54924218-zvijezda-trokut.pdf

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god. 04/05Transformatori i električni rotacijski strojevi, predavanje 10/12 nastavnik: Ivan Mandić

TRANSFORMATORI I ELEKTRIČNI STROJEVI

ELEKTRIČNI ROTACIJSKI STROJEVI

Asinkroni električni strojevi 2/2

2

UPRAVLJANJE BRZINOMVRTNJE I REGULACIJA

Pokretanje zvijezda-trokut

ASINKRONI ELEKTRIČNI STROJEVI

3

• Pri pokretanju asinkronih motora nemamo principijelniproblem kao kod sinkronih motora.

• Ako je moment tereta manji od poteznog momentamotora, priključkom na mrežu će motor krenuti i ubrzati do brzine koja odgovara ravnoteži momenata.

• Međutim, potezna struja može biti višestruko veća odnazivne. Jedan od načina da se udarci na mrežu smanje je pokretanje zvijezda-trokut.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA


4

U2 V2W2

U1 V1 W1

spoj namota

....i stezaljki

zvijezda trokut

Pokretanje zvijezda-trokutUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

L1L2L3

U1

U2

V1 W1

V2 W2

U1 V1 W1

U2 V2 W2

L1L2L3

U2 V2W2

U1 V1 W1

L1L2L3

L1L2L3

5

• Privremeno, za vrijeme pokretanja motor možemospojiti u zvijezdu.

• Pri spoju u zvijezdu naponi pojedinih faza su ondaputa manji, pa će fazna struja biti puta manja i

jednaka linijskoj struji.3 3

• Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u zvijezdu možemo smanjiti poteznu struju 3 puta!



6Karakteristike asinkronog motora pri pokretanju zvijezda-trokut

Pokretanje zvijezda-trokutUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

d) struja u spoju trokut

a) struja u spoju zvijezda

e) moment u spoju trokut

b) moment u spoju zvijezda

c) moment tereta

M

nosn

I

b) a)c)

d) e)

2


7

• Budući da je moment proporcionalan s kvadratomfaznog napona, i moment će se također smanjiti tri puta.

• To znači da ovakvo pokretanje možemo provesti samoako je moment tereta u mirovanju manji od momentakoji motor razvija pri sniženom naponu.

• To je često slučaj za pogone koje pokrećemo beztereta (npr. pogoni u drvnoj industriji i slično).

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJAPokretanje zvijezda-trokut

8


Pokretanje kolutnih motora

9

• Pri pokretanju kolutnih motora koristi se utjecaj otporau rotorskom krugu na karakteristike struje i momentamotora.

• Pokretanje se provodi pomoću promjenljivog otpornikaspojenog preko kliznih prstena na rotorski namot.

• Budući da je često osnovna namjena ovog otpornikaupravo pokretanje motora, on se naziva upuštač ilipokretač.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJAPokretanje kolutnih motora

10

Utjecaj povećanja radnog otpora u rotorskom krugu nakarakteristiku struje rotora asinkronog motora

Pokretanje kolutnih motoraUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

0 s1

rIRr=Rro

Rr=5Rro

Rr=10Rro

11

Utjecaj povećanja otpora u rotorskom krugu na karakteristikumomenta asinkronog motora


Rr=Rro

Rr=2RroRr=5Rro

0 s1

M

12

• Karakteristike struje i momenta se dodavanjem otporarastežu ulijevo.

• S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanjipotezna struja, a istovremeno se poveća poteznimoment.

• Kako se motor ubrzava, postepeno smanjujemovanjski dodatni otpor i na kraju ga potpuno isključimo.


3


13


Kočenje asinkronim motorom

14

• U elektromotornim pogonima je zahtjev za kočenjemvrlo čest.

• Tipični takvi pogoni su pogoni dizalice i dizala.

• Pri dizanju tereta je potrebno ulagati električnuenergiju, dok pri spuštanju tereta treba mehaničku energiju na osovini pretvoriti u električnu i nekakoutrošiti ili vratiti u mrežu.

Kočenje asinkronim motoromUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

15

• Asinkroni stroj ima dva područja gdje može raditi kao kočnica:

– protustrujno kočenje i

– generatorski rad.


16Karakteristika momenta asinkronog stroja u cijelom području rada


0 s1

M

no sngms

gmM

0)( <srad kigenerators

1)( >s

protustrujnokočenje

ms

kM

mM

0)(1 >> srad motorski

17

• To se dobro vidi na kružnom dijagramu i nakarakteristici momenta.

• U oba slučaja kočnog rada asinkroni stroj prima mehaničku energiju preko osovine.

• Pri tome je generatorsko (nadsinkrono, rekuperativno) kočenje je ekonomično s energetskog stanovišta.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJAKočenje asinkronim motorom

18

Dijagram tokova snageasinkronog stroja u generatorskom radu

elP

s FeP

r gP

meh gP( ) δPs-1

δsP


mehP

δP

sCu P

4


19

• Znatan dio mehaničke energije se vraća u mrežu pretvoren u električnu energiju.

• Stroj radi kao generator.

• Pritom se vrti nadsinkrono brzinom nešto većom odsinkrone.


20

• To je jedna od nezgodnih strana generatorskogkočenja.

• Kod višebrzinskih motora (motora s namotima zarazličite brojeve polova) možemo kočiti tako da motor prespojimo na namot s većim brojem polova.

• Takvo kočenje se često koristi kod klasičnih pogonadizala s asinkronim motorom.


21

• Protustrujno kočenje je s energetskog stanovišta znatno nepovoljnije od generatorskog kočenja.

• Pri protustrujnom kočenju stroj uzima električnu snaguiz mreže i mehaničku sa osovine.


22

elP

δPs FeP

sCu P

ro gP

meh gP( ) δPs-1

δsP

mehP

rv gP

Dijagram tokova snageasinkronog stroja kodprotustrujnog kočenja


23

• Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu, i to najviše u rotorskom krugu zbog gubitaka u rotorskom namotu Pgro i na dodatnim otporima Pgrv.

• Dakle, protustrujno kočenje je nepovoljno ne samo zbog velikih gubitaka, nego i zbog zagrijanja stroja, posebno rotora.


24

Reverziranje


5


25

• Osim pokretanja i kočenja, promjena smjera vrtnje(reverziranje) je najjednostavniji zahtjev zaregulacijom.

• Za promjenu smjera vrtnje motora treba promijenitismjer okretnog magnetskog polja.

• Kod trofaznog motora se to postigne zamjenomredosljeda dviju faza statorskog namota.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJAReverziranje

26Reverziranje trofaznog asinkronog motora

ReverziranjeUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

L1L2L3

U V W

27

Višebrzinski motori


28

• Osim reverziranja relativno često postavlja se zahtjevza pogonom s više diskretnih brzina.

• Najjednostavniji primjeri takvih pogona su:

– stroj za pranje rublja,

– klasična dizala i

– ventilatori.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJAVišebrzinski motori

29

• Takvi se pogoni rješavaju višebrzinskim motorima.

• Višebrzinski motori se izvode obično s više namota na statoru.

• Svaki od namota odgovara različitom polaritetu stroja.


30

• Ovi namoti mogu biti smješteni u iste utore ili u posebne utore za svaki namot.

• Kod višebrzinskih motora je rotorski namot uvijek kavezni.

• Takav rotor se prilagođava broju polova statora, jerbroj polova rotora i statora mora uvijek biti jednak.


6


31Karakteristike momenta trobrzinskog asinkronog motora

Višebrzinski motoriUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

M

n1000 1500750o

4-polni namot

ventilacijski moment tereta

6-polni namot

8-polni namot

konstantni moment tereta

32

• Uz jednaku gustoću magnetskog polja u zračnom rasporu bi nazivni momenti za različite brzine takvihmotora trebali biti jednaki.

• Stoga bi snage za različite brzine trebale bitiproporcionalne broju okretaja.

• To je međutim teško postići zbog ograničenog prostora za smještaj namota pa se rade kompromisi.


33

Regulacija brzine promjenomotpora u rotorskom krugu


34

• Iako je ovakva regulacija jednostavna, ima dva velikanedostatka:

– neekonomičnost i

– nestabilnost radne točke pri malim teretima.

• Dodavanjem otpora u rotorskom krugu kolutnih motoramijenja se karakteristika momenta a time i brzinavrtnje za određeni teret.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJARegulacija brzine promjenom otpora u rotorskom krugu

35Regulacija brzine vrtnje dodavanjem otpora u rotorski krug

Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom kruguUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

a) b) c) d) moment motora

e) f) moment tereta

1n2n3n

ab

c

d

e

f

M

no sn

36

• Uzrok neekonomičanosti je u tome što se s povećanjem otpora povećava i klizanje motora.

mehgr Ps

sP ⋅−

=1

• Tako na primjer kod klizanja s=0.5 gubici u rotorskomotporu iznose koliko i razvijena mehanička snaga!

• Pri povećanom klizanju imamo povećane električnegubitke u rotorskom krugu u omjeru:

Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom kruguUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

7


37


Regulacija brzine promjenomnapona

38

• Iznos momenta asinkronog motora ovisi o kvadratunapona, pri čemu se oblik karakteristike momenta ne mijenja.

MUUM

2''

=

• Ako je poznat moment M uz napon U, onda moment M’ uz novi napon U’ iznosi:

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJARegulacija brzine promjenom napona

39Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona

Regulacija brzine promjenom naponaUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

moment motorauz nazivni napon

moment tereta

M

no sn

moment motorauz sniženi napon

40

• U svakoj točki karakteristike, dakle na svakoj brzinivrtnje, se moment promijeni proporcionalno kvadratupromjene napona.

• Uz upola manji napon je moment motora četiri puta manji, pa je i dozvoljeni moment tereta oko četiri putamanji od nazivnog.

• Ako je moment tereta konstantan ili ne ovisi jako o brzini vrtnje, uz karakteristiku motora kao na slici nemožemo postići znatniju promjenu brzine promjenom napona.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJARegulacija brzine promjenom napona

41Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona


moment motorauz nazivni napon

moment tereta

M

nosn

moment motorauz sniženi napon

1n2n

42

• Drukčije je ako karakteristika nema izraženimaksimalni moment (tzv. otporna karakteristika).

• Takvu karakteristiku možemo dobiti kod kaveznihmotora odgovarajućim izborom oblika i dimenzijarotorskog kaveza (duboki utor).

• Sniženjem napona se radna točka premjesti, pri čemu se poveća klizanje motora.


8


43

• Jedna od mogućih primjena je na primjer regulacijabrzine vrtnje pogona ventilatora koji predstavljapribližno kvadratičnu karakteristiku momenta tereta.

• Za mnoge pogone je ovakav način regulacijepogodan.


44Regulacija brzine promjenom napona u pogonu ventilatora


U=UnM

nosn

moment tereta

U=0.7Un

U=0.5Un

1n2n3n

45


Regulacija brzine promjenomfrekvencije

46

• Svi dosad opisani načini regulacije brzine vrtnje suimali neki nedostatak.

• Regulacija promjenom frekvencije napajanjastatorskog namota nema gotovo ni jedan nedostatak -osim cijene.

• Snaga motora limitirana je zagrijanjem namota i željeza, pa zagrijanje mora ostati jednako i pripromjeni frekvencije.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJARegulacija brzine promjenom frekvencije

47

• Uz pretpostavku jednako dobrog hlađenja možemo u stroju zadržati isti magnetski tok i istu gustoću struje ako frekvenciju i napon mijenjamo istovremeno.

konst.==nsss

s

22

fwfπEΦ

• Iz izraza za inducirani napon Es uz frekvenciju napajanja fs proizlazi magnetski tok:


48

• Pri promijenjenoj frekvenciji fs’ magnetski tok trebaostati jednak:

nsss

s

'2'2fwfπ

EΦ=

• Izjednačenjem prethodna dva izraza proizlazi da se s promjenom frekvencije mora i napon mijenjati u omjeru:

''

s

s

s

s

fE

fE

=


9


49

• Dakle, pri promjeni frekvencije treba održavati:

• U tom slučaju će stroj zadržati približno jednakimoment.

konst.=s

s

fE


50

mΩMP =

• Snaga na osovini će se mijenjati proporcionalno brzini vrtnje, odnosno frekvenciji:

• Kružni dijagram ostaje u biti nepromijenjen, osim što se na tom dijagramu točka kratkog spoja kod manjefrekvencije pomiče ulijevo.

• To je posljedica smanjenja rasipne reaktancije.


51

konst.=f

U

Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o klizanjupri promjeni frekvencije

Regulacija brzine promjenom frekvencijeUPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

moment motora uznapon U1 i frekvenciju f1

0 s1

Mmoment motora uzsniženi napon U2 ifrekvenciju f2

52

• Detaljnija analiza ipak pokazuje da se karakteristikamomenta nešto mijenja, kako se to vidi na slici.

konst.=f

U

• Na slici su prikazane karakteristike momenta uz naponU1 i frekvenciju f1, te pri sniženom naponu U2 i frekvenciji f2.

• Pritom je zadržan odnos:


53

s1n

U1 , f1

Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o brzinivrtnje pri promjeni frekvencije

konst.=f

U


01 00 sno

M

s2n

U2 , f2

s3n

U3 , f3

U1 > U2>U3

moment tereta

54

• Sa smanjenjem frekvencije maksimalni moment opada, a potezni raste.

• Razlog tome je utjecaj reaktancija pri promjeni frekvencije i padovi napona na radnom otporu i rasipnoj reaktanciji statora.


10


55

• Na slici su prikazane karakteristike momenta motora u ovisnosti o brzini vrtnje uz različite frekvencije napajanja.

• Iako se karakteristike nešto mijenjaju, osnovni je oblik zadržan.

• Velika je prednost regulacije brzine frekvencijom što motor ostaje raditi s malim klizanjima.


56

• Dakle, motor radi u svom optimalnom režimu rada, pa nema povećanih gubitaka u rotorskom namotu.

• Naravno, za ovakvu regulaciju moramo imatiodgovarajući uređaj, odnosno izvor napajanja s promjenljivom frekvencijom i naponom.

• To je danas bez iznimke tiristorski pretvarač.


57

• Kod jednostavnijih izvedbi pretvarača je oblik izlaznog napona nesinusoidalan.

• Ako napon iz pretvarača nije sinusoidalan, pojavljuju se viši harmonici napajanja koji uzrokuju povećanje gubitaka u motoru.

• Zbog toga se nastoji da oblik napona iz pretvarača bude što bliži sinusoidi.


58

• Cijene takvih izvora napajanja su još nedavno bile visoke.

• Međutim, kako cijena elektroničkih elemenata nagloopada, danas je cijena pretvarača usporediva s cijenom motora.

• To znači da s ekonomskog stanovišta ovakva rješenjaza regulaciju brzine vrtnje asinkronog motora postajusve prihvatljivija za različite potrebe.


59

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

ASINKRONI ELEKTRIČNI STROJEVI

60

• I kod asinkronih strojeva se tijekom proizvodnjeprovode razne provjere i ispitivanja.

• Ovdje se često radi o masovnoj proizvodnji, pa su ispitivanja tako organizirana da praktički predstavljajudio tehnološkog procesa proizvodnje.

• To vrjedi i za ulaznu kontrolu, i za ispitivanja gotovihstrojeva.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKEIspitivanja tijekom proizvodnje

11


61

– ispravnost spoja namota,

– ispravnost izolacije namota i

– ispravnost mehaničkog rada.

• Kod svakog gotovog stroja se ispituje:

• Detaljno se ispituje manji postotak strojeva, na primjersvaki deseti motor.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKEIspitivanja tijekom proizvodnje

62


Ispitivanja u praznom hodu

63

• Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritomne teretimo stroj mehanički.

• Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakonkontrole namota i naponskih pokusa.

• Osnovna je mjerena karakteristika karakteristikazasićenja.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKEIspitivanja u praznom hodu

64

Ispitivanja u praznom hodu

Karakteristika zasićenja asinkronog motora


Uo

oI

nU

pravac magnetiziranjazračnog raspora

65

• Gornji dio karakteristike savinut je zbog zasićenjamagnetskog kruga poput parabole (potrebna je većastruja magnetiziranja) .

• Kad ne bi bilo zasićenja magnetskog kruga, taj bi dio bio pravac.

• Karakteristika zasićenja je funkcijska ovisnost struje praznog hoda Io o narinutom naponu U.


66

• Međutim, mjerena karakteristika odstupa znatno odpravca i za male iznose narinutog napona.

• Razlog za to je porast radne komponente struje.

• Naime, iako ne teretimo motor vanjskim momentom, motor mora razviti moment za pokrivanje gubitakatrenja i ventilacije.

• Karakteristika magnetiziranja zračnog raspora je pravac.

Ispitivanja u praznom hoduISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

12


67

• Pri mjerenjima u praznom hodu ne ograničavamo se samo na mjerenje struje praznog hoda.

• U pravilu mjerimo i radnu snagu, pa tako možemoodrediti i karakteristiku faktora snage.

• Karakteristika faktora snage praznog hoda je funkcijska ovisnost cosφo o narinutom naponu U.


68

Faktor snage u praznom hodu u ovisnosti o naponu


Uo

ocosϕ

nU

69

• Fator snage je u praznom hodu dosta nizak.

• Pri sniženju napona raste zbog povećanja radne komponente struje (Pg meh, Pgr).

• Pri povišenju napona raste zbog povećanja gubitaka u željezu.


70

• Mjerenu radnu snagu u praznom hodu prikazujemografički kao karakteristiku gubitaka praznog hoda.

• Mjereni gubici ovise približno o kvadratu narinutognapona.

• Ovi se gubici mogu rastaviti na nekoliko komponenti.


71

oPukupni gubici praznog hoda

Gubici u praznom hodu u ovisnosti o naponu


Uo

oP

'oPuži gubici praznog hoda

( )dod gsFe PP +

gubici u željezu statora

meh gPgubici trenja i ventilacije

so gPgubici u namotustatora

nU72

• Ovi gubici se dijele na:

– gubitke u statorskom namotu Pg so i

– uže gubitke praznog hoda koji se sastoje od:

• gubitaka u željezu statora PFe s

• gubitaka trenja i ventilacije Pg meh.


13


73

• Gubitke u statorskom namotu Pgso izračunamo izmjerene struje praznog hoda Io i izmjerenog otpora namota (otpora među stezaljkama) statora Rs st:

2ost sso g 5.1 IRP =

• Od izmjerenih gubitaka u praznom hodu Pooduzmemo gubitke u statorskom namotu Pgso.

• Preostanu uži gubici praznog hoda Po’:

so goo ' PPP −=


74


Ispitivanja u kratkom spoju

75

• Ako rotor asinkronog motora zakočimo, a stator spojimo na izvor napona, imamo slučaj koji je s elektroenergetskog stanovišta ekvivalentan kratkomspoju transformatora.

• Za bilo koji električni stroj u motorskom pogonskomrežimu kažemo da je u kratkom spoju ako mu je rotor zakočen (tj. u mirovanju).

• U elektromotornim pogonima ta je situacija relativnočesta - javlja se uvijek pri pokretanju .

Ispitivanja u kratkom spojuISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

76

• Svojstva električnog motora u kratkom spoju zato suizuzetno važna, pa se u pravilu ispituju.

• Pokus se i naziva pokusom kratkog spoja.

• Uz mjerenje ulazne električne snage, napona i struje u pokusu kratkog spoja mjerimo još i moment naosovini.

Ispitivanja u kratkom spojuISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

77Mjerene karakteristike kratkog spoja

Ispitivanja u kratkom spojuISPITIVANJA I KARAKTERISTIKEM

moment

I

struja

ϕcos

faktor snage

Uo

nUkUnI

kI

kM

78


Karakteristike opterećenja

14


79

• Većina asinkronih strojeva radi kao motori na mreži konstantnog napona i frekvencije.

• Zbog toga su i ispitivanja pri nazivnom naponu dostavažna.

• Ta se ispitivanja često nazivaju mjerenjemopterećenja, a dobivene karakteristike karakteristikeopterećenja.

Karakteristike opterećenjaISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

80

• Pri ovom se ispitivanju napon i frekvencija mrežeodržavaju na konstantnoj vrijednosti.

• Kao nezavisna varijabla služi pritom električna snagaPel koju motor uzima iz mreže, uz različita opterećenjana osovini.

• U svakoj točki opterećenja se također mjeri ili izmjerenja izračuna niz drugih veličina.


81

• To su:

– snaga na osovini P,

– moment na osovini M,

– struja I,

– faktor snage cosφ,

– broj okretaja n,

– klizanje s,

– stupanj djelovanja η i

– gubici Pg.


82

Karakteristike opterećenja

Karakteristike opterećenja asinkronog motora

konst.=Uϕcos

ϕcos

ocosϕ


elPo

P

PmP

oP

M

mMM

I

oI

In ns

s

mη

η

η

gPgP

83


Mjerenje momenta

84

• Moment na osovini možemo mjeriti indirektno ilidirektno.

• Indirektno moment određujemo tako da motor teretimostrojem za terećenje, mjerimo ulaznu električnu snagui od nje odbijemo sve gubitke.

• Točnije moment dobijemo direktnim mjerenjempomoću dinamo-vage.

Mjerenje momentaISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

15


85

mehanička veza

Princip rada dinamo-vage


principdjelovanja

pomičnistator

ležaji statora

rotor

ispitivani stroj dinamo-vaga

spojka

motor generator

stator dinamo-vage jemontiran na ležajei može se okretati

Mrn

MmotMs

M=Fl

vaga

krak

F

l

86

• Laboratorijska dinamo-vaga je složen i skup uređaj, s postoljem za montažu ispitivanog stroja, te uređajima za upravljanje samom dinamo-vagom.

• Često nismo u mogućnosti dopremiti stroj u laboratorijna ispitivanje, osobito ako se radi o velikom stroju.

• Tada nam preostaje kao mogućnost mjerenja iliindirektno mjerenje momenta ili mjerenje pomoćuposebnih uređaja koji se nazivaju mjerne osovine.


87Mjerna osovina


pokazni instrument

stroj zaterećenje

mjerna osovina

ispitivanimotor

M

88

• Mjerna osovina je uređaj koji se umeće između ispitivanog stroja i tereta i direktno mjeri moment.

• Teret pri tome može značiti i radni mehanizam kojipogoni naš motor.


89


Karakteristika momenta

90

• Karakteristika momenta je jedna od osnovnih vanjskihkarakteristika svakog motora.

• Ona se zato često snima na izvedenim strojevima.

• Uobičajeni način snimanja je točku po točku pomoću dinamo-vage.

Karakteristika momentaISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

16


91Snimanje karakteristike momenta


karakteristikamotora

karakteristikedinamo-vage

nsno

M

stabilna radna točka

92

• Dinamo-vaga mora imati takvu karakteristiku da može stabilno raditi u bilo kojoj točki karakteristikeispitivanog motora.

• Kao stroj za terećenje (tj. dinamo vaga) najčešće se koristi kolektorski stroj koji ima široke mogućnosti izbora i regulacije karakteristike momenta.

• Izborom odgovarajućeg režima rada dinamo vagepostižu se potrebne karakteristike tereta.


93


Mjerenje zagrijavanja

94

• Asinkroni motori se najčešće grade za trajne pogone.

• Pri tome je jedan od osnovnih kriterija da se stroj prinazivnom opterećenju ne smije zagrijavati iznad granice dopuštene za korištenu klasu izolacije i temperaturu okoline od 40oC.

• Provjera zagrijavanja se provodi tako da se strojoptereti nazivnom snagom dovoljno dugo tako datemperatura u svim dijelovima stroja stagnira.

Mjerenje zagrijavanjaISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

95

• Za male strojeve to može biti relativno kratko vrijeme, dok je za veće strojeve to obično više sati.

• Frekvencija, napon i snaga se cijelo vrijeme morajuodržavati na konstantnoj vrijednosti.

• Nakon što je temperatura stagnirala, zagrijanje se odredi indirektno iz izmjerenih vrijednosti otporastatorskog namota prije i nakon pokusa zagrijavanja.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKEMjerenje zagrijavanja

96

• Otpor toplog namota iznosi:

( )ϑϑϑ ∆+= α1aRRgdje su:

Rϑ - otpor namota nakon pokusa zagrijavanja,

Rϑa - otpor namota izmjeren prije pokusazagrijavanja (na temperaturi okoline),

α - temperaturni koeficijent materijala namota(bakra) i

∆ϑ - povišenje temperature namota u odnosuna temperaturu okoline.


17


97

• Pa je povišenje temperature namota:

−= 11

aϑ

ϑϑ∆RR

α

• Pri izradi prototipova se u stroj obično ugrađujutermoelementi, pa se zagrijanje u pojedinim dijelovimastroja mjeri direktno.


54924218-zvijezda-trokut.pdf

Documents