Nastanak evolucija i zvijezda

Download Nastanak evolucija i zvijezda

Post on 31-Jan-2017

220 views

Category:

Documents

3 download

TRANSCRIPT

  • ZVIJEZDE-NASTANAK I EVOLUCIJA

    Luli Slaven, dipl. ing.

    Europska UnijaUlaganje u budunostProjekt je sufinancirala Europska Unija izEuropskog socijalnog fonda

  • to je zvijezda?

    Moemo rei da su zvijezde vrue svijetlee kugle plina koje nastaju u nebulama (maglicama) i u kojima se energija oslobaa nuklearnim reakcijama.

    Svojstva zvijezda variraju unutar vrlo irokog opsega: - polumjer im moe biti 500 puta manji od Sunevog, ali i 1000 puta vei. (R=696 342 km)

    - masa im je izmedu 1/20 i 150 masa Sunca (M=1,9E30 kg) - povrinska temperatura od 3000 do 50000 K (T=5778K) - vrue zvijezde su plave, a hladne crvene. Sunce izmedu tih ekstrema i ini se utim.

  • Postoje objekti koji odstupaju od dosada navedenog, a ipak se nazivaju zvijezdama.

    neutronske zvijezde nisu plinovite smei patuljci nemaju vlastiti izvor energije Energija kojom zvijezde zrae stvara se u njihovom sreditu

    nuklearnim reakcijama

    Evolucija svake zvijezde ponajprije ovisi o tim reakcijama,nainu i brzini troenja nuklearnog goriva.

    Drugi vani (ne nuno nezavisni) parametri su masa i polumjer zvijezde, te njihova temperatura i intenzitet zraenja.

  • NASTANAKSVEMIRA Veliki prasak (engl. Big Bang) -nastaje iz singularnosti -temperatura1033 K,

    -gustoa 1096 kg/m3 -kvantni zakoni

    Iz energije spontano nastaje materija

    Svemir se iri i hladi -0.01 s nakon poetka temperatura pada na

    100 milijardi K i javljaju se p i n -poinju se formirati prve jezgre buduih atoma

  • PROTOZVIJEZDA

    Protozvijezda je zvijezda u nastajanju Nastanak je obino povezan sa nekim

    silovitim svemirskim dogaajem Takav dogaaj proizvede dovoljno energije

    da bi udarni valovi koji nastaju komprimirali meuzvjezdanu prainu u dovoljnoj mjeri da grav. sila postaje dominantna

  • PRVAFAZARAZVOJAZVIJEZDE

    Djelovanjem grav. sile poinje daljnje zgunjavanje materije

    Zgunjavanjem raste temperatura

    T=107 K zapoinje termonuklearna fuzija

    Poinje nuklearno sagorijevanje vodika u helij uz oslobaanje energije

  • Kada se vodik u sreditu pretvori u helij, u tom dijelu prestaju nuklearni procesi

    Nastalajesredinjajezgrahelija,nuklearnereakcijeseodvijauljusciokonje

    Sunceeutufazustiizaoko6milijardigodina

  • TERMONUKLEARNAFUZIJA

    Openitokodtermonuklearnefuzije,najakovisokimtemperaturama,lakejezgresespajajuuteeuzoslobaanjeenergije.

    E=c2m

  • fuzijafisija

    reljefmasa

  • FUZIJAVODIKAU1.FAZIRAZVOJAZVIJEZDE

  • Pojednostavljeniprikazp- pciklusa

    1. KORAK

    2.KORAK

    3.KORAK

  • Kada se u jezgri zvijezde iscrpi vodik pretvorivi se u helij, nastupa druga faza.

    U jezgri zvijezde vie se ne odvijaju nuklearniprocesi, jezgra se gravitacijski stee.

    Zbog toga raste temperatura.

    DRUGAFAZARAZVOJAZVIJEZDE

  • Kad temperatura u jezgri zvijezde dovoljno poraste, 108K,zapoinje fuzija triju jezgara helija u jezgru ugljika, uz emisiju gama zraenja.

    Odvija se fuzija ugljika i helija u kisik itd.

    Preostaje vanjska ljuska u kojoj nije iscrpljen vodik, pa u njemu i dalje tee fuzija vodika u helij.

  • Pri prijelazu iz 1. u 2. fazu zvijezda se uvelike iri.

    To e se za nekoliko milijardi godina dogoditi sa Suncem.

    Ono e se pritom toliko poveati da e progutati najblie planete i spriti Zemlju.

  • TREAFAZARAZVOJAZVIJEZDE Kada se u sredinjem dijelu zvijezde potroi sav ugljik

    , sredinji se dio ponovno gravitacijski stee i temperatura opet raste. Kada temperatura dovoljno poraste nastupa trea faza.

    Daljnjom fuzijom u sredinjem dijelu nastaju magnezij , silicij .... Oko te sredinje jezgre nalazi se prva ljuska u kojoj i dalje fuzijom helija nastaje ugljik, pa sljedea ljuska u kojoj fuzijom vodika nastaje helij. U iduim fazama nastaje fuzija sve teih i teih jezgara, sve dok u sredinjem dijelu zvijezde ne nastane eljezo. Stvara se jezgra preteno graena od atomskih jezgri eljeza i drugih jezgri sline mase. Oko toga oblikuju se ljuske koje sadre redom sve lake i lake jezgre to su blie povrini zvijezde.

  • Daljedolazidofuzijeusveteeelemente....

    itd.....svedo26Fe56.

  • Razvojzvijezdeovisionjenojmasi

  • MALEISREDNJEZVIJEZDE(poputSunca)nakontosesavvodikunjihovimsreditapretvoriuhelij,dospijevajuufazucrvenogdiva.

    Utakvimzvijezdamanemoe, zbogmanjemase,zapoetinovogravitacijskostezanjejezgre.

    Gustamasivnajezgraodvruegugljikanazivasebijelipatuljak,anajveidiomaterijebivezvijezde,kojiseveranijepoeoiriti,nastavljasesfernoiritimeuzvjezdanimprostoromuoblikuplanetarnemaglice.

    Nakon107 godinabijelipatuljakeseohladitiipostatismei patuljak .

  • ZVIJEZDAMALEMASE1. utipatuljak emitiraukastusvjetlost2. Crvenidiv sjajicrvenimsjajem3. Bijelipatuljak izgoriojesavhelij4. Crvenipatuljak5. Smei patuljak

    =>vjerojatnoovakvasudbinaoekujeinaeSunce

  • M57_The_Ring_Nebula NGC2392(Eskim)

    NGC7293

  • MASIVNEZVIJEZDE(smasom10putaveomodSunevemase)nastavljajuusvojimjezgramafuzijuuteeelemente,svedoeljeza.

    Daljnjestezanjejezgredovodidouruavanjaieksplozijekojasenazivasupernova, priemuseskorocjelokupnamaterijazvijezderazletiumeuzvjezdaniprostor.

    Akojezgrapreostalezvijezdenakoneksplozijeimamasuizmeu1,4i3Sunevemasepretvoritieseuneutronskuzvijezdu,aakojejezgrazvijezdemasivnijaod3Sunevemasepretvoritieseucrnurupu.

  • ZVIJEZDAVELIKEMASE1. Plavazvijezda temperaturanapovrini

    je25000C1. Plavisuperdiv2. Crvenidiv jezgra600milijunaC3. Supernova a)neutronskazvijezda

    b)crnarupa

  • SUPERNOVE

    sjaj im se povea mnogo vie nego kod galaksija.

    javljaju se rjee nego nove ako je u jezgri jako masivne

    zvijezde u termonuklearnoj fuziji dolo do eljeza, tlak u jezgri pada, sredite zvijezde se urui, a atmosfera odlijee u svemir. Od atmosfere preostaje samo maglica

  • 1987A- - uVelikomMagelanovomoblaku

  • toostajenakoneksplozijesupernove ?

    1.Neutronskazvijezda polumjera10-akkilometarakojabrzorotira(stotinjakputausekundi).Nekeneutronskezvijezdesevidekaopulsari.

    2. Crnarupa

  • CRNARUPA

    Crna rupa je prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru. Gravitacijsko polje je toliko jako da niti svjetlost ne moze izai van. Otuda i naziv crna rupa.

    Teoretski crne rupe mogu biti bilo koje veliine, od mikroskopskih do onih veliine Svemira.

  • HVALANAPANJI