592441.Kvaliteta Ivota i Zdravlje

Download 592441.Kvaliteta Ivota i Zdravlje

Post on 23-Oct-2015

55 views

Category:

Documents

0 download

DESCRIPTION

...

TRANSCRIPT

  • SVEUILITEJ.J.STROSSMAYERAUOSIJEKU

    FILOZOFSKIFAKULTET

    KVALITETAIVOTAIZDRAVLJE

    Hrvatskazakladazaznanost

  • 2

    Urednica:

    GorkaVuleti

    Autori:

    GorkaVuletiTomislavBenjakLovorkaBrajkoviTihanaBrkljaiMelanieDavernRajnaGolubiDavorIvankovi

    NataaJokiBegiLjiljanaKaliternaLipovan

    IvanaMarinkoDraganaMarkanoviRoseAnneMisajonDanijelMiura

    JadrankaMustajbegoviSelenaNuji

    ZvjezdanaPrizmiLarsenInesSjerobabskiMasnec

    DanielaincekDariaVugerKovai

    Recenzenti:Prof.dr.sc.VladimirKolesariProf.dr.sc.MiroslavMastilica

    Lektor:IvanaIvani,prof.

    Pripremateksta:ZoltanJuhas

    Osijek,2011.

  • 3

    Glavnaurednica:GorkaVuletiStudijpsihologije,FilozofskifakultetSveuilitauOsijekuLorenzaJagera931000Osijekgvuletic@ffos.hrPublikacijajeizraenauzfinancijskupotporuHrvatskezakladezaznanostkrozprojektuspostavljanjameunarodnesuradnje,br.05.06/07.CIPzapisdostupanuraunalnomkataloguNacionalneisveuilineknjiniceuZagrebupodbrojem779376ISBN:9789533140360Nakladnik:FilozofskifakultetSveuilitauOsijeku

  • 4

    Popisautora:Doc.dr.sc.GorkaVuleti,psiholog,Studijpsihologije,Filozofskifakultet,Sveuilite

    J.J.StrossmayeruOsijekuDr.sc.TomislavBenjak,dr.med.,Hrvatskizavodzajavnozdravstvo,ZagrebDr.sc.LovorkaBrajkovi,psiholog,Klinikazapsiholokumedicinu,KlinikibolnikicentarZagrebDr.sc.TihanaBrkljai,psiholog,InstitutdrutvenihznanostiIvoPilar,ZagrebDr.sc.MelanieDavern,psiholog,UniversityofMelbourne,Melbourne,AustralijaDr.sc.RajnaGolubi,dr.med.kolanarodnogzdravlja"Andrijatampar",Medicinskifakultet,

    SveuiliteuZagrebuProf.dr.sc.DavorIvankovi,dr.med.kolanarodnogzdravlja"Andrijatampar",Medicinski

    fakultet,SveuiliteuZagrebuProf.dr.sc.NataaJokiBegi,psiholog,Odsjekzapsihologiju,Filozofskifakultet,Sveuiliteu

    ZagrebuProf.dr.sc.LjiljanaKaliternaLipovan,psiholog,Institutzadrutvenaistraivanja"IvoPilar",

    ZagrebDr.sc.IvanaMarinko,psiholog,Studijpsihologije,Filozofskifakultet,SveuiliteJ.J.Strossmayer

    uOsijekuDraganaMarkanovi,psiholog,Hrvatskoudruenjezabihevioralnokognitivneterapije,ZagrebDr.sc.RoseAnneMisajon,psiholog,SchoolofPoliticalandSocialInquiery,FecultyofArts,

    MonashUniversity,Melbourne,AustralijaDanijelMiura,psiholog,Centarzaodgoj,obrazovanjeirehabilitacijuVirovitica.Prof.dr.sc.JadrankaMustajbegovi,dr.med.kolanarodnogzdravlja"Andrijatampar",

    Medicinskifakultet,SveuiliteuZagrebuSelenaNuji,psiholog,Hrvatskizavodzazapoljavanje,PodrunaslubaVukovarDr.sc.ZvjezdanaPrizmiLarsen,psiholog,WashingtonUniversity,St.Louis,USAMr.sc.InesSjerobabskiMasnec,dr.med.Klinikazakoneispolnebolesti,Klinikabolnica"Sestre

    milosrdnice",ZagrebDr.sc.Danielaincek,psiholog,Studijpsihologije,Filozofskifakultet,SveuiliteJ.J.Strossmayeru

    OsijekuDr.sc.DariaVugerKovai,psiholog,SpecijalnabolnicazarehabilitacijuVaradinsketoplice

  • 5

    SadrajPredgovorGorkaVuletiSubjektivnakvalitetaivota:povijesnipregledGorkaVuleti,RoseAnneMisajonTeorijesubjektivnekvaliteteivotaLovorkaBrajkoviiGorkaVuletiModelodrivesreeDanijelMiuratoiniosobnukvalitetuivota:studijanauzorkuodraslegradskepopulacijeuHrvatskojGorkaVuletiiDavorIvankoviMeunarodniindeksdobrobitipodacizaHrvatskuLjiljanaKaliternaLipovan,ZvjezdanaPrizmiLarsen,TihanaBrkljaiVanostsocijalnepodrkezakvalitetuivotaDanielaincekiGorkaVuletiKvalitetaivotastudenataIvanaMarinko,GorkaVuleti,DanielaincekKvalitetaivotautreojivotnojdobinakonumirovljenjaLovorkaBrajkoviKvalitetaivotauzdravljuibolestiGorkaVuleti,DavorIvankovi,MelanieDavernKvalitetaivotapsihikibolesnihosobaDraganaMarkanoviiNataaJokiBegiOdnosemocionalnekontrole,percipiranogstresaiosobnekvaliteteivotaSelenaNujiiGorkaVuletiKvalitetaivotaosobaoboljelihodacnevulgarisInesSjerobabskiMasneciGorkaVuletiKvalitetaivotaosobaoboljelihodmultiplesklerozeDariaVugerKovaiKvalitetaivotaroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajimaTomislavBenjakKvalitetaivotazdravstvenihdjelatnikaRajnaGolubiiJadrankaMustajbegovi

  • 6

    PREDGOVOR

    ForthosewhomadethedifferenceinmylifeIdeja za ovu knjigu proizala je iz dugogodinje suradnje sa australskim znanstvenicima upodruju istraivanjasubjektivnekvaliteteivota isada jerealiziranauokviruprojektaHrvatskezaklade za znanost. Projekt je izmeu ostaloga rezultirao ugovorom o uspostavljanjumeunarodne suradnje izmeu Filozofskog fakulteta u Osijeku i Australskog centra zaistraivanjekvaliteteivota,priOdsjekuzapsihologijuDeakinSveuilita.Uspostavljenasuradnjahrvatskih i inozemnih znanstvenika doprinosi jaanju regionalnih istraivakih potencijala uistonojHrvatskoj.ZajednikimradomnaProjektupovezalisuseiistraivairazliitihprofesija,izrazliitihinstitucijaikrajevaHrvatskesazajednikiminteresomzaistraivanjekvaliteteivota.SvrhajeoveknjigeobjedinititoviesaznanjaiistraivanjakvaliteteivotauHrvatskoj.Ujednojei prva zasebna publikacija na hrvatskom jeziku koja objedinjuje teorijsku osnovu i sadraje izpodrujaistraivanjasubjektivnekvaliteteivotaprovedenihuHrvatskoj.Knjigapoputove, koju ini zbirka radovabrojnihautora zahtijevanizodlukao tome koliko esadrajabitinjomepokriveno.Obziromda jekonceptkvaliteteivotavrloirok,odluilismoseusmjeritina istraivanja kvalitete ivota izpsiholokeperspektive,dakleprimarnona ovjekovdoivljaj i samoprocjenu zadovoljstva vlastitim ivotom, sumirati i navesti glavne dosadanjeteorijskespoznaje,auprikazimarezultataistraivanjastavitinaglasaknaistraivanjaprovedenauHrvatskoj.Knjigasesastojiiz15poglavljapodijeljenihudvijevelikecjeline.Prvidioseodnosinasubjektivnukvalitetu ivota openito i kvalitetu ivota zdravih osoba raznih populacijskih skupina. Prvihnekoliko poglavlja prvog dijela publikacije uvodi itatelje u dosadanja saznanja iz navedenogpodruja.Dajepovijesni razvoj shvaanja koncepta kvalitete ivota tepregled vodeih teorijasubjektivne kvalitete ivota citiranih temeljemmeunarodne literature i radova najznaajnijihstranihautora.Prikazani su rezultati istraivanja provedenih uHrvatskoj na opoj odrasloj populaciji to dajereferentniokvirzausporedbusdrugimistraivanjimaiuvidunormativnevrijednostidobivenenazdravoj populaciji. Slijedi prikaz istraivanja provedenih na razliitim populacijskimpodskupinama. Jedan rad seodnosina kvalitetu ivota studenata, aukljuuje i kroskulturalnokomparativnoistraivanje.Posebanradopisujekvalitetuivotastarihosobaiprikazujerezultateo znaajnimodrednicama kvalitete ivotaovepopulacijskepodskupine.Obziromnapostojeusuradnjusinozemnimznanstvenicimaidosadanjazajednikaistraivanja,jedanodradovadajevrijednepodatkeo kvaliteti ivotahrvatskihemigranatauAustraliji teusporedbu imigranata sdomicilnom hrvatskom i australskom populacijom. Do sada, to je jedini objavljeni rad osubjektivnoj kvaliteti ivota i zdravlju hrvatskih emigranata u Australiji, zemlji s vrlo velikombrojempredstavnikahrvatskenacionalnemanjine.Druga cjelinaknjigeposveena jekvaliteti ivotavezanoj za zdravlje ibolest.Ovim tekstovima

  • 7

    pokriveno jepodrujepsihikog ifizikogzdravlja, njihovapovezanostskvalitetomivota,te jerazmatranmultidimenzionalniutjecajnekihspecifinihbolestinakvalitetuivota.Drugidioknjigezapoinjepreglednimradomodosadanjimspoznajamaosubjektivnojkvalitetiivotauraznimstanjimaoteenjazdravlja,fizikogipsihikog.Pregledni rad o kvaliteti ivota i psihikim bolestima daje opsean, sveobuhvatni prikazdosadanjih saznanja, jasno strukturiranih po cjelinama koje se odnose na razliite psihikebolesti i stanja. Nadalje, prikazani su rezultati dosadanjih istraivanja i saznanja o glavnimodrednicama imehanizmimaodranja i kompenzacije kvalitete ivotau situacijamaoteenogzdravlja,biloda se radio tjelesnom ilimentalnomoteenju. Jedan radbavi sepovezanoukvaliteteivota,doivljenogstresaimogunostimaemocionalnekontrolepojedinca.Nadalje,datisuprikazi istraivanjaprovedenihuHrvatskojkojasebavespecifinimstanjima ibolestimakojaimaju utjecaja na subjektivnu kvalitetu ivota bolesnika. Od specifinih bolesti spomenute sumultiplaskleroza,dermatolokebolestisnaglaskomnaacnevulgaris.Nakrajusudvaradakojasetakoertiukvaliteteivotauzdravljuibolestialispecifinousmjerenanaosobekojeseskrbezabolesneosobe.Utakvimsituacijamasenerijetkodogaadaosobakojaskrbizabolesnoga imasmanjenukvalitetuivotadokbolesnaosobapostiezadovoljavajuukvalitetuivota.Jedanradseodnosinaroditeljedjecespotekoamaurazvoju,adruginazdravstvenedjelatnike.ObaradaprikazujurezultateistraivanjaprovedenihuHrvatskoj.Omnogimaspektimakvaliteteivotamogloseraspravljatiidetaljnije,nobrojniizvorizadaljnjeitanjemogusenaiupopisuliteraturenakonsvakograda.Obziromdapostojebrojni instrumenti zamjerenje kvalitete ivota,uprikazanim radovima suopisaninekiodnajeemeunarodnokoritenihinstrumenatakojipostojeuhrvatskojverzijiislobodnisuzakoritenjeuznanstvenoistraivakesvrhe.Ovitekstovinamijenjenisustudentima,preddiplomskih,diplomskihiposlijediplomskihstudija,tesvim zainteresiranima za iroko podruje istraivanja subjektivne kvalitete ivota i njenihodrednica.Nadamo se da e itateljima ova knjiga pruiti nova znanja i spoznaje, te da e prezentiranirezultatidosadanjihistraivanjauHrvatskojpotaknutiidrugenasamorazvojtenaistraivanjeiprodubljivanje postojeih znanja baziranih na dosadanjim spoznajama iz podruja kvaliteteivota.Kaoglavnaurednica,zahvaljujemnadoprinosusvimautorima,terecenzentimakojisudalisvojekomentareivrijednesavjetetouvelikedoprinosikvaliteticjelokupneknjige.Zahvaljujem mojem mentoru prof. Davoru Ivankoviu, statistiki znaajnoj osobi u mojemznanstvenom,akademskomiivotnomrazvoju(hvalaProfesore,vrijediloje).Zahvaljujem se znanstvenicima izAustralijebezkojihovaknjiganebipostojala.Posebiceprof.RobertuCumminsu,mojemmentorutijekomprvegodinedoktorataiosobikojajesdrugogkrajasvijetaposijalauHrvatsku sjeme znanja i istraivakog interesa zaovopodruje.Dr.RoseAnneMisajon i Melanie Davern suradnicama na projektu uspostavljanja meunarodne suradnjehrvatskihiaustralskihznanstvenikaegajeovapublikacijaneposrednirezultat.

  • 8

    Izadnje,alinipotonajmanjevano,zahvalnasamnaprilicidakrozznanstvenoistraivakiraduinozemstvu upoznam posebno kvalitetne ljude. Istakla bih i izrazila zahvalnost na podrcigeneralnom konzulu RepublikeHrvatske uMelbourneuAnti Babiu pruenoj tijekom projektauspostavljanjameunarodnesuradnje.Posebno zahvaljujem gospodinu Vladi Gregureku koji je u zadnjih deset godina neizrecivodoprinijeomojojosobnojkvalitetiivota.Ugodnoitanje,GorkaVuleti

  • 9

    SUBJEKTIVNAKVALITETAIVOTA

    GorkaVuleti,RoseAnneMisajonKvaliteta ivota predmet je istraivanja brojnih znanosti. Izmeu ostaloga, postala je istaknutipredmetinteresaupsihologiji,sociologiji,filozofiji,mediciniizdravstvenojzatiti.RazvojkonceptakvaliteteivotakrozpovijestRazumijevanje koncepta kvalitete ivota prolo je dugu evoluciju. Tijekom povijesti definicije imjerenjakvaliteteivotauvelikesuserazlikovale imijenjale.Sredinomdvadesetogstoljeapodkvalitetomivotaseuglavnompodrazumijevaoivotnistandard,aistraivanjanatutemusubilaraena u podruju ekonomije. S poveanjem ivotnog standarda istraivanja kvalitete ivotausmjerila su se i na opaanje zadovoljenja osobnih i drutvenih potreba, a istraivanja supreteito bila u podruju sociologije. ezdesetih godina dvadesetog stoljea poelo se jasnorazlikovatisubjektivneodobjektivnihpokazateljaosobnekvaliteteivota.Sedamdesetihgodinaistraivanja kvalitete ivota usmjerila su se na subjektivne pokazatelje kvalitete ivota. To jekoncept kvalitete ivota koji se razlikuje od prijanjih po svojoj usmjerenosti na pojedinca. Svremenomsuserazviladvarazliitapristupakonceptualizacijikvaliteteivota:skandinavski,kojiuzima u obzir objektivne indikatore kvalitete ivota drutva kao cjeline, te ameriki, u okvirukojegasunaglaenisubjektivniindikatorikvaliteteivljenja(Luev,2008).Skandinavskiautori(naprimjer,Erikson,Drenowski) shvaaju kvalitetu ivota kaomogunostpristupa izvorima kojimaljudimogukontroliratiiupravljatisvojomrazinomivljenja(Luev,2008).Istraivanjaamerikihautorausmjerena sunamjerenja subjektivnekvalitete ivota,odnosnomjerama zadovoljstva isree.Usmjerenostnapojedincakarakteriziraidananjipristupuistraivanjimakvaliteteivota.U literaturio kvaliteti ivota nalazimo stotinjak definicija imodela. I danas prisutan velik brojrazliitihdefinicija imodelakvaliteteivotagovoriorazliitompoimanjutogkoncepta.Takoetpostojiniz teorija,aposljedino iupitnika zamjerenjekvalitete ivota.Meutim, jouvijeknepostoji slaganje oko definicije kvalitete ivota, niti univerzalno prihvaen "zlatni standard"mjerenja.Obziromdanepostojijedna,univerzalnoprihvaenadefinicijakvaliteteivota,ovdjeebitiprikazanenekeodnajeecitiranih.Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira kvalitetu ivota kao pojedinevu percepcijupozicije u specifinom kulturolokom, drutvenom te okolinom kontekstu (World HealthOrganization 1999). Jednu od sveobuhvatnijih definicija kvalitete ivota iznose Felce i Perry(1993) definirajui kvalitetu ivota kao sveukupno, ope blagostanje koje ukljuuje objektivneimbenike i subjektivnovrednovanje fizikog,materijalnog, socijalnog iemotivnogblagostanja,ukljuujuiosobni razvoj i svrhovituaktivnost,a svepromatranokrozosobni sustavvrijednostipojedinca. Cummins (2000) kvalitetu ivota takoer definiramultidimenzionalno navodei dakvaliteta ivota podrazumijeva i objektivnu i subjektivnu komponentu. Subjektivna kvalitetaivota ukljuuje sedam domena: materijalno blagostanje, emocionalno blagostanje zdravlje,produktivnost, intimnost, sigurnost i zajednicu. Objektivna komponenta ukljuuje kulturalnorelevantnemjereobjektivnogblagostanja (Best iCummins,2000). RobertCumminsosniva jemeunarodneskupineznanstvenika i istraivaa"InetrnationalWellBeingGroup",kojazastupashvaanje da je kvaliteta ivota multidemezionalan konstrukt kojeg ine: ivotni standard,zdravlje,produktivnost,mogunostostvarivanjabliskihkontakata,sigurnost,pripadanjazajednici

  • 10

    te osjeaj sigurnosti u budunost (Cummins, 1998). Zadovoljavanje potreba te ostvarivanjainteresa, vlastitih izbora, vrijednosti i tenji na razliitim podrujima i u razliitim razdobljimaivota podrazumijevaju navedeni pojam. Osim objektivnih faktora, kao to su drutveni,ekonomski i politiki, na kvalitetu ivota utjeu i subjektivna percepcija i procjena fizikog,materijalnog,drutvenog iemocionalnogblagostanja,osobnog razvoja i svrhovite aktivnosti, stime da odnos objektivne i subjektivne kvalitete ivota nije linearna tj. promjene objektivnihimbenika ne znae neminovno i promijene subjektivne komponente kvalitete ivota (Lawton19991,Cummins,2000a).Svenavedenedomene subjektivnekvalitete ivota supodutjecajempojedinevogsustavavrijednosti(Vuleti,2004,Brajkoviisur.,2008).DomaiautoriKrizmaniiKolesari (1989) definiraju kvalitetu ivota kao subjektivno doivljavanje vlastitog ivotaodreenoobjektivnimokolnostimaukojimaosobaivi,karakteristikama linostikojeutjeunadoivljavanje realnosti i njenog specifinog ivotnog iskustva. Preduvjeti za kvalitetan ivot supunoiaktivnosudjelovanjeuinterakcijskimikomunikacijskimprocesima,kaoirazmjenauokvirufizikoga i drutvenog okruenja (Krizmani i Kolesari, 1989). Iz navedenoga je vidljivo da jekvaliteta ivotaprimarnopsiholoki fenomenodnosno vrstageneralnog stavapremavlastitomivotu i njegovim podrujima odnosno aspektima. Kao i bilo koji drugi stav, kvaliteta ivotaukljuuje kognitivnu i afektivnu evaluaciju objekta stava, pri emu zadovoljstvo ivotompredstavljaafektivnukomponentustavapremaivotu(FelceiPerry,1993).Nekesepakdefinicijeodnosenaspecifinepopulacijskeskupine(npr.osobesasmetnjamaurazvoju,osobeoboljeleododreenebolestiisl.)oemuebitirijeiudaljnjemtekstu.Razliiti terminikojisekaosinonimikoristeprilikommjerenjaosobnekvaliteteivota,kaonpr.subjektivnadobrobit,srea,zadovoljstvoivotom,subjektivnakvalitetaivota ilisamokvalitetaivota,nemajuistoznaenjeineodnosesenunonaistepojmove.SubjektivninasuprotobjektivnimpokazateljimakvaliteteivotaDo nedavno, glavni socijalni indikatori su bili razne objektivne mjere kao to su to brutonacionalnidohodak,raznibrojanipokazateljizaposlenosti,isl.Pokazalosedaobjektivnemjere(procjena socioekonomskog statusa)nisudovoljneuobjanjenju kvalitete ivota ve jenunoukljuiti i subjektivnu procjenu. Objektivnemjere su normativni pokazatelji stvarnosti dok sesubjektivnimmjerama ukazuje na razlike pojedinaca u opaanju i doivljavanjustvarnih uvjetaivota.Cummins (1995)navodidau situaciji loih socijalnihuvjeta ivota,poboljanjemuvjetapoveat e se i subjektivnaprocjena kvalitete ivota, ali senaodreenoj razini tapovezanostgubi. Ako su zadovoljene osnovne potrebe pojedinca, poveanje materijalnih dobara neeznaajno utjecati na subjektivnumjeru kvalitete ivota. Tzv. objektivni pokazatelji proputajumjeriti kako ljudi doivljavaju vlastiti ivot. Za to su potrebni subjektivni pokazatelji odnosnomjere.Vano jenainitidistinkciju izmeu tihmjeraobziromda su istraivanjapokazalada suobjektivni isubjektivnipokazateljikvaliteteivotaslabopovezani (Cummins,1998). Istraivanjapovezanosti objektivne i subjektivne kvalitete ivota pokazuju slabu povezanost izmeusubjektivnog osjeaja zadovoljstva ivotom pojedinca i njegove procjene kvalitete ivota iobjektivnih uvjeta (Cummins, 2000).Dakle, o kvaliteti ivota nemoemo zakljuivati samo natemelju objektivnih pokazatelja. Odreeni stupanj zadovoljenja ivotnih potreba smatra senunim,alineidovoljnimuvjetomkvaliteteivota.Cummins(2000)jeutvrdiodaodnosizmeuobjektivne i subjektivne kvalitete ivota nije linearan, naime, u uobiajenim, relativno dobrimokolinskimuvjetimanjihovapovezanost jemala ili jeuopenemadokuokolnostimaukojima

  • 11

    osnovnepotrebeovjekanisuzadovoljenepovezanost izmeuobjektivne isubjektivnekvaliteteivotaraste.Razlikeukvalitetiivotasobziromnanekedemografskevarijable,kaotosuspol,dob,stupanjobrazovanja,branistatus,kulturaislinomoguseuoiti,norezultatitihistraivanjasuveinomnekonzistentni.Uveini istraivanjanisuutvrenespolne razlikeusubjektivnojkvalitetiivota,dok je u nekima utvrena negativna povezanost dobi i kvalitete ivota (Pastuovi, Kolesari iKrizmani, 1995; Vuleti, 2004;Martinis, 2005, sve prema Luev, 2008). to se tie branogstatusa, istraivanja pokazuju da u pravilu osobe u braku ili izvanbranoj zajednici imaju veuosobnukvalitetuivotaodsamaca.Istotako,obrazovanijisuzadovoljnijisvojimivotomodonihslabijegobrazovanja.tose tiekulturalnihrazlika, iakopojedinciiveurazliitimokolnostima,prosjenarazinazadovoljstvaivotomsvjetskepopulacijevarirasamooko20%(Cummins,2003).Danaspostojislaganjemeu istraivaimadapojamkvaliteteivotapodrazumijevakombinacijuobjektivnih i subjektivnih varijabli. Kao to je ve spomenuto, opaena je slaba povezanostizmeu ovjekovog subjektivnogosjeaja zadovoljstva ivotom kao i vlastiteprocjene kvaliteteivota i objektivnih ivotnih uvjeta (Cummins, 1995). Nadalje, istraivanja su pokazala da tapovezanostnije linearna.Znaajnapovezanostsubjektivnih iobjektivnihpokazateljanalaziseusituacijama siromatva i bijede, kada ovjekove osnovne ivotne potrebe nisu zadovoljene. Spoboljanjemobjektivnihivotnihuvjeta,naodreenomnivou,tasepovezanostgubi.Udobrimobjektivnimivotnimuvjetima,daljnjepoveavanjematerijalnogbogatstvadoprinosivrlomaloilinimalosubjektivnomosjeajukvaliteteivota.Govoreioivotuurazvijenimzemljama,amerikiautori iznose sljedeu tvrdnju: Ljudiu90ima su,u prosjeku, etiri ipolaputabogatijinegonjihoviprapradjedovispoetka20stoljea,alinisuetiriipolaputasretniji.Moemozakljuitidasuobjektivniisubjektivnipokazateljikvaliteteivota,openitouzevi,slabopovezanitedasestupanjpovezanostipoveavauuvjetimaloihobjektivnihivotnihuvjeta.S psiholokog stajalita zadovoljstvo ivotom je subjektivni doivljaj kvalitete ivota. Vodeiistraivai u tom podruju shvaaju zadovoljstvo ivotom kao kognitivnu komponentusubjektivnog blagostanja ("subjective wellbeing"), a sreu ("happiness") kao emotivnukomponentu.Istraivanjapokazujudasukognitivnaisubjektivnakomponentakoreliraneod0,25do 0,5 (Lucas i Diener, 1996). Zadovoljstvo ivotom se definira kao kognitivna evaluacijucjelokupnogivotakrozkojupojedinacprocjenjujesvojvlastitiivot.Onoseodnosinaprocjenuuvjeta u razliitim podrujima ivota (Andrews iWithey, 1976; Campbell, Converse i Rodgers,1976).Procjenesubaziranenausporedbamasnekimindividualnoodreenimstandardom,npr.prijanjiuvjetiikvalitetaivotailipremadrugimljudima.Udananjojperspektivi istraivanja,navedenedvijekomponentesubjektivnekvaliteteivotasuintegrirane u definiciji subjektivnog blagostanja kao multidimenzionalnog konstrukta kojiobuhvaadugorone ikratkoroneafekte.Pritomebidugorona ikognitivnakomponentabilozadovoljstvoivotom,aosjeajsreekratkoronaafektivna(DieneriRahtz,2000).PristupiumjerenjuimjerenjekvaliteteivotaPovijesno gledano dva su osnovna pristupa u mjerenju kvalitete ivota. Jedan pristuppodrazumijeva mjerenje kvalitete ivota u cjelini i on se naziva jednodimenzionalnim jerpromatra kvalitetu ivota kao jedinstven entitet. Prema drugom pristupu kvaliteta ivota sepoimakao sloenakonstrukcijadiskretnihdomena (Breslin,1991;Bucholz,1996; Liu,1975).Umjerenjukvaliteteivotakoristeseupitnici .kojimaseprocjenjujevierazliitihpodrujaivota

  • 12

    pojedinca.Usprkosizostankuslaganjaokodefiniranjakvaliteteivota,meuistraivaimadanaspostoji slaganje oko dva osnovna aspekta koncepta kvalitete ivota: subjektivnost imultidimenzionalnost.Subjektivnost seodnosina injenicuda sekvaliteta ivotamoe razumjeti samo izperspektivepojedinca. Multidimenzionalnost potjee iz psihometrijske tradicije mjerenja zdravstvenogstatusa(jer jezdravljeztadicionalnoprepoznatokaomultidimenzionalnikonstrukt) i izrezultataistraivanjakojasistematskipokazujudapostojebrojnarazliitapodrujaivotapojedincavanazanjegovukvalitetuivota.Objektivne okolnosti ine relativno trajni uvjeti koji odreujumogunost zadovoljenja osobnovanihpotreba (socioekonomski statuspojedinca injegoveobitelji,prirodnaokolina,kriminal,itd.)kaoisadanjidogaajikojisuznaajnizaispunjenjeciljevapojedinca(gubitakposla,bolest,gubitak voljene osobe itd.). Emocionalne reakcije su prema definiciji, ovisne o trajnimdimenzijamalinostikaotosutoekstraverzijaineuroticizam,tepsihoticizam.Iakosvinavedenifaktori predstavljaju relativno stabilne determinante kvalitete ivota, specifini, vani ivotnidogaaji (znaajno zdravstveno,materijalno, socijalno i psiholoko pogoranje ili poboljanje)takoermoguimatisnaanutjecajnakvalitetuivota.Objektivni pristup u mjerenju kvalitete ivota pretpostavlja da su zdravlje, fizikalna okolina,prihodi, stanovanje idrugi indikatori koje jemogueopaati i izmjeriti valjanemjere kvaliteteivotaidapostojeapsolutnistandardizaprocjenetihvarijabli(Liu,1974).Meutimtipokazateljimogunavestinapogreanput.Objektivni kriteriji kao to su toprehrana, gustoapopulacije,stanovanje,migracije,socijalnamobilnost,religija,razliitisuzarazliitekulture.Glavniproblemsobjektivnimpristupomjepovezanostobjektivnihisubjektivnihkriterija.Mnogiautoriistiuindividualnuprirodukvaliteteivota(O'Boyle,1994).Pasetakonavodidasekvaliteta ivota odraava u razlici izmeu elja i oekivanja pojedinca i njegovog stvarnogiskustva. Prema tome kvaliteta ivota pojedinca ovisi o osobnom prethodnom iskustvu,sadanjem stilu ivota te nadama i ambicijama za budunost. Specifina podruja ivota kojepojedinac smatravanimabit epod znaajnimutjecajem sociokulturalnogmiljeaukojemu jepojedinacodrastaoodnosnoukojemuivi.estosepristupmjerenjurazlikujeovisnoociljevima,vrijednosnom sustavu i profesionalnom usmjerenju istraivaa. Olweny (1992) se bavioistraivanjemkvaliteteivotauzemljamaurazvojuidaojedefinicijukvaliteteivotakojushvaakao osobno vrednovanje stvarnog stila ivota visvis oekivanog stila ivota i u svakomtrenutku odraava funkcioniranje pojedinca unutar za njega jedinstvenogmiljea.Ovime autorsugerira da bi mjerenje kvalitete ivota usmjereno na pojedinca moglo uspjeno prevladatiogranienjaumeukulturalnimanalizama.Uprocjenjivanjukvaliteteivotasudionikutrebabitidanamogunostda identificirapodrujaivotakojasunjemuvana, teda iskaeukojojmjerisvakoodnavedenihsudjelujeusveukupnojkvalitetiivota(Bowling,1995).Razliiti istraivai navode razliita podruja, alimeta analize istraivanja subjektivne kvaliteteivota pokazuju da postoji odreen broj podruja koja se izdvajaju kao univerzalna i koja seopetovanopojavljujuuveiniistraivanja.TakoCummins(1996)naosnovianalizebrojnihstudijaidefinicijakvaliteteivotautvrujedaseuveiniistraivanjajavljasedamosnovnihpodruja:1.zdravlje, 2. emocionalna dobrobit (emotionalwellbeing), 3.materijalno blagostanje, 4. bliski

  • 13

    odnosi s drugim ljudima (obitelj, prijatelji, partner, znaajne osobe), 5. produktivnost, 6.drutvenazajednicai7.sigurnost.KompenzacijameudomenamakvaliteteivotaKompenzacija na nivou domena je jedan od pretpostavljenihmehanizama odravanja ukupnekvaliteteivotastabilnomupodrujuviihvrijednosti.Jednaodkljunihpretpostavkijedanekedomene imaju snagu kompenzacije te da pri tome nemaju sve domene jednaku snagukompenzacije.Istraivanjimadosadanijeutvrenoukojimsluajevimakompenzacijadjelujeipopitanju kojih domena. U razmatranju fenomena kompenzacije vano je spomenuti koncepthijerarhijedomena.Koncepthijerarhijedomena vaan je za razumijevanje strategija koje ljudikoristedabipovealiiunaprijedilivlastitukvalitetuivota(slika1).

    Razina RazinaGlobalnozadovoljstvoivotom cjelokupniivotZadovoljstvopodrujimaivota podrujaivotaAfertivniodgovor odreenidogaaji

    odn.reakcijenanivounekedomene isituacijeunutardomena

    Slika1. HijerarhijadomenaSmatra se da ukoliko pojedinac uloi vie truda da bi odrao zadovoljstvo ili smanjionezadovoljstvounekojdomenitadaejeismatrativanijom(iliobrnuto).Zarazliitepojedincehijerarhijadomenajerazliita.Notusemoemozapitatidaliipakpostojiuniverzalnavanostkaotosepokazalodapostojeuniverzalnedomene.Takoer se smatra da se emocionalno zasienje domene procjenjuju vanijima. Tako je npr.domena bliskih odnosa s drugim ljudima zasiena emocijama dok jedomena pripadnosti irojzajednicimanjezasienauodnosunaprvospomenutu.Krozprovedenaistraivanjajavilasepretpostavkadakadasuljudinezadovoljniujednojdomenioniumanjujuvanosttedomeneapoveavajuvanostnekedrugeukojojsuzadovoljni.Pretpostavka o postojanju normativnih vrijednosti samoprocjena osobne kvalitete ivota iopegzadovoljstvaivotomIstraivanjasupotvrdiladavanjskidogaajikorelirajusasamoprocjenamazadovoljstvaikvaliteteivota (Costa i Mcrae, 1980). Meutim u ponovljenim istraivanjima, Diener i Suh (1999).utvruju da je veliina efekta dogaaja na zadovoljstvo mala te da vanjskim okolnostima idogaajimamoebitipripisansamodiovarijance. Istraivanjasupokazaladasepodutjecajemvanjskihdogaajarazinazadovoljstvanedvojbenomijenjanonakonodreenogvremenasevraanaprosjekkarakteristianzadotinogpojedinca itoupodrujeumjerenopozitivnihvrijednosti

  • 14

    kadasegledanateorijskirasponzadovoljstva.Moemoreidaivanjskiiunutranjifaktoriimajuznaajnu ulogu u objanjavanju opeg zadovoljstva i kvalitete ivota. Istraivanja u pravilupotvruju postojanje povezanosti subjektivne kvalitete ivota, vanjskih dogaaja i linosti.Meutimpovezanostvanjskihutjecajaidoivljajakvaliteteivotanijelinearna.Pritomenaravnotrebauzetiuobzirpriroduvanjskogdogaajajerjezapretpostavitidaerazliitivanjskiutjecaji,te utjecaji razliiti po intenzitetu, imati i razliit efekt. Tako npr. bolest je jedan od vanjskihdogaajakojinegativnoutjeenaivotpojedinca.Kaotoekasnijebitiraspravljeno,radiseomultidimenzionalnom utjecaju koji ne moe biti jednoznano shvaen niti omoguavajednoznanepredikcije.Brief,Butcher,GeorgeiLink(1993)postavljajumodelutjecajaosobinalinostiivanjskihdogaajana subjektivnu kvalitetu ivota (slika 2). U svojim istraivanjima autori su prvenstveno biliusmjereninaprouavanjezdravlja,bolestiinegativnihemocionalnihstanja.

    Osobinelinosti(negativniafekti)Objektivneivotneokolnosti

    Interpretacijaivotnihokolnosti,uvjetaidogaaja

    Subjektivnakvalitetaivota(zadovoljstvoivotom)

    Slika2.ModelsubjektivnekvaliteteivotaBriefaisur.(1993)U osnovi, ovaj model predstavlja saeti sumarni prikaz pretpostavki veine provedenihistraivanjaikaotakavjedobraosnovazadaljnjurazradu.Interakcijaokolnihuvjetaipsiholokihosobinapojedincaodreujesubjektivnuprocjenukvaliteteivota.Heady iWearing (1989) prvi daju pretpostavku o postojanju tzv. graninih vrijednosti ("setpoint")zasubjektivnukvalitetuivota.Brojna istraivanjakonzistentnopokazujudaserezultatisamoprocjenesubjektivnekvaliteteivotanalazeuodreenomrasponupozitivnihvrijednostitoukazujena zadovoljstvo ivotom.Temeljem tih i kasnijih istraivanjaCummins (1998)predlaeteorijsko objanjenje opaenog fenomena. U radovima koji slijede biti e detaljnije opisanaTeorijahomeostaze subjektivnekvalitete ivotakao idrugedodanasnajznaajnije teorijekojeobjanjavajuformiranjesubjektivnogdoivljajakvaliteteivotanekeosobe.LiteraturaAndrews,F.M.iWithey,S.B.(1976).SocialIndicatorsofWellBeing.NewYork:PlenumPress.Best,C.J.iCummins,R.A.(2000).TheQualityofRuralandMetropolitanLife.AustralianJournalof

    Psychology,52(2),6974.Bowling, A. (1995). What things are important in peoples lives? A survey of the publics

    judgementstoinformscalesofhealthrelatedqualityoflife.SocialScienceandMedicine,41(10),144762.

    Brajkovi,L.,Godan,A.iGodan,Lj.(2008).QualityofLifeAfterStrokeinOldAge:ComparisonofPersonsLiving inNursingHomeandThoseLiving inTheirOwnHome.CroatianMedicalJournal,50(2)1828.

  • 15

    Breslin,S.(1991).Qualityof life:How is itmeasuredanddefined? Urologia Internationalis,46,246251.

    Brief,A.P.,Butcher,A.H.,George, J.M. iLink,K.E. (1993). Integratingbottomupand topdowntheories of subjectivewellbeing: The case of health. Journal of Personality and SocialPsychology,64,646654.

    Buchholz,M. (1996).AssessmentofQualityofLife. NewEngland JournalofMedicine,335(7),520521.

    Calman,K.C.(1984).QualityofLifeinCancerPatientsanHypothesis.JournalofMedicalEthics,10(3),124127.

    Campbell,A.P.,Converse,P.E. iRodgers,W.L. (1976).TheQualityofAmericanLife.NewYork:RussellSageFoundation.

    Costa, P.T. iMcCrae,R.R.(1980). Influenceofextraversionandneuroticismonsubjectivewellbeing:Happyandunhappypeople.JournalofPersonalityandSocialPsychology,38,665678.

    Cummins,R.A. (1995).On the trailof the gold standard for life satisfaction. Social IndicatorsResearch,35,179200.

    Cummins, R.A. (1998). The second approximation to an international standard for lifesatisfaction.SocialIndicatorsResearch,43,307334.

    Cummins,R.A.(1998).Qualityoflifedefinitionandterminology:adiscussiondocumentfromtheInternationalSociety forQualityof LifeStudies. InternationalSociety forQualityof LifeStudies.143.

    Cummins, R.A. (1996). The domains of life satisfaction: An attempt to order chaos. SocialIndicatorsResearch,38,303332.

    Cummins, R.A. (1997). Comprehensive Quality of Life Scale 4th Edition.Manual.Melbourne:SchoolofPsychologyDeakinUniversity.

    Cummins,R.A.(2000).Personalincomeandsubjectivewellbeing:Areview.JournalofHappinessStudies,1,133158.

    Cummins, R.A. (2000a). Objective and subjective quality of life: an interactivemodel. SocialIndicatorsResearch,52,5572.

    Diener,E. iRahtz,D.R.(2000). Advances inqualityof lifetheoryandresearch.Social indicatorsresearchseriesVol.4.Boston:KluwerAcademicPublishers.

    Diener,E. iSuh,E.M. (1999).Nationaldifferences in subjectivewellbeing.UD.Kahneman,E.DieneriN.Schwartz(Ur.),WellBeing:Thefoundationsofhedonicpsychology.NewYork:RussellSageFoundation,434450.

    Felce, D. i Perry, J. (1993). Quality of life: A contribution to its definition andmeasurement.Cardiff:MentalHandicapinWalesAppliedResearchUnit.

    Heady, B. iWearing, A. (1989). Personality, life events and subjective wellbeing: Toward adynamicequilibriummodel.JournalofPersonalityandSocialPsychology,57,731739.

    Krizmani, M. i Kolesari, V. (1989). Pokuaj konceptualizacije pojma "kvaliteta ivota".Primijenjenapsihologija,10,179184.

    Lawton,M.P. (1991).AMultidimensionalviewofqualityof life in frailelders.U J.E.Birren, J.E.Lubben,J.CRoweiD.Deutchman(Ur.),Theconceptandmeasurementofqualityoflifeinthefrailelderly.SanDiego:AcademicPress,1991.

    Liu,B.(1974).Qualityoflifeindicators:Apreliminaryinvestigation.SocialIndicatorsResearch,1,187208.

    Liu,B.(1975).Qualityof life:Concept,measureandresults.AmericanJournalofEconomicsandSociology,34,113.

  • 16

    Lucas,RE.,Diener,E. iSuh,E. (1996).DiscriminantvalidityofWellbeingmeasures. JournalofPersonalityandSocialPsychology,71,616628.

    Luev, I. iTadinac,M.(2008).KvalitetaivotauHrvatskojpovezanostsubjektivnih iobjektivnihindikatora te temperamenta i demografskih varijabli s osvrtom na manjinski status.Migracijskeietniketeme,24(12),6789

    OBoyle, C.A. (1994). The Schedule for the Evaluation of Individual Quality of Life (SEIQoL).InternationalJournalofMentalHealth,23,323.

    Olweny,C.L.M.(1992).Qualityoflifeindevelopingcountries.JournalofPalliativeCare,8,2530.PreambletotheConstitutionoftheWorldHealthOrganizationasadoptedbythe International

    Health Conference, New York, 1922 June, 1946; signed on 22 July 1946 by therepresentativesof61States(OfficialRecordsoftheWorldHealthOrganization,no.2,p.100)andenteredintoforceon7April1948.

    Vuleti,G. (2004).Generacijski i transgeneracijski imbenici kvalitete ivota vezane za zdravljestudentskepopulacije.Neobjavljenadoktorskadisertacija.Medicinski fakultetSveuilitauZagrebu,Zagreb.

    World HealthOrganization (1998). Development of theWorld HealthOrganizationWHOQOLBREFqualityoflifeassessment.TheWHOQOLGroup.PsychologicalMedicine,28,5518.

  • 17

    TEORIJESUBJEKTIVNEKVALITETEIVOTA

    LovorkaBrajkovi,GorkaVuleti

    Definiranjem pojma zadovoljstva ivotom upoznali smo se s njegovim znaenjem, ali i spotekoama u odreenju konstrukta kvalitete ivota. Definirajui kvalitetu ivota kaoviedimenzionalnikonstruktistraivanjasuseusmjerilanapronalaenjenajznaajnijihodrednicekvaliteteivota.Tonam jouvijeknedajeodgovornapitanjekada ikakonastajezadovoljstvoivotomodnosnoimejeodreennadoivljajkvaliteteivota.Stogasukonstruiraneteorijekojepokuavajudatiodgovornajouvijeknerazjanjenapitanjavezanazaovajkonstrukt.Brojnisuautoridosadadaliprijedlogeteorijekojomseobjanjavasubjektivnakvalitetaivota idodanasnema jedneopeprihvaeneteorije.Stogauovomradudajemoprikazglavnihteorijadodanaspubliciranihuovompodruju.Diener (1984) u preglednom radu o istraivanjima kvalitete ivota navodi neke od teorijazadovoljstva ivotom, a kao jednu od najvanijih navodi teorijuMichalosa koja se bazira napostojanju viestrukih ne srazmjera. Prema teoriji viestrukih nesrazmjera pojedinci stalnousporeujuonotosupostiglisonimtoeleteusporeujuivlastitapostignuaspostignuimadrugihljudi.Zadovoljstvoodnosnonezadovoljstvonastajekaorezultattihstalnihusporedbi.Nivooekivanog zadovoljstva e direktno motivirati akcije za postizanje i odravanje mreezadovoljstva.Teorijapretpostavljadaenasvenesrazmjere,zadovoljstvoiakcijedirektanutjecajimatidob,spol,obrazovanje,kulturalnapripadnost,prihodi,samopotovanjeisocijalnapotpora.Teorija krajnjih toaka polazi od pretpostavke da se zadovoljstvo postie zadovoljavanjemosnovnih potreba ili ciljeva. Wilson (Diener, 1984)) daje teorijski postulat po kojemu"zadovoljavanjepotrebadovodidosree(zadovoljstva),iobrnuto,konstantnonezadovoljavanjepotrebadovodidoosjeajanesree".TeorijausvojimosnovnimelementimaveomapodsjeanaMaslowljevuteoriju,premakojoj jeprimarnozadovoljavanjeosnovnihpotreba,ateknakontosuonezadovoljenemogusepoetizadovoljavati ipotrebeviegareda.Iakoseovedvijeteorijesadrajno mogu povezati, pitanje je dovodi li ba zadovoljavanje osnovnih potreba dozadovoljstva i sree.Moda netko eli postii neto vie pa ga zadovoljavanje samo osnovnihpotrebaneinisretnimizadovoljnim.Teorijaugodeibolapolazitakoerodzadovoljavanjapotreba,priemusmatradasuugodaibolpovezane. Potkrjepljenje za ove pretpostavke Diener (1984) nalazi u radovima vie autora tenavodi postavke Houstona (Diener, 1984) koji tvrdi kako ljudi, genetski, imaju dispozicije daosjetezadovoljstvonakontosuzadovoljilipotrebuzasnovanunadeprivaciji.Ovdjesevididajenajprije potrebno postojanje deprivacije, a nakon to se ta deprivacija poniti zadovoljenjempotrebe,dolazidoosjeajazadovoljstva.Teorijaaktivitetakojapolaziodpretpostavkeda eosobebiti zadovoljnijeako suukljueneunekuzanimljivuaktivnost.Pretjeranotekeaktivnosti,meutim,dovodedoanksioznosti,dokpretjeranolakeaktivnostidovodedodosade.Ipak,ovateorijasmatradaeukljuenostunekuaktivnostsamaposebiprijedovestidosree (zadovoljstva)negodosezanjekrajnjihtoaka(ciljeva).

  • 18

    Asocijacionistike teorije polaze od mogunosti postojanja svojevrsne mree pozitivnihasocijacijainauenesposobnostidasestalnoreagiranapozitivnenaine.Natajnainpojedinacrazvija odreene vrste atribucija koje se uvruju na osnovi dogaaja. Ova teorija imanedostatke u tome to se pretpostavlja da je nuno postojanje odreenih asocijacionistikihmreakojesluekaodispozicijasrei.Meutim,pitanjejetosedogaaakosetemreenanekinain poremete novopristiglim informacijama i na osnovi toga novim asocijacijama (Penezi,2006).TeorijahomeostazesubjektivnekvaliteteivotaPosebno emo izloiti Teoriju homeostaze subjektivne kvalitete ivota, autora Roberta A.Cumminsa. Uoivi da ljudi subjektivno zadovoljstvo ivotom uglavnom opisuju koristei sepozitivnim dijelom skale raspona od nezadovoljan do zadovoljan, Cummins i suradnici (1995,1998) postavljaju hipotezu da se kvaliteta ivota odrava u homeostazi. Pretpostavljenodjelovanje homeostatskog mehanizma analogno je mehanizmu odravanja krvnog tlaka ilitjelesne temperature, koje se u normalnim okolnostima zadravaju na optimalnoj razini zafunkcioniranje organizma (Cummins 2000). Slino se pokazalo i po pitanju kvalitete ivota.Usvakodnevnomivotusubjektivnapercepcijakvaliteteivotaprilino jestabilnateseuprosjekuprocjenjuje kao maksimalne vrijednosti. Do naruavanja ravnotee subjektivnog doivljajadolaziukolikodoedopromjenauokolnimuvjetima ilinekojodpsiholokihvarijablipojedinca.Meutim, ljudi imaju tendenciju i u takvim situacijama pronai ravnoteu i vratiti se uhomeostazu.Rezultati provedenih istraivanja pokazuju da znaajne promjene u ivotnimuvjetimadovodesamodoprivremenepromjeneunivoukvaliteteivota.Tijekomvremenadolazidopovratkanivoakvaliteteivotanaprethodnurazinu,karakteristinuzapojedinca (Cummins,2000). Takvi i slini nalazi iz literature navode na pretpostavku o postojanju mehanizma zaodravanjedoivljajasubjektivnekvaliteteivotanaodreenojraziniviihpozitivnihvrijednosti.U nastojanju da objasni to je u podlozi stvaranja i odravanja takvih stabilnih pozitivnihvrijednosti zadovoljstva Cummins (1995) postavlja Teoriju homeostaze subjektivne kvaliteteivota.Zadatakhomeostatskogmehanizmabiobiodravatikvalitetuivota unutarnormativnihvrijednosti usprkos varijacijama u vanjskim utjecajima. Model takoer pretpostavlja da jegeneralnopozitivnipogledna ivotneophodan zanormalno funkcioniranjepojedinca.Znaajnidogaaji i/ili teka stanjamoguprivremenonaruitihomeostazunouveini sluajeva se,krozodreenovrijeme,samoprocjenevraajunaprethodnurazinu.Empirijskidokazhomeostazedobivametaanalizomistraivanjaizpodrujasubjektivnekvaliteteivota.U jednojodstudijakvaliteteivotaautor rezimirarezultate istraivanja iz47zemalja.Usvrhu komparacije, rezultate istraivanja dobivene na Likertovim skalama razliitog tipa sekonvertiraustandardnevrijednostiod0do100premaformuli:

    %SM=(individualnirezultat1)x100/(brojskalnihtoaka1)ime se svaki rezultat dobiva u formi postotka skalnog maksimuma (%SM) to omoguavausporedburezultatadobivenihnarazliitimskalama.Pokazalosedaveinaljudiprocjenjujeosobnukvalitetuivotananivou6080%odmaksimuma(Cummins,1998).StatistikomobradomtakvihstandardiziranihrezultataCumminsjeutvrdiodaprosjenirezultat,odnosnonivozadovoljstvaivotomuuzorcimaZapadnihzemaljaiznosi75+/

  • 19

    2,5%SM (Colvin iBlock, 1994). Prema tomeprosjean rezultat uzoraka iz zapadnih drutavamoebitipredvienurasponuod7080%SM.Dobivaseblagonegativnoasimetrinadistribucija.Cumminsnalazidajeovajrezultatiznenaujuestabilankrozraznepopulacijskeskupinepatakopotvrujedaseprosjekuzorkaizraznihpopulacijskihpodskupinatakoernalaziupredvienomrasponu. Bilo da se radilo o openitom pitanju tipa: "Koliko ste zadovoljni svojim ivotomopenito?"ilidaseradiorezultatuizvedenomizviepitanjakojeseodnosenazadovoljstvopoosnovnim domenama ivota, vrijednosti se nalaze u pretpostavljenom rasponu.Na osnovi tihnalaza pretpostavlja da je to normativni raspon, a koji je rezultat djelovanja homeostatskogmehanizmasamogpojedinca.Kada doe do odstupanja od te optimalne vrijednosti, organizam ima tendenciju pomouobrambenih mehanizama kompenzirati to odstupanje i vratiti sustav na poetnu vrijednost.Mogua odstupanjamogu prouzroiti iznimno negativni ili pozitivni dogaaji koji e smanjiti,odnosnopoveatizadovoljstvo,alieseosobasvremenomvratitinapoetnuvrijednostod75%.Smatra seda senavedeni fenomendogaa zbog toga to ljudi imaju koristiod togada imajupozitivnipogledna vlastiti ivot,odnosnoda su se tijekom evolucije razvilimehanizmi koji sudoputali odravanje ivotnog zadovoljstva unutar razine koja je optimalna za preivljavanjepopulacije(Cummins,2003).Metaanalizeistraivanjaunezapadnimzemljamapokazalesuslinerezultatesizuzetkomdajesvjetskirasponprosjekapopulacijaiznosio6080%SMuzstandardnudevijacijuod5%SM(ColviniBlock,1994).Zanimljivojedasuseinajnieprosjenevrijednostinacijanalazileiznadvrijednostiod 50%. Ova donja granica ukazuje da na populacijskom nivou ljudski doivljaj subjektivnekvaliteteivotaostajepozitivanbezobziranaokolinskeiunutranjerazlike.Individualnirezultatinalazeseuirem rasponu,posebicekadase radionivoukvaliteteivotazapojedinedomene.Individualne razlike su oekivane i njihovu osnovu moemo nai u jedinstvenim linostimarazliitih pojedinaca. Pri tome treba napomenuti da se individualne procjene mogu nai ucjelokupnomrasponuod0do100%ovisnootrenutkumjerenja,okolnostimaistanjuukojemsepojedinacnalazi,nonanivouprosjenih rezultata zapopulacijske skupineprosjeninivo ispod50%SMupravilusenenalazi.Obzirom da se veina istraivanja odnosi na zapadne zemlje i da je do sada je vrlo maloistraivanja raeno na populacijskim podskupinama u nezapadnim drutvima u smisluistraivanjanormativnihvrijednosti,ovdjeseotvarapodruje istraivanjazadovoljstvaivotom istabilnostirezultataurazliitimispecifinimpopulacijskimpodskupinama.ModeliUpokuajimateorijskogobjanjenjapojmasubjektivnedobrobitiizadovoljstvaivotom,razvijenisu i razliitimodeli. Iako bi semoglo naimnogo viemodela, ipak se najee spominju tri(Penezi, 2006). To su strukturalni model pod imenima "Topdown model" (model "odozgopremadolje"deduktivnimodel),"Bottomupmodel"(model"odozdopremagore"induktivnimodel)tedinamikimodelravnotee.Feist isuradnici(1995) istokao iLance isuradnici(1989)navodeda"Topdownmodel"model"odozgopremadolje"polaziodpretpostavkedaljudiimajudispozicijezainterpretiranjeivotaina pozitivne i na negativne naine. Te dispozicije utjeu na procjenu zadovoljstva na raznim

  • 20

    ivotnim podrujima.Dakle, jedna opa (ukupna) procjenamoe se razloiti i na pojedinane(nie)dijelove.Druginavedenimodelsmatradaseukupanosjeajzadovoljstvaoblikujenaosnovijednostavnogazbrajanjazadovoljstvau razliitimivotnimpodrujima,kaotosunpr.brak,posao iobitelj, tj."odozdopremagore"(Fiest isur.1995).Zarazlikuodprvogamodela,ovdjevanijuulogu imajuobjektivne okolnosti. Zadovoljstvo odreenim domenama ivota, dakle, moe pridonijetiukupnom zadovoljstvu, isto kao to i ukupno zadovoljstvo ivotom ima znaajnog utjecaja naprocjene zadovoljstva u razliitim domenama ivota. Prema tom shvaanju, prvo se vrednujudomene ivota, kaonpr.posao ibrak, i to takoda seusporeuje ivotna realnost s razliitimstandardimauspjeha.Teknakon togaoblikuje seprosjenaprocjena,vodei raunaovanostiodreenihdomenaistandarda.Treenavedenimodel,modeldinamikeravnotee(Headey iWearing,1989),ukljuuje iutjecajrazliitihdimenzijalinostinaprocjenuzadovoljstva.Meutim,tajsemodelnezasnivaiskljuivona utjecaju dimenzija linosti, nego ukljuuje i odreene objektivne pokazatelje i subjektivneprocjeneivotanaraznimpodrujimakaovarijablekojeutjeunazadovoljstvo.Modeldinamikeravnotee upuuje i na to da, kada ivotni dogaaji narue odreenu ravnoteu, dolazi dopromjena stanja subjektivne dobrobiti. Dimenzije linosti trebalo bi promatrati kao osnovneprediktore zadovoljstva ivotom, ali ne smije se iskljuivati ni utjecaj razliitih, spomenutih,ivotnihdogaajakojimoguutjecatinaprocjenuzadovoljstva(Penezi,2006).LiteraturaColvin,R.C. iBlock, J. (1994).Dopositive illusions fostermentalhealth?Anexaminationof the

    TaylorandBrownformulation.PsychologicalBulletin,116(1),320.Cummins,R.A. (1995).On the trailof the gold standard for life satisfaction. Social Indicators

    Research,35,179200.Cummins, R.A. (1998). The second approximation to an international standard for life

    satisfaction.SocialIndicatorsResearch,43,307334.Cummins,R.A.(2000).Personalincomeandsubjectivewellbeing:Areview.JournalofHappiness

    Studies,1,133158.Diener,E.(1984).SubjectiveWellBeing.PsychologicalBulletin,95(3),542575.Feist,G.J.,Bodner,T.E.,Jacobs,J.F.,Miles,M.iTan,V.(1995).IntegratingTopDownandBottom

    Up StructuralModels of SubjectiveWellBeing:A Longitudinal Investigation. Journal ofPersonalityandSocialPsychology,68,138150.

    Headey,B. iWearing,A. (1989).Personality, LifeEvents, and SubjectiveWellBeing:Toward aDynamicEquilibriumModel.JournalofPersonalityandSocialPsychology,57,731739.

    Lance,C.E.,Lautenschlager,G.J.,Sloan,C.E.iVarca,P.E.A.(1989).ComparisonBetweenBottomUp,TopDownandBidirectionalModelsofRelationshipsBetweenGlobalandLifeFacetSatisfaction.JournalofPersonality,57,601624.

    Penezi,Z.(2006).Zadovoljstvoivotomuadolescentnoj iodraslojdobi.Drutvena istraivanja,15(45),643669.

  • 21

    MODELODRIVESREE

    DanijelMiuraPostizanje sree, u najirem njenom znaenju, vjerojatno je najstariji motiv djelovanja ljudi.Ovisno o postignutom stupnju razvoja u evoluciji ovjeka te openito razvijenosti drutvashvaanjesreesemijenjalo.Prve ljudske zajednice utvrivanjem drutvenih normi ponaanja postiu veu predvidivost uinterakcijamanjenih lanova teboljuorganiziranost (efikasnost) zajednice.Stoga,moemo reidajepojavadrutvenihnormibilaprviiskorakupoveanjukvaliteteivljenjapojedinca.Nadalje,za suvremeno shvaanje koncepta sree (u okviru europske kulturne batine) potrebno jeistaknuti doprinos rane grke filozofije. Naime, zahvaljujui opem blagostanju drevne Grkeuenjaci toga doba posveuju sve vie vremena razmiljanjima o podrijetlu i smislu ljudskogpostojanja.Buduida ljudi iveu zajedniciureenoj skupompravila iobiaja (lat.mores )kojiodreujunjihovemeusobneodnosesadasepostavljapitanjekoje jepodrijetlo,motiv isvrhamoralnog djelovanja i prosuivanja pojedinca. Filozofska disciplina koja se bavim takvimpitanjimanazivaseetika,adefinirasekaofilozofijamorala(Kalin,1990.).Grcisupostavilietiketemelje suvremenojZapadnoj civilizaciji,aoni su idanasutkaniu razliitamoderna shvaanjaljudskesree.Jedanodpristupaueticijepodjelanaautonomnuiheteronomnuetiku.Autonomnaetikauidaje izvormoralau ovjeku samom,dokheteronomnaetika zastupamiljenjeda je izvormoralaizvan ovjeka (Kalin, 1990.). Unutar heteronomne etike razvili su se razliiti pristupi, poputhedonizma,eudajmonizmaiutilitarizma.Navedenipristupivanisuzarazumijevanjesuvremenihtrendova definiranja sree (Brdar, 2006.) i potrebe za njenim znanstvenim istraivanjem(Veenhoven,2006a.).PredznanstvenorazdobljeEpikurovhedonizamEpikur(341.270.g.)jevjerojatnonajpoznatijipotometojeduginizstoljeabiootrokritiziranzbog svog hedonistikog uenja. Naime, on je nauavao da treba teiti ugodi (uitku), aizbjegavati neugodu. Prema Epikuru (Russell, 1945.), filozofija je praktini sustav osmiljen daosigurasretanivot. Nadalje,Epikurrazlikujedvijevrsteuitakadinamike istatike(Russell,1945.).Dinamikomuitku(stanju)prethodineugoda(nagon)stogagatrebaizbjegavati(najgoridinamikiuitakjeseksualniodnos).Zarazlikuodnjega,statikiuitakjeistiuitak,odnosnonjegovojpojavinijeprethodilaneugoda.Stogaonzakljuujedatrebateitistatikomuitku(kaoprimjer navodi da je bolje jesti kad nismo gladni, nego ekati glad te potom prodrljivo jestiobrok). Vjerojatno je zbog svog stajalita o tenji statikom uitku bio stoljeima pogrenointerpretirankaorazvratnik,znaenjekojeseidanaspripisujerijeihedonist.

  • 22

    AristoteloveudajmonizamAristotelova(384.322.g.)etikajeuskladusnjegovimuenjemoteleologiji.Teleologija(odgr.=svrha i=nauka) jefilozofskoshvaanjepremakojem jesvakobiesamimsvojimpostojanjem usmjereno ka ostvarenju nekog cilja u budunosti. Aristotel smatra da je svrhaovjekovapostojanjaostvarivanjesvihnjegovihpotencijala,odnosnootkrivanjesvogapravogjaili daimona (Ryan i Deci, 2001., prema Norrish, VellaBrodrick, 2007.). Aristotelov pojameudaimoniapogrenojeprevedenkaosrea(Waterman,1984.,premaRyff,1989.;MacIntyre,1996.), jeronseneodnosisamonablagostanjepojedinca,nego inatodapojedinacposjedujeodreenevrline.StogaRyff(1989.)zakljuujedajedaimonideal,izvrsnostkojojnetkoteitekojausmjerava i daje smisao neijem ivotu. Za Aristotela su vrline sredstvo, daimon cilj, a sreaprodukttenjetomecilju.Prematome,osjeajsreegovorinamtekdasunaeakcije ispravne.Ovakvoshvaanjedanaszastupajuteorijeemocijakojenaglaavajufunkcionalniaspektemocija.HedonistikiutilitarizamZaetnikomhedonistikogutilitarizmasmatraseJeremyBentham(1748.1832.),engleskipravnik,filozof i socijalni reformator . Sr njegove etike ini princip maksimalne sree. Principmaksimalne sree poiva na uenju da nai postupci trebaju biti voeni opim dobrom(maksimalanbrojsretnihpojedinaca),stogaudrutvumoravladatitakavustrojkojieosiguratisreu to veem broju ljudi (kriminalce ne treba kanjavati zato jer ihmrzimo, ve zato jerometaju druge u postizanju sree). Meutim, da bi se ostvario princip maksimalne sreepotrebnojeznatiodabratipostupakkojiedovestidonajveeguitka.Kakobitopostigli,prvojepotrebno odrediti to je to najvei uitak. Da bi rijeio taj problem, Bentham posee zaznanstvenim rjeenjemmjerenjem.Tajsmionipothvatostao jepoznatkaomjerenjeuitka(eng.felicificcalculus,utilitycalculus,hedoniccalculus).Kakobimoglikvantitativnousporeivatirazliite uitke Bentham predlae da obratimo panju na sljedeih est dimenzija uitka:intenzitet, trajanje, sigurnost javljanja, blizina (vremenska ili prostorna), plodnost i istoa .Plodnostseodnosinatodolazilitajuitaksamiligaslijediveibrojuitaka,aistoaseodnosina toukojem je stupnjuuitakpomijean sneugodom (boli). JohnStuartMilldodaje i sedmudimenzijuopseg.Opsegseodnosinabrojljudikojiebitiukljueniakoosobaizaberetajuitak(tojeuskladusprincipommaksimalnesree).Dakle,trebateitijakim,dugotrajnim,uicimasasigurnimishodomjavljanja,brzoostvarivima,viekratnimaiiskljuivougodnima.EmpirijskaistraivanjasreeBolje razumijevanja svijeta oko sebe, ali i nas samih zadaa je koju filozofija prenosi na sveznanosti.Razvojem tehnologijepostupno se izdvajajupojedinane znanosti iz filozofije.Krajem19.stoljeaizdvajasepsihologija,astotinugodinakasnijepitanjeljudskesreepostajepredmetznanstvenogprouavanja.Prouavajuisuvremenupsihologijsku literaturuosreiuvidjet emosmisaoLewinoveuzreicedanitanije takopraktinokaodobra teorija (Marrowcitat,1969., str.8,premaHothersall,2002., str. 266.). Naime, postojimnotvo teorija koje objanjavaju specifine konstrukte kojinajeeodgovarajutrenutniminteresimaistraivaa.Suvremeneteorijesreeinehedonistikasrea,eudajmonistikasreaterazliiteteorijenastale izpokretapozitivnepsihologije(Norrish,VellaBrodrick,2007.).

  • 23

    Veenhoven (2006b.) teorije sree dijeli na afektivne, kognitivne, dispozicijske i mjeovite.Afektivne teorijedefiniraju sreukaouravnoteenostpozitivnih inegativnihafekatauneijemivotu, snaglaskomnapozitivnimafektima (Wessman iRicks,1966, Fordyce,1972.,Bentham,1789., Kahneman, 2000.) Kognitivne teorije definiraju sreu kao kognitivni proces, odnosnoproces evaluacije vlastitog ivota sa nekim zadanim standardom (postizanje ciljeva) ili drugimosobama.Smanjivanjemrazlikeizmeueljenogirealnogstanjapostiesesrea,odnosnosreaje stanje odsustva elja (Schmitz,1930). Definicije sree temeljene na stavovima tvrde dapostojidispozicijazasreu,odnosnopozitivnistavpremaivotu.Mjeovitedefinicijekombinirajuova tri pristupa pa tako Diener (1999, 2004) navodi da je subjektivna dobrobit zadovoljstvoivotom(stav)adasepritomosjeamodobro(afekt).Izrazliitihdefinicijaproizlazekonstruktipoputkvaliteteivota,zadovoljstvaivotom,subjektivnedobrobiti,sree.DokVeenhoven(2006b.)smatradasetiterminimogusmatratisinonimima(npr.povezanostzadovoljstvaivotomipozitivnogafektaiznosi0,4

  • 24

    Utjecaj strukture linosti, procesa usporedbe, ivotnih ciljeva, adaptacije i suoavanja (eng.coping)opisalisuDienerisur.(1999.).LinostLinostjejedanodnajboljihinajpouzdanijihprediktorasubjektivnedobrobiti.Upravozbogtogarazvijeno je nekoliko teorija koje objanjavaju tu povezanost. Jedna teorija tvrdi da postojigenetska predispozicija za doivljavanje sree. Naime, istraivanja monozigotnih i dizigotnihblizanacapokazalasudase4055%ukupnevarijancedobrobitimoepripisatigenima(LykkeniTellegen, 1996). Ipak, vano je zapamtiti da utjecaj gena ne mora biti direktan (Plomin,Lichtenstein,Pedersen,McClearn iNesselroade,1990).Drugim rijeima,geniutjeunapojavuponaanjakojautjeunavjerojatnostdoivljavanjaodreenihivotnihdogaaja.Unato stabilnostidobrobiti kroz vrijeme, situacijski faktorimogunaruiti tu stabilnost. Stoga,Heady iWearing (1989)predlaumodeldinamikeravnotee (iliteorija fiksnetoke,eng.setpointtheory)ukojemtvrdeda je linostpojedincaodgovornazapolaznuvrijednostdobrobiti.Takva ravnotea moe biti naruena pod utjecajem okolnih imbenika, ali se s vremenomvrijednostdobrobitivraanapoetnurazinu.Ograniavajui utjecaj objektivnih okolnosti zajedno sa znaajnim doprinosom genetskihimbenika dobrobiti navelo je neke istraivae na zakljuak da je srea crta linosti (Costa,McCrae i Zonderman, 1987).Drugi su pak kritizirali takvo stajalite tvrdei da se razina sreemijenjatijekomvremena,tedananjuutjeusluajneokolnosti(Veenhoven,1994b).Ipak,sviseslau da je subjektivnu dobrobitmogue povezati sa ekstraverzijom i neuroticizmom.Naime,ekstraverzija utjee na doivljavanje pozitivnog, a neuroticizam negativnog afekta (Costa iMcCrae,1980).Lucas i sur. (1998) tvrdeda suekstravertiosjetljivijinanagrade,odnosnodauodravanjusocijalnihkontakatadoivljavajuvieugodeodintroverata.ProcesiusporedbePojedinci se takoer usporeuju sa viestrukim standardima, kao to su druge osobe, prolaiskustva, ambicije i idealne razine zadovoljstva te potrebe i ciljevi (Michalos, 1985). Procjenazadovoljstvatemeljisenarazliciizmeutrenutnogstanjaiutvrenihstandardapaseoveteorijenazivajuteorijerazlika (eng.discrepancytheory ).Razlikakojaproizlazi izuzlazneusporedbetj.usporedbe s boljim, neim iznad postojeega (eng. upward comparison) umanjit e naezadovoljstvo,dokepostojanjerazlikeprisilaznojusporedbirezultiratipoveanjemzadovoljstva.Ljudiseestousporeujusdrugimatesepokazalodajesocijalnausporedbauspjenastrategijasuoavanja.Meutim,osimtonasmjerusporedbe(uzlazna ilisilazna)utjee linost itrenutnarazinasubjektivnedobrobiti,smjerusporedbeneutjeekonzistentnonarazinudobrobiti.ivotniciljeviPosveenost ciljevima prua ljudima osjeaj kompetentnosti te daje smisao i strukturusvakodnevnomivotu.CantoriSanderson(utisku)tvrdedaerazinadobrobitiporastisamoakopojedinci imajumogunost teiti ciljevima koje su sami izabraliu skladu sa svojimunutarnjimvrijednostima,adapritom imajurealnaoekivanja.Predanostciljevimanajvie jepovezanasasreomkadakulturakojojpojedinacpripadapozitivnovrednujeteciljeve.Najeeprouavanadimenzijakulturepriistraivanjudobrobitijeindividualizam/kolektivizam(Triandis,1989).

  • 25

    Nadalje,Emmons(1986)jepronaaopovezanostpozitivnogafektaiveostvarenihciljeva,dokjenegativniafektpovezansadoivljajemniskevjerojatnostiostvarenjaciljevaubudunosti.iniseda su vanost koju pojedinac pridaje pojedinom ciljevima i koliina truda koju u njega uloipovezanispozitivnimafektom.Iakosuciljevinajeeizvorzadovoljstvaonimogubitiiuzronicistresazbogpoveanogpritiskananaesposobnostinjegovaostvarivanja.AdaptacijaisuoavanjeAdaptacijutrebarazlikovatiodsuoavanja.Adaptacijajeautomatskipasivnibiolokiproces,dokje suoavanje aktivan proces noenja s problemima. Adaptacija je kljuan pojam za modeldinamike ravnotee, a taj proces naziva se afektivna adaptacija (eng. hedonic treadmill,Brickman i Campbell, 1987) ili homeostatski model (Cummins, 2003, prema Norrish, VellaBrodrick,2007).Zahvaljujui tomprocesu subjektivnadobrobitkod ljudi je stabilnauvremenuunato okolinskim utjecajima. Naime, nakon naruavanja dinamike ravnotee, mehanizmiadaptacijedjelujutakodaserazinadobrobitivratinapoetnurazinu.Ciljkognitivnehomeostazezasigurno jeodravanjepozitivneslikeosebi isvomivotu (premaCummins,2000).Meutim,brzina i veliina adaptacije nije uvijek jednaka.Diener,Diener iDiener (1995) navode da kodsudionika iz veoma siromanih zemalja, poput Indije i Nigerije gdje je siromatvo prisutnostoljeima,biljeeznatnoniurazinudobrobitinegokodsudionikaizbogatijihzemalja.Premdaokolinskifaktori imajumalidoprinosukupnojvarijancidobrobiti,postalo je jasnodatajutjecajnijeuvijekzanemariv.Kakavjeodnossubjektivneiobjektivnekvaliteteivota?Istraivanjasu pokazala da ne postoji povezanost izmeu ova dva konstrukta u normalnim uvjetima.Meutim, u tekim ivotnim uvjetima objektivna kvaliteta ivota postaje znaajan prediktorsubjektivne dobrobiti. Upravo na temelju te povezanosti Cummins odreuje granicu utjecajaobjektivnih ivotnih okolnosti na subjektivni doivljaj kvalitete ivota. Temeljem rezultataprethodnihistraivanjaonsmatradajenormativnirasponsubjektivnogdoivljajakvaliteteivotaodnosno subjektivnedobrobiti7080%od skalnogmaksimuma (premaCummins,2002).Kadaobjektivne okolnosti postanu prezahtjevne za pojedinca i njegov kapacitet adaptacije preslab,dolazidosmanjenjasubjektivnedobrobitiispodnavedenihvrijednosti.Meutim, problem nastaje kada imamo situaciju u kojoj elimo poveati neiju subjektivnudobrobit.Modeldinamike ravnoteepredviada je takvopoveanjenemogue.KaopotvrdumodelumnoginavodeistraivanjeBrickmana,CoatesaiJanoffBulmana(1978)odobitnicimanalotu.Naime,pokazalosedatidobitnicinisuznaajnosretnijiodkontrolnegrupe.SuvremenaistraivanjaIstraivanjapokazujudavisoka razina subjektivnedobrobitimoebitiuzrokuspjenosti ljudiurazliitim domenama ivota. U sljedeim odlomcima donosimo rezultate jednog takvogistraivanja(Lyubomirsky,King,Diener,2005).Naime, sretni pojedinci su bezbrini, imaju dovoljno resursa za razvijanje vlastitih vjetina,odnosnoodmaranje iskladitenjeenergijezabudue izazove(modelproirenja i izgradnje,eng.broadenandbuildmodel,Fredrickson,1998,2001),posljedicatogajenjihovauspjenost.Poduspjenousmatrasepostizanjedrutvenopropisanihciljeva.

  • 26

    Srea jedefinirana kaouestalodoivljavanjepozitivnih afekata. Zapostizanje sree je vanijafrekvencija pozitivnih afekata, nego li jakost. Pozitivni afekti kod pojedinca stvaraju sklonost,postavljanja, pribliavanja i ostvarivanja ciljeva. Uz pozitivni afekt veu se osobine poputsamopouzdanja, optimizma, samouinkovitosti, svianja i pozitivne evaluacije drugih,drueljubivosti,energinosti,prosocijalnogponaanja,originalnostiisl.Za osobe sa visokom razinom subjektivne dobrobiti vea je vjerojatnost da e biti pozitivnoevaluirani pri intervju za posao te kasnije na poslu. Takve osobe su sklonije volontiranje teopenito pokazuju vie prosocijalnog ponaanja na poslu. Sretni pojedinci su sretniji u braku,rjee zloupotrebljavajudroge te suopenitoboljegpsihikog zdravlja. Sretnipojedinci se viesviajudrugimosobamaodnesretnih.Pozitivnoraspoloenjepojedincavodipremapripisivanjuvlastitih uspjeha stabilnim internalnim imbenicima. Sretni pojedinci kreativnije rjeavajuprobleme.Sretnipojedincisuuspjenijinasloenimmentalnizadacimajereekoristeheuristike.Situacijasemijenjaakosutizadacinepoznati,novi.Tadasretnipojedincigubeprednostprednesretnimakojisuuspjenijijerobraajupozornostnaviedetalja. Zakljuno, sretni pojedinci su ee uspjeniji od nesretnih pojedinaca. Ipak, nakon odreenerazine srea gubi svoj funkcionalni aspekt. Osoba moe postati nesmotrena te se uestalodovoditiurizinesituacije.ModelodrivesreeDo sada su bili navedeni razliiti pristupi srei te opisane razlike izmeu ranijih i suvremenihistraivanja sree. Takoer, navedeni su razlozi za i protiv genetske determiniranosti sree.Pokazalismodasituacijskiigenetskifaktoriukupnoineoko60%varijancesubjektivnedobrobiti.Buduidajesreanesamoposljedica,veiuzrokpostizanjadrutvenovrednovanihciljevanekiautorisupokualiobjasnitipreostalih40%varijancesubjektivnedobrobiti.Lyubomirsky, Sheldon i Schkade (2005, prema Boehm, Lyubomirsky, u tisku) predlauModeltrajnesreenakojegautjeegenetskapredodreenost,ivotneokolnosti inamjerneaktivnosti.Kljusreejeunamjernimaktivnostima(eng.intentionalactivities)jernanjihmoemoznaajnoutjecati,adoprinose40%varijancisubjektivnedobrobiti.Istraivanjejepokazalodasupromjeneivotnihokolnosti(npr.preseljenjeuveistan,kupovanjenovogautaisl.)dalekomanjeotpornena proces adaptacije nego li namjerne aktivnosti. Naime, promjene u ivotnim okolnostimapredviale supoveanu razinu sree tijekom6 tjedana,dok sunamjerneaktivnostipredvialepovienu razinu dobrobiti i 12 tjedana kasnije (Sheldon i Lyubomirsky, 2006). Upravo zbogprocesaadaptacijeivotneokolnostiinisamo10%varijancesubjektivnedobrobiti.Nadalje, rezultati revizijeDienera i sur. (2006, premaNorrish,VellaBrodrick, 2007) originalneteorijeafektivneadaptacijeiduuprilogModelutrajnesree:1) fiksnetokesreenalazeseiznadneutralnerazine,pritomjeveinaljudiumjerenosretnaveinuvremena2) razinafiksnetokesreerazlikujeseodpojedincadopojedinca

  • 27

    3) moguejedapozitivniafekt,negativniafekttezadovoljstvoivotomimajurazliitefiksnetoketedaprocesadaptacijenedjelujejednakonanjih4) znaajni ivotni dogaaji, poput smrti suprunika, mogu trajno promijeniti razinusubjektivnedobrobiti5) stupanj prilagodbe na iste ivotne promjene moe se razlikovati od pojedinca dopojedinca,ovisnoostrategijamasuoavanjakojekoristeKonano, Sheldon i Lyubomirsky (2007) predlau da je fiksnu toku bolje zamijeniti terminomfiksniraspon,unutarkojegdjelujugenetskiimbenici.Ako jepaknemogueapsolutnopoveatirazinu sree, preostaje nam relativno poveanje, odnosno ostvarivanje svih potencijala zasreupojedinca.OblicinamjernihaktivnostiNamjerne aktivnosti mogu biti ponaajne ( npr. koristiti tehniku nasumino iskazivanjeljubaznosti), kognitivne (npr. izraavati zahvalnost) imotivacijske (npr. teitiostvarenjunamaznaajnihciljeva).Izraavanjezahvalnosti Njegovanjemzahvalnosti,kaostiladoivljavanjasvijetaokosebe,jaaseosjeajsree(EmmonsiMcCullough,2003,SheldoniLyubomirsky,2006,premaKurtziLyubomirsky,2008).Obraanjempozornosti na sitnice koje nas ine sretnima, razbijamo rutinu te u fokus panje stavljamosvakodnevnonoveobjekte smanjujuina tajnainprocesadaptacije.Osim toga, izraavanjemzahvalnosti jaamo postojee socijalne odnose putem kojih ostvarujemo poveanje dobrobiti.Ipak,trebapazitidanamtonjegovanjezahvalnostinepostanerutinajereondanjegovpozitivniuinakbitiponiten (npr.bolje je jednom,nego li triputa tjednoupisivatibiljekeudnevnikzahvalnosti,premaSheldoniLyubomirsky,2006).PredoavanjenajboljegmoguegsebeOva strategijapoivana jaanjuoptimizma,odnosno zamiljanjemnajboljegmogueg ivotaubliskoj budunosti. Vano je naglasiti da ovi ciljevi i snovi moraju biti ostvarivi. Zahvaljujuiosnaenom optimizmumijenja se percepcija samouinkovitosti i smisla ivota. Zapisivanjem,umjesto pukog zamiljanja, postie se jo vei uinak jer ono podrazumijeva vei kognitivniangamanpasutakopostavljeniciljevijasniji,odnosnoviesmisleni(KurtziLyubomirsky,2008).injenjedobrihdjelaPomaganjepriizradizadae,pridravanjevrataotvorenimailipranjecimerovogsuabilisunekiodzadatakau istraivanjuuinka injenjadobrihdjelanasreupojedinca (Tkach,2005,premaKurtz i Lyubomirsky, 2008). Istraivanje je pokazalo da frekvencija injenja dobrih djela nemautjecaja na dobrobit. Na dobrobit znaajno utjee raznolikost djela, na taj nain se postieizbjegavanje rutine koja procesom adaptacije negativno djeluje na dobrobit. injenjem dobrihdjela poveavamo samopotovanje, empatiju (Boehm, Lyubomirsky, u tisku), otkrivamo irazvijamo vlastite vjetine i talente (Seligman, 2002) te jaamo povezanost sa zajednicom.Naposljetku,naasreajejoveakadaopazimodajenatrudurodioplodom.

  • 28

    Ponovnoproivljavanjesretnihtrenutaka Prisjeanjem sretnih iskustava povea se razina dobrobiti, meutim pri zapisivanju ilirazgovaranjuonjimauinakjeznatnomanji(Boehm,Lyubomirsky,utisku).Stogaautoripredlaujednostavno ponovno proivljavanje sretnih trenutaka kako bi se replicirao osjeaj sree bezprevieukljuivanjanepotrebnihkognitivnihoperacija(slaganjerijeiureeniceprirazgovoruilizapisivanju).NamjerneaktivnostikaomedijatoridobrobitiIstraivanjaupornopotvrujupovezanostnekihosobina linosti i sree.McCrae iCosta (1991,prema Tkach i Lyubomirsky, 2006) predlau dva oblika te povezanosti temperamentalni iinstrumentalni. Za ovaj rad kljuan je instrumentalni oblik prema kojem crte linosti stvarajurazliite situacije koji utjeu na sreu, odnosno crte linosti djeluju kao predispozicije kojeusmjeravaju ljude prema specifinim vrstama socijalnih situacija. Neke od tih situacijaidentificiranesuuistraivanjuTkachaiLyubomirskye(2006)kaoutjecajnimedijatorisubjektivnedobrobiti. Dakle faktorskom analizom na 500 studenata utvreno je sljedeih 8 faktora(medijatora) koji objanjavaju povezanost crta linosti (Big Five Inventory, John i sur., 1991) isree(SubjectiveHappinessScale,LyubomirskyiLepper,1999):socijalnaafilijacija,izlasci(party),mentalna kontrola, tenja ciljevima, pasivno (npr. gledanje televizije) i aktivno (npr. sportskeaktivnosti)provoenjeslobodnogvremena,religijateizravnipokuaji.Kaoprimjer,autorinavodedaekstravertieeodintrovertakoristesocijalnuafilijacijutesuzbogtogsretnijiodintroverta.ModeratoriuinkovitostinamjernihaktivnostiDabinamjerneaktivnostibiletouspjenije(Lyubomirsky,Sheldon,Schkade,2005)potrebnojepostiiiodravatistanjeukojempojedinacdoivljavamnogopozitivnihiskustavakoja:1) odgovarajulinosti,sklonostimaipotrebamapojedinca2) varirajuu sadraju i vremenu javljanja kakobi semaksimalnouklonioutjecaj afektivneadaptacijeOsim ovih, znaajni moderatori su socijalna potpora i utjecaj kulture(individualistika/kolektivistika).Neka istraivanja poveanja sree koristila su nacrte u kojima raspodjela ispitanika ueksperimentalnesituacijenijesluajna.Stogasepostavilopitanjedjeluju listrategijepoveanjasreesamoondakadaljuditooekuju,odnosnopostojiliplaceboefekt?Dickerhoofisur.(2007,premaSheldon,Lyubomirsky,2008 ) ispitali suutjecaj samoselekcijena razinudobrobiti te suzakljuili da je slobodan odabir ukljuivanja u program poveanja dobrobiti nuan, ali ne idovoljanuvjetzapoveanjesree.AutentinasreaKao to je ranije navedeno, neto iri model trajne sree predlae Seligman u svojoj knjiziAutentina srea (Seligman, 2002, prema Norrish, VellaBrodrick, 2007). Poput Maslowa,integrira hedonistike i eudajmonistike aspekte sree u jedanmodel. Seligman predlae tri

  • 29

    nainakojimaljudipokuavajudoidosreeugodanivot,dobarivotismislenivot(MiljkoviiRijavec,2004).Ugodan ivot (ivot pun uitaka) podrazumijeva njegovanje pozitivnih emocija prolosti,sadanjosti ibudunosti.Suoavanjesproloutrebabititemeljenonaopratanju ipomirenju,zahvalnosti te prisjeanju sretnih trenutaka. U sadanjosti treba teiti tjelesnim uicima, ali iuicimakojiproizlazeizpozitivnihodnosasadrugima.Nabudunosttrebagledatioptimistinoispunonade.Sljedei nain je dobar ivot kod kojeg uitak proizlazi iz svakodnevnog koritenja vlastitihsposobnostiivjetina.TakavuitakCsikszentmihalyi(2006)nazivaoaravajuaobuzetost(eng.flow),ajavljasekodpojedinacakojiseukljuujuuaktivnostikojeimpruajuizazovteprilikudakoristesvojevisokorazvijenevjetine.Sljedeesukarakteristikeoaravajueobuzetosti:1) osjeamoravnoteuizmeuizazovainaihsposobnostiivjetina2) osjeamostapanjeaktivnostiisamogasebeujedno3) tonoznamokojijesljedeikorakkojimoramouinitiijeliprethodnibiodobar4) potpunosmousmjereninaonototrenutnoradimo5) imamoosjeajkontrolenadsituacijom6) gubimosvijestosebi7) gubimoosjeajzavrijeme8) uivamouaktivnostisamojposebiPosljednji nain je smislen ivot, a odnosi se na koritenje vlastitih sposobnosti i vjetina uslubineegmnogo veegodnas samih (religija, volontiranjeu zajednici, zatitaokolia i sl.).Kakobiivotbiopercipirankaosmislenpotrebnojezadovoljitisljedeepotrebe:1) potrebazasvrhom2) potrebazavrijednostima3) potrebazadjelotvornou4) potrebazaosjeajemvlastitevrijednostiIspitujui ljudenakojinainpokuavajuostvaritiivotnozadovoljstvo(ugodan,dobar ilismislenivot) Peterson (2003) je zakljuio da je usmjerenost ka dobrom i smislenom ivotu rezultirapoveanim ivotnim zadovoljstvom, dok usmjerenost ugodnom ivotu nije dovela dointenzivnijegosjeajasree.Ipak,toneznaidaivotpunuitakanemoeutjecatinanausreu.Naime,Seligmannaglaavadanajveidoprinosdobrobitiimasmislenivot,potomdobarivot,anajmanjiugodanivot(TEDpredavanje,2004).Meutim,ivotpunuitakamoeimatiznaajanuinaknasreutekakojenaivotsmislenidobar.Seligman isur.koriste ranijeopisanenamjerneaktivnostikakobi trajnopovealisreu.Njihovirezultatiuskladususranijenavedenimnalazima.Potrebnasujododatnaistraivanja,noiniseda su ve sada namjerne aktivnosti prepoznate kao kvalitetan skup tehnika ijim pravilnimkoritenjemznaajnomoemoutjecatinasreuljudi(Seligman,Steen,Park,Peterson,2005).ZakljuakSreakaopredmet znanstvenog interesa, slinokao ipsihologija, imaduguprolost,alikratkupovijest.Naime,problematika ljudske sreeprvotno je razmatranauuempodruju filozofije,

  • 30

    odnosnoetici.TakoEpikurpoduavahedonizam,aAristoteleudajmonizam.VanaprekretnicaodfilozofijekaznanostibilojeBenthamovozanimanjezamjerenjeuitka.Bitisretaninisesasvim jeprirodno,tj.uroenoovjeku.Ovutvrdnjupodupiru imnogobrojnaistraivanjaokupljenaokokonceptadinamikeravnotee.Prirodasepobrinuladasviljudiimajustabilnurazinusree.Unatotome,postojerazlikeurazinidobrobiti.Ranijaistraivanjapokualasuobjasniti te razlikedemografskimobiljejima (spol,dob, SES i sl.) te situacijskim faktorima.Uskoro jepostalo jasnoda je sreavelikimdijelomgenetskipredodreenaposredstvomnekihosobinalinosti.Sdrugestrane,istraivanjasupokazaladasesretniljudiznaajnorazlikujuodnesretnih,naroitopouspjenosti (posao,brak,zdravlje isl.).Meutim,to jespojedincimakojisuunatosvemunesretni (manje sretni)? Razliiti autori daju razliita objanjenja i predlau razliite modeleispitivanog fenomena. Autori poput Lyubomirskye i Seligmana nude razliitemodele sree tekoriste jakoslineoblikenamjernihaktivnosti.Zajedniko timmodelima jedapodrazumijevajudugotrajnusreu,aliitrajnoulaganjenapora.Dakle,Benthamovciljmaksimalnesreejeostvariv,samosupotrebnadrugaijasredstva.Kakobiseogromnaulaganjau istraivanjesree isplatila,potrebno je implementiratisteenaznanjauoblikovanjesocijalnepolitike.LiteraturaBoehm, J.K. i Lyubomirsky, S. (u tisku). Enduring happiness. U S.J. Lopez (Ur.), Handbook of

    positivepsychology.Oxford:OxfordUniversityPress.Brdar,I.(2006).ivotniciljeviidobrobit:Jelizasreuvanotoelimo?Drutvenaistraivanja,4

    5(8485),671691.Csikszentmihaly, M. (2006). Flow: oaravajua obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

    Jastrebarsko:NakladaSlap.Cummins, R.A. (1996).The domains of life satisfaction: an attempt to order chaos. Social

    IndicatorsResearch,38,303328.Cummins, R.A. (1998). The second approximation to an international standard for life

    satisfaction.SocialIndicatorsResearch,43,307334.Cummins, R.A. (2000). Objective and subjective quality of life: an interactive model. Social

    IndicatorsResearch,52,5572.Cummins,R.A.(2002).Normative lifesatisfaction:measurement issuesandhomeostaticmodel.

    SocialIndicatorsResearch,64,225256.Diener, E. i Lucas, R.E. (2004). Wellbeing. U C. Spielberger (Ur.), Encyclopedia of applied

    psychology.Vol.3(str.669677).NewYork:Academicpress.Diener,E.,Suh.,E.M.,Lucas,R.E.,Smith iH.L. (1999).Subjectivewellbeing:Threedecadesof

    progress.PsychologicalBulletin,125(2),276302.Fanuko,N.,isur.(1995).Sociologija:udbenikzagimnazije.Zagreb:kolskaknjiga.Fulgosi,A.(1981).Psihologijalinosti:teorijaiistraivanja.Zagreb:kolskaknjiga.Hothersall,D.(2002).Povijestpsihologije.Jastrebarsko:NakladaSlap.http://www.ted.com/index.php/talks/martin_seligman_on_the_state_of_psychology.htmlKalin,B.(1990).Povijestfilozofije:sodabranimtekstovimafilozofa.Zagreb:kolskaknjiga.

  • 31

    Kurtz,J.L.iLyubomirsky,S.(2008).Towardsadurablehappiness.US.J.LopeziJ.G.Rettew(Ur.),ThePositivePsychologyPerspectiveSeries (Vol.4).Westport,CT:GreenwoodPublishingGroup.

    Lyubomirsky, S., King, L. i Diener, E. (2005). The benefits of frequent positive affect: doeshappinessleadtosuccess?PsychologicalBulletin,131(6),803855.

    Lyubomirsky, S., Sheldon, K.M. i Schkade, D. (2005). Pursuing happiness: The architecture ofsustainablechange.ReviewofGeneralPsychology,9(2),111131.

    MacIntyre,A.(1996).Ashorthistoryofethics.NewYork:SimoniSchusterInc.Mati, R. (2003). Drutvena promocija bezakonja (uvod u sociologiju devijantnosti). Zagreb:

    Hrvatskasveuilinanaklada.Miljkovi,D. i Rijavec,M. (2004). Tri puta do otoka sree: psihologija sree i dobroga ivota.

    Zagreb:IEP.Norrish,J.M. iVellaBrodrick,D.A.(2007). Isthestudyofhappinessaworthyscientificpursuit?

    SocialIndicatorsResearch,87,393407.Peterson,C.(2003).Valuesinaction.www.authentichappiness.org/perlRussell,B. (1945).A history ofwesternphilosophy and its connectionwith political and social

    circumstances from the earliest times to the present day (fourth printing). New York:AmericanBookStratfordPressInc.

    Ryff,C.D.(1989).Happiness iseverything,or is it?Explorationsonthemeaningofpsychologicalwellbeing.JournalofPersonalityandSocialPsychology,57(6),10691081

    Seligman,M.E. (2002).Authentichappiness:Using thenewpositivepsychology to realize yourpotentialforlastingfulfilment.NewYork:FreePress.

    Seligman,M.E.(2004).Whatpositivepsychologycanhelpyoubecome.TEDpredavanje(2008).Seligman, M.E., Steen, T.A., Park, N. i Peterson, C. (2005). Positive Psychology Progress

    EmpiricalValidationofInterventions.AmericanPsychologist,60(5),410421.Sheldon,K.M. iLyubomirsky,S. (2006).Achievingsustainablegains inhappiness:Changeyour

    actions,notyourcircumstances.JournalofHappinessStudies,7,5586.Sheldon,K.M.iLyubomirsky,S.(2007).Isitpossibletobecomehappier?(Andifso,how?).Social

    andPersonalityPsychologyCompass,1/1,129145.Tkach, C. i Lyubomirksy, S. (2006). How do people pursue happiness?: relating personality,

    happinessincreasingstrategies,andwellbeing.JournalofHappinessStudies,7,183225Veenhoven,R. (2006a).Sociologysblindeye forhappiness.Paperpresentedatthe16thWorld

    CongressofSociology2006,Durban,SouthAfricaVeenhoven,R.(2006b).Howdoweassesshowhappyweare?Tenets,implicationsandtenability

    of three theories. Paper presented at conference on New Directions in the Study ofHappiness:UnitedStatesandInternationalPerspectives,UniversityofNotreDame,USA,October22242006

    Waterman,A.S.(1984).Thepsychologyofindividualism.NewYork:Praeger

  • 32

    TOINIOSOBNUKVALITETUIVOTA:STUDIJANAUZORKUHRVATSKEGRADSKEPOPULACIJE

    GorkaVuleti,DavorIvankovi

    Pitanje odrednica subjektivne kvalitete ivota vrlo je aktualno u zadnjem desetljeu kako napodruju psihologije tako i na podrujumedicine posebice u podruju zdravstvene zatite teevaluacijepsihosocijalnihizdravstvenihintervencija.Kako bismo mogli osmisliti intervenciju s ciljem unaprjeenja kvalitete ivota moramo prvosaznati to je to to ljudima odreuje kvalitetu ivota i zadovoljstvo ivotom. Jer ukoliko nezahvatimovaljanopredmetmjerenjanemoemonitivaljanoosmislitisadrajintervencije.Mnogi od ljestvica i upitnika namijenjenimjerenju kvalitete ivota, kao imetode za njihovuanalizuobiljejaikategorijeodgovora,nedozvoljavajuslobodanizborodgovorasudionika.Takviinstrumentisu estostandardiziraninauzorcima razliitimodpopulacijekojaseprocjenjuje.Upraksi,velikibroj istraivaakoristiumjerenjukvalitete ivotametodu intervjua.Mnogiautoriistiu individualnuprirodukvaliteteivota(O'Boyle,1994).Calman(1984)navodidasekvalitetaivotaodraavaurazliciizmeueljaioekivanjapojedincainjegovogstvarnogiskustva.Prematomekvalitetaivotapojedincaovisioosobnomprethodnomiskustvu,sadanjemstiluivotatenadamaiambicijamazabudunost.Specifinapodrujaivotakojepojedinacsmatravanimabitiepodznaajnimutjecajemsociokulturalnogmiljeaukojemu jepojedinacodrastaoodnosnoukojemu ivi. esto se pristup mjerenju razlikuje ovisno o ciljevima, vrijednosnom sustavu iprofesionalnomusmjerenjuistraivaa.Iakopostojebrojniinstrumentizaocjenukvaliteteivota,instrumenti koji procjenjuju osobnu komponentu vrlo su rijetki, tako da komponenta osobnekvaliteteivotanedostajeuistraivanjimakvaliteteivota.Olweny(1992)sebavioistraivanjemkvaliteteivotauzemljamaurazvoju idao jedefinicijukvaliteteivotakojushvaakaoosobnovrednovanjestvarnogstilaivotavisvisoekivanogstilaivotaiusvakomtrenutkuodraavafunkcioniranje pojedinca unutar za njega jedinstvenog miljea. Ovime autor sugerira da bimjerenje kvalitete ivota usmjereno na pojedinca moglo uspjeno prevladati ogranienja umeukulturalnim analizama. U procjenjivanju kvalitete ivota sudioniku treba biti danamogunostdaidentificirapodrujaivotakojasunjemuvana,tedaiskaeukojojmjerisvakoodnavedenihsudjelujeusveukupnojkvalitetiivota(Bowling,1995).Razliiti istraivainavoderazliitapodruja,alidubljaanaliza istraivanja idefiniranjakvaliteteivota pokazuje da postoji odreen broj podruja koje se izdvajaju kao univerzalna i koja seopetovanopojavljujuuveini istraivanja.Naosnovianalizebrojnihstudija idefinicijakvaliteteivotaCummins (1997)utvrujeda seu veini istraivanja javlja sedamosnovnihpodruja:1.zdravlje, 2. emocionalna dobrobit (emotionalwellbeing), 3.materijalno blagostanje, 4. bliskiodnosi s drugim ljudima (obitelj, prijatelji, partner, znaajne osobe), 5. produktivnost, 6.drutvena zajednica i 7. sigurnost. Pojam kvalitete ivota danas se shvaa kao sloenakonstrukcijadiskretnihpodruja.Ciljovoga rada jeutvrditida li iskazana iopisanapodrujakvalitete ivotanauzorkuhrvatskeurbane populacije odgovaraju navedenim podrujima univerzalnim za zapadne populacije. U

  • 33

    ovom istraivanju primarno je arite na subjektivnim pokazateljima kvalitete ivota premadoivljajuisamoprocjenamasamihsudionika.Problemi:

    1. Utvrditipodrujakojasuodredniceosobnekvaliteteivotahrvatskeurbanepopulacije injihovuuniverzalnostodnosnospecifinost.2. Procijenitivanostinaenihpodrujauosobnojkvalitetiivota.3. Ispitati kakvim sudionici procjenjuju svoj ivot (ili razinu funkcioniranja) na svakom odindividualnonavedenihpodruja.

    MetodaSudioniciIspitivanjem jeobuhvaeno315 sudionikaudobiod17do87godina (M=35.44,SD=16.08)odtogaje37,1%sudionikamukogspola.Uispitivanjesuukljuenezdraveodrasleosobe.Uzorakjedobivensluajnimodabirom izpopisaosobauskrbi lijenikaobiteljskemedicine.Popisisuuzetiod lijenika koji u skrbi imaju osobe iz gradske populacije (u Zagrebu, ibeniku i Splitu). Ulijenikim kartonima je provjereno jesu li odabrani sudionici zdravi te je iskljuena fizika ilipsihikabolest.Ispitivanje je provodilo pet ispitivaa, prethodno uvjebanih za provoenje polustrukturiranogintervjuapremauputamaautorainstrumenta.Sviispitivaibilisuenskogspolaudobiod27do32 godine starosti i to: doktormedicine (2 ispitivaa) i psiholog (3 ispitivaa). Ispitivanje jeprovedeno u kui ili na radnommjestu sudionika, ovisno o tome gdje se sudionik nalazio uvrijemeprovoenjaispitivanja.InstrumentarijUpitnikzaevaluacijukvaliteteivotaUprovedenom istraivanjukoriten je instrumentUpitnikzaevaluacijukvaliteteivota, izravnipostupakodreivanjavanostipodrujakvaliteteivota(Schedulefortheevaluationofqualityof life SEIQoL: A directweighting procedure for Quality of life domains) koji je izraen naOdsjeku za psihologiju na Royal College of Surgeons u Irskoj (O'Boyle,McGee,Hickey, Joyce,Browne,iO'Malley,1993).SEIQoLjeinstrumentzaprocjenukvaliteteivotapojedincaibaziranjena metodi intervjua (polustrukturiranog intervjua). Instrument je razvijen u svrhu mjerenjakvaliteteivotagledano izosobneperspektive.Metoda je temeljenana intervjuu izvedenom iztehnike analize sudova.To je kompleksnamjera kompleksnogprocesa imoe sepokazati kaonepraktinauklinikesvrhemeutimkorisnau ispitivanjuzdraveodraslepopulacije.SEIQoLseprimjenjuje putem standardiziranog polustrukturiranog intervjua u kojem se osobu trai danavedepetpodrujakojasmatraglavnimodrednicamavlastitekvaliteteivota,teda ihukratkoopie to pod time podrazumijeva. Niti jedno podruje ivota nije unaprijed ponuenosudionicima kao mogui odgovor. Zatim se radi procjena stanja, odnosno funkcioniranjapojedincausvakomodnavedenihpodrujasamoprocjenomnaljestviciod1do7(priemuje1=

  • 34

    najgoremoguedo7=najboljemogue)tevanostkojupojedinacpridajesvakomodnavedenihpodruja(rangiranjepovanosti).Nijenunodasvakopodrujeimarazliitrang,biojedozvoljeniodgovordasusvanavedenapodrujajednakovana.RezultatiIspitano je sveukupno 315 osoba. Svaki sudionik je naveo pet podruja koje smatra glavnimodrednicamavlastitekvaliteteivota.Sveukupno jenavedeno61podruje.UTablici1navedenisu nazivi i uestalost navoda za podruja koja su imenovana vie od deset puta u ukupnomuzorku.Tablica1.Nazivipodrujateapsolutna irelativnauestalostnavodapremadobnimskupinama izaukupanuzorakNazivpodruja Ukupno

    N=3151729god.N=167

    3059god.N=112

    60

  • 35

    analizomutvreno jedasvisudioniciprilikomdefiniranjavlastitekvaliteteivotanavodebaremjednoilinekolikoodtihestpodruja.Nadalje,36podrujaimauestalostnavodamanjuod10.Ovako velik broj razliitih podruja odraz je interindividualnih razlikameu sudionicima, toodraava individualne specifinostiosobne kvalitete ivota.Meutim, klasifikacijomnavedenihpodrujaukategorije,odnosnoirepojmove(npr.materijalnostanje,stambenopitanje,vlastitistan,plaa;mogubitigrupiraniuirukategorijumaterijalnopodruje).Natajnainjemoguesvanavedenapodrujagrupiratiusljedeih8irihpodruja:materijalno,emocionalno,zdravlje,postignua,meuljudskiodnosi,zajednica,sigurnost iduhovniivot/religija.Navedenapodrujasepoklapajusosnovnimpodrujimadobivenimubrojnim istraivanjimauzapadnimzemljama.Rezultati ove studije nedvojbeno ukazuju na potrebu ukljuivanja podruja religije odnosnoduhovnogivotaunajiremsmislu.Ovinalazibitedetaljnijerazmotreniuraspravi.Usvrhudaljnjeanalizerezultatauodnosunadob,sudionicisupodijeljeniu tridobneskupine.Prvadobnaskupinaudobiod18do29godina(N=167),drugadobnaskupinaudobiod30do59godina(N=112)itreadobnaskupinaod60iviegodina(N=36).Kaoiuskupnimpodacima,iugrupimlaih sudionika, istie se est podruja koja su najzastupljenija kao odrednice osobnekvaliteteivota.Najuestalijesenavodi ljubav(N=116),zatimobitelj(N=106),zdravlje(N=102) iposao(N=99).Sveukupnojeimenovano61razliitopodruje.Sudionicisudavalisamoprocjenevanostisvakogodosobnonavedenihpetpodrujarangirajuiih po vanosti. Najmlaa dobna skupina daje najveu vanost zdravlju, zatim obitelji, slijedereligija i ljubav.Meu sudionicima druge dobne skupine, 3059 godina, naena je drugaijaraspodjela odgovora, kao i rang vanosti odreenih podruja. Ova skupina sudionika, kojanajveimdijelompripadaradnoaktivnojpopulaciji,najuestalijeimenujesljedeaetiripodrujakao odrednice osobne kvalitete ivota: zdravlje (N=93), obitelj (N=83), financije imaterijalnostanje (N=67) te posao (N=65). Po vanosti, na prvomjesto dolazi obitelj zatim zdravlje i natreemmjestuljubaviduhovniivot.Sveukupnosepojavljuje45podruja,tojemanjeuodnosunasudionikemlaedobneskupine.Uskupinisudionikatreedobneskupine,60godina istariji,trisepodrujaistiupouestalostinavoda(suestalounavodaveomod10%).Tosu:zdravlje(N=34),obitelj (N=26) i financije imaterijalno stanje (N=19).Brojpodrujakoja se javljajukaosastavniceosobnekvaliteteivotanajmanji jeuovojskupinisudionika i iznosi33.Sudioniciovedobneskupinenajveuvanostpridajuzdravlju,zatimobiteljiiprijateljstvu.UTablici2prikazanojerangiranjepodrujapremavanosti,usporednozatridobneskupine.Nekapodruja jednakoestosunavednatedijele3.rang.Tablica2.TrinajvanijapodrujapremadobnojskupiniRangvanosti Dobnaskupina(godine)

    1829 3059 601 Zdravlje Obitelj Zdravlje2 Obitelj Zdravlje Obitelj3 Ljubav/religija Ljubav/duhovniivot,religija Prijateljstvo

    Analizatekstaslobodnihodgovorakojiopisujupojedinapodruja

    Analizom tekstadobiveni su tipiniodgovori sudionikaoodrednicamanjihovekvalitete ivota.Analiziranisuopisinajee imenovanih inajvanijihpodruja,aonisusljedei:Zravlje,Obitelj,

  • 36

    Ljubav, Posao, Novac/Financije. Nema sudionika koji nije naveo barem jedno od prva trispomenutapodrujapridefiniranjuosobnekvaliteteivota.Analizomtekstadobivenesutipinereenice i dijelovi reenica kojima su sudionici opisivali navedene domene. Slijede rezultatitipinihopisapetnajeeimenovanihpodruja.Zdravlje:

    Zdravljeopenito;dasamfizikizdraviudobrojkondicijiidapsihikidobrofunkcioniram;zdravotijeloizdravduh;dasamzdravcijeliivot;ovjektrebabitizdravdabifunkcionirao;da sam zdrava ja icijelamojaobitelj; da sudjeca zdrava i svibliski jer je zdravljenajveebogatstvo; zdravlje fiziko imentalno vlastito i ljudi okomene; zdravlje vlastito i mojihblinjih;potpunofizikoiumnozdravlje;osnovafunkcioniranjajefizikoimentalnozdravlje;dokimazdravljamoesesve.

    Uoljivo jedasudionicinaglaavajurazliku izmeupsihikog i fizikogzdravlja teveinanavodioboje pri definiranju osobne kvalitete ivota. Takoer je uoljivo da ne samo vlastito zdravljenegoizdravljesvojihblinjih,smatrajuinavodevanimuvlastitojkvalitetiivota.Obitelj:

    Obiteljskiivot,vlastitaobitelj;daosnujemvlastituskladnuobitelj;uaobitelj;iraobitelj;skladuobitelji; sloga i ljubavuobitelji; zdravaobitelj;obiteljmi jepodrka inajbitnijanasvijetu;obiteljkaotemeljsvegauivotu;obiteljusmisluemocionalneravnoteeikaotemeljumojem ivotu; slonost u obitelji; sklad u obitelji; razumijevanje i sigurnost u obitelji;obiteljskiivot.

    Uopisimaovogpodrujauoljivo jenekolikoznaenjakojesudionicipodrazumijevaju imenujuiObitelj:primarnaobiteljiodnosiunjojtesekundarnaobiteljiodnosiuobitelji.Takoerseistievanostodnosauobitelji,anesamonjenopostojanje.Ljubav:

    Privatni ivot, ljubav i razumijevanje s partnerom; davanje i uzimanje, ljubav premapartneru; stabilna ljubav; partnerska ljubav; ljubav meu lanovima obitelji; ljubav irazumijevanjeipodrkauivotu,ljubavteinipsihikizdravim.

    Podruje Ljubav za sudionike predstavlja spolnu ljubav prema partneru, ali i ljubav premalanovimaobiteljiiireukljuujuiljubavpremaprijateljima.Posao:

    Nai posao; posao koji zadovoljava moje potrebe; da imam zaposlenje i da samzadovoljanposlomkojiradim.

    Mladisudionici,veinomstudenti,uopisimapodrujaPosaonavodepotrebudanauposao,dasezaposletedaimtoomoguifinancijskusigurnost.Sudionici druge dobne skupine (30 do 59 godina) veinom radno aktivni, osim financijskekomponenteposlanavode imeuljudskeodnosena radnommjestu izadovoljstvoposlomkojiobavljajusmatrajuvanimzaosobnukvalitetuivota.

  • 37

    Novac:

    Novac je neophodan za ivot; novac kao sredstvo za odravanje dobrih uvjeta ivota;financijskasigurnost.

    UnajveembrojuopisaNovacsespominjeusmisluosiguravanjaelementarnihsredstavazaivotte zadovoljenja osnovnih potreba. Svega je nekoliko (mlaih) sudionika spomenulo elju zabogatstvompriimenovanjunovcakaobitnogauosobnojkvalitetiivota.ProcjenaosobnogfunkcioniranjananavedenimpodrujimaZasvakoodpetpodrujakojesusudioniciimenovalikaoodredniceosobnekvaliteteivota,danaje na samoprocjenu razine funkcioniranja na ljestvici Lickertovog tipa. Raspon vrijednostiprocjene razine funkcioniranja kree seod1 (najgoremogue) 2 (vrlo loe) 3 (loe) 4 (nidobroniloe)5(dobro)6(vrlodobro)7(najboljemogue).U svrhu jasnijegprikazivanja iobjanjavanja rezultata, anaosnovipreporuka izmeunarodneliterature,vrijednosti ljestvicesupromijenjeneuoblikpostotkaskalnogmaksimumadobivenognatojljestvici(%SM)premaformuli(Cummins,1997):

    %SM=(originalnavrijednost1)x100/(brojvrijednostinaljestvici1)(npr. za vrijednost 4: %SM = (41) x 100/(71) = 50, dakle vrijednost 4 predstavlja 50% odmaksimumakojisemoepostiinatojskali)Ukupnu mjeru osobne kvalitete ivota Indeks kvalitete ivota ini prosjena vrijednostdobivenaizvrijednostinapojedinanihpetpodruja.Tablica3.IndekskvaliteteivotapremaspoluizaukupanuzorakSkupina N M SDMukarci 117 68,29 14,21ene 198 66,41 13,34Ukupno 315 67,11 13,67Tablica4.IndekskvaliteteivotapremadobnimskupinamaDobnaskupina(godine)

    M SD Minimum Maksimum

    1829 68,10 12,95 36,67 1003059 66,10 14,95 13,33 10060 65,65 12,74 40,00 93,33U Tablici 3. prikazane su prosjene vrijednosti Indeksa kvalitete ivota prema spolu.Osobnevrijednosti sekreuu rasponuod13do100%SM. Iako enski sudioniciuprosjeku imajuniuvrijednostukupnemjereosobne kvalitete ivota, razlikanije statistiki znaajna (t= 1,178,df=313;p>0,05).Usvrhuutvrivanjarazlikeuindeksukvaliteteivotauodnosunadob,provedenojestatistikotestiranjerazlike indeksakvaliteteivota izmeudobnihskupina.Kaotosemoevidjeti u Tablici 4. sudionici prve dobne skupine (najmlai) postiu najvie vrijednosti dok

  • 38

    sudionici treedobne skupinepostiunajnie vrijednosti.Meutim, ta razlika senijepokazalastatistikiznaajnom;F(2,312)=0,951;p>0,05.RaspravaPrema navodima iz literature (Schalock, 1996) koncept kvalitete ivota neke osobe nemaznaenjaodvojenoodosjeaja i iskustavateosobe.Kodosobnekvaliteteivotaradiseotomekakopojedinacvidiidoivljavavlastitiivot,anekakotodrugiprocjenjuju.Pritomesenaravnonezanemarujeutjecajvanjskihimbenikanakvalitetuivotapojedinca.Analizatekstaodgovorasudionikaoodrednicamaosobnekvaliteteivota, takoerukazujena toda jeosobnakvalitetaivotapitanjesubjektivneprocjeneivlastitogdoivljajapojedinca.Naisudionicisuimenovaliukupno61podrujeznaajnozakvalitetuivota,akojasepojavljujuurazliitimkombinacijamapopetosobnoizabranihpodruja.Sudionicirazliitedobirazlikujuseuuestalosti imenovanjaodreenihpodruja:najmlaisudionicinajee imenuju ljubav (13.9%)obitelj (12.7%),zdravlje (12.2%) iposao (11.9%).Meutimsudioniciudobiod30do59godinanajeenavode:zdravlje(16.6%),obitelj(14.8%),financijsko imaterijalnostanje(12%) iposao(11.6%). Stariji sudionici, kao odrednice osobne kvalitete ivota najee navode: zdravlje(18.9%),obitelj (14.4%), financijsko imaterijalnostanje (10.6%) tedrutveniivot (7.2%).Osimnavedenerazlikeuuestalostinavoenjaodreenihpodruja,sudionicirazliitedobirazlikujusei u samom odabiru odrednica kvalitete ivota pa tako slobodno vrijeme, obrazovanje,uspjeh,kultura,nacija,razumijevanje,emocionalniivot,seksnisuuopespomenutiuskupinistarijihsudionikakaoimbenicikvaliteteivota.Svinaisudionicinisuimenovali,odnosnoukljuiliukvalitetuivotazdravlje,kojesepojavljujeuveini standardnih upitnika (engleskog govornog podruja). Nadalje, analizom individualnihodgovora je ustanovljeno da svi sudionici navode neki oblik odnosa s drugim ljudima kaoodrednicuosobnekvaliteteivota.NavodisePrijateljstvo,Drutvo,Odnosspartnerom,Odnossobitelji,Druenjeisl.tosesvemoesvestipodjednoirepodrujemeuljudskihodnosa.Veinanavedenihodrednicaosobnekvaliteteivotamoesesvestiuosamglobalnihpodruja:Emocionalnoblagostanje,Materijalnoblagostanje,Zdravlje,Meuljudskiodnositj.Bliskiodnosisobitelji i prijateljima, ira zajednica, odnosno drutvo, Produktivnost, Sigurnost i Religija iliduhovniivot (kojinekisudionicinavodekaoiripojamuodnosunakonkretnureligiju).Ovisurezultati sukladni nalazima iz svjetske literature da se navedenih sedam globalnih ivotnihpodrujajavljajukaoodredniceosobnekvaliteteivotadiljemsvijetauveinikulturaukojimasuprovoena istraivanjana tu temu (Cummins,1996,2000).Ustanovljeno jeda jepetnajeeimenovanihpodrujaprocijenjenoikaonajvanijeuosobnojkvalitetiivota,stimdaseprosjenirangvanosti razlikujeuodnosunadob.Sudionicimlaedobneskupinenajvanijimuvlastitojkvaliteti ivota procjenjuju zdravlje, zatim obitelj te religiju i ljubav. Od drugih najuestalijeimenovanihpodruja,povanostidolazeprijateljstvo,posaotefinancijeimaterijalnostanje.Kodsudionikadrugedobneskupine(od30do59godina)uoljivajeizmjenarangavanostipodrujazdravlje i obitelj, pri emu je obitelji pridana vea vanost.Ovi sudionici pridaju veu vanostkarijeri,negomlaiistarijisudionicitojeiloginosobziromnatodaseradioskupinisudionikanajveimdijelomradnoaktivnihiuprofesionalnomrazvoju.Uskupinisudionikaod60godinanavieponovo jezdravljenaprvommjestupovanosti,aobiteljdolazinadrugomjesto. Prateidobivenerezultatekrozdobneskupinejasnojeuoljivsmjerpromjeneivotnihprioriteta.

  • 39

    Analizom slobodnog teksta opisa determinanti osobne kvalitete ivota pokazalo se da naisudionici jasno istiu vanost socijalne okoline i vlastitog funkcioniranja u socijalnim ulogama.Neovisnoodobi,sudioniciistiuvanostprijateljstvaidrutvenihkontakata.Imenujuiobiteljkaodeterminantu osobne kvalitete ivota ne govore samo o postojanju obitelji kao takve nego ovanostimeusobnihodnosalanovaobitelji,bilodaseradioodnosusuprunika,ilioodnosusroditeljimai/ilibraom.Dobivenirezultatisukladnisunalazimaizsvjetskeliterature,pokazalosenaime,dajepodrujebliskihodnosasprijateljimaiobiteljiuvijekmeunajvanijimodrednicamakvalitete ivota (Cummins, 1999). Stariji sudionici pridaju vei rang vanosti prijateljstvu, dokmlaituvanostpridaju ljubavi.Radnaokolina javljasekao jo jednavanaodrednicakvaliteteivota.Posao jeznaajnasocijalnaulogapojedincaudananjemdrutvu,kakomukaracatako iena. Osim vanosti posla zbog financijske sigurnosti, sudionici navode vanostmeuljudskihodnosanaradnommjestukaoiuvjetarada,jasnotoodvajajuiodfinancijskekomponente.Moesereidasposobnostostvarivanjavlastitihsocijalnihulogakaoizadovoljstvaiznavedenogainijednuodvanihdimenzijaosobnekvaliteteivota.Indeks kvalitete ivota izveden je iz vrijednosti procjene funkcioniranja na pet individualnonavedenihpodrujaipredstavljaglobalnumjeruosobnekvaliteteivota.Zasudionikemlaedobneskupineprosjeni Indekskvaliteteivota iznosi68,10uzstandardnudevijacijuod12,95.TeorijskirasponukojemusemogukretativrijednostiIndeksaiznosiod0do100meutimdistribucijarezultatapomaknutajeupodrujeviihvrijednosti.RasponukojemusekreuvrijednostiIndeksazaovudobnuskupinujeod36do100.Indekskvaliteteivotazadrugudobnu skupinu iznosi66,10uz standardnudevijaciju14,95. Individualne vrijednosti se kreuurasponuod13do100.Tojeskupinasnajveomvarijabilnostiindividualnihvrijednostiinajveimrasponom Indeksa. Za sudionike starije dobne skupine, prosjeni Indeks iznosi 65,65 uzstandardnudevijaciju12,74,akreeseunutar rasponavrijednostiod40do93. Nijeutvrenastatistiki znaajna razlika u vrijednostima indeksa kvalitete ivota izmeu sudionika razliitihdobnih skupina,meutim uoljiv je trend smanjenja vrijednosti procijenjene kvalitete ivotaprema starijoj dobi. Poveanjem uzorka sudionika tree dobne skupine omoguila bi se boljaprocjena ovdje uoene tendencije. Dobiveni rezultati sukladni su rezultatima iz svjetskeliterature.Pokazalosedaveina ljudiprocjenjujeosobnukvalitetuivotananivou60 80%odmaksimuma(Mellor,Cummins iLoquet,1999;Jordan,1992;Ryff,1995).Samoodreenastanjakaotosutokroninijakibolovidovodedotrajnog,znaajnogsmanjenjasamoprocjenekvaliteteivota. Invaliditet npr. ne dovodi do trajnog smanjenja u vrijednostima samoprocijenjenekvalitete ivota jer se takve osobe s vremenom preusmjere na druge vrijednosti i ivotnapodrujatenadomjestenastalinedostataknadrugompodruju.Rezultatiprovedenihistraivanja(Colvin i Block, 1994) pokazuju da znaajne promjene u ivotnim uvjetima dovode samo doprivremene promjene u nivou kvalitete ivota. Tijekom vremena dolazi do povratka nivoakvaliteteivotanaprethodnurazinu,karakteristinuzadotinogpojedinca.Premaspolu,mukisudioniciprocjenjujuvlastitukvalitetuivotanetoveom(70,59)uodnosunaene(68,13)alisedobivenarazlikanijepokazalastatistikiznaajnom(t=1.364, p=0,174).Uistraivanjima provedenim u zapadnim zemljama takoer nije naena razlika u subjektivnojkvalitetiivotaizmeumukaracaiena.Meutim,najnovijirezultatinacionalnestudijekvaliteteivota u Australiji (Australian Unity Wellbeing index, 2002) govore o viim vrijednostimasamoprocijenjenekvaliteteivotazaeneuodnosunamukarce.

  • 40

    Zakljuno se moe rei da pojam osobne kvalitete ivota predstavlja sloenu konstrukcijudiskretnihpodrujapriemuseizdvajaosamopihuniverzalnihpodruja.Univerzalnapodrujapraenasukombinacijomdrugihpodruja,specifinih i jedinstvenihzaodreenogpojedinca iutomedolazidoizraajasvasubjektivnostijedinstvenostosobnekvaliteteivotapojedinca.LiteraturaBowling, A. (1995). What things are important in peoples lives? A survey of the publics

    judgementstoinformscalesofhealthrelatedqualityoflife.SocialScienceandMedicine,41(10),14471462.

    Calman,K.C. (1984).Qualityof life incancerpatientsanhypothesis. JournalofMedicalEthics,10,124127.

    Colvin,R.C. iBlock, J. (1994).Dopositive illusions fostermentalhealth?Anexaminationof theTaylorandBrownformulation.PsychologicalBulletin,116(1),320.

    Cummins,R.A.,Eckersley,R.,Lo,S.K.,Okerstrom,E.,Hunter,B. iDavern,M. (2002).AustralianUnityWellbeingindex.Preuzetoshttp://acqol.deakin.edu.au/index_wellbeing/index.htm

    Cummins, R.A. (1996). The domains of life satisfaction: An attempt to order chaos. SocialIndicatorsResearch,38,303332.

    Cummins, R.A. (1997). Comprehensive Quality of Life Scale 4th Edition. Manual. School ofPsychology,DeakinUniversity,Melbourne,Australia.

    Cummins,R.A.(1999).Thegoldstandardforlifesatisfaction:Confirmationandelaborationusingan imaginary scale and qualitative interview. International Journal of Social ResearchMethodology,Theory,andPractice,2,26378.

    Cummins, R.A. (2000). Objective and subjective quality of life: An interactive model. Socialindicatorsresearch,52,5572.

    Jordan,T.E.(1992).AnindexofthequalityoflifeforVictorianchildrenandyouth,theVICYindex.SocialIndicatorsResearch,27,257277.

    Mellor,D.,Cummins,R.A.iLoquet,C.(1999).Thegoldstandardforlifesatisfaction:Confirmationandelaborationusinganimmaginaryscaleandqualitativeinterview.InternationalJournalofSocialResearchMethodologyTheoryandPractice,2,263278.

    O'Boyle, C.A. (1994). The Schedule for the Evaluation of Individual Quality of Life (SEIQoL).InternationalJournalofMentalHealth,23,323.

    O'Boyle,C.A.,McGee,H.,Hickey,A.,Joyce,C.R.B.,Browne,J. iO'Malley,J.(1993).TheSchedulefor the Evaluation of Individual Quality of Life. Administration Manual. Dublin:DepartmentofPsychology,RoyalCollegeofSurgeonsinIreland.

    Olweny,C.L.M.(1992).Qualityoflifeindevelopingcountries.JournalofPalliativeCare,8,2530.Ryff,C.D.(1995).Psychologicalwellbeinginadultlife.AmericanPsychologicalSociety,4,99104.Schalock,R.L.(1996).Qualityoflife.Vol.1ConceptualizationandMeasurement.WashingtonDC:

    AmericanAssociationonMentalRetardation.

  • 41

    MEUNARODNIINDEKSDOBROBITIpodacizaHrvatskuLjiljanaKaliternaLipovan,ZvjezdanaPrizmiLarsen,TihanaBrkljai

    UvodIstraivanja subjektivne dobrobiti (sree, ivotnog zadovoljstva i zadovoljstva pojedinimpodrujimaivota)usreditusupozitivnepsihologije,aunovijevrijemeinteresistraivaasesvivie fokusira na imbenike koji utjeu na dobrobit pojedinca u odreenom uem ili iremdrutvenom okruenju (Veenhoven, 2009).Redovitomjerenje i praenje subjektivne dobrobititrebalo bi,prema nekim autorima, postati nezaobilaznim preduvjetom za donoenje politikihodluka jersepokazalodadobrobitpojedincaneovisisamooekonomskomnapretku,nego ionjegovimsubjektivnimprosudbamaiemocijama(DieneriSeligman,2004).

    Istraivanjaupuujunatoda,tosudrutvabogatija,nadobrobitpojedincavieutjeusocijalnikontakti,emocije iosobno zadovoljstvonegoprihodi (Diener i Seligman,2004).Delhey (2004)nalazi da je, u zemljama koje su ekonomski jae i u kojima su osnovne potrebe stanovnitvazadovoljene,zadovoljstvoobiteljskimivotompresudnozaosjeajsreeizadovoljstva.Stupanjsubjektivnedobrobitimoeseznanstveno istraivati imjeriti,a jednaodpopularnijih iope prihvaenih mjera jest Meunarodni indeks dobrobiti (International Wellbeing Indeks;Cummins i sur.,2003.) koji se sve vieprimjenjujeu razliitim zemljama (Chen iDavey,2009;Renn i sur. 2009.; Tiliouine i sur., 2006.).Meunarodni indeks dobrobiti sastoji se od dvijekomponente: Indeksaosobnedobrobiti (PWIPersonalWellbeing index) i Indeksanacionalnedobrobiti(NWINationalWellbeingIndex). Osobnadobrobitupuujenazadovoljstvoivotnimstandardom,zdravljem,postignuimauivotu,odnosimasobiteljiiprijateljima,osjeajemfizikesigurnosti,prihvaanjemodokoline,buduom sigurnou iduhovnim ivotom,doknacionalnadobrobitupuujena zadovoljstvoekonomskom situacijomu zemlji, stanjemokolia, socijalnimuvjetima,vladom,biznisominacionalnomsigurnou.Meunarodni indeks dobrobiti omoguuje individualnu procjenu dobrobiti, usporedbu izmeurazliitihskupina ljudi,kao istanovnitvarazliitihzemalja.Analizompojedinihesticakojeineindeks mogue je istraiti specifine aspekte kojima su osobe vie ili manje zadovoljne tedoprinos svakog od tih aspekata ukupnom zadovoljstvu.UAustraliji, gdje je indeks i razvijen,redovitoseupolugodinjimrazmacima,provodiispitivanjenareprezentativnomuzorkugraanau svrhu praenja razine opeg blagostanja u zemlji, te usmjeravanja i razvijanja odgovarajuesocijalnepolitike(Cumminsisur.,2005.,2008).CiljeviIspitati psihometrijske karakteristike Indeksa meunarodne dobrobiti na uzorku hrvatskihgraana,

    1. Ispitati povezanost izmeu indeksa osobne i nacionalne dobrobiti i nekih sociodemografskihvarijabli(dob,spol,prihod),

    2. Ispitatimogunost predvianja zadovoljstva ivotom i percepciju trenutnog stanja uzemljinatemeljupojedinihesticaindeksaosobneinacionalnedobrobiti.

  • 42

    MetodaIstraivanje je provedeno u sklopu projekta Razvoj nacionalnih indikatora kvalitete ivljenjakojegfinanciraMinistarstvoznanosti,obrazovanjaisportaRH.SudioniciSudionikejeinioreprezentativniuzorakHrvatskihgraanaispitanusklopuistraivanjajavnogmnijenja(studeni,2008).UkupnojeispitanoN=4000punoljetnihosoba,rasponadobiod18do86godinastarosti,prosjenedobi47godina(M=47,12;SD=17,23).Uuzorkujebilo51%enai49%mukaraca.Ispitanicisu,sobziromnadob,grupiraniu4skupinezbogpotrebastatistikihanaliza.Tablica1.Uzorakhrvatskihgraana(N=4000)grupiranihudobneskupine

    Raspondobi Frekvencija %1835 1169 29,23650 1111 27,85165 1007 25,266+ 713 17,8

    Sobziromnavisinuprihodapolanudomainstvaispitanicisupodijeljeniu4skupine.Tablica2.Uzorakhrvatskihgraana (N=4.000) sobziromnavisinumjesenihprihodapo lanudomainstva

    KNpolanudomainstva

    Frekvencija %5001.000 426 10,71.0002.000 1166 29,22.0004.000 1595 39,9Vieod4.000 740 18,5Bezodgovora 73 1,8

    Ukupno 4000 100,0PostupakIstraivanje je provedeno na probabilistiki izabranom, troetapno stratificiranom uzorkupunoljetnog stanovnitva Hrvatske. Teritorijalni plan uzorka utemeljen je na administrativnojpodjeli drave na upanije te podjeli na razmjerno homogene regionalne cjeline, dobivenefaktorskom i klaster analizom relevantnih sociodemografskih iekonomskihpokazatelja izpopisastanovnitva1971.do2001.godine. Izbor jedinica (naselja)unutar regijaproveden jemetodomsluajnog izborabezpovrata,pri emu je svakaodnjih imalavjerojatnost izboraproporcionalnubrojustanovnikaskojimsudjelujeunadreenomstratumuuzorka.Adresedomainstavaukojimaje provedeno anketiranje izabrane su sistematski s popisa adresa na pojedinoj lokaciji, a izbor

  • 43

    ispitanikaunutardomainstavaizvrenjemetodomTroldahlaiCartera(1964.).Realiziranijeuzorakobuhvatio4000 ispitanikana200 razliitih lokacijaanketiranja Ispitanici suusmenoanketiraniusvojimdomovimaurazdobljuod1.listopadado4.studenoga2008.godine.InstrumentiMeunarodni indeks dobrobiti (InternationalWellbeing Indeks IWI; Cummins i sur., 2003.,Internationalwellbeinggroup,2006.)sastojiseodIndeksaosobnedobrobiti(PersonalWellbeingIndex PWI) i Indeksanacionalnedobrobiti (NationalWellbeing Index NWI). IWIsesastojiodosam esticana kojima ispitanikprocjenjuje koliko je zadovoljan svojimmaterijalnim stanjem,zdravljem,postignuimauivotu,odnosimasobitelji iprijateljima,osjeajem fizikesigurnosti,prihvaanjem od okoline, buduom sigurnou i svojom duhovnou. NWI se sastoji od estesticanakojima ispitanikprocjenjujezadovoljstvoekonomskomsituacijomuzemlji,okoliem,socijalnimuvjetima,vladom,biznisominacionalnomsigurnou.Zadovoljstvosenaobaindeksaprocjenjuje na skalama od 11 stupnjeva (0 uope nisam zadovoljan, 10 izrazito samzadovoljan), a rezultat se izraava u postotku odmaksimalnomoguih 100 bodova za svakudimenzijuposebnoilikaoprosjenibrojbodovazaPWIiNWI. ZadovoljstvoivotomispitanojepitanjemKadaseuzmesveuobzirkolikostezadovoljnisvojimivotomucijelosti?nakojejeispitanikodgovaraoprocjenomnaskaliod11stupnjevagdjeje0oznaavalaodgovorizrazitosamnezadovoljan,a10izrazitosamzadovoljan.Percepcija trenutne situacijeu zemlji ispitana jepitanjemOpenitouzevi,kakobisteocijenilisadanju situacijuu zemlji?na koje je ispitanikodgovarao jednimodponuenih5odgovora:vrlo dobrom, uglavnom dobrom, uglavnom loom, vrlo loom i ne znam, nemoguocijeniti.Ispitanesuisociodemografskeosobineispitanika,odkojihsuzapotrebeoveanalizeuzetedob,spolivisinamjesenihprihodapolanudomainstva.MetodeanalizeIstraili smo psihometrijske karakteristike IWI indeksa, ispitali povezanost indeksa osobne inacionalne dobrobiti sa sociodemografskim osobinama ispitanika te njihovu prediktivnuvrijednost u objanjavanju zadovoljstva ivotom i percepcije trenutne situacije u zemlji.Provedene su faktorska analiza, analiza pouzdanosti, korelacijske analize, trosmjerne analizevarijanceiregresijskeanalize.RezultatiFaktorskastrukturaMeunarodnogindeksadobrobitiRezulatikomponentneanalizesVarimaxrotacijomprikazanisuuTablici3.Eksploaratornafaktorskaanalizaje,premaoekivanju,identificiraladvafaktorasukladnadvjemaIWI skalama. Prvi faktor objanjava estice Indeksa osobne dobrobiti (PWI) sa faktorskimzasienjimaizmeu0,56i0,79,dokdrugifaktorobjanjavaesticeIndeksanacionalnedobrobiti(NWI)safaktorskimzasienjima0,58do0,86.Vrijednostimanjeod0,4nisuprikazane.Ovadva

  • 44

    faktorazajednoobjanjavaju57%varijanceMeunarodnog indeksadobrobiti.Osobnadobrobitnajbolje jeobjanjena zadovoljstvom sobitelji iprijateljima (0,79) tepostignuima (0,76),doknacionalnu dobrobit najbolje objanjavaju zadovoljstvo vladom (0,86) i socijalnim uvjetima uzemlji(0,83).Tablica3.Faktorskaanalizaglavnihkomponenata(VarimaxrotacijasKaisernormalizacijom,eigenvaluesipostotakobjanjenevarijance).

    Faktori 1 2Obiteljiprijatelji 0,787 Postignua 0,756 Prihvaenostodokoline 0,720 Zdravlje 0,706 Sigurnost 0,687 Duhovnost 0,607 ivotnistandard 0,607 Sigurnostubudunosti 0,560 0,496Vlada 0,863Socijalniuvjeti 0,829Biznis 0,783Ekonomija 0,768Nacionalnasigurnost 0,629Stanjeokolia 0,580Eigenvalues%objanjenevarijance

    4,0029%

    3,9828%

    Zadovoljstvobuduomsigurnoujedinajeesticakojaobjanjavaobafaktora,pazakljuujemoda jepovezana i saosobnom i sanacionalnomdobrobiti.Buduida esticaoriginalno spadauIndeksosobnedobrobiti,udaljnjimeseanalizamaikoristitiutomsmislu.Koeficijentiunutarnjekonzistencije (Cronbachalpha) zaobje skale iznose0,87, toupuujenarelativnovisokupouzdanostskala.DeskriptivnastatistikaMeunarodnogindeksadobrobitiUTablici4.prikazane suaritmetike sredine i standardnedevijacije rezultatanapojedinanimskalamaIndeksaosobnedobrobiti(PWI)iIndeksanacionalnedobrobiti(NWI),teukupanrezultatzasvakiindeks.Oekivano,vrijednosti Indeksanacionalnedobrobitiniesuod Indeksaosobnedobrobiti,to jepotvrenoiudrugimistraivanjima(Tiliouineisur.,2006).Odaspekatakojiseodnosenaosobnudobrobit,hrvatskisugraaninajzadovoljnijiodnosimasobitelji i prijateljima (82) i prihvaenou od okoline u kojoj ive (74), a najmanje zadovoljnisigurnou u budunosti (57) i svojim ivotnim standardom (58). S obzirom na nacionalnudobrobit,najzadovoljnijisuokoliem (60) inacionalnomsigurnou (56),anajmanjezadovoljni

  • 45

    vladom(38)iekonomskomsituacijomuHrvatskoj(42).Slinirezultatinaenisuiunaimranijimistraivanjimaprovedenim2003.i2005.godinekoritenjemisteskale(KaliternaiPrizmi,2006.a,2006.b,2007.)Tablica4.Aritmetikesredine(M)istandardnedevijacije(SD)PWIiNWIindeksainjihovihpojedinihestica(N=4000,2008.)

    HrvatskaZadovoljstvo. M SD

    PWI 68 17,7Obiteljiiprijateljima 82 21,1Postignuima 66 23,4Prihvaenouodokoline 74 22,9Zdravljem 67 25,9Sigurnou 70 23,6Duhovnou 72 23,9ivotnimstandardom 58 24,3Sigurnouubudunosti 57 25,2NWI 48 18,0Vladom 38 23,8Socijalniuvjetima 44 22,0Biznisomipoduzetnitvom 46 22,6Ekonomskomsituacijom 42 22,2Nacionalnomsigurnou 56 22,4Stanjemokolia 60 23,0

    Meunarodniindeksdobrobitiuodnosunanekedemografskevarijable.Jedanodciljevaovog radabio jeutvrditipovezanost izmeudemografskihvarijabli (spol,dob,prihod) izadovoljstvapojedinimaspektimaosobne inacionalnedobrobiti,tesuuskladusnjimizraunati koeficijenti korelacija koji su prikazani u Tablici 5. Budui da je broj ispitanikaistraivanjaizrazitovelik,kaokriterijzainterpretacijupostavljenajerazinaznaajnostiodp

  • 46

    Tablica5.KorelacijeizmeddjuPWIiNWIskalasdemografskimvarijablama(spol,dob,prihodi)

    PWIiNWIskale

    DemografskevarijableSpol Dob Prihod

    ivotnistandard 0,04 0,11** 0,31**Zdravlje 0,03 0,40** 0,25**Postignua 0,03 0,18** 0,24**Obiteljiprijatelji 0,04 0,05 0,10**Sigurnost 0,06* 0,09* 0,12**Prihvaenostodokoline 0,01 0,02 0,06*Sigurnostubudunosti 0,03 0,07* 0,20**Duhovnost 0,09* 0,01 0,02PWIindeks 0,02 0,16** 0,23**Ekonomskasituacija 0,03 0,05 0,12**Okoli 0,04 0,04 0,04Socijalniuvjeti 0,04 0,02 0,07*Vlada 0,04 0,04 0,04Biznisipoduzetnitvo 0,04 0,04 0,07*Nacionalnasigurnost 0,02 0,04 0,03NWIindeks 0,04 0,02 0,08*

    Napomena:Varijablaspoljekodiranamuki=1,enski=2;PWIindeks=prosjekrezultatanapojedinanih8PWIskala;NWIindeks=prosjekrezultatanapojedinanih6NWIskala;**=p

  • 47

    postavljena jerazinaznaajnostiodp

  • 48

    U funkciji dobi utvrene su razlike u zadovoljstvu vladom i nacionalnom sigurnou, ime suzadovoljnijeosobestarijeivotnedobi.Tablica7.Rezultatitrosmjernihanalizavarijance(spolxdobxprihod)naestNWIskala

    Zavisnevarijable(PWI)

    EfektiSpol1 Dob2 Prihod2 SpolxDob2 Spolx

    Prihod2DobxPrihod3

    EkonomskaFsituacijap(F)

    1,400,24

    0,710,55

    18,790,00

    3,250,02

    3,900,01

    1,940,05

    OkoliFp(F)

    0,870,35

    0,590,62

    2,210,08

    0,470,70

    1,410,24

    1,630,10

    SocijalniFuvjetip(F)

    0,020,89

    0,150,93

    5,360,00

    2,030,11

    4,730,01

    1,740,08

    VladaFp(F)

    0,030,87

    4,250,01

    5,030,01

    1,820,14

    4,440,01

    1,170,31

    BiznisiFPoduzetnitvop(F)

    0,020,89

    0,150,93

    5,360,01

    2,030,11

    4,730,01

    1,740,08

    NacionalnaFsigurnostp(F)

    0,030,87

    4,250,01

    5,030,01

    1,820,14

    4,440,01

    1,180,31

    NWIFp(F)

    0,010,92

    0,940,42

    8,770,00

    1,800,15

    4,010,00

    2,270,03

    Napomena:1df=1/3895;2df=3/3895;3df=9/3895;Trosmjerneinterkacijenisuprikazane,jernisudosegleznaajnost;Radipreglednostikurzivomsudodatnooznaeneznaajnevrijednosti.Odefekata interakcije, jediniznaajanza interpretacijubio jeefekt interakcijespol iprihodzasve aspekte nacionalne dobrobiti osim zadovoljstva okoliem. Osim u skupini s najniimprihodima,mukarcisuizraziliveezadovoljstvopojedinimaspektimanacionalnedobrobitinegoene,dok jeuskupinisnajniimprihodima,situacijabilaobrnuta,enesubilezadovoljnijeodmukaraca.Ovaj rezultatmoemo interpretirati na nain, ne da su ene smanjim prihodimazadovoljnije, ve da sumukarci smanjim prihodima nezadovoljniji situacijom u zemlji, pa sepojavljujerazlikapospolu.IstraivanjauAustralijinavodedasueneotpornijenaivotutekimuvjetima (npr. smanjim prihodima, nezaposlene), pa to ne utjee u tolikojmjeri na njihovusubjektivnudobrobit, kao kodmukaraca kojima subjektivnadobrobit znatnoopadau ivotnotekimsituacijama(Cumminsisur.,2005).RegresijskaanalizaDa bi ispitali jedinstveni doprinos pojedinih skala Indeksa osobne i nacionalne dobrobiti uobjanjenju zadovoljstva ivotom i percepcije trenutne situacije u zemlji proveli smo dvijenezavisne regresijske analize sa varijablama dobi, spola i prihoda kao kovarijatima. RezultatihijerarhijskihregresijskihanalizaprikazanisuuTablici8.Openito, rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza su pokazali da se Indeksom osobne inacionalne dobrobiti i setom demografskih varijabli puno boljemoe predvidjeti zadovoljstvoivotom(48%objanjenevarijance)negopercepcijatrenutanesituacijeuzemlji(22%objanjene

  • 49

    varijance). Pri tome, zadovoljstvo ivotom puno bolje objanjavaju pojedini aspekti osobnedobrobiti, dok percepciju situacije u zemlji bolje objanjavaju pojedini aspekti nacionalnedobrobiti.Tablica8.Rezultatihijerarhijskihregresijskihanaliza:PWIiNWIskalekaoprediktorizadovoljstvaivotom,tekaoprediktoripercepcijesituacijeuzemlji(kovarijati:dob,spol,prihod)

    Zadovoljstvoivotom PercepcijasituacijeuzemljiIkorak beta() beta()

    SpolDobPrihod

    0,010,140,22

    0,030,010,13

    R=0,28**AdjR2=0,07

    R=0,13**AdjR2=0,02

    IIkorakSpolDobPrihod

    0,010,030,05

    0,020,010,04

    ivotnistandard 0,20** 0,16**Zdravlje 0,18** 0,04Postignua 0,23** 0,03Obiteljiprijatelji 0,07 0,09**Sigurnost 0,02 0,06Prihv.odokoline 0,05 0,02Sigurnostubudunosti 0,07 0,21**Duhovnost 0,03 0,03 R=0,68**

    AdjR2=0,47R2=0,40

    R=0,34**AdjR2=0,12R2=0,09

    IIIkorakSpolDobPrihodivotnistandard

    0,010,030,050,20**

    0,010,010,070,08**

    Zdravlje 0,18** 0,04Postignua 0,23** 0,03Obiteljiprijatelji 0,07 0,05Sigurnost 0,02 0,02Prihv.odokoline 0,05 0,04Sig.ubudunosti 0,07 0,07Duhovnost 0,03 0,04Ekonomskasit. 0,02 0,12**Okoli 0,03 0,05Socijalniuvjeti 0,05 0,03Vlada 0,01 0,27**Biznisipoduzet. 0,03 0,04Nacionalnasigurnost 0,01 0,11**

    R=0,69**AdjR2=0,48R2=0,01

    R=0,47**AdjR2=0,22R2=0,11

    Napomena:Varijablaspoljekodiranamuki=1,enski=2;beta()=standardiziraniregresijskikoeficijent;Adj.R2=koeficijentdeterminacije,R2=R2promjene,**=p

  • 50

    zadovoljstva ivotom, a dodatnim uvoenjem NWI skala jo oko 1 %, tako da je ukupnoobjanjeno48% varijance zadovoljstva ivotom. Analizabetaponderau zavrnom koraku kojiukljuuje sve ispitivane varijable pokazala je da su najvei jedinstveni doprinos predikcijizadovoljstvaivotompostigleskalezadovoljstvapostignuima,ivotnimstandardomizdravljem.U drugim zemljama kao npr. Austriji (Renn i sur., 2009.) zadovoljstvo postignuima takoerostvarujenajveidoprinos,dokuAustraliji iAlirupodaciupuujudanajveidopriospredikcijizadovoljstvaivotomimazadovoljstvoivotnimstandardom(Tiliouine,CumminsiDavern,2006.;Cumminsisur.,2003.).U drugoj hijerarhijskoj analizi s percepcijom trenutnog stanja u zemlji kao kriterijem,demografskevarijable(spol,dob,prihod)objasnilesusvega2%varijance,auvoenjemPWIskalapostotakobjanjenevarijancepercepcijetrenutnogstanjauzemljipoveanjena12%.NWIskalepovealesupostotakobjanjenevarijancena22%.Analizabetaponderauzavrnomkorakukojaukljuujesvevarijablepokazalajedazapredvianjepercepcijetrenutnogstanjauzemljinajveijedinstvenidoprinosimazadovoljstvovladom,ekonomskomsituacijominacionalnomsigurnou.Od PWI skala samo je zadovoljstvo ivotnim standardom znaajno pridonijelo objanjavajupercepcijetrenutnogivotauzemlji.Promatrajuismjerpovezanosti,moesereidaveeivotnozadovoljstvo iskazujugraanikojisu zadovoljniji svojim postignuima, ivotnim standardom i zdravljem, dok situaciju u zemljiboljom percipiraju graani koji su zadovoljniji vladom, ekonomskom situacijom u zemlji,nacionalnomsigurnouivlastitimivotnimstandardom.ZakljuakFaktorska analiza potvrdila je valjanost Indeksa osobne i nacionalne dobrobiti kao dvijekomponente Meunarodnog indeksa dobrobiti. Obje skale imaju zadovoljavajue indeksepouzdanosti (0,87).Odpojedinanihaspekataosobnedobrobitihrvatskigraaninajzadovoljnijisuodnosimasobiteljiiprijateljimaiprihvaenouodokolineukojojive,anajmanjezadovoljnisigurnou u budunosti i svojim ivotnim standardom. S obzirom na nacionalnu dobrobit,najzadovoljniji su okoliem i nacionalnom sigurnou, a najmanje zadovoljni vladom iekonomskomsituacijomuHrvatskoj.S obzirom na demografske varijable dobi, spola i osobnih prihoda, ini se da su s osobnom inacionalnomdobrobitinajviepovezaniprihodi.Ljudisviimprihodimazadovoljnijisurazliitimaspektimasubjektivnedobrobiti.Hijerarhijskim regresijskimanalizama istrailismopojedineskaleosobne inacionalnedobrobitikaomogueprediktorezadovoljstvaivotomipercepcijetrenutnesituacijeuzemlji.Skaleosobnedobrobitidominantnisuprediktorizadovoljstvaivotom,doksuskalenacionalnedobrobitiboljiprediktoripercepcijetrenutnogstanjauzemlji.Zadovoljstvoivotnimpostignuimanajvaniji jeprediktorzadovoljstvaivotom,dok jezadovoljstvovladomglavniprediktorpercepcijetrenutnesituacijeuzemlji.LiteraturaChen,Z.,iDavey,G.(2009).SubjectiveQualityofLifeinZhuhaiCity,SouthChina:APublicSurvey

    UsingtheInternationalWellbeingIndex,SocialIndicatorsResearch,91,243258.

  • 51

    Cummins, R.A., (2002). International Wellbeing Index, Version 2 (Web document:http://acqol.deakin.edu.au/inter_wellbeing/IndexCoreItemsDraft2.doc).

    Cummins,R.A.,R. Eckersley, J.Pallant, J. vanVugt iMisajon,R. (2003).Developing anationalindex of subjective wellbeing: the Australian unity wellbeing index, Social IndicatorsResearch,64,159190.

    Cummins,R.A.,Okerstrom, E.,Woerner, J. i Tomyn,A. (2005). TheWellbeingofAustralians Caregivingathome.Report13.0.DeakinUniversity,Melbourne

    Cummins,R.A.,Woerner,J.,Gibson,A.,Lai,L.,Weinberg,M.iCollardJ.(2008).TheWellbeingofAustralians Links with exercise, nicotine and alcohol, report 19.0. Deakin University,Melbourne

    Delhey,J.(2004).LifesatisfactioninanenlargedEurope.Luxembourg:EuropeanFoundationforthe ImprovementofLivingandWorkingConditions,Office forOfficialPublicationsof theEuropeanCommission.

    Diener, E. i Seligman, M.E.P. (2004). Beyond money. Toward an economy of wellbeing.PsychologicalScienceinthePublicInterest,5,131.

    International Wellbeing Group (2006). Personal Wellbeing Index: 4th Edition. Melbourne:AustralianCentreonQualityofLife,DeakinUniversity.

    http://www.deakin.edu.au/research/acqol/instruments/wellbeing_index.htm.Kaliterna Lipovan, Lj. i PrizmiLarsen, Z. (2006a) What makes Croats happy? Predictors of

    happiness inrepresentativesample.UA.DelleFave(Ur.),DimensionsofWellBeing,(str.5360).

    KaliternaLipovan,Lj.iPrizmiLarsen,Z.(2006b)Qualityoflife,lifesatisfactionandhappinessinCroatia in comparison to European countries. U K. Ott (Ur.), Croatian accession to theEuropean Union. The challenges of participation. Zagreb: Institute of Public Finances,FriedrichEbertStiftung,(str.189208).

    KaliternaLipovan,Lj.iPrizmiLarsen,Z.(2007) Importanceandsatisfactionwith lifedomains inCroatia.UR.J.Estes (Ur.),AdvancingQualityofLife inaTurbulentWorld.Dordrecht,TheNetherlands:Springer,(str.4151).

    Renn,D.,Pfaffenberger,N.,Platter,M.,Mitmansgruber,H.,Cummins,R.A. iHfer, S. (2009).InternationalWellBeingIndex:TheAustrianversion.SocialIndicatorsResearch,90(2),243256.

    Tiliouine,H.,Cummins,R.A. iDavern,M.(2006).MeasuringWellbeing inDevelopingCountries:TheCaseofAlgeria.SocialIndicatorsResearch,75,130.

    Troldahl,V.,C. iCarter JrR.E. (1964).Random selection of respondentswithin households inphonesurveys.JournalofMarketingResearch,1,7176.

    Veenhoven R. (2009). WellBeing in Nations and WellBeing of Nations. Social IndicatorsResearch,91,521.

  • 52

    VANOSTSOCIJALNEPODRKEZAKVALITETUIVOTAIstraivanjekvaliteteivotaemigranataiosobakojeiveuvlastitojdomovini

    Danielaincek,GorkaVuleti

    UvodSocijalnapodrka spominje se kao jedanod znaajnijih initelja kojidoprinose kvaliteti ivota,kakokodstarijih,takoikodbolesnika(npr.NewsomiSchulz,1996;Friedland,RenwickiMccoll,1996; DonaldSherbourne,Meredith,RogersiWare,1992).Mnogiautoriukazujunatodajesocijalnapodrkairokpojamkojijetekojednoznanodefiniratiteukazujunatodasezapravoradi o razliitim oblicima podravajueg ponaanja razliitih ljudi u socijalnoj okolini (npr.Hengelson,2003).IzazovidefiniranjapojmasocijalnepodrkeStanislavV.Kasl(1995)uuvodniku,kojimnajavljujepretisakradaSidneyaCobba,pojanjavadajetajrad (igovorCobbakaopredsjednikaAmericanPsychosomaticSocietynatemeljukojeg jerad nastao) potakaomnoge znanstvenike koji se bave psihosomatikom. Cobbov (1976) rad jeznaajanzbogpokuajadefiniranjasocijalnepodrkekoji jebioosnovamnogim istraivaimaupodruju kvalitete ivota, a koji jeu tom razdobljunedostajao.Upreglednom radu Williams,Barclay i Schmied (2004) su utvrdili da je njegova definicija citirana 64 puta, dok su ostaledefinicije citirane do 27 puta. On u svojoj definiciji socijalne podrke naglaava da se radi oinformacijinatemeljukojeosobazakljuujedajevoljena,potovanaidadrugibrinuonjojtejeprihvaen lan svoje socijalnemree (Cobb koristi termin zajednice zasnovane na interakciji imeusobnimobvezama). Informacijekojenavodeosobudazakljuida jevoljena intimnijegsukaraktera,proizilazeobino izdijadnihodnosa,zarazlikuod informacijada jeosobapotovana,kojesu javnogkaraktera.Nadalje,zaprihvaenostusocijalnojmreibitno jeda jetouzajamno(nijedovoljnoda seosoba smatra lanomneke grupe idrugi lanovi te grupe ju trebaju takodoivljavati).ProblemudefiniranjasocijalnepodrkeusvomsuseraduposvetiliWilliams,BarclayiSchmied(2004).Ovisuautorinastojaliprikupititoviepostojeihdefinicijasocijalnepodrketepokuajanjenihkonceptualizacijauokvirurazliitihmodela iteorija.Nato ih je potaklasituacijaukojojpostoje razliite, estopreopenite,aponekad icirkularnedefinicijesocijalnepodrke (primjercirkularnosti jeudefinicijikoju iznosiHengelson,2003,anavedena jenapoetkuovogteksta).Naravno, socijalna podrka po tome nije izolirani koncept, dapae, raznolike i nepreciznedefinicije nekog koncepta su puno ea pojava, nego dobro definirani i operacionaliziranipojmovi.Uspjeli su identificirati30definicija,odkojih je25bilouuestalojupotrebiprije estgodina. Analiza citiranosti ukazuje da je nakon Cobbove definicije najpopularnija definicijaCohena i Symea (1985) koji socijalnu podrku izjednaavaju s resursima koje nam omoguujudrugi ljudi,neprecizirajuiokakvojvrstiresursaseraditeposebnonaglaavajuida jemoguedasocijalnapodrkabude inegativna.Oito jedaseradio izuzetnoopenitojdefinicijikoju jevrlo teko precizno operacionalizirati, a jo tee osigurati jednoznanost operacionalizacije urazliitim istraivanjima. Williams, Barclay i Schmied (2004) zakljuuju da se u pokuajimadefiniranjasocijalnepodrketrebakoristitikvalitativnimmetodamaipazitiokontekstu.

  • 53

    Odreeno razjanjenjepojmasocijalnepodrkemoeproizii i izprouavanjanainanakojisesocijalnapodrkamjeri.Postoje strukturalne i funkcionalnemjerepodrke. Strukturalnemjeregovoreoosobinamaodnosausocijalnojmrei(naglaavadaihdoivljavakaokvantitativnemjerezatotoseobinoodnosenakoliinukontakata iliosobakojepojedinac imausvojojsocijalnojmrei).Strukturalnemjere su ibrani status, razliite socijalneuloge kojepojedinac ima,brojprijatelja i estinakontakatasnjima islino.Nekadsetemjerezajedniki izraavajukaomjerasocijalne integracije. Za razliku od strukturalnih, funkcionalne mjere su kvalitativne te segeneralnoodnosenaresursekojesiosobamoeosiguratiunekomsocijalnomokruenjutesuusmjerenenafunkcijeinterpersonalnihodnosa.WillsiShinar(2000)razlikujumjerepercipiraneidobivenepodrkeoekivanopercipiranapodrkamjerise takodasesudionikepitatomislekolikupomoipodrkumogudobitiusituacijama,doksedobivenapomomjeriretrospektivno(uobiajenosekoristiperiododzadnjih30dana).Trebauoitida,iakobisemoglooekivatidajedobivenapodrkaobjektivnamjera,zapravoseradioretrospektivnompodatkukojise,kaoikodpercipirane podrke, zasniva na doivljaju sudionika. Vangelisti (2009) ukazuje na razliitodefiniranje i mjerenje socijalne podrke u razliitim znanostima: tako e socioloki pristupnaglaavatistrukturalnemjere,psiholoki funkcionalnemjerepercipirane idobivenepodrke,akomunikacijskieseusmjeritiviena interakcijemeupojedincimaprateinjihovaneverbalna iverbalnaponaanja.UkolikosepodrujesocijalnepodrkepromatrauokvirusocijalnepsihologijemoeseuoitidajuForsyth(2010)definirakaojedanodmotivazbogkojihseljudiudruujuugrupe.Knack,WaldripiJensenCampbell (2007) u enciklopediji socijalne psihologije socijalnu podrku definirajujednostavnokaorazliitenainenakojeljudimogupomoijednidrugima.Konkretnije,navodidajesocijalnapodrkaosjeajpripadanja,emocionalnepodrke,savjetovanja,voenja,konkretnogpomaganja i duhovne perspektive koja se prua drugima kad doive stres, svakodnevneneugodnostiiznaajnijeivotnekrize.HeckhauseniLang(1996)paknaglaavajudajeosnovnafunkcija interpersonalnihodnosaukasnojivotnojdobiprimanjesocijalnepodrke ieventualnipozitivniefekti tepodrkena kvalitetu ivota. Socijalnapodrka je jedanod socijalnih (dakle,sekundarnih) motiva koja se moe definirati kao skup povoljnih uinaka koji za pojedincaproizilaze izbliskihodnosa sdrugim ljudima, a kojemu,meuostalim,pomauda senosi sastresnimikriznimdogaajimauivotu.(Kljai,2005,str.449).Stroebe i Jonas (2001) ukazuju da je uobiajeno razlikovanje emocionalne, instrumentalne,podrke pripadanja i podrke procjene (uobiajenije se koristi termin informacijske podrke).PeggyThoits (1986,premaAspinwall,2004) instrumentalnu, informacijsku,podrkuprocjene ipodrku samopotovanja. Emocionalna podrka se odvija kroz sluanje, brigu, empatiziranje,pruane informacije osobi da ju drugi visoko vrednuju, vole i da im je stalo do nje. Podrkasamopotovanjaodnosisenapomaganjeljudimadaseosjetevoljenimaivrednovanima(uskladusCobbovomdefinicijomsocijalnepodrke).Instrumentalnaukljuujepruanjekonkretnepomo(pomou izvravanjunekogzadatka iliposuivanjenovaca).Podrkapripadanjasedefinirakaopostojanje osoba s kojima se mogu provoditi razliite aktivnosti, tj. odnosi se na socijalnekontakte, dok se podrka procjene odnosi na povratne informacije koje dobivamo iz svojesocijalneokoline,akorisne sunam za samoprocjenu. Informacijskapodrkaoznaavapruanjeinformacijakojeeosobipomoi.

  • 54

    Kljai (2005) razlikuje samo instrumentalnu podrku, emocionalnu podrku i poticanjesamopotovanja ipruanjumogunostizasocijalnuusporedbu.esto isticanusocijalnupodrkuinformacijskogtipazapravobibiloprimjerenijenazvati informacijskimsocijalnimutjecajem,dokbisezapravo iostalioblicisocijalnepodrkemoglisvrstatiusocijalneutjecajekojiproizilaze izinterakcijasdrugimljudima.Zanimljivo je da Cobb (1976) koji stavlja naglasak na emocionalnu podrku, naglaava da jepruanje izravne pomoi kontraproduktivno jer ini osobu ovisnijom. Emocionalna podrka seestosmatranajvanijomzakvalitetuivotadotemjeredanekiautorimjeresamoovajaspektsocijalnepodrke(Hengelson,2003).Idokljudiradoprimajuemocionalnupodrkuizsvihizvora(poznateosobe,nepoznate,strunjaciililaici),kadatrebamoinformacijskupodrku,preferiramostrunjakekaoizvortepodrke(dokinformacijeodnpr.rodbinemoemodoivjetikaoneeljenisavjet).Dabiseboljerazumijelosocijalnupodrku,trebanaumuimatidajeonazasnovananasocijalnojzavisnostiovisnostiodrugimau zadovoljenjuposebno socijalnihpotreba.Socijalna zavisnostukljuuje i zadovoljavanje potrebe za informacijama kroz interakcije s drugim ljudima. Zapojanjenjepovoljnihposljedicainterakcijasdrugimljudimatrebarazmotritiiafilijativnimotivilipotrebu,tj.tenjupojedincadabudeunazonostidrugihljudiilidasesnjimaudruuje,osobitoustresnimsituacijama,kao ipotrebuzapripadanjem.BazirajuisenaraduFreuda,Maslowa,anaposeBowblya,Baumeister i Leary (1995)postavili supotrebu zapripadanjem,kao jedanodfundamentalnihmotivakojiseoitujeupotrebiovjekadabudediogrupeidabudeprihvaenuodnosimasdrugimljudima.JedanjeodargumenatakojiBaumeisteriLeary(1995)koristekakobiukazalidaseradiofundamentalnommotivupokazateljdaslabozadovoljenapotrebadovodidonepovoljnih konzekvenci razliitim podrujima, meu ostalima i u kvaliteti ivota. Urazumijevanju socijalne podrke i njene vanosti za kvalitetu ivotamoe pripomoi i Teorijasamoodreenja (SelfDetermination Theory, (Deci i Ryan, 2000)), koja razlikuje tri osnovnepsiholoke potrebe potrebu za autonomijom, potrebu za kompetentnou i potrebu zapovezanou.Teorijapretpostavljadanezadovoljenjeovihpotrebapridonosipatologijiismanjujekvalitetu ivota.Potrebu zapovezanoudefinirajunanainna kojiBaumeister i Leary (1995)definirajupotrebuzapripadanjem,dodatnonaglaavajuidaseradiouroenojpotrebidasevoliibrinezadrugogatedasebudevoljenidasedrugibrinuzanas.OdnossocijalnepodrkeikvaliteteivotaOdnosom socijalnepodrke ikvalitete ivotana razliitenainebavesemodelglavnihefekata(engl.Maineffectmodel)imodelublaavanjastresa(engl.StressBufferingModel,CoheniWills,1985,House,1081,premaCohen,GotliebiUnderwood,2000).Trebauoitidazapravodostatihmodela proizilazi iz zdravstvene psihologije, osobito modeli ublaavanja stresa. Po hipoteziglavnihefekata, socijalnapodrkadjeluje izravno ipoboljava kvalitetu ivota,dokpohipoteziublaavanja stresa socijalnapodrkaolakavanoenje sa stresom, te sena tajnainpoveavakvalitetaivotaosobe.Dakle,kodprvehipotezeosobakojadoivljavaveusocijalnupodrku,imabolju kvalitetu ivotu. Prema drugoj hipotezi, kod osoba s niskom razinom stresa, socijalnapodrkanijepovezana s kvalitetom ivota, a kodosoba s visokom razinom stresa, to je veasocijalnapodrka,veajekvalitetaivota.Socijalnaintegracijajeproporcionalnakvalitetiivota,neovisnoorazinistresa,to je uskladushipotezomglavnihefekata.Vearazinafunkcionalnepodrke povezana je s veom kvalitetom ivota kod osoba izloenih znaajnijem stresu to

  • 55

    podrava hipotezu ublaavanja stresa. Cohen, Gotlieb i Underwood (2000) ukazuju da kodistraivanja koja su pokazala da je percipirana ili funkcionalna podrka znaajan glavni efektkvalitete ivota se uglavnom radi o metodolokom problemu neadekvatnih mjernihinstrumenata.Hipoteza usklaivanja (engl The stresssuppport matcing hypothesis, Cohen i McKay, 1984,CutronaiRussell,1990,premaLakeyiCohen,2000)jespecifikacijamodelaublaavanjastresaovahipotezapredviada razliiti stresoriukljuujupotrebu za razliitim tipompodrke.Kao ioriginalnimodelublaavanjastresa,ionaseznaajnooslanjanaLazarusovuteorijustresaiulogusocijalnepodrkeosobitokadosobaizloenastresoruprocjenjujeopasnostsocijalnapodrkajumoe usmjeriti da situaciju procijeni kao neto s im se moe nositi. Hengelson (1993) jeprovjeravala svojupretpostavkuda sranimbolesnicimanakonotputanja izbolnice trebavieinformacijske podrke, a njihovim suprunicima vie instrumentalne podrke. Rezultatiistraivanja su potvrdili da je kod bolesnika informacijska, a kod suprunika instrumentalnapodrkaznaajanprediktor.Osimperspektivekojaobuhvaamodelublaavanjastresa ihipotezuusklaivanja,aproizilazi izLazarusove teorije, socijalnom podrkom se bave i pristupi socijane kognicije te socijalnoginterakcionizma. Za oba ova pristupa je vano da naglaavaju percepciju i proizilaze ilikonstruktivistikog pristupa ovjeku. Perspektiva socijalne kognicije u prouavanju socijalnepodrke stavlja naglasak na doivljaj socijalne podrke te pojanjava da je taj doivljaj uproporcionalnom odnosu sa doivljajem samoga sebe (Lakey i Cassady, 1990), a time i skvalitetomivota.Stogaseoekujedasocijalnapodrkapremaovojperspektivi funkcionirapomodelu glavnih efekata. Naravno da ovaj pristup ne negira objektivnu stvarnost i objektivnopostojanjeiliizostanaksocijalnepodrke,alinaglaavadaujednakimobjektivnimokolnostimadaeosobakojadoivljavada imaveusocijalnupodrku imati ibolje ishode (pozitivnijuslikuosebi iboljukvalitetu ivota).Ono to jevano imatinaumukodovogpristupa jestda jednomstvorendojamosocijalnojpodrcikojajeosobidostupna,utjeenabuduupercepcijudostupnesocijalne podrke. Socijalno interakcionistika perspektiva postulira da je za kvalitetu ivotavanije imanjekvalitetnih interakcija s ljudimau svojojokolininego socijalnapodrka samaposebi(Thoits,1985,premaLakeyiCohen,2000).Nadalje,uovojperspektiviznaajanjedoprinosCohenovamodela (1988, prema Brissette, Cohen i Seeman, 2000) gdje se istie da socijalnapodrka djeluje na nain da potie samopotovanje i identitet osobe i kroz njih djeluje nakvalitetuivota.Perspektiva usmjerena na karakteristike odnosa naglaava vanost pozitivnih i negativnihaspekata interpersonalnih odnosa (npr. privrenost ili konflikti) kao vanih initelja koji nakvalitetu ivota djeluju i posredno preko socijalne podrke, ali i neposredno (Lakey i Cohen,2000).SocijalnapodrkaikvalitetaivotaemigranataiizbjeglicaSocijalnapodrkaseukontekstkvaliteteivotaestodovodiprouavajuiefekteprilagodbenastres iliprouavajuikakosocijalnapodrkapromieopezdravljepojedinca. Ipak,zanimljivo jevidjeti kako socijalna podrka djeluje u posebnim skupinama, ne samo u skupinama osobaizloenihrazliitimbolestima,veiosobamakojesusemoraleprilagoditiivotuuzemljikojanijezemljanjihovapodrijetla.Istraivanjaseutompodrujubaveestopitanjimaizbjeglica(SlonimNevo, Mirsky, Rubinstein i Nauck, 2009), ali i mladih koji trebaju nai ravnoteu izmeu

  • 56

    pripadanja,estovrlorazliitimkulturama(Mirsky,BaronDraimaniKedem,2002;LpeziSalas,2006). Odlaskom izzemljeroenja,gubisevelikidiosocijalnemreekoja jebila izvorsocijalnepodrke,adolaskomunovuzemljumoralisuseprilagoditinovojkulturi,to jemoguistresor,kao i zahtjevda seuspostavinova socijalnamrea (Kovacev iShute,2004).To je izraenijeuprvojgeneracijiemigranata,aestojoizraenijeuposebnimpodskupinamakojuineizbjegliceili adolescenti. Ipak, Foroughi,Misajon iCummins (2001)ukazujunaprijanja istraivanja kojapokazuju raznolike rezultate u razini kvalitete ivota u emigranata u usporedbi s domicilnimstanovnitvom:iakosemoezakljuitidajekvalitetaivotaizbjeglica,kaopodskupine,upravilunia,zadoseljenikesuneka istraivanjautvrdilaniurazinukvaliteteivota,nopostoje ipodacidanema razlikeukvaliteti ivotadoseljenika idomicilnog stanovnitva.U svom su istraivanjuusporeivalisudionikekojisuuAustralijudoseliliizIranasasudionicimakojiidaljeiveuIranuionima koji su proveli ivot u Australiji. Nisu utvrdili razlike u kvaliteti ivota izmeu ove triskupine, iako je objektivna kvaliteta ivota u Iranu nia, nego u Australiji. Pokazalo se da onidoseljenicikojisudoseliliuAustralijuukasnijojivotnojdobiimajuniukvalitetuivota(dokbrojgodinaprovedenihuAustralijinijeutjecaonasocijalnuintegraciju).Oekivanojedobivenodajesocijalnapodrkaprediktorkvaliteteivota.KodIranacakojiiveuIranuikodAustralacakojiiveuAustralijiuobiajeno jeveapercipirana socijalnapodrkabilapovezana sveomkvalitetomivota, ali je zanimljivo da je u skupini iranskih doseljenika u Australiju recipronost socijalnepodrke bila povezana s veom kvalitetom ivota. Autore je ovaj podatak donekle iznenadio,osobitozatotopercipiranasocijalnapodrkauovojpodskupini,amjerasocijalne integracijeusvetriskupinenijebilaprediktorkvaliteteivota.Moguejedaseupodskupinidoseljenikazbogpromjenesocijalnemreeonakvantitativnosmanjuje,panjegovanjekvalitetaodnosa,odnosnorecipronost podrke dobiva veu vanost nego sama mogunost da neki odnos bude izvorpodrke.Zanimljive su podatke na dva poduzroka iz vedske (doseljenici i sudionici odrasli u vedskoj)dobiliFuglMeyer,MeliniFuglMeyer(2002)utvrdilisudadoseljeniciimajuniuopukvalitetuivota,alidasene razlikujuoddomicilnegrupepozadovoljstvuubliskimodnosima (seksualniivot,odnosi spartnerom iodnosiuobitelji). Zapravo,ovi supodaci konzistentni spodacimaForoughi,Misajon iCummins (2001) u ukazivanju na to da se u doseljenikim skupinama kojipreseljenjemnepovratnogubediosocijalnemree ivjerojatnojuneuspijevajuujednakojmjerinadomjestitiosobamaiznovogokruenja,poveavavanostkvalitetebliskihodnosa.CynthiaHarr (2007) je u svom kvalitativnom istraivanju provedenom u Brazilu intervjuirajuiimigrante uoila da oni esto naglaavaju vanost socijalne podrke i da ukazuju na manjukvalitetu prijateljskih odnosa. esto se dogaa da imigranti u Brazilu nemaju sunarodnjaka usocijalnojokolinitesuusmjereninaBrazilceusvojimkontaktima.Pritomukazujunatodasutakoostvarena prijateljstva povrnija, te imigranti esto naglaavaju da nemaju pravu socijalnupodrkuuBrazilu.Sukladnotome,Mirsky isur.(2002)utvrdilisudasocijalnapodrkasmanjujestresnastaomigriranjemtedasamprotokvremenaprovedenogutojzemljinijedovoljandabiseublaio stres nastao preseljenjem.Vohra i Adair (2000) su utvrdili da je zadovoljstvo ivotomIndijaca koji su se preselili u Canadu pet ili vie godina prije njihovog istraivanja (te su prvageneracija imigranata) povezano s percepcijom diskriminacije, doivljajem krivnje zbognaputanjarodnezemlje,aliisocijalnompodrkom.JasinskajaLahti,Liebkind,JaakkolaiReuter(2006)ukazujudapreseljenjeudruguzemljusamoposebi ne mora biti nuno povezano s izraenijim stresom, ali i na to da je kvaliteta ivota

  • 57

    doseljenikapovezanaisdiskriminacijomkojuskupinadoivljava.UsvomistraivanjuimalisutripodskupinedoseljenikauFinskuskupinuizRusije,skupinuizEstonijeteskupinuizovihzemalja,ali s finskim korijenima. Dok su prema prve dvije skupine izraene predrasude, premadoseljenicimafinskihkorijena,Finciimajuizraenepozitivnestavove.Pokazalosedajeizraenijadiskriminacija negativno povezana s kvalitetom ivota. Ove su autorice ukazale na vanostrazlikovanja socijalnepodrke (i kontakata) s ljudima iz zemljeu koju su se sudionicidoselili isocijalnepodrkae(ikontakata)sljudimaizmatinezemlje.PokazalosedasukontaktisljudimaizFinksepozitivnopovezaniskvalitetomivotaneovisnoodiskriminaciji,nodauskupinikojajeizloena veoj diskriminaciji kontakti s ljudima iz zemlje podrijetla mogu umanjiti negativnodjelovanjediskriminacijenakvalitetuivota.UovomistraivanjueljeloseusporedititriskupinesudionikaHrvatekojisudoseliliuAustraliju(prvageneracija),AustralceiHrvatekojiidaljeiveuHrvatskojpokvalitetiivotatepovanostisocijalne podrke za objanjenje kvalitete ivota. Takoer, odnos socijalne podrke i kvaliteteivotarazmatranjeupodskupiniloegzdravlja.MetodaSudioniciU istraivanju jeukupno sudjelovalo593 sudionika.Od toga183 iz skupineemigranata,186 izhrvatske i224 iz australskepopulacije. Sudionici iz skupineemigranata su tzv.prva generacijaemigranata.UpitniciSociodemografskipodatciPrikupljenisupodatciodobi,spolu,obrazovanju(kolskaspremaregistrirana jeutrikategorije:osnovnakolailinie,srednjastrunaspremateviaivisokastrunasprema)tebranomstatususudionika.UpitnikkvaliteteivotaComQoLAZamjerenje kvalitete ivota primijenjen je upitnik Comprehensive Quality of Life Scale zaodrasle (ComQoLA) autoraRobertaA.Cumminsa (1997.), a koriten jedio koji seodnosinasubjektivnukvalitetuivota.Instrumentsesastojiizsedamskalalikertovogtipakojimasemjerizadovoljstvokvalitetomivotaisedamskalazaprocjenuvanostipodomenamakvaliteteivota.Domenesukvaliteteivota:1.Materijalnoblagostanje2.Zdravlje3.Postignue4.Intimnost(bliskiodnosisdrugimosobama,prijateljimai/iliobitelji)5.Sigurnost(osjeajsigurnosti)

  • 58

    6.Zajednica(pripadnostzajednici)7.EmocionalnoblagostanjeiosjeajsreeVanostsvakedomenemjerenajeskalomoddesettoakasdefiniranimkrajnjimtokama.Vrijednostisekreuod1(uopenijevano)do10(najvanije).Zadovoljstvo jemjerenonaskaliod11toaka,definiranihkrajnjihtoakaod0 (sasvimnezadovoljan)do11 (sasvimzadovoljan).Originalnevrijednostisetransformirajuustandardiziranioblikteseprikazujuuformi"postotkaodskalnogmaksimuma"(%SM).Rezultati na skalama vanosti i zadovoljstva izraavaju se zasebno za svaku skalu, a prosjenavrijednost vrijednosti kroz sedam skala zadovoljstva ini sumarnumjeru subjektivne kvaliteteivota.Instrumentimadobremetrijskekarakteristike(Cumminsisur.1994).Tijekomprovoenjaovog istraivanja u suradnji s autorom instrumenta, uinjen je prijevod skala za mjerenjesubjektivnekvaliteteivotanahrvatskijezik.UpitniksocijalnepodrkePercepcijasocijalnepodrkemjerena je instrumentom:PerceivedSocialSupportScale,autoraSchaeffer, Coyne i Lazarus (1981). Upitnik se sastoji od 5 estica kojima se mjere dva tipasocijalne podrke. Jedno pitanje odnosi se na informacijsku podrku (pitanje br.1 percepcijapomoiodprimljenihinformacijaisugestija),aetiripitanjaseodnosenaemocionalnupodrku(pitanja25).Koriten jeovaj instrumentukojemprevladavaju esticekojemjereemocionalnupodrku jer su rezultati ranijih istraivanjapokazalida jeovaj tip socijalnenajvanijiukvalitetiivotaizdravstvenomstanjuopepopulacije.Odsudionikasetrailodadajuprocjenuukojojsumjeridoivjeliodreenitipsocijalnepodrke.Za svako pitanje procjena se daje na skali Likertovog tipa od 110 pri emu 1 znai odsustvonavedenogtipasocijalnepodrke,a10maksimalnapodrka.Rezultatse izraavakaoukupnasocijalnapodrka(prosjenirezultatkrozpetskala)odnosnozapotrebedetaljnijegprikaza ianalize izraavaseposkalama.Rezultatiukupnesocijalnepodrkeprikazanisuuformi%SM.Metrijskekarakteristikeskalesuzadovoljavajue.Pouzdanostiznosi0,95zaskaleemocionalnepodrkei0,81zaskaluinformacijskesocijalnepodrke(Biegelisur.1980).UpitnikzdravstvenogstatusaZdravstvenistatusmjeren je instrumentomTheshortform36healthsurveyquestionnaireSF36autoraWareisuradnika(1993).SF36jeupitnikzdravstvenogstatusa,sastojiseiz36pitanja(estica).Potipuodgovorapitanjasuviestrukog izbora. Rezultat se standardno izraava na devet dimenzija koje ine profilzdravstvenogstatusa.Tosusljedeedimenzije:1. fizikofunkcioniranje(PFphysicalfunctioning)sastojiseiz10estica,

  • 59

    2. ogranienjazbogfizikihpotekoa(RProlelimitationduetophysicalproblems)4estice,3. ogranienjazbogemocionalnihpotekoa(RErolelimitationduetoemotionalproblems)

    3estice,4. socijalnofunkcioniranje(SFsocialfunctioning)2estice,5. psihikozdravlje(MHmentalhealth)5estica,6. vitalnostienergija(VEvitality/energy)4estice,7. tjelesnibolovi(BPbodilypain)2estice,8. percepcijaopegzdravlja(GHgeneralhealthperception)5estica,9. promjenau zdravlju (CH change inhealth) jedna esticakoje seodnosinapromjenuu

    zdravljuuodnosunaprolugodinu.Upitnik SF36 reprezentira teorijskiutemeljenu iempirijskiprovjerenuoperacionalizacijudvajugeneralna koncepta zdravlja fiziko zdravlje i psihiko zdravlje te dvije njegove openitemanifestacijefunkcioniranje idobrobit.Stimuskladu,upitniksadrietirivrsteskala ilietirikonceptualnorazliitemjerezdravlja.Oneseodnosenasljedeeprocjeneilipokazateljezdravlja:a)funkcioniranjenaponaajnojrazini,b)percipiranudobrobit,c)ogranienjavezanauzsocijalniivot iostvarenjerazliitihivotnihuloga,d)osobnuprocjenu(percepciju)ukupnogzdravlja.Namanifestnoj razini, svaka od estica upitnika odnosi se na jedno od osam razliitih podrujazdravlja,unutardvaopenitakoncepta zdravlja,psihikog i fizikog.Na tajnainUpitnikSF36sadri osam razliitih skala zdravlja, a ukupan se rezultat prikazuje u formi profila. Pojediniodgovori na svaku od estica razliito se boduju (diferencijalno ponderiraju) prema unaprijedutvrenimempirijskimnormama,a sobziromnadijagnostikuvrijednostodreenogodgovorasudionika. Nadalje, pojedine skale ili manifestacije zdravlja obuhvaene su razliitim brojemestica, a njihov je broj, takoer, empirijski utvren u skladu sa psihometrijskim kriterijimapouzdanosti ivaljanosti.Stogasebrojbodovazabiljeennasvakojskaliupitnikatransformiraustandardne vrijednosti i badaren je na jedinstvenu skalu iji teorijski minimum iznosi 0, amaksimum100bodova.Natajjenainmoguekvantitativnousporeivatirazliitemanifestacijezdravljakojeupitnikmjeri, interpretiratiukupnurazinu idiferenciranostosam toakaprofila.Uprilogu (Prilog11.5)navedenasu imenaskala,esticekojepredstavljajunjihovumjeru,te jezasvakuskalunavedenonakojusedimenzijuzdravljaodnosi.Rezultat se izraavakao standardiziranavrijednostu rasponuod0do100 za svakudimenziju.Niskirezultatiodraavajusmanjenu iogranienu,odnosnogubitakfunkcije,postojanje bolova iprocjenu zdravlja loim.Visoki rezultatiodraavajuprocjenu zdravljadobrim,bezbolova ibezfunkcionalnihogranienja.Pet skala upitnika (PF, RP, BP, SF i RE) definiraju zdravlje kao odsutnost ogranienja inesposobnostipapredstavljajukontinuirane i jednodimenzionalnemjere zdravlja.Maksimalnih100 bodova na svakoj od navedenih skala postiu sudionici koji ne primjeuju bilo kakvaogranienjailinesposobnosti.Tripreostaleskale(GH,VT,CH)posvojojsuprirodibipolarne,toznaidamjerepunoirirasponnegativnihipozitivnihaspekatazdravlja.Srednjirezultatnaovimskalamapostiu sudionicikojine izvjetavajuoogranienjima inesposobnostima,avieod50bodova postiu sudionici koji pored odsustva ogranienja i nesposobnosti, uz svoje zdravljevezuju pozitivne percepcije i zadovoljstvo.Maksimalnih 100 bodova na ovim skalama postiusudionici koji ne primjeuju nikakva zdravstvena ogranienja, navode pozitivna stanja i svojezdravljeprocjenjujupoeljnim.

  • 60

    Odosamskala,tri(PF,RPiBP)imajuveivaliditetkaomjerilastanjafizikogazdravlja.Meutim,svaka skala obrauje neki drugi aspekt fizikog zdravlja. PF mjeri ogranienja uinkovitostiponaanjapri svakodnevnim fizikimaktivnostima,RPmjeriopseg invaliditetau svakodnevnimaktivnostima uslijed fizikih problema, a BP se izriito usredotouje na teinu tjelesne boli irezultirajuaogranienjauaktivnostima.TrimentalnekomponentestanjazdravljasuskaleMH,REiSF.Sveimajuveivaliditetzamjerenjementalnog zdravlja.One se razlikujupo rasponu izmjerenogmentalnog zdravlja, gdje savrenizbrojbodovaSFiREdobivajuonikojiizjavedanemajunikakvihogranienjailiinvaliditetauslijedosobnih ili emocionalnih problema. Nasuprot tome, skalaMH bipolarna je skala gdje zbrojbodovaizsredineskaledobivajuonikojiizjavedanemajusimptomapsiholokepatnje.SkaleVTiGHsuoneskaleSF36kojesunajosjetljivijeinafizikeinamentalneishodezdravlja.Oneimajuumjerenu empirijsku vrijednost za te dvije komponente. To su relativno precizne skale s 21skalnim nivoom. Na skali VT zbroj bodova srednjeg raspona postiu oni koji ne izjave da seosjeajuumorniiliiscrpljeni,azbrojod100bodova,osimtoukazujenaodsutnosttihsimptoma,dobijusamoonikojiizjavedaseitavovrijemeosjeajupunipoletaienergije.NabipolarnojskaliGH zbroj bodova iz sredine skale dobivaju oni koji ope zdravlje ne ocijene nijednomnepovoljnomocjenom. Najveimogui zbroj bodova na svim skalamaosimna triukazujenaodsutnostnekognegativnogstanja(ogranienje,invaliditet,bol).Osimnavedenihosamaspekatazdravlja, upitnik jednom esticom (CH) mjeri i subjektivnu procjenu stabilnosti zdravstvenogstanjauproteklomjednogodinjemperiodupogoranjazdravljakoristisekaopokazateljnjihoveuinkovitosti.Onosezasnivanahipotezidapromjenezdravljaokojimasusudioniciizvijestilisamiodraavajustvarnepromjenezdravljatijekomrazdoblja izsudionikovaprisjeanja. Ovaesticaodnosi senapromjenu i izraava seposebnou formidistribucije frekvencijapo kategorijama.Nadalje, rezultati jomogu biti saeti u dvije sumarnemjere fizikog i psihikog zdravlja. Usumarnumjeru fizikogzdravljaulazeslijedeedimenzije:Fiziko funkcioniranje,Fizikauloga iTjelesni bolovi. U sumarnu mjeru psihikog zdravlja ulaze dimenzije: Emocionalna uloga,SocijalnofunkcioniranjeiPsihikozdravlje.Takoer je vano napomenuti da se veina estica odnosi na procjenu zdravstvenog stanjaunazadposljednja etiri tjedna.Na tajsunainautorinastojalidaodgovorisudionikabudutomanjepodutjecajemtrenutnograspoloenjailikratkotrajnihakutnihzdravstvenihpotekoatoumanjujedijagnostikuvaljanostprikupljenihpodataka.Instrument posjeduje zadovoljavajue psihometrijske karakteristike. Utvrena je korelacija od0,40 ili vea sa veinom poznatihmjerila opeg zdravlja Testretest u veini sluajeva postievrijednostviuod0,80.MetodolokautemeljenostkojajepratilarazvojUpitnikazdravljaSF36tenjegova pozitivna internacionalna reputacija razlog su uvrtavanja navedenog upitnika u ovoistraivanje.RezultatiVrijednostipercipiranesocijalnepodrkezasve triskupinenalazeseugornjojpoloviniskalnograspona.Srednjavrijednostzaskupinuemigranataiznosi66,4924,01%SM;zahrvatskuskupinu71,7920,10%SM i71,3822,67%SM zaaustralsku skupinu.Navedeni rezultatiupuujunazakljuakkakosudionicisvetriskupinepercipirajuvisokuukupnupodrkukojuimpruajubliskeosobe.

  • 61

    Tablica1.Grupnesrednjevrijednosti istandardnadevijacijasamoprocjenasocijalnepodrkeposkalama.

    Skupina Skale Emigranti Hrvatska Australska MSD MSD MSD1.Uproteklihmjesecdana,ukojojmjerisuVambileodpomoiinformacijeisugestijekojestedobivaliodnekoga?

    5,583,08 6,252,56 6,172,692.Uproteklihmjesecdana,kolikojenetkobiouzVaskadaVamjetrebao? 6,793,27 7,352,61 7,592,593.UkojojmjeriVasjenetkorazveseljavaokadasteseosjealineraspoloeniuproteklihmjesecdana?

    6,232,93 6,672,61 6,632,784.KolikosteuproteklihmjesecdanaimaliosjeajdajenekomestalodoVas? 7,442,80 7,952,31 7,832,565.Kolikostesemoglipouzdatiunekogauproteklihmjesecdana? 7,212,92 7,682,61 7,452,82

    Testirana je razlikauukupnoj socijalnojpodrci izmeu skupina.Sobziromna toda jeanalizaukazala na nehomogenost varijanci skupina (Levine test=3,363; p=0,035) za testiranje razlikakoriten je KruskalWallisov test. Nije utvrena znaajna razlika u ukupnoj socijalnoj podrcimeu skupinama (2 =5,093, df= 2; p=0,078).Da bi se dobio bolji uvid u strukturu socijalnepodrkezapojedineskupinesudionika,daljnjaanalizajeprovedenaposkalama.

    0102030405060708090

    100

    informacije od koristinetko bio prisutannetko razveseljavaonekome stalomogli se pouzdati

    %SM

    skupina emigranata hrvatska skupina Slika1.Srednjevrijednosti(%SM)socijalnepodrkeposkalamaiskupinama.

  • 62

    Iz slike 1. vidljivo je da je u sve tri skupine socijalna podrka zadovoljavajua rezultati su upodrujugornjihvrijednostiskalezasvetipovesocijalnepodrke.Iako su uoljive razlike u prosjenoj razini razliitih oblika socijalne podrke, znaajnom sepokazala samo razlikau tipuemocionalnepodrkekoja seodnosinanazoenjedrugeosobeusituacijikada jetosudionikubilopotrebno(F=4,20;df=2;p=0,015).Pritome,emigrantipostiuznaajnonii rezultatuodnosuna australske sudionike,dok sehrvatskidomicilni sudionicinerazlikujuznaajnooddrugihdvijuskupina.Ovaskalaseodnosinaprimljenusocijalnupodrkuteukazujenamanjudostupnostsocijalnepodrkeuskupiniemigranata.Buduidaovonekiautorismatraju objektivnom mjerom socijalne podrke, rezultati mogu ukazivati na posljedicesmanjenesocijalnemreekao izvorapodrke. Individualnevrijednostivarirajuod1do10,osimzahrvatskuskupinuzaskale3i4gdjeindividualniodgovoridolazeupotpunomrasponuod0do10.Nadalje je provjereno postoji li razlika u socijalnoj podrci kod sudionica i sudionika. Madaoekivana,nitiu jednojskupininijeutvrenastatistikiznaajnarazlikau ukupnojpercipiranojsocijalnoj podrci izmeumukaraca i ena. Deskriptivna statistika i test razlike za svaku odskupinaprikazanojeuTablici2.Tablica 2. Deskriptivna statistika i test razlike ukupne socijalne podrke po spolu premaskupinama.

    Skupina N M(%SM) SD(%SM)t(stupnjevislobode) pEmigranata mukarci 71 65,21 25,05 ene 112 67,30 23,40 0,573(181) 0,567Hrvatska mukarci 82 73,00 18,44 ene 104 70,83 21,36 0,731(184) 0,466Australska mukarci 82 68,05 24,01 ene 142 73,31 21,70 1,680(222) 0,094

    Kakobiutvrdilidaliiukojojmjeridemografskaobiljeja,socijalnapodrkaizdravljeobjanjavajusubjektivnu kvalitetu ivota, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Ovajmultivarijatnistatistikipostupakomoguujenamodgovornapitanjekoje jeovomprilikomusreditunaeginteresa: Koliki dio zabiljeene varijance u kvaliteti ivota moemo objasniti razlikama udemografskimkarakteristikama,socijalnojpodrciizdravljusudionika.Analizajeprovedenautrikoraka.U jednadbu suuprvom korakuuvrtenedemografske varijabledob, spol iedukacija,zatimvarijablasocijalnepodrkeudrugomkorakutevarijablezdravstvenogstatusa(8dimenzija)u treem koraku (pometodi "stepwise"). Sumarni rezultati regresijske analize prikazani su poskupinamautablicama3do5.RezultatianalizepodatakazaskupinuemigranatasupokazalidajeRregresijskeanalizestatistikiznaajno razliit od nule nakon drugog koraka. Rezultati analize prikazani su u Tablici 3. R2 ,odnosno korigirani R2 daje proporciju varijance u zavisnoj varijabli kojamoe biti objanjenamodelom(odreenomkombinacijomprediktorskihvarijabli).Oddemografskihvarijablikojesuuvrteneujednadbujedinodobznaajnodoprinosipredikciji

  • 63

    kvalitete ivota. U drugom koraku uvrtena je varijabla socijalne podrke koja rezultira uznaajnom poveanju objanjene varijance (14,2%). U treem koraku (po stepwise metodi)uvedenesuvarijablezdravstvenogstatusa.Odtogasamodvijevarijable(opezdravljeisocijalnofunkcioniranje) imaju znaajan doprinos. Percepcije opeg zdravlja s doprinosom od 23,4% isocijalnofunkcioniranje2,5%.Kadsepromotrebetakoeficijentiznaajnihprediktora,vidisedajeope zdravlje najznaajniji prediktor kvalitete ivota u emigranata, zatim socijalna podrka,socijalno funkcioniranje i dob. Vea razina opeg zdravlja, socijalne podrke i bolje socijalnofunkcioniranje,kaoistarijadobsupovezanisveomkvalitetomivotauemigranata.Objanjenoje40,3%varijancekvaliteteivota.Tablica 3. Sumarni rezultati hijerarhijske regresijske analize za prediktore kvalitete ivota zaskupinuhrvatskihemigranata

    Korak Model B Beta t p KorigiraniR2

    PromjenaR2

    1 (konstanta) 76,580 9,085 0,000Spol 2,964 0,085 1,109 0,269

    Stanovanje 5,207 0,095 1,247 0,214Edukacija 3,328 0,146 1,609 0,109

    Dob 0,055 0,051 0,562 0,575 0,004 0,0272 (konstanta) 56,571 6,533 0,000

    Spol 3,141 0,090 1,268 0,207Stanovanje 3,451 0,063 0,888 0,376Edukacija 2,338 0,102 1,214 0,227

    Dob 0,028 0,026 0,309 0,758socijalnapodrka 0,271 0,379 5,363 0,000 0,144 0,142

    3 (konstanta) 24,973 2,997 0,003Spol 1,489 0,043 0,703 0,483

    Stanovanje 5,728 0,105 1,727 0,086Edukacija 2,795 0,122 1,705 0,090

    Dob 0,184 0,171 2,267 0,025socijalnapodrka 0,224 0,313 5,152 0,000

    opezdravlje 0,422 0,531 8,102 0,000 0,381 0,2344 (konstanta) 20,021 2,390 0,018

    Spol 1,032 0,030 0,495 0,621Stanovanje 4,636 0,085 1,414 0,159Edukacija 2,323 0,102 1,436 0,153

    Dob 0,202 0,187 2,519 0,013socijalnapodrka 0,211 0,295 4,929 0,000

    opezdravlje 0,329 0,414 5,365 0,000socijalno

    funkcioniranje0,165 0,203 2,727 0,007 0,403 0,025

    IstaanalizaprovedenajeinasudionicimaizHrvatske(tablica4).

  • 64

    Tablica 4. Sumarni rezultati hijerarhijske regresijske analize za prediktore kvalitete ivota zahrvatskesudionike.

    Korak Model B Beta t pKorigiraniR2

    PromjenaR2

    1 (konstanta) 54,364 8,015 0,000Spol 3,813 0,130 1,752 0,082

    Stanovanje 9,030 0,191 2,587 0,010Edukacija 2,135 0,090 1,209 0,228

    Dob 0,126 0,133 1,796 0,074 0,046 0,0682 (konstanta) 39,430 6,119 0,000

    Spol 3,225 0,110 1,659 0,099Stanovanje 5,796 0,123 1,840 0,068Edukacija 0,334 0,014 0,209 0,835

    Dob 0,078 0,083 1,244 0,215Socijalnapodrka 0,337 0,454 6,736 0,000 0,241 0,195

    3 (konstanta) 27,684 4,391 0,000Spol 0,669 0,023 ,348 0,728

    Stanovanje 4,500 0,095 1,544 0,125Edukacija 0,342 0,014 ,232 0,817

    Dob 0,083 0,088 1,431 0,154Socijalnapodrka 0,293 0,394 6,250 0,000

    Energija/vitalnost 0,337 0,370 5,585 0,000 0,354 0,1144 (konstanta) 19,755 3,041 0,003

    Spol 0,792 0,027 ,425 0,671Stanovanje 5,310 0,112 1,876 0,062Edukacija 1,188 0,050 ,819 0,414

    Dob 0,140 0,147 2,393 0,018Socijalnapodrka 0,280 0,377 6,156 0,000

    Energija/vitalnost 0,244 0,268 3,817 0,000Opezdravlje 0,196 0,247 3,555 0,000 0,395 0,043

    Oduvedenihprediktora(demografskevarijable,socijalnepodrkeivarijablezdravstvenogstanja)statistiki znaajnima pokazale su se varijable: dob, socijalna podrka, energija i vitalnost tepercepcija opeg zdravlja. Pri tome varijabla socijalne podrke i varijabla energije i vitalnostiostvarujunajveisamostalnidoprinos(19,5% i11,4%sukladnipodatcisudobiveniuzavrnomkorakunatemeljubetakoeficijenata). Iuovompoduzorkustarijisudionicitesudionicisveomsocijalnompodrkomionisboljimopimzdravljem,imajuveukvalitetuivota(percipiranu).Zarazlikuodhrvatskihemigranata,socijalnofunkcioniranjenedoprinosikvalitetiivota,alisudionicisveimrezultatimanaskalienergije/vitalnosti imajuveukvalitetuivota.Objanjeno je39,5%varijancekvaliteteivota.RezultatianalizeprovedenenaaustralskimsudionicimasuprikazaniuTablici5.

  • 65

    Tablica 5. Sumarni rezultati hijerarhijske regresijske analize za prediktore kvalitete ivota zaaustralskesudionike.

    Korak Model B Beta t P KorigiraniR2

    PromjenaR2

    1 (konstanta) 56,763 8,135 0,000Spol 0,626 0,019 0,281 0,779

    Stanovanje 4,444 0,117 1,676 0,095Edukacija 0,089 0,003 0,048 0,962

    Dob 0,257 0,255 3,561 0,000 0,042 0,0592 (konstanta) 33,239 4,946 0,000

    Spol 0,814 0,024 0,417 0,677Stanovanje 2,486 0,066 1,069 0,286Edukacija 1,216 0,045 0,752 0,453

    Dob 0,191 0,190 3,013 0,003socijalnapodrka 0,347 0,488 8,259 0,000 0,271 0,228

    3 (konstanta) 26,055 4,655 0,000Spol 1,119 0,034 0,694 0,488

    Stanovanje 1,802 0,048 0,938 0,349Edukacija 0,103 0,004 0,077 0,939

    Dob 0,107 0,106 2,011 0,046socijalnapodrka 0,246 0,346 6,806 0,000

    energija/vitalnost 0,392 0,508 10,012 0,000 0,503 0,2294 (konstanta) 20,390 3,780 0,000

    Spol 0,896 0,027 0,589 0,556Stanovanje 0,710 0,019 0,389 0,698Edukacija 0,599 0,022 0,471 0,638

    Dob 0,063 0,063 1,247 0,214socijalnapodrka 0,213 0,298 6,117 0,000

    energija/vitalnost 0,263 0,341 5,926 0,000psihikozdravlje 0,264 0,307 5,196 0,000 0,557 0,055

    5 (konstanta) 14,146 2,620 0,009Spol 0,258 0,008 0,175 0,861

    Stanovanje 0,551 0,015 0,309 0,758Edukacija 0,084 0,003 0,069 0,945

    Dob 0,108 0,107 2,161 0,032socijalnapodrka 0,197 0,277 5,858 0,000

    energija/vitalnost 0,154 0,200 3,081 0,002psihikozdravlje 0,255 0,297 5,209 0,000

    opezdravlje 0,177 0,244 4,212 0,000 0,589 0,033Uvedeni prediktori objanjavaju oko 60% varijance ukupne kvalitete ivota za australskesudionike.Najveidoprinosostvarujevarijablasocijalnepodrke(23%)ivarijablakojaseodnosina dimenziju zdravstvenog stanja energija i vitalnost (30%).Manji, ali statistiki znaajandoprinosimajuidob,psihikozdravljeipercepcijaopegzdravlja(oko5%).Moesezakljuitidaje u ovom poduzorku vea kvaliteta ivota povezana sa starijom dobi, veom socijalnompodrkom i veom energijom/vitalnou te boljim opim i psihikim zdravljem. Iako se dobizdvojilakaostatistikiznaajanprediktorukupnekvaliteteivota,onaobjanjavarelativnomalipostotakvarijanceuodnosunasocijalnupodrkuinekedimenzijezdravstvenogstanja.Analizompovezanostidobi iostalihvarijabliprediktorautvreno jedadobznaajnokorelirasvarijablom

  • 66

    opegzdravlja:r=0,381(P

  • 67

    Tablica 6. Aritmetika sredina i standardna devijacija vrijednosti kvalitete ivota za skupinusudionikasloimzdravljemiskupinusdobrimzdravljem.

    UkupnakvalitetaivotaSkupina N M SD1zdravlje60%SM

    370

    80,93

    11,67

    Na slici 2 prikazani su rezultati prosjenih dominantnih vrijednosti (mod) po domenama zaskupinu loeg zdravlja. Jasno jevidljivoda jedomena intimnostikojaukljuujebliskeodnose sdrugimljudima,obiteljiiprijateljimatakojakompenziraloezdravlje.

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    60

    70

    80

    90

    100

    Dom

    inan

    tna

    vrije

    dnos

    t %

    SM

    materijalnoblagostanje

    zdravlje postignua intimnost /bliski odnosi

    sigurnost zajednica emocionalnoblagostanje

    Slika 2. Dominantne vrijednosti zadovoljstva ivotom po domenama za skupinu sudionikaloegzdravlja

    Daljnja analiza je uinjena unutar skupine sudionika s loim zdravljem. Definirane su skupineprema razini socijalnepodrkepa su takousporeene skupine sudionika sniskom i svisokomrazinomsocijalnepodrke.Uskupinusniskomsocijalnompodrkomukljuenisusudioniciloegzdravlja koji se po socijalnoj podrci nalaze u donjih 25% distribucije. U skupinu s visokompodrkomukljuenisusudionicikojisenalazeu25%gornjegkrajadistribucijerezultatasocijalnepodrke.Analizarazlikajepokazaladasepodskupinenerazlikujupodobiispolu,aliseznaajnorazlikujupoukupnojkvalitetiivotaipoukupnojvanostikojupridajudomenamakvaliteteivota(tablica 7). Vidimo da je podskupina s visokom podrkom po kvaliteti ivota iznad granicehomeostaze(M=72%SM)idasenalaziunutarrasponanormativnihvrijednostizapadnihzemalja(7080%SM). Za razliku od toga, podskupina s niskom socijalnom podrkom ima izrazito lorezultatkvaliteteivota(53%SM)todefinitivnoukazujenaslomhomeostaze.Sobziromnatodajeprethodnoutvrenodajesocijalnapodrkanajjaiprediktorkvaliteteivota,nivokvalitete

  • 68

    ivotaod73%SMjedneodpodskupina,aunutarskupinesudionikasloimzdravljem,moebitipripisanutjecajusocijalnepodrke.Jedan od mehanizama odravanja homeostaze je i smanjivanje pridane vanosti domeni (ilidomenama)usituacijismanjenogzadovoljstva.Odraztogmehanizmatakoerjevidljivusluajusudionika s loim zdravljem. Podskupina s niskom socijalnom podrkom i niom ukupnomkvalitetomivotatakoerimaznaajnomanjuukupnuvanostkojupridajedomenama.Tablica7.Deskriptivnastatistikaitestrazlikazapodskupinesudionika loegzdravljasrazliitomrazinomsocijalnepodrke

    Selekcioniranapodskupina

    N M SD t(df) pSocijalnapodrka

    Niskozdravljeiniskasoc.podrka

    50 35,68 12,34 23,10(73) 0,000NiskozdravljeiVisokasoc.podrka

    25 94,32 3,99Ukupnakvalitetaivota

    Niskozdravljeiniskasoc.podrka

    49 52,89 17,38 4,73(72) 0,000NiskozdravljeiVisoksoc.podrka

    25 72,23 15,03Ukupnavanost

    Niskozdravljeiniskasoc.podrka

    49 76,61 17,84 3,24(71) 0,002NiskozdravljeiVisokasoc.podrka

    24 90,21 14,58

    RaspravaSocijalnasepodrkaestopokazujekaoznaajanprediktorkvaliteteivotanpr.u istraivanjuLewis,Manne,DuHamel,JohnsonVickburg,Bovbjerg,Currie,WinkeliRedd(2001)utvrdilisudasuintruzivnemisliubolesnicasniskomsocijalnompodrkomznaajanprediktorkvaliteteivotananaindaosobesizraenijimintruzivnimmislimaimajuniukvalitetuivota.Ubolesnicakojepak imajuvisokusocijalnupodrku, intruzivnemislinisubileznaajanprediktorkvaliteteivotatozornoilustrirazatitneefektesocijalnepodrkeustresnimokolnostima. Prilikom naputanja zemlje roenja i doseljavanja u novu zemlju, osobe se susreu s tzv.akulturacijskim stresom (Berry, 1970, prema Berry, 2006). Doseljenje emigranata je jedan odnaina koji dovodi do susreta dvije kulture i koji moe rezultirati raznim reakcijama odponaajnih promjena u kojima se prihvaaju obiaji nove kulture kao neto pozitivno i torezultiraakomodacijomdosituacijakadsutepromjeneveliki izazovzadotadanjepojedinevorazumijevanjesvijetaukojemivitakveokolnostidovodedoakulturacijskogstresa.Podtimsepojmom podrazumijeva oteano funkcioniranje pojedinca u situacijama kad se on susree sazahtjevimakojeprednjegapostavlja susret sdrugaijomkulturom (npr.prilikomemigriranjaudruguzemlju).

  • 69

    Stoga je u ovom radu provjeravano kako je socijalna podrka povezana s kvalitetom ivota ukontekstuosobakojesuizloeneakulturacijskomstresu,uusporedbisdomicilnimstanovnitvomuzemljidoseljenikaiuusporedbisasunarodnjacimaemigranatakojisuostaliumatinojzemlji.PokazalosedahrvatskiemigrantiuAustraliji,domicilniAustralci teHrvatikojiiveuHrvatskojimaju podjednaku i visoku razinu socijalne podrke. Jedina utvrena razlika u pojedinimaspektima socijalnepodrke jeuprimljenojemocionalnoj socijalnojpodrci (percepcijida jeuposljednjihmjesecdanakad im jetotrebalo,odreenaosobabilauznjih)emigrantisu imaliniuprimljenupodrkunegoAustralci.To trebapovezati s kvalitativnim istraivanjemHarrove(2007) koja ukazuje da se njeni sudionici ale na osiromaenje socijalne mree, osobito ukvalitativnomsmislu.Naime,emigriranjemosobenunogubediosocijalnemree,ali istvarajunoveodnosesastanovnicimazemljeukojusuemigrirali.OnonatoHarr(2007)ukazujedasenjeni sudionici ale je dojam da su novonastali odnosi povrni i da nisu zadovoljni njihovomkvalitetom.UprilogtomeideiistraivanjeFuglMeyer,MeliniFuglMeyer(2002)kojiukazujuda,iako jeopakvalitetaivotaemigranatania,zadovoljstvobliskimodnosima (obiteljskim)senemijenja.Mogue jedasezapravousituacijiemigriranjadogaazbijanjeredovaosobegubeirusocijalnumreupasevieposveujuodnosimauvlastitojobitelji.UovomistraivanjutrebaimatinaumuiistraivanjeJasinskajaLahti,Liebkind,JaakkolaiReuter(2006) koje ukazuje na to da djelovanje socijalne podrke ovisi i o izvoru i o nekim drugimstresorima npr. sudionici izloeni diskriminaciji su doivljavali benevolentne efekte socijalnepodrke, ako suostaliu kontaktu sa sunarodnjacima koji idalje iveumatinoj zemlji,dok jeuspostavljanje odnosa s osobama koje ive u zemlji doseljenja pozitivno utjecalo na kvalitetuivota(moguejedaseovdjezapravoradiodrugimosobinamaupodlozi,osobito,akoseimanaumunalazHarrove (2007),kao iBerryeve (2006)konstatacijeoakulturacijimogue jeda suznaajnije kontakte s osobama iz zemlje doseljenja ostvarili pojedinci koji su otvoreni premanovim iskustvima i doivljavaju ih kao pozitivan, a ne negativan izazov pri susretu s novomkulturom).Uvoenjemdemografskihvarijabli,socijalnepodrke ivarijablivezanihuzpercepcijuzdravljaunae triskupinesudionika,pokazalosedaseuskupinamaHrvata (emigranti ionikojisuostaliivjeti u matinoj zemlji) objanjava oko 40% varijance kvalitete ivota, dok se u skupinidomicilnihAustralacaobjanjava60%varijancekvaliteteivotadaklesammodeljeprilagoenijiaustralskojskupini.Mogue jedabiuvoenjedodatnihvarijablibilovanozaskupineHrvatanpr.objektivnakvalitetaivota.Tiliouine,CumminsiDavern(2006)utvrdilisudajeuAliruniapercipiranakvalitetaivota,topovezujuisobjektivnoniomkvalitetomivota,pajemoguedabiuvoenjeovevarijablepovealopostotakobjanjenevarijancekvaliteteivota.Unaem istraivanjusocijalna jepodrkabilapozitivanprediktorkvaliteteivota,kojiuuzorkuhrvatskih emigranata samostalno objanjava oko 14% varijance, u uzorku hrvatskih sudionikaobjanjava 19,5% varijance, a u australskom uzorku 22,5% varijance kriterija. Razlike udoprinosimaukazujunamoguuvanost,npr.diskriminacijekojojemigrantimogubitiizloenimogue je da bi tek interakcija diskriminacije i socijalne podrke u ovom poduzorku moglaobjasniti dodatni dio varijance kvalitete ivota.Ukoliko bi se to pokazalo tonim, ovi rezultatiindicirajunarazliituprimjenjivostdvajumodeladjelovanjasocijalnepodrkeuuzorcimakojiive u zemlji roenja mogu je primjereniji model glavnih efekata (vea socijalna podrkaodgovara veoj kvaliteti ivota), dok u uzorku emigranata mogue je da je dio povezanostisocijalnepodrkeikvaliteteivotauskladusmodelomglavnihefekata,alidiodjelujeuskladus

  • 70

    modelom ublaavanja stresa (u skupini koja je vie izloena stresu, vea je socijalna podrkapovezana s veom kvalitetom ivota). Dodatni podaci o izvorima stresa povezanim sakulturacijomuovojpodskupinimoglibinamodgovoritinaovapitanja.Kadsuserazmatralipojedinanioblicisocijalnepodrke, zanimljivojedasesamouaustralskojskupiniinformacijskapodrkapojavilakaoznaajanprediktor.UskupinamakojeiveuAustralijivanisubiliaspektiemocionalnepodrkekojigovoreotomeda jedrugima stalodosudionika,to vjerojatno djeluje na kvalitetu ivota preko poveavanja samopotovanja. U hrvatskihsudionikazaveukvalitetuivotabilo jevanodasu imalipouzdaneosobe iosobenakojesemoguosloniti(iakosuoperacionaliziranikaoemocionalnapodrka,oviaspektivjerojatnoukazujuna vanost instrumentalne podrke koja u samom istraivanju nije mjerena). Posebno jezanimljivoda je zakvalitetu ivotahrvatskihemigranata znaajanprediktor toda imajuosobukoja ihmoe razveseliti tomoe biti posredni pokazatelj na tonost objanjenja koja smoiznijeli neto ranije u ovoj raspravi, da u ovoj skupini treba posebno razmotriti djelovanjeakulturacijskogstresa.Zanimljivipodatcidobivenisu ikadsuserazmatralisamopodatcisudionika loegzdravlja. Iakoloezdravljesamoposebinijebilonunoznaajnougroavajuezakvalitetuivota,ukolikosekombiniralosniskomsocijalnompodrkom,dovodilo jedoslomahomeostaze,tosenastojalodoneklesmanjitinegiranjemvanostitihaspekatapsiholokogfunkcioniranja.Ovipodatci jasnogovoreuprilogmodeluublaavanjastresasudionicikojisuimaliloezdravljeivisokusocijalnupodrku, imali su zadovoljavajuu kvalitetu ivota.Osobito je zanimljivo da u sudionika loegzdravljanajveakvalitetaivotaudomenikojaseodnosinabliskeodnose.Ovo istraivanje jasno ukazuje na vanost socijalne podrke u osoba u razliitim ivotnimokolnostima teoosobitoj vanosti socijalnepodrke kad suosobe izloene stresu,neovisnooizvoru stresa. Dakako, podatke treba uzeti s oprezom, budui da se radi o korelacijskomistraivanju,amodelidjelovanjasocijalnepodrke implicirajukauzalniodnossocijalnepodrke ikvaliteteivota.Lakojezamislitidaosobekojeimajuviukvalitetuivota,openitolakerazvijajusocijalnu mreu i lake trae i dobivaju socijalnu podrku. Mogue su takoer, mnogeposredujue varijable od osobina linosti, ve spomenutih okolnosti kao to su stres,diskriminacija islino,kojedjelujunaovajodnos.Stogadodatna istraivanja,kojasuusmjerenanapraenjeovihaspekata, trebaprovestikakobisemogloodgovoriti jednoznanijenapitanjeodnosasocijalnepodrkeikvaliteteivota.LiteraturaAspinwall,L.G.(2004).Dealingwithadversity:Selfregulation,coping,adaptationandhealth.U

    M.B.Brewer iM.Hewstone (Ur.),Applied socialpsychology.Oxford,UK iMalden,MA:Blackwell.(str.3279.

    Baumeister,R.F.iLeary,M.R.(1995).Theneedtobelong:Desireforinterpersonalattachmentsasafundamentalhumanmotivation.PsychologicalBulletin,117,497529.

  • 71

    Berry, J.W. (2006). Acculturative stress. In P.T.P. Wong i L.C.J. Wong (Ur.), Handbook ofMulticulturalPerspectiveson StressandCoping,NewYork: Springer Science+BusinessMedia,Inc(str.287298).

    BiegelB,NaparstekA iKhanM. (1980). Social supportandmentalhealth:An examination ofinterrelationships. Paper presented at the 88th Annual Convention of the AmericanPsychologyAssociation,Montreal,Canada.

    Brissette,I.,Cohen,S.iSeeman,T.I.(2000).Measuringsocialintegrationandsocialnetwork.US. Cohen, L.G. Underwood i B.H. Gotlieb (Ur.), Social support measurement andintervention.NewYork:OxfordUniversityPress(str.5385).

    Cobb,S.(1976).SocialSupportasaModeratorofLifeStress.PsychosomaticMedicine,38(5)Cohen,S.,Gotlieb,B.H iUnderwood,L.G. (2000). Socialrelationshipsandhealth.US.Cohen,

    L.G.Underwood iB.H.Gotlieb (Ur.),Socialsupportmeasurementand intervention.NewYork:OxfordUniversityPress(str.325).

    Cohen,S.iSyme,S.L.(1985)Issuesinthestudyandapplicationofsocialsupport.US.CoheniS.L.Syme(Ur.),Socialsupportandhealth.SanFrancisco:AcademicPress(str.322).

    Cummins,R.A., McCabe, M.P.,Gullone,E. iRomeo,Y. (1994).TheComprehensiveQualityofLife Scale (ComQol): Instrument development and psychometric evaluation on collegestaffandstudents.EducationalandPsychologicalMeasurement,54,372382.

    Cummins, R.A. (1997). Comprehensive Quality of Life Scale Adult (ComQolA5) (5th ed.),Melbourne,SchoolofPsychology,DeakinUniversity.

    Deci,E.L. iRyan,R.M. (2000).TheWhatandWhyofGoalPursuits:HumanNeedsand theSelfDeterminationofBehavior.PsychologicalInquiry,11(4),227268.

    DonaldSherbourne,C.,Meredith,L.S.,Rogers,W.iWare,J.E.(1992).Socialsupportandstressfullife events: age differences in their effects on healthrelated quality of life among thechronicallyill.QualityofLifeResearch,1(4),235246.

    Foroughi, E.,Misajon,R. iCummins,R.A. (2001). The relationshipsbetweenmigration, socialsupport,andsocialintegrationonqualityoflife.BehaviourChange,18(3),156167.

    Forsyth,D.R.(2010)GroupDynamics.(5thedition).Belmont,CA:Wadsworth/Cengage.Friedland,J.,Renwick,R.iMccoll,M.(1996).Copingandsocialsupportasdeterminantsofquality

    oflifeinHIV/AIDS.AIDSCare,8(1),1532.FuglMeyer, A.R., Melin, R. i FuglMeyer, K.S. (2002). Life satisfaction in 18 to 64yearold

    Swedes:inrelationtogender,age,partnerandimmigrantstatus.JournalofRehabilitationMedicine,34,239246.

    Harr (2007).Migrant familyadaptationandqualityof life:Aqualitative study inBrazil. UR.J.Estes(Ur.),Advancingqualityof life inaturbulentworld.DordrechtNL iBerlin:Springer,Inc.(str.209219).

    Heckhausen,J. iLang,F.R.(1996).Socialconstructionandoldage:Normativeconceptionsandinterpersonal processes. U G.R. Semin i K. Fiedler, K. (Ur.), Applied social psychology.London:SAGEPublications,(str.374398).

    Helgeson,V.S.(1993).Twoimportantdistinctionsinsocialsupport:Kindofsupportandperceivedvs.received.JournalofAppliedSocialPsychology,23,825845.

    Hengelson,V.S.(2003).Socialsupportandqualityoflife.QualityofLifeResearch,12(Suppl.1),2531.

    JasinskajaLahti,I.,Liebkind,K.,Jaakkola,M.iReuter,A.(2006).Perceiveddiscrimination,socialsupportnetworks,andpsychologicalwellbeingamongthreeimmigrantgroups.JournalofCrossCulturalPsychology,37(3),293311.

  • 72

    Kasl,S.V.(1995).PrefatoryremarksforSocialSupportasaModeratorofLifeStress,UA.MaxwellEward(Ur.),Towardanintegratedmedicine:classicsfromPsychosomaticmedicine,19591979,(str.377378).

    Kljai,S.(2005)Socijalnapodrka,UPetz,B.(Ur).Psihologijskirjenik,Jastrebarsko:NakladaSlap.Knack,J.M.,Waldrip,A.M.iJensenCampbell,L.A.(2007).Socialsupport.UR.F.BaumeisteriK.D.

    Vohs(Ur.),Encyclopediaofsocialpsychology.ThousandsOaks:SAGEPublications.Kovacev, L. i Shute, R. (2004). Acculturation and social support in relation to psychosocial

    adjustment of adolescent refugees resettled in Australia. International Journal ofBehavioralDevelopment,28(3),259267.

    Lakey, B. i Cassady, P.B. (1990). Cognitive Processes in Perceived Social Support. Journal ofPersonalityandSocialPsychology,59(2).337343

    Lakey, B. i Cohen, S. (2000). Social support theory and measurement. U S. Cohen, L.G.UnderwoodiB.H.Gotlieb(Ur.),Socialsupportmeasurementandintervention.NewYork:OxfordUniversityPress,(str.2952).

    Lewis, J.A.,Manne, S.L., DuHamel, K.N., Johnson Vickburg, S.M., Bovbjerg, D.A., Currie, V.,Winkel,G. iRedd,W.H.(2001).SocialSupport, IntrusiveThoughts,andQualityofLife inBreastCancerSurvivors.JournalofBehavioralMedicine,24(3),231245.

    Lpez,E.J. i Salas,L. (2006).Assessing social support inMexicanandMexicanAmericanhighschoolstudents:Avalidationstudy,JournalofHispanicHigherEducation,5(2),97106.

    Mirsky,J.BaronDraiman,Y.iKedem,P.(2002)SocialsupportandpsychologicaldistressamongyoungimmigrantsfromtheformerSovietUnioninIsrael.InternationalSocialWork,45(1),8397.

    NewsomJ.T.iSchulz,R.(1996).Socialsupportasamediatorintherelationbetweenfunctionalstatusandqualityoflifeinolderadults.PsychologyandAging,11(1),3444.

    Schaeffer, C,Coyne,J.C. i Lazarus,R.S.(1981).Thehealthrelatedfunctionsofsocialsupport.JournalofBehavioralMedicine,4(4),381406.

    SlonimNevo, V., Mirsky, J., Rubinstein, L. i Nauck, B. (2009). The impact of familial andenvironmental factorsontheadjustmentof immigrants:A longitudinalstudy.JournalofFamilyIssues,30(1).92123.

    Stroebe,W.iJonas,K.(2001).Zdravstvenapsihologijasocijalnopsihologijskaperspektiva.UM.Hewstone i W. Stroebe (Ur.), Uvod u socijalnu psihologiju europske perspektive.Jastrebarsko:NakladaSlap,(str.459494).

    Tiliouine,H.,Cummins,R.A. iDavern,M. (2006).Measuringwellbeing indevelopingcountries:ThecaseofAlgeria.SocialIndicatorsResearch,75(1),130.

    Vangelisti,A.L.(2009).Challengesinconceptualizingsocialsupport.JournalofSocialandPersonalRelationships,26(1),3951.

    Ware, J.E., Snow, K.K., Kosinski, M. i Gendek, B. (1993). SF36 Health Survey: Manual andInterpretationGuide.Boston:TheHealthInstitute,NewEnglandMedicalCenter.

    Williams,P.,Barclay,L.iSchmied,V.(2004).Definingsocialsupportincontext:Anecessarystepinimprovingresearch,intervention,andpractice.QualitativeHealthResearch,14(7),942960.

    Wills,T.A.iShinar,O.(2004).Measuringperceivedandreceivedsocialsupport.US.Cohen,L.G.UnderwoodiB.H.Gotlieb(Ur.),Socialsupportmeasurementandintervention.NewYork:OxfordUniversityPress,(str.86136).

  • 73

    KVALITETAIVOTASTUDENATA

    IvanaMarinko,GorkaVuleti,DanielaincekStudentikaospecifinapopulacijskapodskupinaIzazovi i mogunosti s kojima se mladi ljudi susreu tijekom svog studiranja su brojni i pomnogoemu specifini. ivjeti kao student ukljuuje razliite promjene, na kognitivnom,emocionalnomidrutvenompodruju.Npr.promjeneukljuujuodpromjenaukoliinivremenakoja se posveti prouavanju nekog podruja do razvijanja sustavnog i kritikog razmatranjarazliitih prezentiranih injenica, a ne samog mehanikog usvajanja nekih znanja. Takoer,postoje brojne specifine norme vezane uz ovu populaciju koje odreuju nain ivota (npr.karakteristina studentska druenja i izlasci). Mnogi studenti se suoavaju s odvajanjem odroditelja i ivotom u nekoj novoj sredini. Openito, moe se rei da ovo ivotno razdobljeodreujurazliiteprilagodbe.Predstudentimasumnogiizazoviijeuspjenosvladavanjedjelujepoticajnonasamopotovanje.Ipak,ovojerazdobljeukojemsenekimladipoprviputsusreusneuspjehom iuesenositi isposljedicamaneuspjeha.Sveoveokolnostimogubitipovezaneskvalitetomivotamladihljudikojistudiraju.Zdravstvenaizvjeanekihzapadnihzemaljaukazujunatodasuproblemivezanizamentalnozdravljeeiustudenatanegotosutobiliuprolosti(CouncilReport:Thementalhealthofstudentsinhighereducation,2003).Studentske savjetodavne slube izvjetavaju o porastu broja studenata koji se obraaju zbogproblemaumentalnom zdravlju. Takviprobleminadalje imajunegativanutjecajna studentovkapacitet zastudiranje iuenje,topakdovodido loijegakademskoguspjeha.Meutim,nijenaenempirijskidokazdasustudentisklonijinavedenimzdravstvenimpotekoama. StatistikezaVelikuBritanijuiSADukazujunatodajetotrendumladojpopulacijiopenito,austudentskojpopulacijidodatnistresovipogoravajusituaciju.Umnogimsedrutvimazadnjihgodinapoveaopritisaknastudente,kaorezultatrastakompetitivnosti,financijskihzahtjevadrutva,poveanihaspiracija za materijalnom sigurnosti i sl. Stoga se moe pretpostaviti da e i potreba zapodrkomustudenatabitivea ida esocijalnapodrka imativanuuloguukvalitetinjihovogivotaisvakodnevnomfunkcioniranju.NaosnovupodatakaoistraivanjimakvaliteteivotastudenatakojesuobjaviliautoriVeenhoveniDiener,Cummins(2003) jenapraviometaanalizunavedenihnacionalnih istraivanja kojom jeobuhvaeno 35 zemalja. Rezultati analize studentskih podataka u zapadnim zemljama (SAD,VelikaBritanija iAustralija) jasnosupokazaladastudentipostiuniukvalitetuivotauodnosunaopupopulacijutedasuvrijednostiustudentskimuzorcimahomogenije.Rezultatisupomaloiznenaujuisobziromnatodaseradiopopulacijskojskupinikojanajeeimaodreenistatusudrutvukaobuduinositeljinapretkadrutva.Moguaobjanjenja takvih rezultatamogubitiu relativno looj financijskoj situaciji iovisnostistudenata o, najee, roditeljima, u odgoenom "odrastanju" i ukljuivanju u radno aktivnupopulaciju studenata. Bez obzira na uzrok, nalazi sustavno potvruju niu kvalitetu ivotastudenatakakourazvijenim,takoiunerazvijenimzemljama.Nijednoodnavedenihmetaanalizaneukljuujepodatkezahrvatskenitizaaustralskestudente.Unastavkuebitiprikazanirezultatiistraivanja kvalitete ivota studenata u Hrvatskoj uz usporedbu s rezultatima dobivenim na

  • 74

    uzorkustudenata izAustralije.Nadalje,praeno jekojasupodruja izvorvisokogzadovoljstvaivotom,akojaniskoguovojspecifinojpopulacijskojpodskupini.KvalitetaivotaizdravljestudenatakroskulturalnoSudioniciStudija je provedena na dva uzorka studenata; na uzorku hrvatskih studenata Sveuilita uZagrebu i uzorku australskih studenata Deakin sveuilita u Melbourneu. Sveukupno jesudjelovalo 358 studenata, od toga 224 sa Sveuilita u Zagrebu (49 % studenata i 51%studentica) i 134 sa Deakin Sveuilita (31% studenata i 69% studentica). Ispitivanje je bilodobrovoljnoianonimno.Studentisuispunjavaliupitnikeuprostojijamafakulteta.MetodeInstrumentiZa mjerenje kvalitete ivota primijenjena je Sveobuhvatna skala kvalitete ivota (eng.ComprehensiveQualityofLifeScale)zaodrasleautoraRobertaA.Cumminsa(1997),tonijediokojiseodnosinasubjektivnukvalitetuivota.Instrumentsesastojiizsedamskalalikertovogtipakojimasemjerizadovoljstvokvalitetomivotaisedamskalazaprocjenuvanostipodomenamakvaliteteivota.Domenesukvaliteteivota:

    1.Materijalnoblagostanje2.Zdravlje3.Postignue4.Intimnost(bliskiodnosisdrugimosobama,prijateljimai/iliobitelji)5.Sigurnost(osjeajsigurnosti)6.Zajednica(pripadnostzajednici)7.Emocionalnoblagostanjeiosjeajsree

    Vanost svake domene mjerena je skalom od deset toaka s definiranim krajnjim tokama.Vrijednostisekreuod1(uopenijevano)do10(najvanije).Zadovoljstvo jemjerenonaskaliod11toaka,definiranihkrajnjihtoakaod0 (sasvimnezadovoljan)do11 (sasvimzadovoljan).Originalnevrijednostisetransformirajuustandardiziranioblikteseprikazujuuformi"postotkaodskalnogmaksimuma"(%SM).Rezultati na skalama vanosti i zadovoljstva izraavaju se zasebno za svaku skalu, a prosjenirezultat vrijednosti kroz sedam skala zadovoljstva ini sumarnu mjeru subjektivne kvaliteteivota. Instrument ima dobremetrijske karakteristike (Cummins,McCabe, Gullone i Romeo,1994). Tijekom provoenja ovog istraivanja, u suradnji s autorom instrumenta, uinjen jeprijevodskalazamjerenjesubjektivnekvaliteteivotanahrvatskijezik.Zdravstvenistatusmjeren je instrumentomUpitnikzdravstvenogstatusa,skraenaverzija SF36(eng.Theshortform36healthsurveyquestionnaireSF36)autoraWare,Snow,Kosinskii

  • 75

    Gendek (1993).SF36 jeupitnik zdravstvenog statusa, sastoji se iz36pitanja (estica).Po tipuodgovorapitanjasuviestrukog izbora.Rezultatsestandardno izraavanadevetdimenzijakojeineprofilzdravstvenogstatusa.Tosusljedeedimenzije:

    1. fizikofunkcioniranje(PFphysicalfunctioning)sastojiseiz10estica,2. ogranienja zbog fizikih potekoa (RP role limitation due to physical problems) 4estice,3. ogranienja zbog emocionalnih potekoa (RE role limitation due to emotionalproblems)3estice,4. socijalnofunkcioniranje(SFsocialfunctioning)2estice,5. psihikozdravlje(MHmentalhealth)5estica,6. vitalnostienergija(VEvitality/energy)4estice,7. tjelesnibolovi(BPbodilypain)2estice,8. percepcijaopegzdravlja(GHgeneralhealthperception)5estica,9. promjenauzdravlju(CH change inhealth) jednaesticakojeseodnosinapromjenuuzdravljuuodnosunaprolugodinu.

    Upitnik SF36 reprezentira teorijski utemeljenu i empirijski provjerenu operacionalizaciju dvageneralna koncepta zdravlja fiziko zdravlje i psihiko zdravlje, te dvije njegove openitemanifestacijefunkcioniranje idobrobit.Stimuskladu,upitniksadrietirivrsteskala ilietirikonceptualnorazliitemjerezdravlja.Oneseodnosenasljedeeprocjeneilipokazateljezdravlja:a)funkcioniranjenaponaajnojrazini,b)percipiranudobrobit,c)ogranienjavezanauzsocijalniivot iostvarenjerazliitihivotnihuloga,d)osobnuprocjenu(percepciju)ukupnogzdravlja.Namanifestnoj razini, svaka od estica upitnika odnosi se na jedno od osam razliitih podrujazdravlja,unutardvaopenitakoncepta zdravlja,psihikog i fizikog.Na tajnainUpitnikSF36sadri osam razliitih skala zdravlja, a ukupan rezultat se prikazuje u formi profila. Pojediniodgovori na svaku od estica razliito se boduju (diferencijalno ponderiraju) prema unaprijedutvrenimempirijskimnormama,a sobziromnadijagnostikuvrijednostodreenogodgovoraispitanika. Nadalje, pojedine skale ili manifestacije zdravlja obuhvaene su razliitim brojemestica, a njihov broj je, takoer, empirijski utvren u skladu sa psihometrijskim kriterijimapouzdanosti ivaljanosti.Stogasebrojbodovazabiljeennasvakojskaliupitnikatransformiraustandardnevrijednostiiizraavanajedinstvenojskaliijiteorijskiminimumiznosi0,amaksimum100 bodova.Na taj je nainmogue kvantitativno usporeivati razliitemanifestacije zdravljakojeupitnikmjeri,interpretiratiukupnurazinuidiferenciranostosamtoakaprofila.Niskirezultatiodraavajusmanjenu iogranienu,odnosnogubitak funkcije,postojanjebolova iprocjenu zdravlja loim.Visoki rezultatiodraavajuprocjenu zdravljadobrim,bezbolova ibezfunkcionalnihogranienja.Pet skala upitnika (PF, RP, BP, SF i RE) definiraju zdravlje kao odsutnost ogranienja inesposobnosti,papredstavljajukontinuirane i jednodimenzionalnemjerezdravlja.Maksimalnih100 bodova na svakoj od navedenih skala postiu ispitanici koji ne primjeuju bilo kakvaogranienja ilinesposobnosti.Tripreostaleskale(GH,VT,CH)suposvojojprirodibipolarnetoznaidamjerepunoirirasponnegativnihipozitivnihaspekatazdravlja.Srednjirezultatnaovimskalamapostiu ispitanicikojine izvjetavajuoogranienjima inesposobnostima,avieod50bodova postiu ispitanici koji pored odsustva ogranienja i nesposobnosti, uz svoje zdravljevezuju pozitivne percepcije i zadovoljstvo.Maksimalnih 100 bodova na ovim skalama postiuispitanici koji ne primjeuju nikakva zdravstvena ogranienja, navode pozitivna stanja i svojezdravljeprocjenjujupoeljnim.

  • 76

    Odosamskala,tri(PF,RPiBP)imajuveivaliditetkaomjerilastanjafizikogazdravlja.Meutim,svaka skala obrauje neki drugi aspekt fizikog zdravlja. PF mjeri ogranienja uinkovitostiponaanjapri svakodnevnim fizikimaktivnostima,RPmjeriopseg invaliditetau svakodnevnimaktivnostima uslijed fizikih problema, a BP se izriito usredotouje na teinu tjelesne boli irezultirajuaogranienjauaktivnostima.Trinajboljamjerilamentalne komponente stanja zdravlja su skaleMH,RE i SF. Sve imaju veivaliditet zamjerenjementalnog zdravlja. One se razlikuju po rasponu izmjerenogmentalnogzdravlja, gdje savreni zbroj bodova SF i RE dobivaju oni koji izjave da nemaju nikakvihogranienja ili invaliditetauslijedosobnih iliemocionalnihproblema. Nasuprottome,skalaMHbipolarnajeskalagdjezbrojbodovaizsredineskaledobivajuonikojiizjavedanemajusimptomapsiholokepatnje.SkaleVT iGHsuoneskaleSF36kojesunajosjetljivije inafizike inamentalne ishodezdravlja.Oneimajuumjerenuempirijskuvrijednostzatedvijekomponente.Tosurelativnoprecizneskales21skalnimnivoom.NaskaliVTzbrojbodovasrednjegrasponapostiuonikojine izjavedaseosjeajuumorniiliiscrpljeni,azbrojod100bodova,osimtoukazujenaodsutnosttihsimptoma,dobijusamoonikojiizjavedaseitavovrijemeosjeajupunipoletaienergije.NabipolarnojskaliGH zbroj bodova iz sredine skale dobivaju oni koji ope zdravlje ne ocijene nijednomnepovoljnomocjenom.Najveimoguizbrojbodovanasvimskalamaosimnatriukazujenaodsutnostnekognegativnogstanja(ogranienje,invaliditet,bol).Osim navedenih osam aspekata zdravlja, upitnik jednom esticom (CH) mjeri i subjektivnuprocjenu stabilnosti zdravstvenog stanja u proteklom jednogodinjem periodu pogoranjazdravljakoristisekaopokazateljnjihoveuinkovitosti.Onosezasnivanahipotezidapromjenezdravljaokojimasu ispitanici izvijestilisamiodraavajustvarnepromjenezdravljatijekomrazdobljaizispitanikovaprisjeanja.Ovaesticaodnosisenapromjenuiizraavaseposebnouformidistribucijefrekvencijapokategorijama..Nadalje, rezultati jomogu biti saeti u dvije sumarnemjere fizikog i psihikog zdravlja. Usumarnumjeru fizikogzdravljaulazeslijedeedimenzije:Fiziko funkcioniranje,Fizikauloga iTjelesni bolovi. U sumarnu mjeru psihikog zdravlja ulaze dimenzije: Emocionalna uloga,Socijalno funkcioniranje iPsihiko zdravlje. Takoer je vanonapomenutida se veina esticaodnosinaprocjenu zdravstvenog stanjaunazadposljednja etiri tjedna.Na taj sunainautorinastojali da odgovori ispitanika budu to manje pod utjecajem trenutnog raspoloenja ilikratkotrajnih akutnih zdravstvenih potekoa to umanjuje dijagnostiku valjanost prikupljenihpodataka.Instrument posjeduje zadovoljavajue psihometrijske karakteristike. Utvrena je korelacija od0,40 ili vea sa veinom poznatihmjerila opeg zdravlja Testretest u veini sluajeva postievrijednostviuod0,80(WareiKosinsky,1994).

  • 77

    Metodoloka utemeljenost koja je pratila razvoj Upitnika zdravlja SF36 te njegova pozitivnainternacionalnareputacijarazlogsuuvrtavanjanavedenogupitnikauovoistraivanje.Socijalna podrkamjerena je upitnikom Skala percipirane socijalne podrke (engl. PerceivedSocialSupportScale),(Schaeffer,CoyneiLazarus,1981).Upitnik se sastojiod5 estica/skala kojima semjeredva tipa socijalnepodrke. Jednopitanjeodnosi sena informacijskupodrku (pitanjebr.1percepcijapomoiodprimljenih informacija isugestija), a etiri pitanja se odnose na emocionalnu podrku (pitanja 25). Koriten je ovajinstrumentukojemprevladavajuesticekojemjereemocionalnupodrkujersurezultatiranijihistraivanjapokazalidajeovajtipsocijalnenajvanijiukvalitetiivotaizdravstvenomstanjuopepopulacije.Odispitanikasetrailodadajuprocjenuukojojsumjeridoivjeliodreenitipsocijalnepodrke.Za svako pitanje procjena se daje na skali Likertovog tipa od 110 pri emu 1 znai odsustvonavedenog tipa socijalne podrke, a 10maksimalna podrka. Rezultat se izraava kao ukupnasocijalna podrka (prosjeni rezultat kroz pet skala) odnosno za potrebe detaljnijeg prikaza ianalizeizraavaseposkalama.Metrijskekarakteristike skale su zadovoljavajue.Pouzdanost iznosi0,95 za skaleemocionalnepodrkei0,81zaskaluinformacijskesocijalnepodrke(Biegel,Naparstek,Khan,1980)RezultatiTablica1.Raspodjelasudionikadvijeskupinepremaspolu SkupinestudenataSveuilita Spol DeakinAustralija ZagrebHrvatska UkupnoMuki 42(31,3%) 110(49,1%) 152(42,5%)enski 92(68,7%) 114(50,9%) 206(57,5%)Ukupno 134 224 358%odukupnogbroja 37,4% 62,6% 100,0%Prema spolu,u skupinihrvatskih studenatapodjednak jebroj studenata i studentica,dok jeuskupiniaustralskihstudenataveibrojstudentica (68,7%)uodnosunabrojstudenata (31,3%).Prosjenadobaustralskihstudenataiznosi24,63godine(SD=4,46),individualnevrijednostikreuseurasponuod19do38godina.Prosjenadobhrvatskihstudenatajemanjaiiznosi21,7godina(SD=1,43)urasponuod19do26godina.SubjektivnakvalitetaivotaKao to je prethodno navedeno, rezultati su transformirani i prikazani u formi standardnihvrijednostipostotkaodskalnogmaksimuma(%SM).Hrvatskistudentiprocjenjujukvalitetuivotanaraziniod75,7515,97SM%,aaustralskina74,2%SM12,08%SM (Slika10.).Nijeutvrena statistiki znaajna razlikauukupnoj subjektivnojkvalitetiivota(t=1,047,p=0,296).Meutim,razlikepostojenanivoudomena,kakopopitanju

  • 78

    zadovoljstva ivotom, tako i po pitanju vanosti koja se pridaje svakoj od domena u ukupnojkvalitetiivota.

    Zagreb,HrvatskaDeakin,Australija

    Kva

    litet

    a i

    vota

    %S

    M

    100

    90

    80

    70

    60

    50

    40

    30

    20

    10

    0

    studenti

    studentice

    Slika2.Deskriptivnastatistikarezultataukupnekvaliteteivotapospolupremaskupinama.Iakonemarazlikeuprosjenojvrijednostimeuskupinama, izslike2vidljivo jeda individualnevrijednosti u skupini hrvatskih studenata variraju u veem rasponu u odnosu na vrijednostiukupnekvaliteteivotaaustralskihstudenata.ZadovoljstvodomenamakvaliteteivotaGledanopodomenamahrvatskistudentinajmanjesuzadovoljnimaterijalnimblagostanjem,doksuaustralskistudentinajmanjezadovoljnipripadnouzajednici.Objeskupinestudenatanajviesuzadovoljnedomenom intimnostiodnosnobliskimodnosimasobitelji i/ili prijateljima. Vee razlike u zadovoljstvu uoljive su na domeni koja se odnosi nazadovoljstvo zdravljem i pripadnost zajednici. U oba sluaja hrvatski studenti navode veezadovoljstvo.

  • 79

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    60

    70

    80

    90

    100%SM

    materijalnoblagostanje

    zdravlje postignua intimnost sigurnost zajednica emocionalnoblagostanje

    ukupnakvalitetaivotaStudenti Zagreb Studenti Deakin

    Slika3.Srednjevrijednosti(%SM)zadovoljstvapodomenamaTablica2.Aritmetikesredineistandardnedevijacijeiznaajnostrazlikezadovoljstvaivotomnasedamdomenaiukupniskorsamoprocjenekvaliteteivota.

    StudentiDeakin StudentiZagreb Domenekvaliteteivota M SD M SD pMaterijalnoblagostanje 72,73 17,21 73,39 18,39 Zdravlje 70,61 20,26 77,55 20,35 0,000Postignua 71,74 18,92 74,38 19,72 Intimnost(odnosisbliskimosobama) 81,36 15,81 80,22 20,45 Sigurnost 78,71 15,94 75,63 22,08 Zajednica 68,41 20,96 75,22 22,15 0,001Emocionalnoblagostanje 75,68 18,08 73,84 22,10 U Tablici 2 prikazane su aritmetike sredine i standardne devijacije zadovoljstva ivotom nasedamdomena zadvije skupine studenata. Statistiki znaajna razlikautvrena je zadomenuzdravljaidomenuzajedniceusmjeruznaajnoveihvrijednostizahrvatskestudente.Zanimljivoje istaknuti da su hrvatski i australski studenti najvie izjednaeni u prosjenoj vrijednostizadovoljstvamaterijalnimblagostanje.VanostdomenakvaliteteivotaStudenti su nezavisno od procjene zadovoljstva procjenjivali vanost koju svaka od navedenihdomenaimazanjih.

  • 80

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    60

    70

    80

    90

    100%SM

    materijalnoblagostanje

    zdravlje postignua intimnost sigurnost zajednica emocionalnoblagostanje

    Studenti Zagreb Studenti Deakin Slika4.Srednjevrijednostivanostidomenapremaskupinama.

    Studentiobiju skupinaprocjenjujunajvanijomdomenubliskihodnosa sdrugimosobama ipritomesupotpuno izjednaeniurazinivanostikojupridajubliskimodnosima.Najniuprosjenuocjenuvanostiuobjeskupine,nalazisezadomenu:materijalnoblagostanje.Tablica3.Aritmetikesredineistandardnedevijacijevanostidomenazadvijeskupinestudenata StudentiDeakin StudentiZagreb Domenekvaliteteivota M SD M SD pMaterijalnoblagostanje 63,97 23,74 58,63 23,98 0,033Zdravlje 87,21 13,69 88,29 15,42 Postignua 87,96 12,21 85,47 15,57 Odnosisbliskimosobama(intimnost) 93,18 13,36 93,55 69,69 Sigurnost 84,76 15,00 83,83 18,37 Zajednica 65,24 24,23 73,56 24,51 0,003Emocionalnoblagostanje 89,98 14,46 88,64 17,14

    Utvrenesurazlikeuprosjenojvanostinanivoudomenakvaliteteivota.Iztablice3.sevididastatistikiznaajnerazlikepostojeupridanojvanostidomenimaterijalnogblagostanja idomeni zajednice. Pri tome hrvatski studenti zajednicu procjenjuju znaajno vanijom, amaterijalnoblagostanjeznaajnomanjevanimuodnosunaprocjeneaustralskihstudenata.ZdravstvenostanjePraenesumjerezdravljanaosamdimenzijaijednamjerapromjenezdravlja.

  • 81

    Tablica4.Aritmetikesredineistandardnedevijacijeiznaajnostrazlikarezultatastudenatanadevetdimenzijazdravstvenogstanja.

    StudentiZagreb

    StudentiDeakin

    Znaajnostrazlike

    Dimenzija M SD M SD pFizikofunkcioniranje 87,17 19,66 90,75 13,31 0,063Ogranienjazbogfizikihpotekoa 81,25 30,50 87,22 27,80 0,066Ogranienjazbogemocionalnihpotekoa

    64,29 39,61 77,95 33,56 0,001Socijalnofunkcioniranje 70,64 15,77 71,85 16,78 0,494Psihikozdravlje 64,64 15,43 71,76 15,51 0,000Energija/Vitalnost 56,07 15,60 58,87 16,51 0,110Tjelesnibolovi 80,56 18,50 81,62 18,04 0,596Opezdravlje 72,74 18,12 69,87 17,83 0,147Promjenauzdravlju 55,02 20,77 56,58 20,85 0,495Sveukupno gledano, obje skupine studenata najboljeg su zdravlja u dimenziji fizikogfunkcioniranja,anajloijiuvitalnostiienergiji.Prosjenirezultathrvatskihstudentanadimenzijipsihikogzdravljastatistiki jeznaajno loijiod rezultataaustralskihstudenata,a istinavode iveaogranienjazbogemocionalnihpotekoauodnosunaaustralskestudente.Promjenauzdravlju:Uobiajeno se i prema preporukama autora instrumenta, rezultati na estici o promjeni uzdravlju prikazuju zasebno u formi distribucije po kategorijama promjene. Rezultati za objeskupinestudenataprikazanisuutablici5.Tablica5.Distribucijafrekvencijaodgovoranapitanjeopromjenizdravljapokategorijama. Punoloije Maloloije Isto Malobolje PunoboljeDeakin,Australija N 0 20 71 29 13 % 0,0% 15,0% 53,4% 21,8% 9,8%Zagreb,Hrvatska N 3 27 139 32 23 % 1,3% 12,1% 62,1% 14,3% 10,3%Ukupno N 3 47 210 61 36 % 0,8% 13,2% 58,8% 17,1% 10,1%Iz tablice je vidljivo da veina studenata obje skupine navodi da nema promjene u zdravlju.Distribucijepokategorijamasupodjednakezaobjeskupine.Na slici 4 prikazane su srednje vrijednosti zdravlja po dimenzijama za skupine studenatausporedno. Interesantno je da, iako hrvatski studenti svoje ope zdravlje procjenjuju boljim uodnosunaaustralskestudente,usvimostalimdimenzijamahrvatskistudenti imajuniesrednjevrijednosti.

  • 82

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    60

    70

    80

    90

    100

    Fizikofunkcionniranje

    Ogranienja zbogfizikih potekoa

    Bolovi Ope zdravlje Energija/Vitalnost Ogranienja zbogemocionalnihpotekoa

    Socijalnofunkcioniranje

    Psihiko zdravlje

    Studenti Zagreb Studenti Deakin Slika4.Profilzdravstvenogstanjazahrvatskeizaaustralskestudenteusporedno.

    Znaajnerazlikenalazeseudimenzijamakojeseodnosenapsihikozdravlje,itousmjeruboljegfunkcioniranja australskih studenata dok se takve razlike ne nalaze u dimenzijama fizikogzdravlja.Prosjenevrijednostikvaliteteivotastudenatatakoersenalazeunutarnormativnograspona.Studenti Sveuilita u Zagrebu imaju prosjeni rezultat od 75,75 %SM, a studenti DeakinSveuilita 74,2 %SM i ne razlikuju se znaajno. I u ovoj populaciji potvrena je teorijskapretpostavka o stabilnosti subjektivne kvalitete ivota, to suprotno do sada provedenimistraivanjimanastudentskojpopulaciji.Iakomalobrojna,istraivanjanastudentimasustavnosudavalarezultateniekvaliteteivotastudenatauodnosunaopuodraslupopulaciju.Publiciranisusumarnirezultatidvajuvelikihmultinacionalnihistraivanjakvaliteteivotastudenataukojimasenavodevrijednostizauzorkeizrazliitihzemalja(Cummins,2003).Vrijednostitransformiraneustandardnioblikkreuseurasponuod37do74%SM.Pritomunajnierezultateimajuzemlje:Portugal (37 %SM, N=386), Japan (51,5%SM, N=1213), Rusija (52,5%SM, N=116), Turska(53,5%SM, N=289). Vrlo je malo zemalja u kojima studenti dostiu prosjeni rezultat iznad70%SM,tosuFinska(74%SM,N=272),SAD(71,3%SM,N=1354)iPuertoRico(71,2%SM,N=165).NitiujednojseodnavedenihmultinacionalnihstudijaneukljuujeHrvatsku.NemapodatakanitizaAustraliju,takodarezultatiovogistraivanjakvaliteteivotastudenatauHrvatskojiAustralijinoseodreenukomparativnuvanost.Malobrojnausvijetu,ispitivanjakvaliteteivotastudenatajo su rjea kod nas.Osim jednog istraivanje kvalitete ivota u Hrvatskoj koje je ukljuivalozasebnu skupinu studenata (Vuleti, 1999) za sada nema podataka niti o jednom drugomistraivanju subjektivnekvalitete ivotakojebikvalitetu ivota istraivalomultidimenzionalno itimedalouvidustrukturu.

    Gledano po domenama unutar skupine, hrvatski studenti najmanje su zadovoljnimaterijalnimblagostanjem, a australski studenti pripadnou zajednici. Nezadovoljstvo hrvatskih studenata

  • 83

    objanjivo je opom drutvenoekonomskom situacijom i njihovim ekonomskim statusom udrutvu teovdjeneebitidubljerazmatrano.Nezadovoljstvoaustralskihstudenatasukladno jerezultatimaaustralskihsudionikagradskepopulacijeikaotakvododatnoideuprilogkulturalnomobjanjenju.Po domenama, usporedno za skupine, znaajna razlika se nalazi u pripadnosti zajednici gdjeaustralski studenti navode manju kvalitetu ivota na toj domeni. Sukladni rezultat (takoerznaajna razlika)dobiven je iuStudijinaodraslojgradskojpopulaciji (Vuleti,2004).Razlika jeutvrena i na kvaliteti ivota vezanoj za zdravlje, gdje hrvatski studenti postiu znaajno niirezultat. Ovom nalazu pridruuje se i rezultat mjerenja zdravstvenog statusa nezavisniminstrumentom koji pokazuje loije zdravlje hrvatskih studenata na odreenim dimenzijama.Navedenoedetaljnijebitirazmotrenokasnije.Popitanjuvanostikoju su studentipridalipojedinimdomenamakvalitete ivota, izdvajaju serazlikevanostizadomenuzajednicekojuhrvatskistudentiprocjenjujuznaajnovanijomnegoaustralskistudenti imaterijalnoblagostanjekojejeznaajnomanjevanohrvatskimstudentimanegotojeaustralskim.Zakljunosemoereidauovomkomparativnomistraivanjunijenaenapotvrdazakulturalnuspecifinost subjektivne kvalitete ivota kada se radi o ukupnoj ili opoj kvaliteti ivota.Meutim, razlike su utvrene na nivou domena i one mogu biti pripisane kulturalnojspecifinosti. Openito semoe rei da su potvrene teorijske pretpostavke o normativnomrasponuukupnekvaliteteivota,aliiopostojanjuhomeostazejerseiuzutvrenerazlikeukupnakvalitetaivotapokazalaujednaenom.PrediktoriukupnesubjektivnekvaliteteivotaDabiseistrailoprediktoreukupnekvaliteteivotazaskupinuhrvatskihstudenata,provedenajelinearna regresijska analiza. Koritena je "stepwise" metoda uvoenja varijabli u regresijskujednadbu.Ukupnakvalitetaivotabilajezavisnavarijabla,ademografskevarijable(dobispol),ukupnasocijalnapodrkaiosamdimenzijazdravstvenogstanjabilesunezavisnevarijable.Rezultatianalizepokazalisudazavisnuvarijablunajboljeopisujemodelkojiukljuujedimenzijupsihikogzdravlja,socijalnepodrke,dimenzijuenergije ivitalnostitedimenzijuopegzdravlja.Tevarijableobjanjavajuoko58%varijanceukupnekvaliteteivotaNavedenimodeljestatistikiznaajan(F=76,089;df=4;P=0,000).Sumarnirezultatiregresijskeanalizeprikazanisuutablicama1116.Rodnosno korigiraniRdajeproporciju varijanceu zavisnoj varijabli kojamoebitiobjanjenamodelom(odreenomkombinacijomprediktorskihvarijabli)Model1.prediktori:(konstanta),Psihikozdravlje.Model2.prediktori:(konstanta),Psihikozdravlje,Socijalnapodrka.Model3.prediktori:(konstanta),Psihikozdravlje,Socijalnapodrka,Energija/vitalnost.Model 4. prediktori: (konstanta), Psihiko zdravlje, Socijalna podrka, Energija/vitalnost,Percepcijaopegzdravlja.

  • 84

    Tablica11.Sumarnirezultatiregresijskeanalizezaprediktoreukupnekvaliteteivotazaskupinuhrvatskihstudenata

    Statistikapromjene

    Model R2 KorigiraniR

    R2promjena

    Fpromjena

    df1 df2ZnaajnostpromjeneF

    1 0,425 0,422 0,425 164,125 1 222 0,0002 0,538 0,534 0,113 54,033 1 221 0,0003 0,570 0,565 0,032 16,578 1 220 0,0004 0,582 0,574 0,011 5,844 1 219 0,016

    Tablica12.Koeficijentiregresijskejednadbezaskupinuhrvatskihstudenata 95%intervalpouzdanosti

    zaBkoeficijentModel4 B Beta T p Donjagranica Gornjagranica(konstanta) 20,787 6,040 0,000 14,004 27,569Psihikozdravlje 0,248 0,240 3,580 0,000 0,112 0,385Socijalnapodrka 0,279 0,388 7,488 0,000 0,206 0,353Energija/vitalnost 0,207 0,202 3,194 0,002 0,079 0,334Percepcijaopegzdravlja 0,113 0,129 2,417 0,016 0,021 0,206R2 0,582 R2korigirani 0,574 Da bi se istrailo koji su tipovi socijalne podrke najbolji prediktori ukupne kvalitete ivotaprovedena je linearna regresijskaanalizanapet varijabli koje seodnosena socijalnupodrku.Koritenaje"stepwise"metodauvoenjavarijabliuregresijskujednadbu.Rezultati analizepokazali suda su skale3 i4one kojenajviedoprinoseobjanjenjuukupnekvaliteteivotazauzorakhrvatskihstudenata.Tablica13.Rezultatregresijskeanalizezaskupinuhrvatskihstudenata:ulogasocijalnepodrkeupredikcijiukupnekvaliteteivota

    95%intervalpouzdanostizaBkoeficijent

    Model B Beta t p R2promjenaDonjagranica

    GornjaGranica

    (konstanta) 43,150 15,041 0,000 37,497 48,804Skala3. 2,410 0,378 5,372 0,000 0,346 1,526 3,294Skala4. 2,048 0,313 4,443 0,000 0,054 1,140 2,957R2 0,400 R2korigirani 0,394 Model je statistiki znaajan (F=73,645; df=2, p=0,000). Navedene dvije varijable zajedno

  • 85

    objanjavaju 40% varijance zavisne varijable. (R2=0,400). Sumarni rezultati regresijske analizeprikazanisuutablici13.Uobjeskupinestudenatavarijablasocijalnepodrke izdvojilasekaoznaajniprediktorukupnekvaliteteivota.Uskupiniaustralskihstudenatasocijalnapodrkaobjanjava3,6%varijance,auskupinihrvatskih studenata ak11% varijance zavisne varijable.Doprinos varijabledobibio jeznaajansamouskupinihrvatskihstudenata.Zanjihjeodvarijablizdravstvenogstatusaznaajanprediktor psihiko zdravlje, vitalnost i energija te percepcija opeg zdravlja. Iz navedenoga semoe uoiti da su se iste varijable kao i za hrvatsku skupinu odraslih izdvojile kao prediktoriukupnekvalitete ivota s timeda je za studente jo znaajno ipsihiko zdravlje.Zaaustralskestudente, znaajne su dimenzije psihiko zdravlje i ope zdravlje. Ponovo se moe uoitipoklapanje prediktora za australske studente s onima utvrenim za uzorak iz ope urbanepopulacijeodraslih.Stimedasekodstudenataneizdvajavitalnost.Vrijednopanjejenalazdasedimenzijapsihikogzdravljajavljauobjeskupinestudenata.Sobziromnatodasenejavljakodhrvatskih sudionikamogli bismo to smatrati karakteristikom studentske populacije. Dakle uzsocijalnupodrkuiopezdravlje,psihikozdravljejeposebnovanoukvalitetiivota.Svjetskazdravstvenaorganizacijaprepoznala jevanostpsihikogzdravljate je jednaodvanihaktivnosti ove organizacije razvoj i promicanje "pozitivnog mentalnog zdravlja (WHO report,2004).Pozitivno psihiko zdravlje ukljuuje samopotovanje i pozitivnu sliku o sebi, sposobnost zaodravanje bliskih odnosa s drugim ljudima, uvaavanje drugih osoba bez obzira na njihovurazliitost, svijest o samome sebi i empatija za druge, kapacitet za suoavanje s uobiajenimemocijamaistresovimabezozbiljnedisfunkcionalnosti,ukljuivanjeukonstruktivneaktivnostiudrutvu, koritenje osobne nadarenosti i talenta, sposobnost za samorazvoj, odupiranjekomercijalnompritiskunarizinaponaanja,kritikoanaliziranjeinformacijaidobroprocijenjeneodluketerazvijanjekreativnihnainarjeavanjaproblemakadajetopotrebno.Unastavkuebitiprikazano i istraivanjeprovedenososjekimstudentima,ausmjerenoprvenstvenonavanostaspekatapsihikogzdravljazakvalitetuivotastudenata.

    KvalitetaivotastudenataSveuilitaJ.J.StrosmayeruOsijekuZadovoljstvoivotomizadovoljstvoodreenimpodrujemivotaOsim afektivnih komponenata, koje odraavaju kontinuiranu evaluaciju dogaaja i situacija uokolini,subjektivnadobrobitobuhvaaikognitivnukomponentu,procjenuopekvaliteteivota.Ova kognitivna komponenta, putem koje procjenjujemo svoj sveukupni ivot, naziva sezadovoljstvoivotom.Kodoveprocjeneosobausporeujesveukupneivotneokolnostiuodnosunakriterij/ekojepostavljasamaikojedoivljavaprimjerenima.Istraivanjapokazujudasuosobevisokog zadovoljstva ivotom bolje prilagoene te imaju nisku zastupljenost psihopatolokihsimptoma(npr.korelacijazadovoljstvaivotomsasamopotovanjem0,54,tjelesnimsimptomima0,41,neuroticizmom 0,48,drutvenosti0,20, impulzivnosti 0,03; (Pavot iDiener,1993).Osimtoga, kako ova procjena ukljuuje kognitivnu obradu podataka, postavljala su se pitanja kakodolazimodokonaneprocjene,odnosnokojiimbeniciutjeunaprocjenuzadovoljstvaivotom.Utvreno je da na ovu procjenu najvie utjeu upadljive informacije te podatci koji su zbogsituacijskihfaktoranedavnokoriteni(SchwarziStrack,1999;Schimmack,DieneriOishi.,2002).Nadalje,meukulturalnaistraivanjaupuujudaiemocijeutjeunakognitivnuprocjenukvalitete

  • 86

    ivota.Pokazalosedapozitivniafektiimajuveiutjecajnazadovoljstvoivotomnegoniskarazinanegativnihemocija (Kuppens,Realo iDiener,2008). Izmeuostalog,kodprocjenezadovoljstvaivotomljudikoristerazliiteizvorepodataka.Naprimjer,kadasretniljudiprocjenjujukvalitetuivotaoniseosvrunapodrujaskojimasunajviesretni,doksenesretni ljudinajeeosvrunapodruja s kojima sunajmanje zadovoljni (Diener, Lucas,Oishi i Suh ,2002). Zadovoljstvoivotomumjerenojepovezano(0,57)sazadovoljstvomodreenimpodrujemivota,toukazujena todaovadva konstrukta imaju velikdio zajednike varijance, alidanisu isti. Zadovoljstvopodrujemivotaodnosisenakognitivnuevaluacijuuegpodrujaivotakaotojezadovoljstvobrakom, prijateljstvom, hobijima i slino. Kada bismo jednim istraivanjem uspjeli ispitati svapodruja ivota pojedinca, dobili bismomjeru opeg zadovoljstva ivotom. Osim toga,mjerezadovoljstvaodreenimpodrujemivotavaansuizvorpodataka,buduidanuderazumijevanjezato je neija opa razina subjektivne dobrobiti visoka ili niska. Unato viedimenzionalnojstrukturi dobrobiti, istraivanja najee koriste kompozitnu mjeru dobrobiti. Treba obratitipozornost na to da se time kompromitira detaljan uvid u odnose dobrobiti s razliitimprediktorima ilikriterijima.Kakobise izbjegaotakavvrijedangubitak informacija, istraivanjabiistovremeno trebala ispitivati povezanost ukupne mjere dobrobiti, ali i njezinih pojedinihkomponentisvarijablamaodinteresa(Diener,Suh,LucasiSmith,1999).

    Metoda

    SudioniciIspitivanjejeobuhvatilostudenterazliitihgodinaFilozofskog,EkonomskogiUiteljskogfakultetauOsijeku.Ispitanojeukupno511sudionika,odega425(83.2%)enskog,a86(16,.8%)mukogspola.Prosjenadobstudenataovoguzorkabila je21,53uzstandardnudevijaciju2,25 iraspondobiod18do36godina.

    InstrumentiSkalazadovoljstvaivotom(SWLS;SatisfactionWithLifeScale;Dienerisur.,1985)

    Skalazadovoljstvaivotomjeinstrumentkojimseispitujeopezadovoljstvoivotom.Zadovoljstvoivotompredstavljaopuevaluacijukvaliteteivotaprilikomkojeseosobaosvrenanekesvojestandardeikriterije(ShiniJohnson,1978).Sobziromnato,ovaskalanamijenjenajeispitivanju subjektivne procjene zadovoljstva ivotom kod koje osoba koristi kriterij koje onaizdvaja i doivljava vanima, dok se tui kriteriji (npr. istraivaa) zanemaruju (Diener, 1984).Skala se sastoji od pet tvrdnji pozitivnog predznaka koje glase poput: "Moj ivot je vrlo blizuonometosmatram idealnim." ili"Zadovoljan/nasamsvojimivotom."Sudionikodgovaratakodaoznaiukojojsemjeri tvrdnjeodnosenanjegabirajuiodgovornaskaliLikertovog tipaodsedam stupnjeva (1 potpuno neistinito do 7 potpuno istinito). Ukupan rezultat dobiva sezbrajanjem rezultatasvihpet tvrdnji ioznaavastupanjzadovoljstvaivotom.Raspon rezultatakreeseod535priemuveirezultatupuujenaveezadovoljstvoivotom.Pritome,rezultat20ukazujeda jeosobapodjednako zadovoljna,ali inezadovoljna svojim ivotomdok rezultatikojisekreuod5do9ukazujedajeosobaizrazitonezadovoljna,od10do14dajenezadovoljna,od15do19pomalonezadovoljna,od21do25doneklezadovoljna,od26do30zadovoljna,aod31do35dajeizrazitozadovoljna.

  • 87

    Autorinavodeda faktorska analizaukazujenapostojanje jednog faktora kojiobjanjava66%ukupnevarijance.Slinoautorovimpodatcima,provjerafaktorskestrukturenarezultatimaovogaistraivanjapotvrujeprisutnostjednogfaktorakojiobjanjava64,59%ukupnevarijance.Uzto,utvrenikoeficijentunutarnjepouzdanostiskalenauzorkuhrvatskihstudenataiznosi0,85.Tojeuskladusranijimprovjeramapouzdanostiskale(PavotiDiner,1993;AdleriFagley,2005;Steger,Fraizer,OishiiKaler,2006)kojajeurasponuod0,79do0,89kadsemjeriunutarnjapouzdanost,dokjerasponkoeficijenatatestretestpouzdanosti(Magnus,Diener,FujitaiPavot,1992;FujitaiDiener,2005)od0,54(razdobljeodpetgodina)do0,84(razdobljeodmjesecdana)Podaci kojigovoreuprilog valjanosti skaledolaze iz tri razliita izvora.Prve spoznajeda skalazadovoljstva ivotom ima zadovoljavajuu valjanost veu se uz istraivanja koja pokazuju dapsihijatrijski bolesnici, studenti nerazvijenih zemalja te ene izloene zlostavljanju imaju niezadovoljstvo ivotom (Pavot i Diner, 1993). Druga istraivanja pokazuju da rezultati skalekoreliraju s podatcima dobivenim alternativnimmetodama pristupima ispitivanja zadovoljstvaivotom(npr.s izvjetajimaopaaa iliprocjenama intervjuera),doksutrei izvorpodatakakojiupuuje na visoku valjanost ispitivanja, koja pokazuju da je zadovoljstvo ivotom razliitopovezano s pojedinim konstruktima. Recimo, rezultati skale negativno koreliraju s mjeramapsiholokog distresa npr. s depresivnosti (Beck,Ward,Mendelson,Mock i Erbaugh, 1961) ilinegativnimafektom (Diener iEmmons,1985),apozitivnosektroverzijom (Diener isur.,1985),pozitivnimafektom(Smead,1991)izdravljem(Arrindelisur.,1991).Dodanas, skala se koristilau velikombroju istraivanjau svrhe ispitivanjaopeg zadovoljstvaivotom ali i odstupanja u zadovoljstvu kod osoba razliitih ivotnih okolnosti ukljuujuisocijalne,aliizdravstveneaspekteivota(PavotiDiener,1993).Uskladustim,prevedenajenanizstranihjezikapatakoinahrvatski.PANAS(PANAS;PositiveAffectNegativeAffectSchedule;Watsonisur.,1988)PANAS je skala kojom se mjere dvije nadreene dimenzije emocija: pozitivan afekt (PA) inegativanafekt(NA).PAseopisujekaostupanjukojemseosobaosjeaoduevljeno,energinoiivahno.VisokiPAjestanjekojekarakteriziravisokazastupljenostenergije,aktivnekoncentracijei osjeaj ugode, dok niski PA ukljuuje tugu i bezvoljnost. Suprotno tomu, NA obuhvaa nizneugodnihstanja,kaotosurazliitanegativnaemocionalnaraspoloenjapoputsrdbe,prezira,gaenja,krivice,strahaitjeskobe.NiskiNAukazujenaprisutnoststaloenostiismirenosti.Ovaj instrument obuhvaa listu od 20 pridjeva od kojih 10 mjeri pozitivne, a 10 negativneemocije.Sudionikodgovaratakodauzsvakipridjevbiraodgovorodponuenih1 (vrlomalo ilinimalo)do5 (izrazito)pri emuvei rezultatukazujenaveu zastupljenostnavedeneemocije.Ukupanrezultatzapodkomponentupozitivnogafektadobivasezbrojemodgovora esticakojemjerepozitivanafekt,aukupan rezultat zanegativniafektdobije se zbrojemodgovora esticakojeispitujunegativanafekt.PouzdanostskalePAje0,87,askaleNA0,91.

  • 88

    RezultatiZadovoljstvoivotomstudenatauHrvatskojDeskriptivnaanalizarezultataispitivanihvarijablinalaziseutablici14.Tablica14.Deskriptivnipokazateljivarijablikoritenihuistraivanju

    Instrumenti Varijable M SDSWLS Zadovoljstvoivotomprema

    tradicionalnommodelu24,92 5,74

    PANAS

    Pozitivanafekt 35,01 6,40Negativanafekt 27,17 7,97

    Kao to semoe vidjeti rezultati pokazuju da su hrvatski studenti zadovoljni ivotom.Ovakavzakljuak proizlazi iz spoznaje da zadovoljstvo podrazumijeva da osoba na skali zadovoljstvaivotom postigne rezultat koji se nalazi iznad toke neutralnosti. Toka neutralnosti na skalizadovoljstvaivotompredstavljastanjeukojemujeosobapodjednakozadovoljnainezadovoljnaivotom dok razina iznad te toke ukazuje da je osoba zadovoljna, a razina ispod da jenezadovoljna. Kako se prosjean rezultat utvren u ovom ispitivanju nalazi iznad tokeneutralnostiukazujeda su sudioniciovog istraivanja zadovoljni. Preciznije,utvreno jeda suhrvatskistudentidoneklezadovoljniivotom teda ihodosobakojesuzadovoljnedijeligotovozanemarivarazlikaurezultatu.Zaosobekojesu"doneklezadovoljne"ivotommoesereidaesto tee unapreenju pojedinih podruja ivota, kao i veem stupnju opeg zadovoljstva.Pokazalosedasuone ilizadovoljnesveinompodrujaivota,alidaprimjeujukako ihmogunapravitijoboljimilidasuprilinozadovoljnesnekimpodrujimadoksudrugaizvorumjerenognezadovoljstva(PavotiDiener,1993).Usporeujui utvreni rezultat s podacima prethodnih ispitivanjamoemo rei da je ovakavstupanj zadovoljstva oekivan. Naime, raniji radovi pokazuju da veina osoba razliitogsocioekonomskogpoloajaimaumjerenovisokurazinuzadovoljstvaivotom(AndrewsiWithey,1976;Andrews,1991)tedaveinaljudinaskalizadovoljstvaivotompostierezultatkojiupuujedasu"doneklezadovoljni"ili"zadovoljni"ivotom(PavotiDiener,1993).Istovremeno,utvrenojedasuhrvatskistudenti,uodnosunauzorkestudenatastranihistraivanja,zadovoljnijiivotom.Recimo,prosjenavrijednostnaskalizadovoljstvaivotomkodamerikihstudenata iznosi23,9dok se vrijednosti utvrene na studentima istonih zemalja nalaze ispod toke neutralnosti,odnosno oni su nezadovoljni ivotom (Pavot i Diner, 1993). Slian podatak navode Diener,Emmons,Larsen iGriffin (1985)upuujuidaprosjeanrezultatnauzorkuamerikihstudenataiznosi 23,6 uz SD 6,43. Imajuiu vidudaprosjean rezultat kodnaih studenata iznosi 24,92,govoridaoniimajunetoveistupanjzadovoljstvauodnosunapopulacijuamerikihstudenatateznatnoveiuodnosunastudente istonihzemalja.Navedenaodstupanjamoguseobjasnitikulturolokim razlikama u doivljaju studentskog ivota. ini se da u okviru nae kultureprevladava vienje da razdoblje studiranja predstavlja dio ivota koji je kvalitetan i dobar.Pretpostavljamodaserazdobljestudiranja,uokvirunaekulture,doivljavakaorazdobljeivotakoje karakterizira drutvenost, iroka mrea prijatelja, bliskih odnosa te manja prisutnoststresora, odgovornosti i obaveza nego to donosi odrasla dob. U prilog govore podatci koji

  • 89

    pokazujudajekvalitetaibrojsocijalnihinterakcija,kaojedanodnajboljihprediktorazadovoljstvaivotom(Diener,2006)tedajeusamljenostnegativnopovezanasazadovoljstvomivota(Gove,HungesiStyle,1983).Buduidasenaistudentinalazeuivotnomrazdobljuzakojisemoereidaobiljeavaestadruenjatevelikbrojprijateljstava,veezadovoljstvonaihstudenatamoese pripisati tome. Osim toga, ispitivanja pokazuju da uspostavljanje bliskih interpersonalnihodnosameustudentimakolektivistikihdrutava izravnoali ineizravnopridonosizadovoljstvuivotom.Kangisur.(2003)pokazalisudajekodstudenatakojiiveukolektivistikomokruenjuprisutnost bliskih odnosa povezana, ne samo s osjeajem zadovoljstva ivotom, ve izadovoljstvomsamimsobom.Poredtoga,kultura jepovezanasosjeajemusamljenosti putemoekivanja po pitanju bliskih odnosa.U individualistikim drutvima, usamljenost se primarnoveeuzosjeajneuspjehauspostavljanja intimnihodnosa,dok seu kolektivistikimdrutvimapovezuje s osjeajem neuspjeha koji proizlazi iz doivljaja niske kompetencije uspostavljanjabliskostisdrugimosobamauokolini(Rokach,1998).Dakle,sveodnavedenogupuujedajevelikbroj bliskih odnosa koje su studenti uspotavili s osobama iz svoje okoline pridonio njihovomveem zadovoljstvu. Sdruge strane,kako sepokazujedapsiholoki stresnegativnoutjeenazadovoljstvoivotom(Schimmack,DieneriOishi,2002;Dienerisur.,1985),pretpostavljasedajeirokamreaprijateljapridonijelaiveojsocijalnojpodrcikojajeomoguilastudentimadabrzoiuspjenorjeavajuprobleme,odnosnodaseuspjenosuoavajusasvakodnevnimstresorima.Daseovapretpostavka ini tonompokazuju ispitivanjapremakojimasustudentikoji ee traesavjete i koji se vie oslanjaju na podrku drugih iz svoje okoline, zadovoljniji s akademskimuspjehom,romantinimiobiteljskimodnosimateimajuveistupanjzadovoljstvaivotom(BaileyiMiller,1998).Dodatnapotvrdadaserazdobljestudiranjauokvirunaekulturedoivljavakaorazdobljeivotakojejedobro,govorepodatcikojiukazujunadrugaijupovezanostdobiizadovoljstvaustranimistraivanjimauodnosunadomaa istraivanja.Naprimjer,kodamerikihstudenataprosjeanrezultatnaskalizadovoljstvaivotomkreesedo25,2doksekododraslihosobakojesenalazeusrednjoj ili starijoj ivotnoj dobi kree do 27,9 (Pavot i Diener, 1993; George, 1991; Blais,Vallerand, Pelltier i Briere, 1989). Slino tome, Pavot iDiener (1985) su utvrdili da prosjeanrezultat na uzorku odraslih osoba iznosi 25,8 dok je kod studenata iznosila 23,9. Dakle,Amerikanci starije dobi imaju vee zadovoljstvo nego njihovi studenti. S druge strane, uistraivanjima na hrvatskim uzorcima uglavnom je utvreno postojanje negativne povezanostidobi i zadovoljstva ivotom (Pastuovi,Kolesari iKrizmani,1995;Vuletic,2004), togovoriuprilogda jeutvreni stupanj zadovoljstva ivotomnaih studenataodrazvienja studentskogaivotakaodobrog.Literaturaukazujenatodaosjeajdasmodobro idasmozadovoljniovisiokulturitenjezinomutjecajunapoimanjesebeidoivljajvlastitogivota.Unekimjekulturamazadovoljstvoivotomodreenousklaenostiponaanjasosobnimkriterijimadokjeudrugimaodreenousklaenostiponaanjaskulturalnimnormama.Markus iKitayama(1994)tvrdedakulturaodreujekojasuponaanja prihvatljiva te da stupanj usklaenosti izmeu ponaanja i pravila ili standardaodreene kulture, odreuje zadovoljstvo osobe. Samim tim, i ciljevi koje si osoba postavljatakoersupodutjecajemkulturalnihnormiivrijednosti.Buduidajeunaojkulturifakultetskoobrazovanjepredstavljastepenicuuivotukojasedoivljavavanomzabuduiivot,vjerujemodajevisokozadovoljstvonaihstudenataproizaloizosjeajaosobnevrijednostikojijeizgraennaodobravanju ipodrciokolinena izborutakvogivotnogciljateopredjeljenjutakvomivotu.Dakle, pretpostavljamo da je visoko zadovoljstvo hrvatskih studenata ishod usuglaenosti

  • 90

    njihovog ponaanja s normama i oekivanjima drutva. U prilog ove pretpostavke govoreispitivanjakojapokazujudainternaliziraniobliciodnosa,kaotojeispunjenjeoekivanjadrugih,vaniji su u kolektivistikim nego individualistikim zemljama. Radhakrishnan i Chan (1997)pokazalisukadamladikojiiveuindividualistikimzemljamabirajuciljevekojenastojeostvariti,oni podjednako uzimaju u obzir vlastite elje, ali i elje roditelja dok mladi kolektivistikihdrutava iskljuivo uzimaju u obzir elje roditelja. S obzirom na to da mladi kolektivistikihdrutava internaliziraju oekivanja lanova obitelji i prijatelja pretpostavlja se da su njihoveprocjene kvalitete ivota odrazmiljenja jesu li ispunili oekivanja i elje njima vanih ljudi.MeukulturalnoistraivanjeSuha,Dienera,OishiaiTriandisa(1998)potvrujeto.Pokazalosedase tijekom procjena zadovoljstva ivotom studenti individualistikih i kolektivistikih drutavaoslanjaju na drugaije informacije. Studenti individualistikih drutava vie se oslanjaju naemocije nego studenti kolektivistikih drutava. Umjesto toga, kod studenata kolektivistikihzemalja procjene zadovoljstva ivotom pod najveim su utjecajem kulturalnih normi. Dakle,eksternalne vrijednosti i oekivanja drugih odreuju zadovoljstvo studenata kolektivistikihdrutava.Toupuujenainjenicudasezadovoljstvoivotomhrvatskihstudenatamoeobjasnitiusuglaenounjihovogponaanjasoekivanjimanjimabliskihljudi,aliidrutva.

    Utjecajpozitivnihinegativnihemocijanaprocjenezadovoljstvaivotomkodstudenata

    Kako se pokazalo da hrvatski studenti imaju vee zadovoljstvo u odnosu na sudionike stranihistraivanja eljelo se provjeriti moe li se zadovoljstvo hrvatskih studenata objasniti veimutjecajempozitivnihuodnosunanegativneemocijenaprocjene kvalitete ivota.Uove svrheprovedenajeregresijskaanalizaukojojsuprediktorskevarijablebilepozitivaninegativanafekt,dokjekriterijbiozadovoljstvoivotom.Rezultatioveobradenalazeseutablici15.Tablica 15. Rezultati regresijske analize u ispitivanju doprinosa pozitivnog i negativnog afektaprocjenamazadovoljstvaivotom.

    ZADOVOLJSTVOIVOTOMPrediktori R Korigirani

    RFpromjena Ukupni

    FBeta

    pozitivanafektnegativanafekt

    0,259 0,256 84,30*** 84,30*** 0,3560,295

    *p

  • 91

    odreenkulturalnimnormamakojeseodnosenaemocije.Drugimrijeima,kulturaodreujetojeprihvatljivnainreguliranjanegativnih,aliipozitivnihemocija.Prema Dieneru, Scollonu, Oishiu, Dzokotou i Suhu (2000) razlike u zadovoljstvu ivotomstudenata razliitih zemalja objanjava dispozicijska pozitivnost. Dispozicijska pozitivnostpredstavlja sklonost prema pozitivnim procjenama zadovoljstva ivotom ili podruja ivota.Pretpostavljasedastupanjdispozicijskepozitivnostiovisiokulturalnimvrijednostimainormamakojerazliitoistiuznaajpozitivnihemocijaizadovoljstva.Upravosetimeiobjanjavainjenicada studenti koji ive u zemljama koje imaju nii ivotni standard postiu vee zadovoljstvoivotom.Stoga,moemoreidajeveezadovoljstvohrvatskihuodnosunastranestudenteishodkulturolokihvrijednostikojevienaglaavajuznaajpozitivnihstanjaizadovoljstvauodnosunanegativne emocije i negativna iskustva. Ta je pretpostavka i potvrena kroz istraivanjeKuppensa, Realoa i Dienera (2008) kojim se pokazalo da su osobe individualistikih drutavapristrane prema negativnim emocijama i iskustvima te da kod njih takva iskustva imaju veiutjecajnaevaluacijuzadovoljstvaivotom.Navodisedajerazlogtometajdauindividualistikomdrutvunegativnaiskustvaneodraavajupoeljnoglanatogdrutvatesuzato,osobekojeiveu takvom okruenju, orijentirane na izbjegavanje i umanjivanje znaaja negativnih iskustava ucilju ostvarivanja stanja i ponaanja koje predstavljaju kulturalni ideal. Samim tim, te osobeprilikomevaluacijekvaliteteivotaizbjegavajuprizivanjeisjeanjananegativnaiskustava,kakobizadrali pozitivnu sliku sebe. S druge strane, norme koje prevladavaju u kolektivistikimdrutvima istiuznaaj interpersonalnihodnosa,adanegativneemocijepoputzavisti,srdbe ilisramaimajumaluvanost.Upravosuprotno,kakoseukolektivistikomdrutvuzagovaragrupnaharmonija,zadovoljstvoivotomnesamodaukljuujeosjeajvlastitesree,veisamokritinost,portvovanostiosjeajneuspjehauciljuodravanjaskladaidobrihodnosasdrugima.Zbogtogasenegativna iskustvauokvirukolektivistikogokruenjanedoivljavaju jakonegativnima jersesmatra da takva stanja pridonose zajednitvu i pozitivnim iskustvima, kao to je empatija ilisuosjeanje za druge oko sebe (Kitayama iMarkus, 2000). Kako u takvom drutvu negativnaiskustvanemajutolikuvanost,nemajunitivelikiutjecajnaprocjenezadovoljstvaivotom.

    Spolnerazlikeuzadovoljstvuivotommeustudentima

    Ranija istraivanja spolnih razlika u zadovoljstvu ivotom studenata su davala nekonzistentnerezultate. Stoga smo u ovom istraivanju provjerili postoje li spolne razlike. Rezultati naegistraivanjaukazujudanemarazlikauzadovoljstvu izmeuhrvatskihstudenata istudentica(t=0,99,df=484,p=0,321).Rezultat je suglasan ranijeutvrenimpodatcima.Prethodna ispitivanjaukazujudasuspolnerazlikeukvalitetiivotaobinoneznaajne,aona istraivanjaukojimasunaene statistiki znaajne spolne razlike daju nekonzistentne rezultate (Diener i sur., 1999;Krizmani i Kolesari, 1992; Martinis, 2005). Ovakvi su rezultati i oekivani, budui da jezadovoljstvoivotomkognitivnaprocjenaivotakodkojeosobaevaluiraivotuskladusnekimosobnimkriterijima.Samimtim,kriterijikojejednaosobaprimjenjujesunjojvani,anemorajubiti isti ili od iste vanosti za neku drugu osobu. Stoga je usporeivanje opeg zadovoljstvaivotom, ukoliko se ne poznaju kriteriji, odnosno zadovoljstvo pojedinim podrujima ivota,gotovonemogue.

  • 92

    Zavrnarazmatranja

    Sve se vei broj istraivanja bavi pitanjima zadovoljstva ivotom. Ovaj poveani interes zazadovoljstvo ivotom javlja se kao ishod spoznaje da je u prolosti psihologija bila izrazitousmjerenana ispitivanjenegativnihpsiholokih stanja injihovihposljedica.Bavilo seuzrocima,posljedicama te preventivnim i terapijskim koracima kako bi se ublaila ili uklonila negativnastanja poput depresije, anksioznosti ili drugih psihosocijalnih odstupanja. S druge strane,zanemariloseprouavanjezadovoljstva,odnosno,kakopomoiljudimadabudusretni,daimajubolje ikvalitetnijeodnosesdrugima,dabuduproduktivniji tezadovoljnijinaposlu iprivatnomivotu uope. I samo podruje pozitivne psihologije doivjelo je takav rast jer se pokazalonedostatnimizbjegavatiisuzbijatipostojeepsihosocijalneprobleme,anepridavatipanjutomekakounaprijeditiivotizdravlje.Sobziromnatodasuseljudioduvijekpitalitojedobarivotiodegasesastoji,pokazujedajeljudskaprirodatakvadanismozadovoljniakouspijemozadovoljitisamorazinupukeegzistencijeiliseuspijemoizdiitekmaloiznadtoga.Naprotiv,ljuditeeostvarititoboljiikvalitetnijiivot.Samimtim,naindividualnojrazinizadovoljstvoivotom,buduidaodraavakognitivnuprocjenukvalitete ivota, kod koje osoba koristi neke svoje kriterije usporedbe, utjeu razliiti obrasciponaanja, aspiracije, oekivanja i vrijednosti pojedinca. S druge strane, nacionalne razlike uzadovoljstvu ivotom upuuju na dva zakljuka. Prvi je da je stupanj zadovoljstva pod velikimutjecajem kulturalnih vrijednosti koje razliito istiu znaaj pozitivnih i negativnih emocija,zadovoljstva,sree,kao isveukupnovienjeivotakaodobrog idrugo,dastupanjzadovoljstvapojedincaovisiousklaenostinjegovogponaanja snormama ioekivanjimadrutvaukojemivi.Subjektivnoblagostanjekaopojamnadreenkvalitetiivota,moebitishvaenopremamodeluMaslowljeve hijerarhije potreba. Kada su potrebe nieg reda zadovoljene, pojedinac semoeusmjeritinaoneviegreda.Prematomupoveanjezadovoljstvaivotompoticalobipojedincadabudemoralnijiialtruistinijiusvomponaanju.tosuljudisretnijiusvojemivotu,tosusklonijidapozitivno (i znaajno)doprinesudrutvuukojem ive.Dakledabi sepromoviraodrutveninapredaktrebaunaprijeditikvalitetuivotaljudi,odnosnonjihovozadovoljstvoivotom(DieneriSuh,2000).Moe se rei da je u planiranju unapreenja kvalitete ivota u populaciji smisao uspjeneintervencijeoptimizirati,anemaksimaliziratisubjektivnukvalitetuivota.Nadalje, u svrhu unapreenja kvalitete ivota jedne nacije i formiranja bolje socijalne izdravstvenepolitikenijedovoljnouzetiuobzir imjeritisamoekonomske isocijalne indikatore.Ukoliko se samoobjektivni indikatorimjere,gube sevrijedne informacijeo tomekako se ljudiosjeajuu svom ivotu, kako vrednujuodreeneprilikeu svom ivotu. Zbog toga jepotrebnoukljuitiisubjektivneindikatorekojimjerekakoseljudiosjeajuikolikosuzadovoljniodreenimaspektimasvogivotatekolikosuimnavedeniaspektiiprilikevani.Subjektivniindikatorinisusupstitucijazaobjektivne,vesuvananadopunazaprocjenukvaliteteivotapopulacijeinjezinounapreenje.Unapreenje funkcionalnosti i kvalitete ivota osoba oteenog zdravlja uspjeno se moe

  • 93

    ostvariti i kroz socijalnu podrku, nevezano za samu kurativu. Mogunosti razvoja su umultidisciplinarnompristupuunapreenjazdravljaikvaliteteivota.LiteraturaAndrews,F.M.(1991).StabilityandchangeinlevelsandstructureofsubjectivewellbeingUSA

    1972and1988.SocialIndicatorsResearch,25,130.Andrews, F.M. iWithey, S.B. (1976). Social indicators ofwellbeing.New York: Plenum Press.

    AustralianCentreforQualityofLife.http://acqol.deakin.edu.auBiegel,B.,Naparstek,A. iKhan,M.(1980).Socialsupportandmentalhealth:Anexaminationof

    interrelationships.Bookofabstract:88thAnnualConventionoftheAmericanPsychologyAssociation,Montreal,Canada.

    Blais,M.R.,Vallerand, R.J., Pelltier, L.G. i Briere,N.M. (1989). L'Echelle de satisfaction de vie:validation CannadieneFrancaise du "Satisfaction with life scale". Canadian Journal ofBehavioralScience,21,210223.

    CouncilReport:ThementalhealthofstudentsinhighereducationRoyalCollegeofPsychiatrists,London,2003.

    Cummins, R.A. (1997). Comprehensive Quality of Life Scale Adult (ComQolA5) (5th ed.),Melbourne:SchoolofPsychology,DeakinUniversity.

    Cummins,R.A.(2003).Normativelifesatisfaction:Measurementissuesandahomeostaticmodel.SocialIndicatorsResearch,64,225256.

    Cummins,R.A.,McCabe,M.P.,Gullone,E. iRomeo,Y.(1994).TheComprehensiveQualityofLifeScale (ComQol): Instrument development and psychometric evaluation on college staffandstudents.EducationalandPsychologicalMeasurement,54,372382.

    Diener,E.iSuh,E.M.(2000).Cultureandsubjectivewellbeing.MITPress.Diener, E. (2006). Understanding Scores on the Satisfaction with Life Scale.

    http://www.psych.illinois.edu/~ediener/Documents/UnderstandingSWLSScores.pdfDiener, E. Suh, E.M., Lucas, R.E. i Smith, H.L. (1999). Subjectivewellbeing: three decades of

    progress.PsychologicalBulletin,125,276302.Diener,E.,Emmons,R.A.,Larsen,R.J.iGriffin,S.(1985).Thesatisfactionwithlifescale.Journalof

    PersonalityAssessment,49,7175.Diener,E.,Lucas,R.E.,Oishi,S.iSuh,E.M.(2002).Lookingupanddown:weightinggoodandbad

    informationinlifesatisfactionjudgements.PersonalityandSocialPsychologyBulletin,28,437445.

    Diener,E.,Scollon,C.K.N.,Oishi,S.,Dzokoto,V.iSuh,E.M.(2000).Positivityandtheconstructionof life satisfaction judgements: global happiness is not the sum of its parts. Journal ofHappinessStudies,1,159176.

    George, J.M. (1991).Timestructireandpurposeasamediatorofworklife linkages. JournalofAppliedPsychology,21,296314.

    Gove, W.R., Hunges, M. i Style, C.B. (1983). Does marriage have positive effect on thepsychologicalwellbeingoftheindividual?JournalofHealthandSocialBehavior,24,122131.

    Kang, S.M., Shaver, P.R., Sue, S.,Min, K.H. i Jing, H. (2003). Culturespecific patterns in theprediction of life satisfaction. roles of emotion, relationship quality and selfesteem.PersonalityandSocialPsychologyBulletin,29,15961608.

  • 94

    Kitayama, S. iMarkus,H.R. (2000). Thepursuitofhappiness and the relaizationof sympathy:cultural petterns of self, social relations andwellbeing.U E.Diener i E.M. Suh (Ur.),CultureandSubjectivewellbeing.Cambridge,MA:MITPress,(str.113161)

    Krizmani, M. i Kolesari, V. (1992). Prirunik za primjenu Skale kvalitete ivota ivljenja.Jastrebarsko:NakladaSlap.

    Kuppens, P., Realo, A. i Diener, E. (2008). The role of positive and negative emotions in lifesatisfaction judgmentacrossnations.JournalofPersonalityandSocialPsychology,95(1),6675.

    Markus,H.R. iKitayama, S. (1991).Cultural constructionof self and emotion: implications forsocial behavior.U E. T., Kitayama iH. R.Markus (Ur.), Emotion and Culture: EmpiricalStudiesofMutualInfluence,Washington,DC:AmericanPsychologistAssociation,(str.89130)

    Pastuovi,N.,Kolesari,V.iKrizamni,M.(1995).Psychologicalvariablesaspredictorsofqualityoflife.ReviewofPsychology,2(12),4961.

    Pavot,W.iDiener,E.(1993).ReviewoftheSatisfactionwithLifeScale.PsychologicalAssessment,5(2),164172.

    Radhakrishnan, P. i Chan, D.K.S. (1997). Cultural differences in the relation between selfdiscrepancyandlifesatisfaction.InternationalJournalofPsychology,32,387398.

    Rokeach,A. (1998).The relationof culturalbackground to the causesof loneliness. JournalofSocialandClinicalPsychology,17,7588.

    Schimmack,U.,Diener, E. iOishi, S. (2002). Lifesatisfaction is amomentary judgment and astable personality characteristic: the use of chronically accessible and stable sources.JournalofPersonality,70,345384.

    Schwarz,NiStrack,F.(1999).Reportsofsubjectivewellbeing:judgementalprocessesandtheirmethodologicalimpliactions.UD.Kahneman,E.DieneriN.Schwarz(Ur.),Wellbeing:theFoundationsofHedonicPsychology.NewYork:RusselSagePublications,(str.6184).

    Seligman,M.E.P. iCsikszentmihalyi,M. (2000).Positive psychology: an introduction.AmericanPsychologist,55,514

    Suh,J.,Diener,E.Oishi,SiTriandis,H.C.(1998).Theshiftingbasisoflifesatisfactionjudgementsacrosscultures:emotionversusnorms. JournalofPersonalityandSocialPsychology,74,482493.

    Vuleti,G.(1999).Sociopsiholokiimbeniciosobnekvaliteteivota.Zagreb:Medicinskifakultet,neobjavljenimagistarskirad.

    Vuleti,G. (2004).Generacijski i transgeneracijski imbenici kvalitete ivota vezane za zdravljestudentske populacije (dokstoska disertacija). Zagreb:Medicisnki fakultet Sveuilita uZagrebu.

    Ware,J.E.,Kosinsky,M.iKeller,S.D.(1994).SF36PhysicalandMentalHealthSummaryScales:AUser'sManual.TheHealthInstitute,NewEnglandMedicalCenter,Boston.

    Ware, J.E., Snow, K.K., Kosinski,M. i Gendek, B. (1993). SF36 Health Survey: Manual andInterpretationGuide.Boston:TheHealthInstitute,NewEnglandMedicalCenter,Boston.

    WHO Report: 50 Years of the WHO in the Western Pacific Region.http://www.wpro.who.int/public/policy/50TH/50_toc.htm,2004.

  • 95

    KVALITETAIVOTAUTREOJIVOTNOJDOBINAKONUMIROVLJENJA

    LovorkaBrajkoviStarenjeistarostStarenje je postalo jedna od glavnih tema u mnogim znanostima, od priodnih znanosti dohumanistikih i drutvenih; unutar kojih posebice u psihologiji. Zanimanje za tu temu raslo jezahvaljujuipoveanjuivotnedobipuanstva.No,unatosilnomporastu istraivanja idaljesudobivenipodatcidvosmisleni imalo je jasnodokazanihpsiholokih injenicaostarenju.Stav jeveinesuvremenihpsihologadastarenjenijesamonizanjeivotnihkriza,venapredovanjekroznove ivotne prilike i izazove. Kako su se istraivanja starosti i starenja provodila u razliitimpodrujima znanosti (biologija, medicina, sociologija, psihologija i sl.), javila se potreba zaokupljanjem rezultata provedenih istraivanja u jednu znanstvenu disciplinu gerontologiju(grki:gerontosstarac,logosznanost).Gerontologijakaointerdisiciplinarnaznanostprouavabioloke, psihike i socijalne promjene u procesu starenja i starosti. Ona je znanost opojavnostima starenja temorfolokim, psiholokim i socijalnim aspektima starake dobi. Kaoznanostostaromovjeku,gerontologijanastojiodgovoritinadvapitanja:kakodoivjetistarostitouinitidastarostbudekvalitetan,integralnidiosveukupnogivotnogvijekapojedinca.Njezinzadatakjedastarostuiniprivlanimiplemenitimrazdobljemivotatedaadekvatnimmjeramasprijeinastajanjekroninihidegenerativnihbolesti,invaliditetaipreranesmrtiodnosnosprijeipreranipadsposobnostizaaktivanisamostalanivot.esto se, u svakodnevnom govoru susreemo sa stavom da su starenje i starost sinonimi.Nezauuje takvo gledite jer postoje potekoe ve u samom odreivanju pojmova to jestarenje,kadaonopoinje ito jestarost.Meutim,napojmovnoj razininuno je razlikovanjestarenjaod starosti.Starenje jeprocesnabiolokom,psiholokom i socijalnomplanu, tijekomkojega se dogaaju promjene u funkciji dobi. S druge strane, starost je posljednje razvojnorazdobljeu ivotuosobe,adefinira sepremakronolokojdobi (npr.nakon65.godine ivota),premasocijalnimulogama ilistatusu (npr.nakonumirovljenja) iliprema funkcionalnomstatusu(npr. nakon odreenog stupnja opadanja sposobnosti). Prema definiciji Svjetske zdravstveneorganizacije, starije suosobe u dobi od 60 do 75 godina, stare su osobe u dobi od 76 do 90godina,aveomastareosobesuosobeiznad90godina(PapaliaiWednkos,1992).Sobziromnatodastarostnosinizivotnihpromjena(npr.odlazakumirovinu,gubitakodreenesocijalne uloge, odlazak djece iz roditeljskog doma, smrt i/ili bolest suprunika, bolest, veaovisnost o pomoi drugih, smanjenjematerijalnih prihoda i dobara i sl.) koje zahtijevaju odpojedincaprilagodbu,opravdanojepostavitipitanjekakvajekvalitetaivotaosobatreeivotnedobi.OdreenjepojmakvaliteteivotaIzraz kvaliteta ivota jeudananjevrijemeu irokojuporabi,kakouakademskimkrugovimatako iu svakidanjem ivotu.No, to je terminkoji se estouzima zdravo zagotovo i iroka sushvaanjatoonsveukljuuje(BondiCorner,2004).ZanimljivojezaistaknutidaterminkvaliteteivotanijebiodefiniranuMeunarodnojenciklopedijisocijalnihznanostido1968.godinenitiuIndexu Medicusu do sredine sedamdesetih godina prolog stoljea (Bond i Corner, 2004).

  • 96

    Teoretiariezdesetihgodinasmatralisuda jezaprocjenukvaliteteivotadovoljnopoznavanjesocioekonomskihprilikapojedinca i samogdrutva (Brajkovi, 2010).No, vrlo brzo jepostalojasnodapoznajui iskljuivoobjektivne imbenikepoput socioekonomskihprilikanemoemoprocjenjivati kvalitetu ivota pojedinca te da je nuno ukljuiti i subjektivne initelje.U prilogtomeideiCumminsova(1995)teorijahomeostazeukojojnavodidaobjektivnemjere(procjenasocioekonomskog statusa)nisudovoljneuobjanjenju kvalitete ivota ve jenunoukljuiti isubjektivnuprocjenu.Objektivnemjeresunormativnipokazateljistvarnostidoksesubjektivnimmjeramaukazujenarazlikepojedinacauopaanjustvarnihuvjetaivota.Cummins(1995)smatrada u situaciji loih socijalnih uvjeta ivota, poboljanjem uvjeta poveat e se i subjektivnaprocjena kvalitete ivota, ali se na odreenoj razini ta povezanost gubi. Ako su zadovoljeneosnovnepotrebepojedinca,poveanjematerijalnihdobaraneeznaajnoutjecatinasubjektivnumjeru kvalitete ivota. No, kvalitetu ivota ne moemo ispitivati, ako sam pojam dobro neoperacionaliziramo.Nizjedefinicijapojmakvaliteteivota,aliininamsesveobuhvatnaonakojudaju Krizmani i Kolesari (1989), definirajui kvalitetu ivota kao subjektivno doivljavanjevlastitogaivotaodreenoobjektivnimokolnostimaukojimaosobaivi,karakteristikamalinostikoje utjeu na doivljavanje realnosti i njezina specifinoga ivotnog iskustva. Objektivne sedimenzije odnose na mjerljive objektivne uvjete ivota (npr. bruto nacionalni dohodak,dostupnostraznihslubiiusluga),doksesubjektivnakvalitetaivotaodnosinaosobnuprocjenuzadovoljstva razliitim dimenzijama kao to su zdravlje, socijalni odnosi, intimni odnosi,materijalno blagostanje i sl. Kvaliteta ivota pojedinca ovisi o njegovoj mogunostinadoknaivanja nedostataka koji ga optereuju i koritenju prednosti kojemu se pruaju, toomoguuje postizanje ravnotee izmeu oekivanja i realizacije. Sve navedeno jednostavnoupuuje na to da je nemogue procijeniti kvalitetu ivota pojedinca na osnovu poznavanjaobjektivnihuvjetaukojimaivi iliobjektivnihpotekoakojegaoptereuju,kaotosustarost,bolestilibrigaodrugojosobi(Brajkovi,2010).ZadovoljstvoivotomkaosubjektivnamjerakvaliteteivotaIspitivanjezadovoljstvaivotom,kaosubjektivnemjerekvaliteteivotaubilokojojivotnojdobinovjepojamupsihologijiidounatragnekolikodesetljeanijeprivlaiointerespsihologa.Veinaistraivanjauokvirimaznanstvenepsihologije zanemarivala je ispitivanje subjektivnedobrobiti,sree,kvalitete ivota te subjektivnepercepcije svijeta.Psiholozi rijetko razmiljajuo tome toljude ini sretnima. Umjesto toga usmjereni su na ono to ih ini tunima ili zabrinutima.Razvojemtzv.pozitivnepsihologije,sveseviestvarazanimanjemeupsiholozimazaispitivanjeimbenika koji pridonose kvaliteti ivota kao i zadovoljstvu ivotom. S psihologijskog stajalitazadovoljstvo ivotom je subjektivni doivljaj kvalitete ivota te ga se moe definirati kaokognitivnuevaluacijucjelokupnogivotakrozkojusvakipojedinacprocjenjujevlastitiivot.Dabiseopisalozadovoljstvoivotom,prouavajusevanjskiuvjeti,aliiunutarnjiprocesikojiimplicirajusubjektivna iskustva pojedinaca. Kimmell (1990) iznosi rezultate koji govore o zadovoljstvuivotom kao mjeri adaptivnoga prilagoivanja na starenje. Diener (1984) navodi definicijuCampbell i suradnika koji definiraju zadovoljstvo kao "opaenu razliku izmeu aspiracija idostignua, koja se kree od percepcije ispunjenosti pa do percepcije deprivacije". Onizadovoljstvo ivotompromatraju kao kognitivnu komponentu subjektivnedobrobiti,dok sreupromatraju kao iskustvoosjeaja ili uvstva. Lucas,Diener i Suh (1996)definiraju zadovoljstvoivotomkao"globalnuevaluacijunekeosobeosvomivotu".Definicijapokazujedaprievaluacijizadovoljstvaivotomosobaispitujeodreeneaspektesvogaivota,usporeujedobrosloimtedolazidoukupneprocjene zadovoljstva ivotom. Stoga semoepretpostaviti kako jeglobalna

  • 97

    priroda ove procjene donekle stabilna i da ne ovisi potpuno o uvstvenom stanju osobe utrenutku prosudbe. Najee se pojam zadovoljstva ivotom u treoj ivotnoj dobi promatranakonumirovljenja,odnosnokaoprilagodbunaumirovljenje(Brajkovi,2010).UmirovljenjeiprilagodbanaumirovljenjeUmirovljenje se obino doivljava kao dogaaj, odnosno proces koji zahtijeva planiranje iprilagodbu, To je tranzicijska ivotna faza koja traje nekoliko godina. Proces prilagodbe namirovinumnogo jekompleksnijinego to se ranijemislilo,ne samo zbogmnotva faktorakojimoguutjecatina tajproces (bilodase radio faktorimaokoline,socijalnim iliosobnim),nego izbogtogatosuisamifaktoriurazliitimmeusobnimodnosima.Upravoutjecajisvihnavedenihfaktora, ijisu meusobniodnosinedovoljno istraeni, ineprocesprilagodbenaumirovljenjedinaminijimnegotosemoezakljuitinaprvipogled(Brajkovi,2010).Umirovljenje imarazliitoznaenjeza ljudesobziromnapromjenekoje izazivauivotuosobe iobitelji.Neke suoduobiajenihpozitivnihpromjena:vievremena seprovodikodkue,nemaodreenog rasporeda obveza, vie slobodnog vremena za susrete s lanovima obitelji iprijateljima.Uobiajeni su negativni aspekti umirovljenja: smanjenje razine prihoda u odnosu,dok je pojedinac bio zaposlen, gubitak samopotovanja uslijed gubitka radne socijalne uloge,gubitak identiteta kao pripadnika profesije, gubitak profesionalnih socijalnih kontakata,eventualni gubitak zdravlja te promjene u obiteljskim odnosim (Brajkovi, 2010). Kakve sveutjecaje umirovljenje ima na pojedinca pokuavaju objasniti teorije: teorija krize i teorijakontinuiteta (Palmore,Fillenbaum iGeorge,1984).Teorijakrizenaglaavadaumirovljenje imaopenitonegativanidegradirajuiefektnapojedincajerjeradnaulogaosnovnalegitimnaulogazapojedincadananjice.Gubitakradneulogeradiodlaskaumirovinudovodipremaovojteorijido redukcije samopotovanja i gubitka statusa, to implicira povlaenje iz socijalnog ivota.Povlaenje iz socijalnog ivotamoe dovesti do razvoja niza bolesti te smanjenja zadovoljstvaivotom.Premaovojteoriji,umirovljenjejekrizakojazahtijevaznaajnuprilagodbu. Meutim,neka istraivanja (Fridrich,2001)ukazujuda jeumirovljenje rangiranokao27.od32dogaajaskojimasuosobeimaleiskustva,odnosnokojasuutjecalananjih(priemurang1imaznaenjenajveegefekta).Rezultatiovog istraivanjapokazujudaseumirovljenjepercipirakaodogaaj odmanjeg osobnog znaaja u odnosu na druge ivotne dogaaje kao to su roenjedjeceiliunuadi,enidba/udaja,zdravstveniproblemi.Nadalje,velikesuinterindividualnerazlikeu procjeni efekta to ga umirovljenje ima na pojedinca (Blieszner, 2000). Mukarci eepercipirajuumirovljenjekaostresanivotnidogaajnegoene.Onikojisunedavnoumirovljenieepercipirajuumirovljenjekaokritiandogaajodosobakojesuvenekovrijemeumirovini,toukazujena todasepoetniok izazvanumirovljenjemvremenomprevladavakakose ljudiponuprilagoavatinanoveuloge.Teorija kontinuiteta napominje da radna uloga nije sredinja uloga za sve zaposlene teumirovljenjemoe imati kratkotrajne i neznaajne efekte zamnoge ljude.Havelka iDespot Luanin(1990)navodeestfazakrozkojeosobaprolaziuprocesuprilagodbenaumirovljenje.Tefazenisuvezanezakronolokudobosobenitisvipojedincimorajuproikrozsvefaze.Procesjeizrazito individualan. Prva faza je tzv. predumirovljenje kada zaposlena osoba shvaa da seumirovljenjepribliavaidabisenanekinaintrebaopripremiti.Utojfaziestjeosjeajstrahainapetosti radimoguihnegativnih ishodaumirovljenja.Druga faza je faza medenogmjeseca

  • 98

    kojanastupaneposrednonakonumirovljenja,apraena jegotovoosjeajemeuforijeradinoveslobode,mogunosti zadovoljenja raznih interesa i sl. Trea faza je faza razoaranjaukojojmnogeaktivnostikoje jeosobaprieljkivala i eljno iekivalagubeprivlanost, to jenajeepovezanosnerealnimoekivanjima.Uovojfazimogua jepojavarazvojanekihtegoba izkrugadepresije. U etvrtoj fazi fazi reorijentacije osoba razvija realistiniju alternativu i estouspostavlja nove aktivnosti u svojoj drutvenoj sredini. U petoj fazi fazi stabilnostiumirovljenik zna to se od njega oekuje i tomoe pruiti, svjestan je svojihmogunosti iogranienja.Ako seumirovljenik tee razboli i izgubi svojuautonomiju,nastupa zavrna fazaukojojumirovljenikpreuzimaulogubolesnika.Utojestojfaziosobavienijeusmjerenanasvojuuloguumirovljenika.Osebinerazmiljakaooumirovljeniku jer jezaokupljajudrugestvari,npr.vlastitabolest ilibolestbranogapartnera.Sebedoivljavakao staruosobukojoj sepribliavasmrt. Istraivanje provedeno na uzorku hrvatskih umirovljenika potvrdilo je postojanje petfaktora prilagodbe: faza pripreme, fazamedenogmjeseca, faza razoaranja, faza stabilnosti iterminalna faza (Penezi,LackoviGrgin iBaini,2006).ininamsevanimnapomenutidazaodreenibrojljudiprestanakradneaktivnosti,osobitoonihpojedinacakojisusvesvojeintereseu radnom razdobljupodrediliprofesionalnimaktivnostima,odlazakumirovinumoebitiuzroktekihosobnihkrizapaipreranesmrti.PoetkomprologstoljeauSADusepoeo istraivatifenomennedjeljneneurozekodosobakojesutijekomneradnihdanapostajaletune inemirne.Karakteristinisusimptominedjeljnihneuroza:munina, nervoza i napetost, apatija, neraspoloenje, strah i depresija, a javljaju setijekom neradnih dana. Nedjeljna neuroza je jedan od predisponirajuih faktora za bolestumirovljenja (neadekvatno reagiranje na prekid radne aktivnosti zbog umirovljenja).Visokorizinoj skupini starih ljudi koji mogu imati teke posljedice radi odlaska u mirovinupripadaju pojedinci koji tijekom svog radnog vijeka nisu uspjeli uspostaviti ravnoteu izmeuprofesionalnih te obiteljskih i osobnih preokupacija, zanemarujui ostale interese na raunprofesionalne aktivnosti. Rizik od krize umirovljenja posebno pogaa osobe na rukovodeimpoloajimatevrhunskestrunjake.Istraivanja napominju i postojanje razlika izmeu mukaraca i ena na prilagodbu naumirovljenje.Mukarciseteeprilagoavajuinjenicidaguberadnuulogujernatajnaingubeistatusudrutvuosobekojajehranilavlastituobiteljipridonosilamaterijalnojsigurnosti(Hatch,1999).Nadalje,gubitakradneulogezamukarcaizrazitojestresnasituacijajerdrutvonijejasnoodredilosocijalnuulogumukarcanakonumirovljenja.Upravoradinavedenog,mukarcinakonumirovljenja razvijaju osjeaj neadekvatnosti, nesigurnosti, obeshrabrenosti i pomaloizgubljenostiunovojulozi (Hatch,1999).Ranija istraivanjarazlika izmeumukaraca ienanaproces prilagodbe na umirovljenja ukazuju da se ene lake prilagoavaju na umirovljenje jerprema autorimaCummingu iHenryu (Hatch,1999) enamanijebitna radnauloganego im jevanija uloga majke. Autori napominju da se ene tee prilagoavaju na sindrom praznoggnijezda kada djeca naputaju roditeljski dom, pri emu ena u tim situacijama gubi svojuosnovnu socijalnuulogu.Novija istraivanja takoernavodeda se ene lakeprilagoavajunaumirovljenje,alinegirajuobjanjenjaranijih istraivanja.Autoridolazedozakljuakadaseenelake prilagoavaju procesu umirovljenja jer su tijekom ivota iskusile vie socijalnih uloga idoivjelemnogopromjenauloga to imomoguavaveu fleksibilnost,a samim time se i lakesuoavaju s promjenama koje donosi umirovljenje (Hatch, 1999). Meutim, istraivanjeSzinovacza Ekerdta i Vinicka (1992) pak donosi oprene rezultate istraivanja prijanjim. Oninavodedaseeneteeprilagoavajunaumirovljenjejerzarazlikuodmukaracastvarajudublje

  • 99

    socijalnevezeimreenaposlu,viesuukljueneudrutveniivot,vanaimjesocijalnabliskostskolegamanaposlu.Stogaseeneopiruumirovljenjukakonebiizgubilesocijalnumreukojusustvorilena radnommjestu.Agubitak temreenakonumirovljenjaoteavaprilagodbu i stvaraosjeajnezadovoljstva.Nadalje, isti autorinaglaavajuda su eneosjetljivijeodmukaracanaekonomskeproblemeumirovini,posebiceenekojenisuudane.LeslieMorgan(1992)navodidaenekojesuserazveleudobiizmeu45.i55.godineivotaplanirajukasnijiodlazakumirovinuitee se prilagoavaju umirovljenju nego ene koje su udane. Takoer, autorica naglaava daoenjeni mukarci lake prihvaaju odlazak u mirovinu nego udovci ili razvedeni mukarci.Uoenojedaenekojesenisunikadudavalepozitivnijegledajunaumirovljenjenegoenekojesu razvedene ili suudovice.George,Fillenbanum iPalmore (1984)na temeljunizaprovedenihistraivanjadonoseempirijskezakljukedaumirovljenjenijekritinidogaajnitizamukarcenitizaene,vedajetoproceskojinosinizpozitivnihinegativnihsituacija.Autorinaglaavajudaje prilagodba na umirovljenje sloen i multidimenzionalan proces. Istraivanja su pokazala ivanost intrinzinog nasuprot ekstrinzinom vrednovanju posla. Ako se posao vrednuje krozintrinzinuprizmu,odnosno,akoposaojedinipridonosistvaranjuvlastitogidentiteta,osjeajuadekvatnosti i samopotovanja, tada je prilagodba na umirovljenje znatno tea (za razliku odosobakodkojihjedominantnaekstrinzinakomponenta).Vidjeli smoda jeprocesumirovljenja (prilagodbanaumirovljenje) stresno razdoblje za veinupojedinaca(bezobziragledaliosobanaumirovljenjekaonapozitivanilinegativanin)tenainina koji se osobe suoavaju sa stresnim situacijamamogu u velikojmjeri pridonijeti uspjenojodnosno neuspjenoj prilagodbi novom ivotnom razdoblju.O prilagodbi pojedinca ovisit e injegovo zadovoljstvo ivotom nakon umirovljenja, odnosno zadovoljstvo ivotom u treojivotnojdobi.Kvalitetaivotastarijihosoba,iakojepovezanastjelesnimzdravljemifunkcioniranjem,nemorabiti izravno ovisna o zdravstvenim imbenicima.Neki stari ljudi ive kvalitetno i zadovoljni suvlastitim ivotomusprkosnaruenom zdravlju iobrnuto. Stoga,postavlja sepitanje zatonekipojedinci vlastitu starost doivljavaju kao odreeni izazov, u njoj pronalaze novi smisao izadovoljni su svojim ivotom, a umirovljenje doivljavaju kao nagradu, dok drugi pak starostdoekujutuni,nezadovoljniteustarostirazvijajuodreenepsihikepotekoepoputdepresijeianksioznosti, a umirovljenje doivljavaju kao kaznu i gubitak socijalne uloge. Kako bi se daoodgovor na postavljeno pitanje, na hrvatskom uzorku provedeno je istraivanje zadovoljstvaivotom odnosno utvrivanjem korelata koji doprinose zadovoljstvu ivotom u treoj ivotnojdobi nakon umirovljenja (Brajkovi, 2010). U nastavku teksta u cijelosti e biti govora orezultatimaautoriceBrajkovi(2010)teseneeposebno izasvakihdobivenihrezultatanavoditicitati,osim,akoseradiorezultatimadrugihautora.CiljistraivanjaUtvrditi ulogu osobina linosti, spola, mjesta i naina stanovanja te faktora samoprocjenezdravstvenog statusa,osamljenosti ihumora kao strategije suoavanjauprocjeni zadovoljstvaivotomzagrebakihumirovljenika.Iznavedenogglavnogciljaproizlaziihipotezaistraivanja:Hipoteza

  • 100

    Pojedine demografske karakteristike osoba tree ivotne dobi, njihova procjena zdravstvenogstatusa, smisao za humor i odreene osobine linosti imaju utjecaj na procjenu zadovoljstvaivotomkodzagrebakihumirovljenika.Naosnovuciljaistraivanjaformuliranisusljedeiproblemi:1.Utvrditipostojelirazlikesobziromnaspol,obiteljskistatus(silibezbranogpartnerai/ilibezdjece) i nain stanovanja (dom, kua/stan) u zadovoljstvu ivotom meu zagrebakimumirovljenicima.2.Ispitatipovezanostosobinalinostiizadovoljstvaivotomzagrebakihumirovljenika.3. Ispitati povezanost duine umirovljenja, samoprocjene osamljenosti, zdravstvenog statusa,smislazahumorizadovoljstvaivotomzagrebakihumirovljenika.4.Ispitatimogunostpredikcijezadovoljstvaivotom sobziromnapoznavanjevarijabliosobinalinosti, samoprocjene zdravstvenog statusa, humora kao strategije suoavanja, osamljenosti,mjesta stanovanja (dom, kua/stan), spola te demografskih varijabli (s obitelji, bez obitelji)zagrebakihumirovljenika.MetodaSudioniciUistraivanjejeukljueno300sudionika,zagrebakihumirovljenikaobaspola.Udomuzastareinemonebilo je140(46,7%)sudionikaobaspolate160(53,3%)sudionika,takoerobaspolakojiiveuvlastitomkuanstvu.Odukupnoguzorka,eneine57,4%(N=172),amukarci42,6%(N=128).Prosjenadob enaunaemuzorku iznosi M=74,5; SD=7,01; totalni raspon godinameuenskim sudionicima kree seod65do84.Prosjenadobmukaracaukljuenihu istraivanjeiznosiM=76,5;SD=6,59;godinemukihsudionikakreuseunutarrasponaod65do88.Uobzirsuuzetisudionicikojisubilizaposleni,aviegodinasuumirovini(preko5godina)kakobise izbjegao utjecaj duljine umirovljenja na kriterijsku varijablu. Prema dosadanjem pregleduliterature, niz autora navodi da je period od tri godine dovoljan da se osoba prilagodi novojsocijalnojuloziuloziumirovljenika.Nadalje,kaofaktorukljuenjauistraivanjejeuzetotzv.normalnostarenjetestogauobzirnisuuzetionisudionicikodkojihjezabiljeentjelesniinvaliditet,teetjelesnebolestikojenisuvezaneiskljuivo zaproces starenja (npr.malignomi,demencijepoputpresenilnihdemencija, senilnihdemencija,Alzheimerisl.)teosobespsihikimoboljenjima.Uistraivanjesuuzetisamosudionicikoji su se sposobni sami brinuti za sebe prilikom obavljanja svakodnevnih zadataka (npr.oblaenje,kupanje,hranjenje,hodanje isl.).U tablicama1,2,3 jeprikazanastrukturasudionikaukljuenihuistravanje.

  • 101

    Tablica 1. Demografski pokazatelji sudionika ukljuenih u istraivanje zamjesto stanovanja iobrazovanjapremaspolusudionika.

    MjestostanovanjaN(%)

    ObrazovanjeN(%)

    Spol Vlastitokuanstvo

    Domumirovljenika NSS O.. SSS VS VSS

    Muki 85(66,4%)

    43(33,6%)

    15(11,7%)

    23(18%)

    61(47,6%)

    16(12,5%)

    13(10,2%)

    enski 85(49,4%)

    97(50,6%)

    26(15,2%)

    40(23,3%)

    80(46,5%)

    14(8,1%)

    12(6,9%)

    Ukupno 160(53,3%)

    140(46,7%)

    41(13,7%)

    63(21%)

    141(47%)

    30(10%)

    25(8,3%)

    Uukupnomuzorku46,7%sudionikaiviudomuumirovljenika,priemuveipostotakineene(50,6%). Veinamukaraca ivi u vlastitom kuanstvu (66,4%). Imeumukarcima imeuenamaveinasudionikaimasrednjustrunuspremu.Tablica2.Branistatussudionikaukljuenihuistraivanjepremaspoluimjestustanovanja. Branistatus

    N(%)Udana/oenjen Rastavljen

    /rastavljenaUdovica/udovac

    Neudana/neoenjen

    Spol Muki 97(75,8%) 10(7,8%) 18(14,1) 3(2,3)enski 78(45,3%) 8(4,7%) 73(42,4%) 13(7,6%)

    Mjestostanovanja

    Vlastitokuanstvo

    148(92,5%)

    2

    (1,25%)8

    (5%)2

    (1,25%)Domumirovljenika

    25(17,9%)

    16

    (11,4%)85

    (60,7%)14

    (10%)

    Veinasudionikakojistanujuudomuzaumirovljenikesuudovci/udovice(60,7%),dokjeveinasudionika koji ive u vlastitom kuanstvu u branoj zajednici (92,5%).Meutim, zanimljivo jeistaknutidasueneeebezbranogpartnerauodnosunamukarce,tj.eesuudovice,doksumukarciunaemuzorkueeubranojzajednici.Tablica3.Roditeljskistatussudionikasobziromnamjestostanovanja. Imajulisudionicidjecu?

    N(%)

    Mjestostanovanja Da Ne UkupnoVlastitokuanstvo 147(91,9%) 13(8,1) 160Domumirovljenika 80(57,1%) 60(42,9%) 140Veinasudionikaukljuenihuistraivanje,bezobziranamjestostanovanjaimadjecu,priemuuneto veem postotku sudionici koji stanuju u vlastitom kuanstvu imaju potomke (91,9 %sudionikakoji stanujuuvlastitimkuanstvima imajudjecu,dok57,1% sudionikakoji stanujuu

  • 102

    domuumirovljenikaimajudjecu).Meutim,sudionicikojistanujuudomueesubezpotomakanego osobe koje stanuju u vlastitom kuanstvu. To naravno, ne podrazumijeva da su razloziodlaskaudomumirovljenika,vesesamoukazujenapostojanjestatistikogtrenda.Tablica4.Obiteljskekarakteristikesudionikasobziromnamjestostanovanja.

    SkimsudioniciivesobziromnamjestostanovanjaN(%)

    Mjestostanovanja S

    partneromSdjecom Spartneromi

    djecomSam/sama

    Vlastitokuanstvo 55(34,4%) 31(19,4%) 50(31,2%) 24(15%)Domumirovljenika 30(21,4%) 0 0 110(78,6%)Veina sudionika u vlastitom kuanstvu stanuje sa svojom obitelji. Samo ih 15% od uzorkasudionika koji stanuju u vlastitom kuanstvu ivi samo. Situacija osoba koje stanuju u domuumirovljenikaznatno jedrugaija.Veinasudionikakojisuudomustanujesamo,asamo ih21,4%stanujesvlastitimpartnerom.Uukupnomuzorku27,8% sudionika stanuje spartnerom,16,6% stanuje s vlastitomdjecom,25,9%stanujeispartneromisdjecomuzajednikomkuanstvu,dokih29,7%stanujesamo.Sobziromnasocioekonomskeprilikenaegdrutvaneiznenaujetrenddastareosobeidaljeuzajednikomkuanstvuivesasvojomdjecom(25,9%sudionikanaeguzorkastanujesvlastitomdjecom).PsihologijskimjerniinstrumentiStrukturiraniupitnikopihpodataka.Zapotrebeovogistraivanjakonstruiranjeupitnikopihpodataka,asadravaojepitanjaospolu,dobi, godini umirovljenja, stupnju obrazovanja, branom statusu, obiteljskom statusu (imaju lidjece ili ne), s kim ive (s djecom i/ili s branim partnerom, sami) visinimjesenih primanja,mjestu stanovanja (dom za stare i nemone/vlastito domainstvo). Nadalje, upitnik sadravapitanjaopostojanjubolestibilotjelesnihbilopsihikih,uzimanjulijekovaikojih.Cattellovupitnik16faktoralinosti(16PF)Cattell je faktorskomanalizomekstrahirao16 temeljnih faktora linosti ipetglobalnih faktora,zahvaljujui emu je inastao test linosti16PFukojemusenapostavljene tvrdnjeodgovarastono,netono ili s ?odnosnobiraju seponueniodgovoripri emu jeodgovorpodbuvijekneodreen ioznaen jes?.Sudionikzaokruujeodgovorpodbuonimsituacijamaukojimasenemoeodluitioddvaponuenaodgovora.Test jeprevedennahrvatski jezik i imazadovoljavajuepsihometrijskekarakteristike.16temeljnihfaktorasutoplina(suzdran,udaljen,oprezan nasuprot topao, otvoren, paljiv prema drugima), rasuivanje (konkretan nasuprotapstraktan), ego snagaemocionalna stabilnost (reaktivan, emocionalno nestabilan nasuprotemocionalno stabilan, prilagodljiv, zreo), dominacija (asertivnost) (pokoran, kooperativanizbjegava sukobe, nasuprot dominantan, prodoran, asertivan), ivahnost (ozbiljan, suzdran,paljiv nasuprot ivahan, bodar, spontan), svijest o pravilima (snalaljiv, nekonformistian

  • 103

    nasuprot svjestanpravila,posluan), socijalnaodvanost (srameljiv,plah,osjetljivnaprijetnjenasuprotslobodanudrutvu,odvaan),osjetljivost(materijalistian,objektivan,nesentimentalannasuprot osjeajan, sa smislom za lijepo), opreznost (pun povjerenja, prihvaajui nasuprotoprezan, sumnjiav, skeptian, pozoran), apstraktnost (nepraktinost), (praktian, usmjeren narjeenjanasuprot rastresen,matovit,usmjerenna ideje),privatnost (izravan, iskren,prodorannasuprotsuzdran,odmjeren,zatvoren),bojaljivost(samouvjeren,bezbrian,zadovoljansobomnasuprot nesiguran u sebe, zabrinut). Pet globalnih faktora odnosi se na ekstraverziju,samokontrolu,anksioznost,nesentimentalnostineovisnost.UCLAskalaosamljenosti(Russell,D.,1978)Osnovna je pretpostavka ove skale da mjeri osamljenost kao jednodimenzionalni konstrukt.Sadraj tvrdnji obuhvaa niz razliitih uvstava vezanih za konstrukt osamljenosti, a sudioniktrebaoznaitikolikoestoseontakoosjeatakodazaokruijedanodetiriponuenaodgovora(nikad,ponekad,esto,uvijek).Skalasadridvadesetesticaodkojihsudevetinverzne.Rezultatpredstavljasumuodgovoranapojedinimesticama,najmanjirezultat je20,anajvii80 (visokaosamljenost).Alfakoeficijentpouzdanostitestakreeseod0.89do0.92,atestretestkorelacije0.73(Robinson,Shaver,Wrightsman,1991).UCLAskalaprevedenajenahrvatskijezik.Indekszadovoljstvaivotom(Havighurstisur,1961)Ovajindeksodnosisenatrenutanozadovoljstvovlastitimivotomucjelinikodstarihosobakakobisemjerilouspjenostarenje.Ljestvicajesastavljenaod20estica,odkojije12pozitivnih,a8negativnih (inverzivnih) estica. Sudionik na tvrdnje daje odgovore zaokruujui na ljestviciLikertovog tipaod0do2,pri emu senulaodnosinaneslaganje snavedenom tvrdnjom,1 jeukoliko se sudionik niti slae niti ne slae s tvrdnjom, a 2 se odnosi na slaganje s tvrdnjom.Ukupan rezultat formiran je kao suma zaokruenihbrojeva i kree seod0do40.Pouzdanostindeksa iznosioko0.79.Unutarnjakonzistentnost iznosi =0.90.Test retestkorelacije indeksakreeseu rasponuod0.80do0.90 (Newell,McDowell,1996).Upitnik jeprevedennahrvatskijezik.SF36Upitnikzdravstvenogstatusa(Ware,1994)UpitnikzdravstvenogstatusaSF36sastojiseod36estica,asadrajesticaodnosisenarazliiteaspekte zdravstvenog stanja. Navedeni test mjeri zdravlje mulitidimenzionalno: tjelesnofunkcioniranje, ogranienja u funkcioniranju radi tjelesnog zdravlja, tjelesne bolove, socijalnofunkcioniranje, ogranienja u tjelesnom funkcioniranju radi emocionalnih potekoa, vitalnost,psihiko zdravlje,opu samoprocjenu zdravstvenog statusa. Vei rezultat predstavlja boljusamoprocjenuzdravstvenogstatusapremaodreenimaspektimakojeupitnikmjeri.Koritenajehrvatska verzija licencirana na koli narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Sveuilita uZagrebu(MasliSeri,Vuleti,2006;Jureaisur.,2000).OmnibustestzamjerenjesmislazahumorHOPA86(KrizmaniiKolesari,1992)Ovaj test sastoji se od tri subtesta (ukupno 60 estica) za mjerenje pasivnog, aktivnog isemiaktivnog smisla zahumor. Sastoji seod trideset verbalnih i tridesetneverbalnih zadatakaraspodijeljenih u tri subtesta. Prvi subtest pasivni smisao za humor odnosi se na ispitivanje

  • 104

    razumijevanja iprihvaanjaala,drugi jetzv.poluaktivni smisaozahumor,atreiseodnosinaaktivnuprodukcijuduhovitihsadraja.aleutestuvrlosurazliitogsadrajapaukljuujualenaraunbraka idrugihmeuljudskihodnosa,agresivne iseksualnealetebezazleneale.Subtestzaispitivanjepasivnogsmislazahumorsastojiseod10verbalnihidesetneverbalnihzadataka,tj.alaizraenihtekstomilicrteom.Zadataksudionikajedapokrajsvakogzadatkadasvojodgovoritotakodaakomujecrte/tekstsmijean,staveoznaku+,aakoimnijesmijenooznaku.Akosesudioniknikakonemoeodluiti,stavljaoznaku?.Kodzadatakakojiispitujusemiaktivniobliksmislazahumorzadataksudionikaneto jeaktivniji.Sastojiseod20zadatakaodkojihsunekipotpunoverbalni,adrugikombinacijacrteaiteksta.Zadacisesastojeodslikeipetreenicakojeopisuju situacijuna slici ili je rijeimaopisana situacijauz koju senalaze izjave (reenice)osoba koje se nalaze u toj situaciji. Zadatak je sudionika da pokraj svake reenice izrazi svojesvianje,odnosnonesvianjeitotakodapokrajonihreenicakojemuseinesmijenimastavioznaku+,apokrajonihkojesumunajmanjesmijene,odnosnonesviajumusestaviTreisubtestmjeriaktivnismisaozahumorukojima jezadataksudionikadazapoetusituacijuodnosno crtee poprati smijenim tekstom, tj. da zapoeti tekst zavri tako da cjelokupnasituacijabudesmijena.PostupakIstraivanje je provedeno tijekom 2008.godine. Jedan dio istraivanja je proveden uDomu zastareinemoneSv.AnauZagrebu,adrugijedioistraivanjaprovedennasudionicimakojiiveuvlastitim kuanstvima. Istraivanje provedeno na sudionicima koji ive u vlastitom kuanstvuprovedenojenanaindaseodUdrugeumirovljenikaGradaZagrebazatraiopopisumirovljenikapriemujeUdrugaobavijetenaocilju,nainuisvrsiistraivanja.Potomsu,sluajnimodabiromsudionikasdobivenogpopisa,poslaniupitnicikojisekoristeuovom istraivanju,kao idetaljnoobjanjenjesvrheistraivanja.Sudionicisudobilifrankiranukuvertutesuzamoljenida,nakontopotpiu informiranipristanak,popunepriloeneupitnike teda ihpoaljuna autorovu adresu.Osimtosuizobradeiskljuenisudionicikojinisunaadekvatannainpopunilibaterijuupitnika,iskljueni su i oni vraeni upitnici sudionika koji ne udovoljavaju kriterijima ukljuivanjima uistraivanje.Autorica jenakon slanjaupitnikapotom telefonski kontaktirala sudionike te im iusmenopriopilapostojanjemogunostidaautoricadoeunjihovodomainstvosciljempomoiuobjanjavanjunainapopunjavanjapriloenihupitnika.Oko60sudionikazatrailo jepomouispunjavanjuupitnika.Istraivanje jeprovedeno inaumirovljenicima koji iveuDomu za stare inemone Sv.AnauZagrebu.Tajdomjeodabranjerudovoljavasuvremenimnainimastanovanjatejepremasvojimkarakteristikama slian stanovanju u vlastitom kuanstvu, a s ciljem da se smanji utjecajneadekvatnogstanovanjakojibisemogaoodrazitinapredmetistraivanja.Udomusuuzpomomedicinskog osoblja i socijalne radnice odabrani umirovljenici koji udovoljavaju kriterijimaukljuivanja. Istraivanje je u domu provedeno grupno i individualno, ovisno o trenutanomstanju i motiviranosti sudionika. Neki sudionici su u vie navrata popunjavali upitnike radiiskazanogzamorakojisejaviotijekomistraivanja.Istraivanjeudomuprovodilisuautorica iapsolventinastudijupsihologijeFilozofskogfakultetakoje je autorica prethodno uvjebala kako razliito davanje uputa ne bi utjecalo na samoistraivanje.Svakisudionikprethodnojedaopisanipristanakzaistraivanjeukojemjedanajasnauputaocilju,svrsiinainimasamogistraivanja.

  • 105

    RezultatiiraspravaRazlike u zadovoljstvu ivotom s obzirom na spol, obiteljski status (s branim partnerom i/ilidjecom i bez branog partnera i djece) i mjesto stanovanja (dom umirovljenika/vlastitokuanstvo).Kako bismo odgovorili na prvi problem ovog istraivanja proveli smo Studentov test zautvrivanje razlika izmeu zadovoljstva ivotom s obzirom na mjesto stanovanja, nainstanovanja (s obitelji/ bez obitelji) i spol te ANOVu, statistiki postupak koji omoguavautvrivanjerazlika izmeunekolikoaritmetikihsredina, itorazlika izmeuaritmetikihsredinazadovoljstva ivotom s obzirom na brani status (oenjen/udana, neoenjen/neudana,rastavljen/rastavljena,neudana/udana).Utablici5biteprikazanidobivenirezultati.Iz tablice 5 vidljivo je da se sudionici u zadovoljstvu ivotom razlikuju u varijablamamjestostanovanja i roditeljski status. Sudionici koji ive u domu umirovljenika procjenjuju se kaozadovoljniji(p=0,048)tesudionicikojiimajudjecu(p=0,007).Bitnojeistaknutidajezadovoljstvoivotom izmeusudionikakojiiveudomuumirovljenikanasamojgraniciznaajnostiuodnosuna sudionike koji ive u vlastitom kuanstvu. Dobivene aritmetike sredine sudionika koji seprocjenjujuzadovoljnijimaivotomuvarijablamamjestostanovanja iroditeljskistatussuslinearitmetikoj sredini koja je utvrena u upitniku LSI (autora Havighursta i Neugarrtena) kojiispitujezadovoljstvoivotom(M=10,0;SD=3,72vsM=11,6;SD=4,4;M=10,1;SD=3,21vsM=11,6;SD=4,4).Tablica5.Razlikeuzadovoljstvuivotomsobziromnademografskaobiljejasudionika. ZadovoljstvoivotomDemografskaobiljejasudionika

    M SD pSpol Muki 8,5 3,54 0,285

    enski 7,8 3,36Mjestostanovanja Vlastitokuanstvo 7,8 3.30 0,048*

    Domumirovljenika 10,1 3,72Nainstanovanja Sobitelji 8,9 3,54 0,176

    Bezobitelji 7,9 3,60Branistatus Oenjen/udata 8,5 3,23

    0,298

    Rastavljen/rastavljena 7,1 2,83Udovac/udovica 7,8 3,89Neoenjen/neudata 7,7 2,58

    Roditeljskistatusdjeca Da 10,0 3,21 0,007**Ne 7,7 3,97

    *razinaznaajnostina5%**razinaznaajnostina1%ProvedenibivarijatniPearsonovkoeficijentkorelacijeukazujenapostojanje statistiki znaajnepovezanosti zadovoljstva ivotom i roditeljskog statusa (r = 0,251; p

  • 106

    naene znaajne povezanosti sa zadovoljstvom ivota. Ako pogledamo dobivene korelacije,moemo rei da one nisu velike, ali ipak ukazuju na znaajnu povezanost s kriterijskomvarijablom.Provedeneanalizedjelomino supotvrdile iznesenehipoteze.Oekivali smo znaajne razlikeuzadovoljstvu ivotom starihosoba sobziromnamjesto stanovanja (domumirovljenika/kua),obiteljski status (obitelj/bezobitelji),nain stanovanja (sobitelji/bezobitelji) te spol.Rezultatiukazuju na nepostojanje razlika u zadovoljstvu ivotommeu sudionicimamukog i enskogspola. Provedena dosadanja istraivanja u pogledu spola daju oprene rezultate. Istraivanjeautora (Hatch, 1999) napominje da mukarci pokazuju manje zadovoljstvo ivotom nakonumirovljenja to dovode u vezu s gubitkom radne, odnosno socijalne uloge, gubei i status udrutvu kaoosobe koja jehranila vlastituobitelj ipridonosilamaterijalnoj sigurnosti.Nadalje,gubitak radne uloge zamukarca izrazito je stresna situacija jer drutvo nije jasno odredilosocijalnu ulogu mukarca nakon umirovljenja. Upravo radi navedenog, mukarci nakonumirovljenja razvijaju osjeaj neadekvatnosti, nesigurnosti, obeshrabrenosti i pomaloizgubljenostiunovojulozi.IstraivanjaCummingaiHenryja(Hatch,1999)takoerukazujunarazlikeuzadovoljstvuivotomsobziromnaspol.Navodedaseenelakeprilagoavajunaumirovljenjejerimnijetolikobitnaradnauloganegoimjevanijaulogamajke.Novijaistraivanjatakoernavodedaseenelakeprilagoavaju na umirovljenje, ali negiraju objanjenja ranijih istraivanja. Autori dolaze dozakljuakadaseene lakeprilagoavajunaprocesumirovljenjazatoto tijekomivota iskusevie socijalnihuloga ipromjenauloga, to imomoguuje veu fleksibilnost,a samim time se ilakesuoavajuspromjenamakojedonosiumirovljenje(Hatch,1999).Meutim, istraivanje Szinovacza i suradnika (1992) donosi oprene rezultate u odnosu naprijanja.Oninavodedaseeneteeprilagoavajunaumirovljenjejer,zarazlikuodmukaraca,stvarajudubljesocijalneveze imreenaposlu,viesuukljueneudrutveniivot,vana im jesocijalna bliskog s kolegama na poslu. ene se, stoga opiru umirovljenju kako ne bi izgubilesocijalnu mreu koju su stvorile na radnom mjestu, a gubitak te mree nakon umirovljenjaoteavaprilagodbuistvaraosjeajnezadovoljstva.Dobiveni rezultati u ovom istraivanju ne nalaze znaajne razlike u zadovoljstvu ivotom sobzirom na spol (ttest = 1,075; p>0,05) te su sukladni rezultatima autora koji napominju da(George,Fillenbanum,Palmore,1984)umirovljenjenijekritinidogaajnitizamukarcenitizaene,negodajeumirovljenjeproceskojinosinizpozitivnihinegativnihsituacijatedajetosloenimultidimenzionalanproces.Meutim, istraivanje je pokazalo razlike u zadovoljstvu ivotom kod sudionika koji stanuju udomuumirovljenikaionihkojiiveuvlastitomkuanstvu(Brajkovi,2010).Autoricasmatradabiveinaosobanapitanje:Kojabiskupinastarih ljudibilazadovoljnijavlastitimivotom;onikojistanujuuvlastitomkuanstvuilionikojistanujuudomuumirovljenika?dobilaodgovorukoristosoba koje ive u vlastitim kuanstvima.Odgovor ne udi jer i dalje u naem drutvu vladajustereotipidaudomoveodlazeiskljuivonemoneosobekojesenemogubrinutizasebeteimjei kvaliteta ivota, a sukladno tome i zadovoljstvo ivotom narueno.Nai rezultati ukazuju namalu,aliipakstatistikiznaajnurazlikuuzadovoljstvuivotomukoristosobakojeiveudomuumirovljenika (ttest = 2,08; p

  • 107

    novijem domu koji ima suvremeni pristup starim osobama, omoguavajui im na taj naindostojanstveno i ugodno starenje.Oprema i uvjeti ivota u domu slini su opremi i ivotnimuvjetimakakvesu imalidoksuivjeliuvlastitokuanstvu.Nadalje,odlazakstareosobeudomumirovljenika prua subjektivni osjeaj sigurnosti, osjeaj da netko brine o staroj osobi (npr.medicinskoosoblje koje je stalnoprisutnoudomu) te smanjujebrigu vezanu za svakodnevnesituacijeskojimasesusreestaraosobakojaiviuvlastitomkuanstvu (npr.plaanje rauna isl.). U domu u kojemu je provedeno istraivanje stare se osobe potie na niz drutvenihaktivnosti,omoguavajui imna tajnainuspostavljanje irokemree socijalnihveza iodnosa.Tako se smanjuje mogunost socijalne izolacije i osjeaja odbaenosti to je u negativnimkorelacijamasazadovoljstvomivota.Uprilogdobivenimrezultatimaideiinjenicadasuosobekoje iveudomu svojomvoljomotileudom, i tone zato to senemogubrinutio sebi radizdravstvenihrazloga,negoradiekonomskih(ne)prilika.Kako smove inaveli, radi seoprigodnomuzorkupa je irina zakljuivanjaoteana tebibilopotrebno opsenije istraivanje koje bi ukljuivalo niz drugih varijabli koje nismo promatrali.Zakljuke treba ograniiti iskljuivo na sudionike koji su dragovoljno otili u dom (i to ne radizdravstvenihpotekoa)inadomkojiudovoljavamodernimnainimastanovanja.Iako su razlikeneznatne,ali ipak statistiki znaajne,dobiveni rezultatiukazujuna injenicudaivotudomumoeuodreenojmjeripruitiugodanboravakiomoguitidostojanstvenustarost.Uvrijeenajepredrasudadajedommjestogdjesesmjetajuosobeokojimanitkoneeliilinemoebrinuti.Ovajnalazmoebitidobarpoetak sustavnog razbijanjapredrasuda i stereotipakojeokolina imapremaodlaskuudomoveumirovljenika.Takoer, istraivanjekoje jeprovelaGodan(2005)ukazujedaosobekojeiveudomuumirovljenikaprocjenjujusvojukvalitetuivotaboljomuodnosunaosobekojeiveuvlastitimkuanstvima.Nalazobjanjavatimetoosobeudomuprimajudovoljnukoliinuemocionalne,materijalneisocijalnebrige.Razliiti autori istiu veliku vanost branog statusa u zadovoljstvu ivotom (Blieszner, 2000;Hatch, 1999; Szinovacz, Ekerdt iVinick, 1992;Morgan, 1992). Istraivanje Brajkovi (2010) nepotvruje nalaze iz literature. Nisu naene znaajne razlike u zadovoljstvu ivotom meusudionicima koji su u braku, koji su razvedeni, koji su udovci/udovice ili koji se nisu nikadaenili/udavali(F=2,02;p>0,05),kaonitimeusudionicimakojiivesamiodnosnoivesobitelji(ttest=1,02;p>0,05).Istraivanjeukazujenavanostvarijableimajulisudionicidjecuiline.Naenesuznaajnerazlikeuzadovoljstvuivotommeusudionicimakojiimajudjecuionimsudionicimakojinemajudjecu(ttest=2,753;p

  • 108

    Povezanostosobinalinostiimogunostpredikcijezadovoljstvaivotomnatemeljupoznavanjalinostisudionika.Provedeno istraivanje ukazalo je na znaajnu povezanosti izmeu zadovoljstva ivotom iekstraverzije (r=0,201)tenaznaajnunegativnupovezanostanksioznosti izadovoljstvaivotom(r=0,199).Iakopostojepovezanostiizmeunavedenihmjera,primjeujesedasukorelacijeipakmale, iako statistiki znaajne. Takoer, utvrena je pozitivna statistiki znaajna povezanostizmeuemocionalnestabilnostiizadovoljstvaivotom(r=0,203).UostalimmjeramaCattellovogmodela linosti nisu naene znaajne povezanosti sa zadovoljstvom ivota. Hijerarhijskaregresijska analiza pokazala je znaajan doprinos ekstraverzije i emocionalne stabilnosti uobjanjenju zadovoljstva ivotom.Meutim, osobine linosti objanjavaju tek 20 % varijancezadovoljstvaivotom.Costa iMcCrae (1980)citirajuEpasteina inavodedasetekmalibroj ljudinebisloiloda jezanormalne ljudeglavnadeterminanta trenutnesreespecifinasituacijaukojojseosobanalazi.Svaa s prijateljem u kojoj su nam povrijeeni osjeaji ili zubobolja ine da se osjeamonezadovoljnima;komplimentinasoraspoloe,dobarobrokkojismopojeliininaszadovoljnima.Utjecajosobinalinostinabilokojiodtihosjeajanesumnjivojemalen.No,svremenom,mali,alidosljedniefektiosobina linostipojavljuju sekao sustavni izvorvarijacijauosjeaju sree,dokrazliitesituacijskedeterminantekojevie ilimanjesluajnovariraju, imajutendencijuponititijednedruge(Costa,McCrae,1980).Sloilibismosenavodimaautoradaosobinelinostiomoguavajupredvianjeponaanjaosobeuodreenimsituacijama;oneodreujuuvelikojmjerikojezanimanje eosobaodabrati,nakojinainepristupatiivotnim izazovima.Stoganineudi interesautorakojisebave ispitivanjemuspjenogstarenja,doprinoseliosobinelinostidaosobazadovoljnijestariiukojojmjeri.U okviru interpretacija petfaktorskogmodela linosti, najkonzistentnije veze izmeu linosti ikomponenti zadovoljstva ivotom pronaene su u istraivanju dimenzija ekstraverzije ineuroticizma. Pokazalo se da ekstraverzija i neuroticizam imaju jaku povezanost s afektivnimkomponentamasubjektivnedobrobiti.Neuroticizam,kojisetumaikaosuprotnostemocionalnojstabilnosti, povezuje se s estim iskustvom anksioznosti, nervoze, tuge i drugih neugodnihemocija, to je i potvreno istraivanjima (Schimmack, Oishi, Furr i Funder, 2004), dokekstraverzijavodidoivljavanjuviepozitivnihiskustava.Costa iMcCrea (1980) smatrajudaosoba "balansira"negativni ipozitivniafektdabidoladoukupnogosjeaja subjektivnedobrobiti, koja semoemjeriti kaomoral, zadovoljstvo ivotom,nadailijednostavnosrea.Emocionalno stabilnijeosobe spremnoprihvaaju ivot iupravljajudogaajima iosjeajimanauravnoteen i prilagoen nain. Vre prilagoavajue izbore i predviaju unaprijed kako seponaati.Osobekojepostiunizak rezultatnamjeriemocionalne stabilnostiosjeajuodreeninedostatakkontrolenadvlastitimivotomtesusklonereagiratineposrednonaivotnesituacije.Sobziromnatodasmozadovoljstvoivotomdefiniralikaouspjenuprilagodbunaumirovljenje,mogli bismo rei da emocionalno stabilne osobe umirovljenje doivljavaju kao novi izazov,posjedujuuinkovitenainesuoavanjaspromjenama,nedoivljavajuiumirovljenjekaokrajvepoetakjednognovogivotnograzdoblja.Ekstravertiranijeosobesuvieusmjerenenaljude,lakosklapajusocijalneodnose,vieuivajuu interpersonalnojkomunikaciji, lakoseuklapajuunove

  • 109

    socijalnesredine, lakeseotvaraju, lake iznosesvojeprobleme iotvorenotraepodrkute je ieedobivaju.Sve imtoomoguavadaseutrenutcimaivotnihkriza ipromjena lakesuoe iprebrodenovonastaleprobleme.Neiznenaujeninalazdajeanksioznostunegativnoj,znaajnojkorelacijisazadovoljstvomivotajerosobekojesueezabrinute,sklonebudunostanticipiratinanegativnijinain,predviajuieeproblemeiprijenegoseuistinupojave,pokazujumanjeuspjeneprilagodbenemehanizmetoihograniavadaumirovljenjedoivekaopozitivnupromjenuteimtimesmanjujepercepcijupozitivnihivotnihsituacija.Povezanostiutjecajduineumirovljenja,osamljenosti,zdravstvenogstatusa,smislazahumortedemografskihpodatakanadzadovoljstvomivotom.Prijenegodamoodgovornaglavniciljistraivanja,kojejeprovelaBrajkovi(2010),prikazatemorezultatedeskriptivnestatistikezapromatranevarijableteobjasnitidobivenenalazeistraivanja.Tablica6.Pokazateljideskriptivnestatistikezavarijablusamoprocjenezdravstvenogstatusa.Pokazateljizdravstvenogstatusa M SDtjelesnofunkcioniranje 57,6 22,84ogranienjaufunkcioniranjuraditjelesnihpotekoa 54,5 39,46ogranienjaufunkcioniranjuradiemocionalnihpotekoa 68,7 36,22Vitalnost 53,7 16,21psihikozdravlje 61,8 15,59socijalnofunkcioniranje 66,5 26,52tjelesnibolovi 58,7 23,88opasamoprocjenazdravstvenogstatusa 48,4 16,61Rezultatinapojedinimmjeramazdravljakreuseurasponuod0do100Usporeujui nae rezultate s normama hrvatske populacije koje su napravileMasliSerti iVuleti (2006) uoavaju se neka odstupanja. Sudionici naeg uzorka loije procjenjuju svojetjelesnofunkcioniranjeuodnosunapopulaciju(M=57,6;SD=22,84vsM=69,1;SD=30,0),aliseidaljenalazeurasponuod1SD.eeprocjenjujudaimajuveaogranienjaufunkcioniranjuraditjelesnih potekoa (M=54,5; SD=39,46 vs M=61,5; SD=44,8). Procjena ogranienja ufunkcioniranju radi emocionalnih potekoa sukladna je normama za hrvatsku populaciju(M=68,7; SD=36,2 vsM=68,6; SD=43,7), kao i procjena vitalnosti (M=53,7; SD=16,21;M=54,8;SD=22,7).Takoer,sukladnirezultatidobijuseiuprocjenipsihikogzdravlja(M=61,8;SD=15,59;vs M=61,9; SD=21,40). Sudionici naeg uzorka, osobe tree ivotne, dobi loije procjenjujusocijalno funkcioniranjenegouzorakpopulacije (M=66,5;SD=26,52; vsM=73,8;SD=27,8).No,zanimljivo jedaosobe tree ivotnedobinaeguzorkaunetomanjojmjerinavodeda imajutjelesnebolove(M=58,7;SD=23,883;vsM=64,6;SD=30,5),alijeopasamoprocjenazdravstvenogstatusanetoloijauodnosunapostavljenenormezahrvatskupopulaciju(M=48,4;SD=16,61;vsM=54,8;SD=22,6).Bitnojenapomenuti,iakopostojeodreenaodstupanja,onaseidaljenalazeunutarrasponaod1SDdo+1SD.Dounatrag nekolikodesetljea zdravlje sedefiniralonegativno, kaoodsustvobolesti (DespotLuanin, 2003). No, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je zdravlje 1946. godine kao

  • 110

    stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti ilinesposobnosti(Havelka,1998).Ovadefinicijapretpostavljasloenu interakciju izmeutjelesnih,psiholokih i socijalnih iskustava i sugerira pozitivan pristup unapreenju dobrobiti i kvalitetiivljenja.Danassenatzv.pozitivnozdravljegledakaonapotpunufunkcijuiliuinkovitosttijelaiuma te socijalnu prilagodbu. Pozitivno zdravljemoe se opisati kao sposobnost suoavanja sastresnim situacijama, sposobnost odravanja vrstog sustava socijalne podrke, uklopljenost uzajednicu,zadovoljstvoivotom,psihikadobrobittetjelesnozdravljeikondicija(Bowling,1991).Potrebno je istaknuti da je osim biolokih imbenika, zdravlje, odnosno ishod bolesti podutjecajem i nebiolokih imbenika: linosti osobe, motivacije, pridravanja terapije,socioekonomskog statusa, mree socijalne podrke, individualnih i kulturnih vjerovanja iponaanja. Ovi nebioloki imbenici odraavaju se u pokazateljima tzv. subjektivnog zdravlja(Bowling,1991).Opasamoprocjenazdravljasubjektivnajemjeraosjeajakojujetekoopaatiiprovjeriti.U veini psihosocijalnih, gerontolokih i epidemiolokih studija esto se kao nain mjerenjazdravstvenogstatusakoristimjerakojaodsudionikau istraivanjuzahtijevadana jednojesticiprocijenezadovoljstvosvojimopimzdravstvenimstanjem(Kaplan iBaronEpel,2003). Josu iranijeneki istraivaisugeriralida jesubjektivnaprocjenazdravljavaljan indikatorzdravstvenogstatusa pojedinca te se ujednomoe koristiti i kaomjera za praenje promjena zdravstvenogstanja pacijenata koji su ukljueni u neki od medicinskih tretmana (Miilunpalo, Vuori, Oja,PasaneniUrponen,1997).Iz studija o procjeni kvalitete ivota poznato je da uz subjektivne procjene materijalnoga,socijalnogiemocionalnogstanja,subjektivnaprocjenatjelesnogstanja,takoerigravanuulogu(FelceiPerry,1995;Vuleti,2004;Jylha,1994).Nekiistraivainaglaavajuivanostbranogstatusazazdravlje(KiecoltGlaseriNewton,2001).Pri tome istiuda je jouranimsedamdesetimgodinamaprologastoljeautvrenodaosobekoje su u braku, ive due u odnosu na samce, razvedene i udovice/udovce. ini se da je tajobrazac prisutan jo i danas.Brani status osobito je vaan zamukarce srednje ivotne dobi(Stantnon,1998).Nadalje,obinose javlja interakcija izmeuspola ibranogstatusaneudaneene imajumanjirizikoddepresijeodudanih,dok jekodmukaracaobrnutasituacijaoenjenimukarci imajumanjirizikodrazvojadepresijezarazlikuodneoenjenih.Istraivanje DespotLuanin (2003), meutim, ukazuje da neudane ene pokazuju najmanjezadovoljstvoivotom.Autori radanavodedasu takvi rezultatimogui jerseu istraivanjupodpojmom neudana esto smatralo udovica, a udovitvo je esto u negativnoj korelaciji sazadovoljstvom ivota. Stoga autori navode, da biti udovica, kronino bolesna i starija od 72godinepoveavavjerojatnost loijeg funkcioniranja.Rogersusvom istraivanjunaglaavada jefunkcionalno stanje oenjenihmukaraca loije nego udatih ena. (Rogers, Rogers i Belanger,1992). To tumai ulogom ene u obitelji koja joj ne doputa da bude nesposobna. Ako jojfunkcionalnasnagaiznekihrazlogaslabi,nunojedasetoprijeoporavi.Starimukarciuobiteljiimajumanjeulogaodena,aakoimajusuprugekojeivesnjima,mogusebidatipravodabudunesposobni.Studijesu takoerukazale damukarcimabrakviepogodujenegoenama.Raditradicionalnihspolnihulogainormi,enepruajuviesocijalnepotporenegotojeprimaju.ene

  • 111

    suprema tradicionalnom shvaaju socijalnihulogavie zaduene za zdravstvenunjegu lanovaobiteljiiranijeuivotu.Neka istraivanjaukazujuda jemortalitetdvostrukoveikodonihkojinisuubranojzajednici.Meutim,nesmijemobrzatiuzakljucimaovanostibrakaputemnjegova izravnogutjecajanazdravlje.Onotoosobeubranojzajednici"titi",zapravojekvalitetatezajedniceizadovoljstvobranomzajednicom.Stogajevanoistaknutidanezadovoljstvobrakominiskakvalitetabranezajednicemoguuinitiosoberanjivijima isklonijimazdravstvenimproblemima(Rogers,Rogers iBelanger,1992).Tablica7.Pokazateljideskriptivnestatistike zavarijable samoprocjenaosamljenosti i smisao zahumor.Prediktorskevarijable

    M SDsamoprocjenaosamljenosti 42,4 12,20pasivnismisaozahumor 13 8,047poluaktivnismisaozahumor 21,9 13,82aktivnismisaozahumor 10,1 8,44Premapodatcimapojedinihupitnika,rezultatnaupitnikusamoprocjeneosamljenostikreeseurasponuod20do80.Rezultatinaupitnikuprocjenesmislazahumorzapasivnismisaozahumorkreeseurasponuod 25bodovadomaksimalno25bodova;zapoluaktivnismisaozahumormaksimalanrezultatje40bodova,azaaktivnismisaozahumor20bodova.Dobivenipodatcinasubtestovimasmislazahumorpokazujuvelikivarijabilitetmeusudionicima.Utvrene su i povezanosti odreenih mjera prediktorskih varijabli s mjerom zadovoljstvaivotom.Naenajenegativnaznaajnapovezanostizmeuzadovoljstvaivotomisamoprocjeneosamljenosti (r=0,198; p

  • 112

    Osamljenost bi semogla definirati kao subjektivno nezadovoljstvo interpersonalnim odnosimanastalouslijedpromjenatrenutnihsocijalnihodnosailiuslijedpromjenaueljamaipotrebamausocijalnimodnosima(Robinson,ShaveriWrightsman,1991).Jedanodproblemaumjerenjuosamljenosti je taj tonekiautorinaglaavajupostojanjedvajutipova osamljenosti: emocionalnu osamljenost i socijalnu osamljenost (Robinson, Shaver iWrightsman,1991).Emocionalnaosamljenost je rezultatnedovoljnokvalitetnihvezasbliskimosobama,asocijalnaproizlaziizmalogbrojasocijalnihvezaosobe.Empirijska istraivanja navode i neke tipine znakove i simptome osamljenosti, a ukljuujuafektivne,motivacijske,kognitivneibihevioralnefaktorekaoisocijalneprobleme.Rezultatiistraivanjanapominjudajeosamljenostveameumukarcimatejeeakodosobabezpotomaka,kao inakonsmrtisuprunika.Meutim, iznenaujunalazianketiranihudovicaumalimgradovimapremakojimasesvega25%smatralojakoosamljenima(SchaieiWillis,2001).Paradoksalnoniskarazinaformalnihuslugadostupnihuseoskimpodrujima imalimgradovimazapravodovodidoveeinterakcijesasusjedimairoacimakojiutimokolnostimapostajuglavniizvorpodrke ipotpore.Vea jeosamljenost izraena i kodosobabezprijatelja,kodonih kojiimajuveefizikepotekoeionihkojisvojezdravljeisocijalnistatusprocjenjujuloijim.estosesmatradajeosamljenostodlikastarih ljudi,noniz istraivanjapokazujeupravosuprotno.Jednastudija ak napominje da osamljenost opada s godinama (Parlee, 1979). Istraivanje Penezia(1999) napominje da je osamljenost ipak izraenija u adolescenciji kada se javlja velik brojrazliitih razvojnih promjena koje pojaavaju osjeaj izolacije. Takoer, Bondevik i Skogstadnavodedasustariljudigeneralnozadovoljnisvojimsocijalnimvezama;zaveinunjihprivrenostjednoj ili vie znaajnih osoba u prolosti ili sadanjosti, bez obzira na zemljopisnu distancu,ispunjavanjihovupotrebuzaintimnou(Skogstad,1996).Istraivanje nije pokazalo statistiki znaajnu povezanost duine umirovljenja i zadovoljstvaivotom(r=0,098;p>0,05).Prilikom procjene zdravstvenog statusa koristili smo se upitnikom SF 36 koji omoguavaprocjenuzdravstvenogstatusauviekategorija.Nairezultatipokazalisuznaajnepovezanostisazadovoljstvomivotomudvijekategorijepromatraneprediktorskevarijable:vitalnost (r=0,3;p

  • 113

    dati odgovor na postavljeno pitanje moemo li na temelju poznavanja demografskihkarakteristika sudionika (spol,mjesto stanovanja: dom umirovljenika/vlastito kuanstvo, nainstanovanja: s obitelji/bez obitelji, brani status: udana/oenjen, rastavljena/rastavljen,udovica/udovac,neudana/neoenjen),samoprocjenemjerazdravstvenogstatusa,samoprocjeneosamljenosti,smislazahumor(pasivnog,poluaktivnog,aktivnog)teosobinalinostiprocjenjivatizadovoljstvoivotomutreojivotnojdobi.KriterijskavarijablabiojeukupnirezultatnaLSIljestvici,aprediktorskevarijablepodijelilismoupet blokova. Prvi blok sainjavale su tzv. demografske varijable (spol, brani status, obiteljskistatus (sdjecom ilibezdjece),mjesto stanovanja,nain stanovanja sobitelji ilibezobitelji).Drugi blok odnosi se na rezultate dobivene upitnikom SF36 upitnikom namijenjenom zasamoprocjenu zdravstvenog statusa (u ovaj blok prediktora uvrstili smo pojedine mjerezdravstvenogstatusatjelesnofunkcioniranje,ogranienjeusvakodnevnomfunkcioniranjuraditjelesnihzdravstvenihproblema,ogranienjeusvakodnevnomfunkcioniranjuradiemocionalnihpotekoa,vitalnost, psihiko zdravlje, socijalno funkcioniranje, tjelesnibolovi iopaprocjenazdravstvenogstatusa).Treibloksadriukupanrezultatdobivenmjerenjemosamljenosti.etvrtibloksainjavalesu trimjeresmislazahumor (pasivni,poluaktivni,aktivni). Inakraju,petibloksainjavalesuosobinelinostiizraenepreko16PFtesta(16specifinihfaktora,5opihfaktora).Prilikomuvoenjapetogblokaprediktora,uzetemouobzirsamooneosobinelinostikojesuseve pokazale kao znaajne prediktivne varijable, o ijem smo doprinosu govorili kada smoobjanjavaliutjecajosobinalinostinazadovoljstvoivotom.Stoga,upetismoblokvarijabliuzelisamoemocionalnustabilnostiekstraverziju.Tablica 8. Koeficijenti dobiveni regresijskom analizom predikcije zadovoljstva ivotom u treojivotnojdobi. R R2 R2I.blokprediktorskihvarijabli 0,442 0,09 0,090II.blokprediktorskihvarijabli 0,590 0,188 0,098*III.blokprediktorskihvarijabli 0,692 0,308 0,120*IV.blokprediktorskihvarijabli 0,798 0,528 0,220**V.blokprediktorskihvarijabli 0,868 0,678 0,151**

    *statistikaznaajnostnarazinip

  • 114

    Tablica9.Znaajnostprediktorahijerarhijskeregresijskeanalizeuprocjenizadovoljstvaivotomkodzagrebakihumirovljenika.Razinaanalize Prediktori 1 2 3 4 5DemografskeVarijable

    spol 0,086 0,023 0,024 0,012 0,014branistatus 0,157 0,195 0,192 0,171 0,282roditeljskistatus 0,380** 0,386** 0,383** 0,373** 0,357**mjestostanovanja 0,239** 0,102 0,104 0,118 0,110nainstanovanja 0,201 0,123 0,124 0,122 0,115

    Samoprocjenazdravstvenogstatusa

    tjelesnofunkcioniranje 0,074 0,079 0,081 0,079ogranienjaufunkcioniranjuraditjelesnihpotekoa

    0,195 0,195 0,193 0,176

    ogranienjaufunkcioniranjuradiemocionalnihpotekoa

    0,071 0,077 0,095 0,094

    vitalnost 0,262* 0,251* 0,260 0,290psihikozdravlje 0,266* 0,250* 0,262* 0,256*socijalnofunkcioniranje 0,142 0,142 0,161 0,181tjelesnibolovi 0,127 0,131 0,134 0,133opasamoprocjenazdravstvenogstatusa

    0,067 0,066 0,071 0,050Samoprocjenaosamljenosti

    osamljenost 0,262* 0,251* 0,252*Smisao zahumor

    pasivnismisaozahumor

    0,090 0,055poluaktivnismisaozahumor

    0,098 0,048aktivnismisaozahumor 0,344** 0,312**

    Osobinelinosti emocionalnastabilnost 0,344**Ekstraverzija 0,278*

    *statistikaznaajnostnarazinip

  • 115

    znaaj utjecaja vitalnosti na zadovoljstvo ivotom, ali su i dalje znaajni utjecaji roditeljskogstatusa, samoprocjena psihikog zdravlja i samoprocjena osamljenosti. Peti blok uvrtenihvarijabliobjanjavadodatnih15%varijancezadovoljstvaivotomkodzagrebakihumirovljenika.Emocionalnastabilnostiekstraverzijapokazalisusekaoznaajniprediktorizadovoljstvaivotom.Ako pogledamo cjelokupnu provedenu hijerarhijsku regresijsku analizu, vidimo da su se kaoznaajni prediktori u zadovoljstvu ivotom pokazali roditeljski status, samoprocjena psihikogzdravlja, samoprocjena osamljenosti, aktivni smisao za humor, emocionalna stabilnost iekstraverzija.Najveidoprinosvarijanciimaaktivnismisaozahumor(22%),zatimosobinelinosti(15%). Iakosedemografskipodatcinisupokazaliznaajnimpokazateljemzadovoljstvaivotom,roditeljskisestatuskrozcijeluregresijskuanalizuodraokaoprediktivanpokazateljzadovoljstvaivotomtenjegovutjecajnesmijemozanemariti.Smisao za humor vrlo je malo istraen, stoga se moemo smatrati pionirima u ispitivanjupovezanosti i utjecaja smisla za humor i zadovoljstva ivotom (Brajkovi, 2010). Usporedbadobivenihrezultatasnekimdrugimistraivanjimavrlojeograniena.Istraivanjakojasmonaveliuuvodnomdijeluovog radapokazala suda je smisao zahumor vaanprilikom suoavanja sastresnimsituacijamaisaivotnimpromjenama.Onomoguavapojedincudanadrugaijinain,sodmakomsagledasituacijuipristupirjeavanjuproblemanapozitivnijinain.Indirektnomoemozakljuitidasmisaozahumorpridonosizadovoljnijemivotujerolakavaprilagodbupojedincananovezahtjeve.Smisaozahumormoebitipasivan,poluaktivaniaktivan.Istraivanjejepokazaloznaajnupovezanostaktivnogsmislazahumor izadovoljstvaivotom(r=0,24;p

  • 116

    odnosinapatolokostarenje ina ispitivanjenegativnihemocionalnihstanja,alivrlo jemalibrojistraivanjakoji ispitujuuspjeno starenje.Tako znamodadepresija,anksioznost,emocionalnanestabilnost,osjeajosamljenostiislinodovodedotogadastarijeosobesvojivotprocjenjujuunegativnijem svjetlu. No, to to staru osobu ini zadovoljnijom i sretnijom nije est predmetistraivanja.Tradicionalnijeteorijestarenjatemeljesenapretpostavkamagubitkaustarosti,topridonosi promatranju starosti i starenja u negativnijem svjetlu. Navedeno dodatno stvarastereotip o starim osobama kao neadekvatnim, osobama koje su nemone, to staroj osobioteavaprihvaanjeprirodnogprocesaprocesastarenja.Srazvojempozitivnepsihologije,danaje nova dimenzija i nov pogled na jedno veliko podruje istraivanja, a to je istraivanjezadovoljstva ivotom ikvalitete ivota.Provedeno istraivanjeukazuje ina injenicuda starostnijenegativan aspekt ivota ve razdobljeu kojem stareosobemogu jouvijekdatidoprinosdrutvu u kojem borave. Smatramo da smomalim dijelom uspjeli ukazati na neutemeljenostipredrasudedasustareosobekojeiveudomuumirovljenikaodbaene,neuinkoviteudrutvuiostavljeneudomukakonebibileteretprimarnojobitelji,idrutvuucjelini.Pokazaloseda,akodom umirovljenika prua mogunosti modernog stanovanja (da to bolje simulira situacijustanovanjauvlastitomkuanstvu),moestarog ovjekauinitizadovoljnijim.Nalazisusukladninalazimaistraivanja,kojejeprovelaGodan(2005)uprivatnomdomuumirovljenika,pokazujuida osobe koje ive u domu bolje procjenjuju svoju kvalitetu ivota nego osobe koje ive uvlastitim kuanstvima. Iako smo ukazali na niz varijabli koje mogu pridonijeti zadovoljnijemivotu, zadovoljstvo ivotom i dalje ostaje konstrukt koji treba detaljnije istraiti. Prvenstvenouvodeinovevarijablepoputkvalitetesocijalnihibranihveza,ispitivanjefunkcioniranjaosobeunjihovojprolostiprijeumirovljenjauzimajuiuobzirinizivotnihstresora,modaitraumakojesu mogle obiljeiti osobu i sl. Nuna je i jasnija i usuglaenija operacionalizacija pojmazadovoljstvaivotom.Problemuveinipsihologijskihistraivanjamjernisuinstrumentitebitrebalorazmiljatiusmjerukonstrukcijenovihbaterijatestovakojebibileadekvatnijezastareosobeikojebinaboljinainzahvatilekonstruktzadovoljstvaivotom.I za kraj sloili bismo se s Bradburnom (1969), koji ukazuje da zadovoljstvo ivotom inezadovoljstvonisuodgovorno jednake,alisuprotnevarijableveseradiopotpunoodvojenimprediktorima. Moemo opravdano postaviti pitanje zato bi osobe koje nemaju djecu bilenezadovoljne ivotom ili osobe koje su introverti ili zato bi se osobe koje nemaju smisla zahumor procjenjivale kao nezadovoljne? Stoga ne bismo mogli rei da osobe koje nisuekstravertirane, koje se procjenjuju osamljenijima, koje nemaju smisla za humor, koje loijepercipiraju svoje zdravstveno stanje, kao ni osobe bez djece a priori nezadovoljne. Jedino tomoemozakljuiti jestto,datakveosobe iskazujumanjezadovoljstvaivotomnegoosobekojeposjeduju navedene karakteristike, a navedeno moe biti samo odraz nespretneoperacionalizacijekonstruktazadovoljstvaivotom.Iakojeznanstvenidoprinosovakvihistraivanjaneupitnovelik,nesmijemoumanjitinitivanostpraktineprimjeneovogistraivanja.Mogunostutvrivanjaprediktivnihvarijabliuzadovoljstvuivotom upuuje na planiranje irokog spektra preventivnih aktivnosti koje mogu pripomoiuspjenom starenju, ukazujui na vanost interdisciplinarnog pristupa starim osobama.Psihologijakaoznanstvenadisciplinaikaostrukaimairokspektarspecifinihznanjakojamogupomoiplaniranjuiprovoenjupreventivnihaktivnosti.

  • 117

    LiteraturaAmbrovitz,M.(2000).Humorcanheal.CurrentHealth2,27(6).Blieszner, R. (2000). Close relationship in old age. U C. Hendrick (Ur.), Close relationships: A

    sourcebook.ThousandOaks.CA:SagePublications,Inc.Bond, J. iConer, L. (2004).Qualityof lifeandoldpeople.Berkshire,England:OpenUniversity

    Press.Bowling, A. (1991).Measuring health: A review of quality of lifemeasurement scales.Milon

    Keynes:OpenUniuversityPress.Bradburn,N.(1969).Thestructureofpsychologicalwellbeing.Chicago:Aldine.Brajkovi, L. (2010).Pokazatelji zadovoljstva ivotomu treoj ivotnojdobi.Zagreb:Medicinski

    fakultet,neobjavljenadoktorskadisertacija.Costa,P.T. iMcCrae,R.R.(1980). Influenceofextraversionandneuroticismonsubjectivewell

    being:Happyandunhappypeople. JournalofPersonalityandSocialPsychology, 38(4),668678.

    Cummins, R.A. (1995).On the trail of the gold standard for life satisfaction. Social IndicatorsResearch,35,179200

    DespotLuanin,J.(2003).Iskustvostarenja.Jastrebarsko,NakladaSlap.Diener,E.(1984).SubjectiveWellBeing.PsychologicalBulletin,95(3),542575.Felce,D. iPerry,J.(1995).Theextentofsupportforordinary livingprovided instaffedhousing:

    the relationshipbetweenstaffing levels, residentdependency,staffresident interactionsandresidentactivitypatterns.SocialScienceandMedicine,40(7),99810.

    Fridrich,D.D. (2001). Successful aging: Integrating contemporary ideas, research findings, andinterventionstrategies.Springfield:CharlesC.ThomasPublisher.

    George, L.K., Fillenbanum, G.G. i Palmore, E. (1984). Sex differences in the antecendes andconsequencesofretiremen.JournalofGerontology,39(3),364371.

    Gibbson,H.B.(2000).Lonelinessinlaterlife.London:AntonyRoweLtd,Chippenham,Wiltshaire.Godan, LJ. (2005). Kvaliteta ivota osoba tree ivotne dobi i osoba koje o njima brinu.

    Magistarskirad.Zagreb:Medicinskifakultet.Hatch,L.R.(1999).Beyondgenderdifferences:Adaptiontoaging in lifecourseperspective.New

    York:BaywoodPublushingCompany,Inc.Havelka,M.(1998).Zdravstvenapsihologija.Jastrbarsko:Nakladaslap.Havelka,M. iDespot Luanin, J. (1990).Psihologija starenja.U:Z.Durakovi i sur.Medicina

    starijedobi.Zagreb:Naprijed.Jurea,V.,Ivankovi,D.,Vuleti,G.,BabiBanaszak,A.,Srek,I.,Mastilica,M.iBudak,A.(2000).

    The Croatian Health Survey SF36: I. General quality of life assessment. CollegiumAntropologicum,24(1),6978.

    Jylha,M. (1994). Selfrated health revisited: Exploring survey interview episodeswith elderlyrespondents.SocialScienceandMedicine,39,983990.

    Kaplan,G. iBaronEpel,O. (2003).What liesbehindthesubjectiveevaluationofhealthstatus?SocialScienceandMedicine,56(8),16691676.

    KiecoltGlaser, J.K. i Newton, T.L. (2001). Marriage and health: His and hers. PsychologicalBulletin,127(4),472503

    Kimmell,D.C.(1990).Adulthoodandaging.NewYork:JohnWileyandSons.Krizmani, M. i Kolesari, V. (1989). Pokuaj konceptualizacije pojma kvaliteta ivota.

    Primijenjenapsihologija,10,179184.

  • 118

    Lefcourt,H.M.(2000).Earlyresponsetothephenomenonofhumor.UC.R.SnyderiS.Lopez(Ur.),Handbookofpositivepsychology.NewYork:OxfordUniversityPress.

    Lucas,R.E.,Diener, E i Suh, E. (1996).Discriminant validityofwellbeingmeasures. JournalofPersonalityandSocialPsychology,71,616628.

    MasliSerti,D.iVuleti,G.(2006).PsychometricevaluationandestablishingnormsofCroatianSF36healthsurvey:Frameworkforsubjectivehealthresearch.CroatianMedicalJournal,4,95102.

    Miilunpalo,S.,Vuori, I.,Oja,P.,Pasanen,M. iUrponen,H. (1997).Selfratedhealthstatusasahealthmeasure: thepredictivevalueofselfratedhealthstatuson theuseofphysicianservicesandonmortalityintheworkingagepopulation,ClinicalEpidemiology,50(5),517528.

    Morgan, L. (1992).Marital status and retirement plans: Do widowhood and divorcemake adifference?UM.Szinovacz,D.J.,Ekerdt,B.H. iVinick,B.H.(Ur.),Familiesnadretirement.NewburyPark,CA:Sage.

    Newell,C.iMcDowell,I.(1996).Measuringhealth.NewYork:OxfordUniversityPress.Nezu,A.M.,Nezu,C.M. iBlissett, S.E. (1988). Sense of humor as amoderator oft he relation

    between stressful events and psychological distress: A prospective analysis. Journal ofPersonalitynadSocialPsychology,54(3),520525.

    Palmore, E.B., Fillenbaum,G.G. iGeorge, L.K. (1984). Consequences of retirement. Journal ofGerontology,39(1),109116.

    Papalia,D.EiWendkos,O.S.(1992).Humandevelopment.NewYork:McGrawHill.Parlee,M.B.(1979).Thefriendshipbond:PT'ssurveyreportonfriendshipinAmerica'.Psychology

    Today.Penezi,Z.(1999).Zadovoljstvoivotom:Relacijesaivotnomdobiinekimosobnimznaajkama.

    Magistarskirad.Zagreb:Filozofskifakultet.Penezi, Z., LackoviGrgin, K. i Baini, A. (2006). Proces umirovljenja: pokuaj provjere

    Atchleyevamodelaprilagodbe.MedicaJadertina,36(34),6371.Robinson, J.P., Shaver, P.R. i Wrightsman, L.S. (1991). Measures of personality and social

    psychologicalattitudes.SanDiego:AcademicPress,INC.Rogers,R.G.,Rogers,A.iBelanger,A.(1992).DisabilityfreelifeamongtheelderlyintheUnited

    States.JournalofAgingandHealth,4(1),1942.Schaie,K.W.iWillis,S.L.(2001).Adultdevelopmentandaging.NewYork:HarperCollinsCollege

    Publishers.Schimmack,U.,Oishi,S.,Furr,R.M.iFunder,D.C.(2004).Personalityandlifesatisfaction:Afacet

    levelanalysis.PersonalityandSocialPsychologyBulletin,3(8),10621075.Skogstad,A.(1996).LonelinessamongoldestAcomparisonbetweenresidentslivinginnursing

    homes and residents living in the comunity. International JournalofAgingandHumanDevelopment,43(3),181197.

    Stanton,G.T. (1998).Howmarriage improvesadulthealth:whymarriagemattersseries:No.4.Retriewedfromhttp://www.divorcereform.org/mel/abetterhealth.html)

    Szinovacz,M.,Ekerdt,D.J.iVinick,B.H.(1992).Familiesandretirement.NewburyPark,CA:Sage.Vuleti,G. (2004).Generacijski i transgeneracijski imbenici kvalitete ivota vezane za zdravlje

    studentskepopulacije.Zagreb:Medicinskifakultet,neobjavljenadoktorskadisertacija.

  • 119

    KVALITETAIVOTAUZDRAVLJUIBOLESTI

  • 120

    KVALITETAIVOTAUODNOSUNAZDRAVLJEIBOLEST

    GorkaVuleti,DavorIvankovi,MelanieDavernZdravljeZdravlje se obino definira kao odsustvo bolesti. Ipak, takva definicija nije dovoljnosveobuhvatna. Svjetska zdravstvena organizacija 1946.g. definirala je zdravlje kao stanjepotpune tjelesne , mentalne i socijalne dobrobiti , a ne samo kao odsustvo bolesti ilinesposobnostiOvadefinicijazdravljapriznajesloenuinterakcijuizmeutjelesnih,psiholokihisocijalnih iskustava, te sugerira , umjesto jednostavne eliminacije bolesti, pozitivan pristupunapreenjudobrobiti i kvalitete ivljenja.Danaspostojiope suglasnostdapojampozitivnogzdravlje podrazumijeva neto vie od samog odsustva bolesti ili nesposobnosti, odnosno daobuhvaapotpunufunkcijuiliuinkovitosttijelaiumatesocijalnuprilagodbu.Pozitivnozdravljemoe se opisati kao sposobnost suoavanja sa stresnim situacijama , uklopljenost u ivotnuzajednicu,visokmoral izadovoljstvoivotom,psihikadobrobit, te tjelesnozdravlje ikondicija.(premaHavelka,1998.)Dakle,osimtjelesnogzdravljadanassespominjeisocijalnozdravljeikvalitetaivota.Socijalnosezdravljedefinirakaostupanjukojemosobaprimjerenofunkcionirakaolansocijalnezajednice,to se odraava na tjelesno i psihiko zdravlje te osobe. Kvaliteta ivota jo je iri pojam kojiobuhvaaitjelesnoisocijalnozdravlje.Kvalitetaivotapodrazumjevafunkcionalnusposobnost,stupanj i kvalitetu socijalne interakcije, psihiku dobrobit, somatske osjete te zadovoljstvoivotom. Osim toga, ukljuuje i percepciju dobrobiti, tjelesne i psihike , temeljnu razinuzadovoljstvaiopenitiosjeajvlastitevrijednosti(DespotLuanin,2003).Samoprocjena kvalitete ivota sve ee se koristi umedicini i zdravstvenoj zatiti kaomjeraishodalijeenjatejepostalavanamjerauspjenostilijeenja.Uciljuobjanjavanjastabilnostirezultatasamoprocjenesubjektivnekvaliteteivota, istraivanjasu se usmjerila na utvrivanje imbenika odgovornih za odranje subjektivne kvalitete ivotastabilnom i pozitivnom, te imbenika koji mogu dovesti do sloma homeostaze i trajnijegnaruavanjakvaliteteivotaatimeiopefunkcionalnostipojedinca(Cummins,2000a,Cummins2000b). Prema navedenoj teoriji, homeostatski mehanizmi zadueni su za kompenziranjenegativnih utjecaja i odravanje subjektivne kvalitete ivota stabilnom.Ukoliko je neki utjecaj(vanjskiiliunutranji)prejak,ipostojeimehanizminisudostatnidagaublaei/ilikompenziraju,dolazidoslomahomeostazeipadasubjektivnekvaliteteivotatougroavaintegritetpojedinca.Upsihopatologijibiekvivalentbiopojavatjelesneilipsihikebolesti.Modeltakoerpretpostavljadajegeneralnopozitivnipoglednaivotneophodanzanormalnofunkcioniranjepojedinca.U normalnim ivotnim uvjetima i u zdravlju, ljudi su sposobni odravati subjektivnu kvalitetuivota unutar normativnog raspona koji je za njih adaptivan i funkcionalan. Meutim usituacijamakadapostojinegativniutjecaj(vanjskiiliunutranji)nafunkcioniranjepojedincadolazidonaruavanjahomeostazeidopadakvaliteteivota.Ukolikotajutjecajnijeprejak,aktivirateserazliitimehanizmisasvrhomvraanjakvaliteteivotananormalu(Cummins,1995;Cummins,2003). Iz provedenih istraivanja je evidentno da u negativnim ivotnim situacijama (akutne

  • 121

    bolesti, invaliditet, isl.)dolazidopadakvaliteteivotanoestosamonanekimdomenamadokukupnakvalitetaivotaostaje ista ilineznatnosmanjena,usvakomsluaju idaljeostajeunutarnormativnograsponaupodrujugornjihpozitivnihvrijednosti.Znaajnidogaajii/ilitekastanjakao to je to bolest ili invaliditet, mogu privremeno naruiti homeostazu no u mnogimsluajevimase,krozodreenovrijeme,samoprocjeneopekvaliteteivotavraajunaprethodnurazinu. Nadalje,pokazalosedasamoodreenastanjakaotosutokronini jakibolovidovodedo trajnog, znaajnog smanjenja samoprocjene kvalitete ivota. Invaliditet npr. najee nedovodidotrajnogsmanjenjauvrijednostimasamoprocjenjenekvaliteteivotajersetakveosobesvremenompreusmjerenadrugevrijednostiiivotnapodrujatenadomjestenastalinedostataknadrugompodruju.Istraivanjasupotvrdiladavanjskidogaajikorelirajusasamoprocjenamazadovoljstvaikvaliteteivota.Meutimuponovljenim istraivanjimaDiener i suradnici (1999)utvrujuda je veliinaefektadogaajanazadovoljstvomalatedavanjskimokolnostimaidogaajimamoebitipripisansamo dio varijance. Istraivanja su pokazala da se pod utjecajem vanjskih dogaaja razinazadovoljstva nedvojbeno mijenja no nakon odreenog vremena se vraa na prosjekkarakteristian za dotinog pojedinca i to u podruje umjereno pozitivnih vrijednosti kada segledanateorijskirasponzadovoljstvaivotom.Moemoreidaivanjskiiunutranjifaktoriimajuznaajnu ulogu u objanjavanju opeg zadovoljstva i kvalitete ivota. Istraivanja u pravilupotvrujupostojanjepovezanostisubjektivnekvaliteteivota,vanjskihdogaajailinosti(CostaiMcCrae,1980;Diener,1999).Pritomenaravnotrebauzetiuobzirpriroduvanjskogdogaajajerjezapretpostavitidaerazliitivanjskiutjecajiimatiirazliitefekt.Takonpr.bolestjejedanodvanjskihdogaajakojinegativnoutjeenaivotpojedinca.Kaoto ekasnijebiti raspravljeno,radiseomultidimenzionalnomutjecajukojinemoebiti jednoznanoshvaennitiomoguavajednoznanepredikcije.Obzirom da se veina istraivanja odnosi na zapadne zemlje i da je do sada je vrlo maloistraivanja raeno na populacijskim podskupinama u nezapadnim drutvima u smisluistraivanjanormativnihvrijednosti,ovdjeseotvarapodruje istraivanjazadovoljstvaivotom istabilnosti rezultata u tim populacijama. Na osnovi objavljenih nalaza istraivanja umeunarodnimpublikacijavidljivojedanijedokrajarazjanjenokojisutomehanizmiodravanjahomeostaze,noveina istraivaaseslaedaosobine linosti ipsihikostanjepojedinca imajuvanu ulogu u odravanju homeostaze subjektivne kvalitete ivota. Mnoga istraivanja supokazala da se psihika stanja stanja, posebice anksioznost i depresivnost, javljaju se kaomedijatorizdravstvenogishodaisubjektivnekvaliteteivotausituacijamabolesti.Bolestjenedvojbenojedanodvanjskihimbenikakojinegativnoutjeenaivotpojedinca.Moese reida jeutjecajbolestinakvalitetuivotamultidimenzionalan.Bolestnesamodautjeeusmislufizikihsimptomaitimelimitirafunkcioniranje,negosutuprisutniiposredniuincikaotosutopromjeneuradnojsposobnosti,potencijalna izolacija,poveanjeovisnostiodrugima, loenavike i sl. Sve tonajeedovodi idopromjenaupsihikom stanjupojedinca.Tako semoejaviti depresija, anksioznost, osjeaj bespomonosti, smanjeno samopuzdanje i osjeajnedostatkakontrole.Teorija homeostaze pretpostavlja da je nivo doivljaja kvalitete ivota stabilan na odreenojpotrebnojrazinitedabilokakviuvjetikojismanjujuilipoveavajusubjektivnukvalitetuivotaukonanicinee naruitinjezinstabilninivo,osimusluajukadanegativniutjecajipostanutako

  • 122

    jaki da prelaze sposobnosti pojedinca da ih savladava moe doi do sloma homeostaze.Istraivanjapokazujudasamoekstremniunutranji ilivanjskiimbenici,kaotosukronini jakibolovi ilibriga za lanaobiteljikojibolujeodneizljeivebolesti,dovodedo trajnog, znaajnogsmanjenjasamoprocjenekvaliteteivota(Cummins,1995;Cummins,2003).Kodtihosobazbogekstremnihutjecajaodreenogfaktoranaruavasehomeostazatedolazidopada%SMispod60irazvojadepresivnihsimptoma(Cummins2000c)(Slika1).

    Visoki nivo negativnog utjecaja/izazova

    Kontrola subjektivne kvalitete ivota

    SWB

    100

    0

    Granica

    Faktor izazovaHomeostaza

    Negativni utjecaj/Izazov nije prisutan

    75

    Nivo negativnog utjecaja

    Pojava depresivnih simptoma

    Slika 1. Odnos izmeu negativnog iskustva i subjektivne kvalitete ivota (prema Cumminsu2000.)Na njihovu usku povezanost ukazuje i prikaz teorijskog odnosa zdravlja i subjektivne kvaliteteivota. Korelacija izmeu opaene zdravstvene patologije (bolesti) i subjektivnog doivljajakvaliteteivotanijelinearnanitijednoznana.Ukoliko,zbogvanjskogiliunutranjegfaktora,bivanaruena homeostaza subjektivne kvalitete ivota dolazi do naruavanja zdravlja i moguegrazvoja bolesti (Cummins 2000b). Bolest pak uslijedmoguih fizikih simptoma (npr. bolovi)limitira funkcioniranje i radnu sposobnost a to moguno dovodi do potencijalne izolacije,poveanja ovisnosti o drugima i sl. Sve to najee dovodi i do promjena u psihikom stanjupojedinca te mogueg razvoja depresija, anksioznost, osjeaj bespomonosti, smanjenogsamopouzdanja i osjeaja gubitka kontrole te daljnjeg smanjenja subjektivne kvalitete ivota.Premasvjetskimistraivanjimapovezanostiodreenihpsihikihstanjaikvaliteteivota,mogueje zakljuiti da postoji negativna povezanost depresije i subjektivne kvalitete ivota (Cummins1995, Rudolf 1999, Ackerman 2001). Jaina depresije se pokazala znaajnim prediktoromsubjektivne kvalitete ivota mjerenoj s dva razliita upitnika, dok se anksioznost pokazalaprediktorom loije kvalitete ivota samo na jednom od primijenjenih upitnika. U istraivanjukvaliteteivotaosobasdijagnosticiranomshizofrenijomnaenojedajeveistupanjanksioznostite vei stupanj depresije povezan s manjim zadovoljstvom ivotom openito, te s manjimzadovoljstvom po pojedinim podrujima kao to su: obitelj, zdravlje i socijalne veze (Huppert,2001). Takoer je naeno da je optimizam prediktor veeg zadovoljstva ivotom. Prema prijenavedenoj teorijihomeostaze takvo stanjeniskog samopotovanja inedostatkaoptimizmanijevie funkcionalno u odravanju homeostaze i dolazi do smanjena doivljene kvalitete izadovoljstva ivotom to pak dalje podupire depresiju. Podatak da kod osoba kod kojih je

  • 123

    naruenahomeostaza i %SMpada ispod60dovodidorazvoja simptomadepresijeukazujunapovezanost izmeu doivljaja kvalitete ivota i zdravlja to istraivanja u pravilu i potvruju.Slinerezultatenalazimouistraivanjimakodosobasgeneraliziranimanksioznimporemeajem.Veina istraivanja provedenih u zapadnim zemljama govori u prilog negativne povezanostianksioznosti i kvalitete ivota,meutim jaina utvrene povezanosti varira od 0,30 do 0,70(Diener,1985).Takonpr.Headey(1993)navodirezultatelongitudinalnogistraivanjasubjektivnekvaliteteivotanaopojpopulacijiAustralije,gdjejeutvrenapovezanostizmeukvaliteteivotaianksioznostikaostanjaod 0,30.U istraivanjuprovedenomnastarijimosobamadobivena jevisoka korelacija anksioznosti i kvalitete ivota; u tom istraivanju anksioznost je objanjavala38,9%varijancekvaliteteivota(Rogalski,1987).Kadaseradiotjelesnimbolestimarazlikujemoonekojesuvidljivezaokolinu ionekojetonisu.Istraivanja su pokazala da se psihike reakcije na bolest u vidu depresivnosti i anksioznostirazlikujuprema tipubolestiuodnosunavidljivost.Bolesnici subezobziranabolestpokazivaliveu anksioznost i depresivnost u odnosu na zdrave. Meutim, uoen je razliit obrazac uoboljelihodgastrointestinalnihbolestiioboljelihodpsorijaze.Rezultatisupokazalidapojavnostbolestimoeutjecatinapsihiko stanjebolesnika jergadovodeu specifinu situaciju.Vidljivepromjenenakoinerijetkodovodedonegativnereakcijeokoline i izbjegavanjatakvihbolesnika(JokiBegi,Tadinac,LauriKorajlija iHromatko,2003;Tadinac,JokiBegi,Hromatko,Kotrulja iLauriKorajlija, 2006). U svijetu su provedena brojna istraivanja na osobama oboljelim odrazliitihtjelesnihbolesti.Bolovisenavodekaonajznaajnijavarijabla,odnosno fizikisimptompovezan sa subjektivnom kvalitetom ivota. Utvreno je da je jaina i trajanje bolova kodonkolokihbolesnikaznaajanprediktorsubjektivnekvaliteteivotatihpacijenatakakouodraslihtako i kod djece (Muthny, Koch i Stump, 1990; Zebrack i Chesler, 2002). Kada se radi opacijentima s kroninom tjelesnom bolesti i njihovoj subjektivnoj kvaliteti ivota, nalazi uliteraturinisukonzistentni.Nekinavodepostojanjerazlikeukvalitetiivotakroninihbolesnikadokdruginenalazerazliku (Hommel,Chaney iWagner,2002;Fruehwald,Loffler,Eher,Saletu iBaumhackl, 2001). To nesuglasje u nalazima dijelom semoe pripisati razliitojmetodologiji ikoritenimmjerniminstrumentima,nonekiautorisugerirajudasupsiholokeposljedicebolestiidoivljavanjebolestionotodovodidorazlike.Bolest pojedinca izazov je njegovoj ravnotei, meutim odnos medicinskog zdravlja i razinesubjektivnekvalitete ivotanije jednoznaan. Iako seobolijevanjeodraavana razinukvaliteteivota,osobinelinostiodreditieveliinutepromjene.Naime,bolestizazivatjelesnesimptomeitime ograniava funkcioniranje, ali ima i indirektne uinke kao to su promjene u radnojsposobnostiiveaovisnostodrugima.Svetovrloestodovodiidopromjenaupsihikomstanjupojedinca koje semanifestirajuudepresiji,anksioznosti,osjeajubespomonosti i smanjenomosjeajukontrole.Kronine bolesti razliito utjeu na QoL,meutim, pretpostavka koju su postavili nizozemskilijenici2003.Godine, daodreenekroninebolestinedjeluju jednakonaopenituQoL, istotakonejednakoutjeuinapojedineaspekteQoL,navedenekaofiziki,socijalniipsiholoki,tj. tjelesno, drutveno i duevno.U ispitivanju koje je ukljuivalao kronine bolesnike starostiiznad57godinakojibolujuodjedneodsljedeihkroninihbolesti:plunebolesti,sranebolesti,hipertenzija, eerna bolest, problemi sa kraljenicom, reumatoidni artritis, migrena i konebolesti.Odbolesnikasanavedenimbolestimasazdanajegrupaod1457pacijenatakojajesvojerezultateusporeivalasatestnomgrupomod1851zdravimovjekom.Studija jepokazalada je

  • 124

    psiholokakomponentakvaliteteivotasudjelujeusvimbolestima,doksedrutvena i tjelesnakomponentaneoitujutolikousvihbolesti.Prilikomuzimanjapodataka,istraivaisusekoristilistandardnimintervjuom,kojijeukljuivaovizualniprikazljestavazarangiranjeopenitekvaliteteivota, takoer,uzetasu iuobzirostalamjerila,kaotosudob,spol, razinaedukacije ibranistatus, s obzirom da se smatra da socioekonomski imbenici do odreene razine utjeu nakvalitetu ivota.Razlike izmeu zdrave populacije i one s kroninim bolestima pokazale su daveinabolesti, iskljuujuieernubolesti,hipertenziju idermatolokeprobleme,znatnoutjeuna tjelesnukomponentu kvalitete ivota. to se tiedrutvene integracije,najveedevijacije sobziromnazdravugrupunalazesekodpacijenatakojibolujuodplunihbolesti,sranihbolesti,problema sa kraljenicom, reumatoidnog artritisa temigrene. Plune bolesti imigrena znatnodoprinose smanjenju kvalitete ivotaupsiholokoj varijabli. Zaudo,ostatakpacijenatanije sepoalionasmetnjekodovegrane.Usumaciji,plunebolestiimigrenanajviesuzastupljeneprimjerenjunegativnihuinakana kvalitetu ivota, sranebolesti, reumatoidni artritis iproblemikraljenice slabije supostizali rezultateprimjerenjudrutvenih i tjelesnih sposobnosti,dok sepacijentishipertenzijom,eernomboleuiproblemimakoenisuprevierazlikovaliodzdravihsudionika ovog istraivanja. to se tie kvalitete ivota openito, najveu devijaciju pokazujuplunebolestiimigrena,dokseostalebolestinerazlikujuprevieodzdravepopulacije,mjereneCantrilovim ljestvama. Zakljuak kojimoemo izvui izovog istraivanjapokazujenamda ljudiesto imaju tendenciju da odre odreeni nivo blagostanja, tako da pacijenti kroz odreeniperiodnaueivjetisasvojomboleu.Sdrugestrane,pacijentikojibolujuodplunihbolesti imigrenapokazujuznaajnudevijacijuodzdravepopulacije,tonamukazujedajetolerancijanabolestprelaprag kojiobinooznaavanemogunostodravanja dobrobiti,pa tako iukupnekvaliteteivota.Dakle,nalaziistraivanjakroninihbolesnikainjihovesubjektivnekvaliteteivotanisukonzistentni.Nekonzistentnostjedijelomuvjetovanametodolokimrazlozima,alinekiautorisugeriraju da su psiholoke posljedice i doivljavanje bolesti ono to dovodi do razlike upodacima. Brojna istraivanja na razliitim psihijatrijskim skupinama navode depresiju kaonajznaajniji prediktor sniene subjektivne kvalitete ivota. U skladu s time nekoliko jeistraivanjapokazalodadepresivnibolesnicipostiunakvalitetiivotaak inierezultatenegokroninitjelesnibolesnici.LiteraturaAckermanR iDeRubeisRJ.(1991). Isdepessiverealismreal?ClinicalPsychologicalReview, 11,

    564584.Costa,P.T. iMcCrae,R.R. (1980). Influenceofextraversionandneuroticismonsubjectivewell

    being:Happyandunhappypeople.JournalofPersonalityandSocialPsychology,38,665678.

    Cummins,R.A.(1995).Onthetrailofthegoldstandardforsubjectivewellbeing.SocialIndicatorsResearch,35,179200.

    Cummins, R.A. (2000a). Personal income and subjective wellbeing: A review. Journal ofHappinessStudies,1,133158.

    Cummins, R.A. (2000b). Normative life satisfaction: Measurement issues and a homeostaticmodel. U B. Zumbo (Ur.), Social Indicators and quality of life research methods:Methodologicaldevelopmentsandissues,Amsterdam:Kluwer.

    Cummins,R.A.(2003).Normativelifesatisfaction:Measurementissuesandahomeostaticmodel.SocialIndicatorsResearch,64,225256.

  • 125

    Diener, E., Larsen,R.J., Levine, S. i Emmons,R.A. (1985). Intensity and frequency:Dimensionsunderlying positive and negative affect. Journal of Personality and Social Psychology,48(5),12531265.

    Diener,E.,Suh,E.M., Lucas,R.E. iSmith,H.L. (1999). SubjectiveWellBeing:ThreeDecadesofProgress.PsychologicalBulletin,125,276302.

    Fruehwald, S., Loffler, H., Eher, R., Saletu, B. i Baumhackl, U. (2001). Relationship betweendepression,anxietyandqualityoflife:Astudyofstrokepatientscomparedtochroniclowbackpainandmyocardialischemiapatients.Psychopathology,34(1),5056.

    Headey,B.,Kelley,J.iWearing,A.(1993).Dimensionsofmentalhealth:lifesatisfaction,positiveaffect,anxietyanddepression.SocialIndicatorsResearch,29,6382.

    Hommel,K.A.,Chaney,J.M.,Wagner,J.L.iMcLaughlin,M.S.(2002).Asthmaspecificqualityoflifeinolderadolescentsandyoungadultswithlongstandingasthma:Theroleofanxietyanddepression.JournalofClinicalPsychologyinMedicalSettings,9(3),185192.

    Huppert, J.D.,Weiss,K.A.,Lim,R.,Pratt,S. iSmith,T.E. (2001).Qualityof life inschizophrenia:Contributionsofanxietyanddepression.Schizophreniaresearch,51(23),171180.

    JokiBegi, N., Tadinac, M., LauriKorajlija, A. i Hromatko, I. (2003). Chronic illness andpsychologicaldisturbances.Proceedingsof24th InternationalConferenceonStressandAnxiety,STAR,1012.7.2003.Lisabon.

    Muthny,F.A.,Koch,U. iStump,S. (1990).Qualityof life inoncologypatients.Psychotherapy iPsychosomatics,54(23),145160.

    Rogalski,S. iPaisey,T. (1987).Neuroticismversusdemographicvariablesas correlatesof selfreported life satisfaction in a sample of older adults. Personality and IndividualDifferences,8(3),397401.

    Rudolf,H. iPriebe,S. (1999).Subjectivequalityof life in female inpatientswithdepression:Alongitudinalstudy.InternationalJournalofSocialPsychiatry,45(4)238246.

    Tadinac,M.,JokiBegi,N.,Hromatko,I.,Kotrulja,L.iLauriKorajlija,A.(2006).Kroninabolest,depresivnostianksioznost.Socijalnapsihijatrija,34,169174.

    Zebrack,B.J.iChesler,M.A.(2002).Qualityoflifeinchildhoodcancersurvivors.PsychoOncology,11(2),132141.

  • 126

    KVALITETAIVOTAPSIHIKIBOLESNIHOSOBA

    DraganaMarkanovi,NataaJokiBegiUvodAkopostojipakaonazemlji,naietegauduimelankolinogovjeka.RobertBurton,AnatomyofMelancholy,1621.Psihike su smetnje gotovo u pravilu praene osobnom patnjom. Prisjetimo li se razdoblja ukojimasmoseosjealinapeto,tuno,potitenoilibespomono,vjerojatnoemoseprisjetitikakosmo tadabilimanje zadovoljni sa sobom i svojim ivotomopenito.Ako se radioprolaznim ikratkotrajnim psihikim smetnjama, tada e razdoblja smanjenog zadovoljstva ivotom bitikratkotrajna.Meutim,akosu razdobljapsihikihsmetnji intenzivna i/ilidugotrajna,kaoto jesluajkodpsihikihporemeaja,tadajezaoekivatismanjenozadovoljstvoikvalitetuivotaljudikojisesuoavajusovimsmetnjama.Kvalitetaivotamentalnooboljelihosobaintenzivnoprivlaipanju znanstvenika i dosadanje spoznaje govore da psihika bolest sa sobom nosi opadanjekvalitete izadovoljstvaivotom. Meutim,ukojojjemjerikvalitetaivotakodpsihikibolesnihosoba naruena, je li jednako loa kod razliitih vrsta smetnji i moe li se uope valjanoprocijeniti,samosunekaodbrojnihpitanjaokokojihse istraivai jonisuupotpunostisloili inaijemerasvjetljavanjuzasigurnoubudueraditi.Upoglavljukojeslijedibiteprikazanvelikibrojistraivanjakojasusebavilarazliitimaspektimakvalitete ivota osoba s psihikim smetnjama. Uvodno emo ukratko prikazati homeostatskimodel kvalitete ivota. Nakon toga smo strukturirali rezultate istraivanja u nekoliko cjelina:usporedba kvalitete ivota tjelesno oboljelih, psihiki bolesnih i zdravih osoba; uinakkomorbiditeta i dugotrajne hospitalizacije na kvalitetu ivota; utjecaj stigmatizacije psihikebolestinakvalitetuivota.Udrugomdijelulankadatemopregled istraivanjakvaliteteivotapo pojedinim dijagnostikim entitetima: psihotini poremeaji, poremeaji raspoloenja,anksiozniporemeajiteostalipsihikiporemeaji.Nakrajulankaprikazatiemokonceptualneimetodolokepotekoekojesejavljajuuovomistraivakompodruju.HomeostatskimodelOpadanje kvalitete ivota uslijed pojave psihikih tekoa moda je najlake razumjeti ukontekstu homeostatskog modela kvalitete ivota (Cummins, Eckersley, Pallant, van Vugt iMisajon,2003).Premanjemu,kao to senaa tjelesna temperaturaunormalnimokolnostimaodravana razinioptimalnoj za funkcioniranjeorganizma, izmeu36 i37Celzijevih stupnjeva,tako je i na subjektivni doivljaj kvalitete ivota relativno stabilan. On varira u malom,ogranienom rasponu na pozitivnom dijelu skale zadovoljannezadovoljan i veina ga ljudiopisujekao75%maksimalnevrijednosti.Nadalje,kaotojetemperaturanaegatijelarezultantameuigreodreenihbiolokihprocesaiutjecajakojenanasvriokolinaukojojivimo,takojeikvalitetaivotaodreenarazliitimpsiholokimosobinamapojedincaivanjskimuvjetimakojimaje okruen.Promjene u nekoj od tih varijabli dovest e do naruavanja homeostaze. Tako e,primjerice,uslijedekstremnonisketemperatureokolinedoidosniavanjatemperaturenaegatijela,auslijedgubitkaposladosniavanjakvaliteteivota.Bakaotonamnijeugodnatjelesnatemperatura od 35 Celzijevih stupnjeva, nije nam zadovoljavajua ni znaajna promijenjena

  • 127

    razine kvalitete ivota nastala zbog gubitka financijske sigurnosti, radne uloge, dijela socijalnemree ili samopotovanja.Meutim, poput razliitih biolokihmehanizama kojima organizamnastojivratititemperaturutijelanaoptimalnurazinu,postojeirazliitipsiholokimehanizmiijajetendencijavratitinaruenukvalitetuivotanaprijanji,uobiajeninivo.Bolest,bilaonatjelesnailimentalna,nalazisemeumonimimbenicimakojisubjektivniosjeajkvalitete ivota mogu pomaknuti na suboptimalnu razinu. Obolijevanje e se samo po sebinedvojbenoodrazitinarazinukvaliteteivotano,premamodeluCumminsaisur.(2003),razmjeritepromjeneponajprijeeovisitioosobinamalinostiosobeodnosnoonainunakojisesuoavasboleu. Iakotjelesnebolestinesumnjivoostavljajutragnakvalitetiivotaoboljeleosobe,inise da je ak i kod njih psihiko stanje koje prati bolest znaajnije u objanjenju subjektivnekvalitete ivotanego samabolest (JokiBegi, Tadinac,Hromatko i LauriKorajlija, 2007).Veibroj studija ina somatskim inapsihikimbolesnicima, kao ina zdravimosobama,ukazujenasnanu povezanost psiholokih varijabli poput depresivnosti, anksioznosti, samopotovanja isocijalne podrke s kvalitetom ivota (npr. Hansson, 2006; JokiBegi i sur., 2007), a nekaistraivanjasugerirajudajeupravopsihikozdravljejedanodnajvanijihaspekatakvaliteteivotatijekom itavog ivotnogvijeka. ak tovie, ini seda tjelesno zdravljenije znaajanprediktorkvaliteteivota,gotovoniujednomrazdobljuivota,baremkadajerijeozdravimsudionicima(Martinis,2005).Kvalitetaivotatjelesnooboljelih,psihikibolesnihizdravihosobaDokazi o velikoj ulozi psiholokih imbenika u percepciji kvalitete ivota dolaze iz brojnihistraivanja u kojima su usporeivane somatski bolesne osobe, psihijatrijski pacijenti i zdravipojedinci.Najboljomseupravilu,isasvimoekivano,pokazujekvalitetaivotazdravihosoba,doknalazinaskupinamatjelesnihipsihikihbolesnikanisuupotpunostikonzistentni.Ipak,inisedaosobe oboljele od tjelesnih bolesti esto imaju viu kvalitetu ivota nego osobe s psihikimtekoama,osobito,akojerijeodepresivnimsmetnjama.Ispitaviutjecajpsihikihifizikihbolestinaodreeneaspektefunkcioniranjanavelikomuzorkusudionikakojisuzarazliitesmetnjezatrailipomouustanovamaprimarnezdravstvenezatite,Ormelisur.(1994)supokazalikakojefizikabolestpovezanasaslabijimfizikimfunkcioniranjemifunkcioniranjemuradnojulozi,aliumanjojmjerinegotosutopsihopatolokiproblemi.Teinapsihopatolokihproblema jepakbilapovezanasrazinom funkcionalneonesposobljenosti.Kadaje kontrolirana teina tjelesnebolesti, funkcioniranje jebilonajvieoteeno kodpacijenata sdepresijom, a zatim kod osoba s paninim poremeajem, generaliziranim anksioznimporemeajemineurastenijom.Tisunalazibilikonzistentniu14zemaljaizcijelogasvijetakojesubileukljueneuistraivanje.Desetljee kasnije slinim je nalazima rezultirala i studija koju je u est europskih zemalja (uBelgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemakoj, Italiji i panjolskoj) provela Svjetska zdravstvenaorganizacija (The ESEMeD/MHEDEA 2000 Investigators, 2004). Istraivai su na uzorku odN=21425 sudionika izopepopulacijeprovjerilikako sena radnu sposobnost ikvalitetu ivotaodraavajuodreenementalneitjelesnebolesti.Utjecajpsihikihporemeajanakvalitetuivotairadnusposobnostponovnosepokazao jednakim ili ak iveimodutjecajakroninihtjelesnihbolesti,kaotosuartritis,dijabetes,srane,pluneineurolokebolesti.Sudionicisjednimiliviepsihikih poremeaja u usporedbi sa sudionicima koji u zadnjih 12mjeseci nisu imali nikakav

  • 128

    psihiki poremeaj imali su znaajno loiju kvalitetu ivota te su ee bili radno nesposobni.Situacija jebila to loija to jebrojprisutnihporemeajabio veipa su takoonajveoj razinionesposobljenosti i najveem padu kvalitete ivota izvjetavali sudionici koji su u posljednjihgodinudanaimalitriilivieporemeaja.Pritomsusekaonajutjecajnijiporemeajipokazalioniuijoj su osnovi pojaana depresivnost ili anksioznost (distimija, velika depresivna epizoda,posttraumatskistresniporemeaj,paniniporemeajisocijalnafobija).O znaajnonioj kvaliteti ivota koddepresivnihpacijenatauusporedbi s kroninim tjelesnimbolesnicima i zdravim osobama govori i niz drugih istraivanja. Primjerice, Bonicatto, Dew,Zaratiegui, Lorenzo i Pecina (2001) na to su ukazali usporedivi rezultate koje su pacijenti sdepresijom postigli na WHOQOL100 upitniku s rezultatima triju skupina kroninih tjelesnihbolesnika(oboljeliodhipertenzije,lumbalgijeikarcinomadojke)tesrezultatimazdravihosoba.Uodnosunatjelesneipsihikebolesnike,zdravesuosobeizvjetavaleoznaajnoveojkvalitetiivota.Iakojekvalitetaivotatjelesnooboljelihbilareducirana,najnierezultate,ipaksupostiglidepresivnibolesnici.Doslinihnalazadolaze iAtkinson,Zibin iChuang(1997),ijisupacijentisdepresijomibipolarnimporemeajemimaliznaajnoniukvalitetuivotaodbubrenihbolesnikapodvrgnutih hemodijalizi. I prema najnovijim je studijama kvaliteta ivota osoba oboljelih odrazliitihpsihijatrijskihporemeajazaokodvijestandardnedevijacijeniaodneklinikihnormi,pri emu je u depresivnih pacijenata ak znaajno nia nego kod pacijenata s nekim drugimvrstama psihikih smetnji, kao to su panini poremeaj, generalizirani anksiozni poremeaj,socijalna fobija i poremeaji hranjenja (Watson, Swan i Nathan, u tisku). Neki istraivaiupozoravaju da kvaliteta ivota psihiki bolesnih osoba ak i tijekom remisije, kada nezadovoljavaju sve kriterije zadijagnosticiranjebolesti,ostajena razininiojodone koju imajuosobebezmentalnihoboljenja(npr.Pirkolaisur.,2009).Zanimljivisuirezultatistudijaukojimajeusporeivanakvalitetaivotapsihijatrijskihpacijenataiosobaoboljelihoddijabetesatipa2.Iakojedijabeteskroninatjelesnabolestuijuseprevencijui lijeenje u razvijenim zemljama ulau znaajni resursi, ini se da je za razliku od kroninihpsihikih bolesti dijabetes povezan tek sminimalnim psiholokim distresom imanjim padomkvalitete ivota (npr.Pirkola i sur.,2009).Naprimjer,u jednom je istraivanjuWHOQOLBREFupitnikom izmjerena kvaliteta ivota skupinepsihijatrijskihpacijenataoboljelihod shizofrenije,bipolarnogporemeajaiovisnostioalkoholu,skupineoboljelihoddijabetesatezdravihsudionika(Akvardarisur.,2006).Psihijatrijskibolesnici,kojisuinaebilitjelesnozdravi,postiglisuznaajnonierezultateodzdravihsudionikaudomenitjelesnogzdravlja,tozapravo inije iznenaujuejertadomenaukljuujepitanjavezanazasvakodnevneaktivnosti,energiju,spavanjeisl.,tosusvepodrujanakojasepsihikabolestmoeodraziti.Meutim,inisepomaloneobinimtosupsihikibolesnisudioniciizvjetavaliomanjemzadovoljstvuzdravljemiuusporedbisoboljelimaoddijabetesa,kojisesmatrakroninomtjelesnomboleu.Jednaskupinaistraivaabavilaseprovjeromkvaliteteivotakodmentalnooboljelihkojiujednoimaju i dijabetes.Naime, ve se due vrijeme primjeuje kako je dijabetes ei kod osoba stekimpsihikimoboljenjimanegouopojpopulaciji.Iakojouvijeknijeutvrenozbogegaseto dogaa, postoje pokazatelji da bi razvoju dijabetesa kod psihiki bolesnih osoba moglipridonijetiodreenipsihofarmaci (npr. antipsihotici, stabilizatori raspoloenja),nezdrav ivotnistil odnosno neadekvatna zdravstvena ponaanja (ee konzumiraju nezdravu hranu,manjevjebaju, ee su pretili, ee pue, slabije vode brigu o zdravlju itd.), a novija biolokaistraivanja na toj populaciji ukazuju i na abnormalan metabolizam glukoze te mogunost

  • 129

    postojanjazajednikegenetskeosnovezadijabetes iodreenepsihikebolesti (Bellivier,2005;Bushe iHolt,2004;Dixon isur.,2000;Gough,2005;Smith isur.,2008).Dickerson isur. (2008)nalaze da je kvaliteta ivota pacijenata sa shizofrenijom i poremeajima raspoloenja kojiistovremenopate ioddijabetesatipa2,sasvimrazumljivo,dodatnosniena,alisamoudomenifizikogzdravlja.Uskladususistraivakimrezultatimaizcijelogasvijetainalazidomaihautora.Primjerice,JokiBegi i sur. (2007) su WHOQOLBREF upitnikom ispitale 78 osoba oboljelih od razliitihgastroenterolokih bolesti te utvrdile da je subjektivna kvaliteta njihovog ivota usporediva sonomzdravihosoba.Unatometodolokimogranienjimaovogaistraivanja,autoriceprosjenurazinukvaliteteivotagastroenterolokihpacijenataod73%skalnogmaksimumavidekaonalazkojibimogaoiiupriloghomeostatskommodelu,premakojemrazliitinepovoljniimbenici,kaoto je tjelesnabolest,dovode samodoprivremenogpada kvalitete ivota.Tajpad je,naime,samoprivremenogkarakterajerodreenimehanizminastojesubjektivnidoivljajkvaliteteivotavratitinaprvotnu razinu. Iakoovim ispitivanjemnije zahvaenakvaliteta ivota sudionikaprijepojavebolesti ineposrednonakonnje,moesepretpostavitida jebilanetoniakada jedolodoobolijevanja idasesvremenomponovnovratilau ravnoteu.Kao jo jednuvanupotvrdumodela autorice navode nalaz da su se njihovi sudionici s obzirom na iskazanu subjektivnudobrobit mogli podijeliti u dvije bitno razliite skupine jednu zadovoljnu i jednu manjezadovoljnu svojim ivotom. Osobito je zanimljivo kako su obje skupine bile podjednakozadovoljne svojim zdravljem, no skupina koja je kvalitetu svog ivota doivljavala slabijomizvjetavala je i o vie depresivnosti i anksioznosti, manje percipirane socijalne podrke teizbjegavanju kao najee koritenoj strategiji suoavanja. Iz toga semoe zakljuiti kako dosniavanjakvaliteteivotanajvjerojatnijenedolazizbogbolestisameposebi,vezbogpsihikereakcijenanju.Velikbrojautora,kojisebaveprouavanjemkvaliteteivotapsihikibolesnihosoba,slaesedanalazi o slabijoj kvaliteti njihovog ivota u odnosu na onu u somatski oboljelih uope nisuiznenaujui (npr. Ormel i sur., 1994; The ESEMeD/MHEDEA 2000 Investigators, 2004). Onismatrajudasuvaneodrednicenaegsubjektivnogdoivljajakvaliteteivota i funkcioniranjaurazliitim ulogama vii kapaciteti, kao to su kognicije, emocije i motivacija. Dok somatskaoboljenjamogudovestidopadakvaliteteivotazbogogranienjau fizikimkapacitetima (vida,sluha,pokretljivosti isl.),mentalniporemeajidovodedoslabljenjakvaliteteivotaupravokrozogranienjaukognitivnimimotivacijskimkapacitetima,afektivnojregulaciji,socijalnojpercepcijite kroz tendenciju pojaavanja tjelesnih simptoma (npr. umora, boli) ili irenja na njih. Stogazakljuujudaposljedicemalih iliumjerenihoteenjamentalnihkapacitetana funkcioniranjeurazliitim ulogama i kvalitetu ivota mogu biti mnogo ozbiljnije od onih izazvanih blagim iliumjerenimoteenjimafizikihkapaciteta.UinakkomorbiditetaidugotrajnehospitalizacijenakvalitetuivotaKliniariiistraivaiupodrujukvaliteteivotabolesnihosobasvojupanjuuglavnomposveujunjihovojprimarnojdijagnozi i skloni su zanemariti stanjakoja se estonalazeukomorbiditetu.inisedajetoozbiljanpropustjersekvalitetaivotaupravilupokazujeznaajnoniomukolikopacijentiuzprimarnubolestpateodjonekogporemeaja.Nakonpregleda45studijaukojimajesudjelovao velik broj sudionika s bolestima metabolizma, kardiovaskularnog, respiratornog,muskuloskeletalnog,gastrointestinalnogsustava,tumorimaidrugimbolestimaBaumeister,Balke

  • 130

    i Hrter (2005) su doli do zakljuka da su somatski i psihijatrijski komorbiditet negativnopovezani s kvalitetom ivota tjelesnobolesnihpacijenata.Pritom je somatski komorbiditet, zarazlikuodpsihijatrijskog,rjeepovezanspadomkvaliteteivota.Ovisnooistraivanju,somatskopsihijatrijski komorbiditet objanjava od 70,3% do ak 100% snienih rezultata na mjeramakvalitete ivota. Kada se analiziraju pojedine domene kvalitete ivota, u sluaju somatskogkomorbiditeta najvei je pad vidljiv u domeni fizikog zdravlja, dok psihijatrijski poremeaji ukomorbiditetu uz zadovoljstvo tjelesnim aspektima znaajno pogaaju i zadovoljstvopsihosocijalnimaspektima.Valjanaglasitidaseosobitosnanimprediktoromloekvaliteteivotapokazujepostojanjedepresijeuzprimarnufizikubolest.Nakvalitetuivotanaroitose loeodraavakomorbiditetdvaju iliviepsihikihoboljenja(npr.FormanHoffman isur.,2005).Osobitovelikpadkvaliteteivotauoavase,akokaokomorbidniporemeajdolaze anksiozniporemeaji ilidepresija ili kada se tedvije vrsteproblema javljajuzajedno (npr. Barrera iNorton, 2009;Norberg,Diefenbach i Tolin, 2008; Pirkola i sur., 2009).Watsonisur.(utisku)suusvojemistraivanjuna1486psihikibolesnihvanbolnikihpacijenata,uz to utvrdile da izmeu primarne dijagnoze i broja dodatnih poremeaja postoji znaajnainterakcija, ak ikada sekontrolirajuvarijablepoputdobi, spola,branog statusa, zaposlenja ibrojagodinaobrazovanja.Tonije,pronale sudadodavanje jednogkomorbidnogporemeajaznaajno smanjuje kvalitetu ivota kod oboljelih od socijalne fobije, paninog poremeaja ibipolarnog afektivnog poremeaja. Kod depresije, generaliziranog anksioznog poremeaja teporemeaja hranjenja znaajan pad kvalitete ivota dogaa se tek uz dva ili vie dodatnihpsihikihporemeaja, to je i razumljivobudui je rijeo izrazito tekimbolestima,odnosnoobolestimakodkojihsuoteenjatolikovelikadadodatakjojednedijagnozenemoeznaajnijesniziti kvalitetu ivota. U cjelini, ovi nalazi ukazuju da je, elimo li poboljati kvalitetu ivotapsihijatrijskih pacijenata, iznimno vano raditi i na prepoznavanju i tretiranju psihijatrijskogkomorbiditeta.Jo jedna skupina psihijatrijskih pacijenata koju istraivai nerijetko zanemaruju su dugotrajnohospitaliziranibolesnici.Onjihovojkvalitetiivotaneznasemnogo,jerjeveinastudijauovomepodrujuobavljenanavanbolnikimpacijentimaskroninimpsihikimbolestima.Megens ivanMeijel (2006) su pregledom istraivanja provedenih na dugotrajno hospitaliziranim psihikimbolesnicima(uglavnomoboljelimaodshizofrenije)zakljuilidaseonipridefiniranjusubjektivnekvaliteteivotauglavnomreferirajunavrlojednostavneiskromnepotrebeielje.Takovanimazakvalitetuivotasmatrajudostupnosthrane,piaicigareta,osobnusigurnostiuvjeteivljenja,zdravlje i socijalne kontakte. Te su osobe obino vrlo nezadovoljne dugotrajnim boravkom uustanovi, a na njihovu kvalitetu ivota osobito se negativno odraavaju nedostatak dubljihkontakata s drugim ljudima i osjeaj usamljenosti.Megens i vanMeijel (2006) stoga istiu daizravanutjecajnakvalitetuivotadugotrajno institucionaliziranihpsihikihbolesnika imanjihovdobarodnossastrunjacimakojisenjimabave.Naime,profesionalcikojiradestimpacijentimaesto nisu svjesni vane uloge koju imaju u njihovoj ogranienoj socijalnoj mrei, odnosnoinjenice da e izgradnjom kvalitetnog, brinog i dugotrajnog odnosa zasigurno pridonijetikvalitetinjihovogivota.KvalitetaivotaistigmapsihikebolestiJedanodimbenikakojipridonosepogoranjusocijalnihodnosa,atimeikvaliteteivotapsihikibolesnihosoba jeststigmatizacijakojudoivljavaju.Premarecentnom ispitivanjuprovedenomu

  • 131

    esteuropskih zemalja,oko15%osoba s estimpsihikimporemeajima (afektivni i anksiozniporemeaji, ovisnost o alkoholu) osjealo se stigmatiziranima (Alonso sur., 2009). Iako su svisudionicispsihikimporemeajimauusporedbisazdravimaimaliznaajnoloijukvalitetuivotavezanu za zdravlje, oni koji su percipirali stigmu su za razliku od onih koji je nisu percipiraliizvjetavaliojoniojkvalitetiivota,veimogranienjimauradnojidrugimulogamateoveimsocijalnimogranienjima.ini seda jeaktiviranje socijalnih resursaosobitovanou razdobljuneposrednonakonpojavebolesti.U longitudinalnoj studijiMuellera i sur. (2006),ukojoj je165pacijenataspsihotinim,sumanutim i afektivnim poremeajima ispitano strukturiranim intervjuom prilikom dolaska ubolnicu i godinu dana nakon toga, pokazalo se da je socijalna podrka iz prve tokemjerenjasnaan prediktor percipirane stigmatizacije godinu dana kasnije, ali samo kod sudionika srecentnijimpoetkombolesti.Problem stigmatiziranja psihiki bolesnih osoba, naalost, ne ostaje samo na javnoj stigmi.Psihikibolesneosobesklonesu isameprihvatitipredrasudekojedrugi ljudi imajuopsihikimbolesnicima. Internalizirajuitakvenegativnestereotipe ipredrasudeonisesamostigmatiziraju,to rezultira nizom negativnih ishoda, meu kojima su najei sniavanje samopotovanja,samopouzdanja,ali ikvaliteteivota(Rsch,Angermeyer iCorrigan,2005).Meutim,mentalnooboljeleosobeestonisusposobne ilivoljneeksplicitnootkritisamostigmatiziranjenamjeramasamoiskazapaseunekimistraivanjima(npr.Rsch,Corrigan,ToddiBodenhausen,2010)poloodpretpostavkedaprediktorkvaliteteivotamoebitiiimplicitnosamostigmatiziranje.TakosuRsch i sur. (2010) ispitali negativne implicitne stavove prema mentalnoj bolesti na skupinioboljelih od shizofrenije, shizoafektivnog poremeaja, bipolarnog poremeaja i depresije tedokazali da se kvaliteta ivota mentalno bolesnih osoba moe predvidjeti kako na temeljueksplicitne, tako i na temelju implicitne samostigmatizacije. Vea implicitna i eksplicitnasamostigmatizacijabilesuprediktorisnienekvaliteteivotaakikadasukontroliranidepresivnisimptomi,dijagnoza irazliitedemografskevarijable,toznaidaseovinalazivjerojatnomoguprimijenitinasvepsihikebolesnike,bezobzirananjihovedijagnozeidemografskaobiljeja.Iakojestigmapsihikebolestivrlosloenfenomeniiakojepotrebnododatnoistraitiproblemejavne stigmatizacije, samostigmatiziranja,moguih razliitihuinaka stigmekod razliitihoblikamentalnih oboljenja itd., jasno je da je ona vrsto povezana sa snienom kvalitetom ivotapsihikihbolesnika.Stogatrebaraditinareduciranjustigmeali inaprevencijinjezinepojave,akaoosobitoznaajanzadataknameesepoduavanjepsihikibolesnihosobauspjenijemnainusuoavanjasastigmatizacijom.KvalitetaivotakodkroninihpsihikihoboljenjaKakojesvremenompostajalosvejasnijedapsihopatolokiproblemiimajuvrlotetanutjecajnakvalitetuivotaoboljelihosoba,takojerastaoiintereszamjerenjekvalitetenjihovogivota,kakou klinike tako i u istraivake svrhe. Kvaliteta ivota danas postaje nezaobilazna varijabla priprocjeni ishoda i relativnih trokova tretmana za razliitepsihikeporemeaje, iako sumnogapitanjavezanazakvalitetuivotatepopulacijepoeviakodonihkonceptualnih jouvijeknerazjanjena. Problem postaje jo sloeniji uzmu li se u obzir specifinosti svakog od velikogbrojarazliitihpsihikihoboljenja,njihoverazliiteklinikeslike,razliititijekovi itd.Unastavkuteksta kratko emo se osvrnuti tek na neka od brojnih otvorenih pitanja vezanih za kvalitetu

  • 132

    ivotaosobaoboljelihodpsihotinih,afektivnihianksioznihporemeaja,kaonajeihkroninihmentalnihbolesti.KvalitetaivotaipsihotiniporemeajiOkvalitetiivotapacijenataoboljelihodpsihotinihporemeajavodisejednaodnajzanimljivijihrasprava u podruju, jer su dosadanja istraivanja rezultirala veim brojem nekonzistentnihnalaza.Kao to je ve ranije spomenuto, kvaliteta ivota psihotinih pacijenata obino je statistikiznaajnoniaodkvaliteteivotazdravihosoba(npr.Alptekinisur.,2005;Kugoisur.,2006;Lawisur., 2005; Picardi i sur., 2006), to je sasvim oekivan nalaz. Psihoze esto doivljavamo kaonajteepsihikebolestipanas stogane iznenaujuni rezultati istraivanjakojipokazujuda jekvalitetaivotatihpacijenataznaajnoloijaodoneokojojizvjetavajuosobeoboljeleoddrugihvrsta psihikih poremeaja. Primjerice, u istraivanju koje su proveli Akvardar i sur. (2006)pacijenti sa shizofrenijom suuusporedbi soboljelimaodbipolarnog poremeaja iovisnosti oalkoholupostigliloijerezultateurazliitimdomenamakvaliteteivota.Tisurezultatiodraavalinjihove velike probleme s kognicijom, samopotovanjem, slikom vlastitog tijela, drutvenomizoliranou i stigmatizacijom, radnom ulogom itd., odnosno potvrdili su da je shizofrenijakroninabolestkojazahvaasveaspektesvakodnevnogivota.U tom su svjetlu,meutim, pomalo iznenaujui rezultati relativno velikog broja studija kojekvalitetuivotaoboljelihodshizofrenijeidrugihpsihotinihporemeajanalazeboljomuodnosuna onu kod nekih drugih mentalnih poremeaja. Pritom je najee rije o poremeajimaraspoloenja,prijesvegaodepresiji (npr.Atkinson isur.,1997;Nordt,Mller,Rssler iLauber,2007;Priebe i sur.,2010).Kako je kodpacijenata sa shizofrenijom istovremenoutvreno vienepovoljnih ivotnih okolnosti nego kod pacijenata s depresijom i drugim afektivnimporemeajima (loijamedicinskapovijest,vie rizinihzdravstvenihponaanja, loija financijskasituacija, slabija ukljuenost u zajednicu itd.), a nalazi se nisumogli objasniti ni razlikama usociodemografskim varijablama ili u intenzitetu simptoma, autori su dali nekoliko moguihobjanjenja tihneoekivanih rezultata.Mogue jedasuoniposljedicaslaboguvidapsihotinihpacijenata u bolest i utjecaj koji ona ima na njihov ivot.Druga jemogunost da pacijenti sashizofrenijom svoje ivotne okolnosti procjenjuju zadovoljavajuima, jer im nedostajemotivacijskihkapacitetazaradnapromjenama.Nadalje,jednoodvjerojatnihobjanjenjavezanojezapristranostikojesuprisutnekodpacijenatasafektivnimporemeajima,odnosnozanjihoveproblemeatribucija,stavovaievaluacijekojisamoiskazemogupomaknutiunegativnijemsmjeru.Konano,jednaodnajprihvaenijihpretpostavkijesttadasuljudirazvilimehanizmeputemkojihsetijekomvremenaprilagoavajurazliitimpromjenamausvojojokolinitesusvremenomsklonitakva iskustva procjenjivati manje ekstremnima. Tako se shizofreni bolesnici, ija je bolestkronina i koji ive u trajno nepovoljnim uvjetima, moda nakon nekog vremena poinjuadaptiratinasvojupromijenjenuivotnusituacijuievaluiratisvojetekoekaomanjeekstremne,to dovodi i do viih procjena zadovoljstva ivotom nego to bi se to oekivalo s obzirom naobjektivneokolnostiu kojima ive (Atkinson i sur.,1997).Uuskoj vezi s timobjanjenjem je iCalmanovo (1984) vienje kvalitete ivota kao raskoraka izmeu pojedinevih oekivanja ipostignua.Ljuditajraskorak ili jaznastojeodravatimalim,to jemogueinitinadvanaina:ivljenjem po oekivanjima ili smanjivanjem tih oekivanja. Budui da osobe koje pate odkroninihmentalnihbolesti esto izvjetavajudasuzadovoljnesvojimuvjetimaivljenja,akoje

  • 133

    vanjski promatrai istovremeno procjenjuju nezadovoljavajuima, moe se pretpostaviti damentalnobolesneosobetijekomvremenasniavajusvojaoekivanja istandardetenatajnainjaz izmeu oekivanja i postignua dre malim. Sniavanje oekivanja bi, prema tome, biloadaptivnipsiholokiproces.Kvaliteta ivota psihijatrijskih pacijenata obino se ispituje upitnicima, dok je uporaba drugihtehnika znaajno rjea.Stoga je zanimljivo spomenuti jedno istraivanjeukojemu sekvalitetaivota osoba oboljelih od shizofrenije i drugih vrsta psihotinih poremeaja provjerilapolustrukturiranim intervjuom (Pitknen, Htnen, Kuosmanen i Vlimki, 2009). Pacijenti sutrebali navesti pet podruja koja su im vana za kvalitetu ivota, ponderirati ih s obzirom nanjihovdoprinoskvalitetiivota izatimnaskaliod0100procijenitisvojetrenutnozadovoljstvotimdomenama.Zadovoljstvotimdomenamauprosjekusekretalo izmeu49,0 i69,1%skalnogmaksimuma,tosuvrijednostinetonieodprosjenih.Kaopodrujavanazakvalitetuivotanajee sunavodili zdravlje,obitelj,provoenje slobodnogvremena,posao/studij te socijalneodnose. To su imbenici koji se i drugdje pokazuju vanima za subjektivnu kvalitetu ivotapsihotinihpacijenata.Kvalitetaivotaosobaspsihotinimporemeajimauveemsebrojustudijanastojaladovestiuvezusrazliitimsociodemografskim iklinikimvarijablama.Naime,poloseodpretpostavkedaje dobro razumijevanje njihovog odnosa s kvalitetom ivota kljuno za razvoj uinkovitih iisplativihintervencijaitretmanazaovupopulaciju.OdnossociodemografskihimbenikaskvalitetomivotaMeu najee ispitivanim sociodemografskim imbenicima nalaze se dob, spol, razinaobrazovanja,radnistatus,visinaostvarenihprihoda,branistatus,socijalniiobiteljskiodnosiisl.Iako istraivanja najee pokazuju da sociodemografski imbenici imaju tek slab ili nemajunikakavutjecajnaopukvalitetuivotaosobas tekimmentalnimbolestima (BengtssonTops iHansson, 1999; Hansson, 2006), u dijelu je studija ipak utvreno da su odreene varijablepovezanesnekimaspektimanjihovesubjektivnekvaliteteivota.Najnovija istraivanja sugeriraju da su stariji pacijenti s psihotinim poremeajima zadovoljnijikvalitetom svojeg ivota nego to su tomlai pacijenti (Folsom i sur., 2009; Kao, Liu, Chou iCheng,utisku;Priebeisur.,2010;Woon,Chia,ChaniSim,2010),novaljanaglasitidadobiveneveliine uinka u pravilu nisu velike. Ovaj nalaz jo nije u potpunosti objanjen, no ini serazumnim pretpostaviti da stariji pacijenti tijekom vremena sve bolje prihvaaju bolest,adaptirajusenanjuterazvijajuuinkovitijestrategijesuoavanja ivjetineupravljanjaboleu,kaoto jemogue idauveojmjeriprihvaajuponuenetretmane.Unekimse istraivanjimanalazidastarijipacijentiiskazujumanjebriga,manjeeljezapromjenamaiizvjetavajuomanjeosobnih ivotnih planova i projekata (prema Caron,Mercier,Diaz iMartin, 2005).Dio autoratakoerupozoravanamogunostdasustarijisudionicikojiseukljuujuuistraivanjazapravodiokohorte koja je tijekom ivota najbolje funkcionirala i stoga doivjela kasnu ivotnu dob. Usvakom sluaju, nalaze ovih transverzalnih studija tek trebaju potvrditi one longitudinalne,odnosnopotrebnojeutvrditimehanizmeodgovornezapoboljanjekvaliteteivotasdobikojeseopaakodosobaspsihotinimporemeajima.

  • 134

    Nadalje,viakvalitetaivotaupopulacijipsihotinihpacijenataeesebiljeikodenanegokodmukaraca (npr. Atkinson i sur., 1997). Caron i sur. (2005) na uzorku od 181 pacijenta sashizofrenijomishizoafektivnimporemeajemnalazedajespolznaajanprediktoropekvaliteteivota i osobito zadovoljstva svakodnevnim aktivnostima, te pretpostavljaju da je veezadovoljstvoenasvakodnevnimaktivnostimaodraztradicionalnihulogazbogkojihsuoneutompodruju razvile superiornije vjetine nego mukarci (npr. u voenju domainstva, kupovini,pripremijelaitd.).Nalaziopovezanostirazineobrazovanja ikvaliteteivotaosobaspsihotinimporemeajimasuproturjeni.Dok neki autori izvjetavaju o negativnoj korelaciji stupnja obrazovanja i kvaliteteivota, drugi pokazuju da su obrazovaniji pacijenti zadovoljniji svojim ivotom u usporedbi smanjeobrazovanima(premaCaronisur.,2005).Pozitivnukorelacijuzasigurnojelakeobjasniti,jer je via razina obrazovanja obino povezana s viom verbalnom inteligencijom, koja je pakpozitivno povezana s kvalitetom ivota. Jednako tako, u uskoj vezi sa stupnjem obrazovanjanalazesefinancijskiprihodizakojejepoznatodasusnaanprediktorkvaliteteivota.inisedajeradnaintegracijaneobinovanazakvalitetuivotaosobasashizofrenijomidrugimpsihotinim poremeajima (Caron i sur., 2005;Nordt i sur., 2007; Priebe i sur., 2010). Iako jenjihovakvalitetaivotaznaajnoboljaako imajubilokakvozaposlenjenegoakone radenita,esto su, naalost, nezaposlene (Nordt i sur., 2007). Osobito je velik problem to kod ovihpacijenata bolest obino poinje vrlo rano, kada jo nisu dovrili obrazovanje i nisu se poeliekonomski osiguravati. Stoga nerijetko rade slabo plaene poslove i ive ispod granicesiromatva, te nije iznenaujue da u istraivanjima iskazuju veliko nezadovoljstvo svojomfinancijskomsituacijom(npr.Barbato,MonzaniiSchiavi,2004;BengtssonTopsiHansson,1999;BengtssonTops i sur.,2005).BengtssonTops iHansson (1999) smatrajudanisko zadovoljstvofinancijamavjerojatnonijeodrazsamonjihovihniskihprimanjaveidrugihimbenika,kaotosuslaboupravljanjevlastitimfinancijama,zabrinutostzabudunost,osjeajovisnostiodrugimaitd.Caron i sur. (2005) nalaze damlai pacijenti izvjetavaju o nioj kvaliteti ivota u podrujufinancija nego stariji. Mogue je da su stariji pacijenti zadovoljniji svojim financijama jer sutijekomdugebolestizapravosnizilisvojaoekivanja iprilagodilisesituacijiukojojsenalaze,aisto takonije iskljuenoda su svremenomakumuliraliodreenamaterijalnadobrakojamlaipacijentijonemaju.Za razliku od ovih istraivanja, objavljene su i studije koje pokazuju, da ak i unato loojfinancijskoj situaciji, visina prihoda nije povezana sa subjektivnom kvalitetom ivota osoba sashizofrenijomidrugimpsihozama(npr.Nordtisur.,2007).inisedajezazadovoljstvoivotomkodtihpacijenataodsamihprihodamnogovanijainjenica jesu lizaposleni,priemuaknijebitnoniokakvomjeposlurije.Tajsezanimljivnalazobjanjavatimetopacijentikojiradeimajuirusocijalnumreu,dobivajuviesocijalnepodrke iopenitosuboljesocijalno integriraniodonih koji nisu zaposleni. Dakle, podrka kolega s posla vaan je medijator odnosa izmeuzaposlenjaisubjektivnekvaliteteivotatihpacijenata(Resch,Graf,Meyer,RssleriHell,2004).Ovanostiveliinesocijalnemreeinjezinihkvalitativnihaspekatazapercepcijukvaliteteivotapsihikioboljelihosobasvjedoiinizdrugihistraivanja(Hansson,2006).Pacijenti oboljeli od psihotinih poremeaja izjavljuju da su nezadovoljni ostvarivanjem bliskihvezasdrugim ljudima (npr.Barbato isur.,2004). estonisuubraku,ivesami,amnogimasujedini socijalni kontakti oni koje ostvaruju unutar najue obitelji, to sve naruava kvalitetu

  • 135

    njihovog ivota (BengtssonTops iHansson,1999;Sim,Mahendran iChong,2005;Woon i sur.,2010).Doknekiautoritakvusituacijuvidekaodokaznjihovedrutvenemarginalizacije,odnosnoslabesocijalneintegracije,drugisunetooptimistinijipakaovaannalaznavodepodatakdasupacijenti koji ive sami zadovoljniji aspektom kvalitete ivota koji je vezan za svakodnevneaktivnosti (npr. Caron i sur., 2005). Naime, samostalan bi ivot mogao biti neizravna mjeraautonomije, neovisnosti i inicijativnosti oboljele osobe, to su varijable koje su zasigurnopovezanesazadovoljstvom iuivanjemusvakodnevnimaktivnostima.Pacijentikojiivesamizarazlikuodonihkojiiveuustanovi,obiteljiilinekomdrugomoblikuzajedniceimajuvieprilikazaukljuivanjeurazliitesvakodnevneaktivnostikaotosuienje,kuhanje,kupovina,koritenjejavnogprijevozaisl.,atakavmanjerestriktivanstilivljenjavjerojatnopridonosiiboljojkvalitetiivota.PovezanostklinikihimbenikaikvaliteteivotaKvaliteta ivota esto se povezuje i s odreenim klinikim faktorima. Kao najee istraivanevarijable mogu se izdvojiti dob pojave bolesti, trajanje bolesti, recentnost hospitalizacije,intenzitetsimptoma,pozitivniinegativnisimptomi,depresivnost,anksioznost,uvidisl.Razlikeukvalitetiivotaizmeupacijenatasrazliitimvrstamapsihozavrlosuslaboprovjeravane,nonekirezultati pokazuju da bi osobito lou kvalitetu ivota mogli imati pacijenti s dijagnozomparanoidne shizofrenije (Caron i sur.,2005).Taj sepodatak ini razumljivimbuduidaosobe sparanoidnimtipomshizofrenijeimajuproblemausocijalnimodnosima,sklonesuivjetiizoliranoiizbjegavajuaktivnostikojezahtijevajusocijalnekontakte.Kvalitetuivotaosobaspsihozomodreujeidobukojojimsebolestprviputapojavila.Ukolikojebolestnastupilaranijeuivotu,vea jevjerojatnostdaepacijenti imatiniukvalitetuivotanegoako su se smetnjepoprviputa javile kasnije, to jeu skladu s vepoznatimnalazimaoranijempoetkubolesti,kaopredikoru loijeprognoze (Kao i sur.,u tisku).Caron i sur. (2005)utvrdilisudashizofrenipacijentikodkojihjedoprvehospitalizacijedolokadasubilimlaiod20godinaizvjetavajuoloijojukupnojkvalitetiivota,aposebiceudomenamasocijalnepodrkeifinancija,uusporedbispacijentimakojisuprviputahospitaliziraninakon30.godine.Shizofrenipacijentikojisu tijekomposljednjih12mjesecibilihospitalizirani izvjetavajuoniojkvalitetiivotaudomenipsiholokogzdravlja,socijalnepodrke ibliskihodnosanegoonikojiutom razdoblju nisu bili primorani na hospitalizaciju (Caron i sur., 2005). To je shvatljivo jerpacijentikojisuubliskojprolostibilihospitaliziranivjerojatnojonisupostiglipotpunuremisiju,amoguejeidasutijekomboravkaubolniciizgubiliilireduciralikontaktesobiteljiiprijateljima.Takoerjevjerojatnodateodnosesporijeobnavljajukadasevrateuzajednicu.Nedavnaakutnabolestoitojouvijeknepovoljnodjelujenakvalitetuivota.tosetietrajanjabolesti,relativnosedosljednopokazujeda jeuosobakojesubolesnekraevrijeme kvaliteta ivota slabija nego kod pacijenata koji s psihozom ive dugi niz godina (npr.Picardiisur.,2006).Tajnalazzasigurnoideuprilogranijespomenutojadaptacijskojhipotezi.Odnos izmeu intenziteta odnosno vrste simptoma i kvalitete ivota psihotinih osobaprovjeravan je relativno esto. Razliiti se autori slau da je jai intenzitet i vei brojpsihopatolokihsmetnjipovezansloijomkvalitetomivotatihpacijenata(npr.BengtssonTopsisur.,2005;Priebeisur.,2010).Simptomizakojesuistraivainajeepretpostavljalidasuuvezi

  • 136

    skvalitetom ivotapacijenata spsihotinim suporemeajimapozitivni inegativni simptomi tedepresivnost.Zasad ne postoji slaganje imaju li pozitivni i negativni psihotini simptomi utjecaj na kvalitetuivota psihotinih pacijenata i ukoliko imaju, koji je znaajnije naruavaju. Neki autori neuspijevajupotvrditipovezanostpozitivnih inegativnihsimptomaskvalitetomivota (npr.Law isur.,2005),dokdrugismatrajudasusniskomkvalitetomivotapovezaneobjevrstesimptoma(npr. Picardi i sur., 2006). Trea skupina istraivaa nalazi pak da je loija kvaliteta ivotapovezana s vie pozitivnih simptoma shizofrenije te da je najznaajniji imbenik u njezinompoboljanju upravo redukcija pozitivnih simptoma (npr. Cotton, Gleeson, AlvarezJimenez iMcGorry,2010;Kasckowisur.,2001;vandeWillige,Wiersma,NienhuisiJenner,2005).Konano,dioautorajedoaodozakljukadasuzakvalitetuivotamnogopogubnijinegativnisimptomipasugerirajudasetijekomtretmanaveinaglasakstavinanjih(npr.Narvaez,Twamley,McKibbin,Heaton i Patterson, 2008; Woon i sur., 2010). Iako za razliite nalaze postoje plauzibilnaobjanjenja,prijedonoenjakonanihzakljuakapotrebnojeprovestidodatnaistraivanja.Kao jednu od povremeno ispitivanih varijabli treba spomenuti i anksioznost, ija se povienarazina kod psihotinih pacijenata obino dovodi u vezu sa snienim zadovoljstvom ivota(BengtssonTops i Hansson, 1999; Kao i sur., u tisku).Meutim,mnogo je ee provjeravanodnos njihove kvalitete ivota s depresivnou. Depresivnost se pokazuje jednim od najjaihprediktora loe subjektivnekvalitete ivotauovojpopulaciji (BengtssonTops iHansson,1999;Cotton isur.,2010;Kao isur.,utisku;Kugo isur.,2006;Law isur.,2005;Narvaez isur.,2008;Picardiisur.,2006).Cottonisur.(2010)uuzorkuod81pacijentaspsihozomkojisubiliuremisijinalaze da su depresivni simptomi znaajno povezani s gotovo svim aspektima kvalitete ivotamjereneWHOQOLBREFupitnikom,pri emu aknijenunodabuduzadovoljenisvikriterijizavelikudepresiju.Uzdepresivnesimptome,ujednojsedrugojstudijimeunajjaimprediktorimasnienesubjektivnekvaliteteivotapsihotinihpacijenatanalazilaibeznadnost,kojojseuovomkontekstudosadnijeposveivalaveapanja(Kaoisur.,utisku).Akouzshizofreniju ilidrugepsihotineporemeajekodosobeukomorbiditetupostoji jonekipsihijatrijskiporemeaj,kaotojeveranijespomenuto,njezinajekvalitetaivotaobino loijanegokodpacijenatakodkojihnemakomorbiditeta.Simisur.(2005)primjerice,pronalisudasuuusporedbispacijentimakojinisuimalidodatnihpsihijatrijskihproblemapacijentispridruenimporemeajima (depresija, anksiozni poremeaji i poremeaji ovisnosti) imali znaajno manjepozitivnihsimptomatesubilisvjesnijisvojebolestiinjezinihsocijalnihposljedica.Njihovaukupnakvalitetaivota,kao ionaupojedinimsubdomenamaWHOQOLBREFupitnika,bila jeznaajnonia nego kvaliteta ivota pacijenata koji nisu imali dodatne psihijatrijske smetnje. Tonije,prosjenakvalitetaivotakodpacijenataskomorbiditetomkretalaseod39,20do49,80,akodpacijenatabezkomorbiditetaod48,68do62,50%skalnogmaksimuma.Pritomsuobjeskupineizvjetavaleonajslabijojkvalitetiivotaudomenisocijalnihodnosa teonajveemzadovoljstvuokruenjem. Kvaliteta ivota mogla bi biti osobito naruena kod pacijenata kod kojih se uzpsihozupojaviladepresija.U istraivanjukojesuproveliSim,Mahendran,Siris,Heckers iChong(2004) u uzorku od 66 pacijenata sa shizofrenijom, shizoafektivnim i shizofreniformnimporemeajemgotovo17%njih imaloje idepresiju.Autorinavodedajepostotakpacijenatakodkojih seuzpsihozunalazi idepresijaudrugim studijama znaajnovei,ali to je zato todrugiistraivai u obzir uzimaju i sudionike koji ne zadovoljavaju sve ve samo dio kriterija zadepresivniporemeaj.Sim isur. (2004)utvrdilisudasupacijentikodkojihseukomorbiditetu

  • 137

    nalazi depresija za razliku od onih bez komorbiditeta svjesniji svojeg mentalnog oboljenja,njegovihsocijalnihposljedica iuinkovitostitretmana.Njihovasekvalitetaivotauprosjekuporazliitimdomenamakretalaod35,43do44,14%skalnogmaksimuma,to ju je iniloznaajnoniomodkvaliteteivotapacijenatabezkomorbiditeta,koja jeuprosjeku iznosilaod48,18do62,00%maksimalnevrijednosti.Autori zakljuujudaosobekojeuzpsihozupate ioddepresijevjerojatnoimajuboljiuvidtesvojesmetnjepripisujuloemzdravlju,nezadovoljavajuojsocijalnojpodrciinegativnomivotnomokruenju,tosveodreujeiniukvalitetuivota.NeuropsiholokofunkcioniranjeMeu najzanimljivijim klinikim varijablama koje su povezivane s kvalitetom ivota osoba spsihotinim poremeajima nalazi se njihovo neuropsiholoko funkcioniranje. Razliita suistraivanjapotvrdiladasuodreenineuropsiholokideficiti,poputoteenjaradnogpamenja,verbalnog pamenja ili izvrnih funkcija, u vezi s niskim subjektivnim zadovoljstvom ivotompsihotinihpacijenata (npr.Alptekin i sur., 2005;Woon i sur., 2010).U tom kontekstu vrlo jeilustrativna jedna studija u kojoj je provjereno moe li se na temelju rezultataneuropsihologijskog testiranja predvidjeti kvaliteta ivota pacijenata s kroninim psihotinim iafektivnimporemeajima15 godina kasnije (Fujii,Wylie iNathan,2004).Pokazalo seda je tomogue. Tako je pamenje bilo prediktor opeg zdravlja te zadovoljstva prihodima i dnevnimaktivnostima.Autorinavodeda jenalazopovezanostipamenja s veinom aspekata kvaliteteivotauskladusbrojnimdrugimistraivanjimakojasupokazaladajepamenjesnanopovezanos funkcioniranjem u zajednici, rjeavanjem socijalnih problema, usvajanjem psihosocijalnihvjetina i sl. Nadalje, izvrne su funkcije bile prediktor zadovoljstva kontaktima s obitelji ifinancijama. To nije iznenaujue ukoliko se zna da se izvrne funkcije inae pokazujupovezanima s uspjehom na poslu, sa sposobnou izvoenja svakodnevnih aktivnosti te sfunkcioniranjemuzajednici,kojesupakzasigurnouuskojvezisuspostavljanjemdobrihodnosasobitelji i s osiguravanjem dostatnih materijalnih dobara. Konano, radno pamenje je biloprediktor zadovoljstva socijalnim kontaktima i viktimizacije. Taj su nalaz autori povezali snalazimadrugihistraivanjakojasuutvrdiladajeradnopamenjesnanopovezanosusvajanjempsihosocijalnih vjetina. To bi znailo da je sposobnost uenja socijalnih vjetina vjerojatnomedijatorzadovoljstvasocijalnimodnosima,kao imedijatorsposobnostiosobedasezatitiodtogadabudertvanekogzloina.UvidVarijabla o ijem se odnosu s kvalitetom ivota pacijenata s psihotinim poremeajima dosadmnogo raspravljalo jest uvid. Budui da se uvid smatra vanim imbenikom ukljuivanja utretman,napretkaupsihoterapijiidobreprognoze,nekisuistraivaiuovomepodrujusmatralida e pacijenti oboljeli od psihoze koji imaju dobar uvid u svoju bolest ujedno imati i boljukvalitetu ivota.Drugi su tvrdilidaboljiuvidubolest kod tihosoba zapravodovodido slabijekvalitete ivota, budui da one svoje velike probleme i ogranienjamogu sagledati jasnije odpacijenatasaslabimuvidom.Treipaknisuuspjelipotvrditipovezanostuvidaikvaliteteivotautojpopulaciji(zapregledvidiKarowiPajonk,2006).Postojisveveeslaganjedajepovezanostovihdvijuvarijabliipaknegativna,tj.dajeboljiuvidubolestpovezan s loijom kvalitetom ivota.Primjerice, kao i sur. (u tisku)pronalazeda je kodpacijenataspsihozomboljiuvidupostojanjeiposljedicebolestiteuvidupotrebuzatretmanom

  • 138

    povezansaslabijomkvalitetomivota.Pritomsupacijentisveimuvidom izvjetavali ioveojdepresivnosti nego pacijenti sa slabim uvidom.Do slinih rezultata dolaze i neki drugi autori,tvrdeidapacijentisveimuvidomujednoiboljeizvjetavajuosvojemrealitetu,dokpacijentismanjimuvidomvjerojatnoprecjenjujukvalitetusvogivota (npr.HassonOhayon,Kravetz,Roe,DavidiWeiser,2006;Karowisur.,2008).Zanimljivajenjihovaidejadajeslabuvidzapravonainsuoavanjasmentalnomboleuodnosnoobrambenastrategijaprotivniskogsamopotovanja,bespomonosti, oaja i beznadnosti koje se obino javljaju kada osoba shvati da ima psihikubolest.Karowisur.(2008)takoersuprimijetilidasupacijentikojisukoristiliveedozelijekovaimali bolji uvid, to bi znailo da su osobe s boljim uvidom vjerojatno spremnije pristati nakoritenje razliitih vrsta i veih doza lijekova, za razliku od osoba sa slabim uvidom kojevjerojatno eeodbijaju istovremenuuporabu razliitihvrsta lijekova injihovihveihkoliina.Slino tome, HassonOhayon i sur. (2006) nalaze da pacijenti koji uviaju da su im lijekovipotrebniizvjetavajuioboljojemocionalnojdobrobiti.Meutim,naumutrebaimatikorelacijskuprirodu spomenutih istraivanja te priznati da zapravo ne znamo rezultira li vei uvid boljimprihvaanjemfarmakoterapijeilipakuspjeanfarmakolokitretman,izmeuostaloga,dovodidoboljeguvidaubolest.Nekonzistentni nalazi o odnosu uvida i kvalitete ivota kod pacijenata s psihotinimporemeajimasugerirajudajeodnosizmeuovedvijevarijablevjerojatnomnogosloenijinegoto se to prvotno pretpostavljalo.Mogua objanjenja te veze poela su se iriti u razliitimsmjerovima.Neki istraivaivjerujuda jenadamedijatorodnosa izmeuuvida ikvaliteteivota(HassonOhayon,Kravetz,MeiriRozencwaig,2009).Naime,pretpostavljajudajenadapozitivnopovezanas razliitimaspektimakvaliteteivota tihpacijenata.Ukolikopacijentovuvidubolestreduciranjegovunadu, kvaliteta ivota je loa.Ako seu istraivanjima statistiki kontrolira tosmanjenje nade, smanjuje se i negativan odnos izmeu uvida u bolest i razliitih aspekatakvaliteteivota.Nadalje,dioautorasmatradasenekonzistentninalazioodnosuuvidaikvaliteteivota u populaciji osoba oboljelih od psihotinih poremeaja mogu objasniti time to se uistraivanjima u obzir uzimaju razliiti aspekti uvida (Rocca, Castagna,Mongini,Montemagni iBogetto, 2010). Svjesnost i atribucija simptoma su, naime, dvije razliite dimenzije uvida.Svjesnostsimptomapodrazumijevasposobnostosobedaprepoznakakojenekonjezinoiskustvostrano ili neobino. Atribucija simptoma povezana je s kapacitetom osobe da to iskustvoprotumaikaosimptomkojegajeizazvalabolest.Roccaisur.(2010)supokazalikakosvjesnostopostojanju simptoma smanjuje, a atribuiranje simptoma bolesti poveava kvalitetu ivotapacijenata sa shizofrenijom. Prema tome, slab uvid ne mora uvijek biti maladaptivan.Naposljetku, recentna istraivanja sugeriraju da bi moderator odnosa izmeu uvida i niskekvalitete ivota, depresivnosti i niskog samopotovanja kod pacijenata s psihotinimporemeajima mogla biti percipirana stigma (Staring, Van der Gaag, Van den Berge,Duivenvoorden iMulder, 2009). Postojanje dobrog uvida u bolestmoglo bi biti povezano sniskomkvalitetomivota,depresivnou iniskimsamopotovanjemsamokadaosobapercipirastigmu.Pacijenti koji imajudobaruvid ali se istovremenoneosjeaju stigmatiziranimana timmjeramapostiuznaajnoboljerezultate.Sdrugestrane,pacijentisdobrimuvidomaliismnogostigmatizirajuih vjerovanja o svojoj bolesti imaju veliku vjerojatnost za nisku subjektivnukvalitetuivota,depresivnoraspoloenjeiloesamopotovanje.Prematome,stigmajevarijablakojubisvakakotrebalouzetiuobzirkakouistraivanjima,takoikadaseuklinikojpraksiradinapoboljanjuuvidapsihotinihpacijenata.

  • 139

    TrajanjebolestiOdgovornapitanjemijenjalisekvalitetaivotapacijenataspsihozomtijekomvremenapokualesudatizasadjouvijekmalobrojnenekelongitudinalnestudije.Zakljuakdijelatihstudijajestdasekvalitetaivotapacijenatasashizofrenijom idrugimpsihozamasvremenomznaajnonemijenja(npr.Priebe,RoederWanner iKaiser,2000),doknekidrugiautorinalazedasetijekomvremenompoboljava,ali ipakostajeniaodkvaliteteivotakakvaseopaauopojpopulaciji(npr. Nordt i sur., 2007). Statistiki znaajno poboljanje kvalitete ivota u dvogodinjemrazdobljupraenjapronalisuiMallaisur.(2006)navelikomuzorkupacijenatasashizofrenijomishizoafektivnimporemeajem,aveliinatepromjenejebilapovezanasrazinomfunkcioniranjauinicijalnoj procjeni. to su pacijenti bolje funkcionirali u prvoj tokimjerenja, to je bilo vee ipoboljanjeukvalitetiivotanakrajuistraivanja.Dio longitudinalnihstudijabaviose ispitivanjemvremenskekonzistentnosti razliitihprediktorasubjektivnekvaliteteivotauosobaspsihotinimporemeajima.Hansson iBjrkman(2007)supraenjem skupine pacijenata tijekom est godina doli do zakljuka da su determinantesubjektivnekvaliteteivotakojimasuseonibavili(samoprocijenjenisimptomiisocijalnamrea)bile relativno stabilne u vremenu, s time da je vanost svake od njih varirala ovisno o tokimjerenja.Tako sunapoetku istraivanja i18mjesecinakon toganajvanijadeterminantabilisamoprocijenjeni simptomi, objanjavajui oko 40% varijance subjektivne kvalitete ivota. Doposljednjetokemjerenja,nakon6godina,njihovajevanostzakvalitetuivotapostalamanjaiustupila jemjesto socijalnojmreipacijenata, koja je tadaobjasnila ak50% varijance. Inekadruga istraivanja pokazuju da se najbolji prediktori kvalitete ivotamijenjaju tokom bolesti.Recimo,Roccaisur.(2009)suskupinuod168vanbolnikihpacijenatasastabilnomshizofrenijomsobziromna trajanjebolestipodijeliliu triskupine (bolesnido3godine,od4do6 tepreko6godina)iprovjerilinajboljeprediktorekvaliteteivotausvakojodnjih.Utvrdilisudajeuprvetrigodinebolestiskvalitetomivotanajsnanijepovezanadepresivnost,urazdobljuodetvrtedoeste godine to su bili negativni simptomi shizofrenije te su oni ostali najsnaniji prediktorikvalitete ivota i nakon est godina bolesti. U skupini s najduim trajanjem bolesti znaajanprediktorbilajeiteinabolesti,doksupozitivniidepresivnisimptomiimalitekmaluulogu.Iztihbi se podatakamoglo zakljuiti da simptomi depresivnosti i s njima povezan osjeaj gubitka,ponienja,sramaisl.urazdobljunakonpojavebolesti,kadasedogaaglavninadeterioracijenaklinikom i psihosocijalnom planu, imaju mnogo vei utjecaj na kvalitetu ivota shizofrenihpacijenatanego u kroninoj fazibolesti, kada vie nema znaajnijeg opadanja funkcioniranja ikadasusepacijentivemnogoboljeprilagodilisvojojpromijenjenojivotnojsituaciji.Ukroninojfazibolestikvalitetuivotaoiglednovienaruavadugotrajnaborbasnegativnimsimptomima.Ova studija zasigurno pomae rasvjetljavanju ranije spomenutih nekonzistentnih nalaza outjecaju pozitivnih i negativnih simptoma na kvalitetu ivota pacijenata sa psihotinimporemeajima jer ukazuje koliko je vano obratiti panju i na fazu bolesti u kojoj se sudioniknalazi.KvalitetaivotaiporemeajiraspoloenjaPsihoze su izrazito teke, osebujne, esto doivotne bolesti koje zadiru u sve aspekte ivotaoboljele osobe pa su podatci o looj kvaliteti ivota u toj populaciji i vie nego razumljivi.Meutim, sve je vie vrstih dokaza da postoje psihiki poremeaji koji kvalitetu ivljenjanaruavajuu jo veojmjeri negopsihotini poremeaji. Takvi su, primjerice, neki poremeaji

  • 140

    raspoloenja.Recentnaanalizapodataka iz16 studijau koje jebiloukljuenoukupnoN=3936sudionika s razliitim psihikim bolestima pokazala je da osobe oboljele od shizofrenije imajuznaajno bolju kvalitetu ivota od osoba koje pate od poremeaja raspoloenja ili drugihneurotskihsmetnji(Priebeisur.,2010).Stogaemounastavkutekstaopisatinekeodstudijakojesusebavilepitanjimakvaliteteivotapacijenatasafektivnimporemeajima,prvenstvenoonihsdepresijomibipolarnimporemeajem. DepresijaDodanasjeobjavljenvelikbrojistraivanjaizkojihjevidljivodajekvalitetaivotaosobitoniskaupacijenata s depresijom. Ranije su ve spomenute studije kojima je utvreno da su njihovaoteenja znaajno vea nego kod pacijenata s razliitim drugim mentalnim, ali i kroninimtjelesnimoboljenjima.Teina togproblemapostajeposebnooiglednakada sekvaliteta ivotadepresivnihosoba staviuodnos s onomu zdravihosoba.Dokpsihiki zdraveosobe kvalitetusvojeg ivotanakontinuumuodnezadovoljando zadovoljanuprosjeku smjetajunaoko75%skalnogmaksimuma(Cumminsisur.,2003),procjenedepresivnihosobagotovoredovitopadajuu donju polovicu skale. Tako npr. Berlim,McGirr i Fleck (2008) kod ambulantnih pacijenata sdepresijomutvrujuprosjenuopukvalitetuivotaod35,36%skalnogmaksimuma,aKuehneriBuerger(2005)koddepresivnihpacijenatakojinepostiuremisijunalazedajeonasvega25,00%odmaksimalnevrijednosti.Tekooteenukvalitetuivota istraivaiobinodefinirajurezultatomnamjerikvaliteteivotakoji je dvije standardne devijacije ili vie ispod prosjeka ope populacije. Koristei se timkriterijem,Rapaport,Clary,Fayyad iEndicott (2005) izvjetavajudaozbiljnonaruenukvalitetuivotaima63%pacijenatasvelikimdepresivnimporemeajem,akadasebolestkronificiratakvihjepacijenataak85%.Distimijatakoermoetekootetitikvalitetuivota;meuosobamastimporemeajem56%jeonihijajekvalitetaivotaizrazitoniska.Kada se od nedepresivnih osoba zatrai da usporede kvalitetu svog ivota s kvalitetom ivotadrugihljudi,onesvojuobinoprecjenjujuuodnosunatuu.Depresivnibolesniciinesuprotno,percipirajuikvalitetuivotadrugihljudiznaajnoboljomodsvoje(JokiBegiisur.,2007).TisupodatciuskladusBeckovomteorijomdepresije,premakojojdepresivneosobe imajunegativanpogled na svijet i openito vrlo pesimistine percepcije. Zdravi pojedinci, za razliku od njih,gledajunasvijetokosebesoptimizmom,ali inisedasudepresivneosobezapravo realnijeuprocjenistvarnostinegotosutozdraviljudi.Kadajerijeokvalitetiivota,nedepresivneosobese doivljavaju zadovoljnijima od drugih, a to bimogao biti svojevrsni obrambenimehanizamkojimsesluekakobipoboljaleslikuosebi.Iakosudepresivnipojedincirealnijipasebeidrugeprocjenjuju slinije, sebe ipak vide manje zadovoljnima od drugih ljudi. To se dogaanajvjerojatnijezatotokodsebeneuspijevajupronainitatoihinivrjednijimaoddrugih,topakrezultiranaruavanjempsihikeravnotee,atimeisniavanjemkvaliteteivota(JokiBegiisur.,2007).Gotovosvinalazioodnosudepresijeikvaliteteivotadobivenisuispitivanjemosobaoboljelihodnesezonske depresije. Kako se o sezonskoj depresiji govori znatno rjee, nema ni mnogoinformacijaokvalitetiivotaosobakojeodnjepate.Meutim,inisedaionetrpeozbiljanpadkvaliteteivota.Ujednomjeispitivanjutakoutvrenodaosobesasezonskomdepresijomimajujednakoloukvalitetuivotakaoionesnesezonskom.Procjenjivalesujekao44%maksimalnog

  • 141

    skora, to je bilo slino procjeni pacijenata s nesezonskom depresijom koja je iznosila 45%maksimalnevrijednosti(Michalakisur.,2004).Jednoodmanjeuobiajenih istraivanjaupodruju je ionokojesebavilomjerenjem trenutnekvalitete ivota kod depresivnih osoba te njene povezanosti s raspoloenjem, tjelesnimpritubamatesuivanjemusvakodnevnimaktivnostima(BargeSchaapveld,Nicolson,Berkhof ideVries,1999).TrenutnukvalitetuivotaautorisuzahvatilipitanjemUcjelini,kakoseosjeateuovom trenutku?, koje su uz odreena druga pitanja postavljali skupini depresivnih i skupinizdravihosoba10putadnevnotijekom6dana.Uusporedbisazdravimsudionicima,depresivnisuizvjetavali o nioj razini trenutne kvalitete ivota i pozitivnog raspoloenja,manje uivanja uaktivnostima kojima su se tadabavili,o vienegativnog raspoloenja te su imali vie tjelesnihpritubi.Jednakotako,depresivnisupacijenti imaliveuvjerojatnostdautrenutkuprikupljanjapodatakaneradenita,anjihovatrenutnakvalitetaivotajeuvremenubilamnogovarijabilnijanego to je to bio sluaj kod zdravih sudionika. Autori smatraju da kvalitetu ivota, izmeuostaloga, odreuju i takve situacijske determinante te da se njima barem djelomino moeobjasnitiutjecajdepresijenasvakodnevnofunkcioniranjeisubjektivnudobrobit.Veliksebroj istraivaaslaekako jekvalitetaivotanekeosobetoniato jekodnjeprisutnoviesimptomadepresije.TosuzornopokazalidaSilvaLimaideAlmeidaFleck(2007)usporedivikvalitetuivota438zdravihosoba,osobasasubsindromalnomdepresijomtepacijenatasvelikimdepresivnimporemeajem.Opakvalitetaivotaopadalajespoveanjembrojasimptomapasutako zdravi sudionici svoje zadovoljstvo ivotom u prosjeku opisivali kao 78,18% skalnogmaksimuma, sudionicikojinisu zadovoljavali svekriterije zadijagnosticiranjevelikedepresivneepizode kao 64,94%, a bolesnici s dijagnozom depresije svoju su kvalitetu ivota u prosjekuodredilikao59,49%maksimalnevrijednosti. Izovih jepodataka,dakle,razvidnodasekvalitetaivotaznatnosniavaakiakoprisutnisimptominezadovoljavajusvekriterijezavelikidepresivniporemeaj,toseupraksiestoprevia.Ovaj je nalaz u skladu s rezultatima niza drugih ispitivanja koja su utvrdila da je intenzitetdepresijepovezansoteenjimaurazliitimdomenamakvaliteteivota.Recimo,Bonicattoisur.(2001) izvjetavajudapacijentis teimdepresivnimsimptomima imajuniukvalitetuivota iucjelini, i kada je rije o zadovoljstvu fizikim zdravljem, okruenjem u kojem ive te stupnjuneovisnosti o drugima. Slino tome, Kuehner i Burger (2005) nalaze da kvaliteta ivotadepresivnih pacijenata koji su otputeni s bolnikog lijeenja ovisi o postignutom stupnjuremisije.Tonije,uusporedbiskvalitetomivotapacijenatakojisubiliupotpunojilidjelominojremisiji,kvalitetaivotapacijenataijesestanjetijekom lijeenjanijepopravilobila jeznaajnonia,kakoukupna tako ionavezanazapodruje tjelesnog ipsihikogzdravlja.Valja,meutim,primijetitida jekvalitetaivotapacijenatauremisiji idaljebilaznaajno loijaodprosjekaopepopulacije iznosila je svega56,60% skalnogmaksimuma.Sukladnenalazedobivaju iPirkola isur.(2009),ijisudepresivnisudioniciuaktivnojfazibolestinamjerikvaliteteivotapostigliloijerezultatenegodepresivnisudionicikojiaktualnonisuimalismetnje.Iakojepoboljanjesimptomadepresijebilopovezanospoboljanjemnarazliitimdrugimmjerama(npr.subjektivnedobrobiti,percipiranogzdravlja),pacijentikojisupostigliremisiju idaljesu imali loijukvalitetuivotaodonekojaseobinonalazikodzdravihosoba.Meu razliitim klinikim i sociodemografskimdeterminantama, intenzitet simptomadepresijeistie se kao varijabla koja s kvalitetom ivota ima najveu korelaciju.Meutim, dio varijance

  • 142

    kvaliteteivotakojiseurazliitim istraivanjimamogaoobjasnititeinomdepresijerelativno jemali. Primjerice, da Silva Lima i de Almeida Fleck (2007) su utvrdili da teina depresije imaznaajanutjecajnarazliiteaspektekvaliteteivota,nopostotakobjanjenevarijancese,ovisnoodomeni, kretaood9%do24%. Slineudjeleobjanjene varijancenalaze idrugi autori (npr.Berlim isur.,2008;Kuehner iBuerger,2005;Rapaport isur.,2005),tosugeriradanakvalitetuivota kod oboljelih od depresije zasigurno utjeu jo neki imbenici (npr. osobine linosti,strategijesuoavanja,financije,socijalnapodrkaisl.)Iz prikazanih se rezultata, dakle, moe zakljuiti da se deficiti u kvaliteti ivota depresivnihpacijenata jednim dijelom mogu pripisati snienom raspoloenju te da je stupanj redukcijekvalitete ivota proporcionalan teini depresivne simptomatike. Iako njihova kvaliteta ivotanajee ak ni u remisiji nije jednako dobra kao kod zdravih osoba, nalazi o znaajnompoboljanju kvalitete ivljenjanakon razliitihoblika tretmana (premaPapakostas i sur.,2004)svakakosuohrabrujui.Zanimljivo je kako se, osim teini simptoma, ostalim imbenicima koji bi mogli pridonijetisubjektivnoj kvaliteti ivota depresivnih pacijenata dosad nije posveivalomnogo istraivakepanje.Recimo, iako jepoznatoda razliitipsihosocijalni faktorimogu jednimdijelomodreditisubjektivnu kvalitetu ivota psihijatrijskih pacijenata, oni su uglavnom ispitivani u skupinamashizofrenihpacijenata ilinadijagnostikiheterogenimuzorcima,doksuustudijamadepresivnihpacijenatauglavnom zanemarivani.Ulogukoju ti i razliitidrugi imbenici imajuuodreivanjukvaliteteivotadepresivnihosobavanojetoprijerazjasniti,jerbiboljerazumijevanjenjihovogodnosanajvjerojatnijedoveloidorazvojaprikladnijihiuspjenijihpsiholokihintervencijazaovupopulaciju.Varijabla koja se dosljedno pokazuje povezanom s razliitim domenama kvalitete ivotadepresivnihpacijenata jekomorbiditet.Slino teinibolesti ikomorbiditetobjanjavamanjidiovarijancekvaliteteivota(uglavnommanjeod20%,kaotonpr.nalazedaSilvaLimaideAlmeidaFleck,2007).Zadovoljstvoivotomdepresivnihosobajetonietojebrojprisutnihkomorbidnihporemeaja vei, a ini se da je osobito narueno kada u komorbiditetu imaju anksiozneporemeaje(npr.Pirkolaisur.,2009).inisedakvalitetuivotadepresivnihosobaodreuje inainnakojiodgovarajunadepresivnoraspoloenje. Na primjer, Kuehner i Buerger (2005) nalaze da depresivne osobe koje imajuruminativni stil suoavanja, tj. koje se sa simptomima svoje bolesti nose tako da neprestanorazmiljajuonjimainjihovimmoguimuzrocimaiposljedicama,imajuloijukvalitetuivotanegodepresivni pacijenti koji koriste distraktore, tj. koji se s boleu bore ukljuivanjem u razliiteaktivnosti.Tajjenalazuskladusrezultatimadrugihistraivanjakojapokazujudaosobepovienedepresivnostieekoriste izbjegavajuistilsuoavanja,dokonesmanjedepresivnihsimptomaeekoristeaktivnije,naproblemusmjerenestrategijesuoavanja.Pritomsepokazujedaprvaspomenutaskupinasudionikaizvjetavaioznaajnoniojkvalitetiivotanegodruga(npr.JokiBegiisur.,2007).Zadovoljstvu ivotom doprinose i neke druge varijable linosti, kao to je samopotovanje.Samopotovanje je kod depresivnih pojedinaca osobito povezano s psiholokom domenomsubjektivnekvaliteteivotai,ukolikojedobro,moetititinjihovusubjektivnudobrobit(KuehneriBuerger,2005).

  • 143

    Socijalnapodrkapokazuje seuniverzalnimprediktorom kvalitete ivotapa tako ima znaajnuulogu izakvalitetuivotadepresivnihpacijenata (npr.Chan isur.,2009).Primjerice,postojanjepodravajuegpartneraiveegbrojalanovaobiteljikojimogubitipotporaukriznimrazdobljimapridonosekvalitetinjihovogivota,posebiceupsiholokojisocijalnojdomeni(KuehneriBuerger,2005).Sviovipodatcisugerirajudasuzarazumijevanjesubjektivnekvaliteteivotadepresivnihpacijenatavrlovaneirazliitepsihosocijalnevarijable,odnosnodaintervencijezatupopulacijune bi trebale biti usmjerene samo na redukciju simptoma, ve i na pomo pri razvijanju iodravanjupodravajuihsocijalnihodnosa,adekvatnijihstrategijasuoavanjasboleu,boljegsamovrednovanjaitd.Iako su istraivai obino pretpostavljali da e odreeni kliniki imbenici objasniti vei diovarijancerezultatadepresivnihpacijenatanamjeramakvaliteteivota,ispostavilosedajeakikada su u obzir uzete razliite sociodemografske varijable, kao to su dob, spol, razinaobrazovanja,branistatusisl.udioobjanjenevarijancebiorelativnomali.Berlimisur.(2008)takosuskupomvieklinikihisociodemografskihfaktorauspjeliobjasnititekoko32%varijancesubjektivne kvalitete ivota kod depresivnih pacijenata, to znai da se jo oko 68% varijancemoglo pripisati nekim drugim imbenicima. Stoga se moe zakljuiti da je kvaliteta ivotarezultantasloenemeuigreveegbrojavanihimbenika,anefenomenkojisemoeobjasnititeknekolicinomdeterminanti.BipolarniporemeajIstraivaikvaliteteivotasuoavajusesaznaajnimproblemima iprilikom ispitivanjakvaliteteivota osoba koje pate od bipolarnog afektivnog poremeaja. To je, naime, vrlo zanimljivporemeajkojegobiljeavajurazliitaraspoloenja.Raspoloenjemoebitinormalno,snienoilipovieno.Osobasnormalnimraspoloenjempokazujeitavnizemocijanadkojimaimakontrolu.Osoba s poremeajem raspoloenja na neki nain gubi kontrolu nad svojim emocijama.Bolesnici tijekom depresivne epizode imaju snieno raspoloenje, a tijekommanije povienoraspoloenje. Ipak, sudei po rezultatima niza studija koje su obavljene zadnjih dvadesetakgodina,kvalitetaivotapacijenatasbipolarnimporemeajemzasigurnojeznaajnooteenapaakiurazdobljimanormalnograspoloenja(Michalak,YathamiLam,2005).Obino se nalazi da je kvaliteta ivota pacijenata s bipolarnim poremeajem negdje nakontinuumu izmeu one u pacijenata sa shizofrenijom i one u zdravih osoba te otprilikepodjednakakvalitetiivotakakvasebiljeikodkroninihsomatskihbolesnika.Takosu,recimo,Arnold,Witzeman,Swank,McElroy iKeck Jr. (2000) izvijestilida jekvalitetaivotaoboljelihodbipolarnogporemeajaugotovosvimdomenamaznaajnoslabijanegokvalitetaivotazdravihosoba,pri emu se jedino zadovoljstvo fizikim funkcioniranjempokazalopriblino jednakimuobjeskupine.Uzmanjerazlikeupojedinimdomenama,pacijentisbipolarnimporemeajemsupakbilipodjednako zadovoljni svojimmentalnim zdravljem i socijalnim funkcioniranjem, kao iskupinapacijenataskroninomboli.Studijekojesusebavileusporedbomkvaliteteivotaosobasbipolarnimporemeajemsonomkoddrugihpsihikihbolesti takoer sugeriraju redukciju kvalitete ivotaovepopulacije, alinetako dramatinu kakva se, recimo, esto vidi kod depresivnih bolesnika. Neka istraivanjapokazujuda jekvalitetaivotakodpacijenatasbipolarnimporemeajemnetomanjeoteena

  • 144

    nego to je to sluaj kod shizofrenih bolesnika, to autori pripisuju pozitivnom utjecaju duihperiodaremisijekodbipolarnogporemeaja (Akvardar isur.,2006).Udijelu istraivanjarazlikeizmeu kvalitete ivota oboljelih od bipolarnog poremeaja i shizofrenije nisu potvrene. Naprimjer, Brissos,Dias, Carita iMartinezArn (2008) u veini domena kvalitete ivotamjereneWHOQOLBREF upitnikom nalaze slina oteenja kod eutiminih pacijenata s bipolarnimporemeajem i shizofrenih pacijenata u remisiji. Meutim, kod sudionika sa shizofrenijomkvalitetaivotabila jesnanopovezanasamosrazinompsihopatologije(osobitos intenzitetomdepresivnosti),dokjekodsudionikasbipolarnimporemeajempronaenaznaajnapovezanostkvaliteteivotaisneurokognitivnimdeficitima.Kao i u sluaju drugih poremeaja, pretpostavljeno je da se na kvalitetu ivota oboljelih odbipolarnog poremeaja odraava i komorbiditet. Ta je hipoteza potvrena i za somatski i zapsihijatrijskikomorbiditet.Takosurezultati jednestudijeprovedenena330veteranakojisubilihospitaliziranizbogbipolarnogporemeaja (Fenn isur.,2005)potvrdilidanjihovo zadovoljstvotjelesnimzdravljemopadasdobi,alinezbogsamogstarenja,vezbogtjelesnihbolestikojesusenalazile u komorbiditetu. Autori,meutim, nisu oekivali da e stariji pacijenti iskazivati veezadovoljstvopsihikimzdravljemnegomlai,akikadajekontroliransomatskikomorbiditet.Zataj su nalaz ponudili nekolikomoguih objanjenja. Postojimogunost da stariji pacijenti saznaajnijeoteenimmentalnim funkcioniranjemnisuniuliu istraivakiuzorak jerumanjojmjeritraetretmanilizatotonisuestohospitalizirani.Nijeiskljuenanimogunostdapacijentis veim oteenjima imaju vie stopemortaliteta u neto ranijoj dobi. Rezultati bi semogliobjasniti i mogunou da teina bipolarnog poremeaja slabi s dobi. Svakako se moepretpostavitiidaseoboljeleosobesvremenomsveboljeprilagoavajusvojojbolestiisniavajusvojaoekivanja,zbog eganjihovsubjektivnidoivljajkvaliteteivotamoebitiveinegokodmlaih pacijenata kod kojih bolest traje krae. Konano, za dobivene rezultate mogu bitiodgovorni i efekti kohorte, tj.mlai pacijenti s bipolarnim poremeajemmogu predstavljatikohortukojaimateioblikbolestiiliijijetijekbolestiuveojmjerikomplicirankomorbiditetom.U istraivanju Fenna i sur. (2005) zadovoljstvo pacijenata oboljelih od bipolarnog poremeajanjihovimmentalnimzdravljembilojetonietosuimaliviedepresivnihianksioznihsmetnji.Topotvruju i neke druge studije. Na primjer, Albert, Rosso,Maina i Bogetto (2008) nalaze daanksiozniporemeajiukomorbiditetu znaajnonaruavajukvalitetu ivotaosobakojepateodbipolarnogporemeaja.Meutim,inisedatajutjecajnijejednakkodrazliitihtipovabipolarnogporemeaja.Uistraivanjesuukljuili44eutiminapacijentasbipolarnimporemeajemtipaIte61pacijenta sbipolarnimporemeajem tipa II.Komorbidnaanksioznostbila je relativno esta;nekianksiozniporemeajutrenutkuispitivanjaimalojeoko32%pacijenata,atijekomivota41%njih.Pacijentikojisutrenutno ilitijekomivotapatiliodnekoganksioznogporemeaja imalisuniu kvalitetu ivota vezanu za zdravlje nego pacijenti bez popratnih anksioznih smetnji.Meutim,kadasuanaliziranipojedinipodtipovibipolarnogporemeaja,tetniefektianksioznihsmetnji bili su vidljivi samo kod pacijenata s poremeajem tipa I. Istovremeno, pacijenti spodtipomIIimalisuznaajnoniukvalitetuivotaodonihspodtipomI,tobimogloznaitidajekvalitetaivotakodosobakojepateodbipolarnogporemeaja tipa II toliko loa, ak i tijekomremisije,dajedodatneanksioznesmetnjenemoguznaajnijenaruiti.Osobe oboljele od bipolarnog poremeaja osim anksioznih poremeaja uz primarnu dijagnozuesto imaju i neke druge psihike tegobe kao to su ADHD i zloporaba sredstava ovisnosti.Meutim,njihovutjecajnakvalitetuivotatihpacijenataslabojeprovjeravan.Ujednojjestudijiutvreno dameu eutiminim pacijentima s bipolarnim poremeajem tipa I i II ak 30% njih

  • 145

    zadovoljava kriterije zaADHD, a22% zaneku vrstuovisnosti (Sentissi i sur.,2008).PostojanjeADHDakodtihpacijenatabilo jepovezanosaslabimsocijalnimfunkcioniranjem iadaptacijom,dokovisnostnijeimalaznaajanutjecajnafunkcioniranje.S obzirom na to da bipolarni poremeaj karakterizira izmjena razliitih raspoloenja, ini seloginim pretpostaviti da se i kvaliteta ivota oboljelih poneto razlikuje u razliitim fazamabolesti.Tasehipotezauveembrojustudijapokazalatonom,nosamonaizgledzatotopostojisveviedokazadajesituacijazapravosloenijanegotosenaprvipogledinilo.Kvalitetaseivotapacijenataudepresivnojfazibolesti,oekivano,pokazujeloijomnegousvimdrugimklinikimstanjima(npr.Gazalle,Freyisur.,2007;Zhang,Wisniewski,Bauer,SachsiThase,2006). Meutim, osim depresije, s kvalitetom ivota bipolarnih pacijenata u negativnoj sekorelacijinalazeirezidualnisimptomidepresije.Usporedivikvalitetuivotabipolarnihpacijenatakoji su bili u depresivnoj epizodi s kvalitetom ivota pacijenata sa subsindromalnomdepresivnoutepacijenatauremisiji,Gazalleisur.(2006)zakljuujudajekvalitetaivotanajniatijekom depresivnih faza, ali i da rezidualni simptomi depresivnosti mogu znaajno naruitikvalitetuivotapacijenatakoji izlaze izdepresivneepizode ilisuu remisiji.Pritom jeoteenjenajmanjekodosobauremisiji,noakjeitadanjihovakvalitetaivotaznaajnoloijaodonekojasenalazikodzdravihpojedinaca(Dias,Brissos,FreyiKapczinski,2008).Idrugiseistraivaislaudadepresivnostpaakiakojerelativnoniskaimakljunuuloguuodreivanjukvaliteteivotabipolarnihpacijenataurazliitimklinikimstanjima(npr.Brissosisur.,2008;GoldbergiHarrow,2005).Nazadovoljstvoivotomovepopulacijemoguutjecatiirezidualnimaninisimptomi.Ujednojsustudiji90eutiminihpacijenatasbipolarnimporemeajemtipaIsobziromnastupanjoporavkapodijelili u etiri skupine: pacijente u potpunoj remisiji, u remisiji kraoj od dva mjeseca, srezidualnimdepresivnimtesrezidualnimmaninimsimptomima(Piccinniisur.,2007).Pacijentiupotpunojremisijiuusporedbisostalimskupinamaizvjetavalisuonajboljojkvalitetiivota,doksupacijentisrezidualnomdepresivnou iskazaliznaajnomanjezadovoljstvosvojimtjelesnim isocijalnim funkcioniranjem tepsihikimzdravljem,onikojisu izali izepizodemanije,alisu joimalinekesimptome,uusporedbisnjimaizvjetavalisuoveemzadovoljstvuopimimentalnimzdravljemtevitalnou.Sdrugestrane,objektivnipokazateljiopegfunkcioniranjaukazivalisunaslian stupanj funkcioniranja u ove dvije skupine. Isto tako, nakon objektivne procjenefunkcioniranjabilojevidljivodapacijentisrezidualnimmaninimsimptomima,unatotometosu iskazali ististupanjzadovoljstvaivotomkao ioniuremisiji,zapravo funkcionirajuslabijeodnjih.Ucjelini,ovirezultatipokazujudavrstarezidualnihsimptomamoeutjecatinapercepcijukvalitete ivota, odnosno da se jaz izmeu subjektivne percepcije funkcioniranja i objektivnihpokazatelja prilagodbe osoba s bipolarnim poremeajem najvjerojatnije moe objasnitiafektivnimpristranostima.Iako se na prvi pogled ini da je kvaliteta ivota pacijenata umaninoj fazi bolesti ili tijekomhipomanijezadovoljavajuapaakiboljanegokodonihuremisiji,novijaistraivanjapokazujudase nakon statistike kontrole kovarijata (poput demografskih varijabli i depresivnosti) onaizjednaava s kvalitetom ivotapacijenatau remisiji ili se akpokazuje loijom (Gazalle, Frey isur.,2007;Gazalle,Hallalisur.,2007;Zhangisur.,2006).

  • 146

    Simptomimanijevjerojatnosupovezanispromjenamausposobnostiuvida.Pretpostavljasedaosobeumaninimstanjimanemajudovoljnouvidausvojubolestilidajeuopenisunisvjesne,to dovodi do subjektivnih procjena zadovoljstva ivotom koje su mnogo vie od procjenafunkcioniranjakojedolazeodvanjskihprocjenjivaa(Gazalle,Freyisur.,2007).KvalitetaivotaianksiozniporemeajiUnatovelikojuestalostianksioznihporemeaja,kvalitetaivotaosobakojepateodnjihmnogoje rjee istraivana nego kod drugih psihikih bolesti. Ipak, interes za kvalitetu ivota ovepopulacijeposljednjih jegodinasvevei te jedosadakumuliranznaajanbrojepidemiolokih iklinikihstudijakojeukazujukakoseioboljeliodanksioznihporemeaja(paakiosobekojenezadovoljavajusvekriterijezadijagnozu)suoavajusaznaajnimoteenjimakvaliteteivota.Taoteenja smatraju se usporedivima s onima kod depresije (npr. Pirkola i sur., 2009) ili netomanjimaodnjih(npr.Rapaportisur.,2005).Istraivai dosljedno pronalaze snienu kvalitetu ivota kod razliitih anksioznih poremeaja(Mendlowicz i Stein,2000),no zanimljivo je kako se vrlomalibrojautorausmjerionanjihovumeusobnu usporedbu (npr. Barrera iNorton, 2009; Beard,Weisberg i Keller, 2010; Cramer,Torgersen i Kringlen, 2005; Rapaport i sur., 2005) U jednoj je novijojmetaanalitikoj studijiprovjereno postoje li razlike u kvaliteti ivota izmeu pacijenata s anksioznim poremeajima izdravih osoba te razlikuju li se pojedini oblici anksioznih poremeaja s obzirom na stupanjoteenjakvaliteteivota(Olatunji,CisleriTolin,2007).Analiza23studijeprovedenenaukupnoN=2892 sudionika jasno je pokazala da je kvaliteta ivota osoba s paninim poremeajem,generaliziranim anksioznim poremeajem, socijalnom fobijom, opsesivnokompulzivnimporemeajemiposttraumatskimstresnimporemeajemznaajnoloijaodkvaliteteivotakakvasenalaziuneklinikimkontrolnimskupinama.Veliinauinkabila jevelika iefektjebioopaenkod svihanksioznihporemeaja. Izmeu razliitihvrstaporemeajanijebilo znaajne razlikeuukupnoj kvaliteti ivota, no pokazalo se da razliiti anksiozni poremeaji najvjerojatnije imajurazliit utjecaj na pojedine aspekte kvalitete ivota. Tako se, primjerice, kod posttraumatskogstresnogporemeaja,generaliziranoganksioznogporemeaja ipaninogporemeaja,kao ikodmjeovitih dijagnoza, kvaliteta ivota inila osobito loom u domeni mentalnog zdravlja. Uzdomenumentalnogzdravlja,kodpacijenatasanksioznimporemeajimavrloniskimsepokazaloizadovoljstvosocijalnimfunkcioniranjem.Neto jasnijaslikaotomekojeaspektekvaliteteivotapogaajuodreenianksiozniporemeajidobiva se pregledom pojedinanih istraivanja. Kada je rije o paninom poremeaju, on jeobinopovezansintenzivnimpsiholokimdistresomiogranienjimausocijalnomfunkcioniranju,na poslu, u slobodnim aktivnostima i sl., dok su pacijenti obino neto zadovoljniji tjelesnimzdravljem (Mendlowicz i Stein, 2000; Rapaport i sur., 2005; Telch, Schmidt, Jaimez, Jacquin iHarrington,1995). Istraivanjaupravilunalazeda jenjihovakvaliteta ivota znaajno loijaodonekodpsihikizdravihosoba(npr.Carreraisur.,2006),akod20%njihoteenjasuekstremna,tj.dvijestandardnedevijacijeilivieispodprosjekaopepopulacije(Rapaportisur.,2005).O slinoj proporciji pacijenata s vrlo tekim oteenjima izvjetavaju i autori koji su se bavilikvalitetomivotaosobasasocijalnomfobijom(Rapaportisur.2005;WittcheniBeloch,1996).Urazliitim istraivanjima ti su pacijenti izvjetavali o naruenoj kvaliteti ivota u gotovo svimdomenama, a osobito su nezadovoljni bili odnosima s lanovima obitelji, prijateljima,

  • 147

    romantinimpartnerima,uspjehomuposlu iobrazovanju,financijama,provoenjemslobodnogvremena,kaoisvojimmentalnimiopimzdravljemtevitalnou(MendlowicziStein,2000;Steini Kean, 2000;Wittchen iBeloch, 1996;Wittchen, Fuetsch, Sonntag,Mller i Liebowitz, 2000).Meutim,postojeiistraivanjakojasuukazalananetoboljefunkcioniranjeosobasasocijalnomfobijomuodnosunaoboljeleoddrugihanksioznihporemeaja(Olatunjiisur,2007).Generaliziranianksiozniporemeajvrlojeozbiljanporemeajkojiestodolaziukomorbiditetusdepresijom. Stoga su podatci o znaajno snienoj opoj kvaliteti ivota, a posebice u domenimentalnog zdravlja,kodovogporemeaja sasvimoekivani.Takoer,veibroj istraivanjakaoosobitooteenapodruja identificirafunkcioniranjenaposluteurazliitimsocijalnimulogama(Beardisur.,2010;MendlowicziStein,2000;SteiniHeimberg,2004).Meu najteim anksioznim poremeajima nalazi se opsesivnokompulzivni poremeaj, koji jepovezansaznaajnimoteenjemkvaliteteivota,kakooboljeleosobe,takoiosobakojesnjomive.Naime, obitelj pacijenta esto se ukljuuje u izvoenje njegovih rituala, to interferira snjihovimsvakodnevnimaktivnostima izaposljedicu imaznaajanpadugotovosvimaspektimakvalitete ivota (StenglerWenzke, Kroll, Matschinger i Angermeyer, 2006). U vie je studijapronaeno da kod opsesivnokompulzivnih pacijenata bolest pogaa praktiki sve domenekvalitete ivota, pri emu je osobito nisko njihovo zadovoljstvomentalnim zdravljem, opimzdravljem, socijalnim funkcioniranjem, funkcioniranjem u radnoj ulozi te samopotovanjem(Albert,Maina,Bogetto,Chiarle iMataixCols,2010;Bobes isur.,2001;Fontenelle isur.,2010;Mendlowicz iStein,2000). Iakopremanekimautorimaopsesivnokompulzivniporemeajnematako velik utjecaj na kvalitetu ivota kao neki drugi anksiozni poremeaji (npr. Cramer i sur.,2005),oteinideterioracijenjihovekvaliteteivljenjavjerojatnoboljegovorestudijeukojimajepronaenodaseonamoeusporeditisonomkodshizofrenihpacijenata,odnosnodajejednakoloailimodaakiloijaodonekoddepresivnihbolesnika(npr.Bobesisur.,2001).Jo jedan anksiozni poremeaj kod kojega se opaa znaajan pad kvalitete ivota jestposttraumatski stresni poremeaj. Rapaport i sur. (2005) izvjetavaju da ak 59% osoba sposttraumatskim stresnim poremeajem ima ekstremno nisku kvalitetu ivota. Olatunji i sur.(2007)takoernavodedajenjihovakvalitetaivotavjerojatnonetoniauusporedbisostalimporemeajima. Iako seupacijenata sposttraumatskim stresnimporemeajemnalaze znaajnaoteenja u svim podrujima ivota, neki autori sugeriraju da su posebno pogoeni njihovisocijalniodnosi,kaoisamopotovanje(premaMendlowicziStein,2000).Utjecajjednostavnihfobijanakvalitetuivotavrlojerijetkoprouavan.Premarezultatimanekihstudija,tajefektjemalen(npr.Cramerisur,2005),aiiniseloginimpretpostavitidakvalitetaivotaosobasaspecifinim fobijamanijeznaajnijesnienabuduidasesmetnjemanifestirajutekuogranienombrojusituacija,ostavljajuidrugapodrujaivotaviemanjenetaknutima.Unatosveveeminteresuznanstvenikazautjecajanksioznihporemeajanakvalitetuivota,naneka pitanja jo uvijek nema odgovora. Zasad je jasno da je kvaliteta ivota ove populacijeznaajno nia nego kod zdravih osoba, no istovremeno nema slaganja oko stupnja oteenjakvalitete ivota kod razliitih poremeaja iz ove kategorije. Rezultati koji pristiu iz razliitihstudijavrlosunekonzistentni,to jevjerojatnoodrazrazlikaukoritenimuzorcima,razlikamaukonceptualizaciji kvalitete ivota pa time i razliitih mjernih instrumenata i sl., to znaajnooteavausporedbukvaliteteivotaunutarovekategorijeporemeaja.

  • 148

    KvalitetaivotakodostalihpsihikihporemeajaOsimkodpsihotinih,afektivnihianksioznihporemeaja,subjektivnakvalitetaivotasnienajeikod osoba oboljelih od razliitih drugih mentalnih bolesti. Meutim, utjecaj tih bolesti nazadovoljstvo ivotom jo uvijek nije temeljito ispitan, zbog ega se oekuje da e serasvjetljavanjutihpitanjausljedeemrazdobljuposvetitiviepanje.Spomenimo za ilustraciju tek neke nalaze. Recimo, povezanost somatoformnih poremeaja skvalitetom ivota relativno je slabo prouavana, no poznato je da je kvaliteta ivota ovihpacijenata znaajno nia u usporedbi sa zdravim pojedincima, kao i sa somatski bolesnimosobama.Kvalitetaivotapacijenatasasomatoformnimporemeajimaobinojejoloijaukolikoukomorbiditetuimajudepresijuilianksiozneporemeaje,tojevrloestsluaj(premaHerrmaniChopra, 2008). U zaetku su i istraivanja koja se bave povezanou kvalitete ivota sporemeajima linosti, no ve postoje naznake da su osobe s razliitim poremeajima linostislabije zadovoljnekvalitetom svog ivota,kakoukupnom tako ionomupojedinimdomenama,nego to su to zdrave osobe (npr.Narud,Mykletun iDahl, 2005). Pokazuje se da poremeajihranjenja takoermogu znaajnoometati funkcioniranjeu razliitimpodrujima.U recentnompregledu literature Jenkins,Hoste,Meyer iBlissett (2011) su zapazili da poremeaji hranjenjaimajuvrlovelikutjecajnakvalitetuivotaosobakojeodnjihboluju,priemuseinidasuosobitopogoeniaspektipsiholokog zdravlja. Slino kao kod razliitihdrugihpsihikihoboljenja (npr.Langeland, Wahl, Kristoffersen, Nortvedt i Hanestad, 2007), i ovdje se znaajna oteenjakvalitete ivotanalaze ak ikodosobakojene zadovoljavaju svedijagnostikekriterije zanekiporemeajhranjenja.tosetiekvaliteteivotakodpojedinihporemeajaunutarovekategorije,nalazi nisu konzistentni, no postoje naznake da bi ona mogla biti osobito loa u sluajuprejedanja.PrikazmetaanalizastudijakvaliteteivotapsihikibolesnihosobaIz dosad opisanih istraivanja, moe se zakljuiti da je kvaliteta ivota osoba s razliitimmentalnim oboljenjima znaajno nia u usporedbi s kvalitetom ivota ope populacije, ali ipacijenata s razliitim somatskim oboljenjima. Budui da istraivaki rezultati nisu uvijek bilikonzistentni, slika tog odnosa poneto je zamuena. Ponajbolji nain za razjanjavanje takvihproblemajeprovoenjemetaanalitikihistraivanja.Jedna novija metaanaliza rezultirala je vrlo zanimljivim nalazima koje ovdje vrijedi ukratkospomenuti (Vatne iBjrkly, 2008).Autori su analizirali 42 studijeu koje jebiloukljueno vietisuavanbolnikihpacijenatasnekimpsihikimporemeajemiukojimajeprovjeravananjihovasubjektivnakvaliteta ivota. Iako senaizgled iniloda jeona relativno slaba,utvreno jeda jesubjektivnadobrobitpsihikihbolesnika zapravo relativnovisoka,odnosnomnogoviaodonekakvu kod njih obino oekujemo. Dakle, ini se da je problematika kvalitete ivota psihikibolesnihosobavrlosloenatedaeuovompodrujubitinunadaljnjaistraivanja.Ova je metaanaliza, nadalje, pokazala da su kod razliitih psihikih poremeaja odreenesubdomene bile dobri, a neke druge loiji prediktori subjektivne dobrobiti. Recimo, dobrimprediktorimapokazalesusesubdomenesocijalnihodnosa islobodnogvremena,toznaidabikodvanbolnikihpsihijatrijskihpacijenatasciljempoboljanjanjihovekvaliteteivljenjasnaan

  • 149

    naglasak trebalo stavitina smislene slobodne aktivnosti i razvojpodravajue socijalnemree.Zanimljiv je nalaz da su socijalni odnosi izvan obitelji bili bolji prediktor kvalitete ivota negoodnosiunutarobitelji.Iako suneka istraivanjautvrdilada su sociodemografske varijablepoput spola,dobi,branogstatusa, zaposlenosti i sl. dobri prediktori subjektivne kvalitete ivota psihiki bolesnih osoba,zakljuak ovemetaanalize je da izmeu razliitih sociodemografskih imbenika i subjektivnekvaliteteivotaovihosobanepostojistabilnapovezanost.Konano,Vatne iBjrkly (2008) izvjetavajuda jeempirijskapodrka za koritenje subjektivnekvaliteteivota,kaomjere ishodauklinikimstudijama,vrlooskudna.Odnos izmeupromjenanamjeramapsihopatologije isubjektivnekvaliteteivotazapravonijesasvim jasanteseinidarazliiti instrumenti za mjerenje kvalitete ivota trenutano nisu dovoljno osjetljivi da biregistrirali suptilne promjene koje se dogaaju uz odreene tretmane i intervencije. Kvalitetaivota bi naelnomogla biti dobra i vrlo korisnamjera ishoda, no ovi autori sugeriraju da jeprilikom evaluacije razliitih tretmana za osobe s psihikim poremeajima treba koristiti soprezom.MetodoloketekoeiotvorenapitanjaokvalitetiivotamentalnobolesnihosobaKvaliteta ivota postaje sve vaniji koncept pri evaluaciji oteenja u pacijenata s razliitihpsihopatolokim smetnjama, kao i u vrednovanju ishoda razliitih tretmana za te pacijente.Meutim,zahvaanjekvaliteteivotauovojpopulacijioptereenojeznaajnimproblemimakojiserelativnoestopreviajuilizanemaruju.Pojamkvaliteteivotaintuitivnojevrloprivlaaniinisedagarazumijusvistrunjacikojisebavezdravljem.Meutim,pregledomliteratureuovomepodrujuubrzopostajejasnodajekvalitetaivota vrlo sloenpojam, zbog ega jouvijeknepostojininjegovaopeprihvaenadefinicija.Problemi s konceptualizacijom kvalitete ivotaodrazili su se i na razvoj velikog broja razliitihmjernih instrumenata, pa se postavlja pitanje u kojoj sumjeri rezultati razliitih istraivanjavaljaniimeusobnousporedivi(Gladis,Gosch,DishukiCritsChristoph,1999;Katschnig,2006).Sljedei je problem vezan za redundantnost mjerenja, odnosno za preklapanje nekih mjerakvaliteteivotasodreenimmjeramapsihopatologije.Razliitiinstrumentizamjerenjekvaliteteivota psihiki bolesnih ljudi esto sadre emocionalne estice koje se najee odnose namanifestacijeanksioznosti idepresivnosti.Ako se sadraj esticanamjerama kvalitete ivota ipsihopatologijedijelompreklapa,tesumjerenunoukorelacijiteutomsmisluupotrebamjerakvalitete ivota kao varijabli ishoda prilikom evaluacije tretmana postaje problematina (daRocha,Power,Bushnell iFleck,2009;daSilvaLima ideAlmeidaFleck,2007;Gladis isur.,1999;Katschnig,2006;KuehneriBuerger,2005;Pyneisur.,2003).Nadalje, neki autori dovode u pitanje sposobnost psihijatrijskih pacijenata da valjanosamoprocijene kvalitetu svojega ivota (npr.Nishiyama iOzaki, 2010).Naime, tekementalnebolestiutjeunakognitivno iafektivno funkcioniranjepa stogamoguutjecati inapacijentovoprosuivanje. Tako su neka istraivanja pokazala da izmeu kvalitete ivota kako jesamoprocjenjujupsihikibolesnici ikako jekodnjihvidevanjskiprocjenjivaipostojiodreenadiskrepancija.Primjerice,kodpacijenatasashizofrenijomestosevididasuonisvojimivotom

  • 150

    subjektivnozadovoljnijinegotobisetomoglooekivatisobziromnanjihoveivotneuvjete.Istotako,depresivneosobeesvojesubjektivnoblagostanje,socijalnofunkcioniranjeiuvjeteivljenjaobinopercipirati kao loijenego to e se to initiobjektivnompromatrau ilinjemu samomnakon oporavka. Neki autori (npr. Orley i sur., 1998; prema Korr i Ford, 2003) naglaavajuperspektivupacijentakaojedinuvanuuprocjeninjegovekvaliteteivota,noveinaseipakslaeda bi za zahvaanje kvalitete ivota psihiki bolesnih osoba bilo korisno oslanjati se i nasubjektivne, inaobjektivne indikatore (npr.Atkinson i sur.,1997;BengtssonTops i sur.,2005;BerlimiFleck,2003;Fitzgeraldisur.,2003;Gladisisur.,1999;Katschnig,2006;KorriFord,2003).Jojednatekoaskojomsesusreuistraivaikvaliteteivotapsihikihbolesnikajestpromjenaznaenjakvaliteteivotatijekomvremena,kao iurazliitimfazamabolesti.Utomsekontekstuesto spominje kako depresivni pacijenti tijekom remisije uviaju da su svoju prilagodbuprocijenilipretjeranonegativnomdoksubiliudepresivnojepizodi(premaKatschnig,2006).Nadalje, ini se da bi na kvalitetu ivota psihijatrijskih pacijenata mogli utjecati i razliitisociokulturalniimbenici,tobiznailodasenalazikojidominantnodolaze izzapadnihzemaljanemoguuvijekprimijenitinapacijenteizdrugihdijelovasvijeta.Stoganekiautoripredlaudauovome podruju dodatnu panju treba posvetiti usavravanju postojeih i razvijanju novihkulturalnoosjetljivihmjerakvaliteteivota(npr.Xiang,ChiuiUngvari,2010).Konano, kvaliteta ivota psihiki bolesnih osoba u velikom broju studija usporeivana je skvalitetom ivota zdravih ljudi. Meutim, ini se da tzv. normalni sudionici zapravo nisuhomogenaskupina,tj.daseuskupinamakojeistraivaismatrajuzdravimanajvjerojatnijenalazepojedinci znaajno razliitih razina kvalitete ivota, to u konanicimoe utjecati na zakljukeistraivanja.Schechter,EndicottiNee(2007)kodosobakojenisubileukljueneutretmanzabilokakve psihike smetnje i koje su smatrali zdravima uz kvalitetu ivota provjerili su i njihovucjeloivotnupovijestpsihikihoboljenja. Sobziromnanjupodijelili su ihu etiri kategorije:uskupinukojanikadanijebilapsihikibolesna,zatimuskupinukojajeuprolostidoivjelajednuepizodu blaeg psihikog poremeaja, u skupinu koja trenutno nije bila bolesna, ali je imalapovijestozbiljnihpsihijatrijskihporemeaja teu skupinu koja je aktualnobilapsihikibolesna.Sudionici izprvedvije,najzdravije skupine izvijestili suonajveem zadovoljstvu ivotom te semeusobnonisurazlikovali.Sdrugestrane,sudionicikojiutrenutkuispitivanjanisuzadovoljavalikriterijezadijagnozunekogpsihikogporemeaja,alisugauprolosti imali,namjerikvaliteteivota postigli su znaajno nie rezultate od prve dvije skupine. Prema oekivanjima, kvalitetaivota sudionikakoji su tijekom istraivanja imalinekupsihikubolestbila jenianegou svimostalim skupinama.Moe se,dakle, zakljuitida trenutna kvaliteta ivotanekeosobe, izmeuostaloga,ovisiionjezinojpovijestipsihikihsmetnji.Iako jo mnoga pitanja u ovome podruju ostaju otvorena, moe se zakljuiti da su mjerekvalitete ivota potencijalno korisne u istraivakoj i klinikoj praksi, i to osobito kada se eleprovjeriti efekti psihike bolesti na prilagodbu oboljelih, kao i mogue koristi od razliitihintervencijaitretmana.

  • 151

    LiteraturaAkvardar,Y.,Akdede,B.B.,zerdem,A.,Eser,E.,Topkaya,.iAlptekin,K.(2006).Assessmentof

    qualityoflifewiththeWHOQOLBREFinagroupofTurkishpsychiatrcpatientscomparedwithdiabeticandhealthysubjects.PsychiatryandClinicalNeurosciences,60(6),693699.

    Albert,U.,Maina,G.,Bogetto,F.,Chiarle,A.iMataixCols,D.(2010).Clinicalpredicotrsofhealthrelatedqualityof life inobsessivecompulsivedisorder.ComprehensivePsychiatry,51(2),193200.

    Albert,U.,Rosso,G.,Maina,G. iBogetto,F. (2008). Impactofanxietydisordercomorbidityonqualityof life ineuthymicbipolardisorderpatients:Differencesbetweenbipolar Iand IIsubtypes.JournalofAffectiveDisorders,105(1),297303.

    Alonso,J.,Buron,A.,RojasFarreras,S.,deGraaf,R.,Haro,J.M.,deGirolamo,G.,Bruffaerts,R.,Kovess, V.,Matschinger, H. i Vilagut, G. for the ESEMeD/MHEDEA 2000 Investigators(2009). Perceived stigma among individualswith commonmental disorders. Journal ofAffectiveDisorders,118(13),180186.

    Alptekin,K.,Akvardar,Y.,KvrckAkdede,B.B.,Dumlu,K.,Iik,D.,Pirinci,F.,Yahssin,S.iKiti,A.(2005). Isqualityof lifeassociatedwithcognitive impairment inschizophrenia?ProgressInNeuroPsychopharmacologyiBiologicalPsychiatry,29(2),239244.

    Arnold, L.M.,Witzeman,K.A., Swank,M.L.,McElroy, S.L. i Keck Jr.,P.E. (2000).Healthrelatedqualityof lifeusing theSF36 inpatientswithbipolardisorder comparedwithpatientswithchronicbackpainandthegeneralpopulation.JournalofAffectiveDisorders,57(1),235239.

    Atkinson,M., Zibin, S. i Chuang,H. (1997). Characterizing quality of life among patientswithchronic mental illness: A critical examination of the selfreport methodology. TheAmericanJournalofPsychiatry,154(1),99105.

    Barbato, A.,Monzani, E. i Schiavi, T. (2004). ife satisfaction in a sample of outpatientswithseverementaldisorders:AsurveyinNorthernItaly.QualityofLifeResearch,13(5),969973.

    BargeSchaapveld,D.Q.C.M.,Nicolson,N.A.,Berkhof,J.ideVries,M.W.(1999).Qualityoflifeindepression:Dailylifedeterminantsandvariability.PsychiatryResearch,88(3),173189.

    Barrera,T.L.iNorton,P.J.(2009).Qualityoflifeimpairmentingeneralizedanxietydisorder,socialphobia,andpanicdisorder.JournalofAnxietyDisorders,23(8),10861090.

    Baumeister,H.,Balke,K.iHrter,M.(2005).Psychiatricandsomaticcomorbiditiesarenegativelyassociatedwithqualityof life inphysically illpatients. JournalofClinicalEpidemiology,58(11),10901100.

    Beard,C.Weisberg,R.B. iKeller,M.B. (2010).Healthrelatedqualityof life across the anxietydisorders:Findingsfromasampleofprimarycarepatients.JournalofAnxietyDisorders,24(6),559564.

    Bellivier, F. (2005). Schizophrenia, antipsychotics and diabetes: Genetic aspects. EuropeanPsychiatry,20(Suppl.4),335339.

    BengtssonTops,A. iHansson,L.(1999).Subjectivequalityof life inschizophrenicpatients livinginthecommunity:Relationshiptoclinicalandsocialcharacteristics.EuropeanPsychiatry,14(5),256263.

    BengtssonTops,A.,Hansson,L.,Sandlund,M.,Bjarnason,O.,Korkeila,J.,Merinder,L.,Nilsson,L., Srgaard, K.W., Vinding, H.R. iMiddelboe, T. (2005). Subjective versus interviewerassessment of global quality of life among persons with schizophrenia living in thecommunity:ANordicmulticentreStudy.QualityofLifeResearch,14(1),221229.

  • 152

    Berlim,M.T. i Fleck,M.P.A. (2003). Quality of life: A brand new concept for research andpracticeinpsychiatry.RevistaBrasileiradePsiquiatria,25(4),249252.

    Berlim,M.T.,McGirr,A.iFleck,M.P.(2008).Cansociodemographicandclinicalvariablespredictthequalityoflifeofoutpatientswithmajordepression?PsychiatryResearch,160(3),364371.

    Bobes,J.,Gonzlez,M.P.,Bascarn,M.T.,Arango,C.,Siz,P.A. iBousoo,M.(2001).Qualityoflife and disability in patientswith obsessivecompulsive disorder. European Psychiatry,16(4),239245.

    Bonicatto,S.C.,Dew,M.A.,Zaratiegui,R.,Lorenzo,L. iPecina,P. (2001).Adultoutpatientswithdepression:WorsequalityoflifethaninotherchronicmentaldiseasesinArgentina.SocialScienceandMedicine,52(6),911919.

    Brissos, S., Dias, V.V., Carita, A.I. iMartinezArn, A. (2008). Quality of life in bipolar type Idisorderandschizophreniainremission:clinicalandneurocognitivecorrelates.PsychiatryResearch,160(1),5562.

    Bushe,C.iHolt,R.(2004).Prevalenceofdiabetesandimpairedglucosetoleranceinpatientswithschizophrenia.TheBritishJournalofPsychiatry,184(Suppl.47),s67s71.

    Calman,K.C.(1984).Qualityoflifeincancerpatientsanhypothesis.JournalofMedicalEthics,10(3),124127.

    Caron, J.,Mercier,C.,Diaz,P. iMartin,A. (2005).Sociodemographicandclinicalpredictorsofquality of life in patients with schizophrenia or schizoaffective disorder. PsychiatryResearch,137(3),203213.

    Carrera, M., Herrn, A., AyusoMateos, J.L., SierraBiddle, D., Ramrez, M.L., Ayestarn, A.,Hoyuela, F., RodrguezCabo, B. i VzquezBarquero, J.L. (2006).Quality of life in earlyphasesofpanicdisorder:Predictivefactors.JournalofAffectiveDisorders,94(1),127134.

    Chan,S.,Jia,S.,Chiu,H.,Chien,W.T.,Thompson,D.R.,Hu,Y.iLam,L.(2009).Subjectivehealthrelated quality of life of chinese older personswith depression in Shanghai andHongKong:Relationshiptoclinicalfactors,leveloffunctioningandsocialsupport.InternationalJournalofGeriatricPsychiatry,24(4),355362.

    Cotton, S.M., Gleeson, J.F.M., AlvarezJimenez, M. i McGorry, P.D. (2010). Quality of life inpatientswhohaveremittedfromtheirfirstepisodeofpsychosis.SchizophreniaResearch,121(13),259265.

    Cramer,V.,Torgersen,S.iKringlen,E.(2005).Qualityoflifeandanxietydisorders:Apopulationstudy.TheJournalofNervousandMentalDisease,193(3),196202.

    Cummins,R.A.,Eckersley,R.,Pallant, J.,vanVugt, J. iMisajon,R. (2003).Developinganationalindex of subjective wellbeing: The Australian UnityWellbeing Index. Social IndicatorsResearch,64(2),159190.

    daRocha,N.S.,Power,M.J.,Bushnell,D.M.iFleck,M.P.(2009).Isthereameasurementoverlapbetweendepressivesymptomsandqualityoflife?ComprehensivePsychiatry,50(6),549555.

    da Silva Lima,A.F.B. ideAlmeida Fleck,M.P. (2007). Subsyndromaldepression:An impactonqualityoflife?JournalofAffectiveDisorders,100(1),163169.

    Dias, V.V., Brissos, S., Frey, B.N. i Kapczinski, F. (2008). Insight, quality of life and cognitivefunctioning in euthymic patients with bipolar disorder. Journal of Affective Disorders,110(1),7583.

    Dickerson, F., Brown, C.H., Fang, L.,Goldberg, R.W., Kreyenbuhl, J.,Wohlheiter, K. iDixon, L.(2008). Quality of life in individuals with seriousmental illness and type 2 diabetes.Psychosomatics,49(2),109114.

  • 153

    Dixon,L.,Weiden,P.,Delahanty,J.,Goldberg,R.,Postrado,L.,Lucksted,A. iLehman,A.(2000).Prevalence and correlatesofdiabetes innational schizophrenia samples. SchizophreniaBulletin,26(4),903912.

    Fenn,H.H.,Bauer,M.S.,Alshuler,L.,Evans,D.R.,Williford,W.O.,Kilbourne,A.M.,Beresford,T.P.,Kirk,G.,Stedman,M.iFiore,L.fortheVACooperativeStudy#430Team(2005).Medicalcomorbidity and healthrelated quality of life in bipolar disorder across the adult agespan.JournalofAffectiveDisorders,86(1),4760.

    Fitzgerald, P.B., de Castella, A.R.A., Filia, K., Collins, J., Brewer, K.,Williams, C.L., Davey, P. iKulkarni, J. (2003).A longitudinal studyofpatientandobserverratedqualityof life inschizophrenia.PsychiatryResearch,119(1),5562.

    Folsom, D.P., Depp, C., Palmer, B.W.,Mausbach, B.T., Golshan, S., Fellows, I., Cardenas, V.,Patterson,T.L.,Kraemer,H.C.iJeste,D.V.(2009).SchizophreniaResearch,108(13),207213.

    Fontenelle, I.S., Fontenelle, L.F.,Borges,M.C.,Prazeres,A.M.,Rang,B.P.,Mendlowicz,M.V. iVersiani,M. (2010).Qualityof lifeandsymptomdimensionsofpatientswithobsessivecompulsivedisorder.PsychiatryResearch,179(2),198203.

    FormanHoffman,V.L., Carney, C.P., Sampson, T.R., Peloso, P.M.,Woolson, R.F., Black,D.W. iDoebbeling,B.N.(2005).MentalhealthcomorbiditypatternsandimpactonqualityoflifeamongveteransservingduringtheFirstGulfWar.QualityofLifeResearch,14(10),23032314.

    Fujii,D.E.,Wylie,A.M. iNathan,J.H.(2004).Neurocognitionand longtermpredictionofqualityof life inoutpatientswith severeandpersistentmental illness.SchizophreniaResearch,69(1),6773.

    Gazalle,F.K.,Andreazza,A.C.,Hallal,P.C.,KauerSant'Anna,M.,Ceresr,K.M.,Soares,J.C.,Santin,A. i Kapczinski, F. (2006). Bipolar depression: The importance of being on remission.RevistaBrasileiradePsiquiatria,28(2),9396.

    Gazalle, F.K., Frey,B.N.,Hallal,P.C.,Andreazza,A.C.,Cunha,A.B.M., Santin,A. iKapczinski, F.(2007).Mismatchbetweenselfreportedqualityoflifeandfunctionalassessmentinacutemania:Amatterofunawarenessofillness?JournalofAffectiveDisorders,103(13),247252.

    Gazalle,F.K.,Hallal,P.C.,Andreazza,A.C.,Frey,B.N.,KauerSant'Anna,M.,Weyne,F.,daCosta,S.C., Santin, A. i Kapczinski, F. (2007). Manic symptoms and quality of life in bipolardisorder.PsychiatryResearch,153(1),3338.

    Gladis,M.M.,Gosch,E.A.,Dishuk,N.M.iCritsChristoph,P.(1999).Qualityoflife:Expandingthescopeof clinical significance. JournalofConsultingandClinicalPsychology,67(3),320331.

    Goldberg,J.F.iHarrow,M.(2005).Subjectivelifesatisfactionandobjectivefunctionaloutcomein bipolar and unipolar mood disorders: A longitudinal analysis. Journal of AffectiveDisorders,89(13),7989.

    Gough,S.C.L.(2005).Diabetesandschizophrenia.PracticalDiabetesInternational,22(1),2326.Hansson, L. (2006).Determinants of quality of life in peoplewith severemental illness. Acta

    PsychiatricaScandinavica,113(Suppl.429),4650.Hansson,L. iBjrkman,T.(2007).Arefactorsassociatedwithsubjectivequalityof life inpeople

    withseverementalillnessconsistentovertime?A6yearfollowupstudy.QualityofLifeResearch,16(1),916.

  • 154

    HassonOhayon,I.,Kravetz,S.,Meir,T.iRozencwaig,S.(2009).Insightintoseverementalillness,hope, and quality of life of persons with schizophrenia and schizoaffective disorders.PsychiatryResearch,167(3),231238.

    HassonOhayon,I.,Kravetz,S.,Roe,D.,David,A.S.iWeiser,M.(2006).Insightintopsychosisandqualityoflife.ComprehensivePsychiatry,47(4),265269.

    Herrman,H. i Chopra, P. (2008).Quality of life and neurotic disorders in general healthcare.CurrentOpinioninPsychiatry,22(1),6168.

    Jenkins,P.E.,Hoste,R.R.,Meyer,C. iBlissett,J.M.(2011).Eatingdisordersandqualityof life:Areviewoftheliterature.ClinicalPsychologyReview,31(1),113121.

    JokiBegi,N.,Tadinac,M.,Hromatko,I.iLauriKorajlija,A.(2007).Thesubjectivequalityoflife(SQOL)ingastroenterologicalpatients.PsychologicalTopics,16(2),259274.

    Kao,Y.C.,Liu,Y.P.,Chou,M.K. iCheng,T.H.(inpress).Subjectivequalityof life inpatientswithchronic schizophrenia: relationship between psychosocial and clinical characteristics.Comprehensive Psychiatry. Retrieved from http://www.comppsychjournal.com/article/S0010440X(10)000659/abstract

    Karow,A. iPajonk,F.G. (2006). Insightandqualityof life in schizophrenia: recent findingsandtreatmentimplications.CurrentOpinioninPsychiatry,19(6),637641.

    Karow,A.,Pajonk,F.G.,Reimer, J.,Hirdes,F.,Osterwald,C.,Naber,D. iMoritz,S. (2008).Thedilemmaofinsightintoillnessinschizophrenia:Selfandexpertratedinsightandqualityoflife.EuropeanArchivesofPsychiatryandClinicalNeuroscience,258(3),152159.

    Kasckow,J.W.,Twamley,E.,Mulchahey,J.J.,Carroll,B.,Sabai,M.,Strakowski,S.M.,Patterson,T.iJeste,D.V.(2001).Healthrelatedqualityofwellbeinginchronicallyhospitalizedpatientswith schizophrenia:Comparisonwithmatchedoutpatients.PsychiatryResearch,103(1),6978.

    Katschnig, H. (2006). Quality of life inmental disorders: challenges for research and clinicalpractice.WorldPsychiatry,5(3),139145.

    Korr,W.S.iFord,B.C.(2003).Measuringqualityoflifeinthementallyill.QualityofLifeResearch,12(Suppl.1),1723.

    Kuehner,C.iBuerger,C.(2005).Determinantsofsubjectivequalityoflifeindepressedpatients:Theroleofselfesteem,responsestyles,andsocialsupport.JournalofAffectiveDisorders,86(2),205213.

    Kugo,A.,Terada,S.,Ishizu,H.,Takeda,T.,Sato,S.,Habara,T.,Fujimoto,Y.,Namba,T.,Horii,S.iKuroda,S.(2006).QualityoflifeforpatientswithschizophreniainaJapanesepsychiatrichospital.PsychiatryResearch,144(1),4956.

    Langeland,E.,Wahl,A.K.,Kristoffersen,K.,Nortvedt,M. iHanestad,B.R. (2007).Qualityof lifeamongNorwegianswithchronicmentalhealthproblems living inthecommunityversusthegeneralpopulation.CommunityMentalHealthJournal,43(4),321339.

    Law,C.W.,Chen,E.Y.H.,Cheung,E.F.C.,Chan,R.CK.,Wong,J.G.W.S.,Lam,C.L.K.,Leung,K.F.iLo,M.S.M. (2005). Impact of untreated psychosis on quality of life in patientswith firstepisodeschizophrenia.QualityofLifeResearch,14(8),18031811.

    Malla,A.,Williams,R.,Kopala.L.,Smith,G.,Talling,D.iBalshaw,R.(2006).Outcomeonqualityoflife inaCanadiannational sampleofpatientswith schizophreniaand relatedpsychoticdisorders.ActaPsychiatricaScandinavica,113(Suppl.430),2228.

    Martinis, T. (2005). Percepcija kvalitete ivota u funkciji dobi. Zagreb: Odsjek za psihologijuFilozofskogfakultetaSveuilitauZagrebu,neobjavljenidiplomskirad.

    Megens,Y.ivanMeijel,B.(2006).Qualityoflifeforlongstaypatientsofpsychiatrichospitals:Aliteraturestudy.JournalofPsychiatricandMentalHealthNursing,13(6),704712.

  • 155

    Mendlowicz,M.V. iStein,M.B. (2000).Qualityof life in individualswithanxietydisorders.TheAmericanJournalofPsychiatry,157,669682.

    Michalak, E.E., Tam, E.M., Manjunath, C.V., Solomons, K., Levitt, A.J., Levitan, R., Enns, M.,Morehouse,R.,Yatham,L.N.iLam,R.W.(2004).Genericandhealthrelatedqualityoflifeinpatientswithseasonalandnonseasonaldepression.PsychiatryResearch,128(3),245251.

    Michalak,E.E.,Yatham,L.N.iLam,R.W.(2005).Qualityoflifeinbipolardisorder:areviewoftheliterature.HealthandQualityofLifeOutcomes,3,72.

    Mueller,B.,Nordt,C.,Lauber,C.,Rueesch,P.,Meyer,P.C. iRoessler,W. (2006).Socialsupportmodifies perceived stigmatization in the first years of mental illness: A longitudinalapproach.SocialScienceiMedicine,62(1),3949.

    Narud,K.,Mykletun,A. iDahl,A.A. (2005).Qualityof life inpatientswithpersonalitydisordersseenatanordinarypsychiatricoutpatientclinic.BMCPsychiatry,5,10.

    Narvaez,J.M.,Twamley,E.W.,McKibbin,C.L.,Heaton,R.K.iPatterson,T.L.(2008).Subjectiveandobjectivequalityoflifeinschizophrenia.SchizophreniaResearch,98(13),201208.

    Nishiyama,T.iOzaki,N.(2010).Measurementlimitofqualityoflifequestionnairesinpsychiatricsettings.QualityofLifeResearch,19(1),2530.

    Norberg,M.M.,Diefenbach,G.J. iTolin,D.F. (2008).Qualityof lifeandanxietyanddepressivedisordercomorbidity.JournalofAnxietyDisorders,22(8),15161522.

    Nordt,C.,Mller,B.,Rssler,W. iLauber,C.(2007).Predictorsandcourseofvocationalstatus,income, and quality of life in peoplewithe severemental illness: A naturalistic study.SocialScienceiMedicine,65(7),14201429.

    Olatunji,B.O.,Cisler, J.M. i Tolin,D.F. (2007).Qualityof life in the anxietydisorders: ametaanalyticreview.ClinicalPsychologyReview,27(5),572581.

    Ormel,J.,VonKorff,M.,Ustun,T.B.,Pini,S.,Korten,A. iOldehinkel,T.(1994).Commonmentaldisorders and disability across cultures: results from theWHO collaborative study onpsychological problems in general health care. The Journal of the American MedicalAssociation,272(22),17411748.

    Papakostas, G.I., Petersen, T.,Mahal, Y.,Mischoulon, D., Nierenberg, A.A. i Fava,M. (2004).Quality of life assessments in major depressive disorder: A review of the literature.generalHospitalPsychiatry,26(1),1317.

    Picardi,A.,Rucci,P.,deGirolamo,G.,Santone,G.,Borsetti,G. iMorosini,P. for thePROGRESGroup(2006).Thequalityof lifeofthementally ill living inresidentialfacilities:FindingsfromanationalsurveyinItaly.EuropeanArchivesofPsychiatryandClinicalNeuroscience,256(6),372381.

    Piccinni,A.,Catena,M.,DelDebbio,A.,Marazziti,D.,Monje,C.,Schiavi,E.,Mariotti,A.,Bianchi,C.,Palla,A.,Roncaglia,I.,Carlini,M.,Pini,S.iDell'Osso,L.(2007).Healthrelatedqualityoflife and functioning in remitted bipolar I outpatients. Comprehensive Psychiatry, 48(4),323328.

    Pirkola,S.,Saarni,S.,Suvisaari,J.,Elovainio,M.,Partonen,T.,Aalto,A.M.,Honkonen,T.,PerliLnnqvist, J. (2009).General health and qualityoflifemeasures in active, recent, andcomorbid mental disorders: A populationbased health 2000 study. ComprehensivePsychiatry,50(2),108114.

    Pitknen,A.,Htnen,H.,Kuosmanen,L.iVlimki,M.(2009).Individualqualityoflifeofpeoplewithseverementaldisorders.JournalofPsychiatricandMentalHealthNursing,16(1),39.

  • 156

    Priebe,S.,Reininghaus,U.,McCabe,R.,Burns,T.,Eklund,M.,Hansson,L.,Junghan,U.,Kallert,T.,van Nieuwenhuizen, C., Ruggeri,M., Slade,M. iWang, D. (2010). Factors influencingsubjective quality of life in patientswith schizophrenia and othermental disorders: Apooledanalysis.SchizophreniaResearch,121(13),251258.

    Priebe,S.,RoederWanner,U.U.iKaiser,W.(2000).Qualityoflifeinfirstadmittedschizophreniapatients:Afollowupstudy.PsychologicalMedicine,30(1),225230.

    Pyne,J.M.,Sieber,W.J.,David,K.,Kaplan,R.M.,Rapaport,M.H.iWilliams,D.K.(2003).UseoftheQuality ofWellBeing SelfAdministered Version (QWBSA) in assesssing healthrelatedqualityoflifeindepressedpatients.JournalofAffectiveDisorders,76(13),237247.

    Rapaport,M.H.,Clary,C.,Fayyad,R.iEndicott,J.(2005).Qualityoflifeimpairmentindepressiveandanxietydisorders.AmericanJournalofPsychiatry,162(6),11711178.

    Rocca,P.,Castagna,F.,Mongini,T.,Montemagni,C.iBogetto,F.(2010).Relativecontributionsofpsychotic symptoms and insight to quality of life in stable schizophrenia. PsychiatryResearch,177(12),7176.

    Rocca,P.,Giugiario,M.,Montemagni,C.,Rigazzi,C.,Rocca,G.iBogetto,F.(2009).Qualityoflifeand psychopathology during the course of schizophrenia. Comprehensive Psychiatry,50(6),542548.

    Resch, P.,Graf, J.,Meyer, P.C., Rssler,W. iHell,D. (2004).Occupation, social support andqualityoflifeinpersonswithschizophrenicandaffectivedisorders.SocialPsychiatryandPsychiatricEpidemiology,39(9),686694.

    Rsch, N., Angermeyer, M.C. i Corrigan, P. W. (2005). Mental illness stigma: Concepts,consequences,andinitiativestoreducestigma.EuropeanPsychiatry,20(8),529539.

    Rsch,N.,Corrigan,P.W.,Todd,A.R. iBodenhausen,G.V. (2010). Implicitselfstigma inpeoplewithmentalillness.TheJournalofNervousandMentalDisease,198(2),150153.

    Schechter,D.,Endicott, J. iNee, J. (2007).Qualityof lifeofnormalcontrols:Associationwithlifetimehistoryofmentalillness.PsychiatryResearch,152(1),4554.

    Sentissi,O.,Navarro,J.C.,DeOliveira,H.,Gourion,D.,Bourdel,M.C.,Bayl,F.J.,Oli,JP.iPoirier,M.F. (2008). Bipolar disorders and quality of life: The impact of attentiondeficit/hyperactivity disorder and substance abuse in euthymic patients. PsychiatryResearch,161(1),3642.

    Sim, K., Mahendran, R. i Chong, S.A. (2005). Healthrelated quality of life and psychiatrccomorbidityinfirstepisodepsychosis.ComprehensivePsychiatry,46(4),278283.

    Sim,K.,Mahendran,R.,Siris,S.G.,Heckers,S.iChong,S.A.(2004).Subjectivequalityoflifeinfirstepisode schizophrenia spectrum disorders with comorbid depression. PsychiatryResearch,129(2),141147.

    Smith,M., Hopkins, D., Peveler, R.C., Holt, R.I.G.,Woodward,M. i Ismail, K. (2008). First v.secondgeneration antipsychotics and risk for diabetes in schizophrenia: Systematicreviewandmetaanalysis.TheBritishJournalofPsychiatry,192(6),406411.

    Staring,A.BP.,VanderGaag,M.,VandenBerge,M.,Duivenvoorden,H.J. iMulder,C.L.(2009).Stigmamoderatestheassociationsofinsightwithdepressedmood,lowselfesteem,andlow quality of life in patients with schizophrenia spectrum disorders. SchizophreniaResearch,115(23),363369.

    Stein, M.B. i Heimberg, R.G. (2004). Wellbeing and life satisfaction in generalized anxietydisorder: Comparison tomajor depressive disorder in a community sample. Journal ofAffectiveDisorders,79(1),161166.

    Stein,M.B. i Kean, Y.M. (2000). Disability and quality of life in social phobia: Epidemiologicfindings.TheAmericanJournalofPsychiatry,157,16061613.

  • 157

    StenglerWenzke, K., Kroll,M.,Matschinger, H. i Angermeyer,M.C. (2006). Quality of life ofrelativesofpatientswithobsessivecompulsivedisorder.ComprehensivePsychiatry,47(6),523527.

    Telch,M.J.Schmidt,N.B.,Jaimez,T.L.,Jacquin,K.M.iHarrington,P.J.(1995).Impactofcognitivebehavioral treatmentonqualityof life inpanicdisorderpatients. JournalofConsultingandClinicalPsychology,63(5),823830.

    TheESEMeD/MHEDEA2000 Investigators (2004).Disabilityandqualityof life impactofmentaldisorders in Europe: Results from the European Study of the Epidemiology ofMentalDisorders(ESEMeD)project.ActaPsychiatricaScandinavica,109(Suppl.420),3846.

    vandeWillige,G.,Wiersma,D.,Nienhuis,F.J. i Jenner, J.A. (2005).Changes inqualityof life inchronic psychiatric patients: A comparison between EuroQol (EQ5D) and WHOQoL.QualityofLifeResearch,14(2),441451.

    Vatne,S.iBjrkly,S.(2008).Empiricalevidenceforusingsubjectivequalityoflifeasanoutcomevariableinclinicalstudies:Ametaanalysisofcorrelatesandpredictorsinpersonswithamajormentaldisorder living in the community.ClinicalPsychologyReview,28(5),869889.

    Watson, H.J., Swan, A. iNathan, P.R. (in press). Psychiatric diagnosis and quality of life: Theadditionalburdenofpsychiatriccomorbidity.ComprehensivePsychiatry.Retrieved fromhttp://www.comppsychjournal.com/article/S0010440X(10)000970/abstract

    Wittchen,H.U. iBeloch,E. (1996).The impactof socialphobiaonqualityof life. InternationalClinicalPsychopharmacology,11(Suppl.3),1523.

    Wittchen,H.U.,Fuetsch,M.,Sonntag,H.,Mller,N.iLiebowitz,M.(2000).Disabilityandqualityof life inpure and comorbid socialphobia: Findings from a controlled study.EuropeanPsychiatry,15(1),4658.

    Woon, P.S., Chia, M.Y., Chan, W.Y. i Sim, K. (2010). Neurocognitive, clinical and functionalcorrelatesofsubjectivequalityoflifeinasianoutpatientswithschizophrenia.ProgressinNeuroPsychopharmacologyiBiologicalPsychiatry,34(3),463468.

    Xiang,Y.T.,Chiu,H.F.K.iUngvari,G.S.(2010).QualityoflifeandmentalhealthinChineseculture.CurrentOpinioninPsychiatry,23(1),4347.

    Zhang,H.,Wisniewski,S.R.,Bauer,M.S.,Sachs,G.S.,Thase,ME., fortheSTEPBD Investigators(2006).Comparisonsofpercievedqualityof lifeacrossclinicalstates inbipolardisorder:Data from the first 2000 Systematic Treatment Enhancement Program for BipolarDisorder(STEPBD)participants.ComprehensivePsychiatry,47(3),161168.

  • 158

    ODNOSEMOCIONALNEKONTROLE,PERCIPIRANOGSTRESAIOSOBNEKVALITETEIVOTA

    SelenaNuji,GorkaVuleti

    Dosadanja istraivanja ukazala su na vanost karakteristika linosti u doivljavanju i procjenisubjektivnog iskustva pojedinca pa tako i na njegovu procjenu kvalitete ivota. Takoer se uraznimmodelimasubjektivnekvaliteteivotanavodivanostdoivljajaipercepcijesituacijekojojjepojedinacizloenumoderiranjudoivljajavlastitekvaliteteivota.Istraivanjaopovezanostizadovoljstvaivotom,emocionalnekontrole ipercipiranogstresasvesueajersesvevieirazinestresa.Percipiranistresimavelikuuloguuprocjenineijekvaliteteivota.Osobe sveim razinamapercipiranog stresaprocjenjuju svojukvalitetu ivotaniom zarazlikuodosobakojepercipirajumanjistres,odnosno imajuuspjenijestrategijesuoavanjasastresom (Matheny, Tovar i Curlette, 2008; Deniz, 2006). Istodobno, istraivanja pokazuju daosobesveimivotnimzadovoljstvompercipirajumanjistresodonihkojesumanjezadovoljneivotom (Bailey iMiller,1998,premaDeniz,2006). Takoer istraivanjapotvrujuvanuuloguemocionalne kontroleuprocjeniosobne kvalitete ivota.Potvrene suhipotezeopozitivnomefektuemocionalnog izraavanjanadobrobitpojedinca (Danki,2004) kao i vee zadovoljstvokodosobakojesu izvjetavaleosvojemosobnomnegativnom iskustvuuodnosunaonekojeotomenisuizvjetavale(HudekKneeviiKardum,2006).EmocionalnakontrolaEmocionalnaseregulacijadefinirakaoskupprocesakojimapojedincipokuavajuutjecatina tokakveeemocijedoivjetiiukojevrijeme,inakojenaineeihizraziti(MansteadiFisher,2000;Gross, 1999; Gross iMunoz, 1995, prema HudekKneevi, Krapi i Rajter, 2005).Moe bitiautomatska i kontrolirana te svjesna i nesvjesna (Danki, 2004). Emocionalna kontrolapodrazumijevaoputendencijupojedincakinhibiranjuekspresijeemocionalnihreakcija(RogeriNesshoever, 1987, prema Danki, 2004). U literaturi se pod pojmom emocionalna kontrolapodrazumijevaju pojmovi poput suzdravanje (eng. constraint) (Tellegen, 1982, premaDanki,2004),emocionalnaneizraajnost(Buck,1984,premaKing,EmmonsiWoodley,1992,svepremaDanki, 2004), represivna defanzivnost (Weinberger, 1990, prema King, Emmons i Woodley,1992,svepremaDanki,2004),emocionalnaregulacija(Gross,1999,premaDanki,2004),doksunazivemocionalnakontrolauveliRoger isuradnici (Roger iNesshoever,1987;Roger iNajarian,1989).Donjihovogmodela,naime,nijebiloprikladnihmjerakojimabise ispitalaemocionalnakontrola, odnosno utvrdio odnos izmeu linosti i stresa zbog ega su oni razvili modelemocionalnekontroleinatemeljunjega,Upitnikemocionalnekontrole(RogeriNajarian,1998).Premanjima seemocionalnakontrola sastojioddimenzijeponavljanja,emocionalne inhibicije,benignekontroleikontroleagresivnosti.Ponavljanje (ruminiranje) podrazumijeva sklonost ponavljanju misli, osjeaja i scena koje supovezanesprolimstresnimdogaajima,amogutrajati idue(HudekKneevi,Krapi iRajter,2005).Dakle,odnosisenatendencijupojedincadaopetovanorazmiljaoemocionalnomdistresu(Danki,2004).Ukljuujeosjeajenezadovoljstvasinterpersonalnimdogaajimaikonfliktkojiiznjih proizlazi. Emocionalna inhibicija predstavlja supresiju otvorenog izraavanja doivljenih

  • 159

    emocija,odnosnozadravanjeemocionalnogizraavanja(Danki,2004;HudekKneevi,KrapiiRajter, 2005). Iako meusobno nezavisne dimenzije emocionalne kontrole, ponavljanje iemocionalna inhibicijapovezane sunanaindapotiskivanjeemocijaonemoguava kognitivnuasimilaciju,odnosnoproraduodreenognegativnog iskustvato izaziva ruminacijukojadovodidonegativnogafekta,izbjegavanja,fiziolokoguzbuenjaistresa(Paezisuradnici,1999,premaDanki, 2004). Istraivanja potvruju povratni efekt emocionalne inhibicije to znai da osobekojekontinuiranopotiskuju repetitivne iometajuemislio stresnimdogaajima,dueonjimarazmiljaju(NolenHoeksema iMorrow,1991,premaPaez isuradnici,1999,svepremaDanki,2004). Takoer, rezultati istraivanja pokazuju da inhibicija odreenih negativnih emocija nedovodi do smanjenja tih emocija, odnosno ne dovodi do olakanja subjektivnog doivljavanjanavedenihemocija.Navedenedimenzijene samoda izazivaju vei stres kodpojedinca,nego iprolongirajuoporavakodstresapri emudimenzijaponavljanja imaposebnonegativanutjecaj(Danki, 2004).Uz ove nepovoljne utjecaje ponavljanja i emocionalne inhibicije na pojedinca,istraivanjapotvruju ibrojnedrugenegativneefekte,posebnoupogleduzdravstvenih ishoda.Zbognavedenihnepovoljnihutjecajaponavljanjaiemocionalneinhibicije,ovedimenzijesmatrajuseneadaptivnimoblicimaemocionalnekontrole.Meutim, brojni autori takoer spominju i injenicu da emocionalna inhibicija u pojedinimsituacijamamoebitiiadaptivna.TakoGrossiLevenson(1997,premaDanki,2004)navodedajepremacivilizacijskimzahtjevimaemocionalna inhibicija ispravna inuna,odnosno,daezdraveodrasleosobe inhibiratiekspresiju svojihemocijauokolnostima koje to zahtijevaju kakobi seizbjeglidestruktivniefektiodreenihemocionalnih reakcija ikakobisezatitili.Uprilogovom,pozitivnijem,vienjuemocionalne inhibicije idu inovije teorijeoemocionalnoj inhibicijipremakojimaseonasmatrajednimodtemeljnihrazvojnihpostignua(HudekKneeviiKardum,2006;Kopp,1989;Saarni,1990;Thompson,1991,svepremaGrossiLevenson,1997,svepremaDanki,2004).Naime,teoretiarismatrajudasesposobnostinhibiranjaemocijastjeeuranojdobi,okotree godine, i predstavlja jednu od vjetina koju je vrlo korisno nauiti u djetinjstvu. Iznavedenog moe se zakljuiti da emocionalna inhibicija nije uvijek patogena i nepoeljna,meutim,kronina inefleksibilnaemocionalna inhibicijadovodidonegativnihposljedica,kakozdravstvenih,takoisocijalnihuviduloijihmeuljudskihodnosailoijeslikeosebi(Butler,2003,premaHudekKneevi iKardum,2006). Istraivanja,naime,pokazujudakroninaemocionalnainhibicijadovodidopovienefiziolokepobuenosti,osobitosimpatikogivanogsustavakojijepovezansastresnimreakcijamatipaborbailibijeg(GrossiLevenson,1993,1997;Gross,2002,sve prema Hudek Kneevi i Kardum, 2006), a moe dovesti i do kronine pobuenostisimpatikogivanogsustava,smanjenogradaimunolokogsustavapaakiveesmrtnosti(Levyisuradnici,1985,premaHudekKneeviiKardum,2006).Zarazlikuoddimenzijeponavljanjaiemocionalneinhibicije,dimenzijebenignakontrolaikontrolaagresivnosti smatraju se adaptivnima. Benigna kontrola podrazumijeva tendenciju pojedincaprema kontroli impulzivnosti i potiskivanju spontanog ponaanja, odnosno zadravanju svihneagresivnih trenutanih i neposrednih impulsa, dok se kontrola agresivnosti odnosi napotiskivanjeagresivnihpostupakaihostilnihreakcija(RogeriNesshoever,1987;RogeriNajarian,1989).Ovedimenzijepovezane su sa slabijimodgovoromna stres ipozitivnijim zdravstvenim isocijalnim ishodima (Danki, 2004). Benigna kontrola, odnosno kontrola impulsa nuna je unormalnomfunkcioniranjupojedincatopotvrujuistraivanjaopovezanostismanjenekontroleimpulsa s poremeajima ponaanja i socijalnim potekoama (Dodge i Newman, 1981; King,

  • 160

    Jones, Scheuer,Curtis i Zarcone, 1990;Weis i Ebert, 1983, sveprema Lok iBishop, 1999, svepremaDanki,2004).Suprotnoteorijamakatarze, istraivanjapokazujudaagresivnoponaanjepoveavavjerojatnostkasnijegagresivnogponaanja(Geen,1968;Geen,StoneriShope,1975;svepremaLokiBishop,1999, sve prema Danki, 2004). Okolnosti koje omoguuju ili ne omoguuju izraavanjeagresivnosti,utjeunastupanjizraavanjaagresivnosti,toznaidaepojedinciuprilikamakojetoomoguavaju, izraavativeistupanjagresivnosti(Danki,2004).Suprotnoodteorijakatarze,istraivanjatakoerpokazujudaagresivnostpoveava,anesmanjujerazinuuzbuenja(Zillmann,1979;Zillmann iSapolsky,1977, svepremaLok iBishop,1999, svepremaDanki,2004).Zbognavedenihrazloga,kontrolaagresivnostisprjeavaagresivnoponaanjezbogegajeadaptivnasobzirom na osjeaje uzbuenja koji prate stres. O povezanosti benigne kontrole i kontroleagresivnosti sa zdravstvenim ishodimanijeproveden velikbroj istraivanja, kaou sluajuprvedvijenavedenedimenzije.LokiBishop(1999,premaDanki,2004)nisunalipovezanostkontroleagresivnostistjelesnimsimptomima,dokjebenignakontrolabilanegativnopovezanastjelesnimsimptomimanezavisnoodrazinedoivljenogstresa.Navedeneefektedimenzijaemocionalnekontrolepotrebnojepaljivointerpretiratisobziromnatodaonioviseokulturiukojojjeistraivanjeprovedeno.Istraivanjapokazujudaljudiizrazliitihkultura imaju razliite koncepte emocionalne ekspresije i inhibicije (Markus i Kitayama, 1991,premaLokiBishop,1999,svepremaDanki,2004).Meutim,onotojeneosporno,jestnjezinapovezanostsastresomirazliitimaspektimanoenjasastresom.StresipercepcijastresaPojamstresabiojepoznatiprijepojaveznanosti.U14.stoljeubiojesinonimzatekoe,tegobeilinesretneokolnosti.Uznanostisepojaviou17.stoljeuitonajprijeufizikalnimznanostima,au19. stoljeu poeo se koristiti i umedicini kao uzrok bolesti (Lazarus i Folkman, 2004, premaHudek Kneevi i Kardum, 2006). Sve do etrdesetih godina 20. stoljea promatrao se samofiziolokistresdabisetadaprviputpojaviopojampsihikogstresa.Danassestresdefinirakaotjelesnaipsiholokareakcijanavanjskeiunutarnjestresore(Havelka,1998).Odnosisenastanjetjelesne ili psihike napetosti pod utjecajem poremeene psihofizike ravnotee izazvanefizikom, psihikom ili socijalnom ugroenosti same osobe ili nekog njemu bliskog (Havelka,1998). Postoje tri pristupa u shvaanju pojma stresa. Prvi ga konceptualizira kao objektivnipodraajkoji izazivastresniodgovor,drugipristupshvaastreskaoodgovororganizmananekipodraaj, dok ga trei pristup definira kao interakciju pojedinca i okoline (Hudek Kneevi iKardum.2006).Stresna situacija je svaka situacija koja zahtijeva od osobe mobiliziranje dodatnih fizikih ipsihikih potencijala kako bi joj se osoba prilagodila ili oduprla ( Havelka, 1998). Situacija epredstavljatistresorsamousluaju,akoosobaprocijenidapostojineslaganjeuzahtjevimakojisenanjupostavljaju imogunostimadasesnjimasuoi,kao i,akoprocijenidanemadovoljnosocijalnepotporekojabi jojpomoglausuoavanju.Pojamstresaneodnosisenasamdogaaj,negonaodgovorosobenatajdogaaj.Naime,reakcijenastressubjektivnesu isvakipojedinacrazliito epercipirati zahtjeve ipritiskekoji suprednjim.Lazarus (1991,premaLarsen,2008)smatrada e se strespojaviti samou sluajuda jeosobaprolakrozdvijeprocjene.Primarnaprocjena odnosi se na percepciju dogaaja kao prijetnje osobnim ciljevima pojedinca, a

  • 161

    sekundarna procjena na procjenu osobe da nema mehanizama potrebnih za suoavanje sazahtjevima prijeteeg dogaaja. Stresni podraaj ili stresor odnosi se na svaki podraaj koji upojedinca izaziva stres, amoe biti tjelesni, psiholoki i socijalni. To je podraaj koji prekidauobiajenu aktivnost organizma i predstavlja prijetnju njegovim normalnim procesima iliintegriranim funkcijama (HudekKneevi i Kardum, 2006). Zajednike su karakteristike svihstresora njihova ekstremnost, odnosno uzrokovanje stanja preplavljenosti i preoptereenosti,zatim nemogunost kontrole odnosno injenica da su izvan utjecaja same osobe te konflikt,odnosno suprotne sklonosti koje proizvode stresori kao na primjer elja za sudjelovanjem iistovremenaeljazaizbjegavanjemnekeaktivnosti.Stresovisedijelenaakutne,kojeuzrokujunagle ikratkotrajnepromjeneuokolinipa izazivaju inagle promjene u organizmu te kronine, koji su uzrokovani trajnom neugodnom situacijom idugorono izazivaju stres kod pojedinca. Kronini stres vie e se oitovati u emotivnimpromjenama, amanje u fiziolokim.Neki autori proiruju ovu podjelu pa navode etiri oblikastresa:akutni,epizodniakutnistres,traumatskistres ikroninistres(Larsen,2008).Premaovojpodjeli akutni stres podrazumijeva iznenadne zahtjeve koji su stavljeni pred osobu dok seepizodni akutni stres odnosi na ponavljane epizode akutnog stresa. Traumatski strespodrazumijevavelikukoliinuakutnogstresaijiutjecajmoetrajatigodinamapaakicijeliivot.Za razliku od akutnih stresova, kronini stres traje znatnodue.Osim podjele prema trajanju,stresovisemogupodijelitiipremajakostinamalesvakodnevnestresove,velikeivotnestresoveitraumatske ivotne stresove.Mali ivotni stresovi, koji sedogaaju svakodnevno,neuzrokujuznaajne negativne promjene kod pojedinca te ak mogu imati i pozitivne posljedice jeromoguavajupojedincu vjebanje suoavanja sa stresnim situacijama. Sdruge strane,najeiizvor stresakodveine ljudiupravo su svakodnevnebrige. Iako slabijeg intenzitetaodvelikih itraumatskih ivotnih stresova,one sukronine iponavljajuedok su veliki ivotni i traumatskistresovizaveinuljudirijetki.Zdravstvenipsiholozismatrajudastresimaaditivneuinke,toznaidaseuincistresazbrajajuiakumulirajuuosobitijekomvremena.Zarazlikuodmalihivotnihstresova,velikiivotnistresovi,iakosedogaajuiznimno,izazivajuznaajnenegativnepromjeneuivotupojedinca.Kodveineljudi te e promjene s vremenom nestati, dok e kod odreenog broja ljudi ostati trajneposljedice.Traumatskiivotni stresovidogaaju senajrjee,meutim,najjaeg su intenziteta iveinom dovode do trajnih psihikih ili tjelesnih smetnji. Zbog njihove neoekivanosti i jakogintenziteta, uspjeno suoavanje s njima gotovo je nemogue. Naime, veina se ljudi ne znasuoiti s njima i za razliku od velikih ivotnih stresova, kod njih s vremenom ne dolazi doracionalizacijedogaaja koji su izazvali stres kaonipronalaenjapozitivnog aspektadogaaja.Osim ove podjele, neki autori kategoriziraju stresne podraaje na velike ivotne promjene,kronine stresnedogaaje, traumatskedogaaje i svakodnevne stresne situacije ineipritomrazliku izmeuvelikih ivotnihpromjenakojemogubitipozitivne,ali zbog zahtjevaprilagodbeizazivaju stres kod pojedinca i traumatskih, i kroninih stresnih dogaaja, koji su iskljuivonegativni zapojedinca (HudekKneevi iKardum, 2006).Neki autori smatrajuda supozitivneivotne promjenemanje uznemirujue od negativnih (Thoits, 1983, prema HudekKneevi iKardum, 2006) meutim, postoje i suprotna tumaenja po kojima je u procjeni stresnostiodreenogdogaajavanakoliinapromjene idiskontinuitetakoji tajdogaaj izazivau ivotupojedinca, bez obzira na smjer tih promjena (Holmes i Rahe, 1967, prema HudekKneevi iKardum,2006).Oni smatrajuda supromjene samepo sebi izvor stresa.Aldwin (1994,premaHudekKneeviiKardum,2006)smatradasepojedinioblicistresamogurazlikovatisobziromna

  • 162

    dvijedimenzijekojesenalazeutemeljurazliitihkoncepcijastresnihpodraaja,aodnosesenadimenziju intenzitetastresnosti idimenziju trajanjastresnogdogaaja.Prema tome, traumesurelativnokratkog trajanja,alivisokog intenziteta,za razlikuodkroninihstresovakojisuduegtrajanja,aliniegintenziteta.Velikiivotnidogaajirazliitogsutrajanja,aodkroninihstresnihdogaaja razlikuju se po jasno odreenom zavretku djelovanja. Svakodnevni problemi trajukratkoiniskogsuintenziteta.Stres izaziva snane reakcije organizma koje mogu biti psiholoke, fizioloke i ponaajne.Psiholoke ilipsihike reakcijemogubitiemotivne (naprimjer,strah, tjeskoba) ikognitivne (naprimjer,promjeneuusredotoenostiilipanji).Fiziolokereakcijenastresukljuujupojaanradsrcaiplua,proirenezjenice,viurazinueeraukrvi,suavanjekapilara,povienarterijskikrvnitlakipoveanumiinuaktivnost.Kolikiebitiintenzitetovihreakcijaikolikoeonetrajatiovisioprirodi ikarakteristikamastresora,oosobinama linostipojedinca,njegovojprocjenivlastitihmogunosti suoavanja sa stresom i procjeni socijalne potpore koju ima na raspolaganju. Usluajevima visokog stresa, kod osobe se mogu javiti jake fizioloke promjene koje moguuzrokovati tjelesne smetnje, odnosno odreene psihosomatske simptome koji se zatimmogurazvitiiuodreenepsihosomatskebolesti.Bolestikodkojihstresimaposebnovelikutjecajsubolestisrcaikrvnihila(npr.povienarterijskikrvni tlak, srane aritmije), bolesti probavnog sustava (npr. ulkusna bolest), bolesti lijezda sunutranjim izluivanjem (npr. hipertireoza, dijabetes), bolesti dinog sustava (npr. astma),bolestisustavaorganazakretanje(npr.psihogenireumatizam),konebolestiinesanica.Zbogvaneulogekojustresimaunastankuioporavkuodbolestisvejevieistraivanjakojimasenastoje utvrditi obrasci djelovanja razliitih oblika stresa s obzirom na razliite varijable ipsihosocijalneposrednikenafunkcioniranjepojedinca,zdravstvene ishode,atime inakvalitetuivota.Obziromdajepodrujeistraivanjaodrednicakvaliteteivotavrloiroko,aistraivanjanedaju jednoznane rezultate, razni autori odluuju se istraivati razliite konstrukte i stanja uodnosu na subjektivnu kvalitetu ivota. Ovo istraivanje usmjerilo se na stres i emocionalnukontrolukaomogueznaajnekorelatekvaliteteivota.CiljistraivanjaOvim istraivanjem nastoji se ispitati povezanost razine emocionalne kontrole, percipiranogstresaiosobnekvaliteteivota.Problem

    1. Ispitatipostojilipovezanostdimenzijaemocionalnekontrole,percipiranogstresaiosobnekvaliteteivota.

    Hipoteze1. Oekuje se negativna povezanost izmeu dimenzije emocionalne inhibicije i dimenzijeponavljanja s kvalitetom ivota,odnosno vii rezultatnadimenzijiamabit epovezan sniomosobnom kvalitetom ivota, dok se oekuje pozitivna povezanost izmeu kvalitete ivota idimenzija:benignekontroleikontroleagresivnosti.

  • 163

    2. Oekuje se pozitivna povezanost izmeu percipiranog stresa i dimenzija: ponavljanje iemocionalna inhibicija,anegativnapovezanostdimenzijebenignekontrole idimenzijekontroleagresivnostispercipiranimstresom.3.Oekujesenegativnapovezanostizmeuosobnekvaliteteivotaipercipiranogstresa.SudioniciUistraivanjujesudjelovalo150studenticaistudenata2.i3.godinepreddiplomskihstudijate1.godinediplomskihstudijaSveuilitaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.InstrumentiIndeksosobnekvaliteteivotaIndeks osobne kvalitete ivota (PersonalWellbeing Index, PWI Cummins, 2006) predstavljamultidimenzionalniupitniknamijenjenmjerenjusubjektivnekvaliteteivota.Sastojiseodsedamsubskala kojima semjeri zadovoljstvo ivotom na sedam domena koje ukljuuju zadovoljstvoivotnim standardom, zadovoljstvo zdravljem, zadovoljstvopostignuimau ivotu, zadovoljstvoodnosima s blinjima, zadovoljstvo osjeajem sigurnosti, zadovoljstvo osjeajem pripadanjazajednici izadovoljstvoosjeajemsigurnostiubudunosti.Odgovorisedajunaskaliod0do10priemu0znaipotpunonezadovoljstvo,a10potpunozadovoljstvotimpodrujem.Ukupniserezultat dobiva kao aritmetika sredina rezultata na sedam domena. Zbog lake usporedbe srezultatima dobivenim na razliitim skalama, autor predlae transformiranje rezultata napostotak skalnog maksimuma (Cummins, 2003). Istraivanja pokazuju da je skala od desetmoguihodgovorapsihometrijskinajprikladnija,odnosnoimaveuosjetljivostiveustandardnudevijacijurezultatazbogegajekorisnijaodskalasmanjimbrojemmoguihodgovoraismatrasedadajerezultatekojinajvieodgovarajuonimaustvarnojpopulaciji(Cummins iGullone,2000;Scherpenzeel,1995,premaCummins,2003).UpitnikemocionalnekontroleUpitnikemocionalnekontrole (EmotionalControlQuestionnaire,ECQ Roger iNajarian,1989)mjerirazinuemocionalnekontrole,odnosnoetirinjezinedimenzije:ponavljanjekojeseodnosinatendencijukopetovanomrazmiljanjuoemocionalnomdistresu(npr.Sjeamsestvarikojesume uznemirile ili razljutile jo dugo nakon to su se dogodile.), emocionalna inhibicija kojapodrazumijeva inhibiciju doivljenih emocija, odnosno zadravanje emocionalnog izraavanja(npr.Kadamenetkouznemiri,pokuavamsakritisvojeosjeaje.),benignakontrolakojaoznaavakontrolu impulsakojiusvojojprirodinisuagresivni(npr.estoinim ilikaemnetotokasnijepoalim.)ikontrolaagresivnostikojaseodnosinaizraavanjeagresivnihpostupaka(npr.Kadabimenetkoudario, jabihmuvratio.).Svakadimenzijasastojiseod14esticatoiniukupno56esticaupitnika.OdgovorisebodujunaskaliprocjeneLikertovatipaod1uopeseneodnosinamene do 5 u potpunosti se odnosi namene.Ukupan rezultat na svakoj dimenziji dobiva sezbrajanjemrezultatapostignutihnasvakojpripadajuoj esticis timdaveirezultatznaiveuizraenost navedene dimenzije. Istraivanja na engleskim uzorcima pokazuju da su benignakontrola ikontrolaagresivnostimeusobnoumjerenovisokopovezanedoksuostaledimenzijekakomeusobno,takoiuodnosunadrugemjere,nezavisne(RogeriNesshoever,1987.;RogeriNajarian, 1989.). Istraivanja takoer pokazuju da su dimenzije vremenski stabilne i da imajuzadovoljavajue koeficijente unutarnje pouzdanosti (Roger i Najarian, 1989). Istraivanja na

  • 164

    uzorcima razliitih kultura pokazuju konzistentne kulturalne razlike, posebno u dimenzijamabenigne kontrole i kontrole agresivnosti. Konfirmatornom faktorskom analizom na hrvatskojverzijiupitnikadobivenajetrofaktorskastrukturaupitnika,priemusuesticebenignekontroleikontroleagresivnostibilezasiene jednim faktorom (Kardum,HudekKneevi i Kalebi,2004).Natajsunaindobiveniboljiindeksipogodnosti.LjestvicapercipiranogstresaLjestvica percipiranog stresa (Perceived stress scale, Cohen i sur., 1983) najee je koritenaljestvica za procjenu stresa. Mjeri percepciju stresa, odnosno stupanj u kojem sudionicidoivljavaju svoj ivot nepredvidljivim, nekontrolabilnim i preoptereujuim, trima osnovnimkomponentamadoivljaja stresa.Pitanja suopenita i timeneovisnao kontekstu ilipopulacijikojase ispituje,naprimjer,Uproteklihmjesecdana,kolikostese estoosjealinesposobnimkontrolirati bitne stvari u svom ivotu? Zadatak sudionika je odgovoriti koliko su se esto uproteklihmjesecdanaosjealiilirazmiljalinaodreeninain.Ljestvicasesastojiod10tvrdnji,aodgovorisebodujunaskaliprocjeneLikertovatipaod0nikaddo4vrloesto.Ukupanrezultatdobivasezbrajanjemsvihodgovorapriemuveirezultatznaiveipercipiranistressudionika.Sobzirom na to da na procjenu stresa na ovoj ljestvici utjeu svakodnevne brige, veliki ivotnidogaaji ipromjeneusuoavanjusastresom,prediktivnavrijednostove ljestviceopadanakonetiri do osam tjedana zbog ega nije preporuljivo ispitivati osjeaje imisli dalje od unazadmjesecdana.IstraivanjaCohenaisuradnika(1988)pokazalasudajevisokrezultatnaovojljestvicipovezansneuspjehom u prekidu puenja, neuspjehu dijabetiara da kontroliraju razinu eera u krvi,veom sklonou depresivnim simptomima povezanim sa stresnim dogaajima i eimprehladama.Cohen i suradnici (1988) takoer supokazalipovezanostove ljestvice smjeramastresa, mjerama samoprocjene zdravlja i zdravstvenog ponaanja, s puenjem i traenjempomoi.PostupakIstraivanje je provedeno grupno, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Osejeku na krajupredavanjateustudentskomdomuuOsijeku.Prijepoetkaispunjavanjaupitnika,sudionicimajeproitana uputa kojom su se upoznali s ciljem istraivanja pri emu im je naglaeno da edobivenirezultatibitiupotrijebljenisamouznanstvenesvrhetedajesudjelovanjeuistraivanjudragovoljnoianonimno.Nakonupoznavanjasciljemistraivanja,studentimakojisubilisuglasnisudjelovatiu istraivanju, istraivaica jepodijelilaupitnike.Svi su sudionici imali isti redoslijedupitnika, najprije su ispunjavali Indeks osobne kvalitete ivota, zatim Upitnik emocionalnekontroleizadnji,Ljestvicupercipiranogstresa.Vrijemeispunjavanjaupitnikanijebiloogranieno,atrajalojeoko15minuta.Ukolikojebilopotrebno,sudionicimasudanaidodatnaobjanjenja.RezultatiIzraunatisuosnovnistatistikipokazatelji(aritmetikasredina,standardnadevijacija,maksimumiminimum) za Indeksu osobne kvalitete ivota.Ukupan rezultat, kao i rezultati po pojedinimdomenama,prikazanisuuTablici1.

  • 165

    Tablica1Aritmetikesredine,standardnedevijacije,minimumiimaksimumirezultatastudenatanaIndeksuosobnekvaliteteivota

    M SDIndeksosobnekvaliteteivota 7,31 1,57ivotnistandard 6,68 2,11Zdravlje 7,55 2,32Postignua 7,45 1,90Odnosisblinjima 8,13 1,84Osjeajesigurnosti 7,42 2,24Pripadnostzajednici 7,55 2,27Sigurnostubudunost 6,37 2,16Legenda:MaritmetikasredinaSDstandardnadevijacijaMinminimumMaksmaksimumRezultatidobiveninaIndeksuosobnekvaliteteivotanalazeseunutarrasponagornjihvrijednosti(510), odnosno studenti u prosjeku postiu visoku razinu osobne kvalitete ivota. Prosjenaosobnakvalitetaivota iznosi7,31,odnosno,akooriginalni rezultat transformiramoupostotakskalnog maksimuma (% SM), dobit emo prosjeno zadovoljstvo ivotom od 73,1 skalnogmaksimuma to odgovara normativnom rasponu za svjetsku populaciju (Cummins, 1998).Studentisunajviezadovoljniodnosimasblinjimagdjejedobivennajveiprosjenirezultat(M=8,13),anajmanjeosjeajemsigurnostiubudunostigdje jedobivennajmanjiprosjenirezultat(M=6,37). Pri tome trebanaglasitida seprosjenevrijednostina svimdomenamanalaze seugornjemdijeluskale(iznad5naskaliod0=sasvimnezadovoljando10=upotpunostizadovoljan),toznaidasustudentiuprosjekuzadovoljnisvimmjerenimivotnimdomenama.Upitnik emocionalne kontrole daje ukupan rezultat i rezultate na etiri dimenzije. Tablica 2prikazujerezultatezacijeliupitnik,kaoizapojedinedimenzijeupitnika.Tablica2Aritmetikesredine,standardnedevijacije,minimumiimaksimumirezultatastudenatanaUpitnikuemocionalnekontrole

    M SD Min. Maks. Moguiraspon

    Upitnikemocionalnekontrole 166,83 16,66 126 216 56280Ponavljanje 42,22 7,81 17 66 1470Emocionalnainhibicija 37,74 8,59 20 65 1470Benignakontrola 43,87 6,91 24 66 1470Kontrolaagresivnosti 42,94 8,71 21 64 1470Legenda:MaritmetikasredinaSDstandardnadevijacijaMinminimumMaksmaksimum

  • 166

    Rezultat dobiven na Upitniku emocionalne kontrole ukazuje na visoku razinu emocionalnekontrolekod studenata (M=166,83;SD=16,66).Studenti supostiglinajviiprosjeni rezultatnadimenziji benigne kontrole (M=43,87; 6,91), odnosno u najveoj mjeri kontroliraju vlastiteneagresivne impulse.Najnii prosjeni rezultat dobiven je na dimenziji emocionalne inhibicije(M=37,74; SD=8,59) to znaidaodmjerenihdimenzija studentinajmanje kontroliraju vlastitoemocionalno izraavanje.Meutim,prosjeni rezultatna svakojpojedinojdimenzijiukazujenavierazineemocionalnekontrolestudenata.OsnovnistatistikipokazateljizaLjestvicupercipiranogstresaprikazanisuuTablici3.Tablica3.Aritmetikasredina,standardnadevijacija,minimumimaksimumrezultatastudenata

    naLjestvicipercipiranogstresa M SD Min. Maks. Mogui

    rasponLjestvicapercipiranogstresa 22,00 7,32 2 40 040Legenda:MaritmetikasredinaSDstandardnadevijacijaMinminimumMaksmaksimumProsjena vrijednost na Ljestvici percipiranog stresa ukazuje na poveane razine percipiranogstresakodstudenata(M=22,00;SD=7,32).Naime,postignutirezultatnalaziseiznadnormativnihvrijednostizaispitivanupopulaciju(M=14,2;SD=6,2)(Cohen,1994).Kako bi se provjerile postavljene hipoteze, izraunate su korelacije izmeu Indeksa osobnekvalitete ivota i svake pojedine dimenzije na Upitniku emocionalne kontrole. Korelacije suprikazaneuTablici4.Tablica4.KorelacijeizmeurezultatanaIndeksuosobnekvaliteteivotairezultatanapojedinimdimenzijamaUpitnikaemocionalnekontrole

    Ponavljanje Emocionalnainhibicija

    Benignakontrola

    Kontrolaagresivnosti

    Indeksosobnekvaliteteivota 0,333** 0,289** 0,270** 0,139**p

  • 167

    Tablica5.KorelacijeizmeurezultatanaLjestvicipercipiranogstresairezultatanapojedinimdimenzijamaUpitnikaemocionalnekontrole

    Ponavljanje Emocionalnainhibicija

    Benignakontrola

    Kontrolaagresivnosti

    Ljestvicapercipiranogstresa 0,498** 0,122 0,456** 0,219****p

  • 168

    ivota,odnosnosmanjujezadovoljstvoivotom.Takoer,osobekojeimajusklonostruminiratiostresnimdogaajimadoivljavajuiviinegativniafekt(NolenHoeksemaiMorrow,1991;NolenHoeksema,ParkeriLarson,1994,svepremaHudekKneevi,KrapiiRajter,2005).Emocionalnaekspresija povezana je s boljim tjelesnim i mentalnim zdravljem (Pennebaker, 1989; Spera,BuhrfeindiPennebaker,1994,svepremaKardum,HudekKneeviiKalebi,2004)ipoveanjempozitivnog afekta (Mendolia i Kleck, 1993, prema Kardum, HudekKneevi i Kalebi, 2004).Pennebakerisuradnici(1988,premaKalebiMaglica,2007)nalazedasusudionicikojisupisaliosvojojtraumipokazalikratkotrajnunegativnuemocionalnureakciju(depresiju),alisudugorono,nakon est mjeseci, izvjetavali o veem zadovoljstvu i manjoj depresivnosti u odnosu nakontrolnu skupinu sudionika koja je pisala o nekoj nevanoj temi. Navedeno ide u prilogpozitivnom utjecaju emocionalne ekspresije na zadovoljstvo ivotom. Pozitivna povezanostosobnekvalitete ivota ibenignekontrole takoer jeoekivana, sobziromna toda subrojnaprethodna istraivanja potvrdila adaptivnost dimenzije benigne kontrole, odnosno njezinupovezanost spozitivnim zdravstvenim i socijalnim ishodima (Danki,2004).Povezanost izmeuosobnekvaliteteivota ikontroleagresivnostinijesepokazalaznaajnom.Unekimprethodnimistraivanjima ova dimenzija, za razliku od ostalih, takoer nije bila povezana s tjelesnimsimptomima(LokiBishop,1999,premaKardum,HudekKneeviiKalebi,2004)niindikatorimazdravstvenog statusa (Lok iBishop,1999;Roger i Jamieson,1988, svepremaKardum,HudekKneevi i Kalebi, 2004). Razlog zbog kojeg se povezanost kontrole agresivnosti i osobnekvalitete ivota nije pokazala znaajnom, moe biti neprimjerenost mjernog instrumenta zamjerenjeovevarijable(LokiBishop,1999,premaDanki,2004).Takoerjemoguedakontrolaagresivnosti imamaloutjecajanaosobnukvalitetuivota.Naime,nepostojedirektnidokazidaveakontrolaagresivnostipoveavaosobnukvalitetuivota.PovezanostdimenzijaemocionalnekontroleipercipiranogstresaRezultati ovog istraivanja idu u prilog brojnim drugim istraivanjima koji ukazuju na vanostemocionalne kontrole u percepciji i suoavanju sa stresom. Validacijsko istraivanje UpitnikaemocionalnekontroleRogera i Jamiesona (1988,premaKaiser i sur.,1995, svepremaDanki,2004) upuuje na vanu ulogu emocionalne kontrole u prolongiranju fiziolokog oporavka odstresa, to se moe objasniti kontinuiranom aktivacijom adrenomedularnog sustava, kaoposljedice pretjeranog razmiljanja. Razloge za negativnu povezanost emocionalne kontrole istresanavodiPennebaker(1989;Pennebaker iTraue,1993,svepremaHudekKneevi,Krapi iRajter,2005)kojismatradazadravanjeemocija i informacijaonegativnom iskustvupoveavaaktivnost autonomnog ivanog sustava, odnosno zahtijeva mentalni napor koji poveavadoivljaj stresa i tako poveava vjerojatnost psihosomatskih bolesti, dok, suprotno tome,razotkrivanje trauma smanjuje stres. Pennebaker smatra da su razlozi zbog kojih inhibicijaemocija poveava percepciju stresa ti, to djeluje kao kumulativni stresor i to sprjeavakognitivnoafektivne procese asimilacije. Naime, stresni dogaaji koji nisu asimilirani ostaju usvijesti osobe kao neeljene i ponavljajue (ruminirajue)misli. Nasuprot tomu, emocionalnaekspresija povezana je s boljim tjelesnim i mentalnim zdravljem (Pennebaker, 1989; Spera,Buhrfeind i Pennebaker, 1994, sve prema Kardum, HudekKneevi i Kalebi, 2004) te sasmanjenjemdoivljajastresa(Lepore,1997,premaKardum,HudekKneeviiKalebi,2004).Poetnepretpostavkezaovo istraivanjepolesuodonihLoka iBishopa (1999,premaDanki,2004)kojisusmatralidaodnosizmeuemocionalnekontroleistresanijejednostavan,nanaindaemocionalnakontroladovodidoveepercepcijestresaiduegoporavkaodstresnogiskustva,

  • 169

    vedatajodnosovisiosamojdimenzijiemocionalnekontrole.Onisusmatralidasudimenzijeponavljanja i emocionalne inhibicije neadaptivni oblici emocionalne kontrole, za razliku odbenigne kontrole i kontrole agresivnosti, koje su adaptivne, zbog ega e biti u drugaijemodnosu sa stresom. Rezultati ovog istraivanja donekle odgovaraju onima koje su dobili Lok iBishop (1999, prema Danki, 2004). Percipirani stres u znaajnoj je pozitivnoj korelaciji sdimenzijom ponavljanja, a u znaajnoj negativnoj povezanosti s dimenzijom benigne kontrole.Meutim,dobivena je ipozitivnapovezanost izmeupercipiranogstresa ikontroleagresivnostikoja se nije pokazala znaajnom u Lokovom i Bishopovom istraivanju. Takoer, povezanostizmeupercipiranogstresaiemocionalneinhibicijenijesepokazalaznaajnomzarazlikuodoneutvrene u njihovom istraivanju, koja je, meutim, kod njih bila suprotna onome to supretpostavili.Dobivenirezultatiuskladususdrugimistraivanjima.Takojeprethodnoutvrenavezaponavljanjasviimdoivljajemstresa(Baum,1990;Roger,1999,svepremaKardum,HudekKneevi iKalebi,2004), s fiziolokim znakovima stresa,kao to supoviena razina izluivanjakortizola (Roger, 1988, prema Kardum, HudekKneevi i Kalebi, 2004) i s duim vremenompotrebnimdasebrojsranihotkucajavratinarazinuprijestresa(RogeriJamieson,1988,premaKardum,HudekKneevi iKalebi,2004).Nadalje, istraivanjapokazujudaponavljanjestresnihdogaaja dovodi do negativnih emocija te do kognitivnog i ponaajnog izbjegavanja uzrokastresne epizode (Janoff i Bulman, 1992, prema HudekKneevi, Krapi i Rajter, 2005). Brojniautorisugerirajudaopetovanorazmiljanjeodistresnimdogaajimaizprolostimoedoprinijetiodgoenomoporavkuodstresa (Cameron iMeichenbaum,1982,premaRoger iHudson,1995,svepremaDanki,2004).Rezultati supokazalida jedimenzijaponavljanjaumjereno ali znaajnopovezana s fiziolokimpokazateljimastresa,ukljuujuiodloenoporavaksranogritma(RogeriJamieson,1988,premaRoger iHudson, 1995, sve premaDanki, 2004) i poveano izluivanje kortizola (Roger, 1988,premaRoger iHudson,1995,svepremaDanki,2004)ijapovienarazinapredstavljapouzdanindeksstresa (Kirschbaum isur.,1992;Leedy iWilson,1985;Lundberg iFrankenhaeuser,1980,svepremaKaiserisur.,1995,svepremaDanki,2004).Idrugaistraivanjapotvrujupovezanostdimenzije ponavljanja s prolongiranim distresom (deMan, 1990;Morrow i NolenHoeksema,1990;Wood,Saltzberg,Neale,StoneiRachmiel,1990,svepremaKing,EmmonsiWoodley,1992,svepremaDanki,2004).KingiEmmons(1991,premaKing,EmmonsiWoodley,1992,svepremaDanki, 2004) u svojem su istraivanju potvrdili pozitivnu povezanost dimenzije ponavljanja smjeramadistresau istraivanjuodnosaemocionalnog izraavanja iosjeajadobrobiti. Iakonekirezultati istraivanja pokazuju da je emocionalna inhibicija pozitivno povezana s psiholokimuzbuenjemvezanimuzstres (Roger,1988,premaKardum,HudekKneevi iKalebi,2004) isproduljenomnapetoumiianakonstresa(Kaiserisur.,1995,premaKardum,HudekKneeviiKalebi, 2004), povezanost izmeu emocionalne inhibicije i percipiranog stresa u ovomistraivanju nije potvrena. Meutim, kako je ve spomenuto, navedenu povezanost nisupotvrdili ni Lok i Bishop (1999, prema Danki, 2004), koji navode da mogui razlozi lee ukulturalnim razlikama koje dovode do razliitih utjecaja emocionalne inhibicije na percipiranistres. Razlog neznaajnoj povezanostimoe se pripisati i samoj konceptualizaciji emocionalneregulacije.JohniGross(2004,premaHudekKneevi,KrapiiRajter,2005)smatrajudauspjenopotiskivanjeveinenegativnihemocija,unatotometodovodidovienegativnihemocijanegousluajunepotiskivanja,rezultira istomkoliinom izraenihnegativnihemocijakao ikodosobakoje ih ne potiskuju. Iako potiskivai u stvarnosti izraavaju znatno manje emocija odnepotiskivaa,njihovopotiskivanjedovodidotogadasepotiskivaiinepotiskivainerazlikujuuizraavanju svojih negativnih emocija. Budui da je u ovom istraivanju koritena mjera

  • 170

    samoiskaza,mogue jedaosobekoje inhibirajuemocijeninaLjestvicipercipiranogstresanisuskloneizrazitisvojevlastiteosjeajeuonomstupnjuukojemihdoivljavaju,patoondarezultiraneznaajnimodnosomizmeuemocionalneinhibicijeipercipiranogstresa.Ulogaemocionalne inhibicijeuprologoniranojfiziolokojaktivacijipotvrena jeu istraivanjimaproduenogoporavkaodmiinenapetostikojapratistres (Kaiser isur.,1995,premaKardum,HudekKneevi i Kalebi, 2004). Kako je ve spomenuto, prethodna istraivanja upuuju naadaptivnostdimenzijebenignekontrolezbogegajenegativnopovezanaspercipiranimstresomitjelesnimsimptomima(LokiBishop,1999,premaKardum,HudekKneeviiKalebi,2004)tesoporavkom pulsa nakon stresnoga dogaaja (Roger i Jamieson, 1988, prema Kardum,HudekKneevi i Kalebi, 2004). Nalazi ovog istraivanja, takoer su u skladu s nalazima Rogera iJamesona(1988,premaDanki,2004)kojisuizvijestilionegativnojpovezanostibenignekontroleireaktivnostisranogritmakaoodgovorapriStroopzadatku.Istraivanjaupuujunazakljuakdaagresivnostpoveava,anesmanjujeuzbuenje,kakototvrditeorija katarze (Zillmann, 1979; Zillmann i Sapolsky, 1977, sve prema Lok i Bishop, 1999, svepremaDanki,2004). Ista istraivanjaukazujuda je regulacijaosjeaja ljutnjekaoantecedentaagresivnog ponaanja adaptivna s obzirom na osjeaje uzbuenja koji prate stres. Stoga jepostavljena pretpostavka da e vii rezultat na dimenziji kontrole agresivnosti biti povezan sniomrazinompercipiranogstresatojeipotvreno.PovezanostosobnekvaliteteivotaipercipiranogstresaPovezanostosobnekvaliteteivota ipercipiranogstresamoglaseoekivati.Dobivenaznaajnanegativna korelacija potvrdila je prethodno postavljenu hipotezu kojoj u prilog idu i rezultatidrugihistraivanja.TakosuMatheny,TovariCurlette(2008)dobilimaledoumjerenenegativnekorelacije izmeu percipiranog stresa i zadovoljstva ivotom. U navedenom istraivanjupercipirani stres i strategije suoavanja sa stresom pokazali su se prediktorima zadovoljstvaivotom.Njihovi su rezultati takoerpokazali to jepercipirani stresvei,odnosno, to seviekoriste strategije suoavanja,onipostajuboljiprediktori zadovoljstva ivotom. Sline rezultatedobiojeiDeniz(2006)kojijetakoerdobiopovezanostizmeuzadovoljstvaivotomistrategijasuoavanja,posebnosuoavanjausmjerenognaproblem.Uprijanjim istraivanjimatakoer jepotvrenapovezanost izmeustresa izadovoljstvaivotom.Matheny isuradnici (2002,premaMatheny, Tovar i Curlette, 2008) utvrdili su da ne samo da su percipirani stres i strategijesuoavanja prediktori zadovoljstva ivotom ve strategije suoavanja moderiraju efektpercipiranog stresa na zadovoljstvo ivotom. Ovim istraivanjem utvrena je negativnapovezanostizmeuosobnekvaliteteivotaipercipiranogstresa,tojeuskladusoekivanjimaidosadanjim istraivanjima,meutim, na temelju dobivenog rezultata nemoemo zakljuiti ukakvomsuonimeusobnomuzronoposljedinomodnosu.Naime,brojninegativnidogaajikojiuzrokuju ilipoveavajustreskodpojedinca,smanjujunjegovozadovoljstvoivotom. Istodobno,istraivanjapokazujudauspjenosuoavanjesastresompoveavazadovoljstvoivotom.Sdrugestrane,istraivanjapokazujudasepojedinacuspjenijenosisastresomukolikoimaveuosobnukvalitetu ivota.RezultatiBaileya iMillera (1998,premaDeniz,2006)pokazali suda studenti sveimivotnimzadovoljstvom iveimivotnimzahtjevimapercipirajumanjistresodstudenatakojisumanjezadovoljnisvojimivotom.Usvakomsluaju,velikuuloguuneijemzadovoljstvuivotomimapercepcijastresatojeovimistraivanjemipotvreno.

  • 171

    OgranienjaistraivanjaipreporukezadaljnjaistraivanjaMetodolokoogranienjeovogistraivanjajekoritenjemjerasamoiskaza,kaomjerepercepcijedoivljenogstresa.Kakorazinastresnostinebiovisilaopercepcijisudionika,kojanijeobjektivna,bilo bi potrebno nadopuniti ovumjeru s objektivnim fiziolokimmjerama kako bi se utvrdilastvarna razina stresa. Takoer, kako je ranije spomenuto,mogue je da osobe koje inhibirajuemocije ni na Ljestvici percipiranog stresa nisu sklone izraziti svoje vlastite osjeaje u onomstupnju u kojem ih doivljavaju, to je utjecalo na rezultate istraivanja. Takoer, postojimogunostdaveza izmeuemocionalne inhibicije ipercipiranogstresaovisiokulturiukojoj jemjerena.Zbogtogabiubuduimistraivanjimatrebaloispitatikroskulturalnerazlikeuefektimakoje ima emocionalna kontrola. Ranije je takoer spomenuta mogunost neprimjerenostiUpitnika emocionalne kontrole u mjerenju dimenzije kontrole agresivnosti zbog ega je tadimenzijaiskljuenaizmjerenjaunekimistraivanjimailijemjerenausklopudimenzijekontrolakoju ine zajednobenignakontrola ikontrolaagresivnostikoje, za razlikuodostalihdimenzijaupitnika,nisuupotpunostimeusobnonezavisne.Potekoaumjerenjuemocionalnekontroleodnosi se ina samukonceptualizacijuemocionalne regulacije. Kako jeve spomenuto,osobekojeinhibirajusvojeemocije,iakodoivljavajuvienegativnihemocija,ukonaniciizraavajuistukoliinunegativnihemocijakaoinepotiskivai.Konstruktemocionalnekontrolejonijedovoljnoistraen,adosadanjiistraivaineslaususeoko adaptivnosti i neadaptivnosti njezinih dimenzija. Neki smatraju da su sve dimenzijeemocionalne kontrole neadaptivne, dok novija istraivanja pokazuju da su benigna kontrola ikontrola agresivnosti adaptivne. Neki istraivai smatraju da i emocionalna inhibicija imapozitivneposljedicenapojedinca,odnosnodanekesituacijezahtijevajuemocionalnu inhbiciju idaonazapravosmanjujestres.Budua istraivanjatrebalabiutvrditipodkojimsuokolnostimapojedine dimenzije emocionalne kontrole adaptivne, a pod kojima nisu. Takoer jemali brojistraivanja posveen odnosu emocionalne kontrole imentalnog zdravlja. Istraivanja odnosaemocionalne kontrole, percipiranog stresa i osobne kvalitete ivota trebalo bi provesti narazliitimuzorcima(naprimjer,klinikim)teutvrditirazlikesobziromnaspol,dobislino.Osimtoga,trebalobiutvrditiuzronoposljedinuvezu izmeuosobnekvaliteteivota ipercipiranogstresa jerovim istraivanjemnijebilomoguezakljuivanjeotomeutjee li iukojimuvjetimaosobnakvalitetaivotanapercepcijustresailirazlognjihovepovezanostimoemonaiuutjecajupercepcijestresanaosobnukvalitetuivota.ZakljuakSve je vie istraivanja koja upuuju na velik utjecaj linosti na zdravstveno funkcioniranje ipsiholokudobrobitpojedinca.Tapovezanostposebnojeuoljivakadjeupitanjustres.Danassesve vea panja posveuje povezanosti emocionalne kontrole, stresa i dobrobiti pojedinca.Rezultati brojnih istraivanja potvruju pretpostavke o pozitivnoj povezanosti dimenzijaemocionalnekontrole(ponavljanja iemocionalne inhibicije)spercipiranimstresom inegativnojpovezanostisdobrobitipojedinca.Drugedvijedimenzijeemocionalnekontrole,benignakontrolaikontrolaagresivnosti,smatrajuseadaptivnimapasepretpostavljadaenjihovapovezanostspercipiranimstresombitinegativnadokesdobrobitipojedincabitiupozitivnojvezi.Rezultativeine istraivanjau tompodrujupotvrujunavedenepretpostavke.Uprilog takvomodnosuemocionalnekontrole, stresa idobrobiti idu i rezultatiovog istraivanja.Dobivena jepozitivnapovezanostdimenzijaponavljanje iemocionalne inhibicije iosobnekvaliteteivotatenegativna

  • 172

    povezanostbenignekontroleiosobnekvaliteteivota,doksepovezanostkontroleagresivnostiiosobne kvalitete ivota nije pokazala znaajnom. Nadalje, dimenzija ponavljanja pozitivno jepovezana spercipiranim stresom,anegativno sbenignomkontrolom ikontrolomagresivnosti,doksepovezanostemocionalne inhibicije iosobnekvaliteteivotauovomsluajunijepokazalaznaajnom. Takoer je dobivena negativna povezanost osobne kvalitete ivota i percipiranogstresa.Rezultatiovog istraivanjaodgovarajupostojeim rezultatimaprethodnih istraivanjima.Naime, ne postoji izravan dokaz da kontrola agresivnosti djeluje na tjelesno ili psiholokofunkcioniranjepojedinca,kaonidajekoriteniupitnikpogodanzanjezinomjerenje.Osimtoga,rezultatiupogleduemocionalneinhibicijejouvijeksunekonzistentniimnogiseautorinemogusloiti radi li se o adaptivnoj ili neadaptivnoj dimenziji emocionalne kontrole i u kojim eokolnostima i kulturama ona biti poeljna, a u kojima ne. Kako bi se detaljno utvrdio odnosizmeuemocionalnekontrole,percipiranogstresaiosobnekvaliteteivota,potrebnojeposvetitivelikupanjuistraivanjimauovompodrujusobziromnatodajedanasstressveprisutnijidiosvakodnevice,dasvevieutjeenaosobnukvalitetuivotaidaseznakolikiutjecajimalinostnanjegovuprocjenu i suoavanje snjim.Navedenopredstavljapreduvjeteuspjeneborbeprotivstresa.Literatura

    Cohen, S. (1994). Perceived Stress Scale Measuring the selfperception of stress.

    http://www.mindgarden.com/products/pss.htm.Cummins,R.A.(2003)Normative lifesatisfaction:Measurement issuesandhomeostaticmodel,

    SocialIndicatorsResearch,64,225256.Cummins, R.A. (1998). The second approximation to an international standard for life

    satisfaction.SocialIndicatorsResearch,43,307334.Cummins,R.A. (2006).PersonalWellbeing indeks:4thEdition.AustralianCentreonQualityof

    Life,DeakinUniversity,Melbourne,AustraliaDanki,K.(2004).Emocionalnakontrolaizdravlje.Psihologijsketeme,13,1932.Deniz,M.(2006).Relationshipsamongcopingwithstress,lifesatisfaction,decisionmakingstyles

    and decision selfesteem: an investigation with Turkish university students.http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3852/is_200601/ai_n17187261

    Gross, J.J. iLevenson,R.W. (1997).Hiding feelings:Theacuteeffectsof inhibitingnegativeandpositiveemotion,Journalofabnormalpsychology,106,1,95103.

    Havelka,M.(1998).Zdravstvenapsihologija.Jastrebarsko:NakladaSlapHudekKneevi,J.iKardum,I.(2006).Stresitjelesnozdravlje.Jastrebarsko:NakladaSlapHudekKneevi,J.,Kardum,I.iLesi,R.(1999).Efektipercipiranogstresaistilovasuoavanjana

    tjelesnesimptome.Drutvenaistraivanja,4(42),543561.HudekKneevi, J., Krapi, N. i Rajter, L. (2005). Odnos izmeu emocionalne kontrole,

    percipiranog stresa na radnom mjestu i profesionalnog sagorijevanja kod medicinskihsestara.Psihologijsketeme,14(2),4154.

    KalebiMaglica,B.(2007).Ulogaizraavanjaemocijaisuoavanjasastresomvezanimuzkoluupercepcijiraspoloenjaitjelesnihsimptomaadolescenata,Psihologijsketeme,16,1,126.

    Kardum, I.,HudekKneevi, J. iKalebi,B. (2004).Povezanost Eysenckovihdimenzija linosti idimenzija emocionalne kontrole s tjelesnim simptomima. Drutvena istraivanja, 6(74),9891010.

  • 173

    Larsen, R.J. i Buss, D.M. (2008). Psihologija linosti podruja znanja o ljudskoj prirodi.Jastrebarsko:NakladaSlap

    Matheny,K.B.,Tovar,B.E.R. iCurlette,W.L. (2008).Perceived stress,coping resourcesand lifesatisfaction among US andMexican college students: a crosscultural study, Anales depsicologia,24(1),4957.

    Roger,D. iNajarian,B.(1989.).Theconstructionandvalidationofanewscale formeasuringemotioncontrol.PersonalityandIndividualDifferences,10,845853.

    Roger, D. iNesshover,W. (1987.). The construction and preliminary validation of a scale formeasuringemotionalcontrol.PersonalityandIndividualDifferences,8,527534.

  • 174

    KVALITETAIVOTAOSOBAOBOLJELIHODACNEVULGARIS

    InesSjerobabskiMasnec,GorkaVuleti

    Acnevulgarissuestakonabolestkojanajeepogaamladeljude,udobapuberteta,kadasuizloeninajveimpsihikimisocijalnimpromjenama.Tojerazdobljepsiholokivanozarazvojidentiteta.Diotograzvojajerazvojslikeovlastitomtijelu,reakcijeokolinenaosobnostkaoiuvjerenjeotomekakonasdrugivide.Ljudimogunakonuoavanjapromjenanakoibolesnikapostatirezervirani,odbojnogstava,iliosjeatistrahodeventualnogprijenosabolesti.Bolesnicisaacne vulgaris promjene imaju na vidljivim dijelovima tijela i u odgovoru na takvo ponaanjepostajunesigurni,mijenjajupercepcijuosebi,smatrajudaneodgovarajustandarduljepotekojisenameeunjihovojokoliniteuslijedtogagubesamopouzdanje.Naruavajusenjihovisocijalniodnosi,prvenstvenosaosobamasuprotnogspola,smanjujuaktivnostiukojimabikoamoglabitiizloena pogledima kao to je sport, to moe izazvati anksioznost i depresiju i ugrozitipsihosocijalni integritet pojedinca. Takove promjene mogu znaajno smanjiti kvalitetu ivotaoboljelih te dovesti do promjene psihikog stanja. Kvaliteta ivota je stupanj zadovoljstva usvakodnevnom ivotu i zdravljeunjemu ima znaajanutjecaj. Smatra sedapromjenena koiznaajnonaruavajukvalitetu ivotaoboljelih te suprovoenebrojne studijeoutjecaju raznihdermatolokih bolesti na kvalitetu ivota. U ovom istraivanju htjeli smo ispitati kako acnevulgaris utjeu na kvalitetu ivota, odrediti povezanost izmeu samoprocjene teine bolesti iobjektivneprocjeneod strane lijenika te odreditida lidolazidopoboljanja kvalitete ivotabolesnikautijekuinakonprimjeneterapijekaoposljedicepoboljanogklinikogtijekabolesti.Jedan od najveih problema koji se tretiraju u psihodematologiji jest psiholoki problembolesnika s acne vulgaris.Acne vulgaris zbog svoje lokalizacije, duljine trajanja bolesti, trajnihposljedicauoblikuoiljaka idobibolesnika,osobnepercepcijeto jenormalnotepremorbidneosobnosti,mogudovestidoporemeajaupsiholokomstatusuikvalitetiivotabolesnika(Buljan,itumiBuljan,2008).Promjenekvaliteteivotaneoviseospolu idobibolesnika.Acnevulgarisnalazesenajeenaizloenimdijelovimatijelatesustalnoizloenapogledimaokoline,lakoseuoavajutemogukodokolinestvoritiodbojnost.Bolesnicimogupromijenitisubjektivnidoivljajvlastitog tijela,gubitisamopouzdanje te razvitiosjeaje ljutnje, srama,uz izbjegavanja socijalnihkontakata.Bolesnikmoerazvitipsiholokiproblemkaoreakcijunasvojestanjeuvidusmanjenogsamopotovanja,oteanoguspostavljanjasocijalnogkontakta,gubitkakoncentracije,drutvenihfobija,depresijeilianksioznosti, ljutnje, te dovesti do smanjenja kvalitete ivot (Craig, Burkhart iGottwld, 2003;Mallon,Newton, Klassen, StewartBrown, Ryan i Frnlay, 1999;Gupta, Andrew iGupta, 1998;Shuster,Fisher,Haris iBinnell,1978).Uusporedbisdrugimkonimbolestima,kodbolesnika sacnevulgarisnaeno jepogoranjeemocionalnog,socijalnog ipsiholokogstatusa jednakokaokod bolesnika s teim kroninim bolestima. Acne vulgaris utjeu na socijalne i funkcionalnesposobnosti;bolesniciteenalazeposaotesuduenezaposleniuodnosunaonebezacne,mlaibolesniciosjeajuseiskljuenimaistigmatiziranimodsvojihvrnjaka(Cunliffe,1986).Svetokodbolesnikamoedjelovatikaokroninistresnipodraaj teutjecatinadaljnjepogoranjebolesti.Teina klinike slike kod acne vulgarisnemautjecajana kvalitetu ivota.Bolesnici sblagimdosrednje tekim oblikom bolestimogu imati znaajno naruenu kvalitetu ivota (Picardi,Abeni,

  • 175

    Melcchi,Puddu,Pasquini,2000),asvakopoboljanjetijekomlijeenjaznaajnomoedoprinijetikvaliteti ivota (Kellet iGawkrodger, 1999). Razumijevanje utjecaja bolesti na kvalitetu ivotabolesnika, razumijevanje terapije iodnos bolesnika premaprovoenja terapijemoe znaajnounaprijediti lijeenje (Finlay, 2000). Bolesnike je vano upozoriti i na mogue kratkotrajnopogoranjekvaliteteivotaupoetku terapijezbogprolaznihnuspojava lijekova (suhoakoe,iritacija). Isto tako,poboljanjeklinikeslikebolesnikaponekimautorimadovodidoznaajnogpoboljanjapsihikogstanjasvihbolesnika(Finlay,2000;Newton,Mallon,Klassen,RyaniFinlay,1997),samonekih(Gupta,Gupta,Schork,EllisiVoorhees,1990;Rubinow,Peck,SquillaceiGrant,1987),iliizostanakpoboljanjakodsvihbolesnika(KellettiGawkrodger,1999;Krowchuk,Stancin,Keskinen,Walker,BassiAnglin,1990).Samoprocjenastanjabolestiestosenepodudarasteinomklinikeslike.Ona jeestoteaodklinikeobjektivneevaluacijeod stranedermatologa, todovodido injeniceda iklinikiblaioblikacnevulgarismoeznatnoopteretitibolesnika(VanderMeeren,VanderSchaar iVanderHurk ,1985). Prema nekim istraivanjima bolesnici s acne vulgaris pokazivali su statistikiznaajnoveuanksioznostidepresijuodbolesnikastumorimaidrugimdermatolokimbolestima(Niemeier,KupferiGieler,2002;Grahame,Dick,Morton,WatkinsiPower,2002).Posebnupanjutrebalobiposvetitibolesnicimakojise lijee isotretinoinomzbogstudijaonjegovomdjelovanjunametabolizammozga teopaanjadamodamoepromijenitipsiholoki statusbolesnikanaterapiji (McCanceKatz i Price, 1992; Bremner, Fani, Ashraf i sur., 2005). Primjenomstandardiziranih kvantitativnih psihometrijskih upitnika moemo dobiti na uvid nain na kojibolesnici doivljavaju svoju bolest te koliko ona utjee na kvalitetu ivota, kao i na pojavusimptoma depresije i anksioznosti. Praenje kvalitete ivota i psihikog stanja bolesnikaadekvatnimpsiholokimtestovimakojiseprovodeprije,zavrijemeinakonterapijemoepomoiu planiranju optimalne individualne terapije (Gollnick, Cunliffe, Berson i sur., 2003;Niemeier,Kupfer, DemmelbauerEbner, Stangier, Effendy i Gieler, 1998). Primarne psihijatrijske bolestitakoer mogu egzacerbirati stavljanjem fokusa na akne, a neki lijekovi kao antikonvulzivi iantimanicimogu uzrokovati akne i formne erupcije (Strauss, 1999; Blacker, Stern iWintroub,1993).StresiacnevulgarisUtjecaj stresa na nastanak acne vulgaris prouava se due vrijeme. Studije pokazuju da 55%bolesnikasacne ima iskustvopogoranjaklinikeslikenakonemocionalnogstresasprosjenimlatentnim razdobljem od dva dana (Griesemer, 1978). Smatra se da stres ima vanu ulogu unaglojpojaviacnevulgarisnakonpuberteta.Strespredstavljastanjeukojemjeporemeenaunutranja(psihofizioloka)ravnoteaorganizmai koji zahtijeva ulaganje dodatnih napora radi prilagodbe, a pretjerano napree adaptacijskesposobnostiorganizma(Havelka,2000).Pretpostavljasedapsihikistreskojinadilaziiliiscrpljujepsihike obrambene mehanizme utjee na autonomni ivani sustav i endokrinu regulaciju,prodire na somatski plan i remeti funkcije razliitih tkiva i organa,meu kojima i imunolokisustav. Visoka razina psiholokog stresa moe biti povezana s naruenom imunolokomravnoteom. Rezultati pojedinih istraivanja pokazuju da je izlaganje stresnim podraajima urazdobljuduemod6mjesecimoedovestidopsihosomatskihporemeaja (Lazarus iFolkman,2004).Pretpostavljasedaosobinelinosti,stilovisuoavanjasastresnimdogaajimauivotu,tepercipiranasocijalnapodrka,sudjelujuuvezi izmeustresnihdogaaja ipsiholokepercepcije

  • 176

    stresa. Uz genetsku sklonost k odreenoj bolesti, odreena konstelacija osobina linosti, uzpercipiranistres,moepoveativjerojatnostzaobolijevanjemiliteinubolesti(PharesiChaplin,1997). Mehanizam djelovanja stresa na pogoranje acne vulgaris temelji se na hipotezi daemocionalni stres uzrokuje oslobaanje stresnih hormona (glukokortikoida i androgena) tesupresiji imunolokogmehanizma koji dovodi do proliferacije Propionibacterium acne (BraunFalco, Plexig, Wolff i Burgdorf, 2000; Buljan, 2008). Sustavi ukljueni u stresni odgovor susimpatikoadrenalnomedularni sustav i hipotalamikopituitarnoadrenokortikalni sustav.Limbiki sustav ine hipotalamus i susjedna subkortikalna podruja (locus coeruleus ihipokampus)tepredstavljajusredinjisustavuadaptaciji,teneuroendokrinom iemocionalnomodgovorunastres.Hipotalamussesmatraeferentnim izdankommozgakojiprima informacijesperiferije,integriraihiusklaujefunkcioniranjesimpatikusaiendokrinesekrecije.Hipotalamusjeishodite vlakana autonomnog ivanog sustava, pri emu vlakna simpatikog dijela imajusrediteustranjemdijeluhipotalamusa,aparasimpatikogdijelaautonomnogivanogsustavauprednjemdijeluhipotalamusa.Hipotalamusdjelujekao jedinstvenisustavshipofizomkoja jesredinjalijezdaregulacijesvihendokrinihfunkcija,akontroliranjezinusekrecijuluenjemfaktorza oslobaanje kortikotropina (Buljan, 2008). Djelovanje stresa na organizam odvija sehumoralnim i neuralnim putem. Pod utjecajem hipofize lue se hormoni u krv iz ostalihendokrinih lijezda.Medijator kojidjelujenahipotalamusuzrokujedaneuroendokrine stanicehipotalamusa oslobaaju CRF (faktor za oslobaanje kortikotropina), koji djeluje na pituitarnulijezdu, te ona oslobaa ACTH (adrenokortikotropni hormon). ACTH uzrokuje luenjekortikosteroida, uglavnom kortizola i kortikosterona iz kore nadbubrene lijezde. Neuralnimputemvlaknaautonomnogivanogsustava izravnopodraujubrojneunutranjeorgane i takomijenjajunjihovuaktivnost.Podutjecajem simpatikogpodraaja srnadbubrene lijezde luikatekolamine(noradrenalin iadrenalin)kojiputemkrvidjelujunaunutranjeorgane.Neuralni ihumoralni lanac djelovanja u stalnom sumeuodnosu i dovode domnogobrojnih organskihpromjena pod utjecajem stresa (Griesemer, 1978). Nakon indukcije imunolokog odgovoraantigenom, leukociti prenose signale, luenjem imunotransmitera (citokina, interferona,faktoranekroze tumora i interleukina),uostaledijelove imunolokog sustava, ali iumozak ineuroendokrine organe. Povratna sprega regulacije imunolokog sustava i hipotalamopituitarnogkompleksa iautonomnog ivanog sustavauspostavlja seputem imunotransmitera(DantzeriKelley,1989).Psihoneuroimunolokaistraivanjaupuujunadvosmjernukomunikacijusredinjeg ivanog i imunolokog sustava, ime se objanjava utjecaj stresa na imunitet isudjelovanjeimunolokogsustavaureakcijinastres(Buljan,2008).

    HipotezaiciljeviistraivanjaHipotezaAcne vulgaris su esta kronina bolest koe koja ima snaan psiholoki i socijalni utjecaj nabolesnike teuslijed togaznaanoutjeenakvalitetuivotaoboljelog.Kvalitetaivotaodraavakako individualno iskustvo inasljee,uzrazvoj iutjecajeokolineukojojjepojedinacivio.Acnevulgaris,kaodermatolokabolestkoja jevidljivazaokolinu, imaviestrukiutjecajnapojedinca.Pretpostavka jeda eosobe sa srednje tekim i tekimoblicimaacne vulgaris imati smanjenukvalitetu ivota. Uvoenjem i redovitim provoenjem propisane terapije trebalo bi doi doregresijepromjena,poboljanjaklinikeslikeidopozitivnihpromjenakvaliteteivota.Oekujeserazliitajainapovezanostimeuvrijednostimaklinikeprocjeneisamoprocjeneprijeinakontrimjesecaterapije.

  • 177

    Ciljevi1. Odreivanjekvaliteteivotabolesnikasacnevulgaris;2. Odreivanjekorelacijeklinikeprocjeneisamoprocjenebolesnikasacnevulgaris;3. Odrediti dolazi li do poboljanja kvalitete ivota bolesnika u tijeku i nakon primjene

    terapijekaoposljedicepoboljanogklinikogtijekabolesti.

    SudioniciIstraivanje jeprovedenonaKlinici zakone i spolnebolesti KB "Sestremilosrdnice"uokviruznanstvenog projekta "Povezanost kvalitete ivota i psiholokog aspekta bolesnika s acnevulgaris"odobrenogodMinistarstva znanosti i tehnologijeRepublikeHrvatskeod22.8.2002.godine.Uistraivanjejeukljueno52sudionikakojibolujuodacnevulgaris,obaspola,udobiod15do25godina. Kontrolna skupina obuhvaa randomiziranu grupu od 41 bolesnika koji boluju oddermatoza kod kojih psihiki faktor nema uinka na tijek bolesti (bolesnici s virusnim,bakterijskimbolestimakoe isasindromomdisplastinihnevusa).Dabiseobuhvatilevarijablekojesurelevantnezaovoistraivanje,primijenjenisustandardni,kvantitativniupitnici.Kontrolnaskupina ispitana jepriprvomdolaskuukliniku,askupinabolesnikasacnevulgaris ispitana jeudvanavrata. Inicijalno ispitivanjeprovedeno jepriprvomdolaskuuKliniku, prije zapoinjanjaterapijetejeponovljenotrimjesecaodpoetkaterapije,prilikom3.dolaskabolesnikanapregledukliniku.Prijeprovoenjaispitivanjasvisudionicisusvojevoljnopotpisalipristanakzaispitivanje,odnosnokodmaloljetnihosobapristanakjepotpisaojedanodroditelja.Uistraivanjusukoritenipsihologijskimjerniinstrumentikojejeprimjenjivaoeduciraniispitiva(psiholog). Ispitivanjejeprovedeno individualno,asudionicisusamostalno ispunjavaliupitnike.Trajanjeispitivanjakretaloseod20do30minutaposudioniku.Uztestiranjesvebolesnikesmouz njihov pristanak fotografirali kako bi imali objektivnu dokumentaciju za praenje bolesti iodgovoranaterapiju.

    Metode:Usvrhuispitivanjakvaliteteivotakoritenjeupitnik:DSQL(DermatologySpecificQualityofLife)(FinlayiKhan,1994;Lennox1998)

    Upitnikom se mjeri multidimenzionalno specifine aspekte kvalitete ivota osoba sdermatolokom boleu. Upitnik se sastoji iz 36 pitanja, podijeljenih u 5 dimenzija kvaliteteivota.

    1. Fiziki simptomi procjena postojanja fizikih smetnji i simptoma uslijed kone bolesti(osjeajsuhoekoe,boli,peenja,svrbei)9pitanja;

    2. Aktivnosti svakodnevnog ivotaprocjenautjecajabolestina svakodnevneaktivnostiogranienjakoja suposljedicabolesti (fizikaaktivnost, izborhrane ipia, izborodjee,frizureisl.)5pitanja;

    3. Socijalni odnosi procjena utjecaja bolesti na funkcioniranje u drutvu (mogunostimasklapanja prijateljstva, izlazaka s osobama suprotnog spola, osobno zadovoljstvo ukontaktimasaokolinom)10pitanja;

  • 178

    4. Posao/kolaprocjena funkcioniranjanaposluodnosnokoli (stanjekoekao imbenikkojiometaefikasnostnasastancimailiukoli,napredovanjailidobivanjeboljegposla)7pitanja;

    5. Samopercepcija ( slika o sebi) procjena psihikog i emocionalnog stanja uzrokovanosamopercepcijom stanja koe (nedostatak samopouzdanja, nelagoda, bijes, briga) 5pitanja;

    Odgovorisedajusamoprocjenomnaskaliod0do4,priemuveibrojodgovoraukazujenaveesmetnje,odnosnopotekoe(0nikad,1rijetko,2ponekad,3esto,4veinuvremena,stalno).Skalesamoprocjeneteinebolesti(zaacne)SudionicisudavalisamoprocjeneteinebolestinaestskalaLikertovogtipa(zahvaenosttijelasacne, stanjekoedanas, stanjekoeuproteklihmjesecdana,postojanjeoiljaka, zadovoljstvoizgledomkoeiutjecajacnenafizikiizgled).Samoprocjenesudavanenaskaliod1do5priemujeveibrojukazivaonaloijestanje.Za statistiku obradu podataka koritena je programska podrka Statistica 7.1 za Windowsoperativnisustav.

    RezultatiIspitivanjemsuobuhvaeno93sudionika,odtoga52ueksperimentalnojskupinii41ukontrolnojskupini.Sudionicisubiliurasponudobiod13do25godina.Srednjadob,varijabilitetteraspondobizaobjeskupineprikazanisuutablici1.Tablica1.DeskriptivnastatistikazavarijabludobiposkupinamaDob Skupinapremadijagnozi

    Acnevulgaris DermatozeN 52 41Aritmetikasredina 18,2 18,8Standardnadevijacija 2,6 3,4Minimum 14 13Maksimum 25 23Skupinesenerazlikujustatistikiznaajnouprosjenojdobi(t=0,887p=0,378)KvalitetaivotaPrimjenomDSQoLupitnikadobivenisupodaciokvalitetiivota(zapetdimenzijakvaliteteivota)uodnosuna specifinudermatolokubolest ili stanjekoje sudionik ima.Deskriptivna statistikamjerakvaliteteivotaprikazanajeutablici2.zasvakuodispitivanihskupina.

  • 179

    Tablica2.DeskriptivnastatistikazaetiridimenzijekvaliteteivotaposkupinamaDSQLdimenzije SkupinapremaDg.

    Acnevulgaris DermatozeDsql1procjenafizikihsimptoma(1.pregled)

    N 52 41Aritmetikasredina 1,79 0,91Standardnadevijacija 0,71 0,68Medijan 1,79 0,71Raspon 3,57 2,43

    Dsql2aktivnostisvakodnevnogivota(1.pregled)

    N 52 41Aritmetikasredina 1,06 0,47Standardnadevijacija 0,88 0,53Medijan 0,80 0,20Raspon 3,40 1,60

    Dsql3socijalniodnosi(1.pregled)

    N 52 41Aritmetikasredina 1,06 0,27Standardnadevijacija 0,94 0,43Medijan 0,85 0,00Raspon 3,70 1,70

    Dsql4posao/kola(1.pregled)

    N 52 41Aritmetikasredina 0,57 0,18Standardnadevijacija 0,68 0,34Medijan 0,36 0,00Raspon 3,43 1,43

    Dsql5samopercepcija(1.pregled)

    N 52 41Aritmetikasredina 1,53 0,73Standardnadevijacija 1,10 0,84Medijan 1,20 0,60Raspon 3,80 3,80

    U svrhu odgovora na prvi cilj ispitana je kvaliteta ivota bolesnika s acne vulgaris i kontrolneskupineprilikomprvogpregledabolesnika, te je razlikaudobivenimvrijednostima testirana ttestomzanezavisneuzorketestiranarazlikaukvalitetiivotaispitivanihskupina.Vii rezultat naDSQL dimenzijama ukazuje na vei broj potekoa koje osoba doivljava zbogsvojebolestiinaveeoteenjekvaliteteivota.Priprvompregledu,sudionicisacnevulgarispokazujuznaajnovieprosjenerezultateposvimdimenzijamakvaliteteivotauodnosunarezultatekontrolneskupinetoukazujeda imajuniukvalitetu ivota u odnosu kontrolnu skupinu. Nadalje, sudionici obje skupine dali susamoprocjenu stanjakoenadan1.pregledaodnosnodolaskauKliniku, samoprocjenu stanjakoeuproteklihmjesecdanateopezadovoljstvoizgledomkoe,nevezanonakonkretnukonubolest koju imaju (Tablica 2.). Samoprocjene su davane na skali od 0 do 4, pri emu je veavrijednostukazivalanaboljestanjeodnosnoveezadovoljstvo.Sobziromdajedistribucijarezultatanaveinivarijabliukljuenihuanalizuznaajnoodstupalaodnormalne,dabisetestiralaznaajnostrazlikaudobivenimrezultatimakoritenjeMannWhitneyUtest.Rezultatitestiranjaznaajnostirazlikameuskupinamaprikazanisuutablici3.

  • 180

    Tablica 3. Rezultati testiranja znaajnosti razlika rezultata na etiri dimenzije kvalitete ivotaizmeuskupineacnevulgarisiskupinesdermatozamaprilikom1.pregleda

    Dsqlfizikisimptomi

    Dsqlaktivnostisvakodnev.ivota

    Dsqlsocijalniodnosi

    Dsqlposao/kola

    Dsqlsamopercepcija

    MannWhitneyU 407,500 595,000 469,500 611,000 578,500WilcoxonW 1268,500 1456,000 1330,500 1472,000 1439,500Z 5,105 3,675 4,698 3,657 3,793P

  • 181

    KlinikaprocjenauodnosunasamoprocjenupacijenataDabi seodgovorilonadrugi cilj iutvrdilapovezanost samoprocjene i klinikeprocjene teineoboljelih od acne vulgaris, provedena je korelacijska analiza rezultata klinike procjene isamoprocjeneodstranesamihbolesnika.Rezultatimjerenjaprilikomprvogpregledapokazalisuda zadovoljstvopacijenta izgledomkoekao i samoprocjenautjecajaaknina izglednekorelirastatistiki znaajno s klinikom procjenom akni (r= 0,23 i r=0,15; p>0,10). Takoer, procjenaoiljakaodstranelijenikanekoreliraznaajnonitisajednomdimenzijomkvaliteteivotakaonis pacijentovim zadovoljstvom izgledom koe i samoprocijenjenim utjecajem akni na izgled.Meutim, klinika procjena oiljaka i samoprocjena oiljaka od strane pacijenta statistikiznaajno koreliraju (r=0,365, p

  • 182

    0,00

    0,20

    0,40

    0,60

    0,80

    1,00

    1,20

    1,40

    1,60

    1,80

    2,00

    Fiziki simptomi Aktivnostisvakodnevnog

    ivota

    Socijalni odnosi Posao/kola Samopercepcija

    aritm

    etik

    a sr

    edin

    a re

    zulta

    ta

    1 pregled

    3. pregled

    Slika 1. Prikaz promijene u srednjim vrijednostima samoprocjenjene kvalitete ivota podimenzijamaDabise testiralaznaajnost razlikaudobivenim rezultatimakoriten jeneparametrijski testzazavisne uzorke:Wilcoxon Signed Ranks, obzirom da je distribucija rezultata na veini varijabliukljuenihuanalizuznaajnoodstupalaodnormalne.Rezultatitestiranjaznaajnostirazlikaprijepoetka terapije (prilikom1.pregleda) inakon3mjeseca (prilikom3.pregleda)prikazani suutablici6.Tablica 6. Znaajnost razlike u rezultatima samoprocijenjene kvalitete ivota izmeu prvog itreegpregleda

    fizikisimptomi3.pregled 1.pregled

    aktivnostisvakodnevnogivota 3.pregled 1.pregled

    socijalniodnosi3.pregled 1.pregled

    posao/kola3.pregled 1.pregled

    samopercepcija3.pregled 1.pregled

    Z 4,244(a) 2,104(a) 3,118(a) 2,012(a) 3,588(a)p

  • 183

    Tablica7. Korelacija vrijednosti samoprocijenjene kvalitete ivotaprilikom1. i3.pregleda, teznaajnostpovezanostiDSQLdimenzije N Koeficijent

    korelacijep

    fizikisimptomi:1.pregled3.pregled

    52 0,103 0,468aktivnostisvakodnevnogivota:1.pregled3.pregled

    52 0,513 0,000

    socijalniodnosi:1.pregled3.pregled

    52 0,559 0,000

    posao/kola:1.pregled3.pregled

    52 0,573 0,000

    samopercepcija:1.pregled3.pregled

    52 0,656 0,000

    Utvrena je statistiki znaajna pozitivna povezanost rezultata prve i zadnje samoprocjene nasvihpetdimenzijakvaliteteivota.Sudionicikojisuprije terapijenavodiliveukvalitetuivota,imali su i nakon tri mjeseca terapije veu kvalitetu ivota. Sudionici koji su prilikom prvogpregledabilimeuonimasniimvrijednostimakvaliteteivotabilisu inakontrimjesecameuonimakoji imajuniukvalitetuivota.Meutimbitno jenaglasitida jekodsvihsudionikadolodopoboljanjakvaliteteivota,samojenjihovrelativnipoloajunutarskupineostaoisti.Na dimenziji koja se odnosi na fizike simptome nije utvrena statistiki znaajna povezanostrezultataizmeu1.i3.pregleda(Tablica7).Moguirazlogtomejemedicinskeprirode.Postojeinterindividualne razlikeu zacjeljivanju i smirivanju iritacijekoe.Procjena fizikih simptoma jeukljuivala vie simptoma (npr. svrbe, crvenilo, peckanje, suhoa) i razliiti sudionici su imalirazliitesimptomerazliito izraene iobziromna individualniprocescijeljenjanijenioekivanoda esamoprocjena fizikogstanjakoenakontrimjesecaterapijebitiuznaajnojkorelacijisastanjemprije.Dodatanuviduprediktivnuvanostsamoprocjenazapacijentovukasnijukvalitetuivotadobivaseusporedbomrezultataklinikeprocjene isamoprocjeneprilikom1. i3.mjerenja.Rezultatisupokazalidapacijentovozadovoljstvo izgledomkoeprilikomprvogpregledaznaajnokorelira skasnijom kvalitetom ivota (po dimenzijama: s Dsqol1 r= 0,455; p=0,02; s Dsqol2 r= 0,433;p=0,001; s Dsqol3 r= 0,346; p=0,012 i s Dsqol5 r= 0,556; p

  • 184

    0,91

    0,47

    0,270,18

    0,73

    1,79

    1,06 1,06

    0,57

    1,53

    1,28

    0,810,70

    0,38

    1,08

    0,00

    0,20

    0,40

    0,60

    0,80

    1,00

    1,20

    1,40

    1,60

    1,80

    2,00

    Fiziki simptomi Aktivnostisvakodnevnog ivota

    Socijalni odnosi Posao/kola Samopercepcija

    aritm

    etik

    a sr

    edin

    a re

    zulta

    ta n

    a D

    SQ

    oL d

    imen

    ziji

    kontrolna skupina eksperimentalna - prije terapije eksperimentalna - 3.pregled Slika2.SrednjevrijednostikvaliteteivotapodimenzijamazaskupinubolesnikasdermatozamaidvamjerenjaskupinebolesnikasacnevulgarisPrethodnim analizama jepotvrenoda jeu skupini s acne vulgarisnakon trimjeseca terapijedolo do znaajnog smanjenja potekoa vezanih uz bolest to je iz slike 2. jasno vidljivo.Meutim, dosegnuta razina jo je uvijek iznad srednjih vrijednosti skupine bolesnika sdermatozama.Rasprava

    Rezultati su pokazali da obje skupine navode potekoe vezane za njihovu bolest,meutimsudionici saacnevulgarispokazuju ihu znaajnoveem intenzitetu.Sudionici saacnevulgaristemeljem rezultatapokazalisusekaodrugaijaskupinauodnosupremasudionicimasdrugimdermatolokimbolestima.Uskupinibolesnikasaacnevulgarisnalazimostatistikiznaajnovieprosjene rezultate u svim dimenzijama kvalitete ivota u odnosu na kontrolnu skupinu. Vievrijednostiukazujudabolesnicisaacnevulgarisimajuviepotekoauobavljanjusvakodnevnihaktivnosti, tee doivljavaju simptome svoje bolesti, stanje koe ometa ih u svakodnevnojsocijalnoj komunikaciji i obavljanju zadaa te imaju loije emocionalno stanje uslijedsamopercepcije koe.Toukazujenanjihovuniu kvalitetu ivota.Posebno se izdvajaprocjenastanjakoe,odnosnoprocjenapostojanjafizikihsmetnjiisimptomauslijedkonebolestitojeioekivano s obzirom da se radi o sudionicima koji su svojevoljno doli u Kliniku te kod kojihpokuaji samostalnog lijeenja, lijeenje kod nadlenog lijenika ope medicine i koritenjerazliitih kozmetolokih pripravaka nisu doveli do poboljanja klinike slike.Najmanje smetnjinalazimo na dimenziji kojamjeri utjecaj stanja koe na funkcioniranje u koli ili na radnommjestu.Detaljnimuvidomurezultatenalazisedaudimenzijiposao/kola uskupinisudionikasacnevulgaris14od52 (27%) imarezultat0odnosno izjavljujedanemaznaajnepotekoenaposluiliukolivezanouzacne,dokukontrolnojskupini50%sudionikaimatakavrezultat.Dakle,i

  • 185

    u skupini bolesnika s acne vulgaris ima onih koji navode da im stanje koe ne pravi nikakvepotekoeufunkcioniranjuukoliodnosnonaposlu.Takvirezultatimoguseobjasnitiinjenicomdasuskorosvisudioniciadolescentiilimladiljudiuredovnomkolovanjutedasenjihovaokolinaprihvaatedaseadaptiralananjihovostanje.Uistraivanjuprovedenomna111sudionikakojisubolovaliodacnevulgaristesudionikakojisubolovali od sistemnih kroninih bolesti koje se nemanifestiraju na koi kao to su dijabetes,epilepsija,astma,bolnaleaiartritisnaenojedajegrupasaacnevulgarisimalaznaajnijeniukvalitetu ivota i tou socijalnoj,emocionalnoj ipsiholokojdimenzijiod sudionika skroninimbolestima (Mallon, Newton, Klassen, StewartBrown, Ryan i Finlay, 1999). U istraivanju,provedenom na 479 sudionika sa acne vulgaris ispitivan je utjecaj bolesti na kvalitetu ivota,suradnju izadovoljstvotijekom lijeenjate ljutnjakojanastajekao izraznezadovoljstvastanjemkoe. U rezultatima istraivanja naena je statistiki znaajna pozitivna povezanost kvaliteteivota i samoprocjene stanja koe kao i zadovoljstva s lijeenjem. Nije naena povezanost steinom i trajanjembolesti teoblikom terapije koje jepreporuena. Smanjena kvaliteta ivotabolesnika utjee na suradnju bolesnika i lijenika prilikom provoenje terapije te poveanusklonostnegativnimemocionalnim reakcijama kao to je ljutnja (Rapp,D.A.,Brenes, Feldman,Fleischer,Graham,DaileyiRapp,S.R.,2004).Svim sudionicima sa acne vulgaris nakon prvog pregleda propisana je odgovarajua terapijashodno teini njihove klinike slike. Svrha terapije je poboljanje klinike slike bolesti, aposljedino oekuje se i poboljanje kvalitete ivota bolesnika. Prema dosadanjem klinikomiskustvuipodatcimaizliteraturedoznaajnijihrezultataterapijedolazinajranijenakondvadotrimjeseca primjene adekvatne terapije, bilo da se radi o terapiji koja se promjenjuje lokalno ilisistemno.Bolesnici su na prvi kontrolni pregled nakon propisane terapije dolazili nakon mjesec dana,prvenstvenodabi seuoileeventualnenuspojave lijeka.Prilikom treegpregleda, trimjesecanakon poetka lijeenja ponovljena su psiholoka testiranja. Bolesnici su prilikom prvogtestiranja, tijekom prvog pregleda u Klinici procijenili da im je naruena kvaliteta ivota kaoposljedicabolesti, to je ipotvrenousporedbom rezultata ispitivanja s rezultatima kontrolneskupinesudionika.U rezultatima ponovljenog ispitivanja nalazimo da dolazi do poboljanja u svim dimenzijamakvaliteteivotakodnaihsudionika.Na treempregleduutvrenesustatistikiznaanomanjevrijednostiusvihpetpodrujakvaliteteivota,toukazujenaznaajnomanjepotekoavezanihzabolest iboljukvalitetu ivotanakon trimjeseca terapije.Najveepromjeneuvrijednostimanaene su za dimenzije fiziki simptomi i samopercepcija. Takve promjene su oekivane sobzirom da su bolesnici dobili i provodili propisanu terapiju te da je uslijed toga dolo doobjektivnogpoboljanjanjihovekoe.Stanjekoe,odnosnoprocjenapostojanjafizikihsmetnjiisimptomauslijed konebolesti kao to suosjeaj suhoekoe,peenja, svrbei, iritacijakoe,crveniloisl.nemoguupotpunostiregrediratinakontrimjesecaterapije,amogubitiinuspojavapropisane terapije.Takokodprimjene retinoida sistemno,aumanjojmjeri i lokalno,bolesniciuvijek imajublaecrvenilo lica, ljutenjeuprvim tjednimaterapije,osjeajsuhoekoe isl.Uzupotrebu odgovarajuih kozmeceutika tijekom daljnjeg lijeenja takve nuspojave mogu sesmanjiti. Odgovarajuom terapijom i poboljanjem stanja sudionika dolazi do poboljanjapsihikog stanja sudionika i poboljanja njihove slike o samom sebi. S obzirom da se terapija

  • 186

    nastavljaprovoditidalje, zaoekivati jedaljnjepoboljanje klinike slike, stanja i izgleda koe,poboljanjapsiholokogstatusaikvaliteteivotasudionika.Sobziromdasunaisudioniciuprvom testiranju,udimenzijiodnosasaokolinom,na radnommjestu ili koli imali najnie vrijednosti, odnosno kvaliteta ivota u toj dimenziji bila im jenajmanje naruena, prilikom drugog testiranja naena su neto manja odstupanja, odnosnopromjene u kvaliteti ivota. Kao to smo to ve razloeno, radi se omlaim sudionicima upubertetuilimladiljudiuredovnomkolovanju,dobikadveinaljudiimanekioblikacnevulgaris,ne osjeaju se fiziki imentalno nemoni te njihov izgled nema znaajni utjecaja na njihovuradnusposobnost.Udimenzijikojapratisocijalneodnosedolojedostatistikiznaajnogpoboljanjakojeseodnosinazadovoljstvoosobnimodnosima,planovima isusretimasdrugim ljudimakao ikontaktomsaosobama suprotnog spola. Na to se nadovezuje i statistiki znaajno poboljanje u dimenzijiaktivnosti svakodnevnog ivota, odnosno smanjenje ogranienja u konzumiranju hrane, izboruodjeeilifrizuretebavljenjasportom.Sudionicikojisuprijeterapijenavodiliveukvalitetuivota,imalisuinakontrimjesecaterapijeveu kvalitetu ivota. Sudionici koji su prilikom prvog pregleda bili meu onima s niimvrijednostima kvalitete ivotabili su inakon trimjesecameuonima koji imajuniu kvalitetuivota.Meutim,bitnojenaglasitidajekodsvihsudionikadolodopoboljanjakvaliteteivota,priemujenjihovrelativnipoloajunutarskupineostaoisti.Kombinacijommjeraklinikeprocjene isamoprocjenate longitudinalnimpristupom istraivanjudolo se do saznanja koja nije bilomogue spoznati u uobiajenim presjenim istraivanjima.Klinikaprocjenaakniznaajnokorelirasbolesnikovomsamoprocjenomstanjakoe,aline isadimenzijamakvaliteteivotakojeseodnosenaosobneizboreiponaanja.Meutim,bolesnikovasamoprocjenastanjakoeuvrijeme3.pregledaznaajnokorelirasasvimdimenzijamakvaliteteivota. Dakle, poznavanje bolesnikova doivljaja vlastitog stanja ima prediktivnu vrijednost zanjegovoponaanjeusvakodnevnomivotu,doksamaklinikaprocjenatoneomoguava.Dodatanuviduprediktivnuvanostsamoprocjenazabolesnikovukasnijukvalitetuivotadobivaseusporedbom rezultata 1. i 3.mjerenja.Rezultati supokazalida zadovoljstvo izgledom koeprilikomprvogpregleda znaajnokorelira skasnijomkvalitetom ivotakao injegovimkasnijimzadovoljstvom izgledom koe.Dok takva povezanost nije utvrena za kliniku procjenu akni ikasnijeg pacijentovog zadovoljstva i kvalitete ivota. Ovakav rezultat ukazuje da bi osimuobiajene klinike procjene stanja koe bilo potrebno i vano registrirati bolesnikovesamoprocjenevlastitogstanjakaoidoivljajakvaliteteivotauanamnezitijekomprvogpregleda.Navedenimmetodolokimpristupomdobivena jesveobuhvatnaslikumeuodnosa iznaajnostipovezanostibrojnihvarijablinatemeljukojihsemoemultidimenzionalnoprocijenitioekivanakvaliteta ivota i budua svakodnevna funkcionalnost osoba s acne vulgaris. Mogunostpredvianjastupnjapovezanostipodatakaprikupljenihsamoprocjenskiminstrumentarijemprijeiposlije intervencije u kombinaciji s klinikom procjenom, daje mogunost planiranjanajprikladnije, racionalne i efikasne terapije za bre poboljanje klinike slike i poboljanjekvaliteteivotabolesnikasacnevulgaris.Pritomejenuanindividualniimultidisciplinarnipristuptim bolesnicima. Utvrena je vanost individualnog doivljaja osobne kvalitete ivota kaopouzdanemjereuspjenostiintervencijeukombinacijisklinikomprocjenom.

  • 187

    Tijekomdaljnje terapije koja seprovodinajeenekolikomjeseci,uz terapijuodravanja idonekoliko godina, oekuje se daljnje poboljanje klinike slike kod bolesnika sa acne vulgaris.Poboljanjem klinike slike, a na temelju prikazanih rezultata oekuje se daljnje poboljavanjekvalitete ivotabolesnika.Vano jenapomenutidaprestankom aktivne terapijemoedoidoponovnepojavebolestitejeizuzetnovanodugotrajnoprovodititerapijuodravanja,uzredovitekontroledermatologa,pogotovoukolikoseradiosudionicimamlaedobneskupine.Naslici2.prikazane su srednje vrijednosti kvalitete ivota po dimenzijama za kontrolnu skupinu i dvamjerenja eksperimentalne skupine. Sudionici obje skupine i sa acne vulgaris i sa drugimdermatozama iz kontrolne skupine navode u odreenojmjeri naruenu sliku o samome sebi(nedostataksamopouzdanja,nelagodu,sramzbogvlastitogizgleda,bijes).Takvirezultatimoglibisedijelomobjasnitiproblemimakojiserazvijajuupubertetukadaserazvijaidentitet,avaandioje iformiranjeslikeosamomsebi.Utomrazvojuvanuulogu imaju ireakcijeokolinena fizikiizgledkaoinaemiljenjeotomekakonasdrugivide.Utomrazdobljuestasunezadovoljstvasobomtesesvirezultatinemogupripisatisamodermatolokojbolesti.U ovom ispitivanju nisu obuhvaeni bolesnici s blagim oblikom acne vulgaris, to predstavljametodolokinedostatak istraivanja.Ovanejednolikarazdiobaposljedica jeuzimanjaprigodnoguzorka bolesnika koji su u razdoblju istraivanja bili u poliklinikoj obradi u Klinici za kone ispolnebolestiikojisubilivoljniukljuitiseuovustudiju.Bolesnicisblaimoblikomacnevulgarisrjee se odlue potraiti strunu pomo u okvirumedicinskih ustanova, ve svoje potekoerjeavajusamostalnoiliusuradnjislijenicimaopemedicinetekozmetiarima.Znanstvenidoprinosovog rada jeuuoavanjupotrebe zakombinacijommjeraprocjene stanja(klinika procjena i samoprocjena) kao najboljom prediktivnommetodom za buduu kvalitetuivotapacijenata, te individualnim imultidisciplinarnimpristupombolesnicima saacnevulgaristo e omoguiti proirenje indikacija za primjenu sistemne terapije i time pridonijeti boljimrezultatimalijeenja,boljempsiholokomstatusuipoboljanjukvaliteteivota.Zakljuno, sudionici saacnevulgarisnakonprovedene terapije idalje imaju loije rezultateodsudionikasadrugimdermatozama,inisudolinarazinupotekoakojajeutvrenaukontrolnojskupini. Provoenjem terapije i poboljanjem klinike slike ostvareni su pozitivni pomaci ukvalitetiivotasudionika.Sobziromsasudionicisaacnevulgarispostiuznaajnijeloijerezultateuodnosnunakontrolnuskupinuusvimdimenzijamakvaliteteivotadaljnjimlijeenjemtezatimprovoenjem produene terapije kroz due vremensko razdoblje za oekivati je daljnjepoboljanjebolestiikvaliteteivotasudionika.LiteraturaBlacker,K.L.,Stern,R.S.iWintroub,B.U.(1993).Cutaneousreactionstodrugs.UT.B.Fitzpatric,

    A.Z.Eisen,K.Wolft,I.M.FreedbergiK.F.Austen(Ur.),DermatologyinGenerelMedicine.NewYork:McGrawHill,(str.17831795).

    BraunFalco,O.,Plexig,G.,Wolff,H.H.iBurgdorf,W.H.C.(2000).Acnevulgaris.UO.BraunFalco,G.Plexig,H.H.Wolff iW.H.C.Burgdorf (Ur.),Dermatology.Berlin: SpringerVerlag, (str.10511070).

    Bremner, D.J., Fani, N., Ashraf, A. i sur. (2005). Functional brain imaging alterations in acnepatientstreatedwithisotretinoin.TheAmericanJournalofPsychiatry,162,989991.

  • 188

    Buljan, D. (2008). Psiholokopsihijatrijski imbenici koji djeluju na tjelesno stanje ipsihosomatskamedicina.U D. Buljan,M. itum,M. Buljan iM. Vurnek ivkovi (Ur.),Psihodermatologija.Jastrebarsko:NakladaSlap,(str.2739).

    Buljan,D.,itum,M.iBuljan,M.(2008).Komorbitetpsihijatrijskihidermatolokihporemeaja.UD. Buljan, M. itum, M. Buljan i M. Vurnek ivkovi (Ur.), Psihodermatologija.Jastrebarsko:NakladaSlap,(str.6871).

    Craig, N., Burkhart, M.S.B.S. I Gottwald, L. (2003). Assessment of etiologic agents in acnepathogenesis.SKINmed:DermatologyfortheClinician,2(4),222228.

    Cunliffe,W.J.(1986).Acneandunemployment.BritishJournalofDermatology,115(3),379383.Dantzer, R. i Kelley, K.W. (1989). Stress and immunity: An Integrated view of relationships

    betweenthebrainandtheimmunesystem.LifeScience,44(26),19952008.Finlay,A.Y. (2000).Dermatologypatients:whatdo they reallyneed?ClinicalandExperimental

    Dermatology,25(5),44450.Finlay, A.Y. i Khan, G.K. (1994). Dermatology Life Quality Index (DLQI): a simple practical

    measureforroutineclinicaluse.ClinicalandExperimentalDermatology,19(3),2106.Gollnick, H.P., Cunliffe,W. J., Berson, D., Dreno, B., Finlay, A., Leyden, J. J., Shalita, A. R. i

    Thiboutot, D. (2003). Managment of acne. A report from global alliance to improveoutcomesinacne.JournalofAmericanAcademyofDermatology,49(1),138.

    Grahame, V., Dick, D.C., Morton, C.M., Watkins, O. i Power, K.G. (2002). The psychologicalcorrelatesoftreatmentefficacyinacne.DermatologyandPyshosomatics,3(3),119125.

    Griesemer, R.D. (1978). Emotionally triggered disease in dermatologic practice. PsychiatricAnnals,8,4956.

    Gupta,M.A.,Andrew,H.J.iGupta,A.K.(1998).ThedevelopmentofanAcneQualityoflifeScale:Reliability, validity and relation to subjective acne severity inmild tomoderate acnevulgaris.ActaDermatoVenereologica(Stockholm),78(6),451456.

    Gupta,M.A.,Gupta,A.K.,Schork,N.J.,Ellis,C.N.iVoorhees,J.J.(1990).Psychiatricaspectsohthetreatmentofmildtomoderatefacialacne.InternationalJournalofDermatology,29(10),719721.

    Havelka, M. (2000). Stres i tjelesne bolesti. U M. Havelka (Ur.), Zdravstvena psihologija.Jastrebarsko:NakladaSlap,5989.

    Kellet,S.C. iGawkrodger,D.J. (1999)Thepsychologicalandemotional impactofacneand theeffectoftreatmentwithisotretinoin.BritishJournalofDermatology,140(2),273282.

    Krowchuk, D.P., Stancin, T., Keskinen, K., Walker, R., Bass, J. i Anglin, T.M. (1990). Thepsychologicaleffectsofacneonadolescents.PediatricDermatology8(4),332338.

    Lazarus,R.S.iFolkman,S.(2004).Stres,procjenaisuoavanje.Jastrebarsko:NakladaSlap.Lennox,R.D.(1998).StructuralvalidationoftheDSQL:Confirmationofthefactorstructureand

    justificationofthescoringalgorithm.UR.Rajagopalan,E.F.Sherety,R.T.Anderson(Ur.),Caremanagmentofskindiseases.Lifequalityandeconomic impact.NewYork:MarcelDekker,Inc.,(str.95112).

    Mallon, E.,Newton, J.N., Klassen, A., StewartBrown, S.L., Ryan, T.J. i Finlay,A.Y. (1999). Thequality of life in acne: a comparison with general medical conditions using genericquestionnaires.BritishJournalofDermatology,140(4),672676.

    McCanceKatz, E.F. i Price, L.H. (1992). Depression associated with vitamin A intoxication.Psychosomatics,33(1),117118.

    Newton, J.N.,Mallon, E.,Klassen,A.,Ryan, T.J. i FinlayA.Y. (1997). The effectivenessof acnetreatment : An assessment by patients of the outcome of therapy. British Journal ofDermatology,137(4),563567.

  • 189

    Niemeier, V., Kupfer, J., DemmelbauerEbner,M., Stangier,U., Effendy, I. iGieler,U. (1998).Copingwithacnevulgaris.Dermatology,196(1),108115.

    Niemeier,V.,Kupfer,J.iGieler,U.(2002).Acneisnotatrivialdisease!Psychosomaticaspectsinroutinetherapy.DermatologyandPyshosomatics,3(2),6171.

    Phares, E.J. i Chaplin, W. F. (1997). Introduction to personality. New York: AddisonWesleyEducationalPublischersInc.

    Picardi, A., Abeni, D.,Melcchi, C.F., Puddu, P. i Pasquini, P. (2000). Psychiatricmorbidity indermatological outpatients: an issue to be recognized. British Journal of Dermatology143(5),983991.

    Rapp, D.A., Brenes,G.A., Feldman, S.R., Fleischer, A.R.,Graham,G.F., Dailey,M. i Rapp, S.R.(2004). Angerandacne: implications forqualityof life,patientsatisfactionandclinicarcare.BritishJournalofDermatology151(1),183189.

    Rubinow,D.R.,Peck,G.L.,Squillace,K.M.iGrant,G.G.(1987).Reducedanxietyanddepressionincysticacnepatientsaftersuccessfultreatmentwithoralisotretionin.JournalofAmericanAcademyofDermatology,17(1),2532.

    Shuster,S.,Fisher,G.,Haris,E.iBinnell,D.(1978).Theeffectofskindiseaseonselfimage.BritishJournalofDermatology,99(s16),1819.

    Strauss, J.S. (1999).Acne vulgaris. InT.B. Fitzpatric,A.Z.Eisen,K.Wolft, I.M. Freedberg iK.F.Austen(Eds.),DermatologyinGeneralMedicine.NewYork:McGrawHill,666678.

    VanderMeeren,H.M.,Vander Schaar,W.W. iVanderHurk,C.M. (1985). Thepsychologicalimpactofsevereacne.Cutis,36(1),8486.

  • 190

    KVALITETAIVOTAOSOBAOBOLJELIHODMULTIPLESKLEROZE

    DariaVugerKovaiKroninabolestTerminkroninabolestoznaavairokirasponfizikihipsiholokihfenomena,takodaukljuujesvetoseobinomislipodpojmomfizikeonesposobljenostialiiznatnovieodtoga.inimise najsveobuhvatnija definicija kronine bolesti koju je dao Roberts davne 1955.godine:Kroninabolestpodrazumijevasvaoteenjailiodstupanjaodnormalekojaimajujednuiliviesljedeih karakteristika: trajne su, ostavljaju posljedicu invalidnosti, prouzrokovane sunepovratnimpatolokimpromjenama,zahtijevajuspecifiantreninguokvirurehabilitacije ilisemoeoekivatidaezahtijevatidugiperiodpromatranjainjege.(Lewis,1982).Kronina bolest je stanje koje dugo traje, s kojim se ivi, nepredvidljivog je tijeka, tomoeutjecati na psihofiziki status oboljelog. Tijek kronine bolesti esto donosi niz ogranienja uradnom, socijalnom, obiteljskom funkcioniranju i funkcionalnom statusu.U pristupu bolesnikuvanojeobratitipozornostnapsiholokepotrebekaoinamotivacijuoboljeleosobe,anesamonafizikostanje.Kodkroninesebolestipotrebnobaviticijelomosobom.Potrebnojeprocijenitinjezinokognitivno,emocionalno isocijalno funkcioniranje. Kroninabolestnijestabilnostanje.Pacijentova situacija stalno se mijenja ovisno o stupnju njegove bolesti. Malo poveanje ilismanjenje funkcije kod kroninog bolesnikamoe promijeniti cijelu sliku njegova doivljaja irehabilitacijskogpotencijala.Nekikroninibolesniciprolazekrozemocionalnusekvencureakcijabezveihpotekoa,meutimdionjihtrebaprofesionalnupomokakobiseuspjenoprilagodioivotusboleu.Naime,imaoboljelihkojiinamalepovredereagirajupanikom,kaoionihkojiiteketraumemoguzrelointegriratiusvojpsiholokisustav.Pacijentove intenzivne emocionalne reakcije na manje promjene najbolje je promatrati kaomanifestacije pacijentove akutne potrebe za strukturiranjem vlastitih ivotnih zahtjeva itjeskobnimtraenjemtepreispitivanjemsvegatojeunjegovomivotuvano(Mendez,2002).Ucilju smanjenja tjeskobe vrlo su vani terapijski razgovori s bolesnicima. Bolesnik se moranaviknutidaeivotnastavitinanovinain.Utojprilagodbisudjelujeitavnizfaktora:genetskih,fiziolokih,psiholokih,kognitivnihisocijalnih(McCabeiMcKern,2002).Kod kroninog bolesnika mogu se pojaviti razliiti oblici psiholokih reakcija, kao to suanksioznost,panika,strah idepresija.Kroninisebolesniktrebaprilagoditinaivotsboleu,anatuspoznaju ljudirazliitoreagirajuovisnoostrukturiosobnosti koja imomoguavamanji iliveikapacitetzaprilagodbu.KroninibolesnikprolazifazekojeFreudopisujeualovanju:gubitakodnosno proces koji zapoinje poricanjem gubitka, zatim postupnim prihvaanjem gubitka,depresijomtenaposljetkupremjetanjemlibidasizgubljenogobjektananoviobjekt.Upoetkuoboljelaosobaporieinjenicudejebolesna,moesmatratidasuishodipretragapogreni,moetraiti drugo miljenje. Slijedi postupno prihvaanje koje je u poetku praeno promjenamaraspoloenja,gnjevom,bijesom,plaemidepresijom.

  • 191

    Kad oboljeli prihvati novo stanje, kad vie nemoe poricati bolest, poinje se okretati novimsadrajima, sve vie se usmjerava na preostale mogunosti, a manje ali za izgubljenim(Gregurek,1999).Prisutnost bolesti ne znai nuno i nefunkcionalnost osobe,meutim potrebna je prilagodbanovonastalojsituaciji.Kroninabolestmoebitiograniavajuiimbenikuraznimaktivnostima,tomoenaruavatikvalitetuivota.Deficitaktivnostirazliitjekodsvakogkroninogbolesnika.Za oboljele je osobe vano kako zadovoljiti svoje potrebe, interese, vrijednosti, odnosnoodravanje zadovoljavajue subjektivne kvalitete ivota. U okviru istraivanja kvalitete ivotaistaknutajeusmjerenostnapojedinaca.Utjecajbolestinakvalitetuivota jeviedimenzionalan.Bolestutjeeusmislufizikihsimptomatetime limitirafizikofunkcioniranje.Nadalje,tusuprisutni i indirektniefekti,kaoto jeradnanesposobnost, potencijalna izolacija, poveanje ovisnosti o drugima, to moe dovesti dopromjenaupsihikomstanjupojedincatesejavljajudepresija,snienosamopotovanjeiosjeajbespomonosti (Figved,Klevan,Myhr,Glad,Nyland, Larsen,Harboe,Omdal iAarsland, 2005).Unapreenje funkcionalnosti ikvaliteteivotakodosobaoteenogzdravljamoese uspjenoostvaritiikrozsocijalnupodrku.Optimizam je prediktor vee kvalitete ivota.Veina istraivanja prema nalazima iz referentnihasopisa,potvrujenegativnupovezanost izmeudepresije isubjektivnekvaliteteivota(Scott,Allen, Price, McConnell i Lang, 1996). Kakav je utjecaj kronine bolesti na kvalitetu ivotapromatranojekodoboljelihodmultipleskleroze.Prikazanisurezultatiistraivanja.Multiplaskleroza(MS)jeprogresivnaneurolokabolestkojarezultirademijelinizacijomnervnihzavretakausredinjemivanomsustavu.Bolestseeejavljakodenanegokodmukaraca,uomjeru2:1odnosno3:1.Najeesejavljauranojodraslojdobi,udobiod20do50tegodine,to je vrlo produktivno ivotno razdoblje, vano vrijeme za radnumobilnost te formiranje istabilnostobiteljskihveza.Progresijabolestijenepredvidiva,etiologijanejasna,simptomatologijanejednoznana,postojivelikaheterogenostuintenzitetuipatogenezibolesti(Podobnikarkanji,2003). Kao i svaka druga kronina bolest iMS ima utjecaja na psihiku stabilnost oboljelih,najee u obliku pojaane anksioznosti i depresivnosti, promjeni percepcije mogunostikontrole zdravlja. Njihova prilagodba na kroninu bolest pored ostalih parametara, ovisi i oefikasnostinjihovihstrategijasuoavanjasboleu(TayloriTaylor,1998).KroninabolestpoputMSamijenja kvalitetu ivota.Oboljeliodmultiple skleroze ive s tomboleu tijekommnogogodina.Oboljelisesuoavanjusnepredvidivousimptoma,promijenjenimstanjemmobilnosti,neizvjesnou, to posredno dovodi do promjena u radnom, obiteljskom i drutvenomfunkcioniranju.Kodbolesnihosoba,a iopenito jevanaprocjenasubjektivnekvaliteteivota.Naime,kvalitetaivotaoboljelihrazlikujesesobziromnastupanjonesposobljenosti.Upercepcijikontrole bolesti odgovori koje oboljeli najee daju osjeaj su bespomonosti, nemogunostkontroleishodatedepresija.Kaoprateiaspekt,estoseregistriraredukcijasocijalnihkontakatatesmanjenjemotivacije.PremaCumminsuzadatakhomeostatskogmehanizmabiobiodravanjekvalitete ivota unutar normativnih vrijednosti bez obzira na varijacije u vanjskim utjecajima.Generalnopozitivanpogledna ivotneophodan je zanormalno funkcioniranjeosobe.Znaajnidogaaji,poputspoznajeokroninojbolesti,moguprivremenonaruitihomeostazu,alisekrozodreeno vrijeme ona vraa na prethodnu razinu. Istraivanjem se utvrdilo da veina ljudiprocjenjuje osobnu kvalitetu ivota na razini od 60 do 80% odmaksimalno 100%. Prosjean

  • 192

    rezultatuzapadnimdrutvimakreeseurasponuod70do80%SM,aunezapadnimzemljamaod 60 do 80% SM. Prema Cumminsu kvaliteta se ivota pojavljuje i ispituje u 7 osnovnihpodruja: zdravlje, emocionalna dobrobit,materijalno blagostanje, bliski odnosi s drugima,produktivnost, drutvena zajednica i sigurnost. Bolest je jedan od vanjskih dogaaja kojinegativnoutjeenapojedinca.Rezultati samoprocjene subjektivne kvalitete ivota nalaze se u rasponu pozitivnih vrijednosti,doksamoodreenastanjadovodedoznaajnogsmanjenjasamoprocjenekvaliteteivota (npr.intenzivna bol) jer se osobe s vremenom preusmjere na druge vrijednosti i ivotna podruja.Rezultati provedenih istraivanja pokazuju da znaajne promjene u ivotnim uvjetima dovodesamodoprivremenepromjeneurazinikvaliteteivota,adatijekomvremenadolazidopovratkana raniju razinukvaliteteivota (McCabe iMcKern,2002).Kaonajznaajnijavarijabla,odnosnofizikisimptompovezansasubjektivnomkvalitetomivotanavodesebolovi. Kodbolesnikanarehabilitacijizbogkroninihbolovaukraljenicinaenojemanjezadovoljstvokvalitetomivotauodnosunageneralnupopulaciju(VernayiGerbaud,2001.).OboljeliodMSaprolazekrozvelikepromjeneukvalitetiivota.Zanjihjenunanovapsihosocijalnaifizikaprilagodbakojavarirasazdravstvenimstanjem,odnosnostupnjemonesposobljenosti (VugerKovai,Gregurek,Kovai,Vuger, iKalini,2007).OdtrenutkapostavljanjadijagnozemultiplesklerozebolesniksezauvijektransformirauosobukojaivisMSom.RH jezemljavisokogrizikazaoboljenjeodmultipleskleroze(MarkeljaniSepi,2002).UoboljelihodMSapostojistalnaneizvjesnostglederelapsabolesti, stoga jeprilagodbana ivot vrlo teka. esti su simptomiumora,nedostatakenergije,nepredvidljivost simptoma, smetnje koordinacije, smetnje sna, motoriki nemir. Umor jesamostalansimptomkojipacijentiidentificirajuinterferirajuimsnjihovimdnevnimaktivnostima.Uzrocisumultifaktorski,estosurezultatloegsnakojijerezultatboliispasticiteta.Podjednakovaanfaktormogubitiiimunolokiprocesikodmultipleskleroze.Motorikinemirkojisejavljauovihbolesnikamoebitipovezansaspasticitetomivjerojatnotakopridonositisindromuumora.Nadalje,estesuurinarnesmetnjeiopstipacija,kaoiseksualnedisfunkcije,zatimrazliitebolnesenzacije,poputtrigeminalneneuralgije,bolovaunogama,uzdu kraljenice,glavobolje (Rao iLeo, 1991). Sekundarne forme boli rezultiraju kroz kontrakture, spazme te infekcije.Mogu sepojavitiemocionalniporemeaji,poputnestabilnosti,anksioznostiilidepresije.Nekaistraivanjapokazujuprevalencijuzaklinikudepresijukodmultiplesklerozeod47do54%(Mendez,2004).Kompenzacija funkcionalnog deficita, prilagodba, reinterpretacija, pogoranja bolesti,emocionalnistilsuoavanjaterazinasamopotovanjavanisuzakvalitetuivotakodkroninihbolesnika. Samopotovanje je ukljueno u aktivno suoavanje i pozitivno korelira sprihvaanjem,doknegativnokorelirasoslanjanjemnareligijuiobitelj.Premaistraivanjimateknakon17godinabolesniciuspijuponovno izgraditi pozitivnijiodnospremasebi,premda jevie samopotovanja uoeno i kroz prvu dekadu bolesti (Lobentanz, Asenbaum, Vass, Sauter,KloschiKollegger,2004.).sobziromnatodajebolestnepredvidivaineizvjesnogishoda,oboljelimorajuulagativeeemocionalne i fizikenapore, to iscrpljujenjihovepsihofizikekapacitete.Oni ee imaju negativne emocionalne reakcije, osjeaj bespomonosti te potrebu za veomsocijalnom podrkom. Duhovnost je vana varijabla kod suoavanja s boleu, naroito kodkroninih i terminalnihbolesnika.Osobekoje su tekooboljelenavodemolitvu, transcedentnaiskustva kaovrlovanepotrebekojemogupomoioboljelima. Clinebell (1966)daje teoretskimodel u okviru interakcije misli tijelo duhovnost u kojem objanjava da kroz duhovnepotrebe osoba pronalazi znaenje i svrhu ivota, daje i dobiva ljubav te odrava nadu ikreativnost.

  • 193

    CiljCilj ovog istraivanja bio je utvrivanje subjektivne kvalitete ivota kod oboljelih odmultipleskleroze.MetodaSudioniciUzorak sudionika je dobiven sluajnim odabirom od ukupnog broja registriranih bolesnika odmultiplesklerozeuSavezudrutavaoboljelihodmultiplesklerozeHrvatske(SDMSH).SudionicisukorisniciregionalnihdrutavaMSizcijeleRH.Mjerena je kvaliteta ivota ukupno i s obzirom na duljinu trajanja bolesti, a za te potrebe jeispitivana skupina podijeljena u tripodskupine. Sudionici su podijeljeni s obzirom na trajanjebolestina:Skupinu1bolesniod0do5godinaSkupinu2bolesniod6do10godinaSkupinu3bolesnivieod10godina.Sudionicisupodijeljeniutriskupineisobziromnarazinuonesposobljenosti:Skupina1oboljelikojinemajupotekoausvakodnevnomfunkcioniranjuSkupina2oboljelikojiimajupotekoausvakodnevnomfunkcioniranjuSkupina3oboljelikojimajepotrebnapomodrugeosobeMjerniinstrumentiUpitnikzamjerenjedugotrajneonesposobljenostiFunkcionalnistatusjemjerenupitnikomzamjerenjedugotrajneonesposobljenostiOECD(TheOECD longterm disability questionnaire, Organization for Economnic Corporation anddevelopment,McWhinnie,1981), koji jenastaou internacionalnoj suradnji viedravau ciljumjerenjapokazatelja razine socijalne i zdravstveneonesposobljenostiRazinaonesposobljenostiodreena je ukupnim zbrojem koji moe varirati od 16 za potpunu onesposobljenost zasamostalnofunkcioniranjedomaksimalno48boda,tooznaavapotpunusamostalnost.HamiltonskalaZa ispitivanje razinedepresijekopritena jeHamilton skala (TheHamiltonDepressionScale,HAMD,Hamilton,1967).Razinadepresivnostimjerisekroz17estica:depresivnoraspoloenje,osjeaj krivnje, suicidalnost, insomniu (rana, srednja i kasna), radno funkcioniranje i aktivnost,psihomotornuretardaciju,agitaciju,anksioznost(psiholoka),anksioznost(tjelesna),somatskesimptome,gastrointestinalne simptome, seksualnudisfunkciju,hipohondrijazu,gubitakapetita,sposobnostuvida.

  • 194

    SkalapercipiranesocijalnepodrkeZaispitivanjerazinesocijalnepodrkekoristitieseinstrumentPerceivedSocialSupportScale,(Schaeffer,CoyneiLazarus,1981).Koritenjeovajupitnikjersuranijaistraivanjapokazaladajeemocionalninainpodrkenajvanijiukvalitetiivotatezazdravlje.IndeksosobnekvaliteteivotaZamjerenjesubjektivnekvaliteteivotakoriten jeupitnikPersonalWellbeingIndeks(Indeksosobnekvaliteteivota)zaodrasle,autoraRobertaA.CumminsaiInternationalwellbeinggrupe(2006).Koritenjediokojiseodnosinasubjektivnukvalitetuivota.Domenesuivotakojemjeri:1.materijalnoblagostanje2.zdravlje3.postignue4.intimnost(bliskiodnossdrugimosobama)5.osjeajsigurnosti6.pripadnostzajednici7.sigurnostubudunostiRezultatiSobziromnaspol,uistraivanjujesudjelovalo75%enate25%mukaraca,odnosno3:1,tojeuskladu sa podatcima iz literature; da jeMS bolest od koje ee obolijevaju ene ( 2:1; 3:1).Prosjenaivotnadobsudionikaje45godina(R=1873,SD=10,795),akreeseurasponuod18godinedo73godine.Prosjenotrajanjebolestije9,82godine,akreeseurasponuod0godinado41godinu(R=041,SD=8,298).Tablica1:Tabelarniprikazsudionikasobziromnadob

    N Minimum Maksimum M SDDob 398 18 73 45,35 10,795

    Trajanjebolesti(godine) 398 0 41 9,82 8,298Kroninibolesnici imajuveupotrebuzarazliitimoblicimasocijalnepodrke.OboljeliodMSaprolazekrozvelikepromjeneraspoloenja(strah,bijes,samosaaljenje,zavisnost,osjeajgubitkakontrole) to izaziva veliki strah. Obiteljska je podrka vana, obitelj treba nauiti pravilnoprotumaiti stvarno znaenje potrebe oboljelog, potovati potrebeoboljelog tako da ne gubivlastiti integritet.Trebapruitipodrku,aline ipreuzetinadzornadoboljelim.Vano jeda seoboljeliohrabrujudaradeonotomogutedaimbliskeosobeprueljubav,podrkuinaklonostkaonagraduzaneovisnost.Socijalnapodrkabitanjemoderatorkvaliteteivota.Smatrasedasocijalna podrka utjee na tjelesno imentalno zdravlje djelovanjem na emocije, kogniciju iponaanje(LobentanziAsenbaum,2004).Visokarazinasocijalnepodrkemoebitizatitnifaktorza odravanjem dobre razine kvalitete ivota. Istraivanja pokazuju da oboljeli od raznihpsihosomatskih bolesti pokazuju znaajno loiju kvalitetu ivota u odnosu na generalnupopulaciju (Janssens, vanDoorn,deBoer,Kalkers, vanderMeche,Passchier iHintzen,2003).Istraivanja pokazuju da socijalna podrka ima efekte na rizik od obolijevanja, progresiju ioporavakodbolesti (Motl,McAuley iSnook,2007).Vrijednostipercipiranesocijalnepodrkeu

  • 195

    ovomistraivanjunalazeseugornjemdijeluskalnograspona.Ukupnarazinasocijalnepodrkezapromatranu skupinu sudionika (N=398) iznosi 66,43% SM (SD=23,75). Najea pojedinanavrijednostrazinesocijalnepodrkeje6,98(SD=2,138)naskaliod1do10maksimalno.Sobziromnaspol,nijeutvrenastatistikiznaajnarazlikaurazinipercipiranesocijalnepodrke(p=0,618).Nadalje,zaskupinu1prosjenarazinaukupnesocijalnepodrkeiznosi69%(M=68,83SD=26,558),zaskupinu2iznosi65%(M=6495SD=24,206),azaskupinu3iznosi65%(M=65,07SD=23,754). Vidljivo jeda jeuskupini2 i3ukupnarazinasocijalnepomoiprocijenjenanetoniom nego u skupini 1,meutim nije utvrena znaajna razlika u razini socijalne podrke sobziromnatrajanjebolesti.OboljeliodMSapercipirajusocijalnupodrkurelativnodobrom.U ovom istraivanju rezultati se nalaze u podruju relativno viih vrijednosti (66 % ) zapromatranuskupinutesobziromnaspolitrajanjebolesti.Premadobivenimrezultatima,iniseda je razina socijalnepodrke kodoba spola, stabilnau vremenu trajanjabolesti . Nadalje jeispitivana subjektivna kvaliteta ivota samoprocjenama vanosti na 7 domena kvalitete ivota.Akosepromatrazadovoljstvokvalitetomivotapo esticamavidljivo jedasuoboljeliodMSanajmanje su zadovoljni vlastitim zdravljem (M=4,97 SD=2,41), emocionalnim blagostanjem teuspjenosti; s druge strane relativno je zadovoljstvo materijalnim (M=7,67 SD=2,12),pripadnostizajednicitebliskimodnosima(M=7,22SD=2.31).Ukupnirezultatprocijenjenekvaliteteivota je6,57 (SD=1,69),ato jeprikazanou tabeli2. Izliterature jepoznatoda jegeneralnoprosjenaprocjena kvalitete ivota izmeu7 i8na skaliodgovoraod1do10(maksimalnirezultat),toupuujenamalopomaknutupercepcijukvaliteteivota prema niim vrijednostima. Postotak skalnog maksimuma M=61,86, SD=18,79 govori(premapodatcimaizliteraturegdjesekaogranicamin.uzima60%)dajerazinakvaliteteivotaniska.Openito je tvrdnjada je kvaliteta ivota naniskoj razini jer je granica snezadovoljavajuomkvalitetom ivota 60 %. Razlike u % skalnogmaksimuma izmeu skupina pokazuju da je zaskupinu2 kvalitetaivotananajniojrazini(M=60,76),zatimzaskupinu3 (M=61,54), teskupinu 1 (M=62,92 ). Meutim,nisuutvrene statistiki znaajne razlikeu kvaliteti ivotameu skupinama s obzirom na trajanje bolesti. S obzirom na spol, nema statistiki znaajnerazlike u kvaliteti ivota. Nisu utvrene statistiki znaajne razlike u kvaliteti ivota meuskupinamasobziromnatrajanjebolesti.Doprinossvakevarijableukupnojkvalitetiivotagledanjekrozstandardiziranibetakoeficijent.

  • 196

    Tablica2:Prikazprocijenjenerazinekvaliteteivotakodpromatraneskupine

    Dimenzijekvaliteteivota

    N M SD Min. Maks.

    Percentili

    25ti50ti

    (Medijan) 75tiZadovoljstvostvarimakojeposjedujete

    397 7,67 2,12 1 10 7,00 8,00 10,00

    Zadovoljstvovlastitimzdravljem

    397 4,79 2,41 1 10 2,00 5,00 7,00

    Zadovoljstvoonimtopostieteuivotu

    397 5,85 2,37 1 10 5,00 6,00 8,00

    Zadovoljstvobliskimodnosimasobiteljiiprijateljima

    397 7,22 2,31 1 10 6,00 8,00 9,00

    Zadovoljstvoosjeajemsigurnosti

    397 6,99 2,39 1 10 5,00 8,00 9,00

    Zadovoljstvoosjeajempripadanjazajedniciukojojivite

    397 7,51 2,32 1,00 10,00 6,00 8,00 10,00

    Zadovoljstvoosobnomsreom 397 5,95 2,38 1 10 5,00 6,00 8,00Kvalitetaivota:ukupnirezultat 397 6,57 1,69 1,71 10 5,43 6,86 7,86Kvalitetaivota:%SM 397 61,86 18,79 7,94 100 49,21 65,08 76,19

    Tablica3:PrikazrezultatalinearnemultipleregresijeModel R R2 korigiraniR2 Standardnapogrekaprocjene1 0,665 0,442 0,410 14,4335Dabi istrailiprediktorekojiutjeunakvalitetu ivotaprovedena je linearna regresija.Zavisnavarijablajeukupnakvalitetaivota,aprediktorisudob,spol,trajanjebolesti,socijalnapodrka,razina onesposobljenosti te depresivnosti. Razina socijalne podrke prema ovom modelupokazalasekaonajvanijipokazateljkvaliteteivota.Poredsocijalnepodrkenakvalitetuivotautjeerazinaonesposobljenostiterazinadepresivnostiunegativnomsmjeru.Vaanprediktorza

  • 197

    kvalitetu ivota je traenje emocionalne socijalne podrke. Pokazalo se da je za oboljele vrlovana socijalna podrka. Ona ima ulogu u ublaavanju negativnih utjecaja. Razina socijalnepodrkemoderator je kvalitete ivota u situaciji naruenoga zdravlja. Od ostalih parametaraznaajnimzakvalitetuivotapromatraneskupinevanojeitrajanjebolesti.Razinasocijalnepodrkeitrajanjebolestiupozitivnojsukorelacijiskvalitetomivota.inisedatrajanjem bolesti, odnosno s godinama, oboljeli pronalaze nove interese, mijenjaju ivotnufilozofiju,vie seusmjeravajunapreostalemogunosti,amanjemislena zlukob i mire se sasudbinom.Razinadepresivnosti i razinaonesposobljenosti takoer suvaniprediktorikvaliteteivota,meutim,tosurizinifaktorizaodravanjekvalitetestabilnom.Dobivenirezultatiuovomistraivanju pokazuju da je razina kvalitete ivota oboljelih odMSa niska (61% ).U tablici 4prikazanjedoprinossvakevarijablegledamokrozstandardiziranebetakoeficijente.Tablica4:Rezultatregresijskeanalize;prikazdoprinosasvakevarjablekrozstandardiziranebetakoeficijente Nestandardizirani

    koeficijent Standardizirani

    koeficijent

    Model B Standardnapogreka Beta

    t p

    (Konstanta) 61,914 9,944 6,226 0,000Dob 0,132 0,079 0,076 1,675 0,095Spol 1,601 1,819 0,037 0,881 0,379Traenjeemocionalanesocijalnepodrke

    0,868 0,385 0,114 2,255 0,025

    OECDskalaukupno 0,281 0,132 0,103 2,124 0,034HAMDskala:ukupno 1,176 0,296 0,193 3,972 0,000Trajanjebolesti(godine) 0,307 0,101 0,136 3,039 0,003Poredsocijalnepodrkenakvalitetuivotaoboljelih,utjeerazinaonesposobljenosti(vearazinaonesposobljenosti nia kvaliteta ), trajanje bolesti (trajanje bolesti utjee na kvalitetu ivota,meutimonajeupozitivnojkorelaciji,tomoeupuivatinaprihvaanjestanjaitraenjedobrog)terazinadepresivnosti(vearazinadepresivnostiniakvalitetaivota).IzranijihistraivanjavidljivojedakodoboljelihodMSapostojivisokirizikoddepresivnosti,tomoe utjecati na kvalitetu ivota oboljelog. Druga istraivanja, takoer potvruju utjecajdepresivnostinakvalitetuivotaoboljelih.(Amato,Ponznani,Rossi,F.,Leidl,StefanileiRossi,L.,2001).Uovom istraivanjumjerena je razinadepresivnostiHamiltonovomskalom,au razmatranjesuuzetirezultationihsudionikakodkojihnijeregistrirandepresivniporemeaj.ProsjeanrezultatnaHAMDskalije7(M=7,00SD=3,079R=018),toupuujenablagurazinudepresivnosti. Najei odgovori na skali odnosili su se na psihomotornu usporenost 16 %,smanjenje rada iaktivnosti13%, smetnje spavanja (srednja,kasna i rana insomnia), somatskuanksioznost14%,teuznemirenost5%.

  • 198

    Kadapromatramoskupineodvojeno,sobziromnavrijemetrajanjabolesti,utvrenajestatistikiznaajnarazlikaurazinidepresivnosti.Sobziromnaspol,nijeutvrenastatistikiznaajnarazlikaurazinidepresivnosti.Tablica5:Prikazrazlikaupromatranimskupinamaurazinionesposobljenosti i depresivnostisobziromnavrijemetrajanjabolesti.

    Zavisnavariabla

    (I)Trajanjebolesti(godine):skupne

    (J)Trajanjebolesti(godine):skupne

    Srednjarazlika(IJ)

    Standardnapogreka p

    95%intervalpouzdanosti

    donji gornjiOECDskalaukupno

    10godina 3,333* 0,777 0,000 5,24 1,42

    610godina

    10godina 0,890 0,883 0,602 3,06 1,28

    >10godina

    10godina

  • 199

    mukarci djelominomogu obaviti poslove, dakle uz potekoe (79,6%), amukarci 69,4%.Takoer jenetoveibroj enaodgovorilodanisuovisneo tuojpomoi teda sveaktivnostimoguobavitisamostalno,iakosporije,njih6%,dokje4%mukihsudionikadalotakavodgovor.Modabirazlikeuodgovorimaponovnotrebalotraitiukulturalnimobrascimairanijenauenimnainima suoavanja. ene su usmjeravane vie na brigu o sebi i drugima te damanje traepomo kad se radi o domu, obitelji, njezi. Rezultati bimogli upuivati na hipotezu da bolestdonosi veu razinu onesposobljenosti kodmukih, odnosno njihova je prilagodba loija, a tomoe biti predmet nekog drugog istraivanja. Kad se promatra stupanj onesposobljenosti sobziromnagodinetrajanjabolesti,dobivenesustatistikiznaajnerazlike.Skupina1znaajnoserazlikuje u razini onesposobljenosti od skupine 2 i 3 (p

  • 200

    LiteraturaAmato,M.P.,Ponznani,G.,Rossi,F.,Leidl,C.L.,Stefanile,C. iRossi,L. (2001).Qualityof life in

    multiple sclerosis: The impact of depression, fatigue and dysability.Multiple sclerosis,7(5),340344.

    Figved,N.,Klevan,Myhr,K.M.,Glad,S.,Nyland,H.,Larsen,J.P.,Harboe,E.,Omdal,R.iAarsland,D. (2005). Neuropsychiatric symptoms in patients with multiple sclerosis. ActaPsychiatricaScandinavica,112,463468.

    Gregurek,R. (1999).Kroninibolesnik,UKlain isur. (Ur.),Psiholokamedicina.Zagreb:GoldenMarketing,(str.146152).

    Hamilton,M.A. (1960). Rating scale for depression. Journal of Neurology, Neurosurgery andPsychiatry,58,5662.

    Janssens,A.C.M.,vanDoorn,P.A.,deBoer,J.B.,Kalkers,N.F.,vanderMeche,F.G.A,Passchier,J.iHintzen, R.Q. (2003). Anxiety and depression influence the relation between disabilitystatusandqualityoflifeinmultiplesclerosis.Multiplesclerosis,9(4),397403.

    Lewis,K.(1998).Emotionaladjustmenttoaclinicillness.LippincottsPrimaryCarePractice.Lobentanz, I.S., Asenbaum, S., Vass, K., Sauter, C., Klosch, G. i Kollegger, H. (2004). Factors

    influencing quality of life in multiple sclerosis patients: Disability, depressive mood,fatigueandsleepquality.ActaNeurologicaScandinavica,110(1),613.

    Mendez,F.(2002).Theneuropsychiatryofmultiplesclerosis.Philadelphia(PA):MultiplesclerosisLibrary.

    McCabe,M.P. iMcKern,S. (2002).ComparationbetweenpeoplewithMSandpeople fromthegeneralpopulation.JournalofClinicalPsychologyinMedicalSetting,9,287295.

    McWhinnie, J.R. (1981). Disability indicators for measuring wellbeing. Paris:OECD SocialIndicatorsprogramme.

    Markeljan,E. iSepi J. (2002).Epidemiologyofmultipleclerosis inCroatia:ClinicalNeurologyandNeurosurgery,104,192198.

    Mendez,M.F. (1995). The neuropsychiatry ofmultiple sclerosis. The International Journal ofPsychiatryinMedicine,25,123130.

    MoralesGonzales, J.M., BenitLeon, J., RiveraNaverro, J. iMitchell A.J. (2004). A systematicapproachtoanalysehealthrelatedqualityof life inmultiplesclerosis.MultipleSclerosis,10(6),716.

    Motl, R.W.,McAuley, E. i Snook, E.M. (2007). Physical activity and quality of life inmultiplesclerosis: Possible roles of social support, selfefficacy, and functional limitations.RehabilitationPsychology,52(2):143151.

    Podobnikarkanji, S. (2003).MSbolest s tisuu lica, Zbornik radova, II simpozij oboljelih odmultipleskleroze,Varadinsketoplice,57.

    Rao,S.M.,Leo,G.J.,Bernardin,L.iUnverzagt,F.(1991).CognitivedysfunctioninMS.Neurology,41,685691.

    Schaefer, C., Coyne, J.C, i Lazarus, R.S. (1981). The healthrelated functions of social support.JournalofBehavioralMedicine,4,381406.

    Schwartz, L. i Kraft, G.H. (1999). The role of spouse responses to disability and familyenvironment in multiple sclerosis. American Journal of Physical Medicine andRehabilitation,78(6),525532.

  • 201

    Scott, T.F., Allen, D., Price,T.R., McConnell, H. i Lang, D. (1996). Characterization of majordepression symptoms inmultiple sclerosispatients.The JournalofNeuropsychiatryandClinicalNeuroscience,8,318323.

    Taylor,A.iTaylor,R.S.(1998).Neuropsychologicalaspectsofmultiplesclerosis.PhysicalMedicineiRehabilitationClinicofNorthAmerica,9(3),643657.

    VugerKovai, D., Gregurek, R., Kovai, D., Vuger, T. i Kalini, B. (2007). Relation betweenanxiety, depression and locus of control of patients with multiple sclerosis. Multiplesclerosis,13(8),10651068.

    Vernay, D., Gerbaud, L. i Clavelou, P. (2001). Quality of life and multiple sclerosis. RevueNeurologique,157(89part2),11391142.

  • 202

    KVALITETAIVOTAIZDRAVLJEOSOBAKOJESKRBEZALANAOBITELJISINVALIDITETOM:Kvalitetaivotaizdravljeroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajem

    TomislavBenjak

    Prema procjenama UNa invaliditet je mnogo raireniji nego to se inae misli: od desetstanovnika svake zemljebar je jedanu izvjesnojmjeriosoba s invaliditetom, to inioko 450milijunaljudiusvijetu(Ujedinjeninarodi2008).UHrvatskojjepremapopisustanovnitvaiz2001.godinebilo423891osobasinvaliditetom(10%odukupnepopulacije)(DravnizavodzastatistikuRepublikeHrvatske2001),dokjepremapodatcimaHrvatskogregistraoosobamasinvaliditetomiz prosinca 2009. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2009), u Hrvatskoj 511 080 osoba sinvaliditetom (11,5% od ukupne populacije), Prema definiciji Meunarodne klasifikacijeoteenja, invaliditeta i hendikepa (ICIDH) Svjetske zdravstvene organizacije iz 1980. godine,invaliditet je ogranienje, smanjenje ili ispad (koje proizlazi iz oteenja zdravlja) sposobnostiizvrenjanekefizikeaktivnostilipsihikefunkcijeprimjereneivotnojdobiosobeiodnosisenasposobnosti, u obliku sloenih aktivnosti i ponaanja koje su openito prihvaene kao bitnisastojcisvakodnevnogivota(Rulnjeviisur.1986).OvadefinicijainvaliditetauvrtenajeuZakonoHrvatskomregistruoosobamasinvaliditetom(Narodnenovine2001).NavedenadefinicijabivaunaprijeenadonoenjemKonvencijeUjedinjenihnarodaopravimaosobas invaliditetom,kojuHrvatskaratificira2007.godine.PremanavedenojKonvenciji,osobesinvaliditetomsuoneosobekoje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oteenja, koja umeudjelovanjusrazliitimpreprekamamogusprjeavatinjihovopunoiuinkovitosudjelovanjeudrutvunaravnopravnojosnovisdrugima(Ujedinjeninarodi2006).PovijesnapromijenastavauodnosunaosobesinvaliditetomIznimnuvanostzarazvojspoznajaoosobamasinvaliditetompatakoikvaliteteivotaizdravljanjih injihovihobitelji, ima ipovijesniprikazstajalitadrutvapremaosobamas invaliditetom.Uvezi s time potrebno je istaknuti da su se definicija invaliditeta te rjenik vezan uz osobe sinvaliditetom tijekom povijestimijenjali.U prolosti je rjenik kojim smo se sluili u govoru oosobama s invaliditetom bio uglavnom negativan. Bilo je uobiajeno da se ak i profesionalcikoristeneprikladnimrjenikomkadbigovorilioosobis invaliditetom,npr. idiot,bogalj, luakilikreten.U koli su djeca s invaliditetom esto bila ismijavana i nazivana pogrdnim imenima, anjihovjeinvaliditetsluiokaoisprikaonimakojisuihzlostavljali.JeziksepoeomijenjatiosobitonakonDrugoga svjetskoga rata.Postali smoosjetljiviji ipaljivijiu svojemgovoruoosobama sinvaliditetom. Nastojali su se uvesti nazivi, kao osoba s invaliditetom ili osoba s posebnimpotrebama.Drutvo jedanasusmjerenovienaosobnostosobas invaliditetomnegonanjihovinvaliditet. Zajednica se tijekom povijesti prema osobama s invaliditetom razliito odnosila,ovisnoostupnjuekonomskoga ikulturnoga razvoja imnogimdrugimokolnostima,pri emu jeraspon odnosa varirao od potpuno nehumanoga odnosa i stigmatizacije preko ignoriranja ipasivnoga stajalita do integracije i jednakihmogunosti (uni 2001). poljar (poljar 1960)izdvajaetirifazeuodnosudrutvapremaosobamasinvaliditetom.Prvajeobiljeenaiznimnomokrutnoupremadjeci soteenjima,koja su sepremavrijedeim zakonimaubijala ili subilaprodavanau ropstvo.Primjer je takva stajalitaplaninaTajgetna kojoj suboleljiva inakaznanovoroenadizlagananamilostinemilostdivljimzvijerimaielementarnimnepogodama.Drugafazapodudarasesfeudalnimdrutvenimureenjem iobiljeenajetoleriranjem invalidnosti,alibezpruanjabilokakvepomoi.Brigaotakvimosobamabilajepreputenaobitelji,kojajezbog

  • 203

    togauglavnombilaustanovitojsocijalnojizolaciji.Treasefazaodnosinaprelazakizsrednjegaunovi vijek i predstavlja nagovjetaj humanijega pristupa. Kransko milosre nalae pomoubogimaisiromanima,otvarajuseuboniceukojesesmjetajustariibolesni,notoseidaljeneodnosinadjecus tjelesnim ilimentalnimoteenjima (Puljiz1997).Teku razdobljuodsredineXIV.dopoetkaXVI.stoljeahumanizamirenesansausmjeravajupozornostnaovjekainjegoveovozemaljske potrebe pa i invalidi postupno sve vie postaju predmetom zanimanja, najprijeistaknutih pojedinaca, a zatim i drutva (ostar i sur. 2006). U XVIII. stoljeu nastaju velikepromjene u drutvenom vrednovanju osoba s invaliditetom. Ideje Francuske revolucije ojednakimpravimasvihnaobrazovanjepotiuzapadnoeuropskezemljenaotvaranjeinstitucijazadjecu i odrasle s invaliditetom. Dvadeseto stoljee razdoblje je u kojem se zbivaju znatnepromjene u gledanju na potrebu osposobljavanja osoba s invaliditetom, koje se poinjupromatrati ikaoradnasnaga.Drugisvjetskirat,zbogvelikih ljudskihrtava iranjavanja,donosinovipoglednainvaliditetkaoproblemzajednice.SosnivanjemOrganizacijeujedinjenihnarodaisdonoenjem Deklaracije o ljudskim pravima 1948. poinje sustavna promocija zatite ljudskihprava na meunarodnoj razini (Teodorovi i Bratkovi 2001). U Hrvatskoj povijesni razvojstajalita drutva prema osobama s invaliditetom ima slian razvoj, kao i u drugim europskimzemljama.MoguaspecifinostpoivautometosuHrvativrloponosniljudiidobarglasobiteljismatra se vanim u ivotu zajednice. Katkada to znai da skrivamo svoju patnju, a katkadukljuuje i skrivanje invaliditeta. Invaliditet je openito bio zabranjena tema i osobe sinvaliditetomdo20.stoljeanisubileukljueneudrutvenedogaaje.Mnogisuroditeljiskrivalisvojedijetedagazatiteodnegativnostiudrutvu.OpeprihvaenomiljenjeuHrvatskojbilojedaosobes invaliditetom trebazatititi idadrugiuvijekznajuto takvaosoba trebaboljenegoona sama. Obitelj je esto smatrala da je sramota to imaju dijete, brata ili sestru sinvaliditetom.NekisuseljudipitalitosuzgrijeilidaihjeBogkaznionatakavnain,doksudruginatogledalikaonaBoji ispitnjihovevjere.esto jedijetes invaliditetomuobiteljiumanjivaloizgledesvojebrae isestarazaenidbu iudaju.Uprolostisudjecasumjerenim invaliditetom imanjompotrebompotporeradilazajednosdrugimlanovimaobitelji.Brinulasusezagoveda iovceiistilastaje.Nekesuobiteljipremadjecisinvaliditetompostupalekaopremaslugama.Bilojeuobiajenodasemladi izselanisuhtjelidruitismladimosobamas invaliditetom(Hrvatskoaustralski socijalni centar 2004). Osobe s invaliditetom same su znatno pridonijele promjeniodnosa i stajalita drutva prema njihovim potrebama i problemima nakon to su pokrenulevane procese samoorganiziranja radi brega i lakega ostvarivanja svojih prava. Tijekomposljednjihtridesetakgodinaudrugeosobasinvaliditetompromiuprincipesamozastupanja.Tajjepokretotkrioda iosobe s veim tekoamau razvojunaosobnom, socijalnom ipolitikomplanumogupostiimnogo,akonastupajuzajedno(Bratkovi2002;Wehmeyerisur.2007;Benjak2009).KvalitetaivotaistanjezdravljaosobakojevodebriguolanuobiteljisinvaliditetomPovijesnipodatciukazujuda sebrigaoosobama s tekim invaliditetom izobiteljiprenijelanainstitucije, a kraj 20 st. obiljeava sve vei broj zagovornika (Nirje 1970; Nirje 1976;Wolfensberger 1972) deinstitucionalizacije i povratka osoba s tekim invaliditetima u okriljeobitelji.Razlogezasmanjenjembrojainstitucija,kojeskrbezaosobesinvaliditetom,autorinalazeuinjenicidanavedenisustavsvojomorganizacijomrestriktivnodjelujenaosobusinvaliditetompasvedo injenicedasuneke institucijezlostavljalesvojeklijente (Feinstein1986).No,nalijeborbezadeinstitucionalizacijunijeposvejasnoukolikoseneiznesustavovinosiocaekonomskogracionalizmakojiistiudaseprocesomdeinstitucionalizacijeosobasinvaliditetomtedevelika

  • 204

    novana sredstva. Tako je npr. Australska vlada preusmjeravanjem njege o osobama sinvaliditetomnaobiteljutedila16biliona australskihdolara godinje (Johnson1999).Ovakvapolitika skrbi za osobe s invaliditetom stvara materijalne utede za zajednicu, ali i mogueprobleme za obitelj, kao nosioca njege i skrbi. I tu nastaje kontraverza. Je li ekonomskiracionalizamitenjazautedomujavnimdavanjimanaruiokvalitetuivotaobiteljisinvalidnimlanom?Obiteljudananjevrijeme iviudrutvenimokolnostimaukojima,unajveembrojusluajeva, oba roditelja rade, djeca se koluju i openito je niz situacija koje oteavajunovonastaluulogu,zaobiteljisinvalidnimlanom.Istraivanja o utjecaju skrbi za osobu s invaliditetom na kvalitetu ivota obitelji ne pokazujujedinstvenerezultate.Sjednestranenalazeseautorikojiistiudaskrbzainvalidnoglanaobiteljiunaprjeujejedinstvoipovezanostunutarobitelji,doksunadrugojstraniautorikojijasnoistiuda navedeni oblik skrbi znatno smanjuje kvalitetu ivota obitelji. Pri analizi kvalitete ivotaroditelja,odnosnonosiocanjegeprijesvegatreba imatinaumuokojojsevrsti invaliditetakodlana obitelji radi. Invaliditet koji nosi sa sobom visok stupanj ovisnosti o lanovima obitelji,naruava u pravilu kvalitetu ivota cijele obitelji. Primjeri invaliditeta koji uvelike naruavajukvalitetu ivota obitelji, izmeu ostalog su sljedei: atopini dermatitis (Chalmin 2006),kongenitalna srana greka (Goldbeck i Melches 2005), leukemija (Yamazaki i sur. 2005),bronhalna astma (Halterman i sur. 2004), novotvorevinamozga (Chien i sur. 2003) pa sve dorekurentnihupalasrednjeguha(Brouwerisur.2005).Istraivanja,kojapotiuafirmativanstavuodnosuna skrb zaosobu s invaliditetomunutarobitelji,osnova suargumentacijeekonomskihracionalistakojinavodedapolitikadeinstitucionalizacijeneutjeenakvalitetuivljenjaobitelji,kao nosioca njege. Pojedina istraivanja naglaavaju sljedee: briga za svog invalidnog lanapoveava obiteljsku koheziju (BergWerger 1996), postojea situacija ne djeluje stresogeno zasvakuobitelj (Moroney1983),da jeproces adaptacijenanovonastalu situaciju vrlo kratak iukonanici imasamopozitivneuinkenaobitelj (Weisz iTomkins1996;Stainton iBesser1998).Morrony (Moroney 1983) naglaava pri tom da institucijska skrb nije u interesu osobe sinvaliditetom,aninjeneobitelji.Jedanodmoguihpoticajakojimseprevladavajutekoeskrbizaosobusinvaliditetomjestspoznajazadovoljstvakodosobesinvaliditetom(StephensiFranks1999), a pogotovo je to pozitivan uinak emotivne vezanosti izmeu osobe s invaliditetom inositelja njege (Pruchno 2003). Pozitivan utjecaj na kvalitetu ivota moe imati dobroorganizirana sluba za pruanje pomoi osobama s invaliditetom ije funkcioniranje ovisi otehnikimpomagalimanpr.dijalizator,respirator(Heatonisur.2005)isl.Svjetska zdravstvenaorganizacijeu strategiji Rehabilitacijeu zajednici, iz 1989 godine,potienavedenikonceptrehabilitacijesnaglaskomnaravnomjernoukljuivanjeobaroditeljauprocesskrbi(Hartleyisur.2005).MogueproblemekojisejavljajuuskrbizaosobusinvaliditetomYauiLiTsang1999. godineu jednomod vodeih asopisaouloziobiteljiu skrbi,British JournalofDevelpmental Disabilities, tumae postojanjem perioda adaptacije na novonastalu situaciju.Prema navedenim autorima, nakon perioda adaptacije i potpunog prihvaanja osobe sinvaliditetom i sebe u novonastaloj situaciji, problemi vezani za skrb smanjuju se i postupnonestaju.Istiautoriiznosedaroditeljismatrajudajenjihovivotobogaennazoenjemnjihovogdjetetaililanasinvaliditetom.No,dabinazonostlanaobiteljisinvaliditetomiskrbzanjegaupotpunosti imala pozitivan uinak na obitelj, potrebni su i neki preduvjeti: skladni odnosi uobitelji,visoksocioekonomskistatusteivotuzajednicikojapruapodrkutimobiteljima(YauiLiTsang1999).Sdrugestrane,odautorakojiimajupozitivanstavokvalitetiivotaroditelja,kaonosiocaskrbiinjege,nalazisenizautorakojiiznosepodatkeistraivanjaizkojihjevidljivodasuti

  • 205

    roditeljipodvisokomrazinomstresa(SingeriIrvin1989),podlonidepresijama(MohideiStreiner1993) iopenito ivevrloniskomkvalitetom ivota. Istraivanjeoosobamakojevodebrigu zaoboljeloglanaobitelji,provedenoguAustraliji2006.godine,ukazujedabrigazaoboljeloglanaobitelji, u okviru obitelji ima potencijalno negativan utjecaj na obitelj u niz segmenata:financijskom (Australian Instituteof Family Studies 2008),drutvenom, emotivnom,pa svedoutjecajana zdravlje lanovaobitelji (Conoley iSheridan1996).PublikacijionositeljimanjegeuAustraliji: Njega i panja je rizik za zdravlje ukazuje na njihov nii nivo fizikog i psihikogzdravlja, pogotovo, ako njega oboljelog traje dui vremenski period (Evercare 2006). Rezultatiistraivanjaukazujuna injenicudaobitelji kojebrinu za invalidnog lana imajuupraviluniukvalitetu ivota (Cummins2001).Problemkojimogueproizlazi iznarueneobiteljske situacijepovean je rizik zlostavljanja osobe s invaliditetom od strane nositelja njege (Ammerman isur.1988). Pojedini autori istiu da obitelji koje skrbe za osobe s invaliditetom imaju znatnosmanjenbrojdrutvenihkontakata i manjevremenazaodmor.Takveobitelji imajuproblemsprihvaanjem situacije kod ostalih lanova obitelji koji nisu izravno ukljueni u proces njege(Faddenisur.1987).KvalitetaivotaistanjezdravljaroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajimaPosebnomjestou razmatranjukvaliteteivota roditeljanositeljabrigezadijetes invaliditetomimaju roditelji djece s pervazivnim razvojnim poremeajima, koji su zbog karakteristikaporemeaja,posebnovulnerabilnidiopopulacije izloenposebnovisokojrazinistresa (Bouma iSchmeitzer 1990; Mugno i sur. 2007). Prema Meunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnihzdravstvenihproblema (MKB10)pervazivni razvojniporemeajikarakterizirani sukvalitativnimnenormalnostima uzajamnih socijalnih odnosa i modela komunikacije te ogranienim,stereotipnim, ponavljanim aktivnostima i interesima. U ovu skupinu poremeaja spadaju:autistini poremeaji, Rettov i Aspergerov sindrom te poremeaj hiperaktivnosti povezan sduevnom zaostalou i stereotipnim kretnjama. Prema podatcima iz literature prevalencijanavedenih poremeaja biljei stalan porast i prema izvjetaju Center of Disease Control uAtalanti,SAD, (CDC)ona je66na10000 (Centers forDiseaseControlandPrevention2007).Usvijetu seposveuje velikapozornostproblemu kvalitete ivotadjece spervazivnim razvojnimporemeajima s posebnim naglaskom na kvalitetu ivota i specifinosti morbiditeta njihovihroditelja.Provedenaistraivanjaukazujudavelikibrojroditeljadjecesautizmomimaanksioznodepresivniporemeajsizraenimpotekoamaunjezisvogadjetetatepotekoamauobavljanjusvojihdnevnihzadataka.Tajpodatakukazujenainjenicudaseproblemdjecenesmijetretiratiodvojeno od problema kojeg imaju njihovi roditelji (Blanchard i sur. 2006). Roditelji djece sautizmom, u odnosu na roditelje zdrave djece, pobolijevaju vie od depresivnog poremeaja(OlssoniHwang2001),azabiljeenjeipoveanbrojopsesivnokompulzivnihsmetnji(Abramsonisur.2005).Brigaoosobi spervazivnim razvojnimporemeajemnegativnoutjeenaobiteljskukoheziju iosjeaj sree (Higgins i sur.2005).Posebno je indikativanpodatak,damajkedjece sDownovimsindromom imajuveiosjeajblagostanjaodmajkidjecesautizmom.Ovododatnonaglaavainjenicudasuroditeljidjecesautizmomviepodstresomodroditeljadjecesdrugimvrstama intelektualnih tekoa (Blacher i McIntyre 2006). Znatno smanjenje kvalitete ivotaroditelja djece s autizmom proizlazi dijelom, i iz injenice da djeca s autizmom i cerebralnomparalizomimajuuveojmjeripromjeneuponaanjuoddjecesDownsindromom(Eisenhowerisur. 2005). Utjecaj stresa namajku djeluje negativno i na psiholoko zdravlje ostalih lanovaobitelji (Hastings 2003). Razlog zbog ega su roditelji izloeni visokoj razini stresa definira se,izmeu ostalog, i negativnim percipiranjem postojee situacije, koji je kod majki potaknut

  • 206

    problemima ponaanja djeteta, a oevi posebno negativno doivljavaju drutvene posljediceinvaliditetadjetetanaobitelj (Salovita i sur.2003).Majke su izrazito vulnerabilnidioobitelji sautistinimdjetetom.vedskiautoriprovelisuistraivanjeokvalitetiivotavezanomuzzdravljeidolidozakljukadamajke,alineioevi,imajuoteenjekvaliteteivotavezaneuzzdravlje(Alliki sur. 2006). Oevi se prema nekim istraivanjima relativno dobro adaptiraju na roditeljstvodjetetu s autizmom (Rodrigue i sur. 1992). Roditelji djece s autizmom prema istraivanjuprovedenomuVelikojBritaniji imajuvie financijskihproblema,tododatnodoprinosinjihovojrazini akceptiranog stresa (Emerson 2003).Roditelji djece s autizmom doivljavaju i negativneemocije vezane uz roditeljstvo, to ima negativan utjecaj na njihov ivot (Donenberg i Baker1993). Pored znanstvenih radova koji ukazuju na smanjenu kvalitetu ivota roditelja djece sautizmominjihovuizloenostvisokojrazinistresa,autoriusvijetuusvojimradovimaukazujunavanost i uinkovitost interventnih programa za podizanje kvalitete ivota ne samo djece sautizmom ve i njihovih roditelja. Intervencijski se programi baziraju na postojanju grupa zapomo roditeljima djece s autizmom. Unutar takvih grupa ue se vjetine za poboljanjekomunikacije s djetetom, a imaju na raspolaganju i strunu psiholoku podrku (Cullen i sur.2005;Raoisur.2008;ShuiLung2005;Kirkhamisur.1986;McConachieisur.2005;Tongeisur.2006;Bromleyisur.2004;Huynenisur.1996;Seungisur.2006;Massimoet.al.2005;Harroldisur.1992;Plant iSanders2007).Posebna sepozornostposveujeosposobljavanju roditelja zaodgajanje i dnevnu brigu za dijete s autizmom. Prema autorima izOxforda podizanje razineroditeljskog znanja u navedenim segmentima djeluje kao faktor koji pridonosi smanjenjuintenzitetastresa(Hassallisur.2005).Kvaliteta ivota i stanje zdravlja roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima uHrvatskojTemeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provoenjem aktivne politike ljudskih pravaproizlazi izusvajanjakljunihmeunarodnihdokumenata,kao isuvremenihstandardanaovompodrujuteseodraavaunjihovojugradnjiunacionalnizakonodavniokviriprovedbiupraksi.Pritomu je posebice potrebno skrbiti o zatiti ranjivih drutvenih skupina, kao to su osobe sinvaliditetom tedjeca s tekoamau razvoju.Nastavno napostojee zakonodavstvo, kao inadosadanju provedbu i rezultate Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006.,VladaRepublikeHrvatske donosi novi dokumentNacionalnustrategiju izjednaavanjamogunostizaosobes invaliditetomod2007.do2015.godine (dalje:Nacionalnastrategija)sciljemnapretkatedaljnjegsnaenjazatitepravaosobasinvaliditetomidjecestekoamaurazvoju.Zadaa jeNacionalnestrategijeuskladitisvepolitikedjelovanjanapodruju zatiteosoba s invaliditetom sdostignutim standardimanaglobalnoj razini,ali i svimtrendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva podruja ivota i djelovanja budu otvorena ipristupana osobama s invaliditetom. Prema naelima otvorene koordinacije (intersektorskasuradnjauzsudjelovanjepredstavnikaudrugaosobas invaliditetom)odlueno jedaNacionalnastrategijasadripetnaestpodrujadjelovanjapriemusu,kaookvirizanjezinu izradu,posluiliKonvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (Ujedinjeni narodi 2006) teAkcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba sinvaliditetom:poboljanjekvalitete ivotaosoba s invaliditetomuEuropi2006.2015. (VijeeEurope2006).Posebnotreba istaidaNacionalnastrategijapoprviputa,kaozasebnopodrujedjelovanja, sadri dio: Istraivanje i razvoj, iji je osnovni cilj promicanje i razvoj politikeistandarda, utemeljenih na injenicama te unapreivanje istraivanja i primjene rezultataistraivanjakojadoprinoseunapreenjukvaliteteivota i izjednaavanjumogunostizaosobes

  • 207

    invaliditetomtenjihovihobitelji.Kaoprvo, istraivanjeusklopunavedeneStrategijeprovedenojeupravoonookvalitetiivota izdravljuroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajima.Zboginjenicadajeautizamporemeajkojibiljeistalanporastprevalencije(CentersforDiseaseControlandPrevention2007),dajeHrvatskajednaodnajsiromanijihzemaljaEurope(Eurostat2008), da narueno zdravlje roditeljamoe ugroziti kvalitetu njihove skrbi za lana obitelji sinvaliditetom (Kelly iHewson2000;Bromley iBlacher1991;Llewellyn isur.1999;Duvdevany iVudinsky 2005) te da prema podatcima sustava socijalne skrbi u RH vie od 80% osoba spervazivnim razvojnim poremeajima ivi u obitelji (Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2009)smatranojedajenunorazmotritipitanje:Kakvajekvalitetaivotaizdravljeroditeljanositeljaskrbi zadjecu spervazivnim razvojnimporemeajima?,a sve s ciljem skretanjapozornostinamoguu,poveanuvulnerabilnosttogdijelapopulacijeistvaranjauvjetazanjihovutoboljuskrb.SudioniciimetodeIstraivanje je provedeno meu roditeljima djece s pervazivnim razvojnim poremeajima uCentruzaautizamZagrebinjegovimpodrunicamauRijeci,Splitu,NovojGradicitecentrimazaodgoj iobrazovanjedjeces invaliditetom iveimtekoamaurazvojuuOsijeku iPuli.Ciljanisuuzorak roditelji ijasudjecauvrijemeprovoenja istraivanjabilakorisnicinavedenihcentara.Kontakts roditeljimaostvaren jena roditeljskimsastancimaucentrima ili individualno,ukolikonisunazoilisastanku.Buduidasuidjelatnicicentrabiliupoznatisciljemistraivanjatenainomnjegovogprovoenja,omoguenojedaisamidjelatniciupoznajuroditeljesciljemistraivanjatenainom njegovog provoenja, to je dodatno pridonijelo kvaliteti postupka pri istraivanju.Istraivanje je provedeno u 29 hrvatskih opina te je pri tomu roditeljima distribuirano 250upitnika.Upredvienomrokunaupitnik jeodgovorilo 178 (71%)roditeljadjecespervazivnimrazvojnim poremeajima. Prvotni je plan bio da oba roditelja popune upitnik, no zbog raznihrazlogaoko20%oevanijeeljelosudjelovatiu istraivanju.Odabirkontrolneskupineroditeljauinjen jenaosnovuobiljeja:spol idobdjeteta,dobnaskupinaroditelja(+/5godina),opinaprebivalita te struna sprema roditelja. Prikupljanje podataka za kontrolnu skupinu meuroditeljima zdrave djece, organizirano je od srpnja 2007. do svibnja 2008., u primarnojzdravstvenojzatititeosnovnimkolama,uopinamaprebivalitaroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajima. Sudionici kontrolne skupine traeni su jedanpo jedanpremapopisusudionikauveprikupljenojprvojskupini.IstraivanjejedobilosuglasnostetikihpovjerenstavaHrvatskogzavodazajavnozdravstvoiCentrazaautizamZagreb.Cijelipostupakbiojeanonimanime jegarantiranasigurnost identitetasudionika. Istraivanje jeprovedeno temeljemUpitnikakoji se sastojao od tri dijela; dijela koji se odnosio na demografske, zdravstvene i podatke opotrebamaroditeljadjecesprevazivnimrazvojnimporemeajima,upitnikazamjerenjekvaliteteivotateupitnikazdravstvenogstatusa.ZamjerenjekvaliteteivotakoritenjeupitnikPersonalwellbeing index za odrasle autora Roberta A. Cumminsa i International Wellbeing Group(2006.) (International Wellbeing Group 2006) dok je zdravstveni status mjeren hrvatskomverzijom instrumenta (Masli Seri i Vuleti 2006) The short form 36 health surveyquestionnaireSF36autoraWareisuradnika(Wareisur.2000).

    RezultatiistraivanjaIstraivanjem je obuhvaeno 178 roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima(dijagnosticiranih pod ifrom F84 Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih stanja, desetarevizija) ijimedijan starost je 43 god (2783 god)U navedenoj skupini roditelja 105 jemajki

  • 208

    (59,0%) i 73 oeva (41.0%). Kontrolnu skupinu ine 172 roditelja zdrave djece smedijanomstarosti42godine(2482god.),odegaje101majka(58,7%)i71otac(41,3%).Veinasudionikau obje su skupine u braku, iako je vei broj samohranih roditelja u skupini roditelja djece spervazivnim razvojnim poremeajima (11,2%), u usporedbi sa 9,3% iz skupine roditelja zdravedjece.Okotreinesudionikaimalojefakultetskoobrazovanje(38%),stimedapostojidistribucijana svim obrazovnim podrujima. S obzirom na obiteljski status, stupanj obrazovanja i dobiroditeljanijebilo razlike izmeuskupina.U ispitivanojskupini je83,7% roditeljamukedjecespervazivnim razvojnim poremeajima te 16,3% roditelja djece enskoga spola s navedenimporemeajima.Rezultati ispitivanja kvalitete ivota pokazuju da roditelji djece s pervazivnim razvojnimporemeajimaimajustatistikiznaajnoniusubjektivnukvalitetuivota(p

  • 209

    Slika1. Usporedba domena kvalitete ivota izmeu roditelja djece s pervazivnim razvojnimporemeajimairoditeljazdravedjeceNajvea razlika u dominantnim odgovorima, izmeu ispitivanih skupina prisutna je u domeni'osjeaj sigurnosti' gdje su roditelji djece s pervazivnim razvojnim poremeajima uglavnom upotpunosti nezadovoljni (mod = 0), za razliku od kontrolne skupine koja je uglavnom vrlozadovoljna s tom domenom (mod = 80). Roditelji u obje skupine bili su najvie zadovoljnidomenommeuljudskihodnosakojaukljuujebliskeodnosesdrugimosobama,prijateljimai/iliobitelji, s napomenom da su roditelji djece s pervazivnim razvojnim poremeajima statistikiznaajnomanjezadovoljni,navedenomdomenom,negoroditeljizdravedjece.Daljnja analizauinjena jeu svrhuutvrivanjapostojanja razlikeu subjektivnoj kvaliteti ivotaizmeu majki i oeva djece s pervazivnim razvojnim poremeajima. Rezultati provedenestatistikeanalizeukazujudanepostojistatistikiznaajnarazlika izmeumajki ioevadjecespervazivnim razvojnim poremeajima u ukupnoj kvaliteti ivota. Analizom rezultata podomenama,utvrenajestatistikiznaajnarazlikanadomenamaosjeajsigurnostiisigurnostubudunostusmisluznaajnomanjegzadovoljstvakodmajkiunavedenimdomenamakvaliteteivota.Rezultati ispitivanja zdravstvenog statusa ukazuju na injenicu da su u svim dimenzijamazdravlja,osimu fizikomzdravlju,roditeljidjecespervazivnim razvojnimporemeajima, loijegzdravljaipostojistatistikiznaajnarazlikaunjihovojsamoprocjenizdravstvenogstanjauodnosuna roditelje zdravedjece.Najloijedimenzije zdravljau roditeljadjece spervazivnim razvojnimporemeajima su energija, vitalnost, psihiko zdravlje te dimenzija socijalnog funkcioniranja(Tablica2,Slika2).

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    60

    70

    80

    90

    100

    mater

    ijaln

    o blag

    ostan

    je

    zdra

    vlje

    posti

    gnua

    meul

    judsk

    i odn

    osi

    osje

    aj sig

    urno

    sti

    pripa

    dnos

    t zaje

    dnici

    sigur

    nost

    u bud

    unos

    tPW

    I

    Domene kvalitete ivota

    %SM

    Roditelji djece spervazivnim razvojnimporemaajimaRoditelji zdrave djece

  • 210

    Tablica2.Znaajnostrazlikeusamoprocjeniosamdimenzijazdravljaizmeuroditeljadjecespervazivnimporemeajimairoditeljazdravedjece

    Medijan(interkvartilniraspon)zaroditelje

    Dimenzijezdravlja djecespervazivnimrazvojnim

    poremeajimazdravedjece p*

    fizikofunkcioniranje 80,0(55,095,0)

    80,0(65,095,0)

    0,118ogranienjazbogfizikihpotekoa 75,0

    (12,5100)100,0(75100)

  • 211

    Kao posebna estica upitnika izdvaja se pitanje promjene u zdravlju tijekom protekle godine.Trideset i pet posto roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima ocjenjuje da im sezdravlje pogoralo u zadnjih godinu dana to je 18% vie nego kod roditelja zdrave. Razlikaizmeu skupinabile su statistiki znaajne (2=17,500,df=4,p=0,002).Kakobidobiliuvidpostoje li razlike u subjektivnom zdravlju izmeumajki i oeva djece s pervazivnim razvojnimporemeajima, uinjena je daljnja analiza po skupinama. Kod roditelja djece s pervazivnimrazvojnim poremeajima utvrena je statistiki znaajna razlika u samoprocijenjenom zdravljuizmeu majki i oeva. Majke imaju znaajno nii rezultat na dimenziji koja se odnosi naemocionalnaifizikaogranienjausvakodnevnomfunkcioniranju.Takoeriskazujuznaajnoniuvitalnostienergijuuodnosunaoeve.Nadaljejeispitana,naosnoviiskazaroditelja,prisutnostkroninihbolestikodobijeskupine.Evidentiranoje12skupinakroninihbolestikojesusvrstaneugrupacijepremaMeunarodnojklasifikacijibolestiSvjetskezdravstveneorganizacije(tablica3).Tablica3.PrisutnostkroninihbolestikodroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajimairoditeljazdravedjecepremaMeunarodnojklasifikacijibolestiisrodnihzdravstvenihproblema,desetarevizija(MKB10)N(%)roditelja

    GrupabolestipremaMKB10(ifra)djecespervazivnim

    razvojnimporemeajima zdravedjeceZarazneiparazitarnebolesti(A00B99) 2(1,6) 1(1,4)Novotvorine(C00D48) 6(4,7) 2(2,9)Endokrinebolesti,bolestiprehraneimetabolizma(E00E90) 19(15) 9(12,8)Duevniporemeajiiporemeajiponaanja(F00F99) 14(11) 3(4,3)Bolestiivanogsustava(G00G99) 8(6,3) 3(4,3)Bolestiokaionihadneksa(H00H95) 3(2,4) 2(2,9)Bolesticirkulacijskogsustava(I00I99) 22(17,3) 10(14,3)Bolestidinogsustava(J00J99) 8(6,3) 19(27,1)Bolestiprobavnogsustava(K00K93) 14(11) 5(7,1)Bolestikoeipotkonogtkiva(L00L99) 1(0,8) 3(4,3)Bolestimiinokotanogivezivnogtkiva(M00M99) 27(21,2) 11(15,7)Bolestisustavamokranihispolnihorgana(N00N99) 3(2,4) 2(2,9)Ukupno 127(100) 70(100)41% roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima te 30,2% roditelja zdrave djece,izjavilojedabolujeodnekekroninebolesti.Teststatistikeznaajnostinijeraenzbogprirodedistribucijepodatakasmalimfrekvencijamanavodaunekolikokategorija,nomoeseuoitidasu najee kronine bolesti naveli roditelji djece s pervazivnim razvojnim poremeajima izskupine bolesti miinokotanog sustava i vezivnog tkiva (21.2%) te cirkulacijskog sustava

  • 212

    (17,3%),doksukodroditeljazdravedjecenajuestalijebolestidinogsustava(27,1%).Nadalje,iztablice 17, vidljivo je da 11% roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima pati odbolesti iz skupine psiholokih poremeaja (F00F99MKB10 ifra grupe), to je 6,7% vie odroditelja zdrave djece. To je ujedno i najvea razlika u navoenju kroninih bolesti izmeuispitanihskupina. Iznavedeneskupinepsiholokihbolestinajveibrojroditeljanaveo jedapatioddepresivnihsimptoma(F32)teanksioznihporemeaja(F41).Uinjenajeiusporedbaizmeuroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajimairoditeljazdrave djece s obzirom na ukupni indeks kvalitete ivotapri emu je kao granina vrijednost,temeljem kojeg je izvreno grupiranje, definiran 60% SM, to je prema teoriji homeostazegranica ispod koje smatramo da je naruena kvaliteta ivota (82). ezdeset i sedam roditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajima(38%)imaukupniindekskvaliteteivotaPWI60%SM, doknjih109(62%) imaPWI

  • 213

    Iztablice4.mogue jeuoitidanajveibrojroditelja(20%)smatradabipoboljanjefinancijskesituacijenjihoveobitelji imalonajveiutjecajnaunapreenjekvalitetenjihovogivljenja.Zatimslijedi miljenje da bi unapreenje dijagnostike, terapije i rehabilitacije osoba s pervazivnimrazvojnimporemeajima imalonajveiutjecajnanjihovutobolju integracijuudrutvo,atobipridonijelopoveanjukvaliteteivotanjihovihroditelja.Ustudijipostojeodreenifaktori,povezanismetodologijomnaegistraivanja,kojiograniavajumogunost potpune generalizacije (uopavanja) naih rezultata. Uzorak roditelja nije sluajnoodabran iz otvorene populacije ve su u istraivanje ukljueni samo oni roditelji ija su djecakorisnici Centra za autizam Zagreb te njegovih podrunica u Rijeci, Splitu, Novoj Gradici tecentarazaodgojiobrazovanjedjecesinvaliditetomiveimtekoamaurazvojuuOsijekuiPuli.Pritomjetakoervanonaglasitidaunavedenimcentrimanijebilomoguenapraviti,izetikihrazloga,sluajanuzorakroditeljavejeanketiranjebilodobrovoljno(Benjak2010).ZavrnarazmatranjaPrema podatcima hrvatskog istraivanja roditelji djece s pervazivnim razvojnim poremeajimaimajumanju subjektivnukvalitetu ivota i loije su samoprocjene zdravlja, sveomuestalostikroninih,aposebicepsihikihbolesti,odroditeljazdravedjecetesunatajnainposebnoranjivaskupina ijesupotrebezapotporom ipomoiveeodpotrebadrugihroditelja.Kakobiskrbolanuobitelji s invaliditetom imalapozitivanuinaknaobitelj (Olsson iHwang 2008; Yau i LiTsang 1999; Cummins 2001), potrebni su odreeni parametri: skladni obiteljski odnosi, visokdrutvenogospodarski status i zajednica koja daje podrku takvim obiteljima. Naalost, uHrvatskoj je teko ispunitiove zahtjeve,buduida jeHrvatska poratna zemlja sniskimbrutodomaim proizvodom i jedna od najsiromanijih zemalja u Europi (Eurostat 2008), u kojoj sunajloije dimenzije zdravlja roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima upravoenergija,vitalnost idrutveno funkcioniranje,a ipostotaknecjelovitihobitelji jezaoko2%vianegouobiteljimasazdravomdjecom.Ovometrebapridodati ipodatakadasuroditeljidjecespervazivnimrazvojnimporemeajimaprijesveganezadovoljniosjeajemsigurnostiisigurnostiubudunost.Sveovoukazujenamoguaodstupanjaodparametara,kojipremaYau i LiTsangu(Yau i LiTsang1999), jamenajviu kvalitetu roditeljstvau sluajudjece s invaliditetom. Ovasaznanja,anaroitoinjenicadajezdravljeroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajimaugroeno,predstavljajumoguuprijetnjuoptimalnojskrbidjeteta(KellyiHewson2000;Bromleyi Blacher 1991; Llewellyn i sur. 1999; Duvdevany i Vudinsky 2005). Usprkos svim gornjiminjenicama, 38% roditelja djece s pervazivnim razvojnim poremeajima, zadrava subjektivnukvalitetu ivota u rasponima za opu hrvatsku populaciju ili ak viu, to upuuje namoguuotpornostnapostojeusituaciju.Regresijskajeanalizapokazaladasuzadovoljstvopostignuimau ivotu,meuljudskiodnosi te sigurnostubudunost statistiki znaajni faktorikojiutjeunaodravanjesubjektivnekvaliteteivotaurasponimauobiajenimzaopupopulaciju.Spoznajaoovimmogunozatitnimimbenicimamoguimatiznaajkoddonoenjamjerazaunapreenjekvalitete ivota i blagostanja obitelji s lanom s navedenom vrstom invaliditeta. U svijetu seposebna panja posveuje upravo poboljanju blagostanja njegovatelja (Brown i sur. 2003;Mittelman i sur.2006;Hebert i sur.2007).Organiziranupotporuobitelji s invalidnim lanomkoristiosobasinvaliditetom,njegovnjegovateljtezdravstvenitimkojisudjelujeuskrbi(Glajchen2004;Herring i sur.2006).Prema australskom autoruBobuCumminsuupravo je translokacijanovanih sredstava uteenih procesom deinstitucionalizacije prema roditeljima djece s

  • 214

    pervazivnim,kaonositeljimaskrbi,nainnakojiesepoveatinesamokvalitetaskrbizadjecusnavedenimporemeajimaveedoiidopoveanjablagostanjacijeleobitelji(Cummins2001).Literatura:

    Abramson,R.,Ravan,S.,Wright,H.,Wieduwilt,K.,Wolpert,C.,Donnelly,S., i sur. (2005).The

    relationshipbetweenrestrictiveandrepetitivebehaviours in individualswithautismandobsessive compulsive symptoms in parents. Child Psychiatry andHumanDevelopment,36(2),15565.

    Allik,H., Larsson, J. i Smedje,H. (2006).Healthrelated quality of life in parents of schoolagechildrenwith Asperger Syndrome or HighFunctioning Autism. Health i Quality of LifeOutcomes,4(4),1.

    Ammerman,R.T.,VanHasselt,V.B.iHersen,M.(1988).Maltreatmentofhandcappedchildrenacriticalreview.JournalofFamilyViolence,3(1),5372.

    AustralianInstituteofFamilyStudies.(2008).Thenatureandimpactofcaringforfamilymemberswith a disability in Australia. Research report, no. 16. Dostupno na:http://www.aifs.gov.au/institute/pubs/resreport16/report16pdf/summary.pdf Datumpristupastranici:22.01.2011.

    Benjak, T. (2009). Povijesne promjene u stajalitima drutva prema osobama s invaliditetom.asopiszarazvojcivilnogdrutvauRepubliciHrvatskoj,21,1013.

    Benjak,T.(2010).Kvalitetaivotaizdravljeroditeljadjecespervazivnimrazvojnimporemeajima.Zagreb,MedicinskifakultetSveuilitauZagrebu,neobjavljenadoktorskadisertacija.

    BergWerger,M.(1996).Caringforelderlyparents.NewYork,GarlandPublishing.Blacher,J.iMcIntyre,L.L.(2006).Syndromespecificityandbehaviouraldisordersinyoungadults

    with intellectual disability: cultural differences in family impact. J IntellectDisabil Res.,50(3),18498.

    Blanchard,L.T.,Gurka,M.J. iBlackman,J.A.(2006).Emotional,developmental,andbehavioralhealthofAmericanchildrenandtheirfamilies:areportfromthe2003NationalSurveyofChildren'sHealth.Pediatrics,117(6),120212.

    Bouma,R. i Schmeitzer,R. (1990). The impactof chronic childhood illness on family stress: acomparisionbetweenautismandcystic fibrosis. JournalofClinicalPsychology,46,722730.

    Bratkovi,D. (2002).Kvaliteta ivljenjaosoba sumjerenom i teommentalnom retardacijomuobiteljskim i institucionalnimuvjetimaivota.Zagreb,Edukacijskorehabilitacijski fakultetSveuilitauZagrebu,neobjavljenadoktorskadisertacija.

    Bromley,B.E. iBlacher, J. (1991).Parental reasons foroutofhomeplacementofchildrenwithseverehandicaps.MentalRetardation,29(5),27580.

    Bromley,J.,Hare,D.J.,Davison,K.iEmerson,E.(2004).Motherssupportingchildrenwithautisticspectrum disorders: social support,mental health status and satisfactionwith service.Autism,8(4),40923.

    Brouwer, C.N., Rovers, M.M., Maille, A.R., Veenhoven, R.H., Grobbee, D.E., Sanders, E.A. iSchilder,A.G.(2005).The impactofrecurrentacuteotitismediaonthequalityof lifeofchildrenandtheircaregivers.ClinicalOtolaryngology,30(3),25865.

    Brown,I.,Anand,S.,Fung,W.L.A.,Isaacs,B. iBaum,N.(2003).Familyqualityof life:Canadianresultsfromaninternationalstudy.JournalofDevelopmentalandPhysicalDisabilities,15,207230.

  • 215

    Centers forDiseaseControl andPrevention. (2007).Prevalenceof autism spectrumdisorders.Autism and Developmental Disabilities Monitoring Network Surveillance Year 2000.MMWRSurveillanceSummaries,56(1),111.

    Chamlin, S.L. (2006). The psychosocial burden of childhood atopic dermatitis. Dermatol Ther,19(2),1047.

    Chien,L.Y., Lo,L.H.,Chen,C.J.,Chen,Y.C., Chiang,C.C. iYuChao,Y.M. (2003).Qualityof lifeamongprimarycaregiversofTaiwanesechildrenwithbraintumor.CancerNursing,26(4),30511.

    Conoley, J.C. iSheridan,S.M. (1996).Pediatric traumaticbrain injury:challengesand interventionsforfamilies.JournalofLearningDisabilities,29,662669.

    Cullen,L.A.,Barlow, J.H. iCushway,D. (2005).Positive touch, the implications forparentsandtheir childrenwith autism: an exploratory study. Complementary Therapies in ClinicalPractice,11(3),1829.

    Cummins,R.A.(2000).Ahomeostaticmodelforsubjectivequalityoflife.U:Proceedings,SecondConference of Quality of Life in Cities (pp.5159). Singapore: National University ofSingapore.

    Cummins, R.A. (2000). Objective and Subjective Quality of Life: An InteractiveModel. SocialIndicatorsResearch,52,5572.

    Cummins, R.A. (2001). The subjectivewellbeing of people caring for a familymemberwith asevere disability at home: A review. Journal of Intellectual i Developmental Disability,26(1),83100.

    Donenberg,G.iBaker,B.L.(1993).Theimpactofyoungchildrenwithexternalizingbehaviorsontheirfamilies.JournalofAbnormalChildPsychology,21(2),17998.

    Dravni zavod za statistiku RepublikeHrvatske. (2001). Stanovnitvo prema invalidnosti, Popisstanovnitva,kuanstavaistanova.Zagreb.

    Duvdevany, I. i Vudinsky, H. (2005). Outofhome placement of children with intellctualdisability:Israelbornparentsvs.NewimmigrantsfromtheexUSSR.InternationalJournalofRehabilitationResearch,28(4),32130.

    Eisenhower,A.S.,Baker,B.L. iBlacher, J. (2005).Preschool childrenwith intellectualdisability:syndrome specificity, behaviour problems, and maternal wellbeing. Journal ofIntellectualDisabilityResearch,49(9),65771.

    Emerson,E. (2003).Mothersofchildrenandadolescentswith intellectualdisability: socialandeconomic sitaution, mental health status, and selfassessed social and psychologicalimpactofchild'sdifficulties.JournalofIntellectualDisabilityResearch,47(45),38599.

    Eurostat. (2007). Dostupno na:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=tableiinit=1iplugin=1ilanguage=enipcode=tsieb010datumpristupastranici22.01.2011.

    Evercare. (2006). Study of Caregivers in Decline. Dostupno na:http://www.caregiving.org/data/Caregivers%20in%20Decline%20StudyFINALlowres.pdfdatumpristupastranici22.01.2011.

    Fadden,G., Bebbington, P. i Kuipers, L. (1987). The burden of care: the impact of functionalpsychiatricillnessonthepatient'sfamily.BritishJournalofPsychiatry,150,285292.

    Feinstein, C. (1986). The Pennhurst longitudinal study: a solid case for community living.Entourage,1,1319.

    Glajchen,M.(2004).Theemergingroleandneedsoffamilycaregiversincancercare.TheJournalofSupportiveOncology,2,14555.

  • 216

    Goldbeck,L.iMelches,J.(2005).Qualityoflifeinfamilieswithcongenitalheartdisease.QualityofLifeResearch,14,19151924.

    Halterman, J.S., Yoos,H.L., Conn, K.M., Callahan, P.M.,Montes,G.,Neely, T.L. i Szilagyi, P.G.(2004).The ImpactofChildhoodAsthmaonParentalQualityofLife. JournalofAsthma,41(6),64553.

    Harrold, M., Lutzker, J.R., Campbell, R.V. i Touchette, P.E. (1992). Improving parentchildinteractions for familiesof childrenwithdevelopmentaldisabilities. JournalofBehaviorTherapyandExperimentalPsychiatry,23(2),89100.

    Hartley, S.,Ojwang, P., Baguwemu,A.,Ddamulira,M. i Chavuta,A. (2005).How do carers ofdisabled children cope? The Ugandan perspective. Child: Care, Health i Development,31(2),16780.

    Hassall, R., Rose, J. i McDonald, J. (2005). Parenting stress in mothers of children with anintellectualdisability:theeffectsofparentalcognitions inrelationtochildcharacteristicsandfamilysupport.JournalofIntellectualDisabilityResearch,49(6),40518.

    Hastings,R.P.(2003).Childbehaviourproblemsandpartnermentalhealthascorrelatesofstressinmothersandfathersofchildrenwithautism.JournalofIntellectualDisabilityResearch,47(45),2317.

    Heaton,J.,Noyes,J.,Sloper,P. iShah,R.(2005).Families'experiencesofcaringfortechnologydependent child:a temporalperspective.Health iSocialCare in theCommunity,13(5),44150.

    Hebert,R.S.,Arnold,R.M. iSchulz,R.(2007). Improvingwellbeing incaregiversofterminally illpatients. Making the case for patient suffering as a focus for intervention research.JournalofPainandSymptomManagement,34,53946.

    Herring,S.,Gray,K.,Taffe,J.,Tonge,B.,Sweeney,D.iEinfeld,S.(2006).Behaviourandemotionalproblems in toddlerswithpervasivedevelopmentaldisordersanddevelopmentaldelay:associationswith parentalmental health and family functioning. Journal of IntellectualDisabilityResearch,50,87482.

    Higgins,D. J.,Bailey, S.R. iPearce, J.C. (2005). Factors associatedwith functioning style andcopingstrategiesoffamilieswithachildwithanautismspectrumdisorder.Autism,9(2),12537.

    Hrvatskizavodzajavnozdravstvo.(2008).Izvjetajoosobamasinvaliditetom. Dostupno na:http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi08.pdf datum pristupa stranici22.01.2011.

    Hrvatskizavodzajavnozdravstvo.(2009).Izvjetajoosobamasinvaliditetom. Dostupno na:http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi09.pdf datum pristupa stranici22.01.2011.

    Hrvatskoaustralski socijalni centar . Iskustvo invaliditeta uHrvatskoj iAustraliji.Dostupno na:http://www.mdaa.org.au/publications/ethnicity/croatian/CroatianLangOpenDoors.pdfDatumpristupastranici:22.01.2011.

    Huynen, K.B., Lutzker, J.R., Bigelow, K.M., Touchette, P.E. i Campbell, R.V. (1996). PlannedActivities training formothers of childrenwith developmental disabilities. Communitygenaralizationandfollowup.BehaviourModification,20(4),40627.

    InternationalWellbeingGroup.(2006).PersonalWellbeing Index.Melbourne:AustralianCentreonQualityofLife,DeakinUniversity. Dostupno na:http://www.deakin.edu.au/research/acqol/instruments/wellbeingindex/

    datumpristupastranici22.01.2011.Johnson,L.(1999).Aweektocelebrateourcarers.TheAge,26October,11.

  • 217

    Kelly,A.F.iHewson,P.H.(2000).Factorsassociatedwithrecurrenthospitalizationinchronicallyillchildrenandadolescents.JournalofPaediatrcsandChildHealth,36(1),138.

    Kirkham,M.A.,Schilling,R.F2nd.,Norelius,K.iSchinke,S.P.(1986).Developingcopingstylesandsocial support networks: an intervention outcome studywithmothers of handicappedchildren.Child:CareHealthandDevelopment,12(5),31323.

    Llewellyn,G.,Dunn,P.,Fante,M.,Turnbull,L.iGrace,R.(1999).Familyfactorsinfluencingoutofhomeplacementdecisions.JournalofIntellectualDisabilityResearch,43(3),21933.

    MasliSeriD.iVuleti,G.(2006).PsychometricEvaluationandEstablishingNormsofCroatianSF36 Health Survey: Framework for Subjective Health Research. Croatian MedicalJournal,47,95102.

    Massimo,L.M.,Caprino,D.iZarri,D.R.(2005).Parentshelpingparents:doesthispsychologicalmechanismworkwhen the child isaffectedbyahigh riskdisease?MinervaPediatrica,57(6),4416.

    McConachie,H., Randle,V.,Hammal,D. i Le Couteur,A. (2005).A controlled trial of trainingcourse for parents of children with suspected autism spectrum disorde. Journal ofPediatrics,147(3),33540.

    Mittelman,M.S.,Haley,W.E.,Clay,O.J.iRoth,D.L.(2006).ImprovingcaregiverwellbeingdelaysnursinghomeplacementofpatientswithAlzheimerdisease.Neurology,67,15929.

    Mohide,E.A.iStreiner,D.L.(1993).Depressionincaregiversofimpairedelderlyfamilymembers.U P. Cappeliez i R.J. Flynn (Ur.), Depression and social enviroment.Montreal:McGillQueensUniversityPress,(str.289331).

    Moroney,R.M. (1983).Families,careof thehandicapped,andpublicpolicy.HomeHealthCareServicesQuarterly,3,188212.

    Mugno,D.,Ruta,L.,D'Arrigo,V.G.iMazzone,L.(2007).Impairmentofqualityoflifeinparentsofchildrenandadolescentswithpervasivedevelopmentaldisorder.HealthandQualityofLifeOutcomes,5,22.

    Narodnenovine.(2001).ZakonoHrvatskomregistruoosobamasinvaliditetom.Zagreb.Nirje, B. (1970). The normalization principle: Implications and comments. Journal ofMental

    Subnormality,16,16621670.Nirje,B.(1976).Thenormalizationprinciple.UR.B.KugeliA.Shearer(Ur.),Changingpatternsin

    residential services for the mentally retarded. Washington: Presidents Committee onMentalRetardation,(str.231240).

    Olsson, M. B. i Hwang, C. P. (2001). Depression in mothers and fathers of children withintellectualdisability.JournalofIntellectualDisabilityResearch,45,53543.

    Olsson,M. B. i Hwang, C. P. (2008). Socioeconomic and psychological variables as risk andprotective factors for parental wellbeing in families of children with intellectualdisabilities.JournalofIntellectualDisabilityResearch,52(12),11021113.

    Plant,K.M. iSanders,M.R. (2007).Reducingproblembehaviorduringcaregiving in familiesofpreschoolaged children with developmental disabilities. Research in DevelopmentalDisabilities,28(4),36285.

    Pruchno,R.A. (2003). Enmeshed lives: adult childrenwithdevelopmentaldisabilities and theiragingmothers.PsychologyiAging,18(4),8517.

    Puljiz, V. (1997). Socijalne reforme Zapada: odmilosra do socijalne drave. Zagreb, StudijskicentarsocijalnogradaPravnogfakultetaSveuilita.

    Rao,P.A,Beidel,D.CiMurray,M.J.(2008).SocialskillsinterventionsforchildrenwithAsperger'ssyndromeorhighfunctioningautism:areviewandrecommendations.JournalofAutismandDevelopmentalDisorder,38(2),35361.

  • 218

    Rodrigue,J.R.,Morgan,S.B.iGeffken,G.R.(1992).Psychosocilaadaptationoffathersofchidrenwith autism, Down syndrom, and normal development. Journal of Autism andDevelopmentalDisorder,22(2),24963.

    Rulnjevi,N.,Strnad,M.iKomadina,D.(1986).Meunarodnaklasifikacijaoteenja,invaliditetaihendikepa.Prirunikzaklasifikacijuposljedicabolesti(prijevod).Zagreb,ZavodzazatituzdravljaRepublikeHrvatske.

    Saloviita, T., Italinna,M. i Leinonen, E. (2003). Explaining the parental stress of fathers andmothers caring for childwith intellectual disability: a Double ABCXModel. Journal ofIntellectualDisabilityResearch,47(45),30012.

    Seung,H.K.,Ashwell,S.,Elder,J.H. iValcante,G.(2006).Verbalcommunication inchildrenwithautismafterinhomefathertraining.JournalofIntellectualDisabilityResearch,50(2),13950.

    Shu,B.C.iLung,F.W.(2005).Theeffectofsupportgrouponthementalhealthandqualityoflifeformotherswithautisticchildren.JournalofIntellectualDisabilityResearch,49(1),4753.

    Singer,G.H.S.iIrvin,L.K.(1989).Familycaregiving,stressandsupport.UG.H.S.SingeriL.K.Irvin(Ur.),Supportforcaregivingfamilies.Baltimore:PaulH.Brookes,(str.325).

    Stainton,T. iBesser,H.(1998).Thepositive impactofchildrenwithan intellectualdisabilityonthefamily.JournalofIntellectualandDevelopmentalDisability,23,5770.

    Stephens,M.A.P. iFranks,M.M. (1999).Parent care in the contextofwomen'smultiple roles.PsychologicalScience,8,149152.

    ostar,Z.,BakulaAneli,M. iMajsecSobota,V.(2006).Poloajosobas invaliditetomuGraduZagrebu.Revijazasocijalnupolitiku,13(1),5365.

    poljar, T. (1960). Rehabilitacija djece i omladine ometene u fizikom ili psihikom razvitku uHrvatskoj.Socijalnirad,3,1126.

    Teodorovi, B. i Bratkovi, D. (2001).Osobe s tekoama u razvoju u sustavu socijalne skrbi.Revijazasocijalnupolitiku,8(34),279290.

    Tonge, B., Brereton, A., Kiomall,M.,Mackinnon, A., King,N. i Rinehart,N. (2006). Effects onparentalmentalhealtho faneducationandskillstrainingprogram forparentsofyoungchildrenwithautism:arandomizedcontrolledtrial.JournalofAmericanAcademyofChildandAdolescentPsychiatry,45(5),5619.

    United Nations. (2006). Convention on the rights of persons with disabilities. Dostupno na:http://www.un.org/disabilities/documents/convention/convoptprote.pdf datumpristupastranici22.01.2011.

    UnitedNations.(2008).RightsandDignityofPersonswithDisabilities. Dostupno na:http://www.un.org/disabilities/default.asp?id=23datumpristupastranici22.01.2011.

    VijeeEurope.(2006).AkcijskiplanVijeaEuropezapromicanjepravaipotpunogsudjelovanjaudrutvuosobasinvaliditetom:poboljanjekvaliteteivotaosobasinvaliditetomuEuropi2006. 2015.Dostupno na: http://uisbknin.hr/sites/default/files/akcijskiplanvezaosi.docdatumpristupastranici22.01.2011.

    Vuletic,G.(2006).HealthrelatedqualityoflifeandsatisfactionwithlifeinCroatia.Proceedingsofthe8thAustralianConferenceonQualityofLife.DeakinUniversity,Melbourne,Australia.Dostupnona:http://acqol.deakin.edu.au/Conferences/abstracts_papers/2006/index.htm

    Datumpristupa18.03.2010.Ware, J.E.,Kosinski,M. iGandek,B. (2000). SF36Health Survey:Manualand Interpretation

    Guide.Lincoln,RI:QualityMetricIncorporatd.Wehmeyer L. i sur. (2007). Promoting SelfDetermination in Students with Developmental

    Disabilities.NewYork,ADivisionofGuilfordPublications,Inc.

  • 219

    Weisz, V. i Tomkins, A.J. (1996.). The right to a family environment for the children withdisabilities.AmericanPsychologist,51,12391245.

    Wolfensberger,W. (1972).Theprincipleofnormalization inhuman services.Toronto,NationalInstituteonMentalRetardation.

    Yamazaki,S.,Sokejima,S.,Mizoue,T.,Eboshida,A.iFukuhara,S.(2005).Healthrelatedqualityoflifeofmothersofchildrenwith leukemia inJapan.QualityofLifeResearch,14(4),107985.

    Yau,M.K.S. i LiTsang, C.W.P. (1999). Adjustment and adaptation in parents of childrenwithdevelpmental disability in twoparent families: a review of the characteristic andattributes.BritishJournalofDevelopmentalDisabilities,45,3852.

    uni,Z. (2001).Profesionalnom rehabilitacijomu21 stoljee.Zagreb,Dravni zavod za zatituobitelji,materinstvaimladei,Ministarstvoradaisocijalneskrbi.

  • 220

    KVALITETAIVOTAZDRAVSTVENIHDJELATNIKA

    RajnaGolubi,JadrankaMustajbegoviUvodZbog znaaja i osjetljivosti posla koji obavljaju zdravstveni djelatnici, tijekom posljednjegdesetljeapojavilosevelikozanimanjezaistraivanjempsihosocijalnihaspekatanjihovogradnogokruenja.Razlozisutome izloenostvisokimrazinamastresanaradnommjestu,poveanirizikod sindroma izgaranja, konfliktuloga tenezadovoljstvouvjetima rada (NylennaGulbrandsen,Forde iAasland,2005, vanderPloeg iKleber,2003).Brojna istraivanjau razliitim zemljamadokazuju da je prevalencija stresa na radnommjestumeu zdravstvenim djelatnicima visoka(Berland, Natvig i Gundersen, 2008; Stordeur, D'Hoore i Vandenberghe, 2001). Postoji nizznanstvenihdokazadasuranapatolokastanjauzdravstvenihdjelatnika,kakosomatskatako ipsihika, povezana sa stresom na radnom mjestu. Od navedenih se patolokih stanja istiuemocionalna iscrpljenost (Stordeur i sur. 2001), kronini umor (Winwood i Lushington, 2006),kardiovaskularnebolesti(Belkic,Landsbergis,SchnalliBaker,2004),tumori(BelkiciNedic,2007)te bol donjeg dijela kraljenice (Elfering, Grebner, Semmer i Gerber, 2002). Niska razinaodluivanja i visoki zahtjevi, karakteristini za sestrinsku profesiju, mogu biti povezani spoveanim rizikom za pojavu koronarne bolesti (Bosma, Marmot, Hemingway, Nicholson,Brunner i Stansfeld, 1997) imentalnih poremeaja (Stansfeld i Candy, 2006). U zemljama utranzicijipoveanjebrojmedicinskihsestarakojenaputajusvojeradnomjesto.Smjenskiradjeesti imbenik opisivan odgovornim za nastanak i razvoj rizika za razliite bolesti prisutan uzdravstvenihdjelatnika.Smjenskiradzdravstvenihdjelatnikaznaajnojepovezansiscrpljenou,umorom, poveanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te pojavommetabolikog sindroma(Esquirol,Bongard,Mabile,Jonnier,Soulat iPerret,2009;Cao,Weinger,Slagle,Zhou,Ou,Gillin,Sheh iMazzei,2008).Mnogidokazipodupiru injenicuda zdravstvenidjelatnicikoji su izloenistresu na radnommjestu ili sindromu izgaranja imaju znatno vei rizik da uine pogreke udijagnosticiranjuilijeenjubolestiteopenitopruajuusluguloijekvalitete,toseodraavanasigurnost pacijenata (Shortell, O'Brien, Carman, Foster, Hughes, Boerstler i O'Connor, 1995;Shortell,Jones,Rademaker,Gillies,Dranove,Hughes,Budetti,ReynoldsiHuang,2000;Wakefield,Blegen, UdenHolman, Vaughn, Chrischilles iWakefield, 2001). Povezanost stresa na radu smedicinskimpogrjekama sloena jeu tome topogrjekemogupredstavljati izvor,ali i ishodstresnihsituacija.Ouvanjezdravlja,kvaliteteivota iradnesposobnostizdravstvenihdjelatnikaodposebnejevanosti,kakozanjihsame,takoizairudrutvenuzajednicu.S aspekta medicine rada, bitno je naglasiti da je psihiko zdravlje obuhvaeno periodikimzdravstvenimpregledimakoji seprovodekaodioobaveznog zdravstvenognadzorana radnommjestu. Provoenje zdravstvenognadzora i zatite zdravlja zaposlenihuHrvatskojprovodi sesukladnopreporuenimprincipimaDirektive89/391/EECEuropskezajedniceiSmjernicaonjenojprimjeni koje je Republika Hrvatska ugradila u svoje zakonodavstvo (Zakon o zatiti na radu,Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03 Pravilnik o izradi procjene opasnosti,Narodne novine48/97,114/02Zakonolistiprofesionalnihbolesti,Narodnenovine162/98).Uposljednjesevrijemeradnasposobnostpromatraukontekstukvaliteteivota.Dokazanojedasuboljiuvjetirada,poputprimjerice,manjihzahtjevaradnogmjesta,veekontrolenadradnim

  • 221

    zadatcimaipodrkeokolineteniarazinastresanaradnommjestupovezanispercepcijomboljekvaliteteivota(Rusli,EdimansyahiNaing,2008).Istraivanje provedeno na zdravstvenim djelatnicima koji rade s bolesnicima oboljelim odHIV/AIDSa potvrdilo je da djelatnici koji imajumanje izraen sindrom izgaranja, imaju veuvjerojatnostdakoristevlastituunutarnjusnaguzarjeavanjeproblematedaosjeteveupodrkuokoline, pripadnost zajednici i drutveno prepoznavanje i nagrade u usporedbi sa skupinomzdravstvenihdjelatnikasjaeizraenimsindromomizgaranja(Bennett,1994).Literaturakojaobraujeproblematikukvaliteteivotauzdravstvenihdjelatnikamanjejeopsenaodoneijajeprimarnatemastresnaradnommjestuisindromizgaranja.Istraivanjaseznaajnorazlikujuumetodolokojkvalitetiteukoriteniminstrumentimazaprocjenukvaliteteivota.MetodeOvopresjeno istraivanjeurazdobljuod2007.do2008.godinediojeznanstvenoistraivakogprojektabr.10803160300Ministarstvaznanosti,obrazovanja iportaRepublikeHrvatske,podnazivom'Zdravljenaraduizdraviokoli'.Istraivanje je ukljuilo zdravstvene djelatnike zaposlene u klinikim, opim i specijalnimbolnicamaRepublikeHrvatskekojisudobrovoljnopristalinasudjelovanje: lijenike,medicinskesestre i tehniare, fizioterapeute, farmaceute iostale zdravstvenedjelatnike.Sudionici su imalisrednju, viu i visoku strunu spremu. Prema podatcima Registra zdravstvenih djelatnikaHrvatskogzavodazajavnozdravstvo(Baklai,DekoviVukres,KuzmaniRodin,2007),ukupanbroj zdravstvenihdjelatnikaunavedenim jebolnicama2908,dok jeukupanbroj zdravstvenihdjelatnikaubolnicamaRepublikeHrvatske26478.Unavedenihsedambolnica,u istraivanju jesudjelovalo ukupno 1663 zdravstvena djelatnika, to daje stopu odgovora od 57,08%. Zbognepravilno ispunjenihupitnikatezbogzanimanjakojaseneubrajajuuzdravstvenedjelatnike izanalizejeiskljueno28sudionikatejefinalnoanalizirano1633sudionika(267mukaraca,1363ena,3bezpodatkao spolu), to ini56,16% zaposlenih zdravstvenihdjelatnikaunavedenimustanovama.Dobsudionikabiojeurasponuod19do64godine.U svrhuprocjenekvalitete ivotakoritena jeskraenaverzijaupitnikaWHOQOL100 Svjetskezdravstvene organizacije o kvaliteti ivota (WHOQOLBREF) koji je konstruirala Svjetskazdravstvena organizacija (SZO) u svrhu procjene kvalitete ivota (WHO 1998a,WHO 1998b).Psihometrijska su istraivanja pokazala da jeWHOQOLBREF pouzdan i validan instrument tevisokokorelirasWHOQOL100,oko0.89(WHO1998a).Presjenao istraivanjeprovedenou23zemlje na 11830 sudionika iz ope populacije pokazalo je da WHOQOLBREF ima dobrupouzdanost, unutarnju konzistenciju, diskriminantnu valjnost i i konstruktnu valjanost(Skevington, Lotfy iO'Connell,2004).Zbogmanjegbrojapitanja ibreg rjeavanjadajemu seprednostpredWHOQOL100.Bodujesepercepcijakvaliteteivotausvakojod4domeneupitnikaposebno (fiziko zdravlje, psiholoko stanje, drutvena interakcija te okoli) pri emu je skalausmjerena pozitivno, to znai da vei broj bodova predstavlja veu kvalitetu ivota. Fizikozdravljeobuhvaa:dnevneaktivnosti, ovisnosto lijekovima,energiju iumaranje,pokretljivost,bol i uznemirenost, spavanje, odmor i radni kapacitet. Psihiko zdravlje obuhvaa: predodbutijela i izgled,negativneosjeaje,pozitivneosjeaje, samopotovanje, religioznost/duhovnost/osobna vjerovanja, miljenje, uenje i koncentraciju. Drutvena interakcija ukljuuje: osobne

  • 222

    odnose, socijalnu podrku i seksualnu aktivnost. Domena okolia obuhvaa iri kontekst oduvrijeenogpoimanjaokoliausmisluzagaenja ibuketesuukljueni: izvorifinancija,sloboda,tjelesnasigurnostizatienost,zdravstvenaisocijalnaskrb:dostupnostikvaliteta,kunaokolina,dostupnostinformacijaiusluga,mogunostrekreacije,okoli(zagaenje/buka/promet),prijevoz.Upitniksesastojiod26pitanja,asvakosepitanjebodujeLikertovomskalomod1(najloije)do5(najbolje).Nakontransformacijabodova,kojesevreudvakoraka,bodovizapojedinudomenuunutarsuskale0100 (WHO1996).Uovom je istraivanjukoritenavalidiranahrvatskaverzijaupitnika (PibernikOkanovic, 2001). U svrhu validacije, instrument je koriten na populacijioboljelojoddijabetesa.TemeljemekvidistantnestruktureLikertoveskale,uovomjeistraivanjuuzeto u obzir da sudionici s vrijednou veom od 60% skalnogmaksimuma (SM) u pojedinojdomeni imaju dobru kvalitetu ivota u istoj domeni, a oni s vrijednou ispod 60% SM loukvalitetuivotatespecifinedomene.Kvantitativnevarijablesuprikazanekaomedijanipripadajuiinterkvartilniraspon,akategorijskevarijable kao apsolutne i relativne frekvencije. Za testiranje znaajnosti razlika u pojedinojdomenikvaliteteivotasobziromnabolnice,tipodjelailiskupinudjelatnikakoritenajeKruskalWallisovaanalizavarijancerangova.RezultatiTablica1prikazujesociodemografskekarakteristike1633sudionikaobuhvaenih istraivanjem.Veina sudionika bila je enskog spola (83,5%). Najvei udio sudionika bio je zaposlen uupanijskojbolnici3 (28,5%).Oko70% sudionikabilo jeubraku.Oko2/3 sudionika zavrilo jesamo srednju kolu, dok je 15% njih steklo fakultetsku naobrazbu.Najuestalije zanimanje jemedicinska sestra,oko70%,dok su lijenicibili zastupljeni soko14%.Neto vieodpolovineukupnogbrojasudionika(53,4%)radilojeusmjenama.Medijandobisudionikabioje42godinesinterkvartilnimrasponom(IR)od3248godina,dokjemedijanduineradnogstaabio20godina(IR1128godina).Tablica2prikazujevrijednostipojedinihdomenakvaliteteivota (uoblikuskalemaksimuma)usvimobuhvaenimbolnicama.Naukupnomuzorkuzdravstvenihdjelatnikanajveuvrijednostjeimala domena drutvene interakcije, smedijanom i IR od 75,0 (58,383,3), dok je najmanjuvrijednost imala domena okolia s medijanom i IR od 62,5 (53,171,9). Izmeu 5% i 10%djelatnika u svim bolnicama imalo je vrijednostimanje od 60 u domenama fizikog zdravlja,psihikog zdravlja i drutvene interakcije, dok je izmeu 25% i 30% svih djelatnika imalovrijednostimanje od 60 u domeni okolia, to upuuje na lou kvalitetu ivota u navedenimdomenama.KruskalWallisova analiza varijance rangova pokazujeda je razlika izmeupojedinihbolnicauvrijednostimasvihdomenakvaliteteivotaznaajna,osimudomenipsihikogzdravlja(Tablica2).Najbolje samoprocijenjeno fiziko zdravlje imali su zdravstveni djelatnici Klinike bolnice 2, smedijanom i IR od 75,0 (64,382,1). Djelatnici upanijske bolnice 4 imali su najboljusamoprocijenjenudomenuokolia, smedijanom i IRod 65,6 (53,174,2). Najvee vrijednostikvaliteteivotaudomenisocijalneinterakcijeimalisudjelatniciKlinikebolnice1,smedijanomiIR od 75,0 (66,783,3). Najnie vrijednosti kvalitete ivota u domeni fizikog zdravlja imali sudjelatniciupanijskebolnice3smedijanom i IRod71,4 (57,178,6).Najloijasamoprocijenjenadomenaokolia opaena jeu zdravstvenihdjelatnikaSpecijalnebolnice, smedijanom i IRod

  • 223

    59,4 (50,068,8), dok je kod sudionika upanijske bolnice 4 procijenjena najnia vrijednostkvaliteteivotaudomenisocijalneinterakcijesmedijanomiIRod66,7(58,383,3).Tablica1.Sociodemografskekarakteristike1633sudionika.

    Varijabla VrijednostvarijableN 1633Dob(godine) 42,0(32,048,0)Spol:MukarcieneBezpodataka

    267(16,4%)

    1363(83,5%)3(0,2%)

    Bolnica:Klinikabolnica1Klinikabolnica2upanijskabolnica1upanijskabolnica2upanijskabolnica3upanijskabolnica4Specijalnabolnica

    223(13,7%)109(6,7%)

    313(19,2%)286(17,5%)465(28,5%)186(10,8%)

    61(3,7%)Branostanje:SamacOenjen/udanaIzvanbranazajednicaRastavljen(a)Udovac(ica)Bezpodataka

    308(18,9%)

    1448(70,3%)58(3,6%)80(4,9%)32(2,0%)7(0,4%)

    Edukacija:SrednjakolaViakolaFakultetMagisterijDoktoratBezpodataka

    1104(67,6%)209(12,8%)246(15,1%)

    33(2,0%)16(1,0%)25(1,6%)

    Zanimanje:LijenikMedicinskasestraLaborantRadiolokitehniarFarmaceutInenjerbiokemijeOstaloBezpodataka

    228(13,9%)

    1124(68,8%)99(6,1%)15(0,9%)7(0,4%)

    14(0,9%)135(8,3%)11(0,7%)

    Smjenskirad 887(54,3%)Radnista(godine) 20,0(11,028,0)

    Kratice:NbrojsudionikaKontinuiranesuvarijableprikazanekaomedijansinterkvartilnimrasponomuzagradi.KategorijskevarijablesuprikazanekaoN(%).

  • 224

    Tablica2.Vrijednostietirijudomenakvaliteteivotanaskali0100zasvezdravstvenedjelatnike(medijanspripadajuiminterkvartilnimrasponom),stratificiranopremabolnicama.Bolnica Fizikozdravlje Psihikozdravlje Drutvena

    interakcijaOkoli

    Klinikabolnica1

    N=22371,4(64,382,1)

    N=22370,8(62,579,2)

    N=22375,0(66,783,3)

    N=22159,4(50,068,4)

    Klinikabolnica2

    N=10975,0(64,382,1)

    N=10970,8(58,383,3)

    N=10975,0(58,383,3)

    N=10959,4(51,671,9)

    upanijskabolnica1

    N=31371,4(64,382,1)

    N=31370,8(58,379,2)

    N=31375,0(58,383,3)

    N=31362,5(53,171,9)

    upanijskabolnica2

    N=28571,4(60,780,4)

    N=28466,7(58,375,0)

    N=28675,0(58,383,3)

    N=28662,5(53,171,9)

    upanijskabolnica3

    N=46471,4(57,178,6)

    N=46370,8(58,375,0)

    N=46575,0(58,383,3)

    N=46559,4(50,068,8)

    upanijskabolnica4

    N=17575,0(60,782,1)

    N=17666,7(58,379,2)

    N=17666,7(58,383,3)

    N=17665,6(53,174,2)

    Specijalnabolnica

    N=6171,4(58,982,1)

    N=6170,8(58,383,3)

    N=6175,0(58,383,3)

    N=6159,4(50,068,8)

    Ukupno N=163071,4(60,782,1)

    N=162870,8(58,379,2)

    N=163375,0(58,383,3)

    N=163162,5(53,171,9)

    H 20,25 12,19 14,93 14,49df 6 6 6 6p 0,003 0,058 0,021 0,025Kratice:dfstupnjevislobode;HizraunatavrijednostKruskalWallisovomanalizomvarijancerangovakojaima2distribucijuAnalizaprematipuodjelapokazalajedanemastatistikiznaajnerazlikeudomenamakvaliteteivota,sizuzetkomdrutveneinterakcijekojajebilaznaajnonajniauzdravstvenihdjelatnikauambulantama(Tablica3),medijanomiIRod66,7(50,075,0),H=8,78,df=3,tep=0,032.Analiza kvalitete ivotaprema zanimanjimapokazala jedapostoji statistiki znaajna razlikaudomeni fizikogzdravlja iudomeniokoliadokuostaledvijedomenekvaliteteivotarazlikasobziromnazanimanjenijebilastatistikiznaajna(Tablica4).Domenafizikogzdravlja imala jeznaajnonajveuvrijednostkodinenjerabiokemije,smedijanomiIR78,6(63,490,2),adomenaokoliabila jeznaajnonajveau farmaceutasmedijanom i IR73,4 (53,185,2).Medicinskesusestre imale najnie vrijednosti okoline domene, koje su ak ispod granice zadovoljavajuihvrijednostismedijanomiIR59,4(50,071,9).

  • 225

    Tablica3.Vrijednostidomenakvaliteteivotanaskali0100(medijanspripadajuiminterkvartilnimrasponom)uetiriskupineodjelakodsvihsudionika

    Vrstaodjela Fizikozdravlje Psihikozdravlje Drutvenainterakcija OkoliInternistikiodjel

    N=93471,4(60,782,1)

    N=93470,8(58,379,2)

    N=93675,0(58,383,3)

    N=93662,5(53,171,9)

    Kirurkiodjel N=27471,4(57,182,1)

    N=272 70,8(58,379,2)

    N=27475,0(58,383,3)

    N=27462,5(50,071,9)

    Ambulante N=2667,9(58,982,1)

    N=2666,7(54,279,2)

    N=2666,7(50,075,0)

    N=2657,8(46,168,8)

    Ostalo N=17675,0(64,382,1)

    N=17570,8(62,579,2)

    N=17675,0(66,783,3)

    N=174 62,5(53,171,9)

    Ukupno* N=163071,4(60,782,1)

    N=162870,8(58,379,2)

    N=163375,0(58,383,3)

    N=163162,5(53,171,9)

    H 3,14 12,19 8,78 2,04df 3 3 3 3p 0,370 0,519 0,032 0,564*Ukupnoukljuujesvedjelatnikekodkojih jebilomogue izraunativrijednostipojedinihdomenakvaliteteivotapriemuseubrajaju izdravstvenidjelatnicikojinisunaveliodjel.Zbog togaseukupanbrojrazlikujeodzbrojadjelatnikapojedinihskupinaodjela.Tablica4.Vrijednostidomenakvaliteteivotanaskali0100(medijanspripadajuim

    interkvartilnimrasponom)premazanimanjuzasvesudionikeZanimanje Fizikozdravlje Psihikozdravlje Drutvenainterakcija Okoli

    Lijenik N=22878,6(64,385,7)

    N=22870,6(62,579,2)

    N=22875,0(58,383,3)

    N=22865,6(59,478,1)

    Medicinskasestra

    N=112171,4(60,782,1)

    N=112166,7(58,379,2)

    N=112475,0(58,383,3)

    N=112459,4(50,068,8)

    Laborant N=9975,0(64,382,1)

    N=9970,8(62,579,2)

    N=9975,0(62,583,3)

    N=9962,5(50,071,9)

    Radiolokitehniar

    N=1575,0(71,478,6)

    N=1575,0(66,783,3)

    N=1566,7(58,383,3)

    N=1559,4(50,071,9)

    Farmaceut N=775,0(64,383,3)

    N=770,8(66,779,2)

    N=775,0(58,391,7)

    N=673,4(53,185,2)

    Inenjerbiokemije

    N=1478,6(63,490,2)

    N=1475,0(61,579,2)

    N=1475,0(56,383,3)

    N=1464,1(59,472,2)

    Ostalo* N=13571,4(60,782,1)

    N=13366,7(58,379,2)

    N=13575,0(58,383,3)

    N=134 62,5(52,371,9)

    Ukupno N=163071,4(60,782,1)

    N=162870,8(58,379,2)

    N=163375,0(58,383,3)

    N=163162,5(53,171,9)

    H 27,63 6,55 3,83 52,57df 6 6 6 6p

  • 226

    RaspravaizakljuciOpenito,procjenakvaliteteivotazdravstvenihdjelatnikauovomistraivanjuusvimdomenama(fizikozdravlje,psihikozdravlje,drutvena interakcija)pokazala jezadovoljavajuevrijednosti,uz izuzetakdomeneokolia.Domenaokoliau koju spadaju izvori financija, sloboda i tjelesnasigurnost,dostupnostsocijalne izdravstveneskrbi,dostupnost informacija iusluga,mogunostrekreacije i prijevoz, dosegla je granine vrijednosti, to je bio konzistentan nalaz u svimbolnicama.Analiza domena kvalitete ivota prema vrsti odjela pokazala je da nema statistikiznaajnerazlike.Izuzetakjeznaajnoniadomenadrutveneinterakcijeuzdravstvenihdjelatnikau ambulantama. Statistiki znaajna razlika s obzirom na zanimanje naena je u domenamafizikog zdravlja i okolia pri emu su inenjeri biokemije imali znaajno najveu vrijednostdomenefizikogzdravlja,doksufarmaceutiimaliznaajnonajveuvrijednostdomeneokolia.Rezultati ovog istraivanja pokazuju slinosti s Cumminsovim istraivanjem zadovoljstva opepopulacijepriemujeneslaganjeprisutnosamoudomeniokoliaijisurezultatibiligranini.Uovom se istraivanju kvaliteta ivota kree u navedenim rasponima: 57,182,1% SM u domenifizikog zdravlja, 58,383,3% SM u domeni psihikog zdravlja, te 58,383,3% SM u domenisocijalne interakcije, dok se domena okolia kree u rasponu 50,071,9% SM. Cummins je ujednom od svojih istraivanja (Cummins, 2003) obuhvatio podatke iz 63 istraivanja ozadovoljstvunarazinipopulacijeu23zemljekojesuukljuivalezapadnisvijet iostalezemlje.Rezultati su pokazali da se zadovoljstvo kree u rasponu od 58% SM do 82 % SM, to jekonzistentnosnjegovaprethodnadvaistraivanja(Cummins,1995,Cummins,1998).Presjeno istraivanjeprovedenona ileanskimmedicinskim sestrama zaposlenimubolnicamapokazalajeloukvalitetuivotaudomenifizikogzdravlja,doksuostaletriimalezadovoljavajuevrijednosti ocijenjene instrumentomWHOQOLBREF (Andrades Barrientos i Valenzuela Suazo,2007).Prospektivno istraivanjeprovedenonazdravstvenimdjelatnicimaprimarnezdravstvenezatiteispitivalojeprofesionalnukvalitetuivotau3domene:potporauprave,radnooptereenjeiunutarnjamotivacija.KoritenjeinstrumentPQL35,arezultatisupokazalidasepoboljanjemkontrolenad radom i smanjenjem radnogoptereenja, kvaliteta ivota zdravstvenihdjelatnikamoeodravatinazadovoljavajuojraziniunatovelikimorganizacijskimpromjenama.Pritomesu razliite skupine zanimanja razliitodoivljavalepojedinu ispitivanudomenukvalitete ivotaovisno omjeri do koje organizacijske promjene pogaaju njihovu poziciju (MartinFernandez,GomezGascon, BeamudLagos,CortesRubio iAlberquillaMenendezAsenjo, 2007). Presjenoistraivanje provedeno u draviWisconsin (SAD) pokazalo je razliitu kvalitetu ivota lijenikaobiteljskemedicineurazliitimzdravstvenimustanovamaukojimasubilizaposleni.U istom jeistraivanju takoer pronaena statistiki znaajna korelacija izmeu zadovoljstva radnomorganizacijom i zadovoljstva korisnika kvalitetompruenih zdravstvenihusluga (Beasley,Karsh,Sainfort,HagenaueriMarchand,2004).Konzistentno najnie vrijednosti u okolinoj domeni kvalitete ivota ukazuju na potrebuintervencijeusmisluradneokolineiorganizacijeradakojeseodnosenaprevencijuisvladavanjestresanaradnommjestu(Marine,Ruotsalainen,SerraiVerbeek,2006,MimuraiGriffiths,2003),redovite sastanke skolegama i efovima, redistribuciju smjenskog rada (BarnesFarrell,DaviesSchrils, McGonagle, Walsh, Milia, Fischer, Hobbs, Kaliterna i Tepas, 2008) te kontinuiranounapreenje pravilnika vezanih uz tetnosti i opasnosti na radnom mjestu zdravstvenihdjelatnika. to se tie intervencija za spreavanje stresa na radnom mjestu u zdravstvenihdjelatnika,onesemogupodijelitiudvijeskupine:1)intervencijeusmjerenenaosobe:kognitivno

  • 227

    bihevioralneintervencije,terapijaglazbom,terapijskamasaatemultikomponentneintervencije;2) intervencije usmjerene na rad: promjena stavova i naina komunikacije, podrka kolega,aktivnosudjelovanjeudonoenjuodlukairjeavanjuproblematepromjeneuorganizacijiuvjetainainarada(Marineisur.,2006).Rezultati ovog istraivanja koristit e se kao osnova izrade smjernica preventivnih mjeratemeljenih na znanstvenim dokazima koje bi bilo potrebno i mogue poduzeti za to dueouvanjezdravljairadnesposobnostizaposlenihudjelatnostizdravstva.Budui da su najnie vrijednosti kvalitete ivota naene u domeni okolia u svim ispitivanimbolnicama, trebalobi ispitatinavedenudomenudetaljnijenego to je touinjenokrozpitanjaWHOQOLBREFupitnika.Takavbipristup,uzinformacijeoopemivotnomokoliu,daouvidutokoje karakteristike radnogmjesta i organizacije rada dovode do smanjene kvalitete ivota uzdravstvenihdjelatnika,tobitadaomoguilorazvojciljanihintervencijazapromocijuzdravljanaraduiouvanjeradnesposobnosti.Intervencijezapromocijuzdravljanaraduiouvanjeradnesposobnostitemeljesenamodifikacijiimbenikakojiutjeunaradnusposobnost,anenaizravnojpromjeniradnesposobnostiperse.Pri tome se djeluje na zdravlje i funkcionalni kapacitet djelatnika, stavove, kompetencije tekarakteristike iorganizaciju rada (Ilmarinen,2006).Dokazano jedanajbolje rezultatepoluujedjelovanjenavieimbenika istovremenouzpaljivoplaniranje, implementaciju ipraenjekrozvrijeme.Meutim,takvisuprogramiskupi idugotrajni,akratki i intenzivniprogramipromocijezdravljanaradnommjestunenosedugoronepozitivnepromjene(IlmarineniTuomi,2004).LiteraturaAndradesBarrientos,L.iValenzuelaSuazo,S.(2007).QualityoflifeassociatedfactorsinChileans

    hospitalsnurses.RevistaLatinoAmericanadeEnfermagem,15(3),480486.Baklai,.,Dekovi Vukres,V.,Kuzman,V. iRodin,U. (2007).Hrvatskizdravstvenostatistiki

    ljetopisza2006.godinu.Zagreb:Hrvatskizavodzajavnozdravstvo.BarnesFarrell,J.L.,DaviesSchrils,K.,McGonagle,A.,Walsh,B.,Milia,L.D.,Fischer,F.M.,Hobbs,

    B.B.,Kaliterna, L. iTepas,D. (2008).Whataspectsof shiftwork influenceoffshiftwellbeingofhealthcareworkers?AppliedErgonomics,39(5),589596.

    Beasley,J.W.,Karsh,B.T.,Sainfort,F.,Hagenauer,M.E.iMarchand,L.(2004).Qualityofworklifeof familyphysicians inWisconsin'shealth careorganizations:aWReN study.WisconsinMedicalJournal,103(7),5155.

    Belkic,K. iNedic,O.(2007).Workplacestressorsand lifestylerelatedcancerriskfactorsamongfemale physicians: assessment using the Occupational Stress Index. The Journal ofOccupationalHealth,49(1),6171.

    Belkic,K.L.,Landsbergis,P.A.,Schnall,P.L.iBaker,D.(2004).Isjobstrainamajorsourceofcardiovasculardiseaserisk?ScandinavianJournalofWork,EnvironmentiHealth,30(2),85128.

    Bennett,L.(1994).Qualityoflifeinhealthcareprofessionals:burnoutanditsassociatedfactorsinhiv/aidsrelatedcare.PsychologyandHealth,9,273283.

    Berland,A.,Natvig,G.K. iGundersen,D. (2008).Patient safety and jobrelated stress: a focusgroupstudy.IntensiveandCriticalCareNursing,24(2),9097.

  • 228

    Bosma,H.,Marmot,M.G.,Hemingway,H.,Nicholson,A.C.,Brunner,E. iStansfeld,S.A. (1997).Low job control and riskof coronaryheartdisease inWhitehall II (prospective cohort)study.BritishMedicalJournal,314(7080),558565.

    Cao, C.G.,Weinger,M.B., Slagle, J., Zhou, C., Ou, J., Gillin, S., Sheh, B. iMazzei,W. (2008).Differencesindayandnightshiftclinicalperformanceinanesthesiology.HumanFactors,50(2),27690.

    Cummins, R.A. (1995).On the trail of the gold standard for life satisfaction. Social IndicatorsResearch,35(2),175200.

    Cummins, R.A. (1998). The second approximation to an international standard for lifesatisfaction.SocialIndicatorsResearch,43,307334.

    Cummins,R.A.(2003).Normativelifesatisfaction:measurementissuesandahomeostaticmodel.SocialIndicatorsResearch,53(64),225256.

    Elfering,A.,Grebner,S.,Semmer,N.K.iGerber,H.(2002)Timecontrol,catecholaminesandbackpain among young nurses. Scandinavian Journal ofWork, Environment iHealth, 28(6),38693.

    Esquirol,Y.,Bongard,V.,Mabile,L., Jonnier,B.,Soulat, J.M. iPerret,B. (2009).Shiftworkandmetabolic syndrome: respective impacts of job strain, physical activity, and dietaryrhythms.ChronobiologyInternational,26(3),54459.

    Ilmarinen,J.(2006).Towardsalongerworklife!AgeingandthequalityofworklifeintheEuropeanUnion,Helsinki:FinnishInstituteofOccupationalHealth.

    Ilmarinen,J.iTuomi,K.(2004)Past,presentandfutureofworkability.UJ.IlmarineniS.Lehtinen(Ur.), People andwork, Research reports 65Helsinki: Finnish Institute ofOccupationalHealth,(str.125).

    Marine, A., Ruotsalainen, J., Serra, C. i Verbeek, J. (2006). Preventing occupational stress inhealthcareworkers.CochraneDatabaseSystematicReview,4,CD002892.

    MartinFernandez, J., GomezGascon, T., BeamudLagos, M., CortesRubio, J.A. i AlberquillaMenendezAsenjo, A. (2007). Professional quality of life and organizational changes: afiveyearobservationalstudyinPrimaryCare.BMCHealthServiceResearch,7,101.

    Mimura, C. iGriffiths, P. (2003). The effectiveness of current approaches toworkplace stressmanagementinthenursingprofession:anevidencebasedliteraturereview.OccupationalandEnvironmentalMedicine,60(1),105.

    Nylenna,M.,Gulbrandsen,P.,Forde,R. iiAasland,O.G.(2005)Unhappydoctors?A longitudinalstudy of life and job satisfaction among Norwegian doctors 19942002. BMC HealthServiceResearch,5,44.

    PibernikOkanovic,M.(2001).PsychometricpropertiesoftheWorldHealthOrganisationqualityoflifequestionnaire(WHOQOL100)indiabeticpatientsinCroatia.DiabetesResearchandClinicalPractice,51(2),13343.

    Rusli,B.N.,Edimansyah,B.A.iNaing,L.(2008).Workingconditions,selfperceivedstress,anxiety,depression and quality of life: a structural equationmodelling approach. BMC PublicHealth,8,48.

    Shortell, S.M., Jones,R.H.,Rademaker,A.W.,Gillies,R.R.,Dranove,D.S.,Hughes,E.F.,Budetti,P.P.,Reynolds,K.S.iHuang,C.F.(2000).Assessingtheimpactoftotalqualitymanagementandorganizationalcultureonmultipleoutcomesofcareforcoronaryarterybypassgraftsurgerypatients.MedicalCare,38(2),20717.

    Shortell,S.M.,O'Brien,J.L.,Carman,J.M.,Foster,R.W.,Hughes,E.F.,Boerstler,H.iO'Connor,E.J.(1995). Assessing the impact of continuous quality improvement/total qualitymanagement:conceptversusimplementation.HealthServiceResearch,30(2),377401.

  • 229

    Skevington,S.M.,Lotfy,M. iO'Connell,K.A.(2004).TheWorldHealthOrganization'sWHOQOLBREFqualityof lifeassessment:psychometricpropertiesandresultsofthe internationalfieldtrial.AreportfromtheWHOQOLgroup.QualityofLifeResearch,13(2),299310.

    Stansfeld, S. i Candy, B. (2006). Psychosocial work environment andmental healthametaanalyticreview.ScandinavianJournalofWork,EnvironmentiHealth,32(6),443462.

    Stordeur, S., D'Hoore, W. i Vandenberghe, C. (2001). Leadership, organizational stress, andemotionalexhaustionamonghospitalnursingstaff. JournalofAdvancedNursing,35(4),533542.

    van der Ploeg, E. i Kleber, R.J. (2003). Acute and chronic job stressors among ambulancepersonnel:predictorsofhealthsymptoms.OccupationalandEnvironmentalMedicine,60Suppl1,4046.

    Wakefield, B.J., Blegen,M.A., UdenHolman, T., Vaughn, T., Chrischilles, E. iWakefield, D.S.(2001). Organizational culture, continuous quality improvement, and medicationadministrationerrorreporting.AmericanJournalofMedialQuality,16(4),128134.

    WHO (1996). World Health Organization. Programme on mental health. WHOQOLBREFIntroduction, administration, scoring and generic version of the assessment. Field TrialVersion1996.

    WHO (1998a). Development of theWorld Health OrganizationWHOQOLBREF quality of lifeassessment.TheWHOQOLGroup.PsychologicalMedicine,28(3),551558.

    WHO (1998b). The World Health Organization Quality of Life Assessment (WHOQOL):development and general psychometric properties. Social Science i Medicine, 46(12),15691585.

    Winwood, P.C. i Lushington, K. (2006).Disentangling the effects of psychological and physicalworkdemandsonsleep,recoveryandmaladaptivechronicstressoutcomeswithinalargesampleofAustraliannurses.JournalofAdvancedNursing,56(6),679689.