada ne#eo o#ida osetio $e#u radost ne'o u Dospodu. -na to jer sa poku%a$ao na s$i dru'i estia. I no'o tak$i* kao %tosajasupoku%a$ali daprona)uradost natak$iestia. Kadabi s$est$ari st$ari us$etudobro 8unk+ionisale, ja bi* bio tao za tren oka. Ali, ja sa i$eo na obe strane, i$eo sa u s$etu. &ideo sa s$o blje%ta$ilo, s$o s$etlo, s$u zaba$u koju sotona oe da ponudi. I to je zaista zaba$no. Niko ne oe da kae da u s$etu nije zaba$no. Ali, to nije trajnoG 4 toe je trikG To nije trajnoG To traje sao jedan trenutak, a onda ste opet sai i zurite u pla8on. 6o% u$ek ste praznii boli $as ne%to iznutra. Nea toliko' no$+a, sre#e i uzbu)enja u s$etu da bi o'lo da $as bili ispunjeni07 !asa dne$no, 9 dana sedi!no. Sao ,o' to oe da to u!ini, jer je On sta$io jednu alu ta!ki+u u na%e sr+e i On je jedinikojioe da ispunitu ta!ki+u. Poku%ajte ne%to dru'o ako elite, ali ni%ta ne#e uspeti. ,o' je rezer$isao to esto u na%e sr+u sao za sebe. I ako u ne doz$olio dazauzetoestouna%esr+ukojejeOnrezer$isaoza sebe, i #eoi$ot stalne8rustra+ije. Nikad ne#eo biti ispunjeni. -ato po'ledajo poslednje po'la$lje E(adost u DospoduE;E&erni+isu posta$ljenida budu s$etlono%e na putu prea Nebu. Onitreba da odsjajuju prea s$etu s$etlo%#u kojo i* je >ristos obasjao. Onitreba da i$e tak$i i$oto i raz$iju taka$ karakter da dru'i,'ledaju#i nji*, steknu pra$ilno i%ljenje o >ristu i Nje'o$oj slubi.E&i ste jedno alo s$etlo, s$etlo koje os$etlja$a put do ,oje' prestola. -ar to nije uzbudlji$o< ,itijedan od s$etlono%a na putu ka nebuGE,o' ne eli da Nje'o$ narod bude preoptere#en bri'aa. "e)uti na% Dospod nas ne obanjuje. On na ne kae; ENe bojte se, nea opasnosti na $a%e putuGE On zna da postoje ne$olje i opasnosti i zato sa naa postupa ot$oreno. On se ne ba$i islia da s$oj narod iz$ede iz o$o' s$eta puno' zla i 're*a, $e# u pokazuje najsi'urnije uto!i%te. On se olio za s$oje u!enike; ENe oli Te da i* uze% sa s$eta, ne'o da i* sa!u$a% od zlaGE On kae; E4 s$etu #ete iatine$oljuNaline bojte se, jer ja nad$lada* s$etGE .6o$an 19.12N 1B.11/EEDospodbi eleodas$aNje'o$ade+a, sino$i i k#eri, budusre#ni i poslu%ni, Isuskae; E"ir s$oj osta$lja,ir s$ojdaje $aN ne daje $a 'a kao %to s$et daje, da se ne pla%isr+e ida se ne bojiGE EO$o $a kaza* da radost oja u $aa ostane i radost $a%a se ispuniGE .6o$an 17.09N 12.11/E-ar to nije ne%to di$noG ,oja radost u $aaG Tako da $a%a radost bude potpuna. 3i$no obe#anje koje dolaziod ,o'a. To On eli za s$ako' od nas. To je obe#anje. ,o' na daje s$oja obe#anja ne da bi nas zaaja$ao,ne'onadajes$ojaobe#anjadabi nas oja!ao. -ato#eoi uslede#epo'la$lju nasta$iti sa,oji obe#anjia koja #e na poo#iu o$o d$onedeljno izazo$u. &eruje da ste i $i dali,o'u s$oje po$erenje. -ato #eo se $ii ja srestipred ,oji prestolo. 4 slede#e d$e sedi+e drite se !$rsto Nje'o$i* obe#anja i $erujte ono %to ,o' oe da u!ini.O$o e jako uzbu)uje,jerdaje sisao s$i naporia koje ulae na puto$anjia i preda$anjia, jer zna da #e se ne%to desiti u $a%i i$otia. I ,o' je jako uzbu)en radi to'a. I 28s$i an)eli na nebu su tako)e radosnizbo' to'a. Sotona je ljut i eni je to dra'o. &ree je da on alo bude ljutuesto nas. 3oz$olio ,o'u da bude ,o', i po'ledajo kak$e di$ne st$ari #e On u!initi. C,=ADOS=O&I SE3"OD 3ANA6ako$lje$a poslani+a ije jednaod najoiljeniji*.41.2 kaeo$ako;EAkoli koe od $as nedostaje preudrosti, neka i%te u ,o'a koji daje s$akoe bez razlike i ne kori niko'a, i da#e u se.E To je isto obe#anje za koje oeo da se u*$atio. Najbolje $ree za prou!a$anje ,iblije je onda kada ste najbudnijii najpalji$iji. Neki ljudia je etaboliza taka$ da ustaju ujutro sa petlo$ia, a neki su $i%e kao so$e, pa tek no#u oi$e. Naj$anije je izabrati$ree kad ste najbudniji.Ako $a je, da biste se razbudili,potrebno da napra$ite 15 skleko$a, ili da se polijete *ladno $odo, ili da optr!ite oko ku#e, onda uradite tako. Kad prou!a$ate sotona se jaku uzneiriradito'a, alije bolje da se o'njeno jezero uskoe%a sada ne'o da $ibudete unutra kad bude iz$r%ena presuda za $e!nost. &eruje da so izaista u poslednji dania istorije o$e -elje.Ili#eo da tr!io tako da se die pra%ina, ili#eo leati u pra%ini. &idite, s$ako'a #e da za*$atineka $atra. ,olje da nas sada za*$ati $atra re$nosti za Dospoda, ne'o da nas kasnije za*$ati $atra koja #e za*$atiti i sotonu, a to bi bila %teta. -ato isada odlu!ujeo kada #eo da se zapalio,jer s$akako orao da se zapalio. Kasnije sa sotono ili sada s ,o'o. 6a se oli da to bude sada s ,o'o. "oli#eo se zajedno da se to u $a%e i$otu i do'odi.>ajde da se poolio; Nebeski O!e, oli te za o$e di$ne du%e koje se odlu!uju za Tebe i za Nebesko +arst$o,za s$ako'a ko je pri*$atio d$onedeljniizazo$. "ise !$rsto drio T$oji* obe#anja ipozi$ao T$o' S$eto' 3u*a da On spro$odi s$oju $olju u na%e i$otu. Ti si tako dobar ,o' i i te $eoa $olio. >$ala ti %to sina dao u sr+e da pri*$atio d$onedeljniizazo$."iti$erujeo ielio da tibudeo $erni."ite o$o olio u ie t$o' sina koji je na% Spasitelj, Isusa >rista. Ain.posebno esto za bo'osluenje4 sedidan,subotu oeo da priio no'o $i%e bla'oslo$a ne'o u dru'e dane."no'iod nas propu%taju bla'oslo$e sedo' dana, a za to postojiniz razlo'a. "isli da je $elika tra'edija ako znao da je sedidan subota, a ne iskusio pra$isubotnjibla'oslo$. 3u* Proro%t$a !esto 'o$orio toe da naa !esto nedostajesubotnji bla'oslo$.Postoji interesantna paralela os$etko$anjusuboteuStaro-a$etu, kada je "ojsije rekao s$o narodu da idu na bo'osluenje. ,ilo je no'o pote%ko#a da podstakne 8araona da i* pusti. 0"ojsije$a B.B,9 E-ato kaisino$ia Izrailje$i; ja sa Dospod, iiz$e%#u $as ispod breena "isirski*,ioprosti#u $as ropst$a nji*o$o', i izba$i#u $as i%i+o podi'nuto i sudo$ia $eliki. I uze#u $as da i budete narod, i ja #u $a biti ,o', te #ete poznatida sa ja ,o' $a%, koji$as iz$odi ispod breena "isirski*.E ,o' nas osloba)a s$i* E'ipatski* zala. "no'e od nas ,o' je $odio du'a!ki pute da biso iza%li iz zla o$o' s$eta. Izba$io nas je iz zbrke E&a$ilonaE i s$etko$anja nedelje, i u$eo nas po!inak sedo' dana. On nas u$ek iz$odi od ne'de da bi nas u$eo u ne%to dru'o, da bi nas u$eo u bliski kontakt s Nji. I kada je "ojsije zatraio od 8araona da pustinarod da slui ,o'u, 8araon nije bio zaintereso$an za o$u nje'o$u ideju, jer kada *o#eo da sluio ,o'u u$ek sene%toizde%a$a. Laraon nijeeleoda u todoneseproblee. I kada su pr$i put traili daidu na bo'osluenje, kada su *telida s$etkuju subotu,8araon i je ukinuo ranije po$lasti+e. To nalazio u C.02; EI 8araon doz$a "ojsija i Arona i re!e i; :Idite, prinesite rt$u ,o'u s$oje o$de u zelji.E ,o' je eleo da iza)u i da slue Njeu, a 8araon je rekao; ENe, $iostajete o$de. 6a ne eli da idete u +rk$u. 6a ne eli da idete na posebno esto za bo'osluenje.E Ali,o' ia posebna esta za susret sa s$oji narodo,ielida se tao sretne sa njia. A 8araon nije eleo da idu na to posebno esto. (ekao je; :Ostanite $i o$de, i tu sluite ,o'u. 3a li je "ojsije to pri*$atio< Ne, nije. "ojsije je insistirao da odu da slue ,o'u na neko dru'o esto. punina bla'oslo$a4 0C. sti*u; EA 8araon re!e; :Pusti#i$as da prinesete rt$u Dospodu ,o'u s$ojeu u pustinjiNalida ne idete daljeN pa se olite za e.E On i je rekao; :3obro, sad oete da idete u +rk$u, ali neojte tao du'o da ostanete. Oda* se $ratite. Neojte ui$ati u +eloj suboti. Idite na spa$anje u subotu popodne. (az'o$arajte o $estia u s$etu. (az'o$arajte o poslo$ni interesia. Aline eli da iate punu subotu. Oda* se $ratite. i za$r%ite to bo'osluenje, oda* se $ratite. -a no'e ljude, u podne je $e# krajsubote, i onine ui$aju u +elojsubotikako je to ,o' zaislio. Kada sa postao ad$entista, subota je za ene bio najuzbudlji$ijidan u sedi+i. Ali ono %to e je posle nekoliko ese+i u +rk$i jako iznenadilo, je da sa saznao da neki ad$entisti idu na spa$anje posle ru!ka,ida spa$aju satiaGI da se probude u $ree kada opettreba jesti,ionda kau do$i)enjasuboti. Kadasu oni st$arnorekli do$i)enjasubotiristos st$arno prisutan. -ato, kada so odlazilina isu,iso bilipotpuno s$esnida so u >risto$ojprisutnosti. Kao ad$entistiiao jo% $i%e razlo'a da to bolje s*$atio. Elen &ajt kae da je o$o esto o$de ulaz u nebo. Ona kae da kada i ne sedio u pr$i redo$ia onda deonidolaze i sedaju tu, i oetaju poruku koja dolazisa propo$edaoni+e za one kojisu nazad. -anilji$o, zar ne< Ali kada ideo na isu, de+a tao ne tr!e okolo po redo$ia, ne jure jedno dru'o'. Oni ne lee po klupaa, ne spa$aju i ne i'raju se. Oni ne +rtaju, ne boje s$oje sliko$ni+e pa da tako ne pazi. 3e+a se u!e da kada su na isi, onda suu,ojoj prisutnosti, i da+rk$anijei'rali%te, ne'oje,o'tuprisutanueu*aristiji, i datotrebaoda po%tujeo na to prostoru. Kada sa postao ad$entista bio sa %okiran. 3e+a od 2 : B 'odina pona%ala su se tako di$lje na s$etoestu. "i onda !inio ono %to je8araon traio od"ojsija; :Nekaodrasli iaju bo'osluenje, a de+a ne. Neka de+a rade %ta *o#e. esto $idi i de+u kako se i'raju iako su do$oljno odrasli da bi o'li i da se ole.Pre par 'odina, jedna prijatelji+a ije rekla da ona i njen u nisu nikada bilina 'odi%nje odoru jer su iali !et$oro de+e. (ekao sa; :-a%to ne odete na 'odi%nji odor, a ja #u da se pobrine za $a%u de+u< :Tiora da se %ali%. (ekao sa; :Ne, ja #u se pobrinutiza t$oju de+u. 6edan je bio srednjo%kola+, dru'i je iao C ili O 'odina i i%ao je u tre#i razred, 3eni8er je iala 2 'odina, a 3ejson je bio u pelenaa. (ekao sa; :6a #u da se pobrine za nji*. 4 toku dana, dok sa na poslu, t$oja sestra oe da se brine za nji*, a ostatak $reena ja #u da i* pazi. Ali postoje neka pra$ila. Ona je pitala; :Koja< (ekao sa; :6a #u da se brine za nji*o$u *ranu a ne t$oja sestra. Ona ni%ta dru'o ne se da i daje da jedu. 3ru'o pra$ilo je; nea tele$izije. Kad se probudi ujutro,ja #u da i priprei doru!ak. Osta$i#u i ru!ak u 8riideru,ili#u starijia da 'a donese u %kolu. 4$e!e #u da do)e da i priprei $e!eru. Ona je rekla; :Ako ti to ozbiljno isli%, pita#u s$o' supru'a. Neoj da se predoisli%. Pitao sa; :3a li#e bitiproblea ako i* po$ede u +rk$u sa no< 6a ne ide na isu ne'o u ad$entisti!ku +rk$u. Ona je rekla; :3obro, nea problea ako i odu sa tobo u ad$entisti!ku +rk$u. Nioni ne oraju da idu na isu. (ekao sa; :I sredo u$e!e ide na olit$eni sastanak. :3a, od$edi i*, to #e bitidobro za nji*.I tako sa se ese+ dana brinuo za o$o !et$oro de+e, i to je bilo zaista 8antasti!no. 3eni8er je iala 2 'odina, i se#a se da i je pri!ala o jedno 8ilu koji je 'ledala. To je bio *oli$udski8il koji je trajao 0 sata i ona ije prepri!ala s$e %to se de%a$alo. Tada sa dobio ideju. Ako ona oe da iprepri!a 8il od 0 sata, onda oe da iprepri!a i propo$ed od pola sata. S*$atio sa da s$ako dete od 2 'odina oe da prepri!a 8il od 0 sata. A ako ono oe da to uradi, onda oni ne bi seli u +rk$i da spa$aju, jedu ili boje sliko$ni+e. To je sao 15 inuta, i oni bi to o'li da urade. I tako s$ake subote u slede#e 7 sedi+e i%li so u +rk$u. "o'u da $a kae da nikad niso sti'li u +rk$u na $ree. 4$ek so dolazili ranijeG A*aG Kada jedan neenja oe da priprei !et$oro de+e da do)u pola sata ranije u +rk$u ese+ dana, to i ne%to 'o$ori. -a d$oje najanje de+e iao sa u$ek rezer$nu ode#i za pres$la!enje. ,io sa sprean i za to. I s$ako popodne kad sa se $ra#ao s posla ku#i, de+a bi istr!a$ala iz ku#e do auta. ,ili su $rlo sre#ni. 6a bi* se pres$ukao, seli biso na tra$u i i'ralibi se. 6urili biso se i i'rali razne i're. Onda bi se $ratili u ku#u na $e!eru. A u$e!e, ja bi* i pri!ao s$e o'u#e ,iblijske pri!e. Nea tele$izijeG O$o je bilo bolje od tele$izije. 6ona i $eliki kitG 3a$id i DolijatG 3anilo i la$o$iG Onisu bilio!arani. Kada je bilo $ree za spa$anje, oti%ao bi* do kre$eta s$ako' od nji*, za%u%kao bi i* u kre$et ionda bi* kleknuo i olio bi* se za nji* na'las. Onda bi i* poljubio za laku no#.Oni su ui$ali u panjikoja i je poklonjena. &oleli su aenje. Nji*o$a is*rana je bila sas$i dru'a!ija. &ikendo su bili nau!enina sladoled i slatki%e, ali ja nisa *teo da rt$uje de+u kao %to je to 8araon traio da se u!ini. (ekao sa; :O$o' $ikenda ia#eo ne%to posebnoG Nesete de+i na silu da 'o$orite; :Ne se% to da jede%G 3u* Proro%t$a kae da de+i a i odraslia u$ek treba pokazatida ia ne%to bolje. (ekao sa; :6e%#eo 30banana %ejk i koki+e, sa ja'odaa i ananaso. :4ra, jed$a !ekaoG Tako so s$ako' $ikenda ialisla$lje sa koki+aa inapit+ia od banana ija'oda.lano$i+rk$e su bilizadi$ljeni.I kada su se roditelji$ratiliku#i, 3eni8er koja je iala 2 'odina, jo% u$ek je elela da ide u +rk$u sa no. Ona je za$olela +rk$u. I roditeljisu rekli; :4 redu, ona oe i dalje da ide u +rk$u sa tobo. S$ake sedi+e ja bi* odlazio po 3eni8er, i ibiso zajedno i%li u +rk$u. Na putu do +rk$e pe$ali biso subotnje pese. Ona bi i%la u s$oj subotnjo%kolski razred, a kad bibilo $ree za propo$ed,nas d$oje bizajedno seliu pr$ired. Kada bi* ja iz$adio papirda zapisuje bele%ke, i 3eni8er je tako)e iz$adila s$ojpapir da ne%to zabelei. Ona nije znala nida !ita nida pi%e, alikad 'od bi* ja ne%to pisao, 3eni8er bi e 'ledala i pra$ila se da i ona ne%to zapisuje. I kada so se $ra#ali ku#i, ja sa je pitao; :3eni8er, o !eu je bila propo$ed< O$o peto'odi%nje dete je o'lo da i prepri!a +elu propo$edGTo e je nau!ilo da postoje lenjiroditelji. Fta je lak%e; uba+iti i u usta neki kola! ili i* st$arno $aspitati< 3ati isliko$ni+uili i*st$arnonau!iti kakotrebaej o+i, do)ite o$ao, tu je oj pastorG Aeli da 'a upoznate.S$i su poba+ali s$oje te'o$e. Si%li su dole. -nate $e# kako bilderi *odaju, %iroko se razba+uju#ile$o : desno. I onda su s$i posedali i rekli; :Pri!ajG uliso za tebe. 3on se $i%e ne ba$i striptizo i ti si od'o$oran za to. A ja sa rekao; :Ne ja, ne'o ,o'G :3on $i%e ne radi ni na 'radili%tu. On sada radi kao nosa! u *itnoj poo#i, i u!iza $atro'as+a. (ekao sa; :3one, tako sa ponosan na tebe. Ti $i%e ne iskori%ta$a% ljude, ti i sada slui%G (ekao je; :3a. :3one, zadi$ljuje% e. ,o' !ini !uda u t$o i$otu. (ekao je; :I ja isli da je tako.I 3on je tako nasta$io da raste. Sada se !ak i oenio, i sada ia s$oj alipobonido. 6edno ,oje !udo. 3on je otkrio %ta je to pra$a radost. "no'iladi#ibi bililjuboornina 3ona; ia i%i#e, pla$u kosu, puno para, ene na s$ako koraku... Ali, 3on se bojao srti. Ali kada je uro u Isusu >ristu, bio je sprean da i$i ida postane pra$i u%kara+aG Postao je ,oji !o$ek, a to je uzbudlji$ije, snanije i dinai!nije od s$e'a na s$etu %to je o'ao da radi u i$otu. Ako bi postojalo ne%to bolje %to bi on o'ao da radi, 3on bi to si'urno uradio. Ali3on jeotkrioono%tootkri$as$akokoizs$eto$no' i$otapostane $ernik.Taous$etunije ono%toje naj$eli!anst$enije. O$de je pra$a $eli!ina, o$de sa ,o'o.8oto albuPostao sa $rlo pri$ren s$ojojporodi+iiprijateljia. -ato sa naba$io 8oto albu.Skoro s$iiiao tak$e 8oto'ra8ije. "i $olio da 'ledao te slike zato %to $olio te ljude. I ja ia no'o slika s$oji* prijatelja. Pre par 'odina odlu!io sa da alo pore)a te slike. Sklonio sa s$e st$ari sa stola i tu sa po!eo da slae 8oto'ra8ije. (az$rstao sa i* po odre)eni kate'orijaa; kada sa bio dete, pa iz srednje %kole, na uni$erzitetu sa s$i +ieria iprijateljia,!lano$iporodi+e iro)a+i... "o'u da $a kae da je $rlo uzbudlji$o kad i* $idite s$e odjedno. Kada sa 'ledao s$e te slike odjedno, nisa o'ao da prestane da se seje, jer su 37se i onise%kalieni. 3i$ne uspoene, st$arikoje so radilizajedno, odori, ro)endani, prazni+i, diploe, no$oro)ena de+a, di$ne 8oto'ra8ije. 3ok sa i* s$e 'ledao, odjedno sa se setio biblijsko' +itata; Put koji$odi u propast je %irok i no'i #e i#i njieN a put koji $odi u $e!ni i$ot je uzak i du' i alo ljudi 'a nalaze. Kada sa razi%ljao o o$o sti*u 'ledaju#ite 8oto'ra8ije, s*$atio sa da nekiod o$i* ljudine#e bitina nebu. Oninisu izabrali Isusa da u)e u nji*o$ i$ot.Odjedno je tu'a ispunila oje sr+e. Pribliio sa se ti 8oto'ra8ijaa. Ko #e nedostajati< Ko #e izabrati da ne bude sa Isuso< 4zeo sa jednu 8oto'ra8iju i sklonio je. 3a li #e on nedostajati< 4zeo sa dru'u 8oto'ra8iju. 3a li #e onabiti tao$ala ti za radost koju na prua%. Ain.E15 NEKA &AF AI&OT S6A3ali stepo!eli da$ebatei %etatena!isto$azdu*uristuE a srad je postajao s$e 'ori i ljudi su s$e $i%e i $i%e buljili.Aondasenakraju onpono$oprobudioi po$ikao; EPropusti#uautobusGE Aondajeistr!aotaona parkirali%te za autobuse a tu je bilo otprilike 12 autobusa. Pratio sa 'a da ne bi pao i po$redio se, a on je tr!ao 'ore : dole i poku%a$ao da u)e u s$aki prazan autobus. A onda je na%ao jedna poluot$orena $rata, raz$alio i* je, uleteo u tajautobus iotr!ao iza. A ja sa onda do%ao do to' autobusa i*teo sa da 'a iz$ede napolje iz autobusa.Iznenada se pored ene poja$io poli+aja+ i rekao i je ba% o$e re!i; ESine, ti si u!inio s$e %to si trebao da u!ini%. &rati se na stani+u i !ekaj s$oj autobus. T$oj posao je za$r%enGE A ja sa 'a !udno po'ledao, okrenuo sa se i po%ao da se $rati na stani+u. 3ok sa kora!ao prea stani+i, setio sa se jedno' ,iblijsko' sti*a koji kae da i nekada oeo u'ostiti i an)ele a da to ne znao, da an)eli nekad dolaze u na% i$ot da nas isprobaju %ta #eo da u!inioG I onda sa se okrenuo, eleo sa da se $rati do to' autobusa. Sao 12 sekundije pro%lo 42odkako sa krenuo prea stani+i a kada sa se $ratio do autobusa nije bilo $i%e ni to' pijan+a, a ni poli+aj+a $i%e nije bilo taoGIza%ao sa na uli+u,alinitao nije bilo poli+aj+a,nitipoli+ijsko' autoobilaGOboji+a nji* su jednosta$no nestaliG &eruje da su to bilian)eli i da je ,o' eleo da $idi%ta #u da u!ini. I tako sa ja u'ostio neke an)ele a da to'a nisa ni bio s$estan. To %to sa u!inio bilo je $rlo jednosta$no. Sao sa sedeo i !itao EPut >ristuE. I $ito oete da uradite. S$ako bi to o'ao da uradi. Nije te%ko podeliti sa neki $eru ukoliko !eznete za ti i to elite. ,o' #e ot$oriti $rata da se to i do'odi.Ispri!a#u $a jo% jednu pri!u $ezanu za o$u knji'u. Ia no'o tak$i* pri!a. O$a je razli!ita od pret*odne. Nisa tada bio na autobuskojstani+i, bio sa na aerodrou. 6edno' $ikenda, zaolilisu e da do)e u jedan 'rad da odri jedan seinar. (ekli su i da kada sti'ne u taj 'rad do!eka#e e jedan autoobil na aerodrou,itajauto #e e brzo od$estido tele$izijske stani+e 'de #u biti'ost u jedno raz'o$oru ui$o, da bireklairao seinarkoji#e usleditinakon to'a. -ato su irekli;EPouri,!i iza)e% iz a$iona,potraitajautoobilda te od$eze %to pre do tele$izijske stani+e. Kada sa o$era$ao kartu za a$ion, rekao sa stjuardesi da i na)e esto %to je o'u#e blie izlazu, jer #e e !ekati auto da e od$eze u tele$izijski studio. Ona e je pitala; E6este li $i !lan 'u$ernero$e pratnjeiljade se kr%ta$aju s$ako' ese+a. Onise osloba)aju od tae neznanja ateiza. &era dolaziod slu%anja re!i,oje i,o' s$ia naa obe#a$a da kada !ujeo istinu ot$oreno' sr+a, da #e nas ona osloboditi.!Blagosloven Bog i /tac &ospoda naega (susa #rista koji nas po velikoj milosti svojoj prerodi za ivot nad vaskrsenjem (susa #rista iz mrtvi%za nasledstvo nepropadljivokoje nee istrunutiniuvenuti sa'uvano na nebesima za vas koje je sila Boja verom sa'uvala za spasenje pripravljeno da se javiu poljednje vreme- Kojemu radujte se premda ste sad malo 0gdje je potrebno1 alosni u razli'itim napastima da se kuanje vae vere mnogo vrednije od zlata propadljivoga koje se kua ognjem nae na %valu i 'ast i slavu kad se pokae (sus #ristos- kojega ne videviljubite ikojega sad ne gledajuino verujuiga radujete se radou neiskazanom iproslavljenom primajui kraj svoje vere spasenje duama.! 1. Petro$a 1,1 :O,o' je uzrok na%e' no$o' ro)enja jer on !u$a ku#u za nas na nebu."oeo da se radujeo toe iako sadaodaprolaziokrozpote%ko#e. ,iblijakaedakada$erujeouNje'a, rezultat na%e$ere#ebitispasenje na%i* du%a. Kako oeo raz$iti$eru u ,o'a< Preko ,oje re!i, ,iblije. Aliioeo tu $eru da $idio kako i$iu na%e s$akodne$no iskust$u. Iao no'o o'u#nostitoko dana da pokaeo na%u $eru u ,o'a.Kada sa tek postao $ernik, u jedan sti* iz ,iblije nisa ba% puno $ero$ao. ,iblija kae da kada neko do)e iudari te po obrazu, treba daia% tak$u $eru u ,o'a da u okrene% i s$oj dru'i obraz. "islio sa; EDospode, ja to ne o'u. Ne zna da li ia do$oljno $ere da Ti oe% da se brine% za ene.E Tada je ,o' po!eo da e u!i toe. Pr$o se koristio psia."oje pr$o iskust$o sa psia."oj prijatelj i ja so se spu%tali sa jedne planine u Aljas+i. Kada so do%li do jedne kri$ine $ideli so $eliko' nea!ko' o$!ara. Potr!ao je prea naa. 4pla%io sa se. "oj dru' 3a' je stao iza ene. Fta da radi< 4zeo sa kaen i kada sa *teo da 'a ba+i, $ideo sa da je kaen su$i%e ali i da je sada $ree da ia $eru u ,o'a; E4poo#GE ,o' je !uo o$u brzu olit$u. Iznenada je $lasnik poz$ao s$o' psa i pas se zausta$io. 3a' i ja so krenuli prea kolia. On je rekao;ENisi trebao da uze% onaj kaen.E E3a, zna.E : rekao sa. ETrebalo je da ia% $eru u ,o'a.E E3a, zna.E ENije trebalo da poku%a$a% da se sa brani% kao %to siu!inio.E E3a, 3a', zna. Iz$ini,a %ta sitiradio za to $ree< Sakri$ao si se iza ene.E3ru'a pri!a o psia.Fetao sa nakon ru!ka po susedst$u. (uke su i bile u depo$ia i bio sa $eoa opu%ten. Pet ku#a dalje od ene jedna 'ospo)a je ot$orila $rata, i $eliki doberan je ispruio s$oj $rat napolje. Po'ledao je le$o : desno i potr!ao prea eni. Sa$ senakostre%io. &lasni+a je*isteri!no $ri%tala. 6o% u$ek sadrao ruke u depo$ia. O$o' puta ne#u upotrebiti kaen. EDospodeG &ero$a#u ti pono$o.E Nasta$io sa da *oda. Aena je i dalje $ri%tala. 3oberan je i dalje tr!ao. -at$orio sa o!i. 3oberan je u*$atio oju ruku. Osetio sa $relinu 47nje'o$i* usta. ekao sa da !uje kr+kanje kostiju. "oji* kostijuG Iznenada on se zausta$io. -nojio sa se kao lud. Iznenada se pas $ratio 'azdari+i. ,ila je %okirana. polako je zat$orila $rata.Tre#a pri!a o psia.Kada sa bio na koledu, stalno sa se $i)ao sa otprilike 15 ili 10 ljudi. -ajedno so s$edo!ili, u!ili, %etali, druili se. Nekoliko 'odina nakon za$r%etka studija odlu!ili so da se pono$o na)eo. Na%li so se u Kali8ornijina ran!u o' dede i bake. Tao so !esto i ranije i%li jer nije bilo daleko od koleda. 6edna de$ojka iz te 'rupe,"ar%a, u e)u$reenu je napustila @rk$u. -aljubila se u de!ka koji nije bio reli'iozan. Poz$ali so je i olili se ,o'u da ona do)e i $idi nas s$e pono$o. "ar%a je odu%e$ljeno pri*$atila pozi$.S$i so bili sre#ni zbo'pono$no' okupljanja. Pr$e$e!eri so s$irali 'iraru, pe$ali, pri!ali ostari do'a)ajia. ,ilo je di$no. Kada je $e# bilo kasno, "ar%a je rekla da ide u %etnju. ,io je pun ese+ bez oblaka,di$na,topla kali8ornijska no#.E"ar%a,ide ija sa toboE,rekao sa.Kada so iza%liiz sobe,na%iostali prijatelji su po!eli da se ole ,o'u. To oe biti prekretni+a u "ar%ino i$otu. Satia so %etali i razo$arali. (ekla ije da ia de!ka i da jed$a !eka da e upozna sa nji. On je Arapin, $o)a studenata. Nje'o$ ota+ je %eik i $eoa su bo'ati. O njeu je pisano u Tajsu. no'e de$ojke su elele da budu s nji, a on je izabrao "ar%uG (ekao sa; E"ora da je on no'o izuzetan, izuzetnijiod Isusa, jer kada je on u%ao u t$oj i$ot, Isus je iza%ao i on je zauzeo Isuso$o esto u t$o sr+u.E Ona je od'o$orila da 'a zaista $oli i da 'a ne#e osta$iti.Nasta$iliso da se %etao iraz'o$arao. Iznenada so !ulila$e jedno' psa kojije tr!ao prea naa."o'aosada$idikakonje'o$i zubi blistaju na ese!ini. ,iojeo'roan. "ar%ajebilaupla%ena izaprepa%#ena. Sakrila se iza ene. Nisa znao %ta da radi. Odjedno sa ispruio s$oju ruku i rekao sa; E4 ie Isusa >rista,ukora$a te.E Pas je odsko!io iokrenuo se u $azdu*u.Oti%ao je +$ile#i. "ar%a je bila zaprepa%#ena. ENikada u s$o i$otu nisa ne%to sli!no $idela.E ENija nikada u s$o i$otu nisa u!inio ne%to o$ako. "ar%a,%ta isli% za%to je ,o' u!inio o$o !udo< -astala je za trenutak. E-na za%toE : rekla je napokon. E4pra$o kao taj pas i ja sa napustila s$oj do. 6urila sa u propast. 4 ie Dospoda Isusa >rista ja treba da se okrene i $rati se ku#i, 'de i pripada.EKlekli so i olilise. S$oje sr+e je pono$o predala >ristu. Kada se $ratila ku#i rekla je s$o de!ku da treba da se iseli. Dospod je na taj na!in koriste#i tripsa oja!ao oju $eru u Nje'a. 4!io e je da ia po$erenja u nje'a.et$rti do'a)ajE$o jo% jedno' slu!aja kad je to u!inio, ali je uesto psa bio u pitanju !o$ek. 3a li sa bio sprean da ia po$erenja u Nje'a< &ozio sa se sa s$oji prijatelje 3ono do ku#e jedno' na%e' prijatelja. 3on je bio bilder. &oleo je da se bije i iao je problea sa zakono zbo' to'a. Do$orio sa u da to nije u redu. ,o' #e se pobrinutiiu!ini#e ono %to treba. ENe bitrebalo da ui$a% u po$re)i$anju dru'i* ljudi.E Do$orio je da je to nje'o$a st$ar i da on oe da se brine o sebi, a ja sa u 'o$orio da s$i i za$isio od ,o'a. On je bio no$ kao $ernik, jo% u$ek je u!io i posatrao.4 toku $onje prietio sa da nas jedan auto slediida $ozi$eoa blizu nas. Nekoliko puta sa stao na ko!ni+u da bion $ideo oja stop s$etla iudaljio se od nas. Ipak, prietio sa da nas ta kola uporno slede. Kada sa stao ispred ku#e s$o' prijatelja, stala su i ta kola. 3on se naslonio na kola a ja sa po%ao do $rata da poz$oni. Nisa se no'o brinuo jer je taj prijatelj bio krupnii'ra! ra'bija. Ali on nije bio kod ku#e, pa sa se $ratio prea s$oji kolia.Tada je $oza! isko!io iz s$oji* kola idotr!ao do ene. 3on nas je posatrao. &oza! je $ikao na ene najja!e %to je o'ao. ,io je besan %to sa 'a upozorio da $ozisu$i%e blizu.&ikao je ipso$ao. 4 sebisa rekao; EDospode, $eruje u tebe.E 3on je sao stajao i posatrao. ekao je da po!ne tu!a. Kad je taj !o$ek prestao da $i!e, okrenuo se ipo%ao prea s$oji kolia. Poislio sa; EOn je enirekao s$e %to je eleo, sada #u ja njeu da kae o Isusu.E (ekao sa; EIz$ini.E On se na'lo okrenuo, po'ledao e, potr!ao prea eni, sko!io u $azdu* i sa obe no'e krenuo prea oji 'rudia.Iako je bio blizu ijako je zaa*nuo,sao e je dodirnuo )ono$ia +ipela i tresko pao je na zelju. Kada se di'ao sa zelje po'ledao e je i po!eo polako da se po$la!iprea s$oji kolia. 4leteo je u auto iodjurio. 3on je bio zadi$ljen. (ekao je da ne oe da po$eruje u ono %to je $ideo. Iz'ledalo u je kao da je neko u*$atio napada!a za !lanke i po$ukao 'a na zelju. ,o' zaista eli da se brine za nas. "oda nekada orao ida uzeo kaen u s$oje ruke,aliu o$o posebno iskust$u u s$o i$otu trebalo je da nau!i o po$erenju u ,o'a. To je zaista ialo uti+aja. 4!io sa se toe.Pre nekoliko 'odina drao sa seinar u -a'rebu. Tada je tao bilo $eoa opasno i$eti. Stalno su bile uzbune, a$ionisu leteli. Trebalo je da nekoliko dana dri preda$anja. @rk$a se olila da ne bude $azdu%ni* uzbuna za $ree seinara da bi s$i o'li da dolaze. I nije bilo $azdu%ni* uzbunaG 4$e!e bi* !uo pu+anje. -nao sa da ljudiuiru.uo sa da u daljinieksplodira te%ka artiljerija.To je zna!ilo da se ne!ijisin ne#e $ratitiku#i, ne!iji brat, ne!iji ota+, ne!iji u. ,io sa tuan zbo' to'a.Posle seinara pro$eo sa nedelju danau "aru%e$+u.I tao so oralida budeo na oprezu.6edne $e!eri oti%ao sa u d$ora+ da bi* odrao !as. as se odra$ao na dru'o spratu. Ali te $e!eri +ela z'rada je 48bila puna ljudi. Saznao sa da je to zbo'$azdu%ne uzbune. Fta sada da radi< Odlu!ilisu da jednosta$no odri taj!as studentia.,io sa iznena)en,a jedna ena je rekla; EFta biina!e eleo da radi% da tije to poslednja st$ar u i$otu< -ar ne bi eleo da ljude u!i% o Isusu< 3a li ia% li ne%to bolje na uuristu Isusu.E Pa$le o$de kae; E6a zabora$lja ono %to se do'odilo u pro%losti. Ne#u $i%e da se brine za s$u rnju i bol koja se ranije desila. 4esto to'a ja #u se pruiti napred prea >ristu, i uri#u prea Njeu.E Prijatelji, iorao da zabora$io s$e lo%e st$arikoje su u!injene naa ikoje so iu!inili.Ispra$io to na najboljio'u#i na!in. -abora$io to i pourio napred. "orao da pourio prea >ristu. 3a biso bili potpuni, i da priio sa$ ,oji opro%taj u na%e i$otu. To je di$no is+eljenje i bla'oslo$ koji ,o' eli da na da. -abora$iti ioprostiti, a onda nasta$itidalje prea Isusu. "no'iljudisu ba% sada u zat$oru jer nisu o'lida oproste ida zabora$e. >teli su da $rate, da bude nere%eno. -ato su jako ljuti, punisu rnje jer i je neko u!inio ne%to jako lo%e. Oninisu *telida dopuste ,o'u da On to ispra$i. "no'iljudisu u bolni+aa, i institu+ijaa za entalna oboljenja jer su jako punibesa po%to nisu uspeli da oproste. I onda za$r%a$aju kao bolesniu bolni+i. Neki ljudi51su i rt$i, jer nisu o'lida oproste i da zabora$e. 6a ne eli da neko od $as za$r%iu bolni+i, u zat$oru ilina 'roblju. 6a eli da $i oprostite i da zabora$ite kao %to je to Isus rekao, i onda nasta$ite dalje. &ii$ite u delu s$eta 'de je to jako te%ko. Srbii>r$ati,kao katoli+iiprotestantiu Irskoj,bel+ii+rn+iu Aeri+i. =judikojise rze, i ne zabora$ljaju, ne opra%taju. A Isus je rekao da itreba da opra%tao, ako ikad elio da priio is+eljenje. "oda $i to ne elite, kao %to nija nisa *teo da oprosti s$o o+u. -nate li da sa zaista ui$ao u rnjiprea njeu< To %to sa o'ao da 'a rzi bilo i je stra%no zado$oljst$o. I lako je to !inititako kada na% po'led nije na Isusu. E-abora$ii oprosti, inasta$idalje prea >ristu.E To je ono %to ,o' naa nudi. On eli da ibudeo zdra$i, i entalno i 8izi!ki i du*o$no. To su podru!ja $a%e' i$ota koja sa o$de poku%a$ao da $a na'lasi. 4 Otkri$enju 17 zapisana je poslednja poruka troji+e an)ela. &eoa su $ane jer su to poslednje poruke koje su zapisane u ,ibliji. I oniod nas trae istu st$ar,da budeo zdra$iientalno, i 8izi!ki i du*o$no. Po'ledajo te poruke.Pr$ian)eo ia poruku iz tridela. EI 'o$ora%e $eliki 'laso; :,ojte se ,o'a, ipodajte u sla$u,jer do)e !as suda nje'o$aN i poklonite se onoe koji je st$orio nebo i zelju i ore i iz$ore $odene.E Otk17.9 Fta je pr$a st$ar na koju nas upozora$a an)eo da je u!inio< ,ojte se ,o'a. 3ru'a st$ar je; dajte u sla$u. Tre#a st$ar je da u se poklonio. ,ojte se ,o'a, podajte u sla$u ipoklonite u se. Fta to zna!i< ,iblija #e to saa da objasni. Ako palji$o !itate, ,iblija #e objasniti s$e o !eu 'o$ori. Ps 111.15 EPo!etak je udrostistra* Dospodnji.E Kojideo !o$eko$o' tela ia $eze sa udro%#u< "ozak. ,ojte se ,o'a odnosi se na $a% u. 1Kor B.05 EProsla$ite ,o'a s$oji telo.E Koji deo !o$eko$o' tela je to< Pr$i deo je entalnideo, a dru'ije telo, 8izi!ki deo.6n 7.01 E...kad #e se pra$i bo'oolj+ioliti O+u du*o i istino.E Koji deo !o$eko$o' tela je klanjanje< Nije entalni, nije 8izi!ki ne'o du*o$ni. 3a pono$io jo% jedno palji$o.P