1

Kaj je u tanjurudebela gibanica il prežgana juha

Muzej Prigorja, Sesvete

2013.

Kaj je u tanjuru

3

Kaj je u tanjuruKaj je u tanjurudebela gibanica il prežgana juha

Sadržaj

Predgovor

Uvod

Prehrana u muzejskom fokusu

„Žena drži tri ugla kuće“ – uloga žene u seoskom domaćinstvu

Vrt (vrčak) i voćnjak

Namirnice

Povrće

Žitarice

Meso

Mlijeko, mliječni proizvodi i jaja

Voće

Med

Jestivo samoniklo bilje i šumski plodovi

Svakodnevna jela

Doručak – froštukel i večera

6

9

9

13

14

19

20

22

24

26

30

32

33

35

35

Objed

Nedjeljni objed

Kruh

Tjestenine

Blagdani i prigode

Svadbene svečanosti

Spremanje hrane za zimu

Kolinje

Konzerviranje povrća i voća

Slastice

Nekad i danas

Popis kazivačica i kazivača

Korištena literatura

44

58

67

73

77

85

95

95

104

111

139

140

141

6

Predgovor

Kaj je u tanjuru - debela gibanica il prežgana juha primjer je

interdiscilpinarnog muzejskog projekta kojem je u fokusu hrana. Ovu

temu, kako je to realizirano u Muzeju Prigorja, rijetko obrađuju muzealci,

a još rjeđe je hrana u ulozi muzejskog izloška. Proces industrijalizacije,

a posebno globalizacije nezaustavljivi je civilizacijski tijek koji mijenja

način života. Njime se mijenjaju i prehrambene navike i gube različiti

elementi de iniranja identiteta ruralnih posebnosti pa je stoga ovaj

poduhvat dragocijen.

Dubravka Habuš, djelatnica Muzeja, isprva kao kolekcionar tradicionalnih

recepata, a potom kao nositeljica ovog projekta, u realizaciju je uključila

u ulozi kazivačica domaćice ruralnih naselja sesvetskoga Prigorja kao

autentične svjedokinje kulture prehrane 20. stoljeća. Zapisivanjem

sakupljenog materijala ova je regionalna kultura prehrane otrgnuta

od trajnog zaborava. Njenim objavljivanjem u kuharici s receptima i

prezentacijom na prigodnoj izložbi Muzej se uključuje u suvremene

načine prezentacije baštine, otvara se prema novim ciljanim skupinama

zajednice, pa između ostalog doprinosi na taj način širenju interesa

javnosti za muzejske aktivnosti.

Knjiga nam ilustrira kulturu prehrane Prigorja s karakteristikama

gospodarstva autarkičnoga tipa, kakva su mnoga bila u ovim krajevima

sve do sredine dvadesetoga stoljeća. Svakodnevna prehrana ruralnoga

stanovništva sesvetskoga Prigorja ovisila je o načinu privređivanja, a

ono je geografski i klimatski određeno. U tom kontekstu u ovom projektu

istaknuta je uloga žene kao hraniteljice obitelji, koja je stalno brinula za

gospodarstvo od sudjelovanja u uzgoju, kao i svim drugim aspektima

vezanima uz prehranu sve do pripravljanja hrane za jelo. U ovoj knjizi

Kaj

je u

tanj

uru

7

iznenađuje kako je prigorska domaćica uz realativno skroman repertoar

namirnica koji je imala na raspolaganju, bila u svojoj jednostavnosti

kreativna.

Žitarice - pšenica, raž, ječam zob, heljda i kukuruz bile su osnovne kulture

u privredi stanovništva ovog kraja, koje su uz povrće i mahunarke bile

najčešći dio redovne prehrane. One su uzgajane na tradicionalan način,

kao i domaće životinje od kojih se za prehranu koristilo najčešće mlijeko

i mliječni proizvodi, jaja, meso peradi i svinjetina s nizom proizvoda

izrađenih na vlastitom gospodarstvu. Ove potonje najčešće se, ovisno o

bogatstvu kuće, jedanput do dvaputa tjedno uključivalo u prehranu, a bile

su raspoređene tijekom godine sukladno mijenama godišnjih doba.

Ova prehrana je u cjelini bila skromna i količinski često po osobi nije

bila dostatna za normalan život. Međutim kada je danas promatramo s

pozicije suvremene piramide prehrane tada je smatramo kvalitetnom i

zdravom. Obična jela, a posebice mesne delicije i slastice koje su rađene

u ruralnom području sesvetskoga Prigorja danas su ne samo baština već

su putem ove knjige postali dostupni kao recepti kako u našim domovima

tako i za jela u turističkoj ponudi gastronomske kuhinje ovoga kraja.

Tončika Cukrov

Kaj je u tanjuru

9

Uvod

Prehrana u muzejskom fokusu

Poštovani ljubitelji tradicije i domaće kuhinje, na sljedećim ćemo

stranicama pokušati otrgnuti od zaborava još jedan segment prošlosti

sesvetskog Prigorja. Proteklih smo se godina bavili nematerijalnom

baštinom ovoga kraja, tradicijskim obrtima, znanjima i vještinama, a sada

se želimo dotaknuti ne manje značajnog dijela svakodnevnog života -

prehrane.

Kroz četvrt stoljeća rada u Muzeju bilo je mnogo prigoda za upoznavanje

ljudi i lokalnih običaja. Različita istraživanja kulturne baštine Prigorja

dovodila su nas u domove gostoljubivih Prigoraca, a oni bi nas, kao dobri

domaćini, često ponudili nekom domaćom poslasticom koja je bila povod

za razgovor o tradicijskim jelima. Tako smo s vremenom počeli zapisivati

recepte i kazivanja o prehrambenim navikama, vrtlarstvu, poljodjelstvu

te uzgoju domaćih životinja.

Prikupili smo recepte za jela koja su nekad bila uobičajena na stolovima

prigorskih obitelji, od svakodnevnih i prigodnih do svečanih. Zapisani

su po sjećanjima i kazivanju starijih iskusnih domaćica koje i danas

povremeno kuhaju jela tradicijske kuhinje onako kako su to činile njihove

Kaj je u tanjuru

10

majke.

Pripremajući ovu publikaciju, raspolagali smo i kuharicama – rukom

ispisanim bilježnicama. One su se posuđivale rođakinjama i susjedama

– tako su se recepti prenosili, a onda i mijenjali, na temelju njih se

improviziralo. Domaćice su u recept zapisale samo ono što im je bilo

važno. Namirnice koje su im se podrazumijevale nisu imale potrebu ni

zapisati, kao ni količine jer su ih određivale odoka, prema vlastitom ukusu

i broju članova obitelji. Govorilo se da domaćice koje moraju vagati nisu

dobre kuharice jer se jelo „mora osjetiti pod rukom, a ne na vagu“. Jedino

su za kolače bilježile točne količine i tu su se koristile različitim mjerama,

ponajviše šalicama, litrama, čašama, šakama i žlicama.

Ovdje donosimo recepte koje smo zapisali prema kazivanjima ili ih prepisali

iz spomenutih bilježnica, uz nužne izmjene radi bolje upotrebljivosti i

razumijevanja. Oni pripadaju prvoj polovici dvadesetog stoljeća, razdoblju

koje je bilo moguće pratiti u sjećanju i iskustvu naših kazivačica. To je

vrijeme prije većih migracija stanovništva (odlazak na privremeni rad

u inozemstvo i doseljavanje ljudi iz drugih krajeva) koje su sa sobom

neminovno donijele nova iskustva i utjecaj drugih sredina.

Primjetna je razlika između okolnih sela i samih Sesveta, u kojima se živjelo

manje od zemlje, a više od drugih poslova koji su donosili više prihoda.

Imućnije su obitelji bile u kontaktu s gradom i gradskim načinom života

pa se to odražavalo i u njihovoj prehrani. Tako u bilježnicama kuharskih

recepata nekih obitelji iz Sesveta nalazimo samo recepte za ine kolače

i torte, od sastojaka koje mnoge seoske žene nisu poznavale niti su si ih

mogle priuštiti.

Osim recepata koji čine „praktični“ dio ove publikacije, djelomično se

dobiva uvid i u način života na selu u kojem je važno mjesto zauzimala

proizvodnja hrane za vlastite potrebe. Nastojali smo opisati što se uzgajalo

Kaj

je u

tanj

uru

11

u vrtovima i na poljima te koliko je bila važna uloga žene u pripremi i

proizvodnji hrane. Osim svakodnevne prehrane, koja je bila povezana s

izmjenama godišnjih doba, dotaknuli smo se blagdana i prigoda koje je

pratio poseban izbor jela. Ono što smo zabilježili o tradicijskoj prehrani

sesvetskog Prigorja pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini koju smo

nastojali putem ove publikacije prezentirati i sačuvati.

Ova priča o prehrani u sesvetskom Prigorju još jedan je u nizu projekata

Muzeja Prigorja ostvarenih u suradnji sa lokalnom zajednicom. Započeli

smo s prikupljanjem recepata i zanimljivih priča a završili muzejskom

izložbom. No, svega toga ne bi bilo bez naših kazivača i prijatelja muzeja

koji su svojim nesebičnim angažmanom pomogli da se mnogobrojna

sjećanja i iskustva zabilježe i tako spase od zaborava.

Posebno zahvaljujem gospođama Biserki Žeželj i Ljiljani Dokši iz Kašine.

Biserka je po sjećanju zapisala recepte iz svog djetinjstva, a prikupila je

i recepte svojih susjeda. Ljiljana je u muzej donosila samonikle biljke i

pripremala ih u improviziranoj kuhinji.

Štef Bukal Vujča, naš pouzdan i nepresušan izvor raznih podataka iz života

Prigoraca, i ovaj put se odazvao na naš poziv.

Učiteljica Ljiljana Bukal iz Belovara prisjetila se za nas načina pripreme

mliječnih proizvoda koje je naučila od svoje svekrve.

Zahvaljujemo na gostoljubivosti i strpljivosti i Katici Dokši, zatim Zlati

Combaj, Ankici Palikući, Katici Combaj i Katici Kezerić.

Zahvaljujemo Dragici Šemper, koja nam je posudila kuharicu svoje svekrve,

bilježnicu koju je godinama brižno čuvala i koristila se njome.

Posebno zahvaljujem našemu dugogodišnjem suradniku i prijatelju Vinku

Črgaru, koji je naš vrt u izložbi obogatio svojim kućicama za ptice i Robertu

Košiju koji nam je puno pomogao u realizaciji izložbe.

Kaj je u tanjuru

12

Polaznice kuharskog tečaja.Iz obiteljskog albuma Jelene i Mirka Poldrugača, Lužan

Iz obiteljskog albuma Ruže i Stjepana Obada, Žerjavinec

Kaj

je u

tanj

uru

13

„Žena drži tri ugla kuće“ – uloga žene u seoskom domaćinstvu

Briga o djeci i starijim članovima obitelji, o domaćim životinjama, o

poslovima u kući i oko kuće u vrtu i polju bili su uobičajena ženska obveza.

U svemu tome važno je mjesto zauzimala briga oko hrane i priprema hrane.

Djevojke su se udavale vrlo rano, već oko šesnaeste godine. U muževoj kući

kućanstvo je vodila svekrva i kuhinja je bila njezina nepovrediva domena.

Sneha je uz nju učila, pomagala joj te je naslijedila tek kada je svekrva

onemoćala. Vještine koje su bile potrebne za pripremu svakodnevnih

obroka često su bile vrlo složene i zahtijevale mnogo vremena, kao što

je, primjerice, izrada sira ili pečenje kruha. Osim uzgoja namirnica za

svakodnevnu prehranu, bilo je važno i stvoriti višak proizvoda (peradi,

jaja, mliječnih proizvoda, povrća i voća) za prodaju.

Jako se cijenila ženska nadarenost za kuhanje, ne samo da se od dobrih

namirnica pripremi što bolje jelo nego, štoviše, da se ono stvori ni iz

čega. Dobra se gazdarica prepoznavala i po jako važnoj vrlini –šparnosti,

sposobnosti da troši samo koliko je nužno i sva dobra rasporedi da ih

bude dovoljno tijekom cijele godine. Na primjer, smatralo se da je dobra

gazdarica ona koja je uspjela barem komad suhog mesa sačuvati do

sljedećega kolinja i tim mesom ponuditi rođake ili suseljane koji su došli

pomagati.

Hrana se pripremala i konzumirala u hiži, najvećoj prostoriji kuće u kojoj

su se okupljali svi ukućani. Kako je to bila jedina grijana prostorija u kući,

tu su spavali stariji članovi obitelji i djeca. Štednjaci su bili zidani, najčešće

smješteni u kutu prostorije. Poslije su ih zamijenili željezni štednjaci (koze).

Dio hrane pripremao se u kuharni, koja se nalazila u dvorištu u sklopu

okućnice. U njoj je bila krušna peć u kojoj se pekao kruh, a u posebnim

prigodama meso i kolači.

Kaj je u tanjuru

14

Vrt (vrčak) i voćnjak

Vrt je oduvijek bio dio svakoga seoskog imanja i o njemu su vodile brigu

isključivo žene. Nalazio se u neposrednoj blizini kuće i prilagođivao

životnim navikama i potrebama obitelji. Veličina vrta ovisila je o

imovinskom stanju, ali uglavnom su to bile male površine zemlje. Trebalo

je mnogo znanja i iskustva da bi vrt bio uspješan i plodan. U dobro

obrađivanu vrtu domaćice su imale povrća preko cijele godine. Najesen se

pažljivim odabirom izdvajalo i spremalo sjeme za sadnju dogodine.

15

Raspoređeno u pravilne gredice, sadilo se različito povrće: mrkva, peršin,

krastavci (vugorki), crveni luk, poriluk, paprika, ljuti feferoni, kelj, grah,

grašak, bob, zelje, cikla, repa, crna repa (vrtnica), rajčica i zelena salata.

U vrtu se uzgajala i manja količina krumpira za dnevnu uporabu, dok su

se veće količine sijale na poljima. Vrsta krumpira koja se često uzgajala u

vrtu bio je ki lek. Uzgajao se je i grah žutobijele boje koje su nazivali putrek.

Živeći od zemlje i na zemlji, ljudi su naučili da je važno „da se zemlja menja“.

Bilo je važno dobro rasporediti biljke u vrtu. Znalo se koje vrste povoljno

utječu jedna na drugu. Poštovao se i plodored, smjenjivanje određenih

16

povrtnih kultura na jednome mjestu radi boljeg

uroda. Pri sadnji se pazilo na položaj biljaka zbog

sjene, a penjačice (grah, grašak) sađene su uz

ogradu, uz koju se posijalo i malo kukuruza da bi

bio pri ruci kada dozrije za kuhanje ili pečenje.

U vrtu se u njegovu prednjem dijelu sadilo i

ukrasno i ljekovito bilje te mirisno bilje za začin.

Sadile su se i manje količine maka, upravo koliko

ga je bilo dovoljno za gibanicu.

Za zaštitu od raznih štetočina u vrt su se

postavljala strašila, zvona, pa čak i klopotci koji su

zvukom tjerali čvorke i vrapce. Za one dvonožne

štetočine jedino je osiguranje bila blizina kuće, ali

ipak se događalo da preko noći nestanu glavice

zelja ili da je pobran grah.

Ako je veličina parcele oko kuće dopuštala, na

vrt se nastavljao voćnjak s jabukama, šljivama,

kruškama… U selima zbijenog tipa gdje su kuće

bile gusto raspoređene, pojedinačne su se voćke

sadile na slobodnim mjestima uz kuću ili ogradu.

Seoska gospodarstva i vrtove uokvirivale su

uglavnom živice od samonikloga grmlja poput

gloga, drijena i lijeske. Osim živim ogradama, vrt

se ograđivao i plotovima od kolaca i ogradom

pletenom od pruća.

Vrtove je ukrašavalo cvijeće kojim su žene kitile

grobove, raspela i crkve.

Kaj

je u

tanj

uru

17

18

19

Namirnice

Prehrana seoskog stanovništva oduvijek je počivala na urodu vrtova,

polja i voćnjaka. Gotovo sva hrana proizvodila se u vlastitom domaćinstvu.

Kupovale su se samo one namirnice koje se nisu mogle proizvesti, kao

što su sol, šećer i ulje. Njih se kupovalo u seoskim trgovinama u manjim

količinama, samo onoliko koliko je bilo nužno.

Jela koja su spremale prigorske domaćice određivali su ciklusi u prirodi pa

su jasno izražene razlike u jelima ljetnoga i zimskog razdoblja. Namirnice

su se koristile redoslijedom kojim su dozrijevale. Osobita se pozornost

posvećivala pripremanju zimnice za razdoblje kada nema svježih plodova.

Svakodnevna su jela po pravilu bila bezmesna, uglavnom od žitarica,

povrća i mliječnih proizvoda. Meso se jelo mnogo manje nego danas. Na

stolu prosječne obitelji bilo je nedjeljom, blagdanom i za važnije obiteljske

svečanosti. Siromašniji su ga jeli još rjeđe. Samo najbogatije obitelji jele su

meso još pokoji dan u tjednu.

Nam

irnice

20

Povrće i mahunarke

Najzastupljenije namirnice u svakodnevnoj prehrani seljačkog

stanovništva u prvoj polovici 20. stoljeća bile su razne vrste povrća. Teško

je reći kada su se pojedine vrste počele uzgajati u Sesvetskom prigorju jer

o tome nemamo podataka, no sudeći prema receptima koje smo prikupili

jelo se korjenasto i lisnato povrće, a posebno glavičasto kao što je zelje,

razne vrste buča, krastavci. Najčešće su se pripremala variva (kuila), guste

juhe ili se povrće jelo svježe.

Mahunarke su zauzimale možda najvažnije mjesto. To su bili grah, bob,

mahune i grašak. Danas znamo da su mahunarke visokovrijedne namirnice,

popularno ih se naziva „mesom za siromašne“. Sadrže veliki postotak

kvalitetnih proteina te minerale kao što su željezo, kalcij i magnezij. U

kombinaciji sa žitaricama njihova se dobra svojstva povećavaju, a tako su ih

često pripremali i naši Prigorci. Zanimljivo je da se samo najstariji kazivači

sjećaju leće, iz čega zaključujemo da je nisu uzgajale baš sve obitelji. Važno

je napomenuti da se uzgoj namirnica i njihova upotreba mijenja. Bob je, na

primjer, nekada u ovim krajevima bio jednako zastupljen u prehrani kao i

grah, a danas je zaboravljen. Najomiljenijom mahunarkom postao je grah

i to je ostao do danas.

U Prigorju se kao neka vrsta slastice često jela pečena narančasta buća,

Danas je ona kao jedna vrste bundeve ponovo otkrivena kao vrlo zdrava i

hranjiva namirnica.

Nam

irni

ce

21

22

Žitarice

Žitarice, bogate ugljikohidratima,

bjelančevinama, mineralima i

vitaminima, jedna su od najvažnijih

namirnica u prehrani. U Prigorju

se uzgajalo više vrsta žitarica za

hranu ljudima i životinjama:

pšenica, raž, ječam, zob,

kukuruz, heljda. Neke

žitarice kao što su pšenica

i kukuruz sijane su na

većim površinama, dok su

heljdu sijale samo pojedine

obitelji, koje su je voljele

jesti kao kašu ili njome

nadijevati krvavice, ovdje

zvane črne devenice.

Naši kazivači spominju

nekoliko starih sorti kukuruza.

Najviše se uzgajao „bijeli“

kukuruz, koji se upotrebljavao za

jelo, a od njega se i pekao kruh. „Žuti“

i „crveni“ kukuruz sijao se za prehranu

domaćih životinja. Kukuruz koji su nazivali

osmerac, zato što je imao osam zrna u jednom

redu, bio je, kažu, vrlo ukusan i rado su od njega

kuhali žgance i jagle (vrstu kaše). Sijala se još jedna vrsta

Nam

irni

ce

atima,

a i

važnijih

gorju

ca za

:

u

ruza.

bijeli“

avao za

ruh. „Žuti“

za prehranu

z koji su nazivali

osam zrna u jednom

kusan i rado su od njega

u kaše). Sijala se još jedna vrsta

23

nehibridnoga kukuruza, zvanoga cikventin. Imao je sitno zrno,

mali klipić i slab prinos. Od njega su pekli kokice, koje

su nazivali pucice.

Raž pomiješana sa zobi bila je hrana

za konje, ali se u znatnoj mjeri

upotrebljavala i u ljudskoj

prehrani. Raženo brašno

dodavalo se pšeničnome i

kukuruznome u pripremi tzv.

smjesnoga kruha, a od njega

su se pripremali i žličnjaci,

pa i kolači. Zob se sijala

ponajprije kao stočna

hrana.

Ječam se, kao i raž,

upotrebljavao za prehranu

ljudi i životinja. Prema

nekim kazivačima, ječmeno

se brašno miješalo s raženim

i pripremala se vrsta tamnog

kruha. Od ječma se pripravljala

i zamjena za kavu. To se smatralo

vrlo skromnim napitkom koji je jako

zaostajao za kavovinom – divkom.

Kaše i žganci, jela od kuhanih žitarica, bila

su vrlo zastupljena u svakodnevnoj prehrani, a

pripremala su se od kukuruza, ječma i heljde.

Nam

irnice

nehibridnoga kukuruza, zvanoga

mali klipić i slab prinos. O

su nazivali pucice.

Raž pom

za

k

s

i

kru

i zam

vrlo skr

zaost

Kaše i žganci,

su vrlo zastupljena

pripremala su se

24

Meso

Kao što je već rečeno, meso je na stolu prigorskih obitelji bilo uglavnom

nedjeljom i blagdanima. Meso živadi (kokoš, patka, guska i puran)

pripremalo se češće od svinjskoga, dok je govedina bila vrlo rijetka

i rezervirana za posebne svečanosti. Puretina je od sve peradi bila

najcjenjenija.

Naši se kazivači slažu da je najomiljenije bilo svinjsko meso. U sesvetskom

Prigorju nekad su sva kućanstva uzgajala svinje. Bogatije bi obitelji zaklale

nekoliko svinja za zimu, pa čak i ostavile koju za klanje u proljeće kako

bi imale svinjskog mesa preko ljeta. Postojala su dva načina da se meso

sačuva. Jedan je način bio sušenje pa su se sušile kobasice, špek, buncek

i šunka. Drugi je način bio zalijevanje u mast. Meso se narezalo na manje

komade i ispeklo u krušnoj peći ili u pećnici. Pečeni komadi mesa složili

su se u veću posudu i zalili mašću u kojoj se meso peklo. Tako je meso bilo

zaštićeno od kvarenja, a vadilo se komad po komad po potrebi.

Prema riječima kazivača, Prigorci nisu bili veliki ljubitelji ribe, ali i to je

bila hrana dobrodošla za post ili u vrijeme nestašice. Sjećaju se da je u

potocima nekada bilo različitih vrsta riba. No samo su ih pojedinci lovili i

pekli za jelo. Naprotiv, u nedalekom Zagorju jelo se mnogo više ribe. Lovila

se ne samo udicom nego i vršama od pruća.

Među bogatijim seljacima bilo je lovaca. Međusobno su se družili, lovili

divljač pa se tako i divljač povremeno našla na stolu.

Fazane, prepelice i zečeve moglo se

uloviti i uz pomoć zamki.

Nam

irni

ce

25

Nam

irnice

26

Mlijeko, mliječni proizvodi i jaja

Mlijeko i mliječni proizvodi, kao vrlo

hranjive namirnice, zauzimali su važno

mjesto u prigorskoj prehrani. Svaka obitelj

imala je barem jednu kravu, a one koje su

posjedovale više zemlje mogle su držati i veći broj goveda

(krava, volova, teladi).

Prirodnom fermentacijom mlijeka Prigorke su pripremale svježi sir,

vrhnje, kiselo mlijeko, suhi sir (sušeni na zraku i dimljeni) te maslac. Pri

izradi mliječnih proizvoda posebna se pozornost poklanjala čistoći. Stoga

je samo za tu svrhu služila tzv. ljetna kuhinja jer se u njoj moglo udovoljiti

tim zahtjevima.

Kiselo mlijeko pripremalo se od svježeg mlijeka tako da se ono ostavljalo

određeno vrijeme na toplome mjestu dok se ne zgruša. U ljetno je doba

zbog vrućine postojala opasnost da se mlijeko zvari – pokvari – prije nego

što se ukiseli pa se mlijeko spuštalo u bunar. U zimskom pak razdoblju

mlijeko se stavljalo u posudama na toplo mjesto. Ukiseljeno je mlijeko

potom bilo potrebno držati na hladnome do upotrebe.

Za izradu svježeg sira upotrebljavalo se kiselo mlijeko. Ukiseljeno mlijeko

pažljivo se žlicom stavljalo u kalupe (sirnice – zemljane posudice s

rupicama za istjecanje sirutke). Gotov sir bio je okrugao, promjera 10 – 15

cm i visine oko 7 – 8 cm. Svježi sir mogao je stajati na hladnome nekoliko

dana, a jeo se sam ili s vrhnjem.

Nam

irni

ce

27

Svježi se sir u Prigorju i danas izrađuje na isti način, iako sve rjeđe jer u

posljednje vrijeme sve više obitelji odustaje od uzgoja krava.

Suhi sir bio je pogodan za dulje čuvanje. Pripremao se od ocijeđenoga

svježeg sira koji se sušio na zraku u košarama od šiblja. Daljnjom preradom

suhog sira mogao se dobiti dimljeni sir. Suhi se sir kratko stavljao na hladni

dim, što ga je konzerviralo i davalo mu speci ičan okus.

Tekućina koja ostaje nakon sirenja, sirutka, smatrala se zdravom i kao

takva se često davala ženama koje su dojile djecu da bi imale više mlijeka.

Upotrebljavala se također umjesto vode u pripremi pojedinih jela.

28

Kiselo vrhnje pripremalo

se skidanjem – obiranjem –

tankog sloja vrhnja koji se

stvorio na površini kiselog

mlijeka. Kiselo se vrhnje kao

posebno in dodatak rabilo

u nekim jelima i kolačima.

Ipak, najdraže je svima bilo

preliti ga po svježem siru.

I danas je svježi domaći sir

s vrhnjem popularno jelo

u kontinentalnom dijelu

Hrvatske.

Od vrhnja se pripravljao i

maslac tučenjem u visokoj

drvenoj posudi – stepici.

Uz maslac se izdvojila i

svjetlozelena prozirna

tekućina – stepka. Stepka se

rabila za jelo tako da “bi se

osnažila” mlijekom pa bi se

prelila preko nadrobljenoga

kukuruznog kruha. Naime,

kada je potkraj tjedna kruh

već bio suh i tvrd, to je bio

jedan od načina da se pripremi

za ukusnu večeru.

Nam

irni

ce

29

Maslac

je

predviđen

za prodaju.

Trajanje se

produljivalo

pretvaranjem

maslaca u

maslo, koje se

upotrebljavalo

za zamašćivanje

hrane.

Jaja su, kao i mliječni

proizvodi, u prehrani

imala važnu ulogu. Jela

su se samostalno, a bila

su i neizostavan sastojak

kolača i tjestenina. Osim

toga, jaja su se, kao i sir i

vrhnje, prodavala u gradu

pa su tako bila i jedan od

izvora prihoda seoskog

domaćinstva.

Nam

irnice

30

Voće

Svako je prigorsko domaćinstvo imalo nekoliko stabala različitog voća za

svoje potrebe. Sezona je počinjala s trešnjama, višnjama, marelicama, a

završavala je s jabukama, šljivama, dunjama, kruškama i oskorušama.

Svakako treba spomenuti i neopravdano zanemareno voće kao što su

oskoruše i murve ili dud. Drvo oskoruše raste kao samonikla biljka, ali

Prigorci su ga voljeli posaditi u vinogradu. I danas se katkad može, najesen,

vidjeti na placu bakica s hrpicom smeđih plodova koje većina ljudi ne

prepoznaje. Oskoruša ima vrlo lijep grozdasti cvijet, a plodovi sazrijevaju

prije dolaska prvog mraza.

Dud, crni, ružičasti i bijeli, nekada je krasio voćnjake i okućnice, jer je

od pradavnih vremena cijenjen kao ljekovito drvo. Prigorac Dragutin

Domjanić u pjesmi o rodnom kraju piše o murvi u svom dvorištu:

„Dve ja murve rodne imam

bela ta je mlajša,

ali črna blizu plota

ta je puno slajša.“

Jabuka se u ovim krajevima od sveg voća najviše sadila i bilo je više

domaćih sorti koje su s vremenom nestale. Jednu od tih starih sorti koja

dozrijeva kasnije u jesen i izrazito je crvene boje u Prigorju nazivaju

božićnica. Na Badnju večer crvenim jabučicama

se kitio kinč, koji je poslije zamijenilo

božićno drvce. Prigorci su jabuku

koristili i u svadbenim svečanostima.

Jela se svježa ili u pitama i savijačama,

Nam

irni

ce

31

a ukuhavala se i u

pekmezima kao dodatak

drugom voću.

Šljiva bistrica bila je vrlo

omiljena i rasprostranjena voćka zbog

hranjivosti i jednostavnosti preradbe.

Od nje su se radile slatke prerađevine

kao što su pekmezi, a pekla se i domaća

rakija – šljivovica. Poneki su je i sušili.

Danas se šljivu bistricu rijetko može

pronaći u voćnjacima, a razlog tomu je bolest šarka, koja je u prošlom

stoljeću poharala većinu šljivika.

Trešnje, rane (svijetle) i kasne (tamne), bile su najcjenjenije voće, a u

boljšim hižama od njih su pekli štrudlin.

Za drvo oraha naši kazivači kažu da se vrlo često sadilo u sredini dvorišta,

u blizini bunara. Preko ljeta je krošnja davala hlad, a lišće je svojim mirisom

odbijalo kukce. Plod se upotrebljavao za nezaboravne slastice rezervirane

za posebne prigode, a višak se prodavao.

Grožđe, od kojeg se radilo vino, oduvijek je bilo nositelj gospodarstva

ovoga kraja i važan izvor prihoda mnogim prigorskim obiteljima. Vino

se prodavalo u gradu, a često se

ra zmjenjiva lo za proizvode koji

su nedostajali u domaćinstvima:

šećer, sol, petrolej, sapun,

g r a đ e v i n s k e m a t e r i j a l e .

Vlasnici velikih v i n o g r a d a

opskrbljivali su bertije po cijelom

Prigorju i gradu Zagrebu.

Nam

irnice

32

Med

Na mnogim starim fotogra ijama prigoskih imanja nalaze se košnice koje

su se nalazile u voćnjaku iza kuće ili pod strehom. Mnoge obitelji imale su

po nekoliko košnica. Med se stavljao u kolače umjesto šećera i dodavao se u

čaj. Dodavali su ga u rakiju i tako dobivali posebnu mednu rakiju. Djeca su

se posebno veselila pčelinjem saću u kojem se našlo ostataka meda nakon

vrcanja. Med i pčelinji proizvodi uporebljavali su se u narodnoj medicini.

Pčelarstvom kao izvorom prihoda bavila su se malobrojna domaćinstva jer

je to bio zahtjevan

posao koji je

podrazumijevao

određena znanja.

Svoje su košnice

selili na razna

područja prema

cvatnji pojedinog

bilja. Glavni su

kupci meda bili

majstori licitari i

medičari koji su

od njega radili

napitak gvirc, koji

se i danas prodaje

na proštenjima

za crkvenih

svečanosti.

Nam

irni

ce

33

Jestivo samoniklo bilje i šumski plodovi

Stanovnici Prigorja su u svakodnevnoj prehrani često upotrebljavali i

plodove prirode koje nisu sami uzgajali. Jestivo samoniklo bilje bilo im

je dostupno u njihovoj okolini i trebalo je samo

prošetati livadama i šumama i objed je bio

tu. Ipak, bilo je potrebno i znanje i iskustvo u

poznavanju biljaka, i onih koje su pripremali za

jelo i onih koje su im služile za ljekovite svrhe

kao razni čajevi i biljni pripravci. Brojne šumske

i livadne biljke kao što su borovice, trnina,

dren, šipak, bazga, lipa, kamilica, stolisnik

davale su cvjetove i plodove od kojih su

pripremali pekmeze, sokove, čajeve i

drugo.

Osim dobro znanih koprive, radiča,

medvjeđeg luka, kiselice, brale su se i

druge biljke kao loboda, koja je rasla i po

vrtovima. Od samoniklog bilja pripremala

su se najčešće razna variva, salate ili

guste juhe.

Smatralo se da mnoge od tih samoniklih biljaka

imaju i ljekovita svojstva – da čiste jetru i žuč,

snižavaju krvni tlak te smiruju upalne procese u

tijelu.

Naravno, brale su se i gljive, ali iz opreza uglavnom

samo nekoliko vrsta koje su u narodu prepoznate

kao jestive: vrganj, sunčanica, lisičarka.

Nam

irnice

34

Uzre ice o hrani

Da sega ima za jesti

i da baš niš mu ne fali

to se vidi jel mu trbuh

veliki il mali.

Di na naj e visi šunka i bela devenica,

dru in ad ima okrugla i rumena lica.Ak s kujne ko nora be i muha,

to je zato kaj ju tira

r eni kruh i pr gana juha.

Nekak je bile da jeni imaju kujila sake fele

a drugi delaju celi den za šaku mele.

Šte ima masti, mesa i putra

više nek siromah se boji

kaj bu jel sutra.

Krumpiri z rola su kad nema druge

jake mahni makar malo truli,

glavne da mene v elucu ne kruli.

35

Svakodnevna jela

Doručak (froštukel) i večera

Nekadašnji je seljak ujutro odlazio od kuće na rad nakon što je pojeo

obilan doručak. Taj doručak nije obilovao raznolikim namirnicama, bio je

jednoličan, ali zasitan. Jela su najčešće bila kuhana, uglavnom su to bili

žganci, kaše, posne juhe ili tjestenina.

U siromašnijim obiteljima žganci su se jeli vrlo često, u nekima svaki drugi

dan. Pripremali su se od kukuruznoga, raženoga i pšeničnog brašna. U

nekim su kućama voljeli žgance samo od kukuruznog brašna, u nekima

s dodatkom samo malo krumpira. Kuhali su se i “bijeli žganci” koji su se

radili od pšeničnog brašna i krumpira. Gotovi bi se žganci po pravilu prelili

rastopljenom mašću na kojoj se prepržio luk ili špek. Takve „preljeve“

kojima su zamašćivali jela poput žganaca, tjestenina, krumpira i salata

nazivali su polivima. Jedna vrsta poliva su i drožđice od vrhnja, masla ili

putra. Žganci su se prelijevali i mlijekom ili zaslađenom divkom.

Kukuruzna kaša, jagli, izrađivali su se od krupnije mljevenoga kukuruza.

To je nekada bilo omiljeno jelo većine prigorskih obitelji tijekom cijele

Svakodnevna jela

36

godine, a i danas starije žene kuhaju jagle za svoje ukućane. Jagli kuhani

u većoj količini mlijeka kao rijetka kaša služili su i kao svojevrsna dječja

hrana za dohranjivanje dojenčadi.

Za doručak su se pripremala i jela od tjestenine – frkana kašica i žličnjaci,

koji su se skuhani prelili masnoćom.

Jaja su se pekla na masti pomiješana s kukuruznim brašnom, vrhnjem ili

mlijekom, što se nazivalo jajca z melu. U tjednu je doručak bio šparniji, s

manje jaja, a nedjeljna je varijanta istog jela bila s više jaja.

Tipično jelo za doručak bila je i ajnpren ili prežgana juha. U nju se drobio

nekoliko dana star kukuruzni kruh. Kako bi bila krepkija, u nju se katkad

ukuhavalo jaje. Smatralo se da je „dobra za želudac“ pa se kuhala kada je

netko od ukućana imao želučane probleme.

Špek, sir i luk bili su već prava gozba, to je bila hrana koja se smatrala

„jakom“. Nosila se u polje kao gablec, osobito pri žetvi pšenice i sličnim

težim poljodjelskim poslovima. „Finim“ jelom za doručak smatralo se i

danas popularno sir i vrhnje.

37

U skromnijim se kućama za doručak pila bela kava, napitak od kuhanoga

prženog ječma s mlijekom. Bogatiji su kupovali divku, kombinaciju prženog

ječma i cikorije, a samo su najbogatiji pili pravu kavu. Ako bi ukućani to

željeli, domaćica je znala skuhati čaj od sušenog bilja (šipak, lipa, kamilica).

Večera se rijetko kuhala, najčešće se pojelo ono što je ostalo od ručka ili

doručka. Ne treba ni govoriti da se ništa od hrane nije bacalo. Uz ostanjke

se posluživalo svježe povrće iz vrta, a u zimskim mjesecima ukiseljeno.

Ako se večera kuhala, to su bile kaše ili kuhani zdrobljeni krumpir i uz

njega salata (endivija) ili svinjska šalata – radič s polivom od svinjske

masti s malo čvaraka. Jedno od vrlo jednostavnih jela za večeru bio je i

kruh z vinom. To skromno jelo koje se davalo najamnim radnicima bio je

nadrobljen kukuruzni kruh preliven crvenim vinom.

Kukuruzni žganci

U posoljenu vodu kada zakipi stavite žlicu masti i ukuhajte kukuruzno

brašno. Smjesu je potrebno stalno miješati. Kuhajte sve dok brašno ne

postane mekano.

Kuhane žgance

poslužite sa

svježim mlijekom,

kiselim mlijekom

ili lukom prženim

na masti, jednom

riječju, onim čega

u kući imate ili

vam trenutačno

odgovara.

Svakodnevna jela

38

Krumpirovi ili bijeli žganci

Očistite 60 dag krumpira, izrežite ga na kockice i stavite kuhati u posoljenu

vodu. Kad je kuhan, zgnječite ga vilicom i pazite da ne ostanu grudice.

Dodajte žlicu masti, sol i pažljivo umiješajte 30 dag pšeničnog brašna.

Kuhajte uz stalno miješanje oko pola sata. Kuhane žgance vadite žlicom u

zdjelu. Po želji začinite vrlo tanko narezanim lukom preprženim na masti

do zlatnožute boje ili vrhnjem.

Krumpirovi žganci s kukuruznim brašnom

Jedan kilogram krumpira očišćenoga i narezanoga na kockice kuhajte

u slanoj vodi dok se sasvim ne raskuha. Dodajte dvije šake kukuruznog

brašna i žlicu masti. Kuhajte uz stalno miješanje oko pola sata dok se ne

počnu odljepljivati od dna posude. Vadite ih žlicom i stavljajte u zdjelu

za serviranje. Kuhani se žganci mogu preliti pečenim čvarcima, špekom,

lukom prženim na masti ili maslom.

Svak

odne

vna

jela

39

Ječmeni žganci

U kipuću slanu vodu lagano sipajte ječmeno brašno i pritom neprestano

miješajte kako ne bi nastale grudice. Kuhajte oko pola sata. Kada su žganci

kuhani, vadite ih žlicom i stavljajte u zdjelu. Prepecite vrhnje i njime

prelijte žgance.

Hajdini žganci

Na isti se način rade i žganci od heljdina brašna. Kada su gotovi, prelijte ih

mašću i otopljenim čvarcima.

Jagli

Krupno mljeveni kukuruz močite u toploj vodi kako bi nabubrio. Ocijedite

ga i kuhajte u kipućoj slanoj vodi. Uz stalno miješanje postepeno dodajte

hladno mlijeko. Kuhajte dok ne omekša, a na kraju umiješajte vrhnje. Još

vruće izlijte u tanjure i pustite da se na površini uhvati korica te prelijte

poprženim vrhnjem na masti (drožđicama).

40

Hajdina kaša I

U kipuću slanu vodu stavite heljdu koju ste močili barem 2 – 3 sata, krumpir

izrezan na kockice i crvenu mljevenu papriku. Stavite list lovora, posolite,

paprite. Kad je jelo kuhano, ima izgled guste juhe.

Hajdina kaša II

Heljdu očistite i ostavite u vodi preko noći. Kratko popržite glavicu luka

na malo masti i dodajte sitno narezanog špeka. Kratko popržite. Stavite

ocijeđenu heljdinu kašu, zalijte toplom vodom i pirjajte dok kaša ne

omekša, a suvišna voda ispari. Postoje još razne varijante tog jela, ovisno o

ukusu i željama. Mogu se dodati pirjane gljive, lisičke ili vrganji, i servirati

kao prilog uz pečenku.

Salata od radiča

Mladi radič očistite, operite i prelijte preprženim špekom ili čvarcima.

Drugi način pripreme salate od radiča: pomiješajte radič s kuhanim na

ploške narezanim krumpirom. Prelijte preprženim špekom ili začinite

uljem i jabučnim octom.

Takva se salata kao jedino jelo nekad jela za večeru.

Frkana kašica

Za frkanu kašicu potrebne su dvije šake pšeničnog brašna, malo soli i jedno

cijelo jaje. Trljanjem među prstima ( frkanjem) navedenih sastojaka dobiva

se sitno tijesto koje se ukuhava u vruću posoljenu vodu.

Kuhano tijesto začinite tanko narezanim i na masti preprženim lukom.

Svak

odne

vna

jela

41

Kašica se može zakuhati i u juhu.

Kukuruzna teranica

U posudu stavite oko 2 dl svježeg mlijeka, 2 – 3 jajeta, 2 dl kiselog vrhnja,

4 dl kukuruznog brašna, malo soli. Sve zajedno dobro umutite. Izlijte na

zagrijanu mast i pržite uz polagano miješanje.

Žličnjaci

U brašno stavite mlaku vodu, jaje, sol i sve dobro mutite dok ne dobijete

glatko mekano tijesto, koje treba malo odstajati. Nakon toga tijesto žlicom

stavljajte u vruću vodu. Žličnjaci su kuhani kada isplivaju na površinu.

Kuhani se žličnjaci jedu preliveni tanko rezanim crvenim lukom poprženim

na masti do zlatnožute boje.

Za djecu su se žličnjaci posipali šećerom i orasima tučenima u mužaru.

Svakodnevna jela

42

Zapečena jaja sa sirom

Dva jajeta razmutite s malo pšeničnoga ili kukuruznog brašna, dodajte

malo sira i vrhnja. Sve dobro izmiješajte, izlijte u protvan i pecite u pećnici

dok ne dobije lijepu rumenu boju. Režite na kockice i poslužite.

Prežgana (ajnpren) juha

Na masti kratko popržite malo češnjaka izrezanoga na listiće pa dodajte

mekano bijelo brašno. Kad brašno porumeni, dodajte malo slatke crvene

paprike, grančicu peršina i celera. Zalijte vodom, posolite po želji i ostavite

prokuhati. Ajnpren-juha najčešće se jela sa starim ili preprženim kruhom.

Okruglice od sira

U posudi izmrvite jedan svježi kravlji sir, dodajte u jednakim omjerima

oštro brašno i krupicu, jedno jaje i toliko mlijeka da smjesu možete lagano

izmiješati. Posolite i pustite da odstoji sat vremena. Oblikujte okruglice i

kuhajte oko 15 minuta u slanoj vodi. Ocijedite i prelijte vrhnjem, drožđicama

ili krušnim mrvicama isprženima na masti.

Maslo

Maslac stavite u posudu i kuhajte na laganoj vatri. Dodajte sol i brašno.

Na 1 kg maslaca dolazi mala žlica soli i velika žlica inog brašna. Povucite

posudu na kraj štednjaka da maslac polagano kuha. Kad je talog svijetlo

požutio (kao kora žemičke), ocijedite gotovo maslo u suhu čistu posudu.

Preostali talog koristite za zamašćivanje raznih jela ili ga mažite na kruh.

Ako želite pripremiti veću količinu masla i sačuvati ga za poslije, možete

Svak

odne

vna

jela

43

ga spremiti u staklenku.

Poliv za salate

Na vrućoj svinjskoj masti prepržite malo čvaraka ili sitno narezanog

špeka. Kad dobije lijepu smeđu boju, još vruće prelijte preko zelene salate,

radiča ili endivije. Salata se jede topla.

Uz takvu salatu obično se jeo i podrobleni krumpir. Podrobleni krumpir:

kuhani krumpir ogulite i zdrobite kuhačom, prelijte s malo mlijeka i

posolite.

Drožđice od vrhnja

Na laganoj vatri na jednoj jušnoj žlici svinjske masti pržite 1 – 2 dl vrhnja

uz miješanje dok ne postane gusta zlatnožuta masa. Krupniji dijelovi

vrhnja padaju na dno posude (drožje), a masnoća se diže na površinu. Time

se prelijeva salata, žganci, jagli i slično.

Drožđice od putra

Na laganoj vatri pržite maslac. Nije potrebno dodavati mast jer maslac

sadrži vlastitu masnoću. Zagrijavanjem maslaca dobiju se smeđe mrvice

i prozirna tekuća masnoća. Po želji se može posoliti.

Svakodnevna jela

44

Objed

Svakodnevni način života na selu odražavao se i na tanjuru. Žene su bile

zauzete brojnim poslovima pa je objed morao biti jednostavan i brzo gotov.

Jela koja su kuhale svaki dan bila su uglavnom variva (kujila) od sezonskog

povrća.

Svakodnevna prehrana uvelike je ovisila o imovinskom stanju. Jelovnik

bolje stojećih obitelji bio je bogatiji i raznovrsniji, dok se kod siromašnije

obitelji „ni moglo zbirati“. Bila obitelj bogatija ili ne, pazilo se na ekonomično

gospodarenje. Tijekom višednevnih poslova na polju kuhala se veća

količina jela, npr. variva od graha, i nije se kuhalo ništa drugo dok se ne bi

sve pojelo. Ponedjeljkom se često jelo ono što je ostalo od nedjeljnog ručka.

U proljeće, ljeto i ranu jesen kuhala su se variva od svježeg povrća kako

je dozrijevalo u vrtu: kelj, zelje, grašak, bob, krumpir, mrkva i mladi grah.

U kasnu jesen, zimi i u rano proljeće kuhala su se variva od kiselog zelja,

kisele repe, graha, graška i boba. Mahunarke su žene ostavljale na stabljici

dok se ne osuše, a zatim bi ih pobrale i spremile za zimu. U „zimske“

čušpajze stavljalo se i suho meso, špek, buncek, suha rebra, kobase, svježe

svinjske kožice, noge i rep.

Kad je povrće bilo kuhano jelo je trebalo završiti tako da se zamutilo,

zagustilo. U vodi se izmiješalo prosijano sitno pšenično ili kukuruzno

brašno. Ulilo se u varivo i kratko prokuhalo.

Drugi način da se zagusti jelo bilo je dodavanje zaprške, tj. „pekel se zafrig“.

Na žlicu-dvije masti preprži se malo sitno kosanog luka, doda brašno, još

kratko preprži te ga se prelije s malo mlačne vode, kratko prokuhalo i

dodalo u varivo.

Svak

odne

vna

jela

45

Nedjeljni je objed bio bogatiji, sastojao se od juhe, koja u tjednu nije bila

uobičajena, te kuhanoga i pečenog mesa s prilogom.

Juhe koje su kuhale prigorske domaćice mogle su biti falične (bezmesne),

od kosti te mesne (kokošje, goveđe, ali i svinjske). Kazivač Stjepan Bukal

rekao nam je kako je u njihovoj kući u nedjelju obavezna bila juva z rjezanci,

kokošja juha s domaćim rezancima.

Osim bistrih juha, kuhale su se i guste, kao što je gulaš-juha. Kako bi bile

hranjivije, dodavalo im se razno povrće, zaprška, vrhnje

ili jaje.

Kokicu, najčešću nedjeljnu pečenku, gazdarica bi najprije

malo opkuhala, za juhu, pa nakon toga stavila peći. U juhu

bi još dodala zelenje (povrće) i drobninu (vrat, noge, krila,

želudac, jetricu).

Meso se peklo u krušnoj peći ili u šparhetu. Najčešći prilog

bio je pečeni krumpir kojim je domaćica okružila meso.

Nedjeljni je ručak trebalo završiti nekim

kolačem. Pekli su se kolači od dizanog tijesta

s pekmezom od šljiva, kra lini, zlevanke,

buftlini, poderane gače i slični jednostavniji

kolači.

Svakodnevna jela

hranjivije, dodavalo im se razno povrće, zaprška

ili jaje.

Kokicu, najčešću nedjeljnu pečenku, gazdarica bi

malo opkuhala, za juhu, pa nakon toga stavila peć

bi još dodala zelenje (povrće) i drobninu (vrat, nog

želudac, jetricu).

Meso se peklo u krušnoj peći ili u šparhetu. Najčeš

bio je pečeni krumpir kojim je domaćica okružila m

Nedjeljni je ručak trebalo završit

kolačem. Pekli su se kolači od dizano

s pekmezom od šljiva, kra lini, i z

buftlini, poderane gače i slični jedno

kk

i

b

b

s

k

46

Variva, čušpajzi, kuila

Grah s kiselom repom

Suhi grah namočite preko noći u hladnoj vodi. Bacite vodu, stavite novu i

kuhajte ga s dimljenim suhim mesom (suhim rebrima, svinjskim repom,

buncekom). Kada je grah napola kuhan, dodajte kiselu repu, list lovora,

nekoliko zrna papra i sol. Nastavite kuhati dok ne omekša. Zatim dodajte

zapršku i završite jelo.

Zaprška: na masti lagano pržite sitno kosani luk i žlicu brašna. Kad

brašno dobije boju, stavite slatku crvenu papriku, zalijte vodom i kratko

prokuhajte.

Kuhano meso očistite od kostiju i vratite u varivo.

Grah s kiselim zeljem

Suhi grah namočite preko noći u hladnoj vodi da nabubri. Prije kuhanja

tu vodu bacite, stavite novu i kuhajte grah sa suhim mesom. Kada je

dopola skuhan, dodajte kiselo zelje, lovorov list, začine po ukusu i završite

zaprškom ili se samo ukuhajte brašno razmućeno u malo vode.

Zelje je dobro prethodno isprati u hladnoj vodi ili čak malo prokuhati da bi

bilo manje kiselo i laganije.

Grah s tjesteninom

Dan prije namočeni grah skuhajte sa suhim mesom. U posudu stavite

mrkvu, celer, korijen peršina i pržite na domaćoj masti. Dodajte kuhani

grah i posebno kuhanu tjesteninu. Kratko prokuhajte i dodajte zapršku ili

razmućeno brašno. Po ukusu stavite jabučnog octa.

Svak

odne

vna

jela

47

Grah s ječmom

Ječam dobro isperite u

hladnoj vodi i stavite

močiti u vodu preko noći.

Grah isto tako. Drugi dan

kuhajte svaku namirnicu

posebno. Da bi jelo bilo

lakše probavljivo, prvu vodu

u kojoj se kuhaju bacite nakon

kraćeg vremena i stavite novu

vruću vodu u kojoj će se kuhati

dokraja.

U posebnoj posudi na malo masti lagano

prepržite mrkvu rezanu po duljini i korijen peršina.

Na povrće dodajte grah i ječam i zalijte juhom u kojoj je kuhano

suho meso. Dodajte list lovora, nekoliko zrna papra i sve zajedno kratko

prokuhajte. Jelo završite brašnom razmućenim u malo vode ili laganom

zaprškom sa slatkom crvenom paprikom.

Suho meso može se kuhati zajedno s grahom ili zasebno. Neke domaćice

vole kombinirati suho i svježe meso. U tom se slučaju s grahom kuha svježe

meso, dok se suho meso kuha zasebno. Od svježeg mesa kuhaju se svinjske

noge ili rep, a od suhoga, svinjska rebrica ili buncek.

Zamučeni bažul

Grah kuhajte, ali ne do kraja. Pomiješajte u vodi kukuruzno brašno, sol i

ocat i ulijte u grah. Sve zajedno kuhajte dok grah ne bude mekan.

Svakodnevna jela

48

Bažul z vrhnjem

Grah skuhajte u slanoj vodi. Pomiješajte 0,5 l vrhnja, žlicu-dvije mekog

brašna, ocat, malo slatke crvene paprike i sol. Umiješajte u kuhani grah i

još vrlo kratko prokuhajte.

Bob i razno povrće

Očistite bob, krumpir, mrkvu, celer i narežite na kockice. Očišćeno povrće

stavite na malo luka, popržite i dolijte vode. Kad je kuhano, pripremite

zapršku i kratko prokuhajte. Jelo poslužite slatko ili lagano zakiselite

jabučnim octom.

49

Varivo od mahuna

Mahune izrežite i operite,

zatim stavite kuhati

u kipuću slanu vodu.

Dodajte krumpir izrezan

na manje kockice. Kada je

povrće kuhano, dodajte

zapršku s češnjakom,

prokuhajte i na kraju

stavite žlicu-dvije vrhnja,

malo octa i papra.

Svakodnevna jela

50

Varivo od buće I

Uklonite vanjski dio kore te očistite buću od koštica. Narežite na režnjeve,

pa na kockice. Na malo masti kratko prepržite sitno narezan luk, dodajte

buću i na kockice narezan 1 – 2 krumpira i mrkvu. Dolijte vodu i lagano

kuhajte. Kad je povrće mekano, završite jelo zaprškom. Na kraju dodajte

žlicu vrhnja pomiješanoga s malo glatkog brašna i ukuhajte u varivo.

Varivo od buće II

Bući ogulite koru, očistite od koštica, naribajte je na rezance, posolite i

nakon što je odstajala, malo ocijedite. Češnjak popržite na masti, dodajte

brašno, popržite, zalijte s 2 dl vrhnja i dodajte ocijeđenu buću. Kuhajte ne

miješajući, nego posudu lagano tresite za vrijeme kuhanja.

Servirajte s pireom od krumpira, koji začinite poprženim lukom.

51

Varivo od tikvanje

Tikvanja se uvijek spremala u ljeto, kada je bila mlada i svjetlozelene boje.

Ogulite i naribajte tikvanju, posolite, kad pusti vodu, ocijedite. U posudi

pirjajte luk, papriku i 2 – 3 rajčice. Kad je povrće mekano, dodajte tikvanju.

Posipajte po povrću žlicu kukuruznog brašna i zalijte vodom. Kad je povrće

kuhano, stavite malo vrhnja, malo sitno narezanog peršina i poslužite s

pireom od krumpira.

Druga varijanta istog jela – umjesto vrhnja u povrće stavite mladi kuhani

grah.

Poriluk s ječmenom kašom

Ječam očistite i ostavite u vodi preko noći. Poriluk očistite, narežite na

manje komade, na svinjskoj masti lagano popržite, zalijte vodom, dodajte

ječam i kuhajte. Dodajte malo soli i češnjaka. Po želji možete staviti i

kuhani krumpir narezan na sitne kockice.

Varivo od krastavaca

Krastavce ogulite, narežite na kockice ili kolutiće, posolite i stavite

da odstoje. Lagano ih istisnite i ocijedite. Ogulite krumpir, narežite ga

na kockice i stavite kuhati u slanu vodu. Kad je gotovo kuhan, dodajte

krastavce. Na rastopljenoj masti popržite malo češnjaka, brašno i malo

slatke crvene paprike. Zalijte vodom, prokuhajte i stavite u krastavce.

Gotovo jelo zakiselite octom, paprite i servirajte.

Umjesto octa, u krastavce na kraju možete dodati malo slatkoga ili kiselog

vrhnja u koje ćete dodati žlicu mekoga brašna pa ćete dobiti slatku

varijantu za one koji vole jela sa vrhnjem.

Svakodnevna jela

52

Varivo od koprive

0,5 kg mlade koprive, pola glavice češnjaka, 2 dl kiselog vrhnja, 2 žlice

masti, 2 žlice brašna (bijelo ili kukuruzno), žličica ljute crvene paprike

Prilog

0,5 kg krumpira, glavica crvenog luka, 2 žlice masti, sol

Mlade koprive lagano prokuhajte i ocijedite (zadržite oko 2 dl vode od

kuhanja). Na masnoći pržite brašno, kad malo porumeni, dodajte sitno

53

narezan češnjak i nalijte vodu u kojoj su se kuhale koprive. Dodajte sitno

izrezane koprive i vrhnje. Kratko prokuhajte uz povremeno miješanje.

Krumpir ogulite, narežite na kriške i kuhajte u slanoj vodi. Luk popržite

na masti do zlatne boje. U širu posudu servirajte varivo od koprive, a u

sredinu stavite kuhani krumpir posut prženim lukom.

Varivo od lobode

0,5 kg lobode, 3 – 4 krumpira, žlica masti, špek, 3 češnja češnjaka, 2 dl

vrhnja, sol, papar, ocat

Zakipite vodu i posolite je. U vodu stavite krumpir izrezan na kockice,

kratko prokuhajte, dodajte vrhove mlade lobode ili samo listove starije.

Na masti prepržite glatko brašno s češnjakom i umutite u juhu. Na kraju

dodajte vrhnje i jabučni ocat po želji. Smatralo se boljim jelom ako je

domaćica gotovu juhu prelila preprženom sitno rezanim špekom.

Svakodnevna jela

54

Prisiljeno zelje

Svježe zelje tanko narežite i pofurite vrućom vodom. Ocijedite, zakiselite

octom i stavite kuhati u vruću vodu. Kuhajte dok ne omekša. Kad je

kuhano, dodajte pasiranu rajčicu, nekoliko zrna kima, napravite zapršku

na pola glavice luka i dodajte u zelje.

Grah sa zeljem

U zelje koje je pripremljeno na isti način kao za prisiljeno zelje, umjesto

rajčice dodajte kuhani grah. Zajedno još kuhajte kraće vrijeme, a zatim

jelo završite zaprškom na kojoj je prepržena glavica luka s malo slatke

crvene paprike.

S grahom kuhajte komad svježega svinjskog mesa, koji poslije narežite na

manje komade i stavite u varivo.

Zelje s rajčicama

Očišćeno i tanko narezano svježe zelje dinstajte na malo masti i dodajte

sok od rajčice. Podlijevate vodom i prokuhajte. Kada je zelje mekano,

napravite zapršku s lukom, posolite i još prokuhajte. U gotovo zelje dodajte

po ukusu kiselog vrhnja.

Varivo od raznog povrća

Očistite grašak, sitno narežite očišćenu mrkvu, celer, korijen peršina.

Povrće prepržite na malo masti, podlijevate vodom i pustite na laganoj

vatri kuhati dok ne omekša. Zatim dodajte još vode, ukuhajte noklice, koje

pripravite od jaja i pšeničnog brašna. Jelo zagustite laganom zaprškom i

Svak

odne

vna

jela

55

pospite sitno kosanim peršinom.

Varivo od ječma

Skuhajte komad suhog mesa (rebrica, buncek ili špek). Meso izvadite, a

u vodu u kojoj se kuhalo

stavite narezan mladi

luk, nekoliko češnjeva

češnjaka, 2 – 3 mrkve.

Ječmenu kašu koju ste

prethodni dan namočili

stavite kuhati s povrćem.

Ogulite 2 roza krumpira

i narežite na kockice 1

x 1 cm. Stavite kuhati s

ječmom. Začinite solju i

paprom.

Varivo od poriluka

Poriluk očistite, narežite na manje kolutiće i dobro operite. “Pofurite“

vrućom vodom da malo izgubi na mirisu. Na mast stavite isjeckan luk,

češnjak i sitnije narezan

domaći špek. Dodajte

krumpir narezan na kockice

i jednu naribanu mrkvu.

Zalijte s malo mlake vodom

i kratko prokuhajte. Zatim

Svakodnevna jela

56

dodajte poriluk i par sitno narezanih rajčica. Dodajte još mlake vode i

kuhajte dok povrće ne omekša. Pred kraj zagustite varivo s žlicom mekog

brašna.

Primučeni krumpir

Krumpir ogulite i narežite na kockice. Stavite ga kuhati u mješavinu

mlijeka i vode. Posolite. Kad je krumpir kuhan, zamutite 2 – 3 žlice

kukuruznog brašna s malo mlijeka i zagustite varivo. Nasjeckajte sitno

peršin i posipajte po gotovom jelu. Prije serviranja zakiselite varivo

jabučnim octom. Na tanjuru u sredinu variva stavite žlicu kiselog vrhnja.

Sataraš

Oko četiri glavice luka sitno narežite i popržite na masti da bude zlatnožut.

Dodajte očišćenu i na kockice izrezanu papriku i pirjajte dok ne bude

mekana. Na to stavite opranu i narezanu rajčicu, posolite i nastavite pirjati.

Ako treba, dodajte malo vode. Uz sataraš servirajte pire od krumpira.

Krpice sa sirom

Domaću tjesteninu – krpice – skuhajte u slanoj vodi i ocijedite. Na pola

žlice masti prepržite „za šaku“ sitno narezanog špeka. Na preprženi

špek stavite vrhnje. Polovicu kuhanog tijesta stavite u zdjelu, po njemu

posipajte drobljeni sir i polijte polovicom špeka i vrhnja. Stavite drugi dio

tijesta i preostali špek s vrhnjem.

Svak

odne

vna

jela

57

Krpice sa zeljem

Krpice skuhajte i ocijedite. Svježe zelje sitno narežite, posolite i ostavite

kratko stajati da omekša. Na mast stavite dobro ocijeđeno zelje, posipajte

žličicom šećera i pržite uz stalno miješanje dok ne postane mekano. Kad je

zelje mekano, dodajte ocijeđene krpice, promiješajte i popaprite.

Rezanci s orasima

Široke rezance skuhajte i ocijedite. Na njih odmah stavite žlicu maslaca i

promiješajte. Na tanjuru posipajte mljevenim orasima i šećerom.

Rezanci sa svježim sirom

Na kuhane široke rezance stavite izmrvljen sir i prelijte sitno rezanim

kockicama slanine preprženima na masti.

Grah zapečen s lukom

Skuhajte graha toliko da ga dobijete dvije litre. Pet glavica luka narežite na

ploške i ispržite samo da uvene na nekoliko žlica masti. Posudu za pečenje

namažite mašću, stavite kuhani grah i na njega luk. Posolite i paprite.

Stavite peći pola sata u pećnicu.

Svakodnevna jela

58

Nedjeljni objed - juhe

Pileća juha

Pileće meso narežite na veće komade, u posudu s hladnom vodom stavite

meso, iznutrice i vrat. Izrezanu mrkvu lagano prepržite na malo pileće

masti i stavite u vodu s ostalim povrćem: celerom, peršinom, korabicom.

Krišku luka prepržite na ploči štednjaka i također dodajte u juhu. Posolite,

dodajte nekoliko zrna papra i kuhajte na laganoj vatri sat-dva. Kad je juha

gotova, procijedite i odvojite meso i povrće. U čistu juhu zakuhajte rezance

ili žličnjake. Uz juhu servirajte kuhano povrće i meso.

Posebno su bili omiljeni žličnjaci s pilećom jetrom.

Žličnjaci: u posudu stavite pšenični griz, jedno jaje, sitno kosana pileća

jetra, žličicu pileće masti, sol, papar, pileće juhe tek toliko da dobijete gustu

smjesu koja treba odstajati. Žlicom vadite male žličnjake i ukuhavajte.

Juha od svinjskih kosti

Svinjske kosti stavite u posudu s hladnom vodom, dodajte korjenasto

povrće, posolite i kuhajte 2 – 3 sata na slaboj vatri. U procijeđenu juhu

zakuhajte po želji rezance, frkanu kašicu ili ribanu kašicu.

Na isti se način priprema juha od telećih ili junećih kostiju.

Falična juha

Falična ili pusta juha je juha bez mesa. U hladnu vodu stavite povrće

narezano na manje kockice ili kolutiće: mrkvu, korijen i list peršina, celer,

luk i češnjak. Kad je povrće kuhano, zakuhajte frkanu kašicu.

Svak

odne

vna

jela

59

Juha od mrkve

Mrkvu naribajte i stavite na vruću mast, lagano prepržite, dodajte mrvice

i zalijte hladnom vodom. Posolite, dodajte papra i ukuhajte žličnjake. Na

kraju po želji dodajte žlicu vrhnja.

Juha od luka

Luk narežite na tanke ploške, stavite na vruću mast i podlijevajući vodom

lagano pirjajte. Kad je mekan, pasirajte ga. Na laganu zapršku stavite

pasirani luk, zalijte hladnom vodom ili nekom mesnom juhom, dodajte soli

i papra. Kad zakipi, dodajte malo mlijeka ili žlicu-dvije vrhnja. Ukuhajte

žličnjake.

Juha od gljiva

Gljive (mogu biti razne, a najbolji su vrganji), očistite od zemlje i nečistoća.

Narežite na tanke ploške. Vrlo kratko pirjajte na malo masti (tek da puste

tekućinu). U posudi napravite laganu zapršku sa sitno kosanim lukom,

dodajte gljive, zalijte vodom. Dodajte kosanog peršina, papra i vrhnje u

koje je umućena mala žličica brašna. U ovu se juhu mogu ukuhati žličnjaci.

Drugi način: na pirjane gljive stavite krumpir izrezan na sitne kockice,

zalijte vodom i kuhajte dok krumpir ne omekša. Napravite laganu zapršku

s lukom i češnjakom, dodajte u juhu, posolite, dodajte papra, slatke crvene

paprike i sitno izrezanog peršina. Kratko još prokuhajte i na kraju po želji

stavite jabučnog octa.

Svakodnevna jela

60

Juha od sušenih vrganja

Suhe vrganje namočite u 2 dl mlake vode i ostavite stajati. Za to vrijeme

napravite zapršku i u njoj kratko prepržite 3 – 4 režnja češnjaka. Vrganje

ocijedite i sitno narežite. U zapršku dodajte vodu u kojoj su stajali vrganji

i nasjeckane vrganje. Dodajte još vode po potrebi, ali juha ne smije biti

rijetka, nego kao krem-juha. Kuhajte kratko, posolite, dodajte malo papra.

U gotovu juhu ukuhajte vrhnje i posipajte sitno kosanim peršinom.

Juha od lisički

Gljive očistite i izrežite na manje komade. Na mast stavite sitno kosani luk,

kratko pirjajte i zatim dodajte gljive. Kada puste vodu, malo ih pobrašnite,

zalijte vodom, dodajte krumpir izrezan na sitne kockice i stavite kuhati.

Posolite i na kraju dodajte sitno kosanog peršina i malo octa.

Juha od graška

Grašak očistite i stavite kuhati u vodu. Ljuske od graška koje su vam

preostale nakon što ste ga očistili, također stavite kuhati u drugu posudu.

Kad omekšaju, pasirajte ih. Napravite laganu zapršku na malo kosanog

luka, dodajte pasirane ljuske graška i umiješajte u juhu. Na kraju posolite,

dodajte sitno kosani peršin i malo vrhnja. Možete ukuhati frkanu kašicu.

Juha od mozga

Mozak pofurite i skinite kožicu. Na masti prepržite sitno kosani luk,

dodajte mozak, promiješajte i kratko pirjajte. Posipajte žlicom glatkog

brašna, promiješajte. Zalijte vodom ili sirutkom. U juhu dodajte papar, sol,

Svak

odne

vna

jela

61

sitno rezanog peršina i vrhnje. Kruh narežite na male kockice, prepržite

na masti i servirajte s juhom.

Gulaš-juha

Govedinu narežite na sitne kockice. Isto tako narežite srce, bubreg i rep.

U lonac s mesom stavite sitno narezanu glavicu luka, malo kima, žličicu

crvene paprike, pola žličice vinskog octa i sol te zalijte hladnom vodom.

Neka kuha dok meso ne bude gotovo mekano i sva voda ispari. Tada dodajte

krumpir, promiješajte, dodajte malo vode i lagano još kratko pirjate. Zatim

zalijte vrućom vodom i kuhajte lagano dok krumpir ne omekša.

Kukuruzna juha sa špekom

Krumpir ogulite i narežite na sitne kockice. Stavite ga kuhati u posoljenu

vodu. Dodajte kožice od špeka. Špek narežite također na sitne kockice,

prepržite na malo masti i dodajte u krumpir. Oko pet žlica kukuruznog

brašna zamiješajte s kiselim mlijekom, dodajte u juhu i posolite po potrebi.

Još kratko prokuhajte.

62

Nedjeljni objed - glavna jela i prilozi

Kiselo zelje sa suhim mesom

Narezane listove kiselog zelja isperite u hladnoj vodi. Na vruću mast

stavite dio kiselog zelja, a na njega poslažite komade suhog mesa i špeka.

Prekrijte preostalim kiselim zeljem i zalijte vodom da ga prekrije. Dodajte

nekoliko zrna papra, lovorov list i kuhajte dok ne omekša. Po potrebi

dolijevajte toplu vodu. Na kuhano zelje dodajte zapršku s malom glavicom

luka i slatkom crvenom paprikom. Servirajte s restanim krumpirom.

Restani krumpir: skuhajte krumpir u ljusci. Kuhani krumpir ocijedite,

ogulite ljusku dok je još vruć. Sitno nasjeckajte pola glavice luka i ispržite

na dvije žlice masti da bude zlatnožut. Krumpir narežite i odmah stavite

na prženi luk. Usitnite krumpir kuhačom i posolite. Dobro je krumpir

ostaviti pokriven kratko vrijeme na rubu štednjaka. Ako je presuh, zalijte

ga s malo juhe, dobro promiješajte i još kratko ostavite na toplome.

Svak

odne

vna

jela

63

Sekeli-gulaš I

Meso (svinjetinu, a bilo bi dobro da ima i govedine) narežite na kockice

3 x 3 cm. Na glavici luka meso dobro popržite sa svih strana da bude

zlatnožuto. Kad voda iz mesa ispari, pobrašnite i još lagano popržite.

Dolijte malo tople vode i nastavite pirjati. Ako imate dvije vrste mesa,

stavite prvo govedinu jer njoj treba više vremena da omekša. Narezano

kiselo zelje kratko prokuhajte u vrućoj vodi. Ocijedite ga, stavite na meso,

zalijte s malo vode i nastavite zajedno pirjati. Dodajte list lovora, nekoliko

zrna papra i soli ako treba. Pri kraju, ako volite, dodajte 1 – 2 dl kiselog

vrhnja i još kratko sve prokuhajte.

Sekeli-gulaš II

Očistite i sitno narežite 3 – 4 glavice luka. Pržite ga na masti i dodajte pola

kilograma govedine narezane na kockice. Posolite, dodajte vode i pirjajte.

Dodajte četiri rajčice narezane na manje komade i jednu zelenu papriku.

Kad je meso mekano, dolijte pola litre vrhnja i 1 – 2 šake rezanoga kiselog

zelja. Na meso i zelje poslažite kvasne žličnjake, poklopite i pustite kuhati

još pola sata.

Kvasni žličnjaci: rastopite u vodi žlicu masti, sol, 2 jajeta i kvasac. U posudu

s brašnom dodajte sve sastojke i s mlakom vodom zamijesite mekano

tijesto. Pustite stajati na toplom da se tijesto digne. Žlicom uzimajte tijesto

i ukuhajte u posoljenu vodu.

Rezanci s kosanim mesom

Luk na masti ispržite do svjetložute boje. Dodajte sitno kosano svinjsko

ili goveđe meso, sol, papar te pirjajte dok ne bude mekano. Kad je meso

Svakodnevna jela

64

gotovo, dodajte vrhnje. Kuhane široke rezance ocijedite, stavite na meso i

sve dobro promiješajte.

Rijetko je koje domaćinstvo imalo stroj za mljevenje mesa pa su domaćice

meso usitnjavale nožem – kosale.

Filana paprika

Filana ili punjena paprika na prigorskim se stolovima pojavila negdje

nakon Drugoga svjetskog rata kao „bolje“ jelo koje se pripremalo u

posebnim prilikama. Za to danas svima poznato jelo upotrebljavala se

Svak

odne

vna

jela

65

mesnata okrugla paprika ( lajš paprika).

Papriku očistite od sjemenki i pofurite kipućom vodom. Ostavite je da se

ocijedi i ohladi. U zdjeli načinite smjesu od mljevenog mesa (pola svinjetine

i pola govedine), kojem dodajte kosanu mast, sitno sjeckani luk, papar, sol,

jaje i malo riže koju ste prije toga kratko prokuhali. Sve zajedno izmiješajte

i tom smjesom punite paprike. U većoj posudi napravite laganu zapršku,

zalijte sokom od rajčice i vodom, dodajte list celera i poslažite punjene

paprike. Kuhajte oko sat vremena na laganoj vatri. Kao prilog servirajte

pire od krumpira.

Pire od krumpira: krumpir ogulite i kuhajte u slanoj vodi. Usitnite kuhačom

ili vilicom. Umiješajte malo maslaca i mlijeka.

Sarma

Odvojite listove s glavice kiselog zelja i operite pod tekućom vodom. Nožem

odrežite zadebljani dio na listu. Očistite i sitno narežite glavicu luka. Pola

glavice stavite na žlicu masti i kratko popržite. Dodajte malo riže, dolijte

vodu, posolite i pirjajte dok riža ne bude napola gotova. Ohladite.

Mljeveno meso stavite u veću posudu. Dodajte jaje, ohlađenu rižu, papar

i sol te dobro izmiješajte. Tom smjesom punite listove i zamotajte sarme.

Na dno posude u kojoj će se kuhati posložite narezano kiselo zelje, na

njega suha rebra ili domaći špek. Ponovo stavite malo kiselog zelja pa na

njega ukrug gusto poslažite sarme. Na vrh stavite još malo rezanog zelja.

Napravite zapršku na preostalom luku, dodajte slatke crvene paprike,

zalijte mlakom vodom i dodajte u posudu sa sarmom. Dodajte još mlake

vode da pokrije sarmu. Kuhajte oko 2 – 2,5 sata dok zelje ne bude mekano.

Svakodnevna jela

66

67

Kruh

U prigorskim domaćinstvima kruh se kao osnovna svakodnevna hrana po

pravilu pekao subotom, i to u količini koja je trebala trajati cijeli tjedan.

Priprema kruha bio je izički težak posao jer se mijesilo više kilograma

brašna odjednom, zahtijevala je znanje, iskustvo i strpljenje. Bilo je

prerastrošno ložiti krušnu peć za samo jednu obitelj pa su se dvije ili čak

tri žene znale dogovoriti da zajedno nalože i peku u jednoj krušnoj peći.

Žitarice su se mljele u mlinovima koji su se nalazili na sljemenskim

potocima. Bilo ih je mnogo, jedanaest samo na području između Kašine i

Planine Donje. U njima se mljela pšenica, raž, ječam, zob i kukuruz. Neke

su obitelji u svojim kućama imale ručni žrvanj na kojemu su mljeli žitarice

za dnevne potrebe.

Krušna peć nalazila se u kuharni, zasebnom objektu u sklopu okućnice.

Ondje se naložila vatra, obično od kvalitetnijega kaloričnog drva kao što

je grab jer je bilo potrebno postići određenu temperaturu. Žar se razgrnuo

i razmjestio po peći, a na oslobođeno mjesto se uz pomoć loparke, ovalne

drvene daske na dugoj dršci, položio kruh. Pekao se na podlozi od

kestenova lišća. Za vrijeme pečenja trebalo je povremeno provjeravati žar

i premještati ga kako bi se kruh ravnomjernije ispekao. Domaćice su uvijek

Kruh

68

69

strepile hoće li kruh dobro ispasti,

pa bi prije pečenja, za dobar ishod,

iznad kruha načinile znak križa.

Kruh koji se jeo svakodnevno

bio je smjesni kruh, a radio se

od mješavine kukuruznoga i

pšeničnog brašna ili kukuruznoga

i raženoga te pšeničnoga i raženog

brašna.

Kukuruzni kruh rijetko se

radio isključivo od kukuruznog

brašna, uglavnom je imao

veći ili manji udio pšeničnog

brašna. Kukuruzno je brašno

bilo uobičajeno popariti vrelom

vodom, ohladiti, dodati pšenično

brašno i tek tada mijesiti.

Samo za svečane prigode pekao se

kruh od čistoga pšeničnog brašna,

nizak i okrugao, pa su ga zvali

pogačica.

Tijesto za kruh moglo se zamijesiti

hladno ili toplo. Za hladni, sporiji

postupak tijesto se zamijesilo

večer prije i dizalo na hladnome

mjestu do jutra kada se pekao

kruh. Takav je kruh bio trajniji i

nije se kvario ni u vrućim ljetnim

Kruh

70

mjesecima. Za toplo dizanje svi su se sastojci ugrijali do mlačnoga, a tijesto

se dizalo na toplome mjestu i potom ispeklo isti dan.

Za dizanje tijesta upotrebljavala se germa – kvasac. Kad su bile u prilici,

žene su kupovale kvasac u trgovinama, a radile su i domači kvas tako da

su od tijesta zamiješanoga s kupovnim kvascem odvojile manji komad,

dodatno ga zamijesile s malo brašna i čuvale na hladnome mjestu. Sljedeći

put kad se pekao kruh taj se komad tijesta namočio u mlakoj vodi. Nakon

nekog vremena kvaščeve bi se gljivice aktivirale i ta se smjesa dodala

pripremljenom brašnu.

Prisjećajući se djetinjstva, kazivačica Biserka Žeželj pričala nam je kako

je njezina baka pripremajući kruh za unučiće znala odvojiti dio tijesta

i zamijesiti lipčeke, male kruhove različitih oblika, slične današnjim

pecivima.

Druga kazivačica, Dragica Šemper sjećala paluka, krušnog tijesta s

različitim nadjevima, svojevrsne pizze. Tijesto se valjalo u sasvim tanak

mlinac, na nj se poslagala rajčica rezana na ploške, razmrvljen sir, jaja. Sve

su kombinacije bile moguće, ovisno o tome što je baka imala pri ruci. Čak

su se pripremale i slatke varijante sa šljivama i pekmezom.

Pšenični kruh

5 l pšeničnog brašna, 5 dag kvasca, 1,5 l mlačne sirutke ili vode, 3 žlice soli

Kvasac rastopite u sirutki i držite ga na toplome mjestu dok se ne digne.

Zatim ga dodajte u prosijano brašno. Dodajte sol i zamijesite tijesto s vodom

ili sirutkom. Tijesto dobro gnječite rukama i mijesite dok se ne odljepljuje

od zdjele. Tada ga stavite na toplo mjesto, pokrijte ga krpom i ostavite ga

dizati dok ne udvostruči obujam. Izvadite ga na dasku i podijelite na dva

Kru

h

71

dijela. Svaki dio ponovo dobro izmijesite i stavite dizati još jednom na

toplo mjesto. Kada se drugi put dignulo na dvostruki obujam, pecite 1,5

do 2 sata u krušnoj peći. Kada je kruh pečen, izvadite ga, isperite mlačnom

vodom i zamotajte u čistu krpu. Ako kruh pečete u pećnici štednjaka, onda

od tijesta načinite četiri valjka u duljini posude za pečenje. Posudu malo

premažite uljem ili posipajte brašnom. Zatim pokrijte krpom i ostavite

dizati na toplome. Kada dosegne dvostruki obujam, stavite ga peći oko 1,5

sati.

Raženi kruh s krumpirom

5 l raženog brašna; 0,75 l kuhanoga krumpira; mali tanjur domaćega

kvasa; 2 dag kvasca; 3 žlice soli; žlica kima; 0,25 l mlačne sirutke ili vode

Domaći kvas, kvasac i mlačnu vodu dobro izmiješajte i pustite da se diže na

toplome mjestu. Kuhani krumpir pomiješate s kvasom, dodajte prosijano

brašno i kim te mijesite. Dalje postupajte kao sa pšeničnim kruhom.

Kukuruzni kruh

Kukuruzni kruh pripremite od glatkoga pšeničnoga i kukuruznog brašna

u jednakim omjerima. Kilogram kukuruznog brašna stavite u posudu,

pofurite vrelom vodom i pustite da se ohladi. Za to vrijeme pripremite

kvasac s mlijekom i pustite ga dizati. Dodajte kilogram pšeničnog brašna,

posolite, dodajte i 2 – 3 žlice ulja. S mlijekom zamijesite tijesto i ostavite ga

da se diže. Nakon što se dignulo, ponovo ga mijesite i još jednom ostavite

da se digne. Oblikujte tijesto, stavite u posudu za pečenje i prije pečenja

premažite toplim mlijekom.

Kruh

72

73

Tjestenine

Tjestenina je bila isključivo domaći proizvod. Izrađivala se od pšeničnog

brašna s jajima ili bez njih. Domaćice su obično zamijesile odjednom veću

količinu tijesta. Izradile bi sitne, uske rezance za juhu, široke rezance i

krpice. Višak koji se nije odmah upotrijebio sušio se i spremao u platnene

vrećice. Radile su se i noklice, koje su se odmah ukuhavale u jela, zatim

kašice, mlinci itd.

Ipak, tjestenina se najčešće jela kao samostalno jelo za doručak ili večeru,

začinjena preprženim špekom, drožđicama, sirom ili vrhnjem. Postojale su

i slatke varijante, npr. rezanci s orasima i šećerom ili samo šećerom. To

su bila, kako kažu naše kazivačice, preštimana ( ina) jela koja su došla iz

grada. Orasi su za Prigorce bili delicija koju su radije prodavali u gradu, a

sami su ih upotrebljavali samo u svečanijim prigodama.

Treba spomenuti i krumpirova tijesta od kojih su se radila jela kao što su

knedli (okruglice) sa šljivama i marelicama ili šufnudli (valjušci) kao prilog

mesnim jelima.

Tjestenine

74

Rezanci

Tri cijela jajeta zamijesite s 0,5 kg brašna, malo mlake vode, malo soli i

malom žličicom ulja. Mijesite tako dugo dok ne dobijete lijepo glatko

tijesto. Razvaljajte tijesto na dasci koju ste posipali brašnom u tanki mlinac

i ostavite da se malo osuši. Mlinac dobro pobrašnite, preklopite nekoliko

puta i režite po potrebi i želji, tanko za juhu ili široke trake oko 1 – 1,5 cm

za kuhanje. Kuhajte u slanoj vodi i ocijedite.

Krpice

Jedno jaje zamijesite s 3 dl mlake vode, malo soli i brašna koliko treba.

Tijesto razvaljajte u mlinac i ostavite sušiti. Nakon što se mlinac malo

osušio, posipajte brašnom, preklopite nekoliko puta i režite najprije u

trake, a zatim na kvadratiće 1 x 1 cm ili „po prst i pol debele“.

Ribana kašica

Zamijesite tijesto s jednim jajetom, brašnom i malo soli. Tijesto mora biti

glatko, ali dosta tvrdo jer se odmah riba na ribež. Stavlja se na čistu krpu

da se osuši, a zatim se ukuhava u juhu. Može se i skuhati u slanoj vodi i

zamastiti te tako jesti kao samostalno jelo.

Frkana kašica s jajima

Dva jajeta miješajte vilicom uz dodavanje brašna. Treba odmah staviti

veću količina brašna kako bi se prstima moglo frkati tijesto i načiniti

grudice – frkanu kašicu – koja se odmah zakuhava u juhu.

Tjes

teni

ne

75

Frkana kašica bez jaja

Tijesto zamijesite od brašna i vode. Na 1 dl vode stavite brašna koliko

treba da se može prstima usitniti i dobiti grudice približno iste veličine

koje odmah zakuhajte u juhu.

Mlinci

U brašno dodajte sol, jedno jaje i s mlačnom vodom zamijesite gipko tijesto.

Tijesto podijelite na manje komade. Svaki valjajte na dasci koju ste posipali

brašnom da dobijete tanki okrugli mlinac i pustite kratko sušiti. Pecite

mlinac na ploči štednjaka ili na rešetki u pećnici. Pečeni mlinac ohladite i

trgajte na manje komade.

U vruću posoljenu vodu stavite natrgane mlince. Ako su malo deblji,

pustite da prokuhaju 2 – 3 min. Ostavite da odstoje u poklopljenoj posudi.

Vrlo je važno paziti da ne budu prekuhani. Oni, kao i svako tijesto, moraju

biti malo žilavi. Procijedite i stavite u zdjelu za posluživanje te prelijte

masnoćom od pečenja.

Mlinci su najčešći prilog uz pečenu perad, a najbolja je purica ili patkica z

mlincima. To su bila jela koja se spremala za Božić, Uskrs, svadbe i krstitke.

Krumpirovo tijesto

Krumpir skuhajte u ljusci. Još vruć ogulite, protisnite kroz prešu u veću

posudu. Posolite, dodajte žlicu masti, jedno cijelo jaje i brašna „koliko

krumpir pije“ i brzo zamijesite tijesto. Ne smijete dodati previše brašna

jer će u protivnom tijesto biti pretvrdo, a knedli ili šufnudli žilavi.

Tjestenine

76

77

Blagdani i svečane prigode

Neizostavni su dio blagdanskih slavlja i svečanih prigoda i jela koja se

tada tradicionalno pripremaju. Na selu se obvezatno poštovao kalendar

gozbenih i posnih dana u godini. Izbor jela u dane blagdana bio je točno

određen. Od mnogih blagdanskih rituala danas se sačuvao upravo taj

zadani jelovnik, dok su mnogi drugi običaji zaboravljeni.

Prehrana u danima posta, uoči velikih blagdana, za vrijeme korizme i pred

Božić nije se puno razlikovala od svakodnevne zimske prehrane. Jele su

se mahunarke, žitarice, krumpir i tjestenina. Pazilo se samo da jela budu

posna, tj. nije ih se zamaščivalo kao inače.

Na Badnjak se postilo – nije se jelo meso niti se rabila svinjska mast, no

odmah po povratku s polnoćke jela se hladetina, koja se spremala od

kokošjega i guščjeg mesa ili od svinjetine.

Za blagdanski objed obvezatno se pekla perad – kokoš, patka ili purica.

Svinjska pečenka bila je rijetkost jer svježega svinjskog mesa nije bilo,

eventualno su se vadili komadi mesa koje su čuvali u masti. Jela se

gusta juha od peradi s povrćem – ajngemahtec – ili bistra kokošja juha s

rezancima. Prilog su bili mlinci, rezanci i krumpir, slično kao i danas.

Od kolača pekle su se gibanice s makom, sirom, orasima i pekmezom od

Blagdni i večane prigode

78

šljiva. U bogatijim kućama za božićne blagdane pekli su se i suhi kolači.

Na početku godine, nakon dugih zimskih mjeseci, mnogi su jedva čekali

vrijeme kada fašničko veselje najavljuje nadolazeće proljeće. Za fašnik

( fašinek) jelo se „kak za Božić“. Pekao se kokot, koji se smatrao „muškim

mesom“, kao što je i fašnik bio „muški blagdan“. Uz kokota se jeo krumpir

i kiselo zelje.

Kao što jaja obilježavaju Uskrs, tako su i kra lini obvezatna slastica

na fašničkom jelovniku. Obvezatno su se posipali

kristalnim šećerom.

Ono što obilježava Uskrs svakako su jaja i

sve što je s njima povezano – kuhanje,

farbanje i ukrašavanje. Bojila su se

prirodnim bojama koje su žene

dobile kuhanjem kore voća,

ljuski luka, cvjetova i korijenja.

Ukrašavala su se (šarala)

tehnikom pisanja voskom

pa otud i naziv pisanice.

Nanošenjem toplog voska

oblikovali su se ornamenti,

a zatim se jaje uranjalo u

pripremljenu boju. Kada se

vosak skinuo, ostao je ukras

svjetlije nijanse u boji ljuske

jajeta. Po završetku premazivala

su se komadićem špeka za ljepši

Bla

gdni

i ve

čane

pri

gode

ko su jaja i

hanje,

u se

ne

a,

a

ši

79

sjaj.

Obilni uskrsni doručak tradicionalno je uz jaja sadržavao i kuhanu šunku,

mladi luk i hren.

U drugom dijelu godine, u studenome, kada se slavilo Martinje, tradicija je

nalagala da se uz mlado vino na stolu mora naći i pečena guska. Uz gusku

obično se jelo pirjano zelje (sparjene zelje), kuhani krumpir ili okruglice od

kruha. Iako mnogi ne znaju zašto se za Martinje jedu guske, taj se običaj i

danas zadržao u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske.

Prema legendi, kada su mještani grada Toursa

htjeli Martina proglasiti biskupom, on se, ne

želeći prihvatiti tu dužnost, skrio među

guske. One su ga svojim gakanjem

odale pa to još dan-danas plaćaju

glavom.

Osim blagdana, u životu sela

važna su bila i okupljanja

prilikom zajedničkih

poslova koji su se obavljali

zimi, kao što je čijanje perja.

Cijelo se ljeto skupljalo

perje pa se po količini

tog perja vidjelo koliko je

preštimana (dobrostojeća)

obitelj. Naime, imala ga je

toliko koliko je gusaka zaklala

preko godine. Mnogi se stariji

Blagdni i večane prigode

Prema legendi, ka

htjeli Martina

želeći prih

guske.

odale

gla

t

pr

80

ljudi sjećaju da je bilo „kak da je svetek“. Pjevalo se, pripovijedalo, šalilo,

domaćini su pripremili i prigodna jela: čvarke, špek, suha rebrica, luk,

kiselu papriku i krastavce. Obvezatna je bila gibanica s pekmezom od

šljiva.

I gulenje kurize bilo je veliko veselje za sve, a kako se to uglavnom radilo

u popodnevnim satima, domaćini su uvijek ponudili „nekaj za pregristi“ –

suhog sira s lukom i kruhom i tenkog kolača.

Još jedna prigoda u kojoj se dobro jelo bilo je kolinje. Tada su se jela posebna

jela koja se inače nisu pripremala. O spremanju mesa i mesnih proizvoda

za zimu i o jelima uz kolinje bit će više riječi u posebnom poglavlju.

Iz obiteljskog albuma Katice i Stjepana Obada, Glavničica

Bla

gdni

i ve

čane

pri

gode

81

Hladetina

U vodu stavite kuhati povrće (mrkvu, peršin, luk, malo češnjaka) sa

svinjskim nogicama, repom, kožicama, glavom. Posolite, dodajte papar u

zrnu i kuhajte polagano oko tri sata. Povremeno skidajte pjenu koja se digne

na površinu. Kad je meso mekano, odvojite ga od kostiju, a procijeđenu

juhu izlijte u posudu. Kad se juha malo ohladi, s površine skinite masnoću.

Posebno skuhajte mrkvu i jaja. U zdjelu slažite očišćeno meso, na kolute

izrezana tvrdo kuhana jaja i mrkvu. Zalijte pažljivo juhom. Stavite na

hladno mjesto da se stisne i posipajte mljevenom slatkom paprikom.

U bogatijim obiteljima se sa svježim mesom za hladetinu kuhao i sušeni

buncek pa je i njega bilo unutra.

Hladetina je posebno ina kada se jede s kukuruznim kruhom.

Blagdni i večane prigode

82

Purica s mlincima

Od davnih dana purica s mlincima tradicionalno je i vrlo cijenjeno jelo

sjeverozapadne Hrvatske, koje se priprema za važnije prigode.

Puricu tešku 3 – 4 kg operite i osušite. Posolite je iznutra i izvana, ostavite

da odstoji, najbolje preko noći. Položite je u posudu za pečenje s prsima

prema gore. Rastopite dvije žlice masti i prelijte preko purice. Na dno

posude za pečenje stavite 1 – 2 dl tople vode. Puricu stavite peći u zagrijanu

pećnicu. Da bi se lijepo zarumenjela sa svih strana, treba je svakih pola sata

okretati i zalijevati sokom. Ako ustanovite da nema dovoljno soka, dolijte

malo tople vode na dno posude. Pečenu puricu izvadite, malo ohladite i

narežite. Sok od pečenja sačuvajte.

Sok od pečenja prelijte u manju posudu, odlijte suvišnu masnoću koja

se iscijedila pečenjem. Jednim dijelom masti po želji zamastite mlince. U

šalici pomiješajte žlicu mekog brašna s vodom i dodajte u sok od pečenja.

Posolite ako treba i kratko prokuhajte miješajući da dobijete homogenu

smjesu, koju zatim prelijte preko mlinaca. Promiješajte dobro mlince s

umakom od pečenja i poslužite.

Punjena guska

Od davnih Za punjenu gusku potrebno je pripremiti nadjev od bijeloga

kruha, mesnatog špeka, dva luka, tri žlice masti, soli, jednog jajeta, papra.

Tri kriške kruha namočite u malo mlijeka i ocijedite, špek i luk sitno

narežite. Na masti kratko prepržite luk i dodajte špek, dodajte ocijeđenom

kruhu, dodajte jaje, papra, soli, malo krušnih mrvica te umijesite nadjev.

Bla

gdni

i ve

čane

pri

gode

83

Očišćenu gusku natrljajte iznutra solju i paprom, ispunite nadjevom i

zašijte. Položite je u posudu za pečenje prsnom stranom prema gore,

prelijte otopljenom mašću i pecite oko dva sata. Dok se guska peče,

zalijevajte je sokom. Po potrebi dolijte vodu na dno posude. Nakon sat i pol

gusku okrenite na leđa. Uz povremeno zalijevanje pecite dok ne dobijete

lijepu zlatnu boju i hrskavu kožicu.

Umak od hrena za uskrsnu šunku

Potrebna je jedna šalica očišćenoga i naribanog hrena, pet žlica brašna, pet

žlica maslaca, litra mlijeka, žlica šećera.

Od 1 l mlijeka odlijte 2 dl i u njemu razmutite brašno. Ulijte u ostalo mlijeko,

dodajte maslac, šećer i sol. Kuhajte dok se ne zagusti. Na kraju umiješajte

naribani hren i još kratko prokuhajte.

Umak od hrena II

Dvije žemlje ili dvije kriške bijeloga kruha prelijte vrućom juhom i ostavite

stajati. Kad kruh upije juhu, propasirajte ga. Dobivenu smjesu pomiješajte

s naribanim hrenom i dodajte malo octa i soli.

Blagdni i večane prigode

84

Vjenčanje Marte Matice i Ivana Habeka u Kašini 20-ih godina XX. stoljeća

85

Svadbene svečanosti

Svadba je bila najsvečanija prigoda u kojoj je svaka obitelj nastojala imati

na stolu najbolje što je mogla. Tradicija je propisivala obilje hrane koja se

nudila goščenikima i svatima. Svadbe su se po pravilu održavale u zimskim

mjesecima, između adventa i korizme. To je bilo vrijeme mirovanja, kada

nije bilo posla na polju, a svi plodovi zemlje i rada spremljeni za zimu.

Svadbene su svečanosti obično trajale tri cijela dana, a važan dio slavlja bila

je, dakako, hrana. Slavilo se i jelo u obje kuće, kod mlade i kod mladoženje.

Uz glavna jela posluživali su se i doručci i večere.

Za svadbe su, uz obvezatnu perad, klali svinje, a bogatije su obitelji u

mesnici kupovale govedinu za svečanu juhu. Pekli su se najbolji kolači u

pećnici i krušnoj peći: gibanice – kolači od dizanog tijesta, tenka gibanica,

kuglof. Debela gibanica bio je kolač punjen naj inijim nadjevom od oraha,

maka ili pekmeza od šljiva. Pekli su se medenjaci i pite od sira, jabuka,

rožička i oraha. Bogatiji su ljudi imali i slastice po uzoru na građanske,

sitne kolače i kekse.

Kao iznimnu slasticu za svadbu poneki bi bogati gazda znao naručiti tortu

iz neke od zagrebačkih slastičarnica.

Inače se svadbeni kolači nisu razlikovali od nedjeljnih ili svakodnevnih.

Razlika je bila samo u količini „ inih“ sastojaka – više jaja, maslaca i šećera,

Svadbene svečanosti

86

orasi nasuprot jeftinijemu i skromnijem rogaču, bijelo pšenično brašno,

koje se smatralo izrazom blagostanja i raskoši nasuprot ostalim vrstama.

Svadbena gozba sastojala se od više jela, a možemo nabrojiti i nekoliko

uobičajenih jelovnika. Prvo se

posluživala juha, koja je mogla

biti od govedine s rezancima

pa se uz nju posluživala i

kuhana govedina sa svježe

ribanim hrenom ili umakom

od hrena. Preštimana je bila

juha s rezancima, njoj uz bok

ajngemahtec i juha od peradi s

noklecima. Zatim se serviralo

neko mesno jelo. To je mogao

biti goveđi saftgulaš, koji se

jeo s kruhom, ili paprikaš od

peradi, koji se jeo s domaćim

širokim rezancima. Nakon

toga na red je došlo pečeno

meso, svinjska pečenka, vratina

u komadu ili krmenadli iz paca.

S obzirom na to da su domaćice

u svojim dvorištima hranile

perad, najčešće se pripremalo

meso purice, kokoši, guske i

patke. Prilog uz pečenja bili

su mlinci, pečeni krumpir,

podrobleni krumpir – pire

Svad

bene

sve

čano

sti

87

od krumpira. Uz to se posluživalo ukiseljeno povrće – kiseli krastavci,

paprike, zelje. Svadba je bila prigoda kada se pekao svečani kruh od

bijeloga pšeničnog brašna – pogačica.

Za doručak poslije svadbe

( froštukel) posluživala se

divka, zamjena za kavu s

mlijekom u koju se drobila

pogačica ili kruh. Uz divku su

se jeli kolači, najčešće kravajica

ili tenki kolač. Posluživao se

i lipov čaj. Posluživalo se i

hladno pečenje od jučer, svježe

kuhane kobasice s hrenom i uz

to kiseli krastavci i paprike.

Tijekom cijelog slavlja

sukačice – žene koje su kuhale

i posluživale – neprestano su

na stol donosile jela, ugrijano

meso, kolače, vino. Ako se

nešto pojelo, donosile su još jer

su stolovi neprestano morali

biti puni.

Svadbene svečanosti

88

Svadbeni jelovnik I

Juha od teletine

Meso izrežite na kocke i kratko popržite na masti. Posebno na masti

popržite mrkvu, peršin, celer, koje prije toga narežite na rezance. Meso

zalijte vodom i u nju stavite poprženo povrće, list peršina i celera. Posolite,

dodajte papar i kuhajte na laganoj vatri. Kad je meso mekano, napravite

laganu zapršku koju stavite u juhu i dodajte malo vrhnja.

Poslužite kuhano meso iz juhe sa svježe ribanim ili umakom od hrena.

Punjena kokica

Kokoš dobro operite i osušite. Priredite nadjev: jetra i špek sitno

nasjeckajte, dodajte sjeckani list peršina, dvije žlice vrhnja, jaje, mrvice

i sol. Nadjenite kokoš pripremljenim nadjevom i zašijte koncem. Kokoš

prelijte vrelom masti i stavite peći. Ako je kokica „na suhom“, povremeno

na dno posude dodajte malo tople vode i zalijevajte sokom od pečenja.

Pečenu kokicu narežite, nadjev isto tako te prelijte sokom od pečenja.

Poslužite uz ostale priloge: mlince, pečeni krumpir ili pire od krumpira.

Rezanci s mesom

Svinjsko ili juneće meso izrežite na kockice. Na masti popržite glavicu

luka i jednu mrkvu izrezanu na kolutiće, dodajte meso i lagano popržite.

Nadolijte malo tople vode, posolite i pirjajte dok meso ne omekša. Kad je

meso mekano, posipajte slatkom crvenom paprikom i zagustite žlicom

brašna otopljenom u vodi. Meso poslužite sa širokim kuhanim rezancima.

Svad

bene

sve

čano

sti

89

Saftgulaš

Na masti prepržite glavicu luka samo da uvene, dodajte malo crvene

paprike, slatke ili ljute, kako vam odgovara. Dodajte pileće meso izrezano

na manje komade, kratko popržite. Zalijte toplom vodom da pokrije meso,

posolite. Pirjajte na laganoj vatri. Kada je meso skoro gotovo, dodajte

mrkvu izrezanu na kolutiće, dolijte vode i nastavite kuhati dok meso ne

omekša. Zakuhajte žličnjake. Zagustite žlicom brašna koju ste razmutili u

malo vode.

Svadbene svečanosti

90

Svadbeni jelovnik II

Ajngemahtec-juha

Piletinu narežite na manje komade. Sitno izrezani luk lagano prepržite

na masti do zlatnožute boje, dodajte pileće meso i malo prepržite dok ne

pobijeli. Zatim dodajte usitnjeno korjenasto povrće po tvrdoći: mrkvu,

peršin, celer, grašak. Sve sastojke još malo prepržite, dodajte vodu i pustite

da zakipi. Tada vatru smanjite na najmanje. Pred kraj ukuhajte noklice i

pospite sjeckanim peršinom.

Smjesa za noklice: u posudi razmutite jedno jaje, dodajte brašno, žličicu

svinjske masti (još je bolje ako imate kokošju mast), sitno sjeckanu pileću

jetricu, sol, papar. Sve se lagano miješajte, pustite malo stajati, a zatim

ukuhajte u juhu.

90

91

Svinjska vratina pečena u krušnoj peći

Svinjski vrat nasolite te našpikajte češnjakom i komadićima špeka. Stavite

u posudu za pečenje. Rastopite 2 – 3 žlice svinjske masti i prelijte preko

mesa. Na dno posude ulijte malo tople vode. Za vrijeme pečenja polijevajte

sokom koji je pustilo meso.

Paprikaš od kokice

Kokicu izrežite na komade. Na masti popržite luk dok ne bude svjetložut,

dodajte meso, dolijte vode i pirjajte. Povremeno podlijevajte vodom,

miješajte i pazite da ne zagori. Posolite. Kada je meso mekano, zalijte s još

malo vode da pokrije meso. U dvije mjerice vrhnja umiješajte žličicu brašna

i malo crvene ljute paprike te dodajte u paprikaš. Još kratko prokuhajte.

Ako je pregusto, razrijedite s malo mlijeka.

91

92

Vinski gulaš

Na masti pržite dosta luka dok ne postane svjetložut. Na nj stavite

svinjsko meso izrezano na kockice. Dolijte vodu i pirjajte dok ne omekša,

povremeno miješajući. Kada je meso mekano, nalijte vino i vodu. Dodajte

malo crvene paprike, list lovora, nekoliko zrna papra i sol. Napravite malo

zaprške i kratko prokuhajte.

Salate

Grah-salata

Kuhani grah ocijedite (ali ostavite malo tekućine u kojoj se kuhao) i stavite

u zdjelu. Posipajte ga tanko narezanim lukom. Začinite mješavinom

jabučnog octa, vode, ulja, soli i malo mljevenog papra. Tekućine uvijek

mora biti malo više da je grah pokriven.

Krumpir-salata

Krumpir skuhajte u kori. Još topao ogulite, narežite na ploške i posolite.

Krumpir začinite dok je još topao uljem koje ste pomiješali s malo vode

i jabučnim octom. Promiješajte i dodajte vrlo tanko narezani luk i malo

mljevenog papra.

Cikla-salata

Ciklu skuhajte, ogulite i narežite na tanke ploške. Začinite još toplu

mješavinom ulja, jabučnog octa, soli i malo šećera. Na salatu je dobro

Svad

bene

sve

čano

sti

93staviti i naribanog hrena. Ova salata na hladnome mjestu može stajati

nekoliko dana.

Zelje-salata

Svježe zelje narežite što je moguće tanje, posolite i ostavite malo da odstoji.

Nakon što malo „otpusti“, ocijedite. Začinite uljem i jabučnim octom, po

želji mljevenim paprom.

Salata od kiselog zelja

Salata od kiselog zelja u zimskim mjesecima prava je riznica vitamina.

Rezano zelje, ako je prekiselo, lagano isperite u hladnoj vodi i začinite

bućinim uljem i crvenom slatkom paprikom.

Svadbene svečanosti

94

Iz obiteljskog albuma Jelene i Mirka Poldrugač, Lužan

95

Spremanje hrane za zimu

Priča o prehrani u sesvetskom Prigorju bila bi nepotpuna kada ne bismo

spomenuli i tradicionalne načine konzerviranja hrane za zimske mjesece –

pripremanje mesnih proizvoda, kiseljenje povrća i ukuhavanje voća.

Kolinje

Svinje su se uzgajale u svim domaćinstvima neovisno o imovinskom

stanju. Svinjetina je uz perad bila omiljeno meso koje se na razne načine

prerađivalo da bi se sačuvalo za dulje vrijeme.

Kolinje je bio važan događaj oko kojeg su se okupljali susjedi i rodbina, a

obavljalo se u zimskim mjesecima, obično u studenome ili prosincu. Bio

je to težak posao koji je tražio više ruku jer se klalo više svinja odjednom.

Domaće su se svinje tovile do kraja godine da bi postigle oko sto pedeset

kilograma i više.

Sve koji su pomagali trebalo je i počastiti. Kolinje je bilo jedan od rijetkih

dana u godini kada je bilo svježeg mesa. Tada je to bila prava gozba kojoj su

se svi veselili. Kolinje su pratila jela koja su se spremala samo u to vrijeme.

Spremanje hrane za zim

u

96

Kako je svinjokolja trajala gotovo cijeli dan, pripremao se doručak, ručak,

pa i večera da se proslavi uspješan posao.

Pripremale su se iznutrice – svinjska jetra na naglo s bijelim lukom ili na

saft. Uz to su se jeli kukuruzni žganci i kiselina (paprika, feferoni, krastavci).

Poslastica koja se servirala važnijim gostima bio je mozak, koji se pirjao

na luku i jajima. Kuhala se i črna juva, koja je dobila naziv po osnovnom

sastojku – svinjskoj krvi.

Muškarci su bili zaposleni oko trančiranja i odvajanja većih komada mesa

koji će se sušiti. Žene su za to vrijeme pripremale crijeva za krvavice

i kobasice, rezale špek i topile ga u mast te stiskale čvarke. Polutrajni

proizvodi bile su kobasice: bele devenice, krvavice i prezvuršt. Trajnije

mesnate kobase koje nisu sadržavale druge dodatke „išle su na dim“.

Za pripremu krvavica i prezvuršta rabilo se kuhano meso svinjske glave,

jezika, kože, slezena, pluća i srce. U smjesu za krvavice stavljana je po želji

heljdina ili ječmena kaša. Tom smjesom punila su se crijeva, a zatim su se

krvavice kuhale u kotlu.

Od jagla (krupno mljevenoga kukuruza) i mesa pripremale su se kobasice,

bele devenice, koje su bile osobito ukusne. I danas ih još znaju pripremiti

pojedine obitelji „za sebe“.

Veći komadi mesa kao što su šunke, lopatice, mesnati dijelovi špeka i

rebra konzervirani su soljenjem, dimljenjem i sušenjem, što je jedan je od

najstarijih načina čuvanja mesa.

Topljenje masti bio je važan posao prilikom kolinja jer je svinjska mast

bila bitan sastojak seoske kuhinje. Sva se hrana uključujući kolače i

salate spremala na svinjskoj masti. Suncokretovo ulje je bilo skupo i

upotrebljavalo se u malim količinama.

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

97

Konzerviranje mesa

Svježe se meso prvo stavljalo u pac – suhi ili mokri. Za suhi pac meso se

natrljalo mješavinom soli (oko 10 % težine mesa), češnjaka, papra i crvene

paprike. Složilo se u posudu i pokrilo čistom krpom. Manji komadi mesa

(nogice, rebrica) vadili su se iz paca već nakon 5 – 6 dana, dok su veći

ostajali u pacu uz povremeno okretanje 12 – 15 dana. Sukrvicu koju je

meso ispustilo trebalo je odliti da ne pokvari meso. Prije dimljenja meso se

ispralo u hladnoj vodi kako bi se uklonio višak soli. Do tog je trenutka upilo

dovoljno soli da bi bilo ukusno. Dalje se meso dimilo, najbolje na bukovoj

piljevini, 2 – 3 dana, a poslije toga se sušilo na zraku.

Za mokri pac skuhala se voda sa solju i paprom – salamura. Kad se ohladila,

dodao se češnjak i malo paprike. Time se prelilo meso složeno u većoj

posudi. Povremeno se okretalo da bi se dobro napacalo sa svih strana.

Manje komade mesa bilo je dovoljno držati dva tjedna u pacu, a šunke tri

ili četiri. Nakon toga meso se stavljalo na hladan dim, a zatim sušilo na

tavanu.

Mast i čvarci

Svinjska se mast radila od najdebljega bijelog dijela leđa, špeka. Oštrim se

nožem prvo odvajala koža. Čisti se špek rezao u trake debljine 3 – 4 cm,

a one na pravilne kockice 3 x 3 cm. U posudu se prije početka topljenja

stavljalo malo masti od prošle godine kako bi proces topljenja brže počeo

i kako ne bi došlo do zagorijevanja. Špek se topio uz stalno miješanje.

Kada su kockice špeka isplivale na površinu i dobile svjetlosmeđu boju,

otopljena se mast sklonila s vatre i dodalo joj se malo mlijeka. Mlijeko je

čvarcima davalo lijepu smeđu boju pa je važan trenutak bio kada će se

doliti u mast. Važan je bio završetak topljenja masti kako bi bila svijetla i

Spremanje hrane za zim

u

98

bistra. Čista procijeđena mast spremala se u emajliranu posudu, banjicu, a

nakon hlađenja dobila bi lijepu bijelu boju sivkastog tona.

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

Č

99

Kockice otopljenog špeka tiještile su se u preši za čvarke. Neki bi ih jako

istisnuli kako u njima ne bi ostalo nimalo masnoće. Drugi su više cijenili

masnije čvarke. Danas, kada se sve rjeđe uzgajaju svinje s većim udjelom

špeka, čvarci su postali rijetkost i prava delicija koja na tržištu postiže

cijenu naj inijih mesnih prerađevina.

Čvarke lagano posolite i poslužite uz domaći kruh i luk.

Krvavice ili črne devenice

Krvavice su se pripravljale od lošijih dijelova mesa (kožice, dijelova

glave, obrazine, špeka). Svi su se sastojci samljeli u stroju za mljevenje

mesa, a gotovoj smjesi dodala se kuhana heljdina kaša ili jagli (ovisno o

ukusu), svježa krv i začini: sol, papar, crvena ljuta mljevena paprika. Tim

se nadjevom punilo debelo crijevo i formirale se kobasice duljine 10 – 15

cm. Kobasice je još trebalo prokuhati oko 20 minuta da bi se krv stisnula i

povezala sve sastojke.

Ako bi na nekim krvavicama popucalo crijevo pri kuhanju, pojele bi se

odmah. To se jelo nazivalo obarnica. Uz pečene krvavice obično je prilog

bio restani krumpir ili žganci i pirjano kiselo zelje.

Bele devenice

Bele devenice bile su svijetle i dobile su ime po boji, kao i črne devenice, koje

su bile tamnosmeđe od krvi koju su sadržavale. Bele devenice izrađivale

su se od najboljega svinjskog mesa, najčešće potrbušnice rezane u trake,

i jagla.

Jagli su se pofurili vrelom vodom i ostavili da malo nabubre. To se obično

Spremanje hrane za zim

u

100

činilo u velikome drvenom koritu. Kada su se jagli malo ohladili, prelilo

ih se vrućom svinjskom masti. Mast je služila da poveže jagle kako se ne

bi rasipali kada se kobasica reže. U još toplu smjesu dodavao se češnjak,

papar i sol. Smjesa se dobro izmiješala, meso se izrezalo na trake, rukom

se uzimalo malo jagla iz posude i zajedno s mesom uguravalo u crijevo.

Crijevo promjera 5 – 7 cm (debelo crijevo) moralo je biti okrenuto naopako

da bi jedan kraj kobasice ostao stisnut te kako smjesa ne bi izlazila. Malo

pomalo crijevo se punilo smjesom. Devenice nisu smjele biti previše

napunjene jer jagli kuhanjem bubre. Drugi kraj napunjene kobasice

zatvarao se preklapanjem (kao sarma) ili se zatvarao zašiljenim drvcem.

Devenice je još trebalo prokuhati, ohladiti i nakon toga staviti kratko na

hladan dim.

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

101

Jela koja su se obvezatno spremala u vrijeme kolinja

Črna juva

Na nekoliko žlica masti prepržite glavicu luka i jednu mrkvu. Zalijte

vodom i dodajte komadiće mesa, svinjski rep, sol, crvenu papriku i lovor.

Kada je meso kuhano, dodajte 3 – 4 žlice svinjske krvi koju ste pomiješali s

kukuruznim brašnom i nekoliko žlica jabučnog octa. Promiješajte i kratko

još prokuhajte. U juhu možete po želji zakuhati žličnjake.

Mozak

Mozak očistite od kožice. Narežite sitno glavicu luka i kratko popržite na

žlici masti. Dodajte mozak i pirjajte lagano miješajući. Kad je mozak gotov,

posolite ga.

Mozak s jajima

Na sjeckanom luku pirjajte mozak i pred kraj dodajte istučena jaja. Kada

su jaja i mozak pečeni, posolite i paprite.

Plučica „na kiselo“

Plučica pristavite u hladnu slanu vodu i kuhajte dok ne omekšaju. Kuhana

izvadite iz vode i narežite na kockice. Na masti napravite zapršku s

glavicom luka, dodajte izrezana plučica i zalijte juhom u kojoj su se kuhala.

Vratite na vatru, dodajte nekoliko zrna papra i lovorov list. Na kraju u jelo

dodajte nekoliko žlica jabučnog octa.

Spremanje hrane za zim

u

102

Rajžlec „na kiselo“

0,5 kg rajžleca; glavica luka ; 3 – 4 krumpira; češanj češnjaka; povrće za

juhu; lovorov list, papar, slatka crvena paprika; sol, papar, vinski ocat

Rajžlec (teleća ili juneća crijeva), dobro operite i ostavite stajati u hladnoj

vodi u koju ste stavili žlicu jabučnog octa. Stavite kuhati u hladnu vodu s

povrćem za juhu, lovorovim listom, paprom, solju. Kuhajte dok ne omekša.

Ohladite i narežite na manje komade. Na dvije žlice masti prepržite luk,

dodajte brašno i crvenu slatku papriku. Zalijte juhom u kojoj se kuhao

rajžlec. U veću posudu stavite narezani rajžlec, zalijte prokuhanom

zaprškom i preostalom procijeđenom juhom. Dodajte češnjaka, lovorov

list, paprite i dosolite i kuhajte još 10 – 15 min. Na kraju dodajte žlicu-dvije

vinskog octa.

Važno je reći da se od svinje, kao ni od goveda, ništa nije bacalo. Osim

mesa, svi ostali dijelovi: kosti, koža, dlaka, papci ili salo, imali su svoju

namjenu. Prerađivali su se u domaćinstvima ili su se prodavali. Koža se

prodavala kožarima, dlaka četkarima i tapetarima. Naime, tapetari su

snopove dlake prošivali i njima tapecirali namještaj. Od goveđih rogova

češljari su izrađivali češljeve. Od papaka i kostiju radilo se ljepilo (tutkalo),

koje je bilo nezamjenjivo u stolarijama za lijepljenje drva.

Salo i mast domaćice su kuhale s dodatkom sode ili pepela za domaći

sapun. Taj je domaći sapun bio žućkaste boje, imao je speci ičan miris, a

služio je za održavanje čistoće cijelog domaćinstva, od osobne higijene do

pranja rublja i podova. Bio je vrlo dobar za pranje odjeće i jako pogodan za

otklanjanje nečistoća organskog podrijetla i raznih mrlja. Domaći se sapun

sastojao od razgradivih i vrlo malo otpadnih tvari. U svom je sastavu imao

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

103

oko 80 % masnoća, dobro se pjenio i nije isušivao kožu.

Domaći sapun

U veliku posudu ili kotao stavljala se voda, kosti i različite vrste masnoća

(loj, stara mast, ostatci koža), „živa soda“ (kaustična soda, natrijeva lužina)

i šaka soli. Kuhalo se na laganoj vatri uz stalno miješanje 2 – 3 sata. Potom

se procijedilo i izlilo u pripremljene drvene kalupe obložene mokrom

tkaninom. Kad se masa dovoljno stvrdnula, sapun se rezao u prikladne

oblike i sušio. Ovo je najjednostavniji recept za pripremu domaćeg

sapuna, no osnovnoj masi mogli su se dodavati i drugi sastojci već prema

potrebama i znanju domaćica.

Spremanje hrane za zim

u

104

Konzerviranje povrća i voća

Povrće kao zelje, grah i repa sadilo se u većim količinama kako bi dostajalo

za prehranu obitelji cijelu zimu. Gotovo sve povrće iz vrta konzerviralo

se na različite načine – kiseljenjem, soljenjem, ukuhavanjem ili sušenjem.

Od voća su se obvezatno radili pekmezi, sušilo se ili se čuvalo u rakiji.

Zanimljivo je da su Prigorci osim šljiva sušili i jabuke narezane na tanke

ploške. Jeli su ih suhe, kao današnji čips, ili su od njih kuhali čaj.

U vrijeme između dvaju svjetskih ratova staklenke za zimnicu bile su teško

dostupne. Domaćice su se koristile onim što su imale pa su čak pekmeze

spremale u zemljane posude koje su bile oštećene, koje se za drugo više

nisu mogle upotrijebiti. Kako bi bili trajniji, a i kako ne bi curili kroz rupe

na loncima, pekmezi su morali biti tvrdo ukuhani. Zimnica se spremala i u

drvene posude – kace. Tako se spremalo kiselo zelje i repa, cikla te paprika

punjena zeljem. Sve se to držalo u pelnicama – podrumima, u kojima je

bilo hladno i tamno. Dio se zaliha povrća i voća čuvao u svježem stanju.

Mrkva i peršin spremali su se u drvenim posudama s pijeskom kako bi

sačuvali svježinu. Jabuke su se spremale u trapove – iskopane rupe u zemlji

u koje su se jabuke stavljale naizmjence sa slojevima slame. Orasi, luk i

grah spremali su se na tavan, gdje je bilo suho. Grah, grašak i bob sušili

su se i držali u vrećama. Češnjak i luk te ljuta paprika pleli su se u vijence

koji su se obično objesili na trijemu kuće ili drugome prozračnome mjestu.

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

105

Paprika punjena zeljem

Svježu papriku očistite od sjemenki. Zelje sitno narežite, posolite i lagano

istisnite, stavite malo ulja i malo češnjaka. Paprike punite pripremljenim

zeljem. Na dno posude slažite redove u krug, tako da vrh paprike ulazi

u prethodnu. Na kraju pokrijte lanenom krpom i opteretite kamenom.

Nakon nekog vremena paprika i zelje pustit će sok, tzv. salamuru. Povrće

se na taj način kiseli u vlastitom soku.

Cikla u tropu od grožđa

Na dno kace stavite trop od grožđa, a na njega složite sirovu, dobro opranu

ciklu. Na ciklu slažite ponovo trop i tako ponovite postupak slaganja do

vrha kace. Sve zalijte mlakom vodom samo toliko da bude pokrivena,

pokrijte čistom lanenom krpom i opteretite teškim kamenom. Na isti se

način kiselila bela repa u tropu od bijeloga grožđa.

Kiselo zelje

Glavice zelja očistite od loših vanjskih listova, uklonite središnji dio.

Dio glavica ostavite cijele, dio naribajte. Na dno posude poslažite sitno

naribano zelje. Posolite i dobro pritisnite.

Nekada se zelje gazilo. Najčešće bi djeci na njihovu veliku radost dobro

oprali noge i stavili ih u kacu da gaze po njemu. Namjera je bila da zelje

što više omekša i pusti svoj sok. Na nj složite glavice što je gušće moguće,

a šupljine popunite rezanim zeljem. Na glavice ponovo stavite rezano

zelje, šaku kukuruza, nekoliko zrna papra, posolite i ponovite postupak

do vrha posude. Pokrijte lanenom krpom i stavite daščice te ih opteretite

kamenom. Nakon nekog vremena zelje će fermentirati, a na površini će

Spremanje hrane za zim

u

106

se pokazati pjena koju treba ukloniti. Svaki put kada se skida pjena, krpu,

daščice i kamen treba dobro oprati. Rasol ili sok kiselog zelja koji nastaje

kao rezultat kiseljenja može se piti jer obiluje vitaminima.

Krastavci u soli

Na litru vode uzmite 5 dag soli. Prokuhajte i ohladite. Krastavce operite i

posušite čistom krpom. Na dno staklenke složite lišće vinove loze, kopar

i malo hrena. Na to slažite krastavce, a među njih stavite pokoje zrno

papra, na kolutiće narezani hren i malo na ploške izrezanog luka. Kad

je staklenka puna, ponovo stavite lišće loze, nalijte hladnu slanu vodu i

zatvorite staklenke pergamentom. Krastavci trebaju odstajati devet dana

na suncu. Ako nema sunca, staklenke treba držati na toplome. Nakon toga

spremite ih na hladno i suho mjesto.

Krastavci u octu

Kiselite samo sasvim male, tvrde i zdrave krastavce. Staklenku obložite

na dnu lišćem vinove loze i koprom. Za bolji okus dodajte hrena i papra.

Krastavce pažljivo slažite u staklenku da ostane što manje praznog

prostora među njima. Prokuhajte ocat s malo soli i ohladite ga. Hladnim

octom prelijte krastavce, a da se ne bi dizali iznad octa, na vrh staklenke

stavite daščice na križ. Na vrh nalijte dvije žlice ulja.

Gljive u octu

Za kiseljenje gljive moraju biti mlade i potpuno zdrave. Skuhajte ih u

slanoj octenoj vodi. Izvadite i ohladite. Posebno skuhajte octenu slanu

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

107

vodu kojoj dodajte cijela zrna papra i nekoliko listova lovora. Gljive slažite

u staklenku, prelijte hladnom octenom vodom. Na vrh svake staklenke

nalijte dva prsta ulja.

Poparene paprike u octu

Vrsta paprike prikladna za kiseljenje jest okrugla, paradajz-paprika.

Skuhajte 2 l vode, 1 l jakoga vinskog octa, 2 dl ulja, dvije žlice soli, 20

zrna papra i malo celera. Mesnate paprike operite i kratko prokuhajte.

Izvadite ih i ohladite. Hladne slažite u staklenke. Posebno skuhajte vinski

ocat razrijeđen s vodom, ohladite ga i prelijte njime papriku. Staklenke

zatvorite i spremite na hladno.

Jabučni ocat

Jabuke koje su popadale sa stabla i malo se natukle nisu se smjele spremati

za zimu. Od njih se pripremao ocat. Takve su se jabuke najprije očistile,

zatim mljele u posebnom stroju ili su se tukle u mužaru. Nakon toga bi se

stavljale u prešu za grožđe da bi se istisnuo sok. Čisti jabučni sok izvanredan

je za piće nekoliko dana dok je sladak. Budući da nema nikakva sredstva

za konzerviranje, nakon otprilike tjedan dana počinje vreti. Tada jabučni

sok postaje mutan i mijenja okus, više nije pogodan za piće. Od njega će za

nekoliko mjeseci nastati kisela tekućina – ocat – koji svoju punu snagu i

okus ima tek nakon otprilike godinu dana.

Spremanje hrane za zim

u

108

Sok od kuhanih rajčica

Zrele rajčice operite, razrežite i kuhajte. Kad se sfrče kožica, rajčice su

kuhane. Zatim ih protisnite kroz sito, sok stavite ponovno kuhati da se malo

zgusne oko pola sata. Vreli sok ulijte u staklenke i zatvorite pergamentom.

Staklenke pokrijte i ostavite preko noći da se polagano hlade. Drugi dan ih

spremite na hladno mjesto.

Pekmez od rajčica

Rajčice skuhajte, protisnite kroz sito i kuhajte ponovno dok se sok sasvim

ne zgusne. Dodajte šećera i soli, još malo prokuhajte i punite staklenke.

Staklenke zavežite tek drugi dan, kad je pekmez od rajčica hladan.

Pekmez od šljiva

Šljive operite, očistite od koštica, posipajte šećerom i ostavite u većoj

posudi u kojoj će se peći da stoji preko noći. Šećer je nekada bio prilično

skup pa su ga domaćice upotrebljavale u malim količinama, tek koliko

je bilo nužno. Ako su šljive bile dovoljno slatke, nisu ga uopće stavljale.

Sutradan šljive stavite na umjerenu vatru i polagano stalno miješajte dok

se šećer ne otopi, a šljive počnu raspadati. Neke su žene pasirale šljive na

pasirki pa ih ponovo vratile u posudu i nastavile peći. Tako su se uklonile

kožice. Pekmez uz stalno miješanje pecite tako dugo dok se ne zgusne da

pada s kuhače u komadima. Na kraju možete dodati i malo rakije. Još vruć

pekmez ulijevajte u staklenke koje okrenite naopako i hladite zamotane u

deku do sutradan.

Pekmez se „pekao“ i na drugi način. Očišćene šljive pekle su se bez šećera

10 sati uz miješanje. Pekmez je bio kuhan kada je kuhača stajala u loncu.

Spre

man

je h

rane

za

zim

u

109

Vruć se nalio u zemljane posude, a kad se ohladio, prelio se rastopljenom

svinjskom masti. Tako načinjen pekmez mogao je stajati dvije-tri godine

bez straha da će se pokvariti.

Pekmez od šljiva II

10 kg šljiva; 1 l vinskog octa; 2 kg šećera; 2 dl ruma ili šljivovice

Šljive operite, očistite od koštica i kuhajte sa svim dodatcima oko dva

sata uz stalno miješanje. Kad su šljive mekane, propasirajte ih, vratite u

posudu za kuhanje i još kratko prokuhajte. Još vruće ulijevajte u staklenke

i zatvorite pergamentom.

Višnje u rakiji

U staklenu posudu

slažite red višanja,

red šećera, jednoga i

drugoga otprilike po

kilogram. Povremeno

protresite kako bi se

šećer lakše otopio.

Držite na suncu. Kad se

sve otopilo, zalijte s 1 l

rakije i pretočite u boce.

110

Iz obiteljskog albuma Ankice i Ivice Hrupeca, Kašina

111

Slastice

Premda su se kolači jeli u različitim prigodama o kojima smo govorili,

ondje ih nismo spominjali. Radi lakšeg snalaženja odlučili smo sve slatko

sjediniti na jednome mjestu.

Priprema slastica cijenila se kao posebno umijeće. Recepte za kolače

žene su zapisivale u bilježnice koje su se brižljivo čuvale i nadopunjivale

vlastitim iskustvom i uputama iskusnih kuharica.

U daljoj prošlosti kolači su se pekli u krušnoj peći, isto kao kruh i meso.

Bilo je prigorskih obitelji u kojima se tako postupalo gotovo do sredine

20. stoljeća. Pečenje u pećnici donijelo je domaćicama veće mogućnosti.

Još jedna novost iz grada, soda bikarbona, omogućila je pripremu raznih

novih vrsta kolača, npr. od biskvitnoga i prhkog tijesta. Soda bikarbona po

sastavu je slična današnjem prašku za pecivo i domaćice su je kupovale u

dućanu na dekagrame.

Tijekom tjedna domaćice su rijetko pekle kolače, ako jesu, to su bile razne

vrste zlevanki, jednostavnih i brzih za pripremu. Najomiljeniji kolač koji se

pekao u svim prigodama, „za svetek i petek“ bio je tenki kolač, poznat pod

različitim nazivima: tenka gibanica, kravujica, kravajica, perica. Zanimljivo

je da nalazimo toliko različitih imena za kolač za koji je temeljni recept

svuda jednak. Neznatne razlike u broju jaja, količini sira i sl. možemo

Slastice

112

pripisati mašti kuharica.

Žene koje su bile posebno nadarene za pečenje kolača pozivale su se kako

bi pripremale jela i kolače na svadbama. Znale su ispeći različite ine

gradske slastice, npr. torte, koje su za selo bile velika novost. Torta je kao

nikada prije viđena slastica bila senzacija o kojoj su se okretne prigorske

kuharice brzo raspitale i nabavile recepte. Ipak to nije bila slastica koju

si je prosječna obitelj mogla priuštiti. Zahtijevala je velik broj jaja i skupe

sastojke: vanilin-šećer, čokoladu, grožđice, rum.

Buća - narančasta

Slas

tice

113

Bundeva ili buća izrazito je narančaste boje mesa, lagano slatkog

okusa. Karakteristična je za jesensko doba. Od nje se pripremaju

različita jela i slastice, a koriste se i koštice koje su uljastog okusa.

Ovu potpuno zanemarenu namirnicu koja je nekada bila dijelom

tradicionalnog jelovnika kontinentalne Hrvatske, danas se ponovno

otkriva. Vrlo je zdrava i hranjiva namirnica s vrlo malo kalorija.

U Prigorju se buća najčešće jela kao neka vrsta slastice. Narezana na

veće komade pekla se u pećnici dok nije omekšala, a na površini se

napravila korica. Neki bi je prije jela prelili s 1-2 žlice meda.

Tenka gibanica

žlica masti

sol

brašno

2 – 3 dl mlake vode

Slastice

114

Zamijesite mlinac od navedenih sastojaka. Tijesto ostavite da odstoji dok

se ne izradi nadjev. Mlinac stavite u namazani protvan tako da krajevi

tijesta prelaze rub na sve četiri strane.

Nadjev

3 jaja

mjerica vrhnja

1 sir

3 dl kukuruznog brašna

1dl rastopljene masti

Sve sastojke promiješajte i izlijte na razvučeni mlinac. Krajeve mlinca

prevrnite prema unutra. Nadjev i tijesto još jednom premažite mješavinom

od 1 jajeta i malo vrhnja. Unaprijed zagrijte pećnicu i pecite na umjerenoj

temperaturi.

Debela gibanica

Gibanice su kolači od dizanog tijesta, a nadijevaju se raznim nadjevima:

orasima, makom, sirom, pekmezom, rogačem. Nekada je u Prigorju rožičak

(rogač) bio omiljen nadjev. Budući da je bio jeftiniji, zamjenjivao je skupe

orahe. Čini se neobičnim jer je rogač mediteranska biljka. No, prema

kazivanju, rogače se donosili Dalmatinci, koji su s punim vrećama dolazili

u Prigorje i mijenjali ga za žito.

50 dag brašna

2,5 dl mlijeka

2 žlice masti

Slas

tice

115

2 žumanjka

2 žlice šećera

2 žlice ruma

naribana korica limuna

sol

pola kockice svježega kvasaca

Tijesto za sve gibanice radi se na jednak način. Kvasac stavite u malo

mlijeka, dodajte malo šećera i malo brašna i ostavite dizati. Kad se kvasac

digne, stavite ga u brašno u koje ste dodali žumanjke, mlijeko, mast, šećer,

limunovu koricu, rum i malo soli. Sve zajedno dobro tucite kuhačom, tako

dugo dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače i posude. Pokrijte i ostavite

Slastice

116

dizati na toplome mjestu. Dignuto tijesto ponovo mijesite i ostavite dizati

još jednom. Potom ga prebacite na brašnom posipanu podlogu i razvaljajte

ga u četverokut prst debljine. Premažite nadjevom i zavijte prema sredini

tako da dobijete dvije štruce. Prerežite tijesto u sredini gdje se dodiruju i

stavite u posudu za pečenje. Ostavite još neko vrijeme da se diže. Možete

prije pečenja premazati žumanjkom da kora dobije ljepšu boju. Stavite peći

u zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva oko 40 – 45 min. Pečenu gibanicu

prevrnite na krpu da se ne odlijepi kora. Kada se ohladi, režite na kriške i

poslužite.

Nadjev od oraha

40 dag samljevenih oraha

15 dag šećera

2 dl kuhanog mlijeka

grožđice namočene u rumu

naribana korica limuna

Orahe prelijte kipućim mlijekom, dodajte ostale sastojke, izmiješajte u

glatku masu i nadjenite tijesto.

Nadjev od maka

40 dag samljevenog maka

10 dag šećera

2 dl kuhanog mlijeka

3 žlice meda

naribana korica limuna

šaka grožđica namočenih u rumu

Mak prelijte kipućim mlijekom, ostavite da malo odstoji. Dodajte med,

limun, grožđice namočene u rumu. Lagano umiješajte snijeg od dva

Slas

tice

117

bjelanjka i nadjenite tijesto.

Nadjev od sira

0,5 kg svježega ocijeđenoga kravljeg sira

10 dag šećera

dva jajeta

sol

Zdrobite u posudi sir, dodajte žumanjke, šećer, malo soli i snijeg od dva

bjelanjka. Izmiješajte i nadjenite tijesto.

Nadjev od rogača

40 dag mljevenog rogača

10 – 15 dag šećera

0,5 l mlijeka

vanilin-šećer

limunova korica

2 žlice ruma

cimet

4 žlice ulja

1 – 2 jabuke

Mljeveni rogač pomiješajte sa šećerom i prelijte kipućim mlijekom.

Ostavite da se ohladi. Dodajte limunovu koricu, rum, cimet, ulje i ribanu

jabuku. Promiješajte i nadjenite tijesto.

Slastice

118

Zlevanka kukuruzna

0,5 kg kukuruznog brašna

3 dl mlijeka

2 dl kiseloga vrhnja

2 jajeta

2 žlice šećera

Svi se sastojci izmiješaju, izliju u namašćeni protvan i stave peći. Kad je

zlevanka pečena, može se posipati šećerom. Reže se na rombove.

Slas

tice

119

Zlevanka od sira

6 žlica maslaca

6 jaja

6 žlica šećera

1,5 l brašna

1,5 l mlijeka

kravlji svježi sir

šalica vrhnja

sol, šećer

Maslac, žumanjke i šećer dobro promiješajte, dodavajte naizmjenično

brašno i mlijeko. Bjelanjke istucite u snijeg, umiješajte sir i vrhnje, malo soli

i žlicu šećera. Sve zajedno izmiješajte i ulijte u protvan namazan mašću.

Štrudlin

Tijesto za savijače je tzv. vučeno tijesto, a puni se jabukama, trešnjama ili

sirom.

Tijesto

0,5 kg brašna

2,5 dl mlačne vode

sol

nekoliko kapi octa

žlica masti

U vodu stavite malo soli i nekoliko kapi octa da se tijesto bolje razvlači.

U brašno dodajte žlicu rastopljene masti i, podlijevajući pripremljenom

mlakom vodom, mijesite dok ne dobijete glatko mekano tijesto i ruke ne

Slastice

120

ostanu čiste. Oblikujte dva kruščića, premažite ih uljem ili mašću i stavite

pod toplu zdjelu da stoji oko pola sata. Tijesto malo razvaljajte, a onda

rukama na krpi razvucite da bude vrlo tanko. Otrgnite zadebljale rubove i

ostavite tijesto na krpi da se malo prosuši. Za to vrijeme pripremite nadjev.

Nadjev

1 kg jabuka

šećer po ukusu

cimet

krušne mrvice po potrebi

120

121

Ogulite jabuke, izvadite sredinu i naribajte. Ostavite malo odstajati,

iscijedite od suvišnog soka. Jabuke rasporedite po trećini razvučenog

tijesta, po njima posipajte šećer i cimet po ukusu, ako su jabuke jako sočne,

posipajte mrvicama da upiju suvišan sok i zavijte.

Nadjev

1 kg sira

4 jajeta

20 dag šećera

U posudi zdrobite sir, dodajte jaja i šećer. Miješajte dok ne dobijete glatku

smjesu. Nadjev rasporedite po jednoj trećini razvučenog tijesta, zavijte i

stavite u namašćenu posudu.

Pita od oraha

25 dag maslaca

35 dag brašna

8 dag šećera

2 žumanjka

2 žlice mljevenih oraha

Sve sastojke dobro izmijesite. Gotovo tijesto ostavite stajati na hladnome

oko pola sata. Podijelite ga na dva dijela. Jedan dio tijesta razvaljajte i

stavite peći u namašćenu posudu.

Nadjev

25 dag oraha

25 dag šećera

7 žumanjaka

Slastice

122

2 rebra čokolade

snijeg od 7 bjelanjaka

Šećer izmiješajte sa žumanjcima, dodajte mljevene orahe, čokoladu i snijeg

od bjelanjaka. Tijesto razvaljajte, premažite nadjevom i poklopite drugom

polovicom tijesta pa stavite peći.

Pita od jabuka

28 dag maslaca

7 dag masti

56 dag brašna

2 žumanjka

žlica sode bikarbone

žlica vina

1 – 2 žlice vrhnja

sol

šećer

Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka. U prosijano brašno stavite sodu

bikarbonu, razmrvite s brašnom maslac i mast, dodajte preostale sastojke

i zamijesite tijesto. Podijelite ga na dva dijela. Jedan dio tijesta razvaljajte i

stavite peći u namašćenu posudu.

Nadjev

1 kg jabuka

šećer

cimet

snijeg od 2 bjelanjka

Slas

tice

123

krušne mrvice

Jabuke naribajte i ostavite da malo odstoje, a zatim ih ocijedite.

Kad je prva polovica tijesta dopola pečena, na nju stavite naribane jabuke,

posipajte šećerom, a možete dodati i grubo narezanih oraha. Na nadjev

stavite razvaljanu drugu polovicu tijesta i pecite dokraja.

Pita od meda

Tijesto

45 dag brašna

jaje

3 žlice mlijeka

3 žlice meda

3 žlice masti

15 dag šećera

žličica sode bikarbone

Jaje, mlijeko, mast, med i šećer kuhajte 5 – 10 min uz miješanje. Malo

ohladite i dodajte brašno. Zamijesite tijesto i podijelite ga u tri dijela. Od

svakoga komada oblikujte mlinac i pecite na obratnoj strani protvana.

Nadjev

0,5 l mlijeka

3 žlice brašna

25 dag margarina

25 dag šećera u prahu

Mlijeko i brašno kuhajte dok se ne zgusne. Kad se ohladi, dodajte margarin

i šećer u prahu, miješajte da dobijete jednoliku masu kojom ćete mazati

Slastice

124

mlince i slagati ih jedan na drugi.

Glazura

3 žlice vode

2 žlice šećera

10 dag čokolade

5 dag maslaca

Sve sastojke kuhajte 10 min i prelijte preko pite.

Pita od ružička (rogača)

40 dag brašna

5 žlica šećera

2 jajeta

15 dag masti

5 žlica vrhnja

malo sode bikarbone

Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka. Razdvojite ga na dva dijela i

valjajte na veličinu protvana. Jedan mlinac stavite u brašnom posipani

protvan, a na njega nadjev. Drugi dio tijesta režite na trakice i slažite na

nadjev da izgleda kao mreža. Pecite dok ne dobijete zlatnožutu boju.

Nadjev

3 šalice rogača

3 šalice šećera

šalica ulja

malo grožđica namočenih u rakiju

Slas

tice

125

Pita od čvaraka

40 dag brašna

40 dag samljevenih čvaraka

15 dag šećera

2 cijela jajeta

malo sode bikarbone

2 žlice rakije

cimet

šalica pekmeza od šljiva

Sve sastojke umijesite i pustite stajati oko jedan sat. Dio tijesta razvaljajte,

stavite u protvan i namažite pekmezom. Drugi dio tijesta režite u prutiće i

složite kao rešetku na pekmez. Stavite peći na 180 stupnjeva.

Pita od rakije

0,5 kg brašna

15 dag šećera

14 dag masti

2 jajeta

žlica sode bikarbone

pekmez od šljiva

rakija

U brašno dodajte šećer, jaja i sodu bikarbonu. Zamijesite tijesto, razdijelite

na tri dijela (dva jednaka i jedan deblji). Svaki dio tijesta zasebno pecite.

Pečene mlince polijte rakijom, premažite pekmezom i slažite jedan na

drugi.

Slastice

126

Bela pita

0,5 kg brašna

20 dag šećera

6 žlica rastopljene masti

2 žlice meda

4 žlice mlijeka

2 cijela jajeta

prašak za pecivo

Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto i podijelite ga u četiri jednaka

dijela. Razvaljajte u veličini dna posude za pečenje i pecite na obratnoj

strani oko 10 – 12 min. Tijesto mora ostati svijetlo.

Nadjev

6 dl mlijeka

5 žlica brašna

30 dag šećera

20 dag maslaca

2 žlice ruma

U mlijeko stavite šećer i umiješajte brašno koje ste razmutili u nekoliko

žlica mlijeka. Kuhajte dok se ne zgusne. U ohlađeno dodajte razrađeni

maslac i dobro izmiješajte da dobijete glatku kremu. Dodajte rum.

Svaku koru premažite nadjevom slažući ih jednu na drugu.

Glazura

4 rebra čokolade

8 žlica šećera

Slas

tice

127

4 žlice kipuće vode

malo ulja

Sve sastojke izmiješajte i prelijte preko kolača. Kolač se jede sutradan.

Sitni kolači od putra

52 dag brašna

25 dag maslaca

20 dag šećera

4 žumanjka

žlica soda bikarbone

malo šljivovice

Zamijesite tijesto i režite ga kako želite (mjesece, zvijezde...).

Slastice

128

Kuhan – pečen ili božićni kolač

0,5 kg brašna

2 žlice masti

2 jajeta

2 žlice šećera

mlaka voda

sol

kvasac

Brašno malo posolite, načinite u sredini jamicu u koju izmrvite kvasac s

malo šećera i mlake vode i pustite da se digne. Mast, dva jajeta i mlaku

vodu dobro promiješajte i dodajte u brašno. Tucite kuhačom dok se tijesto

Slas

tice

129

ne počne odvajati od stijenke posude. Pokrijte krpom i pustite još jednom

da se diže. Kada je tijesto dignuto, valjajte ga na dasci, režite koncentrične

krugove čašom. Izrezane kolutiće slažite na posudu za pečenje i pecite.

Nakon pečenja još vruće nižite na konac i vrlo kratko namočite u kipuću

vodu. Odmah zatim uvaljajte kolutiće u krupni šećer. Da bi se tijesto obojilo,

upotrebljavajte koncentrate od voća. Dobivenim raznobojnim kolutićima

kitio se kinč.

Salenjaki

0,5 kg brašna

jaje

žlica masti

0,5 dl ruma ili rakije

30 dag sala

pekmez od šljiva

Sve sastojke zamijesite „da dobije mehure kao tijesto za štrudl“. Gotovo

tijesto ostavite stajati jedan sat. Za to vrijeme očistite i nožem istružite

salo. Tijesto razvaljajte, po njemu razmažite salo i preklopite tijesto. Još

dva puta ponovite isti postupak. Razrežite tijesto u četverokute, nadjenite

pekmezom od šljiva i oblikujte ki lice. Pečene ki lice uvaljajte u vanilin-

šećer.

Medenjaki

40 dag brašna

20 dag šećera

malo maslaca

Slastice

130

4 žlice meda

2 cijela jajeta

klinčić

malo vode

Sve sastojke izmiješajte i od njih radite male kuglice. U svaku kuglicu

utisnite orah ili lješnjak i pecite.

131313131131131313000000

131

Paprenjaki

60 dag brašna

cijelo jaje

20 dag masti

25 dag meda

8 dag šećera

12 dag tučenih oraha

malo tučenog papra, cimeta, soli

malo sode bikarbone

Od sastojaka umijesite tijesto, pustite oko jedan sat stajati na hladnome.

Potom valjajte mlinac i režite okrugle oblike. Svaki kolačić premažite

bjelanjkom, posipajte grubim šećerom i pecite.

Pogačice od čvaraka

1,5 l brašna

svježi kvasac

2 cijela jajeta

3 žumanjka

rakija

šećer

sol

papar

mlako mlijeko

1 lkosanih čvaraka

Brašno stavite u posudu, u sredini načinite jamicu i u nju razmrvite kvasac.

Dodajte malo šećera i s mlakim mlijekom zamutite kvasac. Pustite kvasac

Slastice

132

da se diže. Kad se kvasac digne, umiješajte sve sastojke i pustite tijesto

na toplome da se digne. Razvaljajte tijesto prst debljine, režite okrugle

ili četvrtaste oblike, namažite gornju stranu žumanjkom i pecite na 180

stupnjeva.

Buftlini

40 dag brašna

2 dl mlijeka

cijelo jaje

2 žumanjka

10 dag putra

5 dag šećera

kvasac

sol

Od svih sastojaka zamijesite tijesto, kad se digne, valjajte na jedan prst

debljine, režite trake 2 – 3 cm široke i 5 – 6 cm duge. Trake premažite

pekmezom, rolajte i slažite buftline u zamašćeni protvan jedan do drugog

te pustite dizati još jedanput. Pecite u pećnici.

Kra lini

4 žumanjka

2 cijela jaja

4 žlice šećera

2 velike žlice masti

sol

kvasac

Slas

tice

133

0,5 l mlijeka

1 kg brašna

U brašnu se načini jamica u koju se stavi dignut kvasac. Dodaju se svi

ostali sastojci i polako se mijesi uz dodavanje toplog mlijeka. Tijesto treba

biti mekano. Ostavlja se na toplome da se diže, ponovo se mijesi i ostavite

dizati. Valjajte i čašom režite okrugle oblike. Pokrijte i ostavite još jedanput

da se diže. Pecite u dubokoj masnoći. Prva se strana peče u poklopljenoj

posudi, a nakon što se pokladnice okrenu, peku se nepoklopljene. Pravilno

pečene pokladnice moraju imati bijeli rajf (svjetliji prsten) u sredini.

Fanjki ili poderane gače

50 dag brašna

2 dl mlijeka

1 kvasac

2 cijela jajeta

2 dl kiselog mlijeka

Slastice

134

sol

malo šećera

Brašno stavite u posudu, u sredinu izmrvite kvasac, posipajte šećerom i

zamijesite ga s mlakim mlijekom. Ostavite da se kvasac diže. Kad je kvasac

dignut, uz dodavanje jaja i kiselog mlijeka zamijesite glatko tijesto. Udarajte

ga kuhačom, klofajte, da u tijesto uđe što više zraka. Tijesto je gotovo kad se

više ne lijepi za kuhaču. Pustite da se diže. Nakon što se digne, premjestite

ga na brašnom posipanu dasku i valjajte na pola prsta debljine. Režite na

kvadrate veličine 5 x 5 cm, a na sredini svakoga kvadrata načinite dva

reza nožem. Fanjke pecite u dubokoj masnoći vrlo kratko, oko 2 min sa

svake strane dok ne porumene, i ocijedite na ubrusima. Posipajte šećerom

u prahu.

Fini dječji kolač (pohani cvjetovi bazge)

cvjetovi bazge, brašno, mlijeko, jaja, šećer

U tekuće tijesto kao za palačinke umočite očišćene i oprane cvjetove bazge.

Pržite ih u dubokoj masnoći. Vruće cvjetove posipajte šećerom. Pohani su

se cvjetovi upotrebljavali i kao ukras na biskvitnim kolačima.

Fini božićni kolač

10 jaja

25 dag šećera

14 dag badema ili oraha

21 dag brašna

sok i korica limuna

Slas

tice

135

Deset žumanjaka miješajte u zdjeli s 25 dag šećera. Kad dobijete lijepu

pjenastu masu, dodajte mljevene bademe ili orahe, sok i ribanu koricu

limuna. Zatim umiješajte 21 dag brašna i na kraju čvrsti snijeg od

bjelanjaka. Sve lagano izmiješajte i ulijte u kalup za pečenje.

Krema

14 dag maslaca

14 dag šećera

2 vanilin-šećera

2 – 3 rebra čokolade

2 cijela jajeta

Pjenasto izmiješajte maslac sa šećerom i vanilin-šećerom. Dodajte ribanu

čokoladu i na kraju dva cijela jaja. Dobro promiješajte dok masa ne postane

jednolična.

Torta od oraha

10 jaja

10 dag šećera

10 dag brašna

Žumanjke od 10 jaja pjenasto izmiješajte sa šećerom. Zatim dodajte brašno

i snijeg od bjelanjaka.

Tu smjesu pecite te ohlađenu prerežite na tri dijela. Namažite sljedećim

nadjevom.

Nadjev

25 dag samljevenih oraha

Slastice

136

3 žlice mlijeka

15 dag šećera

28 dag maslaca

Orahe pofurite kipućim mlijekom. Primiješajte šećer i pjenasto obrađeni

maslac. Sve dobro izmiješajte i dobivenim nadjevom namažite listove i

tortu izvana te je posipajte sjeckanim orasima.

Kuglof

5 jaja

4-5 žlica šećera

1dcl mlijeka

10 dg maslaca

50 dg glatkog brašna

kvasac

po želji grožđice

U mlijeku razmutite kvasac s malo šećera. Kad se digne izlijte kvasac u

sredinu brašna, dodajte šećer, maslac ugrijan na sobnoj temperaturi i

Slas

tice

137

grožđice po želji. Tucite kuhačom dok ne postane sasvim glatko i počnu se

javljati mjehurići. Preselite u oblik za pečenje namašćen i posipan brašnom.

Rokoko-torta

8 žumanjaka

8 žlica šećera

2 rebra čokolade

8 žlica brašna

sok od jednog limuna

snijeg od 8 bjelanjaka

Žumanjke miješajte sa šećerom, kada je pjenasto, dodajte ribanu čokoladu

i sok od limuna. Dodajte brašno, a zatim vrlo lagano umiješajte snijeg od

bjelanjaka. Stavite peći u namašćen kalup. Hladnu tortu prerežite na tri

jednaka dijela.

Nadjev

16 dag maslaca

16 dag šećera

16 dag oraha

malo vanilije

2 žlice mlijeka

Maslac i šećer miješajte da dobijete pjenastu masu. Zatim dodajte mljevene

orahe i nastavite miješati dok smjesa ne postane sasvim bijela. Dodajte

malo vanilije i dvije žlice mlijeka. Ponovo dobro izmiješajte i tom smjesom

premažite listove torte i cijelu tortu izvana.

Slastice

138

139

Nekad i danas

Na kraju ove publikacije željeli bismo sažeti svoja zapažanja o prehrani

seljačkoga prigorskog stanovništva u ne tako dalekoj prošlosti, ali i

usporediti je s današnjom prehranom.

Stariji su nam ljudi često spominjali kako se teško i skromno živjelo, a tako

se i jelo. Ljudi su živjeli na zemlji i od zemlje. Da bi se prehranila brojna

obitelj, moralo se naporno raditi i uzgojiti gotovo svu potrebnu hranu.

Vrlo se malo toga kupovalo jer se do novca dolazilo samo prodajom viška

proizvoda.

Jela su se pripremala od dostupnih namirnica, bila su to uglavnom

razna variva i kaše, a meso se jelo tek nedjeljom i blagdanima. Njihova

„jačina“ bila je prilagođena težini poslova i godišnjem dobu. Uspoređujući

tradicionalna prigorska jela s današnjim nutricionističkim spoznajama,

vidimo da ono što su naši kazivači smatrali izrazom siromaštva, danas

stručnjaci preporučuju kao zdravu prehranu.

Tradicijsku kuhinju zapravo nije tako teško primijeniti danas i uz neke

promjene prilagoditi vlastitom ukusu i potrebama. Stoga se nadamo da

ćete čitajući ovu knjižicu dobiti želju da i sami isprobate neke od ovih

starih recepata. Mi jesmo – i bilo nam je ino!

Kaj je u tanjuru

140

Popis kazivačica i kazivača

Belovar

Štef Bukal, rođ. 1931.

Danica Bukal, rođ. 1936.

Ljiljana Bukal rođ. 1966.

Glavnica Donja

Vinko Čergar, rođ. 1930.

Kašina

Biserka Žeželj rođ. 1952.

Ljiljana Dokša rođ. 1950.

Katica Dokša rođ. 1932.

Zlata Combaj, rođ. 1933.

Ankica Palikuća, rođ. 1945.

Prepuštovec

Katica Combaj, rođ. 1932.

Katica Kezerić, rođ. 1944.

Sesvete,

Dragica Šemper, rođ.1930.

141

Korištena literatura

M. Randić - N. Rittig Beljak, (2006) Svijet hrane u Hrvatskoj, Etnografski

muzej, Zagreb

D. Šarić, (1995) Domače ognjišče vsaki rad išče, Muzeji Hrvatskog zagorja,

Muzej Staro selo Kumrovec, Kumrovec

N. Gjetvaj, (1977) Od zrna do pogače, Etnografski muzej, Zagreb

S. Moslavac (1993) Kruh naš svagdašnji, Muzej Moslavine, Kutina

Izdavač

Muzej Prigorja

Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete

Za izdavača

dr. sc. Vladimir Sokol

Autorica

Dubravka Habuš Skendžić

Suradnice

mr. sc. Jagoda Vondraček Mesar

Irena Vidošević

Autorica predgovora

Tončika Cukrov

Fotogra ije

Irena Vidošević

Dokumentacija Muzeja Prigorja

Lektura

prof. Anđa Matić

Gra ička priprema

Ilijana Marin

Tisak

KERSCHOFFSET – ZAGREB d.o.o.

300 primjeraka

Autorica koncepcije i postava izložbe

Dubravka Habuš Skendžić

Suradnice

mr. sc. Jagoda Vondraček Mesar

Irena Vidošević

Fotogra ije

Irena Vidošević

Dokumentacija Muzeja Prigorja

Tehnički postav izložbe

Josip Kovačević

Izrada uvećanja fotogra ija

Pozor d.o.o.

Tiskanje publikacije i realizaciju izložbe omogućio je Gradski ured za

obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba

144

ISBN: 978-953-7820-03-9

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu pod brojem 863252