1 · 2018-12-18 · pbz online brzi kredit – prvi kredit s digitalnim potpisom online brzi kredit...

1www.mirakul.hr

32 BIZdirekt � prosinac 2018. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Njemačka

InovacijeProšlost, sadašnjost i budućnost inovacije

Upravljanje ljudskim potencijalima Usavršavanje, profesionalni napredak i razvoj karijere postaju sve važniji u izboru posla

Daleka i egzotična putovanjaPutovanje po mjeri modernog putnika

EnogastronomijaHrvatska je enogastronomski bogata zemlja, a specifičnosti svake regije dobar su temelj za produženje turističke sezone

Poslovni kalendar

10 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2019.

Rast temeljen na potrošnji pogoduje prihodovnoj strani proračuna koja se uvelike oslanja na PDV pa su, uz obuzdavanje rashodovne strane proračuna, hrvatske fiskalne projekcije u osnovnom scenariju izložene pozitivnim rizicima. Takva slika ohrabruje mogućnost da se Hrvatska tijekom 2019. godine vrati u društvo država s boljim investicijskim rejtingom, ali zasigurno ne jamči da su stvoreni preduvjeti za dugoročno održiv, stabilan i otporan rast.

30 Kartičarstvo i online kupovina

8

6

5

20

38

66

50

69

74

59 Plin

24 Financijske usluge

44 Društveno odgovorno poslovanje

Project management Akademija

TRAJANJE PROGRAMA: 6. veljače 2019. - 3. travnja 2019.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do22. siječnja 2019.: 5.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 6.500,00 kn + PDV

VODITELJICA PROGRAMA:mr.sc. Petra Gracin, MBA, PMP

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 251 004mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 1 (6. veljače 2019.)

Projekt i upravljanje projektom, PMBOK

MODUL 2 (20. veljače 2019.)Upravljanje vremenom i opsegom projekta

MODUL 3 (6. ožujka 2019.)

Upravljanje troškovima i kvalitetom projekta

Polaznicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za polaganje certifikacijskog ispita u svrhu stjecanja PMP (Project Management Professional) certifikata, prepoznatog kao univerzalnog standarda

izvrsnosti u Upravljanju projektima.

Program se sastoji od 5 redovnih modula.

MODUL 4 (20. ožujka 2019.)

Upravljanje ljudskim resursima, komunikacijom i dionicima projekta

MODUL 5 (3. travnja 2019.)

Upravljanje projektnim rizicima i nabavom


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Gorden Knezović

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Maja Belušić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Danijel Knežević, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, Emilija Malovčak, mr.sc. Danka Marinković, Daniela

Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana

Sučić, Dario Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Ante

Vekić, Sanja Vukelić, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Redaktorica-lektorica Maja Kurtović, prof.

Grafička priprema Sve Naj kreativna djelatnost, Maksimirska 107, Zagreb

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak Tiskara Nova Gradiška d.o.o., Laze 51, Staro Petrovo Selo

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Dobrodošli u budućnost

Internet stvari. Sigurnost i privatnost. Autonomna i lete-ća vozila. Dronovi. Umjetna inteligencija. Automatizacija samoposluga. Mobilnost i prenosivost. Robotika. Mijenja-nje gena. Sve su to izrazi koji polako postaju svakodnev-nica u poslovnim vijestima, a sve češće i u razgovorima menadžera. U tijeku je jedna od najvećih transformacija u ljudskoj povijesti, koja će nepovratno promijeniti ljud-ske živote i donijeti nam većinu onoga što se prije 20, 30 godina gledalo samo u SF filmovima. Automobili postaju autonomni i samovozeći. Frižideri i ostali kućni uređaji počinju komunicirati s nama i međusobno, dok trgovine postaju automatske. Mobiteli su već savitljivi, a uskoro će vjerojatno biti i prozirni. Umjetna inteligencija polako prožima sve pore našeg djelovanja, dok je industrija 4.0 došla brže nego što smo očekivali i iznova mijenja poslo-vanje. Robotika se u cijelom svijetu snažno razvija i sve aktivnije potiče kod djece, pa se pravi boom može tek oče-kivati. U prodaju kreću prvi leteći automobili, prvi pri-mjerci već su dostupni, smiju se potpuno legalno voziti i letjeti, uz odgovarajuće dozvole za upravljanje, naravno. Uskoro ćemo dobiti prve putnike u svemir, a počelo je i ozbiljno planiranje za prvu ljudsku misiju na Mars. Imate nasljednu bolest u obitelji? Nema problema, genetsko ma-nipuliranje je počelo, za sada samo u Kini, na granici legal-nosti, ali pitanje je vremena kada će to postati prihvatljiva praksa na globalnom nivou.

Ako smo smatrali da se svijet početkom ovog stoljeća brzo mijenjao, sada je sve još daleko ubrzanije. Već postoje prvi kafići u kojima ljude poslužuju roboti, Amazon je otvorio prvu trgovinu bez prodavača u kojoj se svi proizvodi koje uzmete automatski naplate preko vašeg mobitela. I uskoro otvaraju još 3.000 takvih. Ostali? Walmart je upravo najavio da i oni otvaraju automatsku trgovinu, a za njima će i dru-gi. Google Translate i slične aplikacije će bez posla ostaviti milijune prevoditelja. Što sve to znači za budućnost radnika i njihovih poslova, a što za poduzetnike? Zapravo ništa dra-matično, iako vjerujem da ovo sve zvuči zastrašujuće, pogo-tovo ako ste se s većinom informacija sada prvi put susreli. Znanje će, kao i do sada, i dalje biti na cijeni, vjerojatno još više nego ranije. Ali posla će biti i za fizičke radnike, kao i one bez naprednih tehnoloških znanja, jer se jednostavno sve manje ljudi želi baviti takvim poslovima i bez obzira na silne automatizacije, njih će i dalje nedostajati. Jedino što će se zapravo potpuno promijeniti su opisi poslova. Bit će novih zanimanja poput servisera za robote, nadzornika au-tonomnog sustava taxi vožnji, psihologa specijaliziranog za razvoj umjetne inteligencije… A poduzetnici? Pa kao i uvijek. Poduzetnici se moraju konstantno mijenjati, prila-gođavati i iskorištavati nove tehnološke i globalne prilike. U protivnom će nestati s tržišta i ustupiti mjesto napredni-jima, ambicioznijima i agilnijima. Ne bojte se budućnosti. Prigrlite ju. :)


BIZ vijesti BIZ vijesti

Zlatnu kunu u kategoriji Društvo za osiguranje dobila Cro-atia osiguranje d.d.. Zlatna kuna u kategoriji Inovacija dodijeljena je tvrtki Microblink d.o.o., a u kategoriji Post startup tvrtki Photomath d.o.o.. Obje tvrtke su u samom svjetskom vrhu po pitanju razvoja OCR (optical character recogni-tion) tehnologije za pametne mobitele, a u vlasništvu su Damira Sabola koji se tako prometnuo u apsolutnu zvijezdu ovogodišnje dodjele nagrada. Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke po-duzetnika i investitora Nenada Bakića, a Zlatna kuna za Životno djelo uručena je Francu Palmi, jednom od naji-staknutijih stručnjaka u hrvatskom turizmu koji je cijelu karijeru posvetio razvoju tog važnog sektora hrvatskog go-spodarstva.

Infobipu višestruka priznanja na dodjeli nagrada

Messaging & SMS Global Awards

Infobip, globalna komunikacijska platforma za poslovne ko-risnike, osvojio je višestruka priznanja na manifestaciji Mes-saging & SMS Global Awards u organizaciji tvrtke Capaci-ty Media održanoj krajem studenoga - Najbolji messaging API, Najbolja messaging inovacija za operatore, Najbolja anti-fraud inovacija i Najbolji SMS/A2P provider za EMEA regiju.

- Ove četiri nagrade pravi su dokaz naše predanosti razvoju komunikacijskih rješenja svjetske klase. Dokazali smo kako su naša messaging rješenja za poslovne korisnike, kojima je sigurnost top prioritet, superiorna u cijeloj industriji. Premda smo tržišni lideri, ne stajemo s razvojem, s foku-som na inovativna rješenja i kontinuirano poboljšanje naše komunikacijske platforme kako bismo u svakom trenutku mogli odgovoriti zahtjevima koje kompanije danas imaju - izjavio je Silvio Kutić, CEO Infobipa.

Na REXPO-u 2018 dodijeljena nagrada za najbolji novi hotel

Sedmi sajam investicijskih projekata Rexpo održan je krajem studenoga uz posjećenost od 2000 ljudi, rasprave o projekti-ma od strateške važnosti za Hrvatsku i regiju, predstavljanje zanimljivih projekata te razvoj turističkih destinacija.Nagradu „REXPO Best New Hotel Award“ osvojio je be-ogradski hotel Mama Shelter, koji je u svijetu već stvorio imidž urbanog pribježišta, vrlo modernog i zanimljivog. Uz njega, finalisti su bili crnogorski hotel Iberostar Grand Pe-rast te zagrebački Canopy by Hilton. Uz pokroviteljstvo PKF hotelexperts, panelistima je u fokusu bio HTL (hospitality, tourism, leisure), a raspravljalo se potencijalu hrvatskog tu-rizma, najvećim izazovima u hotelijerstvu, ali i promišljanju turizma na novi, moderniji način. Govornici panela „Razvoj hotela: brownfield protiv greenfield projekata“ složili su se da na turističkim destinacijama postaje sve bitniji popratni sadržaj, a ne samo veličina ili uređenost hotelske sobe. - Bolje je imati kvalitetan sadržaj jer ljudi izbjegavaju boraviti u sobi. Radije borave u zajedničkim prostorima, žele uživati u kvaliteti kave, hrane, dodatnim sadržajima, a sve ostalo su detalji - izjavila je Vedrana Likan iz Colliers Internationala.

Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve, proglašen CROMA menadžerom godine u kategoriji velikih trgovačkih društava

Na svečanoj dodjeli nagrada održanoj 26. studenoga u Za-grebu Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CRO-MA dodijelio je nagrade najboljim menadžerima i poduzet-nicima u 2018. godini. Najbolji stručnjaci na rukovodećim pozicijama vrhunskih i uspješnih tvrtki birani su u osam ka-tegorija, a u kategoriji velikih trgovačkih društava nagradu

za Menadžera godine stručni žiri udruženja dodijelio je dr. sc. Josipu Faletaru, predsjedniku Uprave Spačve d.d. - Iznimno mi je zadovoljstvo i čast biti izabran za menadžera godine u ovoj zahtjevnoj kategoriji. Zahvaljujem stručnom žiriju što je prepoznao rad, trud i kvalitetu s kojima sva-kodnevno obavljam svoje zadatke u suradnji sa svim zapo-slenicima Spačve, članovima Uprave i Nadzornog odbora, sve s ciljem održivog i uspješnog poslovanja. Ovo priznanje kruna je mog 19-godišnjeg rada u Spačvi tijekom kojeg sam prošao sve razvojne faze poduzeća, od pripravnika do predsjednika Uprave. Posebno sam ponosan što se Spačva za vrijeme mog predsjedanja Upravom uspješno profilira-la kao stabilan i perspektivan pokretač razvoja u Slavoniji i Hrvatskoj. Udvostručili smo promet, značajno povećali profitabilnost, očuvali 570 radnih mjesta i dodatno zaposlili 280 radnika, zbog čega smo danas, s 850 zaposlenih, jedan od najvećih poslodavaca. Ova nagrada samo je još jači poticaj da nastavimo s rastom i ulaganjima, na dobrom smo putu i na njemu ćemo i ostati – izjavio je Josip Faletar.

Tvrtke Damira Sabola zvijezde 22. dodjele Zlatne kune

- Digitalno doba već je bitno promijenilo našu komunikaci-ju, poslovanje i živote uopće. Često se u tom kontekstu čuju razna upozorenja pa čak i apokaliptične najave - umjetna in-teligencija i roboti preuzet će naše uloge, izgubit ćemo radna mjesta, ali moram reći, ja se s time ne slažem. Istina je da će digitalna transformacija profilirati dobitnike i gubitnike, a na kojoj ćemo se mi strani naći, ovisi o nama samima i o našoj sposobnosti za prihvaćanje promjena koje se događaju htjeli mi to ili ne. Na nama je da budemo njihov aktivan kreator, a ne pasivan promatrač - izjavio je predsjednik Hrvatske go-spodarske komore Luka Burilović na svečanoj dodjeli nagra-da Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna.Poručio je da moramo odlučiti hoćemo li biti država s ren-tijerskim gospodarstvom koja gubi stanovništvo ili ćemo se orijentirati na nove tehnologije i inovacije. - Siguran sam da to možemo. Optimizam budi vaša izvrsnost zbog koje smo ovdje večeras i koja se sve više prepoznaje na svjetskoj sceni. Vi ste potrebne promjene već proveli i zato mi je iznimna čast biti dio ovog biranog društva koje treba biti putokaz svi-ma nama - naglasio je Burilović.Nagradu Zlatna kuna u kategoriji Malo trgovačko društvo dobila je tvrtka Kod Savjetovanje d.o.o., u kategoriji Srednje trgovačko društvo tvrtka Trade Air d.o.o., a u kategoriji Ve-liko trgovačko društvo HS Produkt d.o.o.. Zlatnu kunu u ka-tegoriji Banka dobila je Privredna banka Zagreb d. d., dok je

PBZ Online brzi kredit – prvi kredit s digitalnim potpisomOnline brzi kredit Privredne banke Zagreb je vrsta kratkoročnog kredita namijenjen mikrosegmentu poslovnih subjekata (obrtnika i malih poduzetnika koji ostvaruju do 10 milijuna kuna godišnjeg prihoda) koji su po svom segmentu i svojim poslovnim potrebama vrlo slični retail klijentima.

-Prepoznali smo potrebe i ovog dijela klijenata te smo konkretnim proizvo-dom omogućili našim poduzetnicima i obrtnicima brzo ugovaranje dozvoljenog prekoračenja, odnosno takozvanog „minusa“ po transakcijskom računu – i to iznim-no brzim, online postupkom - navode u PBZ-u.

Online brzi kredit je proizvod koji se koristi u slučaju trenutačne i kratkoročne financijske potrebe. Primjerice, za financiranje obrt-nih sredstava poput isplata plaća i ostalih primanja zaposlenika, za plaćanje isporučene robe i materija-la dobavljaču i slično. Online brzi kredit odobrava se bez potrebe dodatnih instrumenata osi-guranja i nema javnobilježničkih troškova. Uz uštedu vremena, zbog brzine i načina ugovaranja kredita internetom, smanjuje se potrošnja papira pa time doprinosimo zaštiti prirode. Online brzi kredit za obrtnike i male poduzetnike, prvi je kredit s digitalnim potpisom koji čuva sadržaj dokumenta, a digitalno kvalificirano potpisivanje dokumentacije od strane klijenta i djelatnika Banke u potpunosti je usklađeno sa zakonskom regulativom.

-Budući da je ovo prvi ovakav proizvod na našem tržištu, Banka je tako stavljena u poziciju tehnološkog i inovacijskog lidera u segmentu malog poduzetništva, posebice uz spomenutu mogućnost iznimno brzog, pojednostavljenog ugovaranja proizvoda internetom. Ovim proizvodom također ukazujemo na osvještavanje činjenice da je područje korištenja digitalnog certifikata, osim njegove zanimljivosti, siguran nasta-vak razvoja u ovom području - navode u PBZ-u.


Intervju mjeseca

Povećavanje plaća na uštrb sredstava za razvoj i ulaganja ugrožava održivost poslovanjaDržava i dalje nastavlja trošiti više nego što zarađujemo i samo smo dio skupih kredita zamijenili sredstvima iz EU fondova te su ta sredstva jedini razvojni moment proračuna za 2019. godinu.

Razgovarao: Gorden Knezović

Intervju mjeseca

- Sastanci s predsjednikom Vlade i ministrima daju ozbiljnost i uvažavaju socijalni dijalog. Cilj je da svi zajedno radimo na kvalitetnim zakonima koji će imati brzu implementaciju u gospodarskom i svakom dru-gom obliku života - rekla je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, nakon nedav-nog sastanka Gospodarsko socijalnog vijeća. S pred-sjednicom HUP-a razgovarali smo o aktualnim soci-jalnim i ekonomskim reformama kojima Vlada nastoji potaknuti ekonomski razvoj zemlje i pokušati ga pri-bližiti razvoju drugih zemalja srednje i istočne Europe članica Europske unije.

Kako komentirate gospodarsko zaostajanje Hrvatske koje je pokazao i zadnji HUP Skor, zašto ne možemo biti poput drugih zemalja tzv. nove Europe?HUP Skor analiza temelji se na podatcima HNB-a i Ministarstva financija, Eurostata, Doing businessa i brojnih drugih međunarodno priznatih pokazatelja. U toj se analizi najbolje vide posljedice pozitivnih promjena, ali i izostanak reformi u nama važnim po-dručjima. Hrvatska po svim pokazateljima bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mije-njanju te prilagođavaju novim okolnostima i uvjetima.

Iako posljednje porezne izmjene smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, nužan da bismo odr-žali i sadašnje stope rasta. Opterećenje rada i tržište rada, obrazovni i mirovinski sustav te pravosuđe, kri-tična su područja u koja moramo uložiti maksimalne napore kao država i društvo, kako bismo preokrenu-li trendove. Međutim, kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo i samo smo dio skupih kredita zamijenili sredstvima iz EU fondova, a ta su sredstva jedini razvojni moment proračuna za 2019. Glavni pokazatelji kako rješavati situaciju su odluke Vlade RH u smjeru rasterećenja poslodavaca, poput nedavnog podizanja neoporezivog dijela za prigod-ne nagrade radnicima, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje doprinosa iz dohotka i povrat trošarina. Međutim, parcijalne aktivnosti nedovoljne su za zna-čajniji iskorak u ostvarivanju boljih rezultata.

Kako ocjenjujete dosadašnje odluke Vlade o rastere-ćenju poslovanja i najavljene mjere za iduću godinu? Jesu li te mjere dovoljne?Svako rasterećenje gospodarstva je dobrodošlo i sve dosad učinjene aktivnosti imale su pozitivan učinak na gospodarstvo. Tako je i mjera s povećanjem neopore-zivog iznosa isplata za zaposlenike dobrodošla, iako ni ta kao ni neke druge mjere iz zadnjeg vala poreznih izmjena nisu ni približno dovoljne da poslodavcima bitnije olakšaju poslovanje i povećaju troškovnu kon-kurentnost.

Mi ipak pozdravljamo svaku sličnu mjeru jer smo su-očeni sa snažnim pritiskom na rast plaća uslijed ise-ljavanja ljudi i nedostatka radne snage za koje tražimo

sve moguće dodatne izvore sredstava. Povećavanje plaća na uštrb sredstava za razvoj i ulaganja ugrožava održivost poslovanja. HUP je prikupio podatke od 200 tvrtki članica koji su pokazali da je čak 74% njih naja-vilo povećati iznose božićnica već u ovoj godini.

Kako riješiti sada već zabrinjavajući nedostatak radni-ka na hrvatskom tržištu?Nema čarobnog štapića niti samo jedne mjere koja će popraviti dugotrajni nerad i izostanak volje dosadaš-njih političkih elita. HUP je na to više puta upozora-vao. Možda nisu svi svjesni koliko je nedostatak radne snage ozbiljno pitanje koje nosi jednake posljedice kao i izostanak narudžbi. Stoga treba pokrenuti niz ak-tivnosti, više simultanih mjera na državnoj razini, ali prije svega - treba volje i opredijeljenosti da se taj pro-blem riješi. Bilo kakve površinske aktivnosti neće do-nijeti rezultate koji će nam dugoročno biti od koristi.

Koje strukturne probleme Vlada mora pod hitno rije-šiti kako bi se hrvatsko gospodarstvo razvijalo kao u konkurentnim zemljama? I koji su tu konkretni koraci, aktualni ili u pripremi?Pod hitno je potrebno restrukturirati akutna područja koja sam već spomenula, baš kao što je za vrijeme kri-ze privatni sektor restrukturirao sam sebe. Na taj će način doći do ušteda i bit će prostora za rasterećenje gospodarstva, a samim time će se više izdvajati za in-vesticije, za bolja radna mjesta i veće plaće.

Koliko je poslovna zajednica definirala svoj interesni stav u javnosti? Odnosno na koje prepreke nailazite u pregovaračkoj poziciji s drugim socijalnim partnerima (sindikati, Vlada)?Vjerujem da smo mi sasvim jasno artikulirali naše stavove, a socijalni dijalog trebao bi biti mjesto kvali-tetnog i konstruktivnog razgovora između tri ključna dionika – Vlade, poslodavaca i sindikata. HUP jest i bit će konstruktivan partner Vladi u procesima donošenja zakona i uvijek će biti dio rješenja.S druge strane, upravo smo svjedoci povećanja plaća u javnom sektoru dok još uvijek nema uređenog su-stava koji bi omogućio da oni koji dobro rade budu za to nagrađeni, a oni koji ne ispunjavaju ciljeve pe-nalizirani. To nas je i dovelo tu gdje jesmo. Međutim, kad poslodavac uljuđeno ukazuje na probleme i nudi rješenja, to očito nema jednaku političku težinu kao izlazak na ulicu. Zar je prijetnja i izlazak na ulicu je-dino što naša politika uvažava kao argument druge strane!?

Zar nije malo i nedovoljno da se tripartitno socijalno vijeće sastaje samo dva puta godišnje, dakle svakih šest mjeseci? Zar nisu problemi u funkcioniranju društva i njegovih institucija ozbiljniji od takvog ležer-nog sastajanja samo dva puta godišnje?Problem je u tome kako tko shvaća taj tripartitni so-

cijalni dijalog. Tko drži figu u džepu, a tko ga stvarno smatra alatom za konstruktivna rješenja.

Nedavno ste ustvrdili kako bi bilo da poslodavac ne-koliko mjeseci ne plati doprinose državi, a da ih onda plati sa zakašnjenjem i kamatom. To izgleda kao uvjet-no upozorenje Vladi na ozbiljnost uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Koliko su poslodavci, odnosno HUP spre-mni na takve poteze, s obzirom na česta nerazumije-vanja od strane Vlade što se tiče vaših zahtjeva?To je bilo figurativno rečeno s obzirom na to da smo mi ti koji stvaramo dodatnu vrijednost i višak u dr-žavnoj blagajni. Mi ne prijetimo prosvjedima i ulicom i mislimo da to nije način na koji se problemi trebaju rješavati. Mi smo konstruktivan partner i naše su kri-tike uvijek i isključivo konstruktivne.

Kakav je Vaš stav o mirovinskoj reformi koju predlaže Vlada?Jedna od reformi koja nam je nužna jest bez sumnje mirovinska reforma. Dobro je da se traži način kako mirovinski sustav učiniti boljim, pravednijim i, ono što je krucijalno, dugoročno održivim. Inicijalni pri-jedlog s kojim je izašlo Ministarstvo doživio je bitne izmjene uslijed niza primjedbi koje su imali razni di-onici. Pozitivno je što je Ministarstvo bilo otvoreno i spremno na korekcije, ali to je još jedan primjer koji ukazuje na potrebu bolje pripreme i nužnost kvalitet-nog socijalnog dijaloga u traženju najboljih rješenja. Jedna od pozitivnih stvari koju bih ovom prilikom istaknula je namjera da mirovinskim fondovima omo-gući ulaganje u male i srednje tvrtke te start-up-ove, ali se to treba pažljivo regulirati jer su to rizična ula-ganja.

Kakav je Vaš stav o zahtjevima proračunskih korisni-ka za povećanjem plaća značajno većim od onog koja nudi Vlada?Država bez određenih službi ne može funkcionirati i kvalitetni ljudi u javnom sektoru morali bi biti pri-mjereno plaćeni. No, isto tako treba reći da se u jav-nim poduzećima isplaćuju vrlo visoke plaće i enor-mne otpremnine, dok većina njih ne ostvaruje rast i zadovoljavajuće rezultate. Kada bi se racionalizirali ti sustavi bilo bi većih plaća i za učitelje i ostale uslužne djelatnosti koje su od najšireg interesa za građanstvo.

S kojim međunarodnim organizacijama i udrugama surađuje HUP? Kakva su iskustva takve suradnje?Članovi smo Međunarodne organizacije poslodavac (IOE), Businesseurope-a, UAPME-a, Global Compa-cta i još 12 europskih industrijskih udruženja. Kroz međunarodne organizacije imamo razmjenu informa-cija na sektorskim pitanjima i horizontalnim temama, a kroz pojedina poslodavačka udruženja utječemo i otvaramo pitanja koja su od interesa za hrvatske po-slodavce.

Opterećenje rada i tržište rada, obrazovni i mirovinski sustav te

pravosuđe, kritična su područja u koja moramo

uložiti maksimalne napore kao država i društvo kako bismo

preokrenuli trendove.

Još uvijek nema uređenog sustava koji bi omogućio da oni koji dobro rade budu za to nagrađeni, a oni koji ne ispunjavaju ciljeve penalizirani.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja


Tema broja

Hrvatsko gospodarstvo u 2019.Rast temeljen na potrošnji pogoduje prihodovnoj strani proračuna koja se uvelike oslanja na PDV pa su, uz obuzdavanje rashodovne strane proračuna, hrvatske fiskalne projekcije u osnovnom scenariju izložene pozitivnim rizicima. Takva slika ohrabruje mogućnost da se Hrvatska tijekom 2019. godine vrati u društvo država s boljim investicijskim rejtingom, ali zasigurno ne jamči da su stvoreni pre-duvjeti za dugoročno održiv, stabilan i otporan rast.

Pripremio: Gorden Knezović

Tema broja

Sve kreće od konkurentnosti privatnih poduzeća i nje-zino poboljšanje je jedan od hrvatskih prioriteta kojem se treba maksimalno posvetiti - upozorava ekonomski makroanalitičar Hrvoje Stojić, ukazujući na ključni smisao ekonomskih reformi koje se sporo provode u Hrvatskoj: - Hrvatsko je gospodarstvo bez jasne stra-tegije, što potvrđuje činjenica da je naš rast sporiji od rasta u sličnim državama nove Europe. Hrvatski je rast ustvari stihijski i posljedica je povoljnih gospodarskih okolnosti. Dokaz za to je postupno transformiranje hr-vatskog gospodarskog rasta, od izvozno vođenoga ra-sta prema iznutra vođenome rastu. Osobna potrošnja, zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana, do-minira nad bruto investicijama. Iako je očekivana stopa rasta investicija veća, manji udio investicija u BDP-u (oko 20%) naspram udjela osobne potrošnje (oko 60%) znači da je i doprinos investicija ukupno-me rastu i dalje manji od doprinosa osobne potrošnje - zaključuje Stojić.

Procjene MMF-a i Europske komisije za RH u 2019. godiniAko ne bude većih iznenađenja, Europa bi trebala moći održati iznadprosječni gospodarski rast, snažno povećanje radnih mjesta i pad nezaposlenosti, navodi se u Jesenskoj gospodarskoj prognozi 2018. Europske komisije. Predviđa se da će se rast u europodručju od 2,4% u 2017., što je najviše u zadnjih deset godina, smanjiti na 2,1% u 2018. te će dalje slabiti na 1,9% u 2019. i 1,7% u 2020 godini. Isti trend očekuje se za 27 država članica EU, s prognozom rasta od 2,2% u 2018., 2.0% u 2019. i 1,9% u 2020. godini.

Međunarodni monetarni fond (MMF) zadržao je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog go-spodarstva u ovoj godini na 2,8%, a u idućoj očekuje usporavanje na 2,6%, navodi se u izvješću World Eco-nomic Outlook. Prema tom izvješću, MMF je procje-ne hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i idućoj godini ostavio nepromijenjene u odnosu na prethodne prognoze iz travnja ove godine. No, blago je povećao procjenu inflacije u ovoj godini s prethodnih 1,5 na 1,6%. U 2019. godini inflacija bi mogla iznositi oko 1,5%. MMF u ovoj godini također očekuje nasta-vak pada stope nezaposlenosti s lanjskih 12,4 na 12%, a u idućoj bi godini mogao pasti na 11,2%. Višak u tekućoj bilanci plaćanja Hrvatske mogao bi se, prema procjenama MMF-a, ove godine smanjiti s lanjskih 3,9 na 2,7% BDP-a. U idućoj bi godini, pak, taj višak mo-gao dodatno pasti na 2,3% BDP-a.

Procjena Vlade i HNB-a za gospodarski rast u 2019.Iz Vlade Republike Hrvatske, premda za sada nisu izišli javno sa svojim prognozama rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj godini, izrazili su zadovoljstvo procjenama MMF-a za gospodarski rast Hrvatske u 2019. godini te procjenama EK-a, prema kojima će RH

Unatoč nesigurnom okružju, za sve države članice EU, zahvaljujući snazi domaće potrošnje i ulaganjima, Europska komisija predviđa daljnji rast, ali sporijim tempom.

zadržati dosadašnju razinu gospodarskog rasta. Kako je naglasio ministar financija Zdravko Marić, Hrvatska će i ove godine smanjiti javni dug u BDP-u, što je smanjenje treću godinu zaredom, odnosno smanjenje u tri godine za skoro 10%, što je među najbržim stopama smanjivanja javnog duga u cijeloj EU. U nedavno prihvaćenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godi-ne, Vlada procjenjuje da bi udio javnog duga u BDP-u trebao u 2019. godini pasti na 71,5%, s ove godine projiciranih 74,5%. U 2020. godini bi trebao pasti na 68,5%, a 2021. na 65,4%.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić iznio je procjenu da izravan negativni fiskalni učinak predloženih poreznih izmjena iznosi 2,7 milijardi kuna ili oko 0,7% BDP-a u 2019. godini te 1,6 milijardi kuna ili oko 0,4% BDP-a u 2020. godini.

U HNB-u procjenjuju da bi porezna reforma mogla pridonijeti usporavanju inflacije s projiciranih 1,6% u ovoj godini na 1% u idućoj. Dok smanjenje sto-pe PDV-a utječe na povećanje raspoloživog dohotka, odnosno na rast osobne potrošnje, u HNB-u napo-minju kako smanjenje doprinosa djeluje na sporiji rast jediničnih troškova rada te povećane investicije. Hoće li se to na kraju pokazati na ubrzanju rasta investicija, ostaje vidjeti.

Utjecaj porezne i mirovinske reforme- Učinci prethodne faze porezne reforme bili su vidljivi u povećanju proizvodnje, potrošnje i go-spodarskog rasta, a da pritom nije narušen proces fiskalne konsolidacije, štoviše, po prvi je put ostva-ren proračunski višak. Stoga se i od nastavka porez-ne reforme očekuju pozitivni učinci, osobito jer je porezno rasterećenje ovaj put dijelom usmjereno na smanjenje troška rada, odnosno na područje koje je go-spodarstvenicima izuzetno važno jer djeluje na njiho-vu konkurentnost, a time i na veličinu proizvodnje, poslovne rezultate, mogućnost investiranja i novog zapošljavanja. Uz to, reformski će zahvati omogućiti

Inovativnošću do globalne konkurentnosti

Na Forumu „Inovacijama do konkurentnosti” organiziranog u sklopu Summita Srednjoeuropske inicijative, održanog početkom prosinca u Zagrebu, predstavljen je završetak hrvatskoga jednogodišnjeg predsjedanja inicijativom. - Kroz inovativnost, proizvodi i usluge postaju konkurentni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini, već i globalno. Zato nas treba zabrinjavati podatak da Hrvatska trenutno ostvaruje manja ulaganja u istraživanje i razvoj od prosjeka EU - istaknuo je predsjednik Hrvatske go-spodarske komore Luka Burilović. Burilović je naglasio i da u strukturi naših ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj prevladava poslovni sektor na koji otpada 0,44% BDP-a. Tu još više zaostajemo za prosjekom Unije. - Zato svi zajedno moramo više „uprije-ti” da se u svakodnevno poslovanje implementiraju znanstveno-tehnološka rješenja te da u što većoj mjeri izvozimo proizvode visoke tehnologije - poručio je Burilović.


Tema broja

veću potrošnju stanovništva zbog nižeg oporezivanja dijela robe i omogućavanja nastavka rasta plaća, oso-bito visokostručnim kadrovima, što bi moglo ograničiti intenzitet negativnih emigracijskih tokova - smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Luka Burilović.

- Predložena mirovinska reforma imat će pozitivne učinke u uklanjanju razlike u visini mirovina između umirovljenika koji su u i izvan sustava obveznih mi-rovinskih fondova te u osiguranju rasta mirovina, a time i osobne potrošnje, istodobno usklađujući dob umirovljenja s demografskim trendovima, čineći tako mirovinski sustav održivijim - smatra Burilović. Upo-

Vladin prijedlog proračuna za 2019. godinu

Prijedlogom državnog proračuna za 2019. godinu, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, predviđen je rast proračuna svih ministarstava u odnosu na ovu go-dinu, jedino će Ministarstvo turizma imati manji proračun. Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna u 2019. godini iznosit će 136,1 milijardi kuna (+5,5%). Rashodi za iduću godinu planirani su na 140,3 milijardi kuna.

Prijedlogom proračuna za iduću godinu najveći porast u apsolutnom iznosu ostva-rit će Ministarstvo financija, za koje je predviđeno ukupno 41,9 milijardi kuna (+21,8%).Ministarstvo državne imovine dobit će 108,7 milijuna kuna (+47,5%), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU skoro 1,3 milijarde kuna (+25,3%), Ministarst-vo vanjskih i europskih poslova 890,6 milijuna kuna (+23,8%), Ministarstvo gra-diteljstva, prostornog uređenja 1,23 milijarde kuna (+23,5%), Ministarstvo gospo-darstva, poduzetništva i obrta 3,2 milijardi kuna (+13,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 8,15 milijardi kuna (+12,1%), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 3,66 milijardi kuna (+10,8%), Ministarstvo uprave 556 milijuna kuna (+10,5%), Ministarstvo pravosuđa 2,66 milijardi kuna (+9,5%), Ministarstvo unu-tarnjih poslova 5,6 milijardi kuna (+8,3%), Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 5,9 milijardi kuna (+ 7,9%), Ministarstvo poljoprivrede 7,7 milijardi kuna (+ 6,6%), Ministarstvo znanosti i obrazovanja 17,3 milijardi kuna (+6,5%), Ministarstvo obrane 5,08 milijardi kuna (+ 5,4%), Ministarstvo hrvatskih branitelja 1,36 milijarde kuna (+3,3%), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 45,6 milijardi kuna (+3,5%), Ministarstvo kulture 1,24 milijarde kuna (+2,6%), Mini-starstvo zdravstva 11,8 milijardi kuna (+2,2%). Jedino će Ministarstvo turizma u 2019. imati manji proračun nego ove godine, i to za 16,8%, 192,1 milijuna kuna.

zorava pri tome, da mirovine i dalje ostaju preniske u odnosu na plaće, a nije u potpunosti osigurana ni dugoročna održivost mirovinskog sustava.

- Hrvatska bi se trebala usredotočiti na provedbu ključnih reformi koje se odnose na zdravstve-ni i mirovinski sustav, rezanje birokratskih name-ta, unaprjeđenje pravosudnog sustava, kao i dalje promišljati unaprjeđenje konkurentnosti - smatra di-rektor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke, Hrvoje Stojić.

Vladino rasterećenje poslovanja i zahtjevi poslodavacaIz Vlade RH najavili su da se u idućoj godini očekuje oko milijardu kuna ukupnog rasterećenja poduzetnika, a ovogodišnje i prošlogodišnje rasterećenje iznosi 3,5 milijarde kuna.U 2019. godini Vlada će ukinuti veliki broj admini-strativnih barijera, oko 600 milijuna kuna godišnje, a kod neporeznih davanja umanjit će opterećenja za oko 400 milijuna kuna izravnog doprinosa državnom proračunu.

- Najava Vladinih mjera primarno se odnosi na nasta-vak kontinuiteta aktivnosti usmjerenih na smanjenje poreznog opterećenja, smanjenje ili ukidanje dijela neporeznih davanja te na pojednostavljenje, ubrzanje i digitalizaciju administrativnih procedura. No, nedosta-je odlučnija provedba strukturnih reformi u državnoj i javnoj upravi, pravosuđu, zdravstvenom, mirovinskom i obrazovnom sustavu, koje bi omogućile kvalitetniju i za gospodarski rast povoljniju strukturu proračunskih rashoda i time otvorile prostor dodatnim poreznim rasterećenjima - ističe Luka Burilović.

Hrvoje Stojić pak podsjeća kako Hrvatska raste ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe te dodaje: - Glavni razlog tomu je naslijeđena nepovoljna struktu-ra gospodarstva. No, pozitivno je da se ta struktura mijenja, što je vidljivo u rastu udjela izvoza i investi-cija u BDP-u. Dodao je da je promjena strukture go-spodarstva u Hrvatskoj vidljiva i u rastu udjela izvoza i investicija u BDP-u.

U 2019. godini Stojić očekuje nastavak rasta BDP-a od 3%, zahvaljujući kontinuiranom rastu iznad trenda u eurozoni, daljnjoj trgovinskoj integraciji, rastu prihoda od turizma, snažnoj osobnoj potrošnji, investicijama na krilima EU fondova i građevinskoj aktivnosti, kao i optimizmu zbog najnovijeg smanjenja poreza te re-strukturiranja Agrokora. Pritom naglašava da rastući populizam u dijelu političkog spektra otežava odlučnije provođenje strukturnih reformi u cilju jačanja konku-rentnosti te optimiziranja javne potrošnje.

- U segmentu poreza više nema prostora za povećanje konkurentnosti. Sve karte treba baciti

na rezanje parafiskalnih nameta i olakšanje uvje-ta poslovanja - upozorava Stojić. Prema njegovoj procjeni, snažniji rast produktivnosti u privatnom sektoru u odnosu na rast plaća još od 2011. godine naovamo, dostigao je svoje limite. Daljnje povećanje konkurentnosti moguće je kroz smanjenje bi-rokratskih nameta te generalno poboljšanje necje-novne konkurentnosti. Sve skupa trebalo bi biti snažna podrška za strukturne reforme.

Nužne promjene gospodarske struktureEK očekuje da će investicije snažnije pridonositi ra-stu hrvatskog gospodarstva nego što je to bio slučaj proteklih godina. Očekuje se postupno usporavanje rasta robnog izvoza ove i sljedeće godine, i to s lanjskih 6,1% na ovogodišnjih 4,8% te u 2019. na 4,6%, unatoč solidnoj vanjskoj potražnji i daljnjem povećanju tržišnog udjela, iako je on još uvijek skroman.

S obzirom na to da domaća industrijska proizvodnja usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza, s ne-gativnim učinkom na vanjsku bilancu roba i usluga, unatoč poboljšanju uvjeta trgovine.U sljedećoj godini, zbog usporavanja rasta, kako osob-ne tako i državne potrošnje, očekuje se smanjenje doprinosa domaće potražnje na 3,8%, ali će neto

vanjska trgovina, unatoč nešto snažnijem rastu izvo-za, i dalje imati negativan doprinos u iznosu od 0,9%. Iako sve tri sastavnice domaće potražnje nastavljaju s pozitivnim doprinosom rastu, glavni generator rasta gospodarstva i dalje ostaje potrošnja kućanstava uz očekivanu stopu porasta u iznosu od 3,8% u ovoj, te usporavanje na 3,1% u idućoj godini.

S obzirom na stabilno punjenje proračuna, ali i nešto uspješnije povlačenje sredstava iz EU fondova, očekuje se i nastavak rasta državne potrošnje. U ovoj godini očekivani rast državne potrošnje iznosi 2,6%, dok bi uslijed smanjenja prihoda zbog najavljenih smanjenja poreznih stopa u 2019. rast državne potrošnje trebao usporiti na 2%.

Naime, razmjeno visoka uvozna ovisnost umanjuje pozitivne učinke izvoza roba i usluga, upozoravajući i dalje na nisku i stagnantnu konkurentnost. To potvrđuje pad obujma industrijske proizvodnje, ali i sama struktura izvoza roba i usluga. Kod robnog izvoza fokus bi trebao biti na jačanju proizvodnje proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti, dok se izvoz usluga, unatoč potencijalima, dominantno oslanja i ovisi o turizmu, sugerirajući visoku osjetlji-vost i izloženost negativnim rizicima. Slični trendovi nastavit će se i u 2019. godini.

Hrvatska bi se trebala usredotočiti na provedbu ključnih reformi koje se odnose

na zdravstveni i mirovinski sustav, rezanje bi-rokratskih nameta, unaprjeđenje pravosudnog sustava, kao i dalje promišljati o unaprjeđenju konkurentnosti.

Hrvoje Stojić, izvršni direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke i Grupe

Tema broja

Privatni sektor je iz dugogodišnje krize izvukao pouku da bez stalnih prilagodbi nema opstanka, no to trebaju shvatiti i ne ignorirati u Vladi i javnom sektoru.

Prema najnovijem izvješću Doing Business

2019, Hrvatska je pala za 7 mjesta, s

prošlogodišnjeg 51. na 58. mjesto, od ukupno

190 zemalja uključenih u rangiranje.


Luka Burilović,

Nedostaje odlučnija provedba strukturnih reformi u državnoj i javnoj upravi,

pravosuđu, zdravstvenom, mirovinskom i obrazovnom sustavu, koje bi omogućile kvalitetniju i za gospodarski rast povoljniju strukturu proračunskih rashoda i time otvorile prostor dodatnim poreznim rasterećenjima

predsjednik HGK

Tema broja Tema broja

Usporavanje turističkog rastaUsporavanje rasta turističkog prometa u Hrvatskoj i zemljama zapadnog Mediterana tijekom 2018. uglavnom se može pripisati smirivanju geopolitičkih nestabilnosti: oporavak turskog i grčkog tržišta mogao bi imati dugoročne posljedice na cijelo mediteransko tržište; stabilizacija sjevera Afrike (Egipat, Tunis) do-datno jača konkurenciju, navodi u svojoj analizi HNB, zaključujući kako se na duži rok nameće potreba za strukturnim prilagodbama i jačanjem konkurentnosti hrvatskog turizma.

S tim se slaže i Zrinka Živković Matijević, direktori-ca Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke, navodeći kako konkurentske turističke desti-nacije (Turska, Grčka, Sjeverna Afrika), kroz smiri-vanje geopolitičkih prilika i mogući oporavak u tim područjima, smanjuju potencijal hrvatskog turističkog prometa, budući da se još uvijek u glavnini percipira-mo kao odredište sunca i mora, a i struktura kapaciteta (uvelike oslonjena na sobe i apartmane) ukazuje na

potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti turizma.Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gorda-na Deranja upozorila je da bruto društveni proizvod (BDP) raste nedovoljno, a turistička sezona, iako do-bra, poziva na snažnije promišljanje upravljanja našim turističkim razvojem.

Doprinos EU fondova razvoju gospodarstvaZnačajno povećanje ugovaranja projekata krajem prošle godine trebalo bi pridonijeti većoj iskorištenosti europskih fondova u Hrvatskoj ove i sljedeće godi-ne, posebice u javnom sektoru, navodi EK u svojoj jesenskoj ekonomskoj analizi. S druge strane, nega-tivna iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondo-va tijekom posljednjih 5 godina, mogući dodatni in-flatorni pritisci zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta plaća na domaćem tržištu, uz pojačana previranja unutar vladajuće koalicije, mogu dovesti do manje od očekivane investicijske potrošnje i potrošnje kućanstava. Uz to, povećanje američke trgovinske protekcionističke politike uz rast kamatnih stopa u SAD-u, kao i određene političke nestabilnosti unutar EU, mogu negativno utjecati na inozemnu komponen-tu rasta.

Već godinama se projekcije rasta glavnih sastavni-ca BDP-a upravo kod dinamike oporavka investicija pokazuju preoptimističnima, uglavnom odražavajući podbačaj planova korištenja sredstava fondova EU. Vlada je, uostalom, i ove godine korigirala prvotno očekivanu stopu rasta investicija u fiksni kapital. - Uz nastavak ciklusa privatnog investiranja i javne investicije bi tijekom 2019. godine trebale dobiti svoj poticaj. One su velikim dijelom naslonjene na projekte

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Slov

enija

Arm

enija

Slov

ačka

Turs

ka

Koso

vo

Bel

gija

Kina

Srbi

ja

Izra

el

Crna

gor

a

Ital

ija

Rum

unjs

ka

Mađ

arsk

a

Mek

siko

Brun

ej D

arus

sala

m

Čile

Cip

ar

Hrv

atsk

a

Bug

arsk

a

Mar

oko

Keni

ja

Bah

rain

Alb

anija

Port

orik

o

Kolu

mbi

ja

Luks

embu

rg

Kost

arik

a

Peru

Vije

tnam

Kirg

ista

n

Ukr

ajin

a

Grč

ka

Mol

davi

ja

Doing Business 2019. rang od 40. do 72. mjesta

S obzirom da domaća industrijska proizvodnja

usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza, unatoč

poboljšanju uvjeta trgovine, s negativnim

učinkom na vanjsku platnu bilancu.


financirane sredstvima iz EU fondova, ali njihova rea-lizacija uvelike je uvjetovana administrativnim kapa-citetima javne uprave. Njih EK, u proljetnom Izvješću o Hrvatskoj, još uvijek ocjenjuje nedostatnim zbog nedovoljnog strateškog planiranja, malih kapaciteta za provedbu i ustrojstvenih različitosti. Ipak, najavlje-ni i odgođeni javni projekti iz prijašnjih razdoblja, uz nisku bazu, niske troškove refinanciranja i prisutan poslovni optimizam, mogli bi pridonijeti snažnijem rastu investicija - ističe Zrinka Živković Matijević.

Nedostatak kvalificiranih radnikaU HUP-u nedostatak radne snage vezuju uz izostanak Vladinih reformi, odnosno poreznom rasterećenju go-spodarstva koje poslodavce onemogućuje u povećanju plaća. - Zbog toga, kako ističe Gordana Deranja, ljudi i dalje masovno odlaze u inozemstvo, u nekim indu-strijama radnika nema “ni za lijek”, a u vrijeme kada posla ima, nema ga se s kime odraditi.

U HUP-u su, kaže Deranja, svjesni da Ministarstvo financija ne može naći veći prostor za rasterećenje, bez suradnje s drugim resorima. Smatra da bi se boljim i učinkovitijim radom moglo doći do pozi-tivnih promjena, odnosno reformi, a tvrdi da rast zapošljavanja i daljnji razvoj tvrtki limitira Vlada svojim ograničenjima.

- Situacija je već sada zabrinjavajuća. Pojedine tvrt-ke ne samo da zbog nedostatka radnika ne idu u proširenje proizvodnje, već su prisiljene na smanji-vanje proizvodnje roba i usluga, a imamo i primjere zatvaranja poduzeća, npr. u prijevozničkoj djelatnosti zbog nedostatka vozača ili u ugostiteljstvu, gdje se dio objekta ili zatvara ili bitno skraćuje vrijeme rada. U građevinskom su sektoru pojedine tvrtke prisiljene odbijati poslove ili produživati vrijeme za realizacije projekata, što ima direktan utjecaj na proizvodnost, učinkovitost i profitabilnost poslovanja te razvojne potencijale i pojedinih poduzeća i djelatnosti u cjeli-ni - upozorava i Luka Burilović, dodajući kako nedo-statak radnika u velikoj mjeri ograničava i zaposlenost u prerađivačkoj industriji, a posebno u radno inten-zivnim sektorima kao što su tekstilna, kožarska i drvna

industrija. - Nedostatak radnika, u posljednje dvije godine pri-siljava poslodavce na povećanje plaća, što proizvodi pozitivne učinke na potrošnju, ali istovremeno po-slodavcima ostavlja manje raspoloživog novca za in-vestiranje i modernizaciju proizvodnje - napominje Burilović.

- Ljudski kapital već sada predstavlja najveći izazov i prepreku snažnijem i održivijem rastu Hrvatske. Fokus svakako treba biti na reformi obrazovnog su-stava, odnosno osposobljavanju mladih za suvremeno tržište rada. Dostupnost i kvaliteta ljudskog kapitala, zasigurno će biti jedan od ključnih izazova hrvatskog gospodarstva s obzirom na implikacije koje nosi (tržište rada, mirovinski sustav, zdravstveni sustav) - ističe Živković Matijević.

- Širi i dugoročniji pogled upozorava na suboptimal-no korištenje ljudskog kapitala kao najvrjednijeg re-sursa našeg društva. Brojne reforme usmjerene na poboljšanje obrazovnog sustava i tržišta rada, osim što su se sporo provodile, nisu razvijale vještine i znanja prilagođene strahovito brzom tehnološkom napretku. Kontinuirano učenje i razvijanje vještina preduvjet su jačanja konkurentnosti, rasta produktivnosti i inova-tivnosti, bez kojih ni pojedinac niti društvo u cjelini ne može očekivati porast, ali ni održivost životnog standarda. Važnost ulaganja u ljudski kapital osobito dobiva na značenju kada se u obzir uzmu izrazito ne-povoljni demografski trendovi (starenje stanovništva i iseljavanje mladog stanovništva) uz istovremeno izrazito važne, a brze promjene u primjeni suvre-menih tehnologija, znanja i vještina - kaže Živković Matijević, dodajući kako zanemarivanje ljudskog kapi-tala uz ignoriranje suvremenih demografskih trendo-va ne samo da guši ionako niske potencijale rasta, već uvelike vrši pritisak na javne financije, osobito kroz zdravstveni i mirovinski sustav.- U cilju zadržavanja radno sposobnog stanovništva, potrebno je stvoriti poticajno poslovno okruženje, kroz smanjenje birokratiziranosti sustava i povećanje učinkovitosti javnih i državnih službi, što bi povoljno djelovalo na investicije i otvaranje novih radnih mje-sta. Neophodne reforme potrebne u nizu područja (za stabilniji, jači i održiviji rast) trebaju biti koordinirane i usklađene - zaključuje direktorica Ekonomskih i fi-nancijskih istraživanja RBA.

Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj lošiji od konkurentnih zemaljaHrvatska, unatoč umjerenim dugoročnim poboljšanjima, na Doing Business ljestvici stagnira u zadnjih nekoliko godina. Svake godine se zabilježe neka manja poboljšanja, no njih ponište određena pogoršanja, a zemlje tzv. nove Europe, s kojima se Hrvatska najčešće uspoređuje, refor-miraju se brže.

Preliminarni rezultati HUP Skora (alata za mjerenje re-formi u državama članicama EU iz srednje i istočne Eu-rope - EU10) za 2018. godinu za Hrvatsku iznosi 37, što je za jedan bod manje od prošle godine. Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje u EU10. Osobi-to zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od zemalja koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Ru-munjska). Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti, što znači da Hrvatska nema izrazitu konku-rentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napre-dak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 u 2017. na 56. u 2018. godini), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje je „u crve-nom“, ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33 mjestu.

- Poboljšanje upravljanja javnim financijama, blago jačanje kune i primarni suficiti omogućavaju daljnji pad javnog duga. U takvim uvjetima izgledi dugoročnog kre-ditnog rejtinga postaju pozitivni, sugerirajući mogućnost povratka u investicijski rejting početkom 2019. godine. Tome u prilog ide daljnje smanjenje vanjske ranjivosti koja se ogleda u smanjenju bruto inozemnog duga, višku na tekućem računu platne bilance i rastućim deviznim pričuvama RH - navodi se u trećem ovogodišnjem izdan-ju RBAnaliza.

Kratkoročni izgledi gospodarskog rasta ostaju povoljni, no dugoročni izvori rasta su i dalje slabi. U usporedbi s prosjekom u EU u zadnjih petnaestak godina, hr-vatski BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći nije se značajno pomakao. Štoviše, slika postaje razočaravajuća uspoređujući nas s novim članicama iz srednje i istočne Europe. Razlozi takve dinamike pozna-ti su kao i njihova rješenja, ali provedba i dalje ostaje nedorečena, poručuju iz RBA.

- Nove tehnologije ključne su u stvaranju konkurentskih prednosti. Po posljednjem Indeksu digitalnog gospo-darstva i društva za 2018. godinu od 28 država članica Europske unije Hrvatska zauzima 22. mjesto. Kod tog tzv. indeksa DESI priča je slična kao i kod reformi Hrvatske i usporedivih država EU. Nije da nismo napredovali, ali to opet nije bilo dovoljno brzo. Veća i brža razina digitalne transformacije gospodarstva svakako bi pozitivno utjecala na produktivnost i tehnološku razinu zemlje. Omogućila bi i diversifikaciju izvoza proizvoda i usluga više ili visoke dodane vrijednosti. Mala gospodarstva poput hrvatskog, u odnosu na velika gospodarstva i globalno tržište, moraju jačati svoju konkurentnost kroz prisutnost u globalnim lancima vrijednosti, te kroz razvoj specifičnih (STEMI) znanja i ključnih razvojnih tehnologija koje će otključati mogućnosti i prilike za rast produktivnosti gospodarstva - naglašava Luka Burilović.

Tema brojaTema broja

Nastavljen je rast privatne potrošnje, ali zbog značajnog uvoznog udjela u finalnoj potražnji, uvoz će nastaviti negativno utjecati na rast BDP-a.

Ljudski kapital već sada predstavlja najveći izazov i prepreku snažnijem i

održivijem rastu Hrvatske. Fokus svakako treba biti na reformi obrazovnog sustava, odnosno osposobljavanju mladih za suvremeno tržište rada.

Zrinka Živković Matijević,direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA

Zbog nedostatka radne snage očekuje se rast

plaća i produktivnosti u predstojećem razdo-

blju, dok inflacija ostaje niska (1,4% ove godine,

a sljedeće 1,6%).


Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2019. godinu

Tema broja

Kristjan Staničić

predsjednik

Glavnog ureda

Hrvatske turi-

stičke zajednice

Cilj nam je još snažnije pozicioniranje naše zemlje na međunarodnom tržištu kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije s kvalitetnom pro-metnom povezanošću. Među strateškim ciljevima je daljnje po-zicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima poput Kine, Južne Ko-reje i SAD-a. Među našim cilje-vima jest snažnije promoviranje kontinentalne turističke ponude, posebice Slavonije. U 2019. HTZ će napraviti i značajan iskorak u korisničkoj podršci brojnim turi-stima, predviđena je uspostava call centra i prateće aplikacije u sklopu kojih će turisti moći dobiti sve po-trebne informacije na svom jeziku. U idućoj godini očekujemo rast turističkog prometa u Hrvatskoj do 5% u odnosu na rekordnu 2018. godinu. Krajnji cilj nam je ulazak u top 20 svjetskih turističkih destina-cija.

Mihael Furjan

predsjednik

Uprave

Pliva Hrvatska

d.o.o.

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj je strateška industrija i jedan je od najvažnijih generatora razvoja gospodarstva. Pozdravlja-mo najavu o izjednačavanju stope PDV-a na receptne i bezreceptne lijekove te se nadamo kako će u 2019. Vlada pronaći rješenje za ostvarivanje poreznih poticaja na istraživanje i razvoj. Najavljene mjere zasigurno će imati pozitivan učinak na cjelokupno poslovanje te dodatno doprinijeti stabilizaciji i povećanju učinkovitosti industrije,

ali i zdravstvenog sustava. Pliva i u 2019. planira nastaviti s ulaganji-ma u napredne tehnologije, razvoj proizvoda i zaposlenike.

Michael Georg

Müller

predsjednik

Uprave Raiffei-

sen Austria d.d.

Razvoj no-vih tehnologija i promjene u regulaciji tržišta finan-cijskih usluga ubrzano mijenjaju okružje u kojem posluju kreditne institucije. RBA prilagođava poslo-vanje na zahtjeve digitaliziranog tržišta kroz projekt unaprjeđenja operativnog modela. U sklopu projekta širi ponudu usluga klijenti-ma, te razvija inovativne kanale ko-munikacije s klijentima. Moderniza-cija poslovnog modela omogućit će povećanje uspješnosti poslovanja u 2019. Očekujemo rast gospodarstva u 2019. od 2,5% uz nastavak pozi-tivnih kretanja u pokazateljima vanjskog i javnog duga u odno-su na BDP, brži rast investicija te rast potrošnje kućanstava. Jačanje gospodarstva pratit će povećana potražnja za kreditima. Očekujemo da će se višak likvidnosti u sustavu blago smanjiti, a cijene financijskih proizvoda zadržati na istoj razini.

Nikola Duj-

mović

predsjed-

nik Uprave

Span d.o.o.

U sljedećoj godini planiramo širenje na nekoliko novih tržišta, prije svega na istok. U isto vrijeme najavljujemo kapitaliziranje nekih od dosadašnjih investicija u tržišta i velike kupce, tako da očekujemo jako dobru godinu.Mislim da u Hrvatskoj nije osigu-ran ni jedan uvjet koji bi omogućio

veći gospodarski rast, tako da ćemo se i dalje veseliti skromnim stopama rasta i zaostajanjem za uspješnima.

Hrvoje Išek

predsjednik

Uprave Combis

d.o.o.

Uz daljnji n a s t a v a k širenja baze ko-risnika, koju povećavamo više od 25% svake godine, fokus nam je na inovacijama i podizanju kom-petitivnosti na tržištu razvojem vlastitih proizvoda i ulaganjem u naše stručnjake. Ulažemo u razvoj novih nišnih IT produka-ta, jer vjerujemo da će to iznjedriti dio budućeg uspjeha. Primjerice, nedavno smo samostalno razvili su-stav orkestracije različitih poslovnih procesa u realnom vremenu, još ga nismo ni predstavili javnosti, te novu platformu za prodaju izleta - Excursor. Glavni potencijali rasta su u monetizaciji ekspertize Combisa koja je vezana uz digitalnu transfor-maciju kompanija, cloud i internet stvari. ICT je brzorastući sektor i industrija budućnosti te vjerujemo kako će generirati značajne inve-sticije te izvoz i rast zapošljavanja, kao i proteklih godina. Kao najveći izazov IT sektoru u 2019. i dalje se nameće ogroman nedostatak IT stručnjaka, a time i potencijalna nekonkurentnost kod izlaska na in-ternacionalna tržišta. Glavni trend je digitalna transformacija.

Ivan Čulo

predsjednik

Uprave Hrvat-

ske pošte d.d.

Poslovni će rezultati biti na razini prošle godine, dakle vrlo stabilni. Prošle smo godine donijeli razvojnu Stra-tegiju Pošta2022, odnosno pokre-nuli najveći investicijski ciklus HP-

a. Iduću godinu ćemo investirati u logističke i dostavne kapacitete, realizirat ćemo i najveću investici-ju HP-a - novog sortirnog centra na ulazu u Veliku Goricu, vrijednu 50 milijuna eura. Taj centar bit će naša najvažnija pozicija za brojne proce-se, u njemu će od proljeća raditi oko 1.500 ljudi. No, najvažnija ulaganja bit će u ljude i završetak digitalne transformacije. Mirsada Kudrić

predsjednica Upra-

ve Robert Bosch

d.o.o. Hrvatska

Što se tiče planova na globalnoj ra-zini, pozitivan trend rasta nastavio se i u ovoj godini unatoč zahtjevnom gospo-darskom okruženju. Grupa Bosch očekuje da će prihod od prodaje u 2018. porasti za 2 do 3%. U idućoj godini očekujemo nastavak pada rasta svjetskog gospodarstva s obzirom na sve veće globalne ne-sigurnosti i rizike. Unatoč tomu predviđamo sveukupno stabilno poslovanje koje se temelji na našoj diverzificiranosti, globalnoj prisut-nosti i inovativnosti. U fokusu nam je elektromobilnost. Ni jedna kom-panija ne pokriva tako širok spektar elelektromobilnosti kao Bosch, od bicikala pa sve do teretnih vozila. Želimo postati tržišni lider, a to je pozicija koju već držimo u Kini, koja je najveće i najbrže rastuće tržište elektromobilnosti na svijetu.Također, i u 2019. godini očekujemo stabilno poslovanje. Svaka Boschova divizija proizvoda posluje pod dru-gim uvjetima na tržištu s drugim partnerima, ali možemo reći kako je Bosch jedinstven na hrvatskom tržištu jer malo koja kompanija nudi takav široki objedinjeni izbor proizvoda i usluga, što smatramo prednošću koja nam omogućuje izuzeće u odnosu na trendove

Tema broja

Christoph

Schoefboeck

predsjednik

Uprave Erste&

Steiermärkische

Bank d.d.

Snažan iskorak prema digitalizaciji i izražen fokus na razvoj mobilnih uslu-ga, obilježja su koja će karakte-rizirati bankarsko tržište u budućnosti. Ubrzavanje time-to-marketa, češće prilagodbe proizvoda te obuhvatna digital-na transformacija svoj će proces nastaviti i u 2019. Zadržavanje pozitivnih trendova na stra-ni fiskalne konsolidacije, kao i daljnje najave puta prema eu-rozoni, posebno u kontekstu dugoročne stabilnosti gospo-darstva, ocjenjujemo pozitivnim. Stabilnost i kapitaliziranost hrvatskog bankarskog susta-va predstavlja snažnu okosnicu razvoja potencijala hrvatskog gospodarstva. U tom, ali ne samo u tom segmentu, Hrvatska ima komparativne prednosti. Na-ravno, uz kontinuirani fokus na provedbu strukturnih reformi, pronalaženje adekvatnog odgo-vora na problem iseljavanja, jačanje pravne i političke stabil-nosti te povećanje investicijske sigurnosti.

John Gašparac

predsjednik

Uprave PwC

Hrvatska d.o.o.

U 2019. godi-ni očekujemo rast u svim seg-mentima poslovanja, potičući suradnju unutar naše globalne mreže, ali i regionalno. Svjesni smo potrebe za našim uslugama i regionalnim mogućnostima u svim sektorima. Pri tome vodi-mo računa da naše usluge prate globalne tehnološke trendove, što je naš kako globalni, tako i regionalni, odnosno lokalni fokus. Želim vjerovati da će naša Vlada poduzeti korake koji će poticati pozitivnu poslovnu i in-vesticijsku klimu.

u Hrvatskoj. U sljedećoj godini očekujemo povećanu prodaju na svim odjelima.

Plamenko Barišić

predsjednik

Uprave King

ICT d.o.o.

Stručni ljudi su naš najveći adut pa u 2019. nastavljamo s ulaganjem u zapo-slenike i zapošljavanjem novih ICT stručnjaka, kako bi odgovorili na povećani obujam poslova ispred nas – među ostalim i na vanjskim tržištima za naručitelje u EU, na Bliskom Istoku i u bližoj regiji. I dalje ćemo snažno poticati inova-cije u svakom segmentu poslovanja kako bi svojim korisnicima ponudili specijalizirana domenska rješenja s većom dodanom vrijednošću. Očekujemo biti sudionik većih di-gitalnih transformacijskih projekata u sektorima energetike, transporta, obrazovanja, poljoprivrede, osigu-ravatelja, sigurnosti. U godini na zalasku propuštena je prilika za značajnim strukturnim promje-nama. Iz perspektive ICT tvrtki, zahvaljujući povećanoj potrebi za digitalnim, više je poslovnih prili-ka. ICT tvrtke će se morati sve više prilagođavati novim poslovnim mo-delima tipa IaaS, PaaS, SaaS.

Jirí Dvorjančanský

predsjednik Uprave

A1 Hrvatska

d.o.o.

F o k u s i r a n i smo na razvoj mreža nove ge-neracije u Hrvatskoj. U narednim godinama planiramo uložiti više od 500 milijuna eura u mrežnu infrastrukturu i usluge, osobito u razvoj 5G tehnologije. Također, nastavit ćemo sa snažnim ulaganjima u našu optičku mrežu sa super brzim internetom kojom već pokrivamo više od 500.000 kućanstava Hrvatske. Do 2021. pla-niramo optičkom mrežom pokriti 1,2 milijuna hrvatskih kućanstava. Sve je to već prepoznato na tržištu

pa očekujemo pozitivan učinak na poslovne rezultate A1 Hrvatska u 2019. Sljedeće godine nadamo se nastavku pozitivnih makroeko-nomskih pokazatelja i poduzetničke klime, što će podržati daljnji digital-ni razvoj kroz ICT sektor. Spremni smo za gigabitno društvo.

Medeja Lončar

predsjednica

Uprave Siemens

Hrvatska d.d.

N a s t a v i t ćemo s orga-nizacijskim prila-godbama kako bismo se još bolje pripremili za rješavanje izazova budućnosti koje mijenjaju cijele industrije. Prvenstveno mislim na decentralizaciju proizvodnje električne energije, e-mobilnost i internet stvari, ali i projekte usmjerene na pametne mreže, zgrade i gradove te energetsku učinkovitost, odnosno razvoj in-frastrukture koja je bolja za lju-de i okoliš. Partnerstva s fakul-tetima, kao preduvjet održivog razvoja, ostaju dio naše strate-gije. Očekujemo daljnji rast po-slovanja i zadržavanje liderske pozicije u većini portfelja. Dat ćemo doprinos daljnjem razvoju zemlje na području Industrije 4.0. uvođenjem novih i inova-tivnih tehnologija te savjeto-vanjem naših klijenta kako ih primijeniti. Pomoći ćemo im u digitalnoj transformaciji.

Siniša Đuranović

stariji potpred-

sjednik i glavni

pravni savjetnik

Hrvatskog

telekoma d.d.

Hrvatski Telekom je najveći privatni investitor u Hrvatskoj koji u najnoviju tehnologiju i modernizaciju in-frastrukture ulaže 25% prihoda svake godine, što je iznad prosje-ka industrije na europskoj razini. Samo u prvih 9 mjeseci ove godi-ne realizacija kapitalnih ulaganja je 1.241 milijun kuna. Osim stva-

ranja preduvjeta za implementaci-ju 5G tehnologije, daljnji prostor za rast vidimo u područjima veza-nim uz naše core telekom poslo-vanje, kroz naš flagship proizvod Magentu 1, te ICT segment koji podrazumijeva digitalizaciju go-spodarstva. I sami se kontinuirano transformiramo.Za daljnji napredak i rast, nužno je imati poticajno in-vesticijsko okruženje. U tom smislu pozdravljamo odluku o smanje-nju naknade za ra-diofrekvencijski spektar. To je iznimno važno, osobito iz razlo-ga jer je HT pokrenuo program modernizacije mobilne mreže koji je vrijedan više od mili-jardu kuna. Ulaganja bi mogla biti i višestruko veća kada bi se smanjili i drugi nameti, poput naknade za pravo puta, koju je-dini od operatora plaća HT.

Frane Barbarić

predsjednik

Uprave HEP-a

d.d.

Očekujemo da ćemo na-staviti ostvari-vati primjerenu dobit, zadržati visok udio na domaćem tržištu električne energije (sada je oko 88%), pojačati prisutnost na susjednim tržištima (u Sloveni-ji, a sve više i u Srbiji i u BiH) te održavati investicijske aktivnosti s ulaganjima većim od 3 milijar-de kuna. Započet ćemo izgradnju kombi-kogeneracijskog bloka u EL-TO Zagreb, objekata u sklopu HES Kosinj te sunčane elektrane Cres. Provodit ćemo pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, a projekt eMobilnost proširiti na autoceste. Zbog gospodarskog rasta može se očekivati nastavak trenda blagog rasta potrošnje energije na razi-ni države, što bi trebalo utjecati i na povećanje prodaje društava HEP grupe. Dugoročnije progno-ze kretanja potrošnje svih oblika energije dat će nova energetska strategija RH koja je u pripremi.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije

Naziv:

Savezna Republika Njemačka

Glavni grad:

BerlinPovršina:

357 050 km²Stanovništvo:

80,2 milijunaSlužbeni jezik:

njemačkiValuta:

euro

Robna razmjena s Njemačkom (2017.)

Izvoz Hrvatske u Njemačku Uvoz Hrvatske iz Njemačke

Osobni automobili i dr.

motorna vozila

5,5% Osobni automobili i dr.

motorna vozila

13,2%

Obuća od gume, kože 4,8% Lijekovi 2,3%

Lijekovi 4,6% Motorna vozila za prijevoz robe 1,7%

Izolirana žica 4,2% Svinjsko meso 1,6%

Ploče, limovi i trake od

aluminija

2,5% Dijelovi i pribor motornih vozila 1,5%

UKUPNI IZVOZ1.722

milijunaeura

UKUPNI UVOZ 3.445 milijunaeura

Izvor: DZS, HGK

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U SR NJEMAČKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: dr.sc. Gordan Grlić - RadmanAdresa: Ahornstrasse 4, 10787 Berlin, Deutschland

Tel: 0049 30 2191 5514Fax: 0049 30 2362 8965E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO SR NJEMAČKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: NJ. E. g. Robert Richard KlinkeAdresa: Ulica Grada Vukova-ra 64, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Tel: 00385 1 63 00 100Fax: 00385 1 64 55 536E-mail: [email protected]

Njemačka - najveće gospodarstvo u eurozoniNjemačka je ekonomski lider Europe i jedna od vodećih svjetskih izvoznika koja provodi zakone o slobodnom tržištu i strukturne reforme u cilju povećanja inozemnih ulaganja.

Važni linkovi

Ministarstvo vanjskih

poslovahttps://www.auswaertig-es-amt.de/enNjemačka gospodarska

komora i industrijahttps://www.dihk.de/enUlaganje i trgovinahttp://www.gtai.de/GTAI/Navigation/EN/welcome.html

Berlin

Osnovna obilježja gospodarstvaUkoliko se vratimo u povijest, može se reći kako je Nje-mačka imala burnu prošlost, ali unatoč tomu danas je jedna od vodećih europskih i svjetskih gospodarstava. Nakon gubitka Drugog svjetskog rata, Njemačka je bila u ruševinama. Zapadna Njemačka se oporavila puno brže nego Istočna. Nakon pripajanja 1989. godine, Njemačka je uložila milijarde dolara za modernizaciju istoka. Danas je Njemačka jedna od najnaprednijih zemalja Europe, glavni pokretač europske suradnje, najveće gospodarstvo u eu-rozoni, a često se smatra ekonomskim liderom Europe. Njezino se gospodarstvo oporavilo brže od većine u eu-rozoni nakon globalne financijske krize. Također, aktivno pridonosi međunarodnom miru i prosperitetu, podupire multilateralizam, a pomoću NATO saveza, koje je sidro njemačke obrambene i sigurnosne politike, doprinosi mirovnim misijama u potrebitim zemljama. Unatoč po-zitivnim činjenicama i trendovima, suočava se sa značaj-nim demografskim izazovima, niskom stopom plodnosti i povećanju pritiska na sustav socijalne skrbi zemlje, što zahtijeva dodatne strukturne reforme. Njemačko gospo-darstvo također pati od niske razine ulaganja. U skladu s time Vlada ulaže 15 milijardi eura u infrastrukturu, što bi

trebalo potaknuti ulaganja. Sve se više ulaže i u naprednu tehnologiju čineći tako Njemačku ključnim tržištem za globalno digitalno gospodarstvo.

Struktura gospodarstvaNjemačka je vodeća ili jedna od vodećih u proizvodnji automobila, strojeva, precizne opreme, teških vozi-la, tehnologije i softvera. Industrija u Njemačkoj čini 30,1% ukupnog BDP-a, a zapošljava 24,6% radne sna-ge. Njemačka je tradicionalno snažna u industrijskim proizvodima, što dokazuje svojim izvoznim uspjehom automobila i strojeva. Najveći je svjetski proizvođač i najveći izvoznik automobila svjetskih poznatih marki (BMW, Mercedes-Benz i Porsche). Usluge u Njemač-koj čine velik dio njemačkog gospodarstva, prinoseći 69,2% ukupnog BDP-a, te zapošljava 73,8% radne snage. Poznata je po visokokvalificiranoj radnoj snazi, te je na trećem mjestu u pružanju usluga među ze-mljama izvoznicama diljem svijeta. Jedna je od vode-ćih kod tehničkih, IT i financijskih usluga. Pri uspo-redbi s industrijskim i uslužnim sektorom, njemačka poljoprivreda je prilično beznačajna sa svojih 0,7% u ukupnom BDP-u. Usprkos tomu, Njemačka je još

uvijek među tri najveće zemlje (zajedno s Francu-skom i Italijom) u poljoprivrednoj proizvodnji, te su u mogućnosti pružiti 90% prehrambenih potreba sta-novništva s domaćom proizvodnjom. Poljoprivredni proizvodi uključuju krumpir, pšenicu, ječam, šećernu repu, voće, kupus, stoku, svinje i perad.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Njemačka imaju dugogodišnju suradnju. Cilj im je i dalje surađivati na još višoj razini te ja-čati ekonomske i druge odnose. Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Najavljeno je osmišljavanje akcijskog plana koji bi pokrivao dese-tak različitih područja. Osim toga, nužno je povećanje stupnja ulaganja Njemačke u Hrvatsku s obzirom na to da nedostaje većih projekata unatoč zajedničkim interesima. Suradnja se ogleda i u području kulture, zdravstva, turizma, održivog razvoja i ekologije.

Postupak uvoza robe u NjemačkuUvoz robe u Njemačku ili izvoz iz Njemačke ne pod-liježe samo njemačkim carinskim postupcima, zakoni-ma i smjernicama, već također podliježu propisima i smjernicama Europske unije. Ako se uvozi iz države izvan Europske unije, mora se platiti dodatnih 19% poreza na promet. Ulazak na tržište Njemačke može biti zamršen zbog carinskih propisa i procedura na birokratskoj razini. Također, postoji nekoliko ograni-čenja za uvoz poljoprivrednih proizvoda nakon što je Europska unija usvojila Zajedničku poljoprivrednu po-litiku. Prilikom uvoza potrebna deklaracija za carinu je jedinstveni administrativni dokument (SAD) koji prati

Hamburg - najveća njemačka luka

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

https://www.auswaertiges-amt.de/en

https://www.auswaertiges-amt.de/en

https://www.dihk.de/en

http://www.gtai.de/GTAI/Navigation/EN/welcome.html




Konferencije

Hrvatska treba postaviti komercijaliste za poticanje izvoza na udaljenim tržištimaKonferencija Meeting G2.4. „Pogled u budućnost“, održana u Kongresnom centru Forum Zagreb, u dva je dana okupila više od 200 sudionika, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 19 zemalja. Na Konferenciji, usmjerenoj na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je sedam panela o raznim temama iz gospodarstva uz brojne sesije umrežavanja te natjecanje hrvatskih startupa.

Jedan od glavnih zaključaka Konferencije jest da država treba iskoristiti potencijale uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog po-rijekla, posebice na udaljenim tržištima, te ih imenovati ko-mercijalistima za povezivanje hrvatskih izvoznika s lokalnim gospodarstvima. Primjerice u Južnoj Americi živi 425 miliju-na ljudi, od čega 600.000 Hrvata, no Hrvatska tamo nema niti jednog komercijalista.- Krajnje je vrijeme da nađemo jedan smjer, moramo znati što želimo i tražimo. Zato smatramo da je inicijativa Pred-sjednice Republike u vezi brendiranja Hrvatske od državnog interesa! To je ključna stvar, jer se u tom brendiranju povezu-je sve - stanovništvo, kultura, baština, gospodarstvo. Ali ako ne posložimo ideje i ne pronađemo pravi smjer, to je isto kao da nemamo ništa! Smatram da moramo s optimizmom gle-dati u budućnost koju svi zajedno danas krojimo za Lijepu našu - rekao je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2 i organizator Konferencije.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović službeno je otvo-rila Konferenciju, čije je četvrto izdanje ponovo usmjereno na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, te pri-tom izjavila: - Cijela jedna Hrvatska živi izvan službenih gra-nica Republike Hrvatske, a Meeting G2 daje važan doprinos u povezivanju Hrvata iz Hrvatske sa onima izvan zemlje. Mi moramo osvijestiti da su ljudi najveća vrijednost i prednost te da grade budućnost, stoga su ulaganja u demografsku ob-novu prioritet. Osobito me veseli što je ova inicijativa potekla od povratnika i želim da se čuje glas poslovnih ljudi. Njihovi prijedlozi i konstruktivne kritike vezano uz mjere koje mo-ramo poduzeti u zemlji za razvoj poslovanja, kao i aktivnosti koje možemo poduzeti u inozemstvu su ono od čega svi mo-žemo imati koristi.Konferencija je započela natjecanjem osam hrvatskih star-tupa koji su pred okupljenim investitorima u svega desetak minuta trebali predstaviti svoje inovativne projekte. Žiri je najboljim proglasio startup RioBot, chatbot koji funkcioni-

Moramo osvijestiti da su ljudi najveća vrijednost i prednost te da grade budućnost, stoga su ulaganja u demografsku obnovu naš prioritet.

ra na temelju umjetne inteligencije i olakšava rezervaciju i praćenje zakazanih termina kod raznih ponuđača usluga. Pobjednički projekt dobio je konzultantske usluge od EY u vrijednosti od 15.000 kuna.Tijekom Konferencije održano je i sedam panela. Na panelu o potencijalima hrvatskih komora u svijetu, predstavljen je pri-stup australskih komora koje s našim tvrtkama uspostavljaju povjerenje i transparentan odnos te ih tek onda upućuju na poslovne prilike, kako s našim iseljeništvom tako i s drugim lokalnim tvrtkama. Na panelu o netradicionalnim oblicima turizma naglašeno je kako samo jedinstveni koncepti mogu obogatiti sadržaj i produžiti sezonu, a kad se pristup obogati s pozitivnom energijom i emocijama, to rezultira vrhunskom kombinacijom.

Hrvatske tvrtke bi trebale koristiti izvozne mogućnosti i pomoć hrvatskog iseljeništva na velikom svjetskom tržištu

Kako bi se ubuduće što bolje povezala dijaspora s Hrvatskom i međusobno, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH predstavio je projekt izrade Registra hrvatskih su-bjekata izvan RH. Do kraja godine bit će izveden pilot-projekt u tri države (Njemačka, SAD, Argentina) putem kojeg će se dobiti podatci o fizičkim i pravnim subjektima u tim zemljama, a korisnici će moći iskazati svoje interese za povezivanje s određenim događanjima i organizacijama. Inače, ideja je da Registar funkcionira i kao komunika-cijska platforma između svih korisnika.Na Konferenciji je zaključeno i kako se hrvatske tvrtke ne bi trebale isključivo orijenti-rati na pozicioniranje na domicilnom tržištu, već shvatiti da potencijal leži u velikom svjetskom tržištu te se orijentirati na izvoz. U tim bi aktivnostima veliku pomoć mogli dobiti od uspješnih hrvatskih iseljenika u raznim zemljama. Hrvatske tvrtke instituci-onalno bi se trebalo usmjeravati na komore hrvatskih iseljenika u raznim zemljama koje im mogu dati relevantne informacije o tamošnjim poslovnim prilikama, držav-nim poticajima i slično. Također, razmišlja se o povezivanju iseljeničkih komora na globalnom nivou, što bi još više olakšalo izvoznu ofenzivu.

nje i istočne Europe. Globalni je lider u suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, zelenoj industriji te u prometnoj infrastrukturi (au-toceste, željeznice, zračne luke). Njemačka provodi zakone o slobodnom tržištu, što znači da ne diskri-miniraju njemačke ni inozemne državljane kada je u pitanju osnivanje ili ulaganje u poslovne subjekte. Razvijeni su programi poticaja, te zakoni o intelek-tualnom vlasništvu koji se primjenjuju na domaće i inozemne ulagače i poduzetnike. Inozemnim ulagači-ma nudi se učinkovita potpora, a organizacije zaduže-ne za upravljanje ekonomskim razvojem pružaju sna-žan temelj pri traženju lokacije, zapošljavanju ljudi i osiguranju sredstava. Politička situacija je stabilna, te je glavni fokus za njemački politički sustav osigura-vanje dobrobiti pojedinaca. Kontinuirano se bori pro-tiv korupcije i pranja novca.

Poslovni običajiRukovanje je obavezno, na početku i na kraju sastanka. Stisak ruke je čvrst i kratak. Pri pozdravu koristite pre-zime i odgovarajuću titulu, bez obzira o duljini surad-nje. Prikladne su teme dobrodošlice, poput nogometa, nedavnih praznika, posla. Održavajte kontakt očima te nikad nemojte stavljati ruke u džep. Proces donošenja odluka je spor. Očekujte da će se svaki detalj vašeg pri-jedloga pažljivo i temeljito ispitati. Poslovni sastanci slijede formalnost, uvijek imaju za cilj ishode i rezulta-te, te su manje otvoreni za raspravu. Njemačka poslov-na kultura ima dobro definiranu i strogu hijerarhiju, s jasnim odgovornostima i ulogama što se ogleda kroz njihovu stručnost i znanje. U pregovorima su izravni i iskreni, nije im problem reći „ne“, „ne mogu“, te ta-kođer to očekuju i od vas. Pokušajte izbjeći tvrdo pre-govaranje i informirajte se na vrijeme o svim bitnim činjenicama. Odijevanje je konzervativno, dok je u IT sektoru casual. Točnost je izrazito bitna. Mali dar se smatra uljudnim, osobito ako se prvi puta vidite.

robu, sadrži opis robe i sve potrebne informacije. Roba koja se uvozi u carinsko područje Europske unije od trenutka njihovog ulaska podliježe carinskom nadzoru sve dok carinske formalnosti ne budu dovršene.

UlaganjaNjemačka je vodeće europsko gospodarstvo, jedan od najvećih svjetskih proizvođača, te jedan od vodećih svjetskih izvoznika s proizvodnjom koja se uglavnom fokusira na automobile, strojeve i kemijske proizvo-de. Implementirali su visokorazvijenu industrijsku tehnologiju što ih dodatno stavlja na vrh svjetske lje-stvice. Prednost im je geografska lokacija jer se nalaze u središtu Europe što omogućava ulagačima pristup svim tržištima Europske unije, kao i tržištima sred-

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo NJemačke

BDP: 3 263 bilijuna EUR

BDP per capita: 39 500 EUR

Stopa rasta BDP-a: 2,2%

BDP prema sektorima: usluge (69,2%), industrija (30,1%), poljoprivreda (0,7%)

Izvoz (2017): 1 281 mlrd EUR

Izvozni proizvodi: motorna vozila, strojevi, kemijski proizvodi, tehnička oprema,

električni proizvodi

Zemlje izvoza: SAD (8,9%), Francuska (8,4%), Velika Britanija (7,1%), Nizozemska

(6,5%)

Uvoz (2017): 1 033 mlrd EUR

Uvozni proizvodi: strojevi, oprema za obradu podataka, vozila, kemikalije, nafta i plin

Zemlje uvoza: Nizozemska (13,3%), Kina (7,3%), Francuska (7,3%), Belgija (6,1%)

Nezaposlenost: 3,8%

Inflacija: 1,7%

Izravna inozemna ulaganja: 77,99 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .de

Pozivni broj: +49

Inozemnim ulagačima nudi se učinkovita

potpora, a organizacije zadužene za upravljanje ekonomskim razvojem pružaju snažan temelj pri traženju lokacije, zapošljavanju ljudi i

osiguranju sredstava.

Industrijski park u Weselu


Poznavanje i učinkovito korištenjefinancijskih usluga pretpostavka je uspješnog poslovanja poduzećaFinancijske usluge su pod značajnim utjecajem digitalizacije s tendencijom porasta tog utjecaja u budućnosti.

Pripremio: Danijel Knežević

Financijske usluge

Bankovne financijske usluge često su usko

vezane ili neodvojive od određenog bankovnog

financijskog proizvoda i one unaprjeđuju brzinu

i način ugovaranja tog proizvoda.

Financijske usluge

Poznavanje financijskih usluga za poduzetnike je važno u svim fazama poslovanja. Želja za bržim, lakšim i učinkovitijim upravljanjem i prijenosom sredstava nije više samo dio tržišne utakmice i stvaranja konkurentske prednosti, nego predstav-lja neophodni dio poslovanja. Korištenje prednosti koje suvremene financijske usluge nude omogućava uštedu vremena i novca, ali i olakšava financijsko poslovanje poduzeća na način da ga čini jednostav-nijim i transparentnim, a time omogućuje učinko-vitije donošenje odluka vezanih uz financije, ali i cjelokupno poslovanje poduzeća.

Aktualnosti na tržištu bankovnih financijskih uslugaBankovne financijske usluge često su usko vezane ili ne-odvojive od određenog bankovnog financijskog proizvoda i one unaprjeđuju brzinu i način ugovaranja tog proizvo-da. Upravo navedena unaprjeđenja čine najznačajniju aktualnost na tržištu bankovnih financijskih usluga, a re-zultat su uglavnom digitalizacije bankovnog poslovanja.

- U segmentu poslovnih subjekata i dalje je najveća potražnja za tradicionalnim bankovnim proizvodima i uslugama. Prije svega to su usluge i servisi vezani uz transakcijsko poslovanje. Prilikom otvaranja multi-valutnog računa, poslovni subjekt ima mogućnost iz široke ponude banke izabrati one proizvode i usluge koji najbolje odgovaraju načinu i potrebama njegovog poslovanja. Isto tako, i u dijelu financiranja nudi se ši-roki spektar proizvoda za praćenje svih faza poslovnog i investicijskog ciklusa klijenta. Klijentima je danas najvažnija brzina i fleksibilnost. Upravo zato Banka kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete usluga i proi-zvoda, pri čemu se veliki naglasak stavlja na digitaliza-ciju - navode iz Raiffeisen banke.

- PBZ je svojim klijentima, poduzetnicima i obrtni-cima, već prošle godine predstavila online kredit za financiranje tekućeg poslovanja, koji su još uvijek jedinstveni proizvod na tržištu, u potpunosti digita-liziran, bez ijednog papira, a klijenti ga samostalno ugovaraju putem internet bankarstva. Sadašnja, ali i buduća ponuda bankarskih proizvoda definitiv-no će pratiti te trendove, ubrzavanje usluga prema

klijentima, maksimalno pojednostavljivanje procesa ugovaranja kreditnih, ali i drugih proizvoda i uslu-ga. Dodatno, iz široke lepeze proizvoda koje nudimo, izdvajamo kredite koji su osigurani portfeljnim jam-stvima. To su krediti prilagođeni klijentima koji ima-ju poteškoća s realizacijom kredita zbog nedostatka instrumenata osiguranja. Primjer takvog kredita su krediti osigurani jamstvom Europskog investicijskog fonda u okviru EU COSME programa. U sklopu po-slovanja s malim i srednjim poduzećima PBZ uvijek nastoji svojim klijentima ponuditi nova i inovativna rješenja koja zadovoljavaju njihove želje i potrebe. Kao rezultat toga, osmislili smo tri SINERGO po-slovna paketa. Cilj nam je bio ponuditi bankarske proizvode i usluge malim poduzećima po jedinstve-noj mjesečnoj naknadi, što bi u konačnici rezultiralo dobivanjem svih pogodnosti našim klijentima unu-tar određenog paketa po cijenama koje su povoljni-je od redovnih cijena. Paketi zadovoljavaju osnovne poslovne zahtjeve svih malih poduzetnika i kreirani su za poduzetnike koji započinju svoje poslovanje, kao i za one iskusnije poduzetnike koji koriste kre-ditne proizvode. Novim paketima htjeli smo ponudi-ti osnovne proizvode koje zahtijeva većina klijenata za jedinstvenu cijenu, a da je to bio dobro osmišljen proizvod, potvrđuje više od 8.000 klijenata koji su u zadnjih šest mjeseci ugovorili bar jedan od Sinergo paketa - navode iz Privredne banke Zagreb.

Digitalne mogućnosti za poduzetnike Digitalizacija je postala sastavni dio gotovo svakog aspekta poslovanja pa tako nije zaobišla ni financijske usluge. Sve veći broj transakcija odvija se digitalnim putem, a primjerice, usluge digitalnog plaćanja i digi-talnog potpisa dio su svakodnevice poduzetnika i sve su više poticane od strane pružatelja usluga. Navedeno potvrđuju i iz PBZ banke:

- Digitalizacija poslovanja prisutna je u PBZ-u već dugi niz godina te smo digitalizacijom poslovanja napravili ogromne uštede u poslovnim procesima. PBZ je i prva banka koja koristi podatke s elektroničkih osobnih iska-znica. Podaci o klijentima u našim poslovnicama sada se unose i ažuriraju temeljem podataka pohranjenih

na čipu kartice. To uvelike doprinosi dodatnoj točnosti korištenih podataka, ali i sigurnosti. Zajedno s razvo-jem novih aplikacija digitalnog bankarstva, PBZ je ulo-žio značajne napore i u digitalnu transformaciju svojih poslovnica. Tako će klijente, pored već instaliranih pot-pisnih pločica i Digital Signagea dočekati novo kori-sničko sučelje u obliku Digital Deskova, interaktivnih ekrana koji bankovne proizvode i usluge prikazuju na informativan i pregledan način te time olakšavaju od-luke klijentima o odabiru optimalne opcije. Osim toga, uveli smo i prve mobilne poslovnice. U šest regionalnih centara u Hrvatskoj imamo po jednu mobilnu poslovni-cu, koju možemo poslati na različite lokacije prema po-trebi, prilikom posjeta domovima za starije, bolnicama ili fakultetima. U mobilnoj poslovnici se, zahvaljujući naprednim tehnologijama, može obaviti većina poslova poslovnice, osim onih koji podrazumijevaju rad s goto-vinom - navode iz Privredne banke Zagreb.

- Najnoviji digitalni trendovi dio su svakodnevice klijenata pa želimo da takvo iskustvo imaju i u po-slovanju s bankom. Stoga smo razvili nove usluge digitalnog bankarstva koje donose novu dimenzi-ju poslovanja s bankom. Naime, PBZ je još 2000. godine uveo prvo internetsko bankarstvo PBZ365@NET i od tada kontinuirano održava vodeću poziciju u primjeni novih tehnologija. U PBZ-u se već sada

Sve veći broj transakcija odvija se digitalnim putem, a primjerice, usluge digitalnog plaćanja i digitalnog potpisa dio su svakodnevice poduzetnika i sve su više poticane od strane pružatelja usluga.

manje od 4% transakcija obavlja u poslovnicama. Bi-lježimo stalan rast korisnika digitalnog bankarstva i danas imamo oko 700.000 klijenata koji koriste bilo internetsko ili mobilno bankarstvo ili oba servisa. Na internetskom i mobilnom bankarstvu mjesečno se napravi oko 1,7 milijuna transakcija. PBZ digital-no bankarstvo predstavlja novi koncept digitalnog i internetskog bankarstva s novim funkcionalnostima od kojih izdvajamo prijavu u aplikaciju i autorizaciju platnih transakcija otiskom prsta ili skeniranjem lica, uvid u brzi pregled stanja bez prijave u aplikaciju, na-predni elektronički potpis #withSIGN, kojim se mogu obavljati bankarski poslovi bez dolaska u poslovnicu, #withSAVE novi koncept male dnevne štednje, mo-gućnost prijenosa sredstava između korisnika bez dodatne autorizacije, podizanje gotovine na banko-matima bez kartice uz funkcionalnost #withCASH, putem #withPAY-a prebaciti sredstva primatelju preko njegovih kontakt podataka (broj mobilnog te-lefona), interaktivna komunikacija i dr. Treba nagla-siti da su aplikacije razvijene u skladu sa standardom Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0. te su u potpunosti prilagođene slabovidnim osobama. Nova platforma digitalnog bankarstva PBZ-a uvodi višekanalni koncept u korištenju aplikacija direktnog bankarstva koji uključuje responzivnu web aplikaciju i prirođene aplikacije za pametne satove (Apple Wat-


Financijske usluge Financijske usluge

Digitalizacija usluga i objedinjenje elektroničkih usluga

trebalo bi značajnoolakšati i ubrzati

poslovanje poduzetnika i obrtnika, uz pozitivne

učinke i uštede.

Financijske usluge su zbog svoje kompleksnosti i digitaliziranosti često teške za razumijevanje, a nerijetko i za korištenje.

ch) te mobilne iOS i Android uređaje. Najveći isko-rak na hrvatskom tržištu pružanje je podrške aplika-cijom za Appleove pametne satove koja će klijentima nuditi osnovne funkcionalnosti poput prikaza stanja na računu - navode iz Privredne banke Zagreb.

Pružanje poduzetničkih financijskih usluga na razini Europske unijePružanje poduzetničkih financijskih usluga na razini Europske unije je područje koje ima značajnu perspek-tivu u budućnosti, posebno nakon predstavljanja Akcij-skog plana za financijske usluge namijenjene potroša-čima: bolji proizvodi i veći izbor za europske potrošače od strane Europske komisije u 2017. godini, a čiji cilj je osiguranje boljih uvjeta potrošačima prilikom korištenja financijskih usluga (primjerice, otvaranje bankovnog ra-čuna, prijenos sredstava i slično) u vlastitoj zemlji ili u bilo kojoj drugoj članici Europske unije. Na taj način bi se stvorila situacija koja ide u korist i korisnika i pru-žatelja financijskih usluga, jer bi korisnici dobili bolji

Najavljene porezne promjene od 1.1. 2019.

Prema najavama iz Ministarstva financija, u Republici Hrvatskoj će od 1.1.2019. doći do određenih poreznih promjena. Najavljenim promjenama bit će obuhvaćeni porez na dodanu vrijednost, porez na promet nekretninama, porez na dobitak, porez na dohodak, doprinosi, fiskalizacija i opći porezni zakon. Ono što je bitno za poduzetni-ke je najava da će se ukinuti prag vrijednosti od 400.000 kuna do kojega su do sada imali mogućnost odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Također, još jedna najavljena izmjena utjecat će izravno na poslovanje poduzetnika, a odnosi se na to da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim dosegnu prag od 300 tisuća kuna, dok se prema dosadašnjem za-konu čeka početak iduće kalendarske godine. Nadalje, najavljeno je da se statistička izvješća neće trebati predavati četiri puta godišnje nego samo jednom, a trebalo bi doći i do određenih administrativnih rasterećenja i strožih kontrola pružatelja (uglav-nom internetskih) usluga koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, čime bi se olak-šalo poslovanje poduzetnicima, a i povećao priljev sredstava u državni proračun.

omjer cijene i kvalitete financijske usluge, dok se pruža-teljima otvara tržište cjelokupne Europske unije.

Savjetodavne usluge za poduzetnike izvan financijskih institucijaSavjetodavna podrška važna je poduzetnicima u svim fazama poslovanja, a posebno u vidu poznavanja i ko-rištenja financijskih usluga. Osim savjetodavnih uslu-ga koje pružaju financijske institucije, postoje i druge potporne institucije koje pružaju infrastrukturnu i savjetodavnu podršku poduzetnicima, posebno u fazi prije i za vrijeme osnivanja poduzeća. Tu se, prije sve-ga, misli na razvojne agencije (kojih prema informa-cijama Ministarstva poduzetništva i obrta u Republici Hrvatskoj ima 52) i tehnološke parkove (kojih prema podatcima Ministarstva poduzetništva i obrta u Re-publici Hrvatskoj ima 3), dok savjetodavnu podršku u poslovanju obrtnicima pruža Hrvatska obrtnička ko-mora, a više informacija može se pronaći na njihovoj internetskoj stranici.

Financijska pismenost i digitalne poduzetničke kompetencije - pretpostavka učinkovitog korištenja financijskih uslugaU poslovanju je svako neučinkovito provođenje vre-mena trošak, pa je tako i nepoznavanje financijskih usluga potencijalni gubitak vremena za poduzetnika, čime se stvara oportuniteni trošak, odnosno trošak propuštene prilike, jer je to vrijeme moglo biti iskori-šteno za neku drugu aktivnost. Navedeno je pogotovo izraženo u fazi osnivanja poduzeća, jer tada poduzet-nik stvara temelje kasnijeg poslovanja i ako u početku nisu iskorištene sve mogućnosti koje financijske uslu-ge nude, poduzeće će od početka zaostajati za konku-rencijom koja prati trendove i koristi prednosti suvre-menih financijskih usluga. Također, poduzetnici rade u uvjetima ograničenih sredstava i ograničenog vremena i svaki posao koja ne obavlja na najučinkovitiji mogući način predstavlja gubitak vremena i novca.

Financijske usluge su zbog svoje kompleksnosti i digita-liziranosti često teške za razumijevanje, a nerijetko i za korištenje. Zbog toga učinkovito korištenje financijskih usluga i ostvarivanje svih prednosti koje one nose sa sobom zahtijeva određena znanja i kompetencije podu-zetnika. Prije svega, potrebna je određena razina finan-cijske pismenosti kako bi se uopće moglo razumjeti koja usluga je potrebna poduzeću i na koji način bi mogla ubrzati i unaprijediti poslovanje, dok s druge strane, na-kon izbora adekvatne financijske usluge, potrebna su di-gitalna znanja i kompetencije kako bi korištenje i imple-mentacija usluge imala pozitivan učinak na poslovanje. Razina financijske pismenosti i posjedovanje digitalnih kompetencija može se povećati raznim savjetodavnim uslugama (primjerice, u komercijalnim bankama) i edukacijama namijenjenima upravo razvoju specifičnih znanja i kompetencija poduzetnika.

Sigurnosni aspekti korištenja digitalnih financijskih uslugaUsluge su zbog svoje neopipljivosti, ali i sve veće ra-zine digitaliziranosti, teže za percipirati od financijskih proizvoda, pa samim time je i teže razviti povjerenje korisnika usluga (u ovom slučaju poduzetnika) u si-gurnost usluge i sigurnost vlastitih novčanih sred-stava. Zbog toga je važno da pružatelji financijskih usluga, koji su najčešće različite financijske institucije, osiguraju sigurno i neometano pružanje usluge, ali je važno i da se korisnici usluga pridržavaju sigurnosnih uputa korištenja usluga (za što je potrebna određena razina ranije spomenute financijske i digitalne pi-smenosti), kako bi se razvio odnos povjerenja između pružatelja i korisnika koji predstavlja temelj za daljnje poslovne i investicijske aktivnosti poduzetnika.

- Sustav informacijske sigurnosti PBZ-a izgrađen je su-kladno najnovijim svjetskim standardima i tehnologija-ma. PBZ ulaže znatna sredstva i resurse u kontinuirano unaprjeđenje sigurnosnih sustava. Sigurnost sustava je integralna funkcija pa provodimo višestruke mjere i ra-zine zaštite i Banke i njezinih klijenata, ali isto tako, i sami korisnici trebaju odgovorno postupati i pridržavati se propisanih uputa. U tom smislu od velike važnosti je edukacija i stalna komunikacija između banaka i klije-nata. PBZ kontinuirano provodi različite informativne i

edukativne aktivnosti iz domene IT sigurnosti i prema klijentima i svojim zaposlenicima te smo se priključili kampanji podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti i zaštiti od online prijevara koju su u sklopu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti pokrenuli Europska bankovna federacija i Europol (više informacija dostu-pno je na stranicama Hrvatske udruge banaka i Europo-la) - navode iz Privredne banke Zagreb.- Budući da su hakerski napadi sve sofisticiraniji, a broj novootkrivenih ranjivosti konstantno raste, mo-žemo reći da rizik od hakiranja uvijek postoji. U svrhu prevencije, RBA kontinuirano poduzima brojne teh-ničke i organizacijske mjere kako do toga ne bi došlo. Neprekidno se prate rizici vezani uz postojeće i novo-otkrivene prijetnje i ranjivosti te se njihovom rješava-nju promptno i maksimalno proaktivno pristupa. Za klijenta je sigurnost usluge jedan od najvažnijih aspe-kata pa ulažemo velike napore da bismo to i osigurali - navode iz Raiffeisen banke.

Kako odabrati najbolji računovodstveni program?Odabir računovodstvenog programa nije jednostavan posao, jer sa sobom nosi brojne izazove. Tako se postav-lja pitanje želje i mogućnosti poduzetnika, veličine po-duzeća, kapaciteta i znanja za korištenje programa, roka korištenja, sveobuhvatnosti programa i slično. Ono što se nekada može susresti u praksi su necjeloviti programi


Minimax povezuje poduzetnike, računovođe i tehnologijeKorištenje Minimax programa donosi mnogobrojne prednosti. Jedna od glavnih prednosti svakako je njegova jednostavnost. Početak rada s programom je brz i bez početne investicije, čime se štedi vrijeme i novac. Programu se može pristupiti s bilo kojeg mjesta, putem računala, tableta ili telefona 24 sata na dan uz zajamčenu sigurnost podataka. Prilikom izmjene zakonskih regulativa nema dodatnih troškova jer su sve nadogradnje programa uključene u cijenu licence.

Marko Šagi, direktor tvrt-ke SAOP, uputio nas je u sve prednosti i funkci-onalnosti ponude paketa poslovanja koji poduzetni-cima pomažu u njihovom poslovanju, i ništa manje bitno, štedi njihove resurse i vrijeme.

- Program Minimax omogućava povezivanje poduzetnika i računovođe, čime se osigurava usklađenost podataka bez po-trebe za fizičkim prijenosom dokumenata. Korisnici ne mora-ju brinuti za svoje podatke jer program omogućava sigurno čuvanje i arhiviranje podataka. Jedna od bitnih prednosti za same korisnike je i kvalitetna podrška koja je uključena u ci-jenu licence. Za poduzetnike i računovođe koji koriste neki drugi program, postoji mogućnost prijenosa podataka u Mi-nimax, ako su oni pripremljeni u skladu sa standardima za uvoz - govori nam Marko Šagi. - Naš Minimax program razlikuje se od drugih progra-ma po tome što je ovo prvi računovodstveni program koji omogućuje izradu Bilješki i Odluka uz godišnje financijske izvještaje. Sve se može napraviti u jednom programu, bez potrebe za vanjskim programom ili ručnim pisanjem. Osim web-aplikacije, korisnici Minimaxu mogu pristupiti i putem mobilne aplikacije Minimax Accounting. Mobilna aplikacija omogućava pregled nad poslovanjem i poslovnim partneri-ma te unos ulaznih računa s dodanim privitkom. Aplikacija je dostupna samo korisnicima Minimax programa - ističe Šagi. Minimax računovodstveni program namijenjen je za vođenje poslovanja i računovodstva tvrtke, knjigovodstvenih servisa, obrtnika, udruga, mikro i malih tvrtki. Minimax program može zadovoljiti potrebe jednostavnijih poduzetnika, kojima je, na primjer, potrebno samo izdavanje računa, vođenje zali-ha i skladišta, ali i potrebe poduzetnika koji samostalno vode računovodstvo za svoju tvrtku ili više njih. Korištenjem Minimax programa poduzetnici povećavaju učinkovitost i produktivnost svojeg poslovanja. Program se redovito ažurira i nadograđuje prema zakonskim promjena-ma, što poduzetnicima omogućuje donošenje pravilnih odlu-ka na temelju pravovremenih analiza i pouzdanih izvještaja. Knjiženja u programu su automatska, a pristup podacima i dokumentima je omogućen bilo kada i bilo gdje. S Mini-maxom poduzetnici su uvijek u tijeku i u svakom trenutku

Kako je prosinacvrijeme darivanja,poduzetnicima iračunovodstvenimservisima tvrtkaSaop poklanja 50%popusta za prvih 6mjeseci korištenjaMinimaxa. Akcijavrijedi za sveregistracije od 01.12.do 31.12.2018.

imaju pregled nad svojim poslovanjem. Mogu se povezati sa svojim računovođom i istovremeno raditi s istim podacima bez fizičkog prijenosa podataka jer su svi kreirani dokumenti automatski u računovodstvu. Šagi napominje da u ponudi imaju i različite pakete koji uključuju određene module te poduzetnik može odabrati paket koji najviše odgovara nje-govom poslovanju i potrebama. Poduzetnik može birati iz-među paketa poslovanja (Mikro, Mini i Maksi poslovanje) te paketa računovodstva (Mini i Maksi računovodstvo). Paketi poslovanja općenito su namijenjeni poduzetnicima koji imaju vanjsko računovodstvo, dok su paketi računovodstva nami-jenjeni za poduzetnike koji samostalno vode računovodstvo (Mini računovodstvo). - Minimax program može se povezati s različitim aplikacijama (npr. programima za fakturiranje, internet trgovinom, malopro-dajom). Povezivanje s vanjskim aplikacijama moguće je kroz Minimax API uslugu koja omogućava upotrebu određenog niza funkcija koje su ugrađene u Minimax program. Minimax je povezan s aplikacijom Radni sati koja omogućava automat-sko planiranje radnog vremena te MegaBooker rezervacijskim sustavom za hotele, turističke agencije i iznajmljivače. Povezi-vanjem s drugim programima osigurava se usklađenost podata-ka te pojednostavljuju poslovni procesi - zaključuje Šagi.

ERP rješenje iCenteriCenter je cjelovito programsko rješenje modularne strukture (mogućnost zakupa pojedi-načnih modula i naknadne nadogradnje) zasnovan na modernoj tehnologiji pomoću koje se znatno poboljšavaju poslovni procesi i smanjuju operativni troškovi. ERP iCenter je izu-zetno fleksibilan i prilagodljiv svim djelatnostima i potrebama poslovanja malih, srednjih i velikih tvrtki. iCenter pokriva područje financija, obračuna plaća i kadrovske evidencije, trgovine, proizvodnje i servisa. Sustav je namijenjen poslovanju poduzeća koja žele jed-nostavan program za rad, personaliziran prikaz podataka i izvještaja, tako da rukovodstvo jednim klikom dobije pregled svih prihoda, kontrolu likvidnosti i rentabilnosti poslovanja te iste može uspoređivati s prethodnim godinama pomoću Olap analiza.

Financijske uslugeFinancijske usluge

Odabir računovodstvenog

programa nije jednostavan posao,

jer sa sobom nosi brojne izazove.

koje se neprestano nadograđuju ili nadopunjuju drugim programima, što sve usporava poslovanje i čini računo-vodstveni posao značajno manje učinkovitim nego što bi mogao biti. Slično smatraju i u poduzeću SAOP.- Na hrvatskom tržištu postoji mnogo različitih raču-novodstvenih programa, no rijetki su oni koji su cje-loviti i podržavaju različite poslovne procese. Cijene računovodstvenih programa variraju ovisno o tome koje sve module i funkcionalnosti nude, neki nude mogućnost kupnje, neki mjesečnog najma, neki kup-nju po modulima, a neki po paketima. S obzirom na to da smo u dobu digitalnog poslovanja na tržištu se sve više mogu pronaći i cloud odnosno online progra-mi koje nije potrebno instalirati na računalo i može im se pristupiti s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme. Takvi programi omogućuju poduzetniku i računovod-stvu rad na istoj bazi podataka bez fizičkog prijenosa dokumenata, što za jednu i drugu stranu znači uštedu vremena i novaca - navode iz SAOP-a.

Također, uz gore navedena pitanja koja se pojavljuju prilikom odabira računovodstvenog programa, postoji još nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju.

- Poduzeće pri odabiru odgovarajućeg računovodstve-nog programa treba u obzir uzeti nekoliko čimbenika. Prilikom istog važno je voditi računa o veličini i nači-nu poslovanja poduzeća, kao i poslovnim procesima. Za mnoge jedna od glavnih stavki je svakako cijena ra-čunovodstvenog programa. Cijena je važna, no ne smi-je biti presudna kod odabira. Ako se radi o jednostav-nijem poslovanju, neki jeftiniji programi će zadovoljiti potrebe poslovanja, no ako se radi o kompleksnijem poslovanju koje ima složenije procese, tada treba raz-misliti o naprednijem programu koji sa sobom nosi i višu cijenu. Važna stavka prilikom odabira programa je i izbor funkcionalnosti, automatizacija procesa kao i usklađenost sa zakonskim propisima. Kako poduze-će s vremenom raste, vrlo je bitno da i program ima mogućnost rasta i mogućnosti nadogradnje. U suprot-nom će poduzeće kroz određeni period ponovno tre-bati razmišljati o promjeni programa. Kako se radi o povjerljivim, financijskim podacima potrebno je voditi računa i o sigurnosti podataka. Gotovo svi programi imaju backup podataka, bilo u vidu spremanja na ra-zličite medije ili lokacije. Pristup programu također je važna stavka, ovisno o tome radi li se o programu koji se instalira na računalo ili je dostupan online. S ob-zirom na sve veću modernizaciju poslovanja, sve više poduzetnika daje prednost upravo cloud odnosno on-line programima, jer su podatci dostupni bilo kad, bilo gdje i s različitih uređaja. Važno je obratiti pozornost i na intuitivnost i jednostavnost samog sučelja, kao i mogućnost korisničke podrške od strane pružatelja programa - smatraju u SAOP-u.

Što se više čimbenika uzme u obzir, to će potreba za kasnijim promjenama i nadogradnjama biti manja.- Odabir ili promjena računovodstvenog programa obič-no je odluka koja se donosi na duže razdoblje. Većina poduzeća pažljivo bira i gleda da to bude program koji će dugoročno koristiti za svoje poslovanje jer promjena istog ponovno zahtijeva vrijeme, novac i nosi sa sobom određeni proces prilagodbe. Posebice se to odnosi na ra-čunovodstvene servise, jer jednom ako se odluče za pro-gram, obično ga koriste godinama. Rijetko koje poduze-će se odlučuje na promjenu programa unutar ili nakon godine dana, osim ako je izuzetno nezadovoljno istim ili ne odgovara njihovom poslovanju. Pogrešan odabir računovodstvenog programa može dovesti do neefika-snosti u poslovanju, trošenja resursa, vremena i nova-ca, što dugoročno loše utječe na cjelokupno poslovanje. Neka poduzeća nisu odmah svjesna pogrešnog odabira nego tek nakon određenog perioda kada primijete da im se poslovanje zakompliciralo umjesto olakšalo. Pogrešna procjena i odabir programa dovode i do pogrešnih oče-kivanja od programa i u tom slučaju poduzeće ne može očekivati „čuda“ od programa. Korištenjem pogrešnog programa može doći do nekvalitetnog i neadekvatnog upravljanja informacijama i procesima što dovodi do neproduktivnosti u radu - navode iz SAOP-a.

E-poslovanje za poduzetnike i obrtnike:

projekt Ministarstva uprave koji je u tijeku

Prema informacijama Ministarstva uprave u tijeku je projekt e-Poslovanje, koji je započeo 2017. godine, a planirano trajanje mu je do 2020. godine, i čija je namjena digitalizacija usluga poduzetnicima i obrtnicima, dok se kao unaprjeđenje koje će projekt donijeti poduzetnicima i obrtnicima navodi pristup elektroničkim uslugama na jednom mjestu (primjerice, bit će moguće preuzimanje dokumentacije od svih javnih tijela na jednom mjestu). Digitalizacija usluga i objedinjenje elektroničkih usluga trebalo značajno olakšati i ubrzati poslovanje poduzetnika i obrtnika u Republici Hrvatskoj, što bi trebalo imati pozitivne učinke i na uštede i na zarade poduzetnika i obrtnika.


Domaće web-trgovine tek trebaju ostvariti puni potencijalPopularnost online trgovine nezaustavljivo raste i predviđa se da će do kraja 2018. godine online trgovci ostvariti promet veći od 2,4 bilijuna američkih dolara. Ubrzani rast online trgovine utječe na stalnu izmjenu trendova i primjenu inovacija u poslovanju te uvođenje novih sigurnosnih sustava u načine kartičnog plaćanja.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Kartičarstvo i online kupovina

Prihodi od online prodaje u Hrvatskoj još uvijek su daleko manji od zapadnih zemalja,

no predviđa se godišnji rast od gotovo 10%.

Najnovije istraživanje Hrvatske udruge banaka iz stu-denoga ove godine pokazalo je da su Hrvatima najvaž-niji aspekti internetske kupovine sigurnost transakcije (49%) i kvaliteta robe (29%). U online trgovinama kupuje manje od pola korisnika interneta u Hrvatskoj, a najviše se kupuje na velikim web-shopovima zbog šire ponude i povoljnijih cijena. Za hrvatske web-sho-pove odlučuje se samo 14% ispitanika.

- Unatoč višegodišnjem pozitivnom trendu, hrvatsko online tržište još je daleko od postizanja punog poten-cijala. Prihodi od online prodaje još uvijek su daleko manji od zapadnih zemalja, no predviđa se godišnji rast od gotovo 10%. Povjerenje u online kupovinu ra-ste, a broj prijevara na internetu je puno manji nego što ljudi misle, tako da nema razloga za strah od onli-ne prodaje ili online kupovine - kaže Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska.

Također, Hrvati još uvijek nemaju puno povjerenje u plaćanje kreditnim karticama na internetu pa, prema riječima Majsana, više od pola Hrvata i dalje naručuje robu online isključivo uz odabir plaćanja prilikom pre-uzimanja, čak i pod cijenu da tu uslugu moraju platiti više.

Od udobnosti do ušteda - sve prednosti online trgovinaMnogo je razloga zašto se sve više ljudi odlučuje ku-povati na internetu, a mogućnost obavljanja kupovine bilo kada i bilo gdje te ušteda samo su neki od razloga. - Glavna prednost za kupce je kupovina bez stresa uz dostavu na vrata i mogućnost povrata u roku 14 dana bez potrebe za navođenjem objašnjenja. Također, uvid u najbolje ponude, pristup robi sa stranih tržišta, ku-povina iz naslonjača bez gužvi, čekanja i stresa u bilo koje vrijeme, anonimna dostava korištenjem paketo-mata, dodatni načini plaćanja i dodatna zaštita od tr-govaca, Black Friday i Cyber Monday akcije - bitne su prednosti online kupovine prema mišljenju Majsana.Rezultati istraživanja PayPala pokazali su da se na in-ternetu kupuje najviše zbog uštede. Čak 72% kupaca smatra da su cijene povoljnije u online trgovinama, 49% kupuje proizvode koji nisu dostupni u njihovoj

zemlji, 34% voli mogućnost otkrivanja novih i zani-mljivih proizvoda, a 29% kupaca vjeruje da su proi-zvodi kvalitetniji. Kupci će se također radije odlučiti na kupnju ako je dostava besplatna, mogu pronaći pro-izvode koji im nisu dostupni u lokalnim trgovinama i vjeruju da je web-trgovac osigurao sigurnu naplatu.

No, online trgovina prilika je i za poduzetnike, a kao glavnu prednost Majsan ističe mogućnost da bilo koji poduzetnik, bez obzira na veličinu, relativno povoljno otvori novo prodajno mjesto koje nije limitirano loka-cijom ni radnim vremenom, te teoretski lovi kupce iz cijelog svijeta. - Kod internetske trgovine nema pla-ćanja najamnine prostora, nema troškova opremanja i hladnog pogona (struja, voda, plin), nema potrebe za zapošljavanjem većeg broja radnika, ne postoji ograni-čen broj potencijalnih kupaca određenog mjesta bora-višta, ne postoji radno vrijeme ni ograničenje u broju artikala - navodi Majsan.

Primjena inovacija u online trgoviniInovacije u online trgovini fokusirane su na stvara-nje što boljeg korisničkog iskustva, primjerice kroz personalizaciju sadržaja, e-mail poruka ili prijedloga, dodavanjem video-chata, prisustvom na društvenim mrežama, slikama visoke kvalitete s više prikaza ili provjerenih recenzija.

- Hrvatski trgovci nisu puno lošiji od većine u Europi, no jako malo njih slijedi top trendove te ulaže u opti-mizaciju web-shopa na razini najvećih. To je s jedne strane razumljivo jer su im online prometi relativno mali, ali i zabrinjavajuće jer su im možda upravo zbog toga prometi manji nego što bi mogli biti. Glavni ra-zlog je relativno slabo razvijeno tržište i nepovoljni uvjeti za ulazak na svjetsko tržište. Zato dajte svojim kupcima dodatnu vrijednost, tražite ih recenzije i stvo-rite dojam povjerenja u svoj web-shop. Jedino na taj način ćete zadržati vjernost postojećih kupaca te pri-vući nove. Kako poboljšati web-shop i pokrenuti cross border prodaju moći ćete saznati na našoj prvoj kon-ferenciji koju ćemo održati 15. veljače 2019. u Zagrebu - kaže Majsan.

Ivica Kruhek, direktor tvrtke Marker, smatra da je najvažnije promotriti koji tip proizvoda prodajete, koji tip kupaca privlačite marketinškim aktivnostima i kako se oni ponašaju na vašoj web-trgovini, te dodaje: -Neće sve funkcionalnosti donijeti jednake rezultate na web-trgovinama koje prodaju različite proizvode. Imamo primjere među web-trgovinama koje smo mi izradili, da neke funkcionalnosti zaista dobro funk-cioniraju bez obzira na branšu trgovca, no, postoje i oni primjeri, čak i brojniji, koji nam pokazuju da neki moduli puno bolje funkcioniraju u jednoj branši nego u drugoj. Također, događa se da iste funkcionalnosti ne daju jednake rezultate na web-trgovine iz iste branše. Zato u pripremnim fazama kao i u fazi izrade web-trgovine, treba detaljno razmotriti koje proizvode želimo prezentirati kojoj publi-ci, na koji način i koje emocije želimo pri tome potaknuti kod njih. Uzimanje tih elemenata u obzir, pomoći će u stvaranju kvalitetne web-trgovine koja će ciljanim kupcima biti intuitivna, jednostavna za kori-štenje te će im nuditi sadržaje na način koji oni očeku-ju i koji njima odgovara. Online trgovine moraju osigurati jednostavnu kupnju putem mobilnih uređajaPrema podatcima kompanije Salesforce, ove će se go-dine korištenjem pametnih telefona generirati veći promet u web-trgovini nego što je to bio slučaj na svim vrstama uređaja 2015. godine.

- Udio korisnika koji pregledavaju i pretražuju web-tr-govine na pametnim telefonima, kod mnogih trgovaca doseže i 80% od ukupnog broja posjetitelja. Prije samo nekoliko godina taj trend je bio obrnut i postotak je išao u prilog korisnicima koji koriste desktop računa-la. Možemo reći da je kupcima danas pametni telefon prvi, često i najvažniji izvor informiranja općenito pa onda i informiranja o proizvodima i uslugama koje planiraju kupiti. No, kada govorimo o dovršetku kupo-vine tu su brojke obrnute. Istraživanja govore da kada dođe faza u kojoj treba definirati detalje oko plaćanja i dostave, kupci se još uvijek odlučuju za veće ekrane na kojima imaju osjećaj veće preglednosti i veće kontrole nad procesima. Vjerujem da će poboljšanjem korisnič-kog iskustva na domaćim web-trgovinama, kupci steći dovoljan osjećaj preglednosti, jednostavnosti i kontro-le i na mobilnim uređajima te da ćemo u narednim godinama gledati obrnute trendove, tj. većina zaklju-čenja narudžbi će se događati na pametnim telefonima - smatra Kruhek. Kupci koji koriste mobilne uređaje nisu skloni skida-nju posebnih aplikacija web-shopova, ispunjavanju opsežnih obrazaca, već žele iskustvo jednako kupovini na računalima, jednostavan način naplate i optimalnu brzinu stranice. No, to nije uvijek lako postići. - Najjednostavnije rečeno, ako se kupac mora potru-diti ili namučiti koristeći vašu web-trgovinu, imate

puno razloga za zabrinutost jer će prodajni rezultati biti dosta ni-ski. Također, sama činjenica da imate web-trgovinu prilagođenu mobilnim uređajima ne mora nužno odmah zna-čiti da možete računati na dobre pro-dajne rezultate. Prilagodbu za mobilne uređaje moguće je napraviti na puno na-čina, a upravo o tome koliko je korisničko isku-stvo namijenjeno korisnicima na mobilnim uređajima dobro i kvalitetno razrađeno, direktno ovise rezulta-ti koje će web-trgovina ostvarivati. Posebno je teško kod kompleksnih web-trgovina kod kojih je ugrađeno puno funkcionalnosti, na malom ekranu prikazati sve sadržaje, a u isto vrijeme zadržati jednostavnost kori-štenja i preglednost. No, te sitnice često čine razliku u tome hoće li kupac koristiti vašu web-trgovinu ili onu vaše konkurencije koja mu je intuitivnija. Prilagodbu web-trgovine za mobilne uređaje moguće je napraviti i naknadno, no pravi pristup je onaj u kojem proces dorade i optimizacije nikada ne završava, već stalno proučavate ponašanje vaših kupaca i tražite načine kako im olakšati kupovinu - kaže Kruhek.

Oglašavanje online trgovina na društvenim mrežamaVlasnici web-shopova često otvaraju poslovne stra-nice na društvenim mrežama. Kod nas se oglašavanje najčešće odvija na Facebooku i Instagramu. Facebook je ponajbolji izbor jer omogućuje segmentaciju ciljne skupine bolje od ostalih mreža, troškovi oglašavanja su niski, omogućeno je višestruko povećanje dosega putem plaćenih oglasa, pruža uvid u demografske i bi-hevioralne podatke korisnika, a u Hrvatskoj ima preko 1,5 milijuna korisnika. No, u posljednje vrijeme sma-tra se da Facebook koristi starija populacija, a mlađi od 30 godina okreću se Instagramu. Instagram zahtijeva drugačiji pristup u komunikaciji, obradi i prezentaci-ji sadržaja, a naglasak je na vizualnom pa fotografije i slike koje se koriste u oglasima moraju biti visoke

Čak 72% kupaca smatra da su cijene povoljnije u online trgovinama.



kvalitete. Ostale opcije su Twitter i Linkedin. No, nije potrebno oglašavati se na svim mrežama, već izabrati onu koja je najbliža korisnicima web-shopa.

Za kvalitetno predstavljanje branda na društvenim mrežama može se angažirati community manager koji će osmisliti strategiju online prisutnosti branda te re-dovito stvarati kreativan sadržaj, dijeliti informacije i sadržaj obrazovnog, informativnog i zabavnog karak-tera te održavati komunikaciju s korisnicima kako bi ciljanoj skupini predstavio određenu web-trgovinu kao pouzdanu i kvalitetnu, bilo da se radi o trgovini za ma-sovno tržište ili visokospecijaliziranoj trgovini.

Kada najviše trošimo u online trgovinamaPotrošači najviše kupuju u posljednjem, blagdanski obojenom dijelu godine, kaže Darko Dujić, CEO Cene-je, te dodaje da sezona najvećeg broja kupovina počinje već u listopadu pa se najveći broj kupovina izvrši u posljednja dva mjeseca u godini.- Prema našim podatcima web-trgovcima se u stude-nom, koji je najznačajniji od spomenuta tri mjeseca, promet poveća između 20 i 80%. Potrošači najviše kupuju igračke (rast potražnje je čak do 180%) te pro-izvode iz kategorije dom i vrt kojima najčešće daruju svoje najbliže. Ostale kategorije kod kojih bilježimo veću potražnju u studenom i prosincu su još audio-vi-deo, ljepota i zdravlje, računala i telefoni - navodi Du-jić.

Black Friday je među potrošačima u Americi poznat po nevjerojatnim sniženjima i mogućnostima za ušte-du. Crni petak je u usporedbi sa Singles Day, izrazito fokusiranim na Kinu, sve popularniji i u Hrvatskoj u kojoj ga uspješno koristi sve veći broj trgovina. - Prema našim podatcima, u usporedbi s tjednom pri-je i kasnije, zanimanje za kupovinu raste između 50 i 100% samo na dan Crnog petka. Prepoznatljivost

Black Fridaya se u zadnjih 5-10 godina podigla prije svega na račun trgovaca usredotočenih na direktnu prodaju koji su uveli naviku popusta i koje su svi osta-li slijedili, a tu ne mislimo samo na web-trgovce. Bez obzira na razinu sniženja, važno je da su potrošači oprezni prilikom kupovine i da su sigurni u to da su zaista izabrali najpovoljniju ponudu za sebe. Važno je da prilikom planiranja kupovine potrošači prate cijene i informiraju se o ponudama trgovina putem platformi za usporedbu proizvoda - savjetuje Dujić.

Važno je osigurati kupcima zamjenu i povrat robeStrah od povrata previše je istaknut kod domaćih web-trgovaca, smatra Majsan te dodaje: - Imali smo anketu na ovu temu i pokazalo se da u većini branši stopa povrata uglavnom ne prelazi 5%. Trgovci bi se trebali više fokusirati na stvaranje povjerenja i sma-njenje sumnji, odnosno straha od online kupovine. Veliki dio stranih shopova nudi besplatnu dostavu i besplatni povrat proizvoda, ali i duži rok za povrat od 30 dana umjesto zakonskih 14 dana. Dobra je praksa ponuditi besplatnu mogućnost povrata osobno u po-slovnicama ako ih imate, a još bolja je ponuditi im be-splatni povrat na svoj trošak.

Ako imate problem s web-trgovcem iz EU-a, Norveške ili Islanda vezano za neispravnu robu ili povrat pro-izvoda, možete se obratiti Europskom potrošačkom centru Hrvatska. Za probleme s hrvatskim web-trgov-cima možete se obratiti jednom od savjetovališta za zaštitu potrašača u RH. Za povrat novca kod kartičnog plaćanja potrebno je slijediti upute web-trgovine, no u pravilu povrat će biti izvršen na isti način na koji ste izvršili uplatu naj-kasnije 14 dana od dana kada je web-trgovac zaprimio vaš zahtjev.

Online plaćanje sigurno je i brzo uz kreditne karticePrema nedavnom istraživanju, koje je za Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta GfK, čak 85% korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Rezultati MasterIndex istraživanja pokazali su da 35% korisnika vjeruje online trgovinama i pohranjuje podatke karti-ca u njihovim sustavima, a 10% korisnika pohranju-je ih unutar mobilnih aplikacija. Kako bi korisnicima pružili dodatnu sigurnost Mastercard je razvio uslugu Mastercard SecureCodeTM koja funkcionira za kre-ditne i debitne kartice. Radi se o privatnom kôdu koji korisnicima pruža dodatnu zaštitu prilikom korištenja Mastercard kartica u online kupnji. Samo korisnici i financijska institucija koja je izdala karticu (npr. banka) znaju kôd, dok ga trgovac ne može vidjeti. SecureCode čini 3-D Secure™ protokol. Kako bi se na mjestu onli-ne prodaje uspješno izvršila 3-D sigurnosna provjera, potrebno je imati prethodno aktiviran Mastercard Se-cureCode u banci ili financijskoj instituciji koja je izda-la karticu. SecureCode se generira putem čitača karti-

Izradite najmoderniji web-shop korištenjem bespovratnih sredstava

Za izradu novog ili redizajniranje postojećeg web-shopa mogu se koristiti bespo-vratna sredstva iz EU fondova dodjelom takozvanih WWW vaučera za MSP-ove kroz natječaj Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komu-nikacijske tehnologije (IKT). Sredstva su namijenjena jačanju tržišne pozicije i pove-ćanju konkurentnosti MSP-ova boljom primjenom mrežnih marketinških rješenja u prezentiranju i prodaji proizvoda i usluga.

Nakon otkazivanja prvog poziva za navedeni natječaj, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ponovno je otvorilo natječaj i to s povećanom alokacijom i promjenom metode dodjele sredstava. Sada alokacija za WWW vaučere za MSP-ove iznosi 30.400.000,00 kuna, projektni prijedlozi ocjenjivat će se na temelju kvalitete, a rok za prijavu je 21. prosinac 2018. godine. Minimalni iznos potpore iznosi 80.000,00 kuna, a maksimalni milijun kuna. Intenzitet potpore kreće se od 65 do 80%, ovisno o sjedištu prijavitelja.

Web-trgovcima se u studenom promet

poveća između 20 i 80%.



ce, tokenom ili mTokenom, odnosno upisom zaporke, ovisno o metodi koju pruža banka korisnika. Nakon što korisnik potvrdi narudžbu proizvoda, pojavit će se prozor za unos SecureCodea.Najbolja kartica za plaćanje na internetu je Visa debitna ili kreditna kartica jer je prihvaćena na svim online trgo-vinama. Visa za svoje kartice također koristi 3-D Secure™ protokol pod nazivom Verified by Visa.Erste Card Club u ponudi ima nove Diners Club revolving kartice i Diners Rate2Go kartice. DC kartice prihvaćene su na više od 1.600 hrvatskih internetskih prodajnih mjesta, od kojih velik dio podržava plaćanje na rate, na nekima čak i do 36 rata bez kamata i naknada. Prema zadnjim do-stupnim podatcima, udio prometa DC kartica na internetu iznosi 4%, dok broj transakcija u hrvatskim web-trgo-vinama iznosi 2,3% od ukupnog prometa na prodajnim mjestima. Što se tiče sigurnosti, ECC svakodnevno nad-zire i kontrolira svaki segment kartičnog poslovanja koji podrazumijeva sigurnost poslovanja platnim karticama te sigurnost prihvata kartica na internetskim prodajnim mjestima.

Do kreditne kartice putem online zahtjeva i druge pogodnostiNovost u ponudi ECC-a je digitaliziran proces podnošenja zahtjeva za izdavanje Diners Club kreditnih kartica. Radi se o jedinstvenom načinu predaje zahtjeva na hrvatskom tržištu putem kojeg novi članovi, bez obzira jesu li kli-jenti banke ili ne, mogu samostalno zatražiti karticu bez dostave papirnate dokumentacije ili dolaska u poslovnicu. Dovoljno je na internetskoj stranici ECC-a ispuniti za-htjev, a klijent će nakon toga dobiti povratnu informaciju ispunjava li uvjete za dobivanje Diners kreditne kartice. Ako da, preuzet će mobilnu aplikaciju za nastavak procesa apliciranja koja nudi mogućnost skeniranja svih potrebnih

dokumenata (osobne iskaznice, platne liste ili potvrde o mirovini). Kreditna kartica se na ovakav način može dobiti već za sedam dana. ECC korisnicima je ponudio i novu inovativnu mobilnu aplikaciju za iPhone i Android uređaje koja se besplatno može preuzeti u Google Playu, odnosno App Storeu, a uključuje i posebnu funkcionalnost upravljanja transak-cijama koje su napravljene na rate. Tako korisnici svih DC kartica, koji su tijekom posljednjih šest mjeseci ili više uredno podmirivali sve svoje troškove, mogu tijekom otplate rata odlučiti jedan mjesec preskočiti uplatu rate. Osim toga, korisnicima je ponuđena i mogućnost plaćanja svih rata odjednom, odnosno jednokratno podmirivanje ukupnog troška, koji će potom biti vidljiv na sljedećem računu. Aplikacija korisnicima nudi i druge funkcional-nosti poput uvida u potrošnju i to detaljno po pojedinoj transakciji, pregled svih računa, provjeru nagradnih bodo-va i limita, što znači da korisnik može u svakom trenutku saznati hoće li mu određena transakcija proći na samom prodajnom mjestu uključujući i transakcije na rate, na in-ternetu ili podizanje gotovine.

Najbolji sustavi za online autorizaciju kreditnih karticaPayment Gateway je sustav koji posreduje između web-trgovca i banke kako bi se kupcima na internetu omogućila sigurna naplata. Prilikom finaliziranja na-rudžbe i plaćanja kupac je automatski preusmjeren na Payment Gateway sustav gdje unosi svoje podatke koji se provjeravaju u realnom vremenu te obavještavaju kupca o uspješno ili neuspješno realiziranom plaćanju.

Web-trgovci sami odabiru Payment Gateway sustav koji će koristiti, a odabir može ovisiti o vrsti web-trgovine, ko-ličini prometa, vrstama prihvaćenih kartica ili cijeni koji moraju platiti za korištenje sustava. Digitalna agencija Virtualna tvornica sastavila je popis najboljih sustava za autorizaciju i naplatu kartica za primjenu u hrvatskim on-line trgovinama:

• WS Pay - radi se o hrvatskom proizvodu jednostavnom za implementaciju. Omogućuje naplatu kreditnih i de-bitnih kartica u realnom vremenu, visoki stupanj zaštite te predautorizaciju s naknadnom naplatom transakcija.

• PayPal - najpopularnija i najraširenija opcija za plaćanje preko interneta. Ima oko 140 milijuna aktivnih računa, dostupan je u više od 190 zemalja, podržava 26 valute, a na dnevnoj bazi provede oko 8 milijuna plaćanja.

• Pay Way - T-comov sustav koji omogućuje pogodnosti kao što su procesuiranje kreditnih i debitnih kartica, automatsku naplatu ili predautorizaciju te spajanje na više banaka.

• Pencepay - hrvatski sustav koji se može prilagoditi, a proces kupnje i naplate je intuitivan, čime se smanjuje odustajanje od kupovine zbog kompliciranosti sustava.

• MyCheckOut - sustav PBZ-a koji koristi suvremene metode zaštite i provedbe plaćanja, ali podržava samo kreditne, ne i debitne kartice.


Prema nedavnom istraživanju agencije

GfK, čak 85% korisnika Mastercard kartica u Hrvatskoj kupuje

online.

Markerovi web-shopovi među najboljima u Hrvatskoj

Čak 5 web-trgovina koje je izradio tim iz Markera ove je godine proglašeno najboljima među 17 kategorija u konkurenciji od 150 trgovina. Nagrađene Markerove web-trgovine su: • partypops.hr (Fun&Gifts) • termometal.hr (Home&Garden) • emporium.hr (Kids&Family) • keindl-sport.hr (Sports) • mobis.hr (Telco&Mobile)

- Budući da naše web-trgovine osvajaju prva mjesta na natjecanjima na ko-jima su u fokusu različiti kriteriji, a ocjenjivane su i od kupaca i od struke, možemo sumirati da samo one web-trgovine koje na najvišoj razini poslože sve važne elemente imaju pravo biti smatrane najboljima. Zasluga za to nije samo naša već i naših klijenata. Naše je da napravimo dominantno vizual-no rješenje, web-trgovinu opremimo s funkcionalnostima koje će kupcima pružiti najbolje korisničko iskustvo, osiguramo stabilnost i dostupnost, a na web-trgovcima je da te alate iskoriste na najbolji način i iz njih izvuku maksi-mum za svoje poslovanje - objasnio je uspjeh Markera Kruhek.


Kliknite na prvu s RBA kreditnim karticama! Svim korisnicima RBA Visa kreditnih kartica, nudi se mogućnost ugovaranja inovativne usluge beskontaktnog mobilnog plaćanja – putem mobilne aplikacije RBA mKartica, koja je besplatna za sve novougovorene Visa kreditne kartice do 31. prosinca 2018. godine.

RBA kreditne kartice su tri kartice u jednoj, a korisnik sam bira na koji je način želi koristiti

Kako bi u potpunosti mogli planirati i pratiti troško-ve, RBA nudi kreditne kartice uz jedinstvenu uslugu podjele na rate svake kupovine iznad 300 kuna ostva-rene u inozemstvu, putem interneta ili u zemlji. Usluga RBA na rate omogućuje podjelu kupovine do 12 rata beskamatno i čak do 30 dana nakon učinjene transakcije, a sve to putem iDI-REKT internetskog bankarstva.

RBA je ujedno i prva banka na tržištu koja nudi mogućnost personalizirane ponude za kreditnu karticu iz udobnosti svoga doma ili u pokretu, putem www.rba.hr i RBA iDIREKT internetskog bankarstva, i to za manje od 5 minuta! Nova usluga „Kli-knimo na prvu“ korisnicima pruža informaciju o mogućem limitu potrošnje po kreditnoj kar-tici, sa svim uvjetima i popisom potrebne doku-mentacije za realizaciju.

RBA kreditne kartice su tri kartice u jednoj (re-volving, charge ili na rate), a korisnik sam bira na koji je način želi koristiti. Korisnici mogu mjesečno pla-ćati svoje troškove u ukupnom iznosu, platiti samo 3% učinjenih troškova ili uz minimalan iznos platiti ukupan iznos dospjelih rata. Dodatno imaju moguć-nost odabira između RBA Mastercard revolving kre-ditne kartice ili jedne od ponuđenih Visa revolving kreditnih kartica (Classic, Gold ili Iris Fashion). RBA kreditne kartice omogućuju i beskontaktno plaćanje koje korisnicima skraćuje vrijeme plaćanja.

Ugovaranjem jedne od ponuđenih RBA kreditnih kartica, korisnici automatski sudjeluju u besplatnom nagradnom programu – Zlatna RBICA, a svaka se transakcija nagrađuje bodovima koji se zamjenjuju u kune Zlatne RBICE i troše na prodajnim mjesti-ma partnera programa. Osim navedenih pogodnosti, korisnik RBA kreditne kartice ima mogućnost ko-rištenja CASH kredita, odnosno podizanja cjeloku-pnog iznosa raspoloživog limita po kreditnoj kartici u jednom danu na bilo kojem bankomatu u zemlji i/ili inozemstvu.

Svim korisnicima RBA kreditnih kartica, i onima koji nemaju otvoren račun u RBA, dostupne su uslu-ge On-line bankarstva (iDIREKT internetskog ban-karstva i RBA na dlanu mobilnog bankarstva), kao i

usluga mDIREKT kreditne kartice koja uključuje sms informacije o svakoj transakciji u realnom vremenu i primanje mini izvoda, za jednostavnije upravljanje troškovima.

Također, svim korisnicima RBA Visa kreditnih karti-ca, nudi se mogućnost ugovaranja inovativne usluge beskontaktnog mobilnog plaćanja – putem mobil-ne aplikacije RBA mKartica, koja je besplatna za sve novougovorene Visa kreditne kartice do 31. prosinca 2018. godine. Riječ je o usluzi koja korisnicima kartica omogućuje beskontaktno mobilno plaćanje u zemlji i inozemstvu putem mobilnog telefona na prodajnim mjestima koja prihvaćaju beskontaktna plaćanja. Pri-likom kupovine dovoljno je samo prisloniti mobitel na beskontaktni POS uređaj i plaćanje karticom je iz-vršeno. Mobilna aplikacija RBA mKartica omogućava korisnicima pregled transakcija te odabir kartice za plaćanje na prodajnim mjestima, kako bi korisnici na lakši i brži način mogli upravljati svojim financijama u pokretu.

Sve dodatne informacije o RBA kreditnim karticama i nagradnom programu Zlatna RBICA mogu se pro-naći na www.rba.hr.


Prošlost, sadašnjost i budućnost inovacije Koja je bila prva inovacija u povijesti čovječanstva? To bi mogla biti dobro oblikovana debela grana korištena kao toljaga. Neki bi rekli kotač, kao prva stvar koja baš ne postoji kao takva u prirodi. Ipak bih se priklonio opciji „vatra“. Zašto vatra kad ona postoji u prirodi i bez intervencije čovjeka? No, vatra je u korisnom i upravljanom obliku prototip inovacije, zapravo prototip koncepta inovacije. Za inovaciju nije bitna prva instanca nekog procesa, oblika ili stvari. Bitan je novi način primjene koji donosi održivu korist.

Pripremio: Dr.sc. Miroslav Mađarić, inovacijski konzultant

Inovacije

Inovacija je disciplina jednostavnih

pravila. Upravo kao i poduzetništvo.

Nijedno od njih ne zahtijeva genijalnost.

Inovacija je mnogo šira od istraživanja i razvoja!

Inovacije

Prošlost inovacijeSlučajna otkrića da je meso ukusnije ako se ispeče na vatri, da vatra čuva od divljih zvijeri ili da se zimi može uz vatru dobro ugrijati, bile su koristi koje su pračovjeka motivirale da vatru „pripitomi“ i nauči je održavati. Dakle, osim ideje, tu je trebao postojati silan rad, bezbroj pokušaja i pogrešaka, vrijeme od desetaka tisuća godina da slučajna novost posta-ne održiva inovacija.Tako se inoviralo prije spoznaje o inovaciji. Dolaskom u mo-derno doba posve je jasno definirano koje su osobitosti ino-vacije. „Davne“ 1985., otac moderne teorije inovacije, veliki Peter Ferdinand Drucker definirao je ono što od izuma vatre do danas vrijedi za inovaciju. U svojoj kultnoj knjizi „Inno-vation and Entrepreneurship“ („Inovacija i poduzetništvo“) ustvrdio je kako inovacija nije samo sloboda stvaranja ide-ja, nego postoje i pravila kojih se treba držati: „Inovacija je disciplina jednostavnih pravila. Upravo kao i poduzetništvo. Nijedno od njih ne zahtijeva genijalnost. No niti jedno od njih neće uspjeti ako se samo bude čekalo na inspiraciju koju zovemo „poljubac muze” “poljubac muze” ili da nam se “upali žaruljica”. Oboje zahtijevaju rad. „Samo one tvrtke i oni poduzetnici koji ovo prihvate imaju šanse preživjeti.“

P.F. Drucker se dakle može smatrati prvim promotorom ino-vacije, on joj je definicijom dao identitet. Ovakva definicija, naročito vezana uz poduzetništvo, i danas je primjenjiva, iako je starija od 30 godina. Netko se može zapitati, zašto se uopće bavimo poviješću inovacije? Nije li to poznata hrvat-ska boljka da imamo institute za povijest? Opravdanje je u tome da je kod nas promocija inovacija tek na putu u sadaš-njost… S druge strane, inovacijski napredne zemlje imaju institute za proučavanje budućnosti, pri čemu je izvrstan primjer Finska. O njihovom radu vratit ćemo se kasnije u poglavlju „Budućnost inovacije“.

Ipak, pogledajmo još jednom u hrvatsku prošlost ino-vacije: sjajni umovi poput Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale, Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke i mnogih drugih, pokazali su da nema „narodnosnog“ ograni-čenja za inovaciju. Hrvatska tu nije izuzetak, a vjero-dostojne povijesne rang-liste inovativnosti (po glavi stanovnika) ne postoje. Iz ovog sažetog popisa vidimo

da je većina ostvarenje svojih inovativnih zamisli našla izvan Hrvatske. To pokazuje ispravnost stava P.F. Druc-

kera da je inovacija vezana uz poduzetništvo koje je i u nji-hovo vrijeme bilo mnogo naprednije izvan Hrvatske. Mora postojati okolina koja motivira inovacijske aktivnosti kao i osiguranje uvjeta koje ta okolina pruža! To bi trebala biti do-bra pouka iz prošlosti za modernu Hrvatsku!

Sadašnjost inovacijeGlobalno promišljanje inovacije danas je teško sintetizirati u kratkom članku: pojam „innovation“ se nalazi u otprilike milijardu članaka na internetu. Nije nam mnogo lakše na-brojati relevantne organizacije koje su u ovom desetljeću stavile inovaciju u svoj fokus: EU, UN, OECD, WEF…Svi su oni krenuli od Druckera i sustavno promišljali ino-vaciju kao disciplinu, njezine procese, uvjete za ostvarenje („inputs“) i dosege učinaka („outputs“). Kao primjer mo-žemo navesti OECD koji je izdao čuveni „Oslo Manual“, svojevrsnu „Bibliju inovacije“ - osnovu za prikupljanje i in-terpretaciju podataka o inovaciji u zemljama članicama, koju možete pročitati putem linka https://www.slideshare.net/in-novationoecd/oslo-manual-2018. Na osnovi tog dokumenta OECD daje jednu od najvažnijih poruka: „Innovation goes far beyond R&D!“ (Inovacija je mnogo šira od istraživanja i razvoja!).

Ta je poruka silno važna i za Hrvatsku gdje se inovacija izjednačuje s novim proizvodom, patentom, otkrićem ili prototipom koji je dobio zlatnu medalju na sajmu inovacija. To nije dobar pristup! Oslo Manual jasno navodi da, osim fizičkih proizvoda, inovaciju možemo prepoznati i u poslov-nim i proizvodnim procesima, uslugama, organizaciji i mar-ketingu. Redukcija na fizičke proizvode bitno sužava područ-je inoviranja. Za Hrvatsku bi se moglo reći da je inoviranje u proizvodima od drugorazredne važnosti. Štoviše, to vrijedi za sektorsku strukturu u smislu da je najveći potencijal ino-viranja upravo u javnom sektoru. Netko će se začuditi, kako to može biti, pa mi smo jako ponosni na Rimca, HS Produkt, Podravku ili Plivu i druge koji inovativnim proizvodima osvajaju i svjetsko tržište.

Nažalost, to je kap u moru naše industrijske proizvodnje. Nema nikakvih podataka o tome u kolikoj mjeri su naša proizvodna poduzeća inovativna u „outputu“. U svijetu se to mjeri omjerom prihoda od novih ili bitno unapređenih proizvoda u odnosu na ukupni prihod. (pod “proizvodom”

se smatraju fizički proizvodi i usluge). IDEA, jedna od vode-ćih organizacija za inovaciju, ovako je vrednovala 10 svjet-skih najinovativnijih farmaceutskih tvrtki na svijetu: Astra Zeneca, Gilead, Johnson & Johnson, Novartis, Abbvie, BMS, Merck & Co, Roche, Pfizer, Biogen. Među sedam najvažnijih pokazatelja je i parametar koji oni nazivaju „Freshness in-dex“ („Indeks svježine") - postotak prodaje novih proizvoda lansiranih u posljednjih tri i pet godina u odnosu na ukupnu prodaju. Nadamo se da će ovakvo mjerenje inovativnosti proizvodnih tvrtki biti uvedeno i u Hrvatskoj.

Svjetlo na kraju tunela je nedavno osnivanje „Nacional-nog inovacijskog vijeća“. Bez obzira na debelo kašnjenje u osnivanju ovakvog tijela, kao i nespretna dupliciranja (prije godinu dana osnovano je Inovacijsko vijeće za industriju), želimo biti pozitivni i vjerovati da to, u figuri s tunelom nije „svjetlo ususret dolazećeg vlaka“, nego uistinu izlaz iz mra-ka inovacijskog tunela u kojem se nalazimo.

Da u Hrvatskoj vlada „inovacijski mrak“ pokazuju sva re-levantna istraživanja: DESI, WEF GCI ili Global Innovation Index. Ovo posljednje nas rangira na 41. mjesto u svijetu, od 126 analiziranih zemalja), u društvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Poljske, Litve, Grčke, Ukrajine, Tajlanda...Od Švicarske, vodeće inovacijske ekonomije, po broju bo-dova Hrvatska je slabija točno 40%. U kojoj smo skupini pokazatelja najslabiji? Zanimljivo, u „inovacijskim vezama“ (sveučilišta, kompanije, joint ventures…) smo 96. na svijetu, samo je 30 zemalja od ispitanih 126 lošije od nas.Spomenute veze akademske zajednice su naročito jake za velike kompanije. U Hrvatskoj je tu referentni primjer Eri-csson Nikola Tesla, prije svega zbog suradnje s FER-om.

Na nedavnom predavanju o poduzetništvu u MBA udruzi, na pitanje što bi hrvatska Vlada trebala učiniti da poboljša poduzetničku kulturu u Hrvatskoj, g. Kohorst, veleposlanik Sjedinjenih država, odgovorio je: Poboljšati pravosuđe!Sma-njiti birokraciju!Dakle, vraćamo se na Oslo Manual i značenje inovacije za proizvode i ostalo - i ovaj savjet govori kako je najveći po-tencijal inovacije upravo u javnom sektoru, u upravljanju javnim službama i upravom! Zamislite da dođete u neku od naših mjerodavnih institucija i predložite inoviranje nji-hovih poslovnih procesa, organizacije ili odnosa s korisnici-ma!? Zbog rečenoga, preporuka Nacionalnom inovacijskom vijeću glasi: u svoj program rada, osim unapređenja inova-cije u proizvodnom sektoru, snažno poduprite inovaciju u javnome.

Budućnost inovacijeKoji su trendovi inovacije u stoljeću pred nama? Najbolji odgovor na ovo pitanje možemo naći ako gledamo prema onima koji se bave proučavanjem budućnosti. To je spome-nuti „Centar za istraživanje budućnosti“ Sveučilišta u Tur-kuu, Finska. Njihov programski portfolio je sljedeći: • Istraživanje okoliša i energije • Predviđanje i regionalni razvoj

• Buduće obrazovanje • Budućnost hrane i potrošnje.

U ovim programima Centar svake godine provodi oko 50 projekata. Neke od njih lokalno, a neke globalno. Između ostaloga, zbog sustavne državne potpore sveučilištima, kao i povezivanja sveučilišta i gospodarstva, Finska je 4. na svijetu, a Hrvatska 107.!

Ovo je primjer što Hrvatska treba učiniti kako bi postala konkurentnija kroz inovaciju. Nacionalno inovacijsko vije-će to treba uključiti u Akcijski plan koji je obvezno donijeti, premda je to trebalo biti zapisano u nekoj vrsti „Inovacijske strategije“ koju nažalost nemamo. Finska je to, za primjer, novelirala 2008. i od tada implementira “Novu inovacijsku strategiju”. Rad Nacionalnog inovacijskog vijeća uglavnom se temelji na S3 programu „Pametna specijalizacija“ kojeg to tijelo treba koordinirati. Budući da taj program obuhvaća period 2016.-2020., tijelo za koordinaciju je osnovano nakon proteka 40% vremena cijeloga projekta!? No, što je tu je, bolje ikad nego nikad.

Ubrzajmo sada i fokusirajmo se na ono što je zadano u S3 strategiji:

Inovacijski centar Ericsson Nikola Tesla i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Kao i svaka velika tvrtka koja „drži do sebe“ i Ericsson Nikola Tesla ima svoj „Ino-vacijski centar“. ICENT se sastoji od sljedećih zavoda:

• Institut za energetiku • Institut za robotiku • Institut za transportne sustave • Institut za tehnologije naprednih komponenata • Institut za biomedicinsko inženjerstvo • Institut za informacijske i komunikacijske tehnologije.

Ako to usporedimo sa S3 strategijom pametne specijalizacije, vidimo podudara-nje u svih pet tamo odabranih područja. Deklaracije misije, vizije i ciljeva, nave-denih na web stranici http://www.icent.hr/o-icentu/, dovoljno govore o sustav-nom pristupu inovaciji.ICENT ima svoje korijene u Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), a usta-novljen je sa ciljem stvaranja treće dimenzije inovacija zasnovanih na znanstve-nim istraživanjima. Partnerstvom ICENT-a i FER-a stvara se snažna poluga koja aktivira akademsku i istraživačku zajednicu na dobrobit razvoja hrvatskog gos-podarstva i društva. Ovo posljednje jasno ukazuje na razumijevanje temeljnih postavki inovacije u ICENT-u – suradnju akademske zajednice i gospodarskih su-bjekata, zbog potrebe sinergije bazičnih i primijenjenih istraživanja, razvoja i ko-mercijalizacije novih ili bitno poboljšanih proizvoda. Ne manje važno, ovom se sinergijom budući inženjeri educiraju u inovaciji, što je inače jedan od značajnih deficita u Republici Hrvatskoj. To nije samo deklaracija, nego i život kroz brojne konkretne i nagrađivane projekte kojima se ostvaruje suradnja s gospodarstvom, sve do spin-off-a start-up tvrtki.


Zbog sustavne državne potpore

sveučilištima, kao i povezivanja sveučilišta

i gospodarstva, Finska je 4. na svijetu,

a Hrvatska 107.!

Inovacije

6 ciljeva strategije pametne specijalizacije • jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije u svrhu postizanja izvrsnih istraživanja i ispunjavanja potreba gospodarstva,

• prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između istraživačkog i poslovnog sektora,

• modernizacija i diversifikacija hrvatskog gospodar-stva kroz porast privatnih istraživanja i razvoja,

• unaprjeđenje u globalnim lancima vrijednosti pro-mocija internacionalizacije hrvatskog gospodarstva,

• uspostava partnerskog odnosa što se tiče društvenih izazova,

• stvaranje pametnih vještina („smartskills“) - una-prjeđenje kvalifikacija postojeće i nove radne snage za pametnu specijalizaciju.

5 prioritetnih tematskih područja i 13 podkategorijaZDRAVLJE I KVALITETA ŽIVOTA: • farmaceutska proizvodnja i proizvodnja medicinske

opreme i uređaja; • zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine

i dijagnostike; • nutricionizam.

ENERGIJA I ODRŽIVI OKOLIš: • energetske tehnologije, sustavi i oprema; • tehnologije i oprema u funkciji zaštite okoliša („environ-

ment friendly“)

PROMeT I MOBILNOST: • proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava vi-

soke dodane vrijednosti; • ekološki prihvatljiva prometna rješenja; • inteligentni transportni sustavi i logistika

SIGURNOST: • kibernetička sigurnost; • obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene; • program protuminskog djelovanja

HRANA I BIO-eKONOMIjA: • održiva proizvodnja i prerada hrane; • održiva proizvodnja i prerada drva.

Izvor: http://www.ciraz.hr/strategija-pametne-specijalizacije-s3/

Bilo bi iznimno dobro kad bi se u preostale dvije go-dine S3 programa barem nešto od ovoga realiziralo, dakle da se u barem nekim od nabrojanih (pod)područ-ja Hrvatskoj ostvari dio planiranih strateških ciljeva. Na primjer, da se prevlada rascjepkanost i jaz između sveučilišta i gospodarstva u područjima energije, drvne industrije ili prometa.

Možda ne bi bilo loše još jednom promisliti koliko su realno postavljeni temelji S3 specijalizacije, prije svega u podkategorijama. Dok su neki razumljivo istaknuti

Podindeks: Hrvatska Finska

Kvaliteta obrazovanja 96 3

Kvaliteta primarnog obrazovanja 71 1

Kvaliteta obrazovnog sustava 112 3

Visoko obrazovanje i trening 60 2

Trening uz rad 111 5

Razmjer treninga zaposlenika 130 11

(prehrana, drvo, farmaceutski proizvodi, željeznički di-jelovi), drugi navodi izgledaju kao da se netko zaželio baviti nečime bez ikakve osnove. Na primjer, potrebno je objasniti ideju da bi Hrvatska mogla ući u krug ze-malja koje proizvode medicinske uređaje ili inteligen-tne transportne sustave?

Suprotno gornjem, Nacionalno inovacijsko vijeće svoju agendu treba dopuniti i izvan S3 obuhvata. To se pri-je svega odnosi na omogućavanje, promociju i potporu inovaciji u javnom sektoru. Unutar toga, kao primjer, bilo bi dobro istaknuti područje koje u svom program-skom portfoliju navodi i Centar za istraživanje buduć-nosti iz Finske, a to je „Futures of Education“. Finci tu imaju sljedeće projekte, opet lokalno i globalno:

• Development of Energy Educationinthe Mekong Area (DEEM), European Commission: 2016–2020

• Futures Images of Young People in 2067, City of Hä-meenlinna and Alli Paasikivi Foundation: 2015–2017

• Futures Images of Working Life as Seenby Young Women (OMASI), European Social Fund: 2015–2017

• Get Another Life (UTUA), European Social Fund: 2015–2017

• Paths to the Future (OSATA), European Social Fund: 2016–2019

• UNESCO Chairin Learning Society and Futures of Education: 2016–

Izvor: http://www.utu.fi/en/units/ffrc/research/projects/Pages/edu-

cation.aspx

Logično je da Hrvatska inovativne projekte u edukaciji treba prilagoditi svojim potrebama. Usporedna tablica rangiranja po edukaciji za Hrvatsku i Finsku po WEF Global CompetitivenessIndex izgleda ovako:

Usporedimo se sa zemljama s kojima se želimo uspoređiva-ti, u ovom slučaju s Finskom. Ona može provoditi napredne inovacijske programe u edukaciji zato što je pri svjetskom vrhu u obrazovanju. Hrvatska očajnički treba reformu obra-zovanja. I to, parafrazirajući definiciju OECD za inovaciju i R&D: „Reforma obrazovanja je mnogo šira i dublja od kuri-kularne reforme!“Kakve prijedloge možemo dati mjerodavnima o inovaciji u obrazovanju i obrazovanju za inovaciju, više u jednom od sljedećih brojeva BIZdirekta.

KONČARU četiri medalje na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2018.

Inovacije

šesnaesta međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija - ARCA te 10. sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji - AGRO ARCA održani su 18. - 20. listopada u Zagrebu, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske, a generalni sponzor manifestacije i ove godine bio je KONČAR.

Na ovogodišnjoj Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2018. predstavljeno je 150 inovacija pojedinaca i timova stručnjaka iz BiH, Makedonije, Kine, Irana, Poljske, Sr-bije, Slovenije i domaćina - Hrvatske. Svoje inovacije na izložbi prezentirao je i KONČAR, koji je pritom nagra-đen s četiri nagrade.

„IFIA“ medaljom za najbolju inovaciju Međunarodne federacije nacionalnih organizacija inovatora te zlatnom medaljom „ARCA“ nagrađena je „Serija sinkronih re-luktantnih motora IEC 80-160 0.75-18.5 kW klase kori-snosti IE4“, društva KONČAR - Mali električni strojevi (KONČAR - MES). Naime, novim EU regulativama za smanjenjem emisije CO2 u atmosferu, povećavanjem korisnosti svih komponenta elektroenergetskog sustava zahvaćeni su i elektromotori kao krajnja jedinica koja predstavlja potrošača električne energije. Stoga je KON-ČAR - MES razvio i patentirao sinkroni reluktantni mo-tor koji radi na principu stvaranja zakretnog momenta uslijed različite reluktancije u osima rotora. Motor nema kaveza u rotoru, a ima i do 20% manje ukupnih gubitaka u odnosu na asinkroni motor istih dimenzija.

Zlatnu medalju s likom Nikole Tesle beogradska udru-ga inovatora dodijelila je inovaciji „Sustav vizualizacije za vozače tračničkih vozila - KonHMI (Končar Human Machine Interface)“, projektnog tima KONČAR - In-stituta za elektrotehniku. Na globalnom tržištu postoje slična rješenja s generičkim ili namjenskim korisničkim prikazima. Međutim, korisnik KonHMI samostalno di-zajnira sve prikaze pomoću grafičkog editora te definira funkcionalnost i povezivanje s drugim komponentama vozila. Sustav prikaza je multifunkcionalan, redundantan

i skalabilan. Zadovoljava sve trenutno važeće standarde za uporabu u tračničkim vozilima i dizajniran je za rad u ekstremnim klimatskim uvjetima od - 40 ºC do + 85 ºC.

Srebrnom medaljom „ARCA“ nagrađen je „Sustav vi-zualizacije za sigurnosno kritične aplikacije - SAFEHMI (Safe Human Machine Interface)“, autora Marija Bilića iz KONČAR - Instituta za elektrotehniku i Davora Mraovi-ća iz KONČAR - Inženjeringa za energetiku i transport. SafeHMI je od neovisnog ocjenitelja ocijenjen kao sustav najviše sigurnosne razine - SIL4 (SIL = Safety Integrity Level). Ocjena je provedena prema CENELEC standardima EN 50126, EN 50128 te EN 50129, a sustav je namijenjen primjeni u željezničkoj infrastrukturi, ali i u cestovnom i zračnom prometu, elektroenergetici i procesnoj industriji. Metoda operatoru sustava omogućava nedvosmisleno do-nošenje zaključka o ispravnosti prikaza.

„IFIA“ medaljom za najbolju inovaciju Međunarodne federacije nacionalnih organizacija inovatora te zlatnom medaljom „ARCA“ nagrađena je „Serija sinkronih reluktantnih motora“ društva KONČAR.


ThingsTalk - podloga za odlučivanjePojavom IoT-a u Hrvatskoj i njegovom intenzivnijom primjenom, stvoreni su preduvjeti za razvoj platforme za analitiku. Dvije velike ICT tvrtke iz Hrvatske, Comping i Omega software, početkom su godine krenuli s razvijanjem ThingsTalk - platforme koja olakšava poslovno odlučivanje i predviđanje.

Kako je sve to krenulo, ispričali su arhitekt sustava Denis Vukasović i Josip Cvjetković, direktor infrastrukturnih rješenja i usluga u Compingu: - Prvi je korak bio potpi-sivanje ugovora sa Sigfoxom, globalnim IoT operate-rom. Tada je osnovana tvrtka kćer, IoT Net Adria, koja je preuzela ulogu izgradnje i upravljanja hrvatske IoT mreže.

Pokrivanjem teritorija i većeg dijela stanovništva, stvore-na je potreba za obradom podataka koji se prikupljaju na mreži. Ti podaci predstavljaju informaciju s čijom obra-dom i analitikom dobivamo jednu potpuno novu platfor-mu za potporu odlučivanju i, do sada neizvediv, uvid u poslovanje, proizvodnju, sigurnost ili neke druge aspekte. ThingsTalk je otvorena platforma, što znači da može prikupljati i obrađivati podatke, ne samo s IoT mreža, već i s drugih izvora nestrukturiranih podataka. Primjene su vrlo široke i gotovo nema gospodarske grane koja takvom obradom podataka ne bi ostvarila dodanu vrijednost, a nove primjene se pojavljuju goto-vo svakodnevno. Prvi su projekti u području energeti-ke, poljoprivrede i industrije. Na primjer, poljoprivreda je grana koja zahtijeva široko znanje o čimbenicima koji utječu na prinose kultura. Tako se mjerenja poput vlažnosti, kiselosti, temperature, mineralnog sasta-va tla u frekventnim ciklusima i geografski, disper-zirano šalju na platfomu poput ThingsTalka koja ih

potom obrađuje, uči iz prikupljenih podataka i osim klasičnog izvještavanja i alarmiranja, ima mogućnosti predviđanja, povlačenja i koreliranja podataka iz dru-gih izvora, npr. meteoroloških podataka i generiranja izvještaja. Takva znanja omogućuju povećanje konku-rentnosti na tržištu, dubinsko razumijevanje procesa te dosad nedostupno industrijsko znanje. Usluga se nudi u cloud modelu što znači da ne postoje troškovi imple-mentacije i održavanja.

Ono što diverzificira ThingsTalk u odnosu na konkuren-te jest ponuda end-to-end rješenja. To znači da poslovni subjekti, bili oni mali ili veliki sustavi, na našoj platformi mogu dobiti ključ u ruke, od senzora, preko telekomuni-kacijskih usluga do obrade podataka na ThingsTalk plat-formi. Arhitektura cijelog rješenja je modularna, izrađena na Kubernetes mikroservisima koji su temelj i Google platforme, što podrazumijeva laku proširivost, modular-nost i skalabilnost. ThingsTalk za sve industrije obradu i analitiku podataka radi na istom principu, a specifičnosti su izgrađene oko srži sustava. Konačni cilj je izgradi-ti partnersku mrežu kojom bi se sustav obogatio novim funkcionalnostima ili industrijskim specifičnostima. ThingsTalk pogotovo vidi male tvrtke, odnosno start-upove koji donose nove načine razmišljanja kao partnere u razvoju platforme.

ThingsTalk je rezultat sinergije znanja, iskustva

i vizije koje Comping i Omega software posjeduju,

a koje su ujedno i predvodnici u IoT industriji

na domaćem tržištu.

Inovacije


Društveno odgovorno poslovanje kao prilika za ostvarivanje globalnih ciljeva održivog razvojaDruštveno odgovorno poslovanje predstavlja poslovanje koje stvara vrijednost u društvu, te pozitivno utječe na okoliš i ekonomiju. Važno je razumjeti da DOP predstavlja stratešku viziju poduzeća koja ima pozitivan učinak na razvoj gospodarstva u kratkom, srednjem i dugom roku, a time i jedinstvenu priliku za ostvarivanje globalnih ciljeva održivog razvoja.

Ciljeve održivog razvoja (COR) vrlo je važno razumjeti i usvojiti u poslovne i privatne aktivnosti jer se naša klima i planet značajno mijenjaju, a na Zemlji je više ljudi nego ikada prije.

Kako god nazvali koncept pozitivnog utjecaja poduzeća na društvo, ekonomiju i okoliš (poznat kao koncept 3P - people, planet, profit), važno je razumjeti da DOP predstavlja stratešku viziju poduzeća koje ima pozitivan učinak na razvoj gospodarstva u kratkom, srednjem i dugom roku. U skladu s time, 2015. godine dobili smo 17 ciljeva održivog razvoja (COR) i razradu budžeta za realizaciju kao strateški okvir s mjerljivim pokazateljima i putokazom kako poslovati društveno odgovorno da bi se ostvarila održivost.U Hrvatskoj društveno odgovorno poslovanje postoji još od 1997. godine, kada je osnovan Hrvatski poslovni

savjet za održivi razvoj (HRPSOR) kao fokalna točka hrvatskim poduzećima koja su se obvezala primjenji-vati i promicati DOP. Krajem 2004. godine održana je Prva nacionalna konferencija o DOP-u, koja je oku-pila više od 120 praktičara i istraživača te omogućila razmjenu mišljenja i formuliranje zajedničkih priori-teta. Ove je godine konferencija o DOP-u organizirana po deseti put, i dalje s ciljem okupljanja stručnjaka za daljnji razvitak društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.

10. konferencija o društveno odgovornom poslovanju i 11. dodjela nagrade Indeks DOP-aHrvatska gospodarska komora i HRPSOR 20. studenoga 2018. godine organizirali su 10. konferenciju o DOP-u i 11. dodjelu nagrade Indeks DOP-a najboljim poduzećima za ugrađivanje praksi društveno odgovornog poslovanja u poslovne strategije u 2018. godini. Dodjela nagrade Indeks DOP-a predstavlja metodologiju procjene DOP poduzeća u Hrvatskoj. Darija Mateljak, direktorica za Hr-vatsku poduzeća Hauska & Partner, opisuje Indeks DOP-a kao dobar alat razumijevanja i procjene odgovornosti poduzeća, a sudjelovanjem u njemu, poduzeća mogu vidjeti u čemu mogu poboljšavati svoje prakse i usporedi-ti se sa sebi sličnima.

Dobitnici nagrade Indeksa DOP-a za 2018. godinu prema kategorijama su: • Velika poduzeća: Ad Plastik d.d. • Srednja poduzeća: HiPP Croatia d.o.o. • Mala poduzeća: Media Val d.o.o. • Javna poduzeća: Eko - Murvica d.o.o. • Područje Odgovorne politike i prakse u radnoj

okolini: Ericsson Nikola Tesla d.d. • Područje Odgovorne politike i prakse upravljanja

okolišem: Heineken Hrvatska d.o.o. • Područje Društveno odgovorni odnosi sa zajedni-

com: Dm-drogeriemarkt d.o.o. • Područje Društveno odgovorne politike raznoliko-

sti i zaštite ljudskih prava: Valamar Riviera d.d. • Najveći napredak: Galeb d.d.

Društveno odgovorno poslovanje

Pripremila: dr.sc. Nikolina Markota Vukić, stručnjak za nefinancijsko izvještavanje

Vrijednost ulaganja u ciljeve održivog razvojaPrema gruboj procjeni World Investment Reporta (2014) kojeg objavljuje UN-CTAD, za postizanje ciljeva održivog razvoja biti će potrebno 5 do 7 bilijuna (mi-lijun milijuna) američkih dolara godišnjih investicija,od čega je 3,3 do 4,4 bilijuna američkih dolara godišnjih investicija u zemlje u razvoju.

Prema UNCTAD-u godišnje se ulaže samo 1,4 milijardi američkih do-lara iz javnog i privatnog sektora u zemlje u razvoju. Prema istom izvoru, ako se ovaj trend ulaganja privatnog sektora nastavi, nastupit će manjak od 1,6 (ili 2,5 za zemlje u razvoju) bilijuna američkih do-lara koje će trebati pokriti javni sektor. Nadalje, nastavak modela business-as-usual na globalnoj fi-nancijskoj areni neće moći financi-rati provedbu COR-a pa je potrebna transformacija privatnih ulaganja u sektore COR-a, koji prema procjeni studije Better Business Better World predstavljaju tržište vrijedno 12 bili-juna američkih dolara godišnje.

Ukupna razlika ulaganja

Ukupna potrebna godišnja ulaganja

Trenutna godišnja ulaganja

3,9

1,42,5

Izvor: UNCTAD, World Investment Report 2014.


Posebno priznanje za predanost projektu Indeks DOP-a poduzećima koja su se u posljednjih de-set godina istaknula po kontinuitetu i ustrajnosti popunjavanja upitnika dobili su: Privredna ban-ka Zagreb d.d., Hartmann d.o.o., Končar - Institut za elektrotehniku d.d., Ericsson Nikola Tesla d.d., Hauska& Partner d.o.o. i Vetropack Straža d.d.

Poduzeća nagrađena Indeksom DOP-a, pre-ma riječima Tomislava Radoša, potpredsjednika HGK-a za industriju i energetiku, predstavljaju primjer ugrađivanja društveno odgovornih praksi u svoje poslovne strategije, a time su i predvodni-ci napretka u gospodarstvu i društvu. Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSOR-a, navodi kako kompatibilnost metodologije Indeksa DOP-a s UN-ovim COR-om pokazuje relevantnost i aktualnost Indeksa DOP-a.

Svako poduzeće svojim poslovanjem ima utje-caj na gospodarstvo, društvo i okoliš. Poduzeća, pogotovo mala i srednja, često nisu svjesna svoje značajne uloge u ostvarivanju održivog razvoja. Stoga su oblikovani globalni ciljevi održivog razvoja koji se ne odnose samo na vlade država članica Ujedinjenih naroda, kako je bio slučaj s Milenijskim ciljevima, nego na sve organizacije i pojedince kako bi shvatili svoju pojedinačnu ulogu u ostvarivanju zajedničkih ciljeva održivog razvoja.

Ciljevi održivog razvoja (COR) - engl. Sustainable De-velopment Goals (SDG)Globani ciljevi održivog razvoja - COR, poznati i kao Globalni ciljevi, predstavljaju 17 univerzalnih ciljeva sa zadanim metama i definiranim indikatorima za mje-renje zadanih ciljeva. Zadatak je vrlo jasan: poduzeća, organizacije i pojedinci trebaju svojim programima i politikama u idućih 15 godina doprinijeti globalnim ciljevima. COR je vrlo važno razumjeti i usvojiti u po-slovne i privatne aktivnosti jer se naša klima i planet značajno mijenjaju, a na Zemlji je više ljudi nego ikada prije. Upravo ove okolišne i društvene promjene za-jedno s IKT revolucijom će imati, a već i imaju, veliki utjecaj na poslovanje i definiranje rizika poslovanja.

Prema riječima potpredsjednika HGK-a za industriju i energetiku Tomislava Radoša, zajednički izazov na nacionalnoj razini je usklađivanje politika, strateških i planskih dokumenata s COR-om. Kako bi se postiglo održivo gospodarstvo i društvo, nužno je podići razinu svijesti o COR-u te održivost i društvenu odgovornost učiniti općeprihvaćenim načinom poslovanja.Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić navodi kako se Hrvatska na UN-ovoj listi održivog razvoja za 2018. nalazi na 21. od 155 mje-sta. Za unapređenje napora Hrvatske u postizanju održivog razvoja, ministar Ćorić ističe osnivanje Na-cionalnog vijeća za održivi razvoj kako bi u sljedećim godinama uslijedio veći napredak RH na UN-ovoj rang listi.

Business-as-usual na globalnoj financijskoj

areni neće moći financirati provedbu ciljeva održivog

razvoja pa je potrebna transformacija privatnih

ulaganja u sektore COR-a, koji predstavljaju tržište

vrijedno 12 bilijuna američkih dolara godišnje.

SVIJET BEZ SIROMAŠTVA

SVIJET BEZ GLADI

ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE

KVALITETNOOBRAZOVANJE

SMANJENJENEJEDNAKOSTI

RODNARAVNOPRAVNOST

ČISTA VODA ISANITARNI UVJETI

PRISTUPAČNAENERGIJA IZ ČISTIHIZVORA

DOSTOJANSTVENRAD I EKONOMSKIRAST

INDUSTRIJA,INOVACIJE I INFRASTRUKTURA

ODRŽIVI GRADOVII ZAJEDNICE

ODRŽIVA POTROŠNJA I PROIZVODNJA

OČUVANJE ŽIVOTANA ZEMLJI

MIR, PRAVDA ISNAŽNEINSTITUCIJE

ZAŠTITA KLIME

OČUVANJEVODENOG SVIJETA

PARTNERSTVOMDO CILJEVA

Globalni ciljevi održivog razvojaGlobalni ciljevi održivog razvoja

Izvor: www.idop.hr


Upravljanje ljudskim potencijalima

Kako kvalitetno komunicirati projekte društeno odgovornog poslovanjaJelena Mihelčić, PR manager agencije Bruketa&Žinić&Grey, podijelila je s nama informacije i osnovne greške koje se događaju pri komuniciranju projekata društveno odgovornog poslovanja.- Uspješni brendovi imaju jasno definiranu društvenu ulogu koja je glavni gene-rator emocija vezanih uz brend, a emocije su glavno gradivno tkivo brenda. Zato bi svaki brend trebao definirati za što se zauzima i kako na tom području može učiniti stvarnu promjenu u zajednici. Primjerice, A1 pomaže ljudima da iskoriste dostupnu tehnologiju, Adris grupa podržava kreativnost i inovativnost hrvatskih građana, a Croatia osiguranje osigurava hrvatski način života.

Osnovna greška koju brendovi čine u pogledu društveno odgovornog poslovanja upravo je nepovezanost DOP aktivnosti s vrijednostima brenda, odnosno nepo-stojanje strategije koja se usko nadovezuje na komunikacijsku strategiju. Druga je greška neuključivanje zaposlenika u DOP aktivnosti i komunikaciju, jer oni su, kao i za sve poruke koje brend komunicira, prvi i najvažniji „glasnogovornik“ or-ganizacije. Treća greška je tretiranje DOP-a isključivo kao taktike za plasiranje medijskih objava. To je vezano uz četvrtu, možda i najvažniju grešku, odnosno nerazumijevanje svrhe komunikacije o DOP-u. Ona ne bi smjela biti fokusirana na brend, već na konkretne promjene koje brend postiže u zajednici - napominje Mihelčić.

- Ako se izbjegne prethodno, DOP aktivnosti utjecat će na ono što drugi govore o vama, posebno zajednica kojoj su te aktivnosti namijenjene, što je učinkovitije nego da govorite sami o sebi. Konačno, svaka komunikacija trebala bi odražavati realnost, pa ako doista jeste društveno odgovorna kompanija, to će vaša zajedni-ca znati na temelju vaših djela, a ne (samo) onoga što pričate - završava Jelena Mihelčić.


Europska komisija vrlo se ozbiljno primila teme COR-a i održivih financija. U ožujku ove godi-ne, Europska komisija objavila je Akcijski plan za održivo financiranje kao dio napora koji se u okviru unije tržišta kapitala ulažu u povezivanje financi-ranja s konkretnim potrebama europskoga gospo-darstva u korist planeta i društva. To je i jedan od ključnih koraka prema provedbi povijesnog Pariškog sporazuma i EU Programa održivog razvoja. Neke od ključnih značajki akcijskog plana za održivo financiranje prema konačnom izvješću stručne sku-pine za održive financije su: Klasifikacijski sustav EU – ili taksonomija, stvaranje EU oznaka za zelene financijske proizvode što će investitorima omogućiti jednostavnije ulaganje, povećanje transparentnosti u korporativnom izvještavanju u obliku nefinan-cijskog izvještavanja itd.

Broj nefinancijskih izvještaja koji uključuju strateško planiranje poduzeća u Hrvatskoj se povećavaDirektiva o nefinancijskom izvještavanju i međunarodni okviri za nefinancijsko izvještavanje (kao na primjer GRI Standardi) propisuju kako poduzeća prilikom nefinancijskog izvještavanja

trebaju izvještavati samo o identificiranim ključnim temama s kojima imaju značajan utje-caj na društvo, okoliš i ekonomiju, a u odnosu na stavove ili očekivanja ključnih dionika. Metodolo-gija za identifikaciju ključnih tema prema zadane dvije dimenzije ili osi (utjecaji i očekivanja) koju GRI predlaže jest matrica materijalnosti. Koliko je zahtjevan postupak sastaviti matricu materijalno-sti, za koju je kako nalažu GRI Standardi potrebno čuvati dokumentaciju procesa identifikacije tema dobivenih kroz dijalog s ključnim dionicima, opisuje nam gospođa Mateljak: - Za svakog klijenta razvi-jamo posebnu matricu materijalnih tema, ovisno o mnogim karakteristikama i ulaznim parametrima. To, naravno, radimo u suradnji s klijentom, kroz nekoliko radionica. Na tim radionicama dubinski se protresaju karakteristike i potencijali kompanije, okruženje, odnosi s dionicima, poslovni ciljevi i ri-zici - objašnjava Mateljak, dodajući da nakon toga slijedi uključenje dionika koje se isto može raditi različitim tehnikama, od online anketa do dijaloških rasprava ili dubinskih intervjua.

Nefinancijsko izvještavanje kao nova zakonska mje-ra povećanja transparentnosti velikih poduzeća od javnog interesa u cilju ostvarivanja COR-aDirektiva EU2014/95/EU o objavljivanju nefinan-cijskih informacija (informacije o utjecaju poduzeća na okoliš, društvo i ekonomiju), prenesena je u hrvatski Zakon o računovodstvu krajem 2016. go-dine i time od 1.1.2017. godine obvezala velika poduzeća od javnog interesa na povećanje tran-sparentnosti. Obveza nefinancijskog izvještavanja ima za cilj pomoći poduzećima da ispune sve veće zahtjeve za objavljivanjem informacija o okolišnim, društvenim i ekonomskim pitanjima na konzisten-tan i usporediv način, kako bi se povećala transpa-rentnost i poboljšale poslovne politike na području društvenog, okolišnog i ekonomskog utjecaja poslo-vanja na gospodarstvo.

Ove godine su mnogobrojna velika poduzeća od javnog interesa u Hrvatskoj po prvi puta sastavljala svoje nefinancijske izvještaje za 2017. godinu. U In-stitutu za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) govore nam kako će se prvi izvještaj o stanju nefi-nancijskog izvještavanja u Hrvatskoj znati tek iduće godine nakon objave Nacionalne studije o stanju ne-financijskog izvještavanja u Hrvatskoj.

Edukacija i stvaranje odgovornosti kao idući ko-rak razvoja društveno odgovornog poslovanja u HrvatskojOve je godine za visoki menadžment srednjih i ve-likih poduzeća u Hrvatskoj održan prvi seminar o održivosti i transformacijskom vodstvu u orga-nizaciji Instituta za društveno odgovorno poslo-

Današnji izazov nije kako izvući zemlje iz

siromaštva, već se moramo upitatistvaramo li više

ekonomske vrijednosti u odnosu na uništavanje

ekološkog i socijalnog kapitala.


Društveno odgovorno poslovanje Društveno odgovorno poslovanje

Samo otvorena komunikacija o utjecajima stvara povjerenje Poduzeća se ne mogu oslanjati samo na praćenje stavova i interesa različitih skupina ili na informiranje o poduzetim aktivnostima i programima. Od njih se prije svega očekuje dvosmjerna komunikacija koja podrazumijeva uspostavljanje jasno strukturiranog, ali i dovoljno fleksibilnog procesa za prepoznavanje interesa, potreba i zabrinutosti dionika te kontinuiranu razmjenu informacija, stavova i očekivanja.

Piše: Andreja Pavlović, članica Uprave i direktorica za održivost, Hauska & Partner

Komunikacija društvene odgovornosti uključuje sve oblike komunikacije poduzeća sa zaposlenicima, potrošačima, državnim tijelima i regulatorima, dobavljačima, akademskom zajednicom i javnosti.

Koncept društveno odgovornog poslovanja prate brojne nejasnoće još od 50-ih godina prošlog stoljeća kada se počelo raspravljati o toj temi. Howard Bowen, koji slovi kao „tata“ društveno odgovornog poslovanja, definirao ga je kao „obve-zu gospodarstvenika da slijede takve politike i donose takve odluke ili da poduzimaju takve aktivnosti koje su prihvatlji-ve u odnosu na ciljeve i vrijednosti društva“. Međutim, čini se da je Peter Drucker bio daleko lucidniji u promišljanju ovog koncepta kada je 1974. ustvrdio da su poduzeća proizvod društva i ekonomije i preko noći ih mogu zatvoriti, a poduzeća sama trebaju snositi odgovornost za svoj utjecaj - na ljude, zajednicu, na društvo u cjelini.No i Drucker je, kao što je često slučaj i danas, zanema-rio okolišnu dimenziju. U definicijama društveno odgo-vornog poslovanja najzastupljenija je društvena strana, a najmanje se spominje odgovornost prema okolišu. Nejasnoće koje prate koncept DOP-a dovele su do toga da se poduzeća koja tvrde da posluju odgovorno često kriti-zira da zapravo poduzimaju „vježbu odnosa s javnošću“, koja im služi za poboljšanje imidža kompanija i zamaglji-vanje slike u javnosti. Opće je poznato da su mnoge, s kritikama za ovakvu ko-munikaciju suočene kompanije (među prvima Nike za tzv. sweatshops i Shell za naftnu platformu Brent Spar), počele mijenjati ili uvoditi interne procese te mjeriti pozitivne i ne-gativne učinke svojih aktivnosti. U međuvremenu, rastući broj kompanija objavljuje izvještaje o DOP-u u Europskoj uniji i slijedom EU Direktive o nefinancijskom izvještavanju. Prema najnovijim podatcima G&A instituta, u 2017. godini je 85% vodećih kompanija s liste S&P 500 objavilo nefinan-cijske izvještaje, što je dramatičan porast u odnosu na 2011., kad ih je objavilo tek 20% kompanija.

Ipak, čak ni izvještavanje nije obrana od mogućih optužbi za korištenje društveno odgovornog poslovanja kao „vježbe odnosa s javnošću“. Pokazuje to i slučaj Volkswagena, odno-sno optužbe o lažiranju informacija o emisijama iz dizelskih motora. Tim je povodom Elaine Cohen, jedna od vodećih stručnjaka u području DOP-a, rezignirano ustvrdila: - Po-gledajte samo zadnji Volkswagenov izvještaj o održivosti. Kakvo rasipanje papira! Ovo je pravi trenutak da se ponovno usmjerimo na poslovanje i iz održivosti izostavimo odnose s javnošću.

Stoga, kada govorimo o tome kakva treba biti komunika-cija o društvenoj odgovornosti, moramo prvo procijeniti kako poduzeća usklađuju svoje riječi i djela u stvaranju no-vih vrijednosti. U tom usklađivanju poduzeća moraju vo-diti računa o dvije perspektive: o načinu na koji definiraju društvenu odgovornost u kontekstu vlastite organizacije i sektora u kojem djeluju, ali i o načinu na koji zajednica, odnosno društvo, interpretira njihove aktivnosti i cjelokupni utjecaj. Komunikacija društvene odgovornosti uključuje sve oblike komunikacije poduzeća sa zaposlenicima, potrošačima, državnim tijelima i regulatorima, dobavljačima, akademskom zajednicom i javnosti.

Poduzeća se ne mogu oslanjati samo na praćenje stavova i interesa različitih skupina ili na informiranje o poduzetim aktivnostima i programima. Od njih se prije svega očekuje dvosmjerna komunikacija koja podrazumijeva uspo-stavljanje jasno strukturiranog, ali i dovoljno fleksibilnog procesa za prepoznavanje interesa, potreba i zabrinutosti javnosti te kontinuiranu razmjenu informacija, stavova i očekivanja s ciljem kvalitetnijeg donošenja odluka ili rede-finiranja onih već donesenih. Upravo je takva komunikacija neophodna za izgradnju vjerodostojnosti, transparentnosti i povjerenja.

Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac kao primjer društveno odgovornog poslovanja

Kada govorimo o društveno odgovornom poslovanju, govorimo o onim tvrtka-ma koje vode računa ne samo o dobrim poslovnim rezultatima, već i o svom društvenom i okolišnom utjecaju. Takvim upravljanjem profit se ostvaruje na društveno odgovoran način, od čega u konačnici koristi imaju i tvrtka i okolina u kojoj ona djeluje. Kao primjer dobre prakse ističe se Poduzetnički inkubator i akcelerator (PIA) An-tunovac, koji je trenutno u fazi izgradnje, a u koji su ključni segmenti društveno odgovornog poslovanja uvršteni od samih početaka. Naime, nositelj projekta "Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac KK.03.1.2.01.0012.“, financira-nog bespovratnim sredstvima iz EU fondova, je Općina Antunovac, a partner Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac RODA d.o.o. za održivi gospo-darski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva. Kako je riječ o organizacija-ma koje i same već godinama pružaju dobar primjer DOP-a, cijeli je koncept Poduzetničkog inkubatora i akceleratora Antunovac vođen integriranom brigom za društvo i okoliš.

U izgradnji objekta posebno se vodilo računa o primjeni tehnologija kojima se osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti osigurava nesmetan pri-stup, boravak i rad, kao i o zaštiti okoliša. Korištene su tehnologije koje prido-nose održivom razvoju i zaštiti okoliša, a kod procedure nabave roba, usluga i radova koristio se postupak Zelene javne nabave.

Projekt će inicirati pokretanje novih poslovnih pothvata žena poduzetnica i mla-dih poduzetnika u vidu osiguravanja edukacija i podrške u razvoju poslovanja, ali općenito će svi poduzetnici moći sudjelovati u korištenju infrastrukture i usluga PIA Antunovac pod jednakim uvjetima.

Smješten u Gospodarskoj zoni Antunovac, PIA Antunovac pružat će podršku razvoju poduzetništva na području Općine Antunovac i Osječko-baranjske županije s ciljem stvaranja poticajne poduzetničke klime kako bi mikro i mali poduzetnici doista postali okosnica i generator razvoja regije pogođene visokom stopom nezaposlenosti i iseljavanja.

vanje, PwC Hrvatska, HGK, Ekonomskog fakulteta i PWN Zagreb. Svjetski stručnjak za DOP, prof.dr.sc. Wayne Visser, profesor integrirane vrijednosti i održive transformacije na Fakultetu za menadžment Sveučilišta u Antwerpenu i bivši direktor Institu-ta za vodstvo održivog razvoja Sveučilišta u Cam-bridgeu, održao je interaktivni seminar o važnosti transformacijskog vodstva i pripreme organizacija za budućnost.

Dr. Visser navodi kako današnji izazov nije kako izvući zemlje iz siromaštva, već kako napredovati bez uništavanja okoliša. U svemu tome veliku će ulogu igrati nova poslovna etika, morat ćemo se upitati stvaramo li više ekonomske vrijednosti u odnosu na uništavanje ekološkog i socijalnog kapitala.

Važnu ulogu u razvoju DOP-a i obrazovanju mladih ekonomista ima profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Mislav Ante Omazić, koji zaključuje kako je danas teže nego ikad biti menadžer jer su promjene jako brze, a u tom smislu je DOP iznim-no važan. Daria Mateljak, iz Hauske & Partnera navodi kako postoje pozitivni pomaci na području obrazovanja poduzeća o društvenoj odgovornosti i održivom razvoju koji nastoje ugrađivati DOP i održivost u svoje poslovne politike i procese. Ma-teljak preporučuje svim poduzećima, a posebno velikima, da u obavezne programe svojih edukacija ugrade i sadržaje o održivom razvoju, DOP-u, ne-financijskom izvještavanju, promicanju raznoliko-sti, poštivanju ljudskih prava i druge koji pomažu izgradnji odgovornih poduzeća.

Institut za društveno odgovorno poslovanje obliko-vao je ove godine Inicijativu za stvaranje odgovorne transformacije koja pomaže poduzećima i organiza-cijama stvoriti održivi svijet kroz povjerenje dioni-ka i transparentnost. Kroz Inicijativu se motiviraju poduzeća za DOP na putu do održivog gospodarstva kroz suradnju i inovacije. U inicijativu se mogu uključiti sve organizacije koje žele doprinijeti po-stizanju ciljeva održivog razvoja svojom odgovor-nom transformacijom kroz edukaciju, istraživanja i razmjenu dobre prakse.

Ove godine napustio nas je Kofi Annan, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda, dobitnik Nobelove na-grade za mir, zaslužan za postavljanje Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG) prethodnicima COR-a. Zapamtit ćemo ga po mnogobrojnim snažnim go-vorima vezanim za transformacijsko vodstvo, a nje-gova rečenica u nastavku najbolje održava na čemu se svaka DOP strategija u poduzeću treba temeljiti: „Živjeti znači birati. Ali da biste dobro izabrali, mo-rate znati tko ste i za što se zalažete, gdje želite ići i zašto želite stići tamo.”



Usavršavanje, profesionalni napredak i razvoj karijere postaju sve važniji u izboru poslaU većini poslovnih djelatnosti osjete se negativne posljedice iseljavanja, na tržištu rada ostao je mali broj kvalitetnih kandidata. Upravo je zbog toga tvrtkama sve važnija reputacija, odnosno izgradnja i razvoj vlastitog brenda kako bi privukli kvalitetne zaposlenike.

Unatoč mnoštvu dostupnih suvremenih

istraživanja iz područja motivacije

i upravljanja, ipak ne postoji jedinstvena

čarobna formula za motivaciju zaposlenika.

Odlaskom većeg broja stanovnika iz Hrvatske, prije svega mladih i obrazovanih, tržište radne snage je značajnije oslabljeno. U posljednjih nekoliko godi-na tržište rada nalazi se u vrlo turbulentnom perio-du. Većina tvrtki osjetila je posljedice iseljavanja, na tržištu rada ostao je mali broj kvalitetnih kandidata. Upravo su zbog toga neke tvrtke intenzivno krenule s izgradnjom i razvojem vlastitog brenda. Svjesne su da kandidati više ne traže posao toliko aktivno kao što su to činili prije nekoliko godina, i baš zato, radeći na svom brendu (employer branding) žele privući, zaposliti i zadržati one najkvalitetnije stručnjake - kaže nam direktor tvrtke Mind Lab Sandro Kraljević, dodajući da se tvrtke koje zapošljavaju usko specijali-zirane stručnjake nalaze pred posebno velikim izazo-vom. Za njih je ključno da rade na vlastitom brendu i da aktivno privuku stručnjake s tržišta zanimljivim sadržajem i beneficijama koje nude.

Edukacija o ljudskim potencijalimaSelekcijski postupak sada izgleda puno drugačije nego ranije. Većina tvrtki nije ni svjesna da taj postupak počinje puno prije nego one raspišu oglas za neko radno mjesto. Naime, kandidati prije svega provjere

brend tvrtke pa je puno manja vjerojatnost da će se prijaviti za rad u kompaniji koja nema dobru repu-taciju na tržištu, niti se kvalitetno brine za svoje za-poslenike. Upravo zbog toga, na području upravljanja ljudskim potencijalima sve je važnije iskustvo kandi-data (candidate experience), regrutacijski marketing i slične tehnologije - objašnjava nam Sandro Kraljević, naglašavajući kako, unatoč mnoštvu dostupnih suvre-menih istraživanja iz područja motivacije i upravljanja zaposlenicima, ipak ne postoji jedinstvena čarobna formula za motivaciju, svaki je zaposlenik spoj je-dinstvenih znanja, vještina i sposobnosti te ga motivi-raju različite stvari, što pred suvremene rukovoditelje stavlja jedan velik izazov.

- Još ranije je dokazano da visoka plaća nije dovoljna kako bi zaposlenici bili motivirani i angažirani na svojim radnim mjestima, odnosno kako bi na poslu uistinu dali sve od sebe. Motiviranju djelatnika treba pristupiti cjelo-vito i sustavno, kao što treba i aktivno raditi na razvoju rukovoditeljskih i liderskih vještina kod menadžera. Malo truda i rada na sebi uistinu može donijeti višestruke re-zultate, koji se mogu itekako pozitivno odraziti na orga-nizacijsku klimu - kaže Kraljević.

Trendovi edukacije HR menadžera Voditeljica marketinga i poslovnog brendiranja Ta-lent-Lyfta Kristina Martić ističe kako su pri formi-ranju tvrtke znali da u nekim područjima u razvoju HR-a kasnimo za razvijenijim svijetom, ali su bili obradovani nakon samo nekoliko mjeseci, shvativši da imaju apsolutnu podršku za svoje inicijative, da većina poslodavaca ima veliku želju optimizirati svoje sadašnje HR procese i primijeniti najbolje HR prakse. - Kada smo, prije nešto više od godinu dana, krenuli s marketinškim kampanjama za naš softver za zapošljavanje, prvi i najveći cilj nam je bio educirati tržište o najnovijim i najboljim praksama u području ljudskih potencijala (human resource, HR), akvizicije talenata, employer brandinga, digitalizacije u HR-u, recruitment marketinga i HR analitike - rekla nam je Martić.

- Prošli mjesec smo održali employer branding konfe-renciju u Zagrebu gdje se okupilo više od 150 sudio-nika iz više od 100 hrvatskih tvrtki. To je pokazatelj da su poslodavci itekako željni edukacija u HR-u. Ove godine, u suradnji s Mirakul akademijom, započela sam i jednodnevnu radionicu na temu recruitment marketinga. Dok prije godinu dana ta disciplina većini poslodavaca uopće nije bila poznata, sada na radio-nicu dolaze HR stručnjaci sa zainteresiranošću kako primijeniti marketinške metode u privlačenju talena-ta. Privlačenje talenata, u usporedbi nekoliko godina ranije, sada izgleda ili bi trebalo izgledati potpuno drugačije - ispričala nam je Martić, ističući kako je motivacija zaposlenika jedna od važnih HR tema.

Hard skills i soft skillsKako je podsjetio Sandro Kraljević, poslovna edukacija se dijeli na dvije kategorije: edukacije koje za cilj imaju stručno osposobljavanje djelatnika različitim spektrom tehničkih znanja i vještina koje su nužne da bi ti dje-latnici uspješno radili svoj posao (hard skills), te tre-ninzi usmjereni na tzv. meke vještine (soft skills), koji im omogućuju usavršavanje iz područja komunikacije, vođenja djelatnika i timova, prodaje, pregovaranja, motiviranja djelatnika itd.

- Ne postoji jednoznačan odgovor za sve kompanije kada govorimo o tome u kojem obujmu i vremenskom razdoblju bi se ovakve vrste edukacija trebale organi-zirati. One ovise o internim edukacijskim potrebama, kao i o ciljevima koje sama organizacija želi ostvariti - objašnjava Kraljević, dodajući kako tvrtke koje redovi-to ulažu vrijeme i novac u edukaciju i osposobljavanje svojih djelatnika imaju veću vjerojatnost da njihovi djelatnici budu uspješniji u onome što rade, te da u samim timovima posljedično zavlada jedna ugodnija radna atmosfera.Kraljević podsjeća kako su istraživanja pokazala da su meke vještine ponekad važnije za ostvarenje po-

slovnog uspjeha od ovih stručnih, tvrdih vještina. Naglašava kako edukacijama također treba pristupiti sustavno - ispitati obrazovne potrebe djelatnika, oda-brati kvalitetne edukativne programe koji će biti krei-rani sukladno njihovim slučajevima iz prakse, te po završetku edukacija pobrinuti se da znanja i vještine naučene na treninzima uistinu budu implementirane u praksi.

Interna edukacijaKristina Martić napominje kako su poslodavci sve više svjesni skill gapa (razlike između potražnje i ponude određenih vještina i znanja) te da posta-je sve potrebnije interno educirati zaposlenike dodajući kako javno obrazovanje kod nas još uvijek ne može pratiti nove trendove u poslovnom svijetu i educirati studente u smjerovima i znanjima koji su poslodavcima najpotrebniji, a onda sve češće čujemo kako nema kvalitetnih stručnjaka za razna zani-manja pa je stoga i borba za talente postala izuzet-no žestoka. U takvim okolnostima sami poslodavci su preuzeli inicijativu internih edukacija, odnosno rješavanje problema skill gapa.

Motivacija ima sve važniju ulogu u ljudskim potencijalima, sve više poslodavaca shvaća važnost motivacije, angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika.



Motivacija zaposlenikaNije dovoljno samo pronaći i zaposliti motivirane ljude, već s njima treba kontinui-rano raditi. - Osim što je zaposlenike teško pronaći, isto ih je tako teško i zadržati. Motivacija ima važnu ulogu i sve više poslodavaca shvaća važnost motivacije, angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika. Sukladno tomu, smatram da mnogi poslo-davci kojima je cilj smanjiti fluktuaciju i zadržati najbolje zaposlenike u svojim tvrtka-ma, itekako imaju potrebu za proširivanjem svojih znanja na tim područjima - smatra Martić.

- Potrebno je znati koje su njihove potrebe i ciljevi, što ih motivira, što ih frustrira i na temelju tih saznanja unaprjeđivati svoje ljude. Iz tog razloga smo mi, iako smo još dosta mali tim, nedavno uveli novu poslovnu organiziranost - happiness officer. Od samih početaka neke tvrtke, važno je da se netko posveti zaposlenicima i pomogne im da budu sretni i zadovoljni na poslu. Na kraju krajeva, bez zadovoljnih zaposle-nika nema ni produktivnosti, a bez produktivnosti nema niti rasta i razvoja tvrtke - ističe Martić.

- Nama je izuzetno važno da se naši zaposlenici kontinuirano razvijaju i uče nove stvari. Jedino tako možemo napredovati. Kod zapošljavanja ljudi, jedna od glavnih osobina koje tražimo upravo je motiviranost i želja za daljnjim učenjem. Ako uspijete dovesti takve ljude, nije ih potrebno previše motivirati na edukacije i usavršavanje jer oni to sami žele - kaže Martić, dodajući kako situacija nije uvijek takva i da po-stoje tvrtke koje se itekako bore s pronalaskom rješenja za motivaciju ljudi što se tiče usavšavanja njihovih znanja ili razvoja novih vještina.

- Mislim da transparentnost i otvorena komunikacija sa zaposlenicima igraju jako ve-liku ulogu. Potrebno je objasniti zaposlenicima kako oni, s novim vještinama, mogu kao individualci pridonijeti rastu i razvoju tvrtke. Svaki zaposlenik bi trebao znati kakvu ulogu njegov rad igra u ostvarivanju ciljeva, misije i vizije njegovog poslodavca. S druge strane, trebao bi postojati i neki oblik nagrađivanja onih koji su se voljni i željni dalje usavršavati - savjetuje Martić.


- Znam za nekoliko IT tvrtki, koje zapošljavaju developere i programere bez ikakvog prethodnog znanja i iskustva. Bitna im je samo motivacija i želja za učenjem. Mislim da je to win-win situacija i za poslodavce i za zaposlenike. Poslodavci izgrade osobu s vještinama koje njima trebaju, a zaposlenici steknu znanje u deficitarnim smjerovima - kaže Martić, dodajući kako postoje i tvrtke koje nemaju mogućnosti interno educirati, ili nemaju dovoljno resursa za to ili postojećeg znanja u smjerovima koji im trebaju, pa je u takvim situacijama rješenje u vanjskoj edukaciji.- Edukacijske ustanove, poput Mirakul Edukacijskog cen-tra, slušaju potrebe poslodavaca i na temelju tih saznanja okupe stručnjake za usko usmjerene edukacije. Prednost ovakvih edukacija je što su usmjerene na praksu više nego na teoriju, a to je ono što poslodavcima treba - brzo usvajanje znanja i mogućnost primjene tih znanja u praksi - kaže Martić koja usko specijalizirane edukacije smatra najboljim načinom da poslodavci kontinuirano usavršavaju svoje zaposlenike.

- Uz plaću, zaposlenike kod izbora posla najviše motivi-ra mogućnost za razvoj karijere te mogućnost stalnog usavršavanja i profesionalnog napretka. Zbog toga eduka-cije ne služe samo za prevladavanje skill gapa nego su one

i privlačne talentima za prihvaćanje zaposlenja - ističe Martić, naglašavajući kako u TalentLyftu stalno vode računa o strateškom zapošljavanju, odnosno da sukladno ciljevima tvrtke biraju zaposlenike koji su spremni ostvariti te ciljeve. Očekuje kako će tržište rada biti sve složenije pa je potrebno strateški provoditi educiranje za zanimanja koja će biti potrebna na promjenjivom tržištu rada.S takvim promišljanjem slaže se i Sandro Kraljević, navodeći primjer kako u opredjeljenju da edukaciji treba pristupiti strateški, neke tvrtke, prije svega korporacijske, krajem ili početkom godine rade plansko budžetiranje za edukacije u narednoj godini, kako bi unaprijed ne samo osigurali financijska sredstva za usavršavanje svojih zapo-

slenika, već i pomno isplanirali proces njihovog daljnjeg osposobljavanja, koje će se izravno odraziti na njihovu radnu uspješnost.

- Kod izrade strateških obrazovnih planova valja uzeti u obzir nekoliko čimbenika: koja su znanja i vještine potreb-ne djelatnicima kako bi oni uspješno obavljali svoj posao, jesu li takve edukacije uopće dostupne u Hrvatskoj, što ti djelatnici već znaju (odnosno, koje vještine iz tih područja oni već posjeduju), imaju li možda neke konkretne upite i/ili obrazovne preferencije prema kojima treba uskladiti te edukacije, te kako taj čitavi koncept odgovara ne samo ciljevima tvrtke za tu godinu, već i njezinom dugoročnom strateškom razvoju - kaže Kraljević, napominjući kako je važno i edukativni materijal prilagoditi konkretnim dje-latnicima, njihovim izazovima u poslovanju te primjerima iz prakse.

Digitalizacija u području ljudskih potencijalaJedan od osnovnih poslovnih postulata Mind Laba upravo je naglašavanje važnosti cjeloživotnog obrazovanja, jedino kontinuiranim radom i usavršavanjem može se biti konku-rentan - kaže Kraljević, naglašavajući kako u Hrvatskoj online edukacija još uvijek nije dovoljno zaživjela, unatoč tome što za tim postoji velika potreba. Na tržištu već po-stoji više različitih digitalnih rješenja koje mogu pomoći menadžerima u odjelima ljudskih potencijala.

- Kada smo tek krenuli s TalentLyftom, većina HR odje-la nije htjela ni čuti za uvođenje nekih HR softvera i di-gitalnih alata. Sada je ta situacija puno drugačija jer sve više menadžera shvaća prednosti digitalizacije u smislu unaprjeđivanja HR procesa - kaže Martić, navodeći kako se TalentLyft, zato što poslodavcima omogućuje brži, jedno-stavniji i produktivniji način zapošljavanja, profilirao kao jedan od najpopularnijih vrsta alata za akviziciju talenata. TalentLyft omogućuje jednostavnu izradu privlačnih stra-nica karijera, oglašavanje poslova na portalima i društvenim mrežama, primanje prijava, komunikaciju s kandidatima, evaluiranje kandidata, praćenje selekcije... Korištenjem di-gitalnih alata, HR stručnjaci mogu značajno pojednostaviti administrativne poslove kod selekcije kandidata i posvetiti se samim kandidatima. Kako nam kaže Martić, TalentLyft se i dalje razvija, sada se unaprjeđuje njegova recruitment marketing platforma.

Jedno od digitalnih rješenja je i Career Centar, napredna digitalna platforma za učinkovito provođenje procesa zapošljavanja, namijenjena tvrtkama svih veličina. Usmjere-na je na pomoć tvrtkama u prilagodbi procesa zapošljavanja u digitalnom dobu, a korisnicima omogućuje sadržaj bitan za donošenje odluka pri odabiru obrazovanja, karijere i profesionalnog razvoja. Sadrži i online edukacije za razvoj karijere i povezivanje s tvrtkama, odnosno pronalaženje tvrtke i posla po mjeri vlastitih interesa i ambicija te aktivno upravljanje karijerom.- Prednosti Career Centra mogu se opisati kroz 3 segmenta:


Tvrtke koje redovito ulažu vrijeme i

novac u edukaciju i osposobljavanje

svojih djelatnika imaju veću vjerojatnost da

njihovi djelatnici budu uspješniji u onome što

rade.

brzina procesa zapošljavanja koja vodi do uštede vremena i novca, veća objektivnost i bolja kvaliteta procjene kandidata za posao te moderniji i učinkovitiji proces što kandidati za posao očekuju, naročito od malo naprednijih tvrtki - rekao nam je pokretač i vlasnik Career Centra i Career at hand-a Vladimir Benić, dodavši kako sva ta 3 segmenta utječu na jednostavnije i kvalitetnije provođenja procesa zapošljavanja uz pomoć online i video testiranja.

- Često imamo slučaj kada tvrtke imaju 3 ili 4 paralelna natječaja za posao i obave online testiranje za 120 kandi-data u 2 ili 3 dana putem Career Centra, a u papir-olovka testiranju potrebno je 2-3 tjedna za odraditi takav pro-ces testiranja. Naravno, uštede za tvrtku se povećavaju ako inače zapošljavate na teritoriju cijele Hrvatske ili čak izvan Hrvatske. Svaka tvrtka, neovisno o resursima i mo-delu provođenja procjene kandidata kod zapošljavanja ima iznimnu korist od kvalitetnijeg i jeftinijeg procesa zapošljavanja, koji je usput i jednostavniji i brži i za same kandidate. Imati mogućnost, primjerice, testirati znanje engleskog jezika na širem krugu kandidata, može tvrtka-ma uštedjeti 10-15 dana posla i olakšati odabir kandidata za sljedeći krug selekcije - ispričao nam je Benić, dodajući kako tvrtke uz pomoć Career Centra na jednom mjestu mogu objaviti oglas za posao u samo nekoliko koraka, za-primiti online prijave, pozvati kandidate na online testi-ranje ili video testiranje, poslati kandidatima obavijest o statusu procesa, analizirati metriku svojih oglasa i kandida-ta i sve to uz 30-50% uštede u odnosu na klasične metode zapošljavanja.

- Često zaboravljamo kako manji broj kandidata dobije pri-liku sudjelovati u procesu zapošljavanja – većina kandidata nikad ne dobije priliku odraditi testiranje jer tvrtke nemaju vremena testirati veći broj kandidata. Tvrtke koje koriste online testiranje to mogu, što značajno povećava izglede do-brim kandidatima da ipak sudjeluju u procesu i da je manji rizik da će tvrtka previdjeti njihov životopis. Velika je to prednost online testiranja - objašnjava Benić.

Ako kandidati za posao nemaju dobre vještine zapošljavanja, odnosno nedostaje im razumijevanje procesa zapošljavanja, vještine kvalitetnog predstavljanja na razgovoru za posao i vještine odabira posla na prvom mjestu, Career Centar za to ima rješenje u edukativnim sadržajima - kaže Benić, dodajući da Career Centar ima puno sadržaja koji se tiču razumijevanja vlastitih vještina, procjene karijernih opcija i načina pripreme za selekcijski proces. - Takav sadržaj je nužan isto kao predavanja i radionice i koje radimo za po-sloprimce, ali i dalje je puno toga na samim kandidatima. Kako bi se kandidati istaknuli, Career Centar im omogućava pisanje članaka, uređivanje korisničkog profila, sudjelovanje u otvorenim testiranjima kako bi se lakše upoznali s online ili video testovima. Također im je jednostavnije pretraživati članke i sadržaj bitan za njihovu karijeru. Kroz Career Cen-tar imaju povijest oglasa za posao na koje su se prijavili i sva testiranja na jednom mjestu - kaže Benić.

HR Days konferencija: teoriju znamo, vrijeme je za praksu!Sadržajno bogata i puna konkretnih primjera, sedma po redu HR Days konferencija spremno vas čeka 11. i 12. travnja 2019. u Rovinju.Za travanj kažu da ima devet godišnjih doba na dan (radimo na tome da bude sunčano i toplo).Za Rovinj kažu da je modri biser (zbog čega mu se svake godine rado vraćamo).Za HR Days konferenciju kažu:... „Vodeće godišnje okupljanje HR stručnjaka na kojem ne nedostaje razmjene znanja, novih ideja, dobre hrane i inspiracije.”... „Svake godine s HR Days konferencije na posao dolazim s pozitivnim iskustvom i željom da tvrtku učinim što boljim mjestom za rad.”

Teoriju znate, tražili ste praksuPripremite se na dinamična dva dana u kojima iskusni i izvrsni govornici te stručnjaci s bogatom praksom s vama dijele svoj know how: jasne upute, provjerene tehnike, konkretne primjere, stvarna iskustva, korisne savjete i najbolje HR prakse.Na sedmoj HR Days konferenciji puno ćemo govoriti, još više djelovati i baviti se sljedećim područjima:

Leadership i razvojCijenimo talent, ali idemo i „praksom do savršenstva”. Tehnike vođenja nisu imune na nadogradnju: vrijeme je da se pozabavimo budućnošću leadershipa i prilagodbom na nove okolnosti na tržištu.Ne postoji problem za koji se ne bi pronašlo i rješenje, a džokere iz rukava na ovu temu izvlače: • Ben Renshaw, Leadership expert and coach • Dagmar Suissa, Transformational educator • Dan Riley, Talent Practice Leader, AON

koji govore o svrhovitom vodstvu i stupnjevima razvoja kroz koje svaki lider prolazi.

Digitalna transformacija i inovacijeMalo je toga što već nije izmišljeno, ali načina na koje nešto možemo napraviti ima bezbroj. Ne lutajte putevima kreativnog kaosa, za uvođenje reda i strukture tu su: • Kyrisa Sommers, Head of Innovation Engagement, Bayer • Alan Žepec, LQ

koji će nam pokazati koje inovativne modele možemo primijeniti u korporativnom učenju te kako utjecaj inovacija učinkovito provući kroz proces angažiranosti, osnaživanja i poduzetništva.

Traženje talenata i umijeće regrutiranjaČak i ponajbolji lideri susreću se s izazovom prilagodbe mlađim generacijama zapo-slenika: • Tko su ti novi mladi stručnjaci? • Kako ih regrutirati? • Što učiniti ako ih nedostaje? • Kako im dočarati svrhu zbog koje svakog dana dolaze na posao?

Dotaknut ćemo se i vrućih tema kao što su digitalno učenje, upotreba umjetne inteli-gencije, gejmifikacija, timski coaching, ali.. Stop!Ne želimo da vam moždane vijuge pregore, stoga vas očekuje i više pauza, više kave, puno ukusne hrane te nezaboravni party!Svi MojPosao klijenti do 16. prosinca mogu iskoristiti Super early bird i cijenu kotiza-cije za 2.900 kn + PDV.Vidimo se!



HR breakfast 2018 - „walk the walk“, „team talk“, „celebrating success“, „stay in motion“ & „give feedback“Drugi HR breakfast u organizaciji Mirakul Edukacijskog centra ponovno okupio vodeće stručnjake za ljudske potencijale u Hrvatskoj.

9. studenoga 2018. u Kongresnom centru FORUM u Za-grebu održan je drugi HR breakfast u organizaciji Mirakul Edukacijskog centra. Pokrovitelj eventa bila je tvrtka Ta-lentLyft, a na događanju se okupilo 120 vodećih HR me-nadžera i stručnjaka iz cijele Hrvatske.U uvodnom predavanju su Damir Kovačević i Sandra Ćupurdija iz Instituta za upravljanje apsentizmom ni-zom primjera ukazali na utjecaj izostanaka na poslovanje. Ujedno su istaknuli kako je povećana stopa apsentizma u snažnoj korelaciji s fluktuacijom zaposlenika. Posebnu pažnju je plijenio fenomen „prividne prisutnosti“ zaposle-nika jer poslodavac isplati 35% plaća za rad koji se nikada ne obavi.

Tema drugog predavanja bila je Health & Workplace nutrition – prehrana, stres i produktivnost, a doc.dr.sc.

Temelj privlačenja i zadržavanja milenijalaca je inkluzivnost jer kreiraju svoju svrhu oko ljudi, važna im je vizija, misija i svrha postojanja organizacije

Postoji visoka korelacija među

rezultatima prodajnog perfomansa u

kvartalu, individualnih ocjena i motivacije.

Top performeri su najmotiviraniji dok

rezultati indeksa nisu ukazali na jedinstveni

faktor fluktuacije.

Darija Vranešić Bender ukazala je na ulogu poslodavca u poticanju zdravijih prehrambenih izbora zaposlenika. Upravo nutri-ergonomija izučava povezanost zaposlenika s radnim mjestom i produktivnošću u odnosu na njegov nutritivni status. Optimalna hidracija osigurava bolje rad-ne izvedbe, a s druge strane, više od 5 kava dnevno poni-štava sve pozitivne učinke konzumacije kave i uzrokuje neželjene nuspojave. Povela se i zanimljiva diskusija o sve prisutnijem trendu „Intermittent fasting“.U panel diskusiji „Encouraging Workplace Positivity – pozitivnost vs produktivnost – best HR practices“ koju je moderirala Iva Belé, Mirta Pađen Lee, direktorica odjela za ljudske resurse u IKEA-i, opisana je praksu „Inper-dependent leadershipa“ koja uključuje vođenje vlastitim primjerom, zajedništvo i poticanje preuzimanja odgovor-nosti, obvezu davanja dnevne odgovornosti, a posebno je interesantna „Walk the walk“ praksa u kojoj menadžment daje „real time“ povratne informacije zaposlenicima na tjednoj bazi.

Irena Kokot Križić, HR Business Partner za marketing i prodaju u tvrtki Heineken Hrvatska, istaknula je prakse vezane uz sigurnost zaposlenika, praksu otvorenih vrata, oslovljavanja s „ti“, ali i „team talka“ u Stay in motion platformi što daje iznimne rezultate. Sve navedeno potiče zaposlenike na fizičku aktivnost, hodanje, trčanje, rolanje, vožnju biciklima, sudjelovanje u sportskim druženjima, a poruka je jasna: menadžment tim razmišlja o vašem zdravlju. Jedan dan u tjednu zaposlenici rade od kuće, a

što je važno milenijalcima u smislu osobnih vrijednosti?

Na području osobnih vrijednosti milenijalcima je važno imati stabilnu obitelj i djecu te živjeti u mirnom okruženju, a imaju izražen pomak s individualističke na kolaborativnu kulturu. Prilikom prikupljanja povratnih informacija, milenijalci kontinuirano očekuju povratnu informaciju, ali pokazuju manji interes za aktiv-nim traženjem. Milenijalci očekuju konkretnu povratnu informaciju potkrijeplje-nu primjerom i uporni su sve dok je ne dobiju, dok su nešto starije generacije zadovoljne i osrednjim odgovorom.

nakon 18 sati nema mailova ni slanja poruka. Posebnu pa-žnju je plijenio kartonski predsjednik uprave koji služi kao ploča za pisanje jer šalje snažnu poruku o organizacijskoj kulturi Heinekena.

Luka Babić, voditelj globalnog odjela ljudskih resursa u Infobipu, koristi Herzbergovu dvofaktorsku teoriju moti-vacije u performance procesu. Indeks motivacije se prati na šestomjesečnoj razini i predstavlja početak komunika-cije sa zaposlenim. Babić zaključuje kako postoji visoka korelacija između rezultata prodajnog perfomansa u kvar-talu i individualnih ocjena i motivacije. Top performeri su najmotiviraniji dok rezultati indeksa nisu ukazali na je-dinstveni faktor fluktuacije.Sanja Jovanović, rukovoditeljica ljudskih potencijala za komercijalne poslove za Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u tvrtki Coca – Cola HBC, posebno je ista-knula program detektiranja i ubrzane edukacije talenata i lidera unutar kompanije. Svrha programa „Fast forward“ je osjećaj pripadnosti, spremnosti i davanje povratne in-formacije o tome na čemu se treba raditi kao i na individu-alnom pristupu kroz mentoring, a program je standardizi-ran na razini svih „hellenic zemalja“.

Irena Bajan Varat, HR Supervisor u tvrtki 3M, ističe „celebrating success“ - niskobudžetne prakse koje sla-ve velike, ali i male tjedne i mjesečne uspjehe i dodatno povezuju prodaju koja je najvećim dijelom na terenu s timom iz ureda. Prodajni rezultati se slave uz večeru na kojoj sudjeluje prodaja, ali i cijela back office supporting funkcija. „Wonder day“ je praksa u kojoj dolazi do rotacije zaposlenika na jedan dan pa tako prodaja ulazi u ured logi-stike, back office na teren, a poseban interes je za call-cen-tar. Ideje generiraju svi zaposlenici, a dnevne frustracije se ostavljaju na post it white boardovima u kuhinji.

Doc.dr.sc. Marinela Dropulić Ružić vodila je panel dis-kusiju „Managing the Millennials – upravljanje novim generacijama“, a Marin Mlinarić, direktor odjela ljudskih potencijala i organizacijske kulture za Hrvatsku i Sloveni-ju u Philip Morrisu, ističe globalnu uključivost i različitost kao ključni faktor za postizanje rezultata. S obzirom na evidentnu transformaciju u duhanskoj industriji „svijet bez dima“ ističe praksu „Inclusion“ - povezivanje gene-racija, spolova, iskustava i znanja te sudjelovanje u krei-ranju dugoročnih pogleda. U kreiranju svoje nove kulture

razgovarali su individualno s 12 000 zaposlenika kako bi u konačnici definirali culture i leadership signature.

Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica odjela ljudskih resursa u tvrtki Infinum, istaknula je ključni koncept suradnje s milenijalcima, a to je razbijanje stereotipa. Milenijalci u IT sektoru počinju raditi na prvoj ili drugoj godini studija, radišni su i motivirani, a najbolja HR praksa je da nemate praksu i da se sve što radite ne zove proces, praksa, proce-dura jer tako osiguravate sudjelovanje. Dinamika izmjene praksi nagrađivanja iziskuje podršku brzog i učinkovitog menadžmenta koji prati potrebe zaposlenika. Iako u počet-ku dinamika izmjena praksi frustrira, jer uloženi trud daje kratkotrajni učinak, Bulbuk Jergović ističe da se čovjek brzo navikne jer fleksibilnost utječe na produktivnost.Ana Spasojević, voditeljica Odjela ljudskih resursa u Na-nobitu, simpatično je zaključila kako nikako ne može go-voriti oni milenijalci jer je i sama pripadnik te generacije i zaključila kako ne traže od kompanija previše, nego i ma-nje od onog što im pripada. Temeljni cilj HR i inicijative zaposlenih u gaming industriji je poticanje zaigranosti i visoke angažiranosti. Posebno je istaknula projekt „No-nobit Game Jam – Heckaton“ čiji je cilj razvoj aplikacije po timovima u roku 48 sati, a kojim se potiče intenzivno razmjenjivanje znanja, a koncept „no management just mentorship“ iznimno dobro funkcionira u Nanobitu. Smiljana Štrbac, menadžerica za ljudske resurse u revi-zorskoj tvrtki KPMG, ističe kako KPMG prodaje znanje i da je upravo njegova aplikacija ključ rasta biznisa. S ob-zirom na specifičnosti industrije u procesu regrutiranja na danima karijera, koriste dvije igre koje omogućavaju pristupnicima upoznavanje s proizvodima i uslugama koje KPMG nudi. Štrbac ističe da je razlika između genera-cija evidentna, jer dok je prioritet prije dvadeset godina bio pronaći posao s redovitom plaćom, sada je fokus na dodatnim edukacijama, odnosno globalnom secondmentu unutar KPMG-a i konkretnim pitanjima vezanim uz tip edukacije, a osobito na „Learning and development“ tre-ninzima u inozemstvu. Milenijalci zaključuju kako virtu-alna učionica nije adekvatan supstitut. Panel je završila Nathalie Lerotić Pavlik, Leadership Coa-ch, organizacijski psiholog i konzultant za ljudske potenci-jale, sumirajući sve izrečeno i navodeći kako je temelj pri-vlačenja i zadržavanja milenijaca inkluzivnost jer kreiraju svoju svrhu oko ljudi, važna im je vizija, misija i svrha postojanja organizacije.

Upravljanje ljudskim potencijalima Upravljanje ljudskim potencijalima


HR Akademija1. ožujka 2019. - 31. svibnja 2019.MODUL 1: Business & HR Strategy - Strateški menadžment ljudskih potencijalaMODUL 2: Selection, Recruitment & Training Process – Privlačenje, selekcija i usavršavanje zaposlenikaMODUL 3: Performance consulting - Job Evaluation, Appraisal, Promotion & Transfers - Praćenje adne uspješnosti, procjena posla, promocija i transferiMODUL 4: Employee Experience – Successfully Managing & Retaining Talent - Uspješno upravljanje i zadržavanje talentaMODUL 5: Generation management - Upravljanje međugeneracijskim razlikama na radnom mjestuMODUL 6: Real time HR, Effectively using HR analytics & Metrics - HR analitika i metrika - Znamo li vrijednost kojom HR doprinosi businessu?MODUL 7: Reward Management Systems - Organizacijski sustavi motiviranja i nagrađivanja

Mini MBA – Management skills 8. ožujka 2019. - 5. travnja 2019.MODUL 1: Impression Management, Power And Influence - Tehnike samopredstavljanja i body language za managereMODUL 2: Interpersonal Skills of Effective Managers – Upravljanje ljudima, vremenom, konfliktima i stresomMODUL 3: Finance for Managers – Analiza i interpretacija financijskih izvještaja s budžetiranjem

Project management Akademija 6. veljače 2019. - 3. travnja 2019. 17. travnja 2019. – 18. lipnja 2019. MODUL 1: Projekt i upravljanje projektom, PMBOK MODUL 2: Upravljanje vremenom i opsegom projekta MODUL 3: Upravljanje troškovima i kvalitetom projekta MODUL 4: Upravljanje ljudskim resursima, komunikacijom i dionicima projekta MODUL 5: Upravljanje projektnim rizicima i nabavom

Prodajna Akademija 22. ožujka 2019. - 14. lipnja 2019. MODUL 1: Napredne prodajne vještineMODUL 2: Poslovna komunikacija i bontonMODUL 3: Poslovno pregovaranje u prodajiMODUL 4: Komunikacija s „teškim“ klijentimaMODUL 5: Upravljanje stresom i konfliktnim situacijama MODUL 6: Prodajna analiza i alati za mjerenje rezultata prodaje

Internet marketing Akademija 15. ožujka 2019. - 14. lipnja 2019.MODUL 1: Internet marketingMODUL 2: SMM - Marketing na društvenim mrežamaMODUL 3: SEO - Optimizacija web stranica za tražiliceMODUL 4: Google AdWords - osnovni modulMODUL 5: Google AdWords - napredni modulMODUL 6: Google Analytics - analiza uspješnosti web sjedištaMODUL 7: Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje

Specijalist za marketing na društvenim mrežama28. ožujka 2019. - 10. svibnja 2019.MODUL 1: Social Media Marketing – Marketing na društvenim mrežamaMODUL 2: Strategy, Communications and Contests on Social Networks – Strategija nastupa i komunikacije na društvenim mrežamaMODUL 3: Content Marketing and Advertising Campaigns – Napredno korištenje društvenih mreža

HR refreshment course17. svibnja 2019. – 14. lipnja 2019.MODUL 1: Employer Branding & Recruitment Marketing – Istaknite svoj brand i privucite najbolje ljudeMODUL 2: Employee Engagement Trends – Razvoj i mjerenje angažiranosti zaposlenikaMODUL 3: The Power of Gamification in HR – Gejmifikacija i moderni alati za uspješnije upravljanje ljudskim potencijalima

Financijska Akademija21. ožujka 2019. - 13. lipnja 2019. MODUL 1: Analiza financijskih izvještajaMODUL 2: Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacijeMODUL 3: Upravljanje financijskim rizicimaMODUL 4: Procjena vrijednosti poduzećaMODUL 5: Menadžersko računovodstvo u poslovnom upravljanjuMODUL 6: Managerski izvještaji iz kontrolinga

Performance coaching for managers4. travnja 2019. - 22. svibnja 2019.MODUL 1: Welcome to Coaching – Baza za uspješan put od menadžera do coachaMODUL 2: Coaching Skills and Roles - Biti menadžer i biti coachMODUL 3: Effective Coaching Techniques And Tools - Alati i metode koje coach treba znatiMODUL 4: Excellence in Coaching - Korak do izvrsnosti u coachingu

Stress management coaching16. svibnja 2019. - 13. lipnja 2019.MODUL 1: Stress management & Stress free nutrition– uzroci, posljedice i prevencija stresa prehranomMODUL 2: Anti-stress mental training – tehnike razvijanja mentalne snage, smanjivanja stresa i postizanja vrhunskih rezultataMODUL 3: Self management & Stress coping strategies – upravljanje sobom i strategije suočavanja sa stresom na poslu

Sales Excellence Training10. svibnja 2019. - 7. lipnja 2019.MODUL 1: Digital marketing & Webshop sales future: digtalne marketinške strategije i strategija web prodajeMODUL 2: Optimal Sales Performance: balansiranje između brojeva i emocijaMODUL 3: Systematic salles approach best practices: razvijte prodajne vještine i unaprijedite učinkovitost regionalnih prodajnih timova

* Svi moduli mogu se pojedinačno slušati i kao zasebni seminari** Organiziramo i InHouse (zatvorene) seminare i radionice, posebno prilagođene specifičnim potrebama i očekivanjima klijenata

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICA: Zagreb

Više informacija na www.mirakul.hr


Mirakul Akademije višemjesečni su obrazovni programi koji polaznicima omogućuju trenutačnu primjenu stečenoga znanja zahvaljujući brojnim praktičnim i aktualnim primjerima koji se obrađuju na problemskoj i interaktivnoj nastavi.


Dobra plinska infrastruktura uz LNG podloga su Hrvatskoj da bude plinsko središte regije


Plin

EU je jedina ostala dosljedna Pariškom sporazumu o smanjenju emisije štetnih plinova. Naime, azijske zemlje u razvoju nastavile su graditi svoju konkurentnost na povoljnijim, a ekološki pogubnim izvorima energije, a SAD su napustile orijentaciju iz Pariškog sporazuma o klimi na proizvodnom valu nafte i plina iz nekonvencionalnih nalazišta, stječući tako energetsku neovisnost i vodeći svjetski položaj u proizvodnji ugljikovodika, ukazuje energetski stručnjak Igor Grozdanić, ističući kako time dolazi u pitanje konkurentnost Europske unije.

Prema izvješću Europske agencije za suradnju ener-getskih regulatora (The Agency for the Cooperation of Energy Regulators ACER) o veleprodajnim cije-nama plina u Europi u 2017. godini, Hrvatska plaća treći najskuplji plin u Europi, s procjenom daljnjeg rasta, koji bi mogao rezultirati najskupljim plinom u Europi i bez garancija sigurnosti dostave. Druge zemlje, premda u geografski znatno nepovoljnijem položaju, poput baltičkih zemalja ili Poljske, imaju si-gurnije dobavne pravce opskrbe i jeftiniji plin. Razlog tomu je izostanak energetske strategije u Hrvatskoj. Dok druge zemlje imaju energetske strategije, u Hr-vatskoj je tek sredinom studenoga predstavljena tzv. Zelena knjiga – skup analitičkih podloga (sigurnosti opskrbe, energetske učinkovitosti, tržišta energije i cijena, integracije u jedinstveno tržište Europske unije, energetske tehnologije, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, prometa...) za izradu Stra-tegije energetskog razvoja RH do 2030., s pogledom do 2050. godine.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osnovalo je Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja RH. Povjerenstvo je unutar svog djelokruga rada izradilo smjernice i podloge za izra-du nacrta prijedloga Strategije te napravilo analizu sadašnjeg stanja u energetskom sektoru u RH i EU s naglaskom na aktualne razvojne projekte i smjernice razvoja svih relevantnih dionika u RH.

Globalni rast proizvodnje i potrošnje plina, prije svega LNG-a- Na energetskom tržištu u svijetu, prirodni plin je prepoznat kao bitan energent koji će imati konstan-tni rast potrošnje i proizvodnje u najmanje iduća tri desetljeća. Na globalnoj razini potrošnja prirodnog plina povećava se godišnje 1,5%, a lidersku poziciju u proizvodnji i potrošnji preuzele su SAD. Ne treba zanemariti ni činjenicu da su SAD u istom razdoblju imale i najveće smanjenje stakleničkih plinova po

stanovniku upravo zbog značajnog zaokreta prema plinu. Zbog zaokreta prema niskougljičnoj strategiji, plin treba promatrati kao tranzicijski energent i alter-nativu ugljenu i nafti. Zbog niske cijene, više od 40% električne energije u Europi proizvodi se iz ugljena, odakle i dolazi optimizam o svijetloj budućnosti plina u narednom razdoblju. U protekloj dekadi, bez obzira na velike investicije i promociju, porast proizvodnje električne energije iz sunca i vjetra bio je manji od povećane proizvodnje električne energije iz uglje-na. Porast potrošnje električne energije bio je goto-vo 6.000 TWh, dok je električna energija iz vjetra i sunca povećana za nešto više od 1.000 TWh, što upu-ćuje na činjenicu da u desetljeću obnovljivih izvora energije iz vjetra i sunca, oni nisu uspjeli zadovoljiti ni 20% nove potražnje za električnom energijom, a kamoli uzeti dio postojećeg tržišta fosilnim gorivima - rekao nam je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić, zaključujući: - Želimo li postići brzi učinak u borbi protiv globalnog zato-pljenja, prirodni plin nema alternativu.

Značajan je podatak da se potrošnja plina 2017. godine približila udjelu od blizu četvrtine ukupne potrošnje primarne energije u EU. - Potrošnja plina u Hrvatskoj unatrag nekoliko go-dina konstantno raste zbog povećanja potreba u energetskim transformacijama, oporavka industrije, nastavka plinifikacije Dalmacije i priobalja. Premda zadovoljavamo potrošnju od 40% iz vlastitih izvora proizvodnje, još nedavno je bilo 80% pa dolazimo do izračuna da će RH u narednih 5 godina izgubiti goto-vo 1% BDP-a na godišnjoj razini - kaže Pudić, ističu-ći kako Hrvatska mora ubrzati procese istraživanja i podići proizvodnju plina. - U suprotnom, upozorava, daljnjim padom vlastite proizvodnje, Hrvatska će za koju godinu pokrivati manje od 20% vlastitih potre-ba i bit će skoro potpuno ovisna o uvozu te riziku raznih tržišnih i geopolitičkih čimbenika na koje neće moći utjecati. Prirodni plin treba zauzeti strateško

Plin je globalno prepoznat kao bitan energent koji će imati konstantni rast potrošnje i proizvodnje u najmanje iduća tri desetljeća.


Plin

RH dobro funkcionira kao sastavni dio

integralnog europskog plinskog tržišta i ima

relativno dobro razvijen plinski

energetski sektor.

mjesto u novoj energetskoj strategiji po uzoru na mnoge zemlje EU i svijeta. Sukobljeni geostrateški energetski interesi u Europi- Ipak, RH dobro funkcionira kao sastavni dio integral-nog Europskog plinskog tržišta i ima relativno dobro razvijen plinski energetski sektor. Plinski energetski sektor postaje sve spremniji za prihvaćanje i uključi-vanje novih tehnologija u plinsku infrastrukturu. Pri-rodni se plin potpuno afirmirao kao energent tržišta. U tom smislu HSUP pozdravlja razvoj novih projeka-ta diverzifikacije opskrbe, kao što su LNG terminal i proširenje kapaciteta kapitalne transportne mreže koja bi trebala dati fleksibilnost sustava i pretpostavke za agresivniji komercijalni iskorak na okolna tržišta. Pri tome treba biti oprezan da izgradnja novih sustava (LNG, transportni sustav...) treba biti samoodrživa kako ne bi dovela do kanibalizacije samog sustava – ističe predsjednik HSUP-a. - Hrvatsko tržište plina potpuno je liberalizirano za sve kategorije potrošača, osim za kućanstva kojima se krajnja cijena plina utvrđuje odlukom Hrvatske ener-getske regulatorne agencije (HERA) na temelju Me-todologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu sukladno Zakonu o tržištu plina. Prijelazno razdoblje admini-strativnog reguliranja cijena traje od 1. kolovoza 2018.

do 31. ožujka 2021., a nakon toga slijedi slobodno tr-žišno formiranje cijena - rekao nam je Pudić, dodavši kako je hrvatska plinska infrastruktura primjer razvi-jenosti u regiji, no zahtijeva puno bolje iskorištenje kako ne bi predstavljala financijski uteg za građane i bila čimbenik nekonkurentnosti privrednih subjekata.

Projekti LNG terminala i Jonsko-jadranskog plino-voda jedni su od onih koji bi trebali osigurati diver-sifikaciju dobave i time povećati njezinu sigurnost te značajno doprinijeti energetskoj neovisnosti RH, smatraju u Plinacrou i dodaju kako, kada je riječ o cijeni transporta plina, realizacija LNG-a i Jadran-sko-jonskog plinovoda treba dovesti do povećanja transportiranih količina, a time i smanjenja tarife za transport i u konačnici, nižih cijena plina za hrvat-ske potrošače. Plinacro je spreman, nakon donošenja investicijske odluke, krenuti u izgradnju otpremnog plinovoda Omišalj-Zlobin, odnosno povezati LNG s Plinacrovim transportnim sustavom.

Hrvatska skupo plaća plin, sve više uvozi i sve manje proizvodiHrvatska je prije 7-8 godina iz vlastite proizvodnje za-dovoljavala 80-90% potrošnje plina, sada ni polovicu, a u sljedećih 7-8 godina nećemo zadovoljavati ni 20% potrošnje, upozorio je predsjednik HSUP Dalibor Pu-dić na konferenciji „Hrvatsko i regionalno plinsko tr-žište”. To je, smatra Pudić, posljedica činjenice da kod nas vrlo teško prolaze projekti, pogotovo oni vezani uz istraživanje ugljikovodika.

Prema podatcima ACER-a, Hrvatska plaća 21 euro/MWh, što je veleprodajna cijena uvoznog plina od 17 do 23% veća nego u ostalim zemljama regije. Veću cijenu od nas plaćaju samo Finska (21,5 eura/MWh) i Moldavija (21,7 eura/MWh). Usporedbe radi, Slove-nija (19,2) i Mađarska (19,3) plaćaju gotovo 2 eura po MWh manje, dok se veleprodajna cijena plina u Au-striji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj kreće od 17,1 do 18 eura/MWh.Takvo stanje rezultat je triju glavnih čimbenika: značajnog opadanja domaće proizvodnje zbog pri-vatizacije Ine i prodaje MOL-u, koji je obustavio istraživanja u Hrvatskoj te umjesto toga uvozi plin iz Mađarske. Drugi čimbenik čine nediverzificirani izvori i udaljenosti od izvora (zbog transportnih ta-rifa). Reducirana domaća proizvodnja nadomještala se većim uvozom, a Hrvatska je ovisna o MOL-u i Gazpromu s kojim također potpisuje dugoročne ugo-vore koji ne omogućavaju fleksibilnu, tržišnu adapta-ciju cijena s obzirom na stupanj ponude i potražnje. Udaljenost definira i tranzitne tarife, stoga veća uda-ljenost znači veće cijene. Hrvatsku to dovodi u nepo-voljnu poziciju.Uz to, Hrvatska je ispala iz svih dogovora o gradnji budućih plinovoda – niti je dio Južnog toka niti Sje-

Neriješena situacija s Inom negativno utječe

na tržište plina

Zbog neriješenih upravljačkih odnosa u Ini uslijedilo je desetljeće smanjenja istraživačkih projekata u toj kompaniji. Uslijedio je i veći izvoz plina iz Hrvatske, odnosno iz Ininih izvora i povećanje uvoza u Hrvatsku, što je nepovoljno i za cijenu i za sigurnost opskrbe.

Gubitak upravljačkih prava u Ini Hrvatskoj je odredio logičnu strategiju osiguranja što više dobavnih pravaca. Hrvatska je tijekom posljednjeg desetljeća problem novih op-skrbnih pravaca za plin pokušavala riješiti uključivanjem u više velikih međunarodnih projekata, od raznih varijanti gradnje terminala za uvoz ukapljenog plina, preko spa-janja na velike plinovodne projekte Južni tok, Sjeverni tok i Jadransko-jonski plinovod. Nažalost, nijedan od tih projekata nije se realizirao, dok je s druge strane ruski plinski monopolist Gazprom učvrstio svoju tržišnu poziciju u Europi. Hrvatska se nalazi na kraju plinovoda koji preko Ukrajine opskrbljuje srednju Europu ruskim plinom.

S obzirom na to da Hrvatska neće biti na trasi planiranih plinovoda, ostat će i dalje u najlošijoj poziciji opskrbe. Kao najbolje rješenje nameće se gradnja plutajućeg LNG ter-minala na Krku. Problem je što je ukapljeni plin cjenovno nekonkuretan ruskom plinu te nema interesa da LNG terminal u Hrvatskoj bude ozbiljan regionalni opskrbni pravac. Hrvatska Vlada u pregovorima je s mađarskim dužnosnicima o mogućnosti da ta-mošnje energetske kompanije zakupe određeni kapacitet terminala i tako diverzifici-raju svoj uvoz plina od Gazproma, s kojim im postojeći ugovor istječe 2020. godine. Ipak, mnogi već danas sumnjaju da će se to dogoditi, odnosno uvjereni su da hrvat-ski projekt Mađarima služi samo kao poluga za ishođenje boljih uvjeta od Gazproma prilikom sklapanja novog dugoročnog ugovora o opskrbi.


Prema Međunarodnoj agenciji za energiju

(International Energy Agency IEA),

proizvodnja električne energije činila je 50%

porasta potrošnje plina tijekom posljednjeg

desetljeća.

vernog, a nepoznata je budućnost i Jadransko-jonskog. Kao alternativni način opskrbe ostaje samo još neiz-građeni LNG terminal na Krku.Poluregulirano tržište kakvo ima Hrvatska, pokazuje se najgorom je od mogućih opcija u odnosu na potpuno tr-žišno regulirano ili potpuno pod državnom kontrolom. Ta srednja opcija trebala bi opravdati državni utjecaj kroz socijalnu cijenu plina, ali umjesto toga, ostavila je prostor za sumnjive radnje i razna pogodovanja, koja se pokazuju u dugoročnim ugovorima u kojima je cijena plina fiksirana i u Hrvatskoj, u pravilu veća od tržišne.

Zadovoljavajuća plinska infrastrukturaU vrijeme kada je iz Ine izdvojen transport prirodnog plina i formirano poduzeće za upravljenje plinskom mrežom 2001. godine, Hrvatska je imala 1.600 km plinovoda u sjeverenom i istočnom dijelu zemlje iz-građenih prije 25-30 godina. Od tada je u izgradnju plinske mreže uloženo 680 milijuna eura i izgrađeno novih 1.100 km plinovoda, interkonekcija s mađar-skim plinovodom 2011. godine. Plinacro sada upravlja s transportnim sustavom prirodnog plina od 2.693 km, sustavom koji pokriva 95% teritorija Hrvatske.

U kolovozu ove godine Plinacro je započeo izgradnju prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu Republike Hrvatske ukupne vrijednosti 209 milijuna kuna. Kada krajem 2019. bude izgrađen, taj tehnički iznimno kompleksan objekt povećat će fleksi-bilnost upravljanja postojećim transportnim kapacite-tima i njihovo racionalno povećanje prema potrebama tržišta te tako pridonijeti ukupnoj učinkovitosti naci-

onalnog transportnog sustava. Uz to, omogućit će i uspostavu stalnog dvosmjernog kapaciteta na postoje-ćoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, što će omogućiti i otpremu plina s budućeg LNG terminala prema Mađarskoj i trećim zemljama. U tijeku su i projekti interkonekcija sa susjednim zemljama. Na postojećoj interkonekciji sa Slove-nijom krajem godine bit će omogućen dvosmjerni protok, odnosno i izvoz plina u pravcu Slovenije, početnog kapaciteta od 30000 m³/h. Intenzivno se surađuje i na projektu tzv. južne interkonekcije s BiH na pravcu Zagvozd-Imotski-Posušje-Novi Trav-nik s odvojkom za Mostar.

Hrvatska i budući plinovodiNe samo Hrvatskoj, nego i cijeloj jugoistočnoj Euro-pi nedostaje interkonekcija s dvosmjernim tijekom i pristup LNG tržištima. Nacionalna tržišta su relativno mala, a transportni sustavi nisu usklađeni ni u tehnič-kom ni u regulatornom smislu. Također, cijela regija ovisi o jednom izvoru plina - ruskom.

Jedini planirani plinovod koji bi bio strateški povoljan za Hrvatsku je Jadransko-jonski plinovod, no vrijeme njegove gradnje je neizvjesno. Taj će plinovod biti jako važan za Albaniju i Crnu Goru, a oko 2,5 milijarde m³ ostalo bi u Hrvatskoj, odnosno transportiralo bi se u druge zemlje u regiji. Investicija u Jadransko-jonski pli-novod procjenjuje se na oko 580 milijuna eura, od čega bi dio kroz Hrvatsku koštao oko 280 milijuna eura.Taj plinovod bi bio isplativ i imao povoljnu cijenu pli-na isključivo ako bi se koristio sav njegov potencijal, odnosno ukoliko bi imao velike potrošače.

Potencijali proizvodnje bioplina- Proizvodnja bioplina u Hrvatskoj svake godine bi-lježi rast. I u 2017. godini proizvodnja se odvijala u postrojenjima ukupno instalirane snage 43 MW, pri-likom čega je proizvedeno oko 120 milijuna m³ plina. Izgrađene su elektrane na bioplin, deponijski plin i plin iz otpadnih voda - rekao nam je predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić, dodajući kako je potencijal proizvodnje bioplina u Hrvatskoj iznimno velik, osobito na područ-ju agrara koji je u sadašnjoj strukturi najzastupljeniji, samim time što naša zemlja ima poljoprivrednu tradi-ciju koju može spojiti s modernim tehnologijama.

Također, za izgradnju novih bioplinskih elektrana na deponijski plin i plin iz otpadnih voda u urbanim sredinama može služiti praksa zagrebačkog modela. Iz dijela bioplina specifičnom se proizvodnjom može proizvesti i tzv. biometan, što je već uhodana praksa u modernim zemljama EU-a, posebno u Njemačkoj. Takav biometan rabi se za potrebe lokalne potrošnje, punionice vozila na plin, a kod većih količina sustav proizvodnje može se priključiti i na distribucijsku mrežu. Biometan je okarakteriziran u strateškim

LNG Krk se ne isplati, ali jamči alternativnu

opskrbu

Tvrtka LNG Hrvatska objavila je početkom studenoga da je za nabavu plutajućeg ter-minala odnosno broda za uplinjavanje (FSRU) odabrala ponudu norveške tvrtke Go-lar Power Limited, koji je ponudio novu konverziju postojećeg LNG tankera u FSRU brod u vrijednosti 159,6 milijuna eura.- Riječ je o LNG tankeru proizvedenom 2005. godine, koji plovi pod imenom Golar Viking. U trenutku isporuke, brod će na lokaciju LNG terminala biti dopremljen iz brodogradilišta kao nova konverzija FSRU broda u skladu s najvišim tehničkim stan-dardima i standardima zaštite okoliša i prirode - navodi se u objavi LNG Hrvatska.Kako se navodi u objavi LNG Hrvatska, ovisno o rezultatima postupka obvezujućeg zakupa kapaciteta terminala koji se zatvara 20. prosinca ove godine, te donošenju po-zitivne investicijske odluke, predviđeno vrijeme isporuke FSRU broda je u razdoblju od 30. rujna 2020. do 30. listopada 2020., kako bi LNG terminal postao operativan 1. siječnja 2021. godine.Po podatcima iz LNG-a Hrvatska, odabrani FSRU brod spremničkog je kapacite-ta 140.000 prostornih metara, s nominalnim kapacitetom regasifikacije UPP-a od 300.000 m³ prirodnog plina/satno, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 mi-lijardi m³ plina, a što je u skladu s tehničkim kapacitetom plinskog transportnog sustava Hrvatske.

Plin


Budućnost izgradnje novih bioplinskih

postrojenja ovisit će o zakonskom okviru u području korištenja

obnovljivih izvora energije i premijama, kao i finan-ciranju izgradnje iz EU.

europskim dokumentima kao energent budućnosti zajedno s ostalim obnovljivim izvorima energije koji mogu koristiti već izgrađenu transportnu infrastruk-turu. Za poticanje izgradnje postrojenja za proizvod-nju bioplina, odnosno biometana, postoje izdašni eu-ropski fondovi koji su već iskorišteni i u Hrvatskoj. Bioplin i biometan zasigurno je trend koji će utjecati na globalno smanjenje stakleničkih plinova. Dobro je

poznato da se s prirodnim plinom globalno smanje-nje stakleničkih plinova može smanjiti za 70%, ali da bi to smanjenje bilo za 90-95% značajnu ulogu mo-rat će preuzeti bioplin. U Europi se razvija nekoliko projekata power-to-gas koji služe kako bi se viškovi električne energije skladištili u obliku biometana - objasnio nam je Pudić.

Istraživanje nalazišta plina u HrvatskojPrirodni plin u Hrvatskoj proizvodi se iz 17 eksploa-tacijskih polja Panona i tri eksploatacijska područja na Jadranu. Proizvodnja plina iz Panona nešto je veća od proizvodnje ostvarene iz Jadranskog podmorja. Najve-ći dio plina iz Panona dolazi iz ležišta Molve, Kalino-vac i Gola. Uz ležište Molve izgrađena su postrojenja za preradu i pripremu plina za transport.- Tijekom zadnjih desetakak godina u Republici Hr-vatskoj nije bilo značajnijih istraživanja novih plin-skih ležišta, što je preduvjet sigurnije i pouzdanije opskrbe jer prozvodnjom iz vlastitih izvora tržište je manje osjetljivo na bilo kakve vanjske poremećaje dobave. Vlada RH raspisala je natječaj u dodjeljivanju koncesija za istraživanje ugljikovodika, a za neka su područja koncesije i dodijeljene. Za očekivati je da će u narednom periodu započeti i taj proces, jer su stvo-reni ekonomski uvjeti i parametri isplativosti ulaga-nja (uz projekcije povrata investicije i dobiti), kojih nije bilo u proteklom vremenu te su kočili agresivniji pristup kompanija. Međutim, zbog nedostatnog istra-živanja i obnavljanja domaćih zaliha plina u ležištima te prirodnog pada proizvodnje, došlo je do znatnog i stalnog smanjivanja domaće proizvodnje prirodnog plina - rekao nam je Pudić, dodavši kako je ukupna proizvodnja plina u Hrvatskoj smanjena s oko 2,7 milijardi m³ u 2010., na ukupno oko 1,5 milijardi m³ u 2017. godini, u što je uključeno i gotovo 400 milijuna m³ koji se izvoze u Italiju kao otplata ula-ganja talijanskih partnera u zajedničku proizvodnju prirodnog plina u podmorju sjevernog Jadrana. Stoga za domaće potrebe preostaje oko 1,1 milijardi m³ s tendencijom daljnjeg smanjivanja. - Ranije se i Ina nalazila u takvoj situaciji, kada je dik-tirana cijena i obveza prodaje plina kućanstvima nega-tivno utjecala na naše poslovanje - rekli su nam iz Ine i dodali kako nastavljaju s ulaganjima u nove istražne i proizvodne projekte u zemlji s ciljem podizanja doma-će proizvodnje plina i nafte. - Ove smo godine otkupili Enijev udio u plinskim po-ljima u hrvatskom dijelu Jadrana, što će povećati pro-izvodnju plina za oko 380.000 m³ godišnje. Na kopnu pak nastavljamo s našim EOR projektom u koji smo do sada uložili više od milijardu kuna. Provodimo i nova istraživanja na području Drava-2 u što ćemo uložiti više od 10 milijuna eura. Do sada smo izbušili dvije istražne bušotine te analiziramo ima li komercijalnog otkrića, a radimo i nova 2D seizmička mjerenja na di-jelu tog područja - rekli su iz Ine.

Plin

Sve prednosti plina

Plin je prepoznat kao most prema čistoj i sigurnoj budućnosti u kojoj će obnov-ljivi izvori energije imati daleko veći udio nego danas. Sve se sve češće koristi za istovremenu proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije, a u kućanstvi-ma za kuhanje, grijanje, hlađenje i centralno grijanje. U Austriji, gdje je sjedište energetskog koncerna EVN, plin je podrška i opcija u slučajevima kad se ne može proizvesti dovoljno energije iz vode, vjetra i sunca. EVN Croatia plinoficira Dalmaciju od 2009. godine. Dosad je u Zadarskoj, Šiben-sko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji izgradio više od 130 kilometara pli-novoda, a svakodnevno plinom opskrbljuje oko 1.500 korisnika. Možda je manje poznato, ali sigurno nije nepoznato, da se povijest plina u Dalmaciji počela obli-kovati još u 19. stoljeću. Plin je uveden u Splitu još 1862. kad je grad dobio plinsku rasvjetu. Na dnu Plinarske ulice izgrađena je Plinara koju je sagradio francuski inženjer Josip Fridrick Fervier koji je dobio koncesiju na 50 godina. Iako se plin danas u Dalmaciji većinom koristi u kućanstvima, razni poslovni korisnici prepoznali su njegove brojne pogodnosti, a posebno u građevinskoj i aluminijskoj industriji te hotelijerstvu. Svi oni ističu stalnu dostupnost plina kao jednu od velikih prednosti, a u slučaju industrijskih potrošača i bitno smanjenje energetskih troškova te povećanje učinkovitosti.Deset najvećih potrošača EVN-a u Dalmaciji tijekom 2017. uštedjelo je preko 24 milijuna kuna u troškovima energije, a u protekle dvije godine smanjili su emisije CO2 za 16.138 tona. Koriste li plin umjesto ukapljenog naftnog plina, kućanstva prema podatcima iz 2016. u stanovima s potrošnjom od 1.000 m³ plina mogu na godišnjoj razini ostvariti uštedu od skoro 700 kuna. Prijelazom na plin, umjesto korištenja električne energije za grijanje, kućanstva mogu uštedjeti više od 5.000 kuna, što znači da otprilike u godinu dana mogu isplatiti ulaganje u plinski pri-ključak. Slične uštede, osim kućanstava i poslovnih subjekata mogu postići i javne ustano-ve, koje u ovom trenutku pretežno koriste teška loživa ulja kao što je mazut, koji zbog emisija sumporovog dioksida ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi i štetno djeluje na osjetljive ekosustave i ljepotu okoliša.


Putovanje po mjeri modernog putnikaIdeja putovanja evoluirala je zajedno s društvom i tehnologijom. Prilikom odabiradestinacije, putnici očekuju informacije na jednom mjestu, paket putničkih usluga koji im osigurava putnička agencija i pomoć tehnoloških inovacija kako bi sadržaj destinacije koju namjeravaju posjetiti mogli jednostavno proučiti. Egzotične destinacije više nisu Havaji, Maldivi, Kuba i sl. Putnici traže nove izazove, odlaze na avanturistička putovanja na Himalaje, a pravom egzotikom mogao bi se uskoro smatrati put na Mjesec.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Svaki peti ispitanik istraživanja agencije

booking.com volio bi upoznati odredište

prije samog putovanja koristeći tehnologiju virtualne stvarnosti.

Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je 2017. godine na privatna putovanja odlazilo 43% sta-novništva Hrvatske. Ukupno je ostvareno 4,1 milijuna privatnih putovanja, od čega 2,6 milijuna ili 62,9% u Hrvatskoj i 1,5 milijuna, odnosno 37,1% u inozem-stvo. Pritom se najčešće u inozemstvo putovalo u BiH, Italiju, Njemačku, Austriju i Sloveniju, a najčešći ra-zlozi za putovanje u inozemstvo bili su odmor ili po-sjet rodbini, a oko 8% osoba je putovalo poslovno.

Brojke su slične u posljednjih nekoliko godina i nema prevelikih odstupanja u postotcima, no ima određenih pomaka u izboru samih destinacija za putovanja. Jača zimski turizam pa veći broj Hrvata odlazi na skijanje u zimskim mjesecima, ali s druge strane, raste i interes za dalekim putovanjima. S tim se slaže i Nikolina Frklić, voditeljica marketinga i korporativnih komunikacija put-ničke agencije Atlas d.d. - Razloge tomu možemo tražiti u dostupnosti samih dalekih destinacija, kao i općenito u

sve većem interesu Hrvata za putovanjima koja su sve više na ljestvici prioriteta. Za nekad nedostižne desti-nacije, koje su imali prilike doživjeti samo rijetki, danas imamo veći broj zrakoplovnih linija, a i cijene su znatno dostupnije. Dodatno, Hrvatima je ljeti i dalje prvi izbor Hrvatska, a u zimskoj sezoni odličan izbor su egzotične destinacije - kazala nam je Nikolina Frklić iz Atlasa.

Najpopularnije egzotične destinacijeKao najpopularnije egzotične destinacije, Nikolina Frklić izdvaja Dubai, kao izbor bližeg zimskog sunca. U in-dividualnim aranžmanima popularni su Mauricijus i Bali za koje najčešće kreiraju aranžmane u skladu sa specifičnim željama, npr. tečajeve joge ili kuhanja, golf i sl. Od grupnih polazaka u ovoj godini jako su se po-pularizirali Izrael i Jordan, u porastu je interes za In-diju gdje Atlas nudi povoljne i ekskluzivne aranžmane te primjerice za New York, za koji imaju cijeli niz gru-pnih polazaka. Kina je također interesantna kao jedna

od destinacija, a vrlo je tražena i Šri Lanka. Valja spo-menuti i turu Kraljevskim gradovima Maroka.Pojam egzotičnog putovanja bi se u skoroj budućno-sti mogao početi odnositi na nešto sasvim drugačije, doznajemo iz istraživanja popularne svjetske agencije booking.com. Naime, NASA će 2019. godine započeti izgradnju svoje svemirske postaje na Mjesecu (s lansi-ranjem predviđenim u 2022.), a velika ulaganja u orbi-talne svemirske letove nastavit će se u istoj mjeri, što će nam približiti ideju o putovanju svemirom. Tvrtke koje se bave putovanjima i proizvodnjom robe široke potrošnje ulagat će u ispitivanja na Zemlji kako bi se pripremile za svemirsku budućnost i zadovoljile potre-be potrošača koji žele istražiti nova područja. Jedan od tri ispitanika iz Hrvatske (36%) raduje se mogućnosti putovanja svemirom u budućnosti, a skoro jednako to-liko ih je otvoreno za to iskustvo (35%).

Dok putovanja u svemir ne postanu stvarnost, ovaj će se novi hrabri mentalitet za sada manifestirati u bližim putovanjima sa željom da se istraže još neistražena po-dručja na Zemlji. Najviše interesa putnici pokazuju za ono što je ispod površine (terra firma) jer dvoje od tro-je putnika iz Hrvatske (64%) potvrđuje da želi boraviti u smještaju ispod površine mora.

Iskustva avioprijevoznika vezano uz daleka putovanjaO tome koliki je interes Hrvata za egzotična putovanja razgovarali smo i s g. Martinom Grossom, regional-nim menadžerom aviokompanije Emirates za Austriju, Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.

Od Emiratesovog inauguracijskog leta u Zagrebu u lipnju 2017. primjećuju jaku putničku potražnju i za-nimanje za posjet Dubaiju, kao i drugim egzotičnim destinacijama. Tijekom ove zimske sezone hrvatski putnici mogu neometano putovati u Dubai zahvalju-jući njihovom partnerstvu s kompanijom flydubai. Dubai izdvajaju kao idealno odredište za odmor gdje posjetitelji tijekom cijele godine mogu uživati u sun-čanom vremenu, šest otvorenih javnih plaža, šoping iskustvu, znamenitostima i još mnogo toga. Za putnike koji svoje putovanje nastavljaju do udaljenijih odredi-šta, Emirates nudi mogućnosti u više od 150 destinaci-ja u 85 zemalja na šest kontinenata, uključujući popu-larne putničke rute/linije kao što su Šri Lanka, Tajland, Kina, Japan i Australija.

- Iz svog modernog čvorišta u Dubaiju, Emirates put-nicima nudi mogućnosti do više od 150 destinacija, povezujući ih s nekim od najimpresivnijih gradova i očaravajućim krajolicima širom svijeta. Putnici koji putuju kroz Dubai mogu otkriti mnoštvo eklektičnih ponuda koje ovaj grad nudi te potom nastaviti svoje putovanje do krajnjih odredišta, poput Maldiva, Mau-ricijusa i Balija ili pak zadivljujućih metropolskih gra-dova poput Tokija, Šangaja i Pekinga - u zaključku je dodao Martin Gross.

Akcije, first i last minute putovanja i aranžmaniKod izbora egzotične destinacije cijena putovanja je često presudan čimbenik za odluku. No, ako se odlu-čimo za putovanja u first ili last minute aranžmanima, cijene su daleko pristupačnije. I jedna i druga moguć-

Gotovo pola putnika iz Hrvatske (46%) 2019. godine planira posjetiti odredište na kojem ćese ponovno osjećati poput djeteta.

Daleka i egzotična putovanjaDaleka i egzotična putovanja


Hrvatska je enogastronomski bogata zemlja, a specifičnosti svake regije dobar su temelj za produženje turističke sezoneO autohtonim hrvatskim jelima možemo govoriti samo na regionalnoj osnovi jer svaki dio Hrvatske ima posebnu tradiciju. Upravo restorani s tradicionalnim jelima u jelovniku te lokalnim vinima na vinskoj listi jačaju enogastro prepoznatljivost Hrvatske.

Hrana i vino su nekada bili samo manji dio turističke po-nude, a tek posljednjih godina im se pridaje više važnosti u promociji turističkih odredišta. Danas gastronomija zauzi-ma vrlo visoko mjesto pri odabiru destinacije za odmor te je prema istraživanjima na četvrtom mjestu po motivaciji dolaska.

Enogastronomska prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacijeHrvatska je po mnogočemu enogastronomski specifična, a za razliku od ostalih europskih zemalja sjedinjuje bo-gatstvo srednjoeuropske, mediteranske i orijentalne kuhi-nje. Stoga turisti dolaskom u Hrvatsku mogu prepoznati okuse i specijalitete od Beča i Venecije do Istanbula, ali i dragocjeno nasljeđe pučkih kuhinja u kojima su nastala različita autohtona jela, u kojima prevladavaju najvažnije namirnice pojedinih regija. Hrvatska bi svakako trebala na gastronomskoj ponudi, kulturi i vinima temeljiti razvoj turizma tijekom cijele godine.Primjerice, hrvatski maslinari već su duže vrijeme uz bok gastronomskim regijama kao što su Italija i Španjolska, što puno znači za promociju zemlje. Prošle godine je u Puli otvoren i Museum Olei Histriae, odnosno Kuća istar-skog maslinovog ulja, prvi muzej posvećen maslinarstvu i maslinovom ulju u Hrvatskoj. Osim muzejskog prosto-ra, Kuća istarskog maslinovog ulja ima i degustacijski te prodajni dio.

No, ulaže li Hrvatska dovoljno u promociju, odnosno brendiranje maslinovog, ali i bučinog ulja? Sudeći prema tome što je navedeno u Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, u sklopu unapređenja konkurentnosti hrvat-skog turizma nije navedena nijedna mjera koja se odnosi na marketing enogastronomske ponude, što kroz brendi-ranje, što kroz organizaciju manifestacija. Jačanje enoga-stronomske prepoznatljivosti Hrvatske, kada je, primjeri-ce, riječ o maslinovom i bučinom ulju, uglavnom ostaje na pojedincima, vizionarima, poduzetnicima i udrugama. Jedna od takvih udruga je Varaždinsko bučino ulje. Tajnica Udruge Andreja Petrović kaže kako je jedan od osnovnih ciljeva Udruge promocija i brendiranje Varaž-dinskog bučinog ulja kako bi postalo prepoznatljiv brend na području cijele Hrvatske, ali s vremenom i izvan gra-

Gastronomija zauzima visoko četvrto mjesto pri odabiru destinacije za odmor te je nužno poraditi na brendiranju bogate gastronomske ponude hrvatskih regija, gradova i mjesta.

nica. - Bučino se ulje ne koristi dovoljno u svakodnevnoj prehrani, nedovoljno je zastupljeno na tržištu, u restorani-ma, hotelima, kulinarskim manifestacijama i kulinarskim televizijskim emisijama. Tko je tomu kriv? Nitko drugi nego mi sami, proizvođači, udruge. Suradnja istovjetnih udruga i podrška lokalnih i državnih institucija važna je i neophodna da bi se to promijenilo - smatra Andreja Pe-trović iz udruge Varaždinsko bučino ulje te dodaje kako godišnje Hrvatsku posjeti nekoliko milijuna turista, vrlo mali dio njih kuša bučino ulje, a još manje ih kupi i ponese u svoju zemlju. Bučino ulje može biti dodatak svim sala-tama, povrću ili ga se može kombinirati sa sirom. Andre-ja Petrović posebno spominje domaći kravlji sir i vrhnje preko kojeg se prelije bučino ulje, a kao pravu delikatesu navodi sladoled preliven bučinim uljem i posipan bučinim sjemenkama.

Kada je riječ o praćenju gastronomskih trendova, primjer s bučinim uljem je pokazatelj kako se uz tradicionalne namirnice mogu kreirati neka nova, privlačna jela. I kod nas se sve više razvija svijest o zdravoj hrani, organskim namirnicama lokalnih, malih OPG-ova. Otvara se sve veći broj restorana u kojima je prisutna inovativnost u pripremi jela, a mnogi od njih su uspjeli spojiti autohto-

Enogastronomija

Pripremila: Maja Belušić

Daleka i egzotična putovanja

Od putovanja se očekuje puno više nego prije, u smislu nematerijalne dobiti za putnika. Putovanja kojima su doživljaji u centru pozornosti bila su jedan od glavnih trendova 2018. godine, a 2019. godine to će se podići na još višu razinu. „Aktivan odmor” imat će jednaku važnost kao i „odlazak na odmor”, ako ne i višu, kada putnici razmišljaju o putovanju. Za skoro dvije trećine putnika iz Hrvatske (62%) doživljaji imaju veću vri-jednost od materijalnih stvari. Putnici će u 2019. go-dini uživati u brojnim drugačijim i autentičnim doživ-ljajima – od mjesta na kojima će objedovati i spavati do načina na koji odlaze u šoping ili gledaju omiljene sportske utakmice. Naglasak će biti na trenutcima koji će im donositi radost i užitak dugo nakon samog do-gađaja. Gotovo pola putnika iz Hrvatske (46%) 2019. godine planira posjetiti odredište na kojem će se po-novno osjećati poput djeteta.

Sve popularnija postaju i mikroputovanja. Čak 50% putnika iz Hrvatske izjavilo je da 2019. godine plani-ra otići na više vikend-putovanja. To je godina za koju se predviđa da će sve biti kreirano po mjeri putnika – kratka putovanja uz bolje organizirane planove, uba-čena u kraće vremenske rokove. U ovom slučaju manje je definitivno više, jer se putnicima nude iskustva po njihovoj mjeri.

Nepal, Butan i ekspedicije na HimalajeDa moderna putovanja donekle odstupaju od uobičaje-nih pravila, pokazuje i činjenica da se često kao desti-nacije odabiru Nepal, Butan, a nerijetko se radi i o oz-biljnim poduhvatima, poput odlaska na ekspediciju na Himalaje. Nikolina Frklić iz Atlasa to pripisuje činjeni-ci da ljudi koji su obišli „klasičnije“ daleke destinacije, vole proširiti priču na Nepal i Butan. Nerijetko je tu prisutna doza avanturizma, a generatori su i odmak od stresne svakodnevnice, autentičnost destinacija te cije-ne koje su u takvim destinacijama uistinu pristupačne.

Utjecaj društvenih mreža na izbor destinacije- Društvene mreže imaju sve više utjecaja na društvo općenito pa ne čudi utjecaj influencerskog marketin-ga, Instagrama, Facebooka i raznih blogova na odabir egzotičnih putovanja. Slike i video-materijali dalekih destinacija šire se i privlače nove putnike, povećava-ju potražnju - objašnjava Nikolina Frklić iz Atlasa. Nerijetko se dogodi da putovanje prijatelja, poznate osobe ili influencera navede putnike na istraživanje novih destinacija ili ih pak dovede do zaključka kako su neke destinacije dostupnije nego što su mislili. Isto tako, daju vjerodostojan prikaz, prikaz iz prve ruke. Sličan pristup imaju u Atlasu, u svojoj strategiji mar-ketinškog komuniciranja, gdje putnicima u ovo doba iznimne informiranosti nastoje dati savjet „prijatelja“. Postoje razne grupe ljubitelja putovanja na društve-nim mrežama gdje putnici dijele iskustva s putnicima diljem svijeta i motiviraju ih na nova istraživanja.

„Aktivan odmor” imat će jednaku važnost kao

i „odlazak na odmor”, ako ne i veću, kada

putnici razmišljaju o pu-tovanju. Za skoro dvije

trećine putnika iz Hr-vatske (62%) doživljaji imaju veću vrijednost od materijalnih stvari.

nost imaju svoje prednosti i mane. Dok je kod first minute aranžmana sve slobodno i postoji mogućnost biranja mjesta, smještaja, kata, načina plaćanja itd., a cijene mogu biti povoljnije najčešće i do 30%, kod last minute aranžmana ponude su ograničene što se tiče smještaja, broja osoba, mjesta u avionu i naravno, ograničavajući čimbenik je i mogućnost uzimanja slo-bodnih dana za putovanje. No, popusti su značajni pa je moguće uštedjeti i do 50% ukupne cijene.

Kakva nas putovanja očekuju u 2019. godini?Prema istraživanju booking.com-a, vodeće svjetske tvrtke za povezivanje putnika, provedenog na uzorku od 21.500 ispitanika iz cijelog svijeta, očekivanja od putovanja u 2019. mogla bi značajno podići ljestvicu. Ne traži se više uobičajeno, nego baš suprotno.

Od putovanja se počinje očekivati, osim opuštanja i istraživanja novih prostora, da pruže dodatnu vrijed-nost u obliku novostečenog znanja, pa se sve više traže tzv. naukoputovanja.

Očekuje se također i jednostavnost, u smislu kori-štenja tehnoloških inovacija. Putnici iz Hrvatske se najviše vesele jedinstvenoj aplikaciji kojom će po-kriti sve potrebe vezane uz planiranje, rezerviranje i samo putovanje (61%) i mobilnim aplikacijama ko-jima će u stvarnom vremenu moći pratiti lokaciju svoje prtljage (59%).2019. godine razvijat će se više tehnoloških inovacija osmišljenih za istraživanje prije putovanja. Čak 31% putnika iz Hrvatske preferira ideju „virtualnog put-ničkog agenta“ kojim bi se upravljalo putem glasovnih naredbi iz udobnosti vlastitog doma, a svaki peti ispi-tanik volio bi upoznati odredište prije samog putova-nja koristeći tehnologiju virtualne stvarnosti.Moderni putnici žele jednostavnost u pristupu infor-macijama o potencijalnom putovanju. Naime, četvrti-na putnika iz Hrvatske (27%) želi da netko ili nešto preuzme teži dio posla i ponudi im preporuke za pu-tovanja, a oko dvije petine (39%) žele da tvrtke koje pružaju usluge putovanja koriste tehnologije kao što je umjetna inteligencija (AI) za davanje preporuka na temelju prethodnih iskustava. Više od polovica putnika (54%) bila bi uzbuđena zbog tehnoloških inovacija u svijetu putovanja, poput digitalnog vodiča koji bi im omogućio uistinu personalizirano iskustvo.

Jedna od zanimljivosti u očekivanjima od putovanja u 2019. godini su tzv. osviještena putovanja. Trenutačno dvoje od pet putnika iz Hrvatske (40%) smatra društve-na pitanja vezana uz potencijalna odredišta putovanja iznimno važnima pri odabiru odredišta, a više od polovice putnika (54%) odbija posjetiti odredište ako smatra da će to imati negativan utjecaj na lokalno stanovništvo. Raste i svijest o okolišu pa će većina putnika nastojati smanjiti korištenje plastične ambalaže tijekom putovanja.


ne namirnice s novim, drugačijim načinima pripremanja. Tako se stvaraju prepoznatljiva jela privlačna i internacio-nalnim gostima, a ipak se nastoji koristiti domaće, lokalne sastojke.

Spoj eno-gastro i poslovnog turizma nudi nove mogućnosti za produženje sezoneIstraživanja među hotelijerima pokazuju da poslovni go-sti čine stabilnih 10 do 15% udjela svih hotelskih gostiju. Gosti koji dolaze zbog posla možda neće uživati u izle-tima u prirodu, sportu i drugim aktivnostima, ali svaka-ko moraju nešto konzumirati dok su na putu. Upravo na konferencijama te enogastro eventima, mnogi hoteli u središnjoj Hrvatskoj i Istri već temelje produženje sezone.

Prednost poslovnog turizma je što se odvija tijekom cijele godine, uz povećanje u ljetnim i zimskim mjesecima. U Hrvatskoj trenutno postoje četiri kongresna centra, a to su Zagreb, Opatija, Split i Dubrovnik. Dobar primjer kongre-sne destinacije je Opatija, koja godišnje ugosti više od 500 različitih poslovnih skupova. Veliki broj kongresa u Opa-tiji je tradicionalan i nacionalnog značaja, a svake godine bilježi se sve veći broj kongresa međunarodnog značaja. Upravo se u Opatiji, već tradicionalno početkom prosinca, organizira Festival čokolade. U prosincu se održavaju i poslovni domjenci, a sve veći broj restorana nudi bogatije menije koji uključuju i neka tradicionalna hrvatska jela. Restoran Ribič je jedan od restorana u središnjoj Hrvat-skoj, točnije u Velikom Trgovišću, koji organizira domjen-ke. Osim zagrebačkog odreska po kojem je poznat, nudi i druge mesne delicije, ali i domaći špek, salamu, kobasice i domaći sir s vrhnjem. U ponudi imaju i domaće štrudle te štrudle zapečene u vrhnju. Kada je riječ o božićnim domjencima u restoranima Istre, restoran Katalyima u Kanfanaru osmislio je jelovnik koji nudi prave okuse istarske tradicije. Osim pršuta, janjetine i telećeg pečenja, u ponudi su pljukanci s tartufima, fuži sa šugom od boškarina i njoki s kopunom.

Tradicija sačuvana u vinskim podrumima i vinskim cestama središnje HrvatskeVinogradarstvo i vinarstvo u Podravini i Prigorju inten-zivno se razvija u zadnjih deset godina. Mladi vinari po-čeli su okrupnjavati posjede i uz stručnu pomoć formi-rati nasade mladih vinograda. Vinarija Šimunić jedna je od novijih, obiteljskih vinarija, prepoznatljivu po svojim vrhunskim vinima. Graševina i rajnski rizling dva su sim-bola ove vinarije. U sklopu vinarije su podrum i kušaonica. Druga vinarija u sklopu koje je i restoran, gdje se uz na-javu mogu kušati sva vina i najbolji podravski specijaliteti je Vinarija Kostanjevec. Zbog dva međunarodna priznanja Decanter u Londonu 2015. godine za bijeli pinot i rose sorte cabernet sauvignon, ova vinarija postala je jedna od prepoznatljivijih u Podravini. Po uzoru na regiju Champa-gne u Francuskoj, vinarija je počela i proizvodnju vrhun-skog pjenušca.

Kada je riječ o vrhunskom pjenušavom vinu, put nas vodi na Plešivičku vinsku cestu. Osim graševine, chardonnaya, rajnskog rizlinga, neuburgera, sivog pinota, bijelog pinota, traminca, mirisavog traminca, sauvignona, zelenog silvan-ca, žutog plaveca, Plješevica je mjesto na kojem je nastalo vrhunsko pjenušavo vino Brut. Uz bok 30-ak vinarskih gospodarstava, svoju vinsku priču piše i Vinarija Ivančić, koja je za sva svoja vina i pjenušce dobila mnoge nagrade. - Kad smo prvi put napravili pjenušac Griffin Rose od po-malo zaboravljene sorte Portugizac, nismo ni sanjali da će ga ljudi tako prepoznati. Dobio je zlato 3 godine za redom na svjetskom ocjenjivanju vina te sorte i postao šampion kategorije pjenušaca i rosea. Ove godine smo u Bugarskoj za sva 4 vina koja smo donijeli dobili zlatne medalje, dok

je pjenušac Griffin Zero pobijedio u kategoriji pjenušaca i postao šampionom. Posebno me veseli da je naša prva berba vina Sauvignon Blanc dobila zlatnu medalju - kaže vlasnik vinarije Krešimir Ivančić. Da je Pleševička vinska cesta nešto posebno i prepoznatlji-vo, a samim time i turistima atraktivno slaže se i vlasnik Vinarije Ivančić. Dodaje kako se uvijek može više poraditi na samoj promociji Plešivice kao vinske regije te da to orga-nizirano rade Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko kroz svoje projekte i manifestacije, ali da su najzaslužniji upravo sami vinari koji svojom kvalitetom promiču svoj kraj.

Krešimir Ivančić kaže kako mu je jako teško odabrati vino na koje je posebno ponosan, ali kaže kako je Chardonnay Sur lie je od samog početka njegova velika ljubav. - Pje-nušac Griffin DarkSide je crno pjenušavo vino od sorte Portugizac i na neki način vrlo posebno jer crna pjenušava vina su vrlo rijetka na tržištu kod nas i u svijetu. Poseban je, neobičan, zavodljiv i slastan - govori vlasnik vinarije o drugom vinu, na koje je također ponosan. Njihova vina mogu se probati u zagrebačkom wine baru „Basement“ u Tomićevoj, a osim u samoj vinariji, mogu se kupiti u za-grebačkim vinotekama, Vivat u Folnegovićevom i Marti-ćevoj, Miva u Vukovarskoj i Teslinoj te na online trgovini www.thewineandmore.com. Vinska cesta središnje Hrvatske koju svakako treba spo-menuti je ona u srcu Zagorja. Vinari Zagorja, s više od 1300 registriranih vina, povezani su u jednu vinsku cestu te je tako svakome olakšan posjet i degustacija najbolje-ga što Zagorje nudi. Zagorska vinska karta definitivno je podignuta na zavidan nivo, a vinari se često odlučuju na kasne berbe, proizvodnju predikatnih vina, a u hladnijim zimama čak i vina ledene berbe. Jedan od poznatijih vinara iz Huma na Sutli je Boris Drenški-Bodren, vlasnik više-strukih Decanterovih medalja iz Londona.

Bogata eno-gastro ponuda Istre: vino, masline i tartufiMožemo sa sigurnošću reći kako je istarska vinska scena najpropulzivnija u Hrvatskoj. U posljednjih 10-20 godina stvorena je prepoznatljiva i moderna istarska vinska in-dustrija, na čelu s pokretačima Gainfrancom Kozlovićem, Morenom Coronicom i Ivicom Matoševićem. Istarski vinari su se probili neprekidnim podizanjem kvalitete, a malvasia istriana postala je najprepoznatljiviji hrvatski vinski brend.

- Istra je sama po sebi na povoljnoj geostrateškoj poziciji i prvenstveno je to presudilo u stvaranju branda „ISTRA“. Nakon toga, otvoreni mentalitet i radišnost ljudi profili-rali su Istru da postane najpopularnija turistička i vinska regija Hrvatske. U današnje vrijeme marketing je jedna od najbitnijih stavki uz kvalitetu proizvoda koja čini sponu do uspjeha. Sagledavajući trenutnu situaciju smatram da je vrijeme da se marketing usmjeri na inozemna tržišta i da se generalno stvori priča o Hrvatskoj kao novoj vinskoj destinaciji na svjetskoj karti. To su prije nas činile mnoge druge europske države, a kao dobar primjer može nam po-

Prošlog tjedna u zagrebačkom hotelu Esplanada održana je svečana dodjela nagrada Bijeli grozd za najbolje vinarije s turističkog aspekta. Ovu nagradu je prije šest godina utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., a misija projekta je istaknuti one koji se naj-više trude i rade, nagraditi ih za njihov uspjeh i dati svim dionicima u turizmu poticaj za dodatni rast i razvoj kvalitete cjelokupne turističke ponude vezane za gastronomiju i enologiju. U izboru najboljih vinskih turističkih destinacija sudjelovali su posjetitelji koji su ih odabrali zbog vlastitog nezaboravnog doživljaja i iskustva.

Prema glasovima posjetitelja, Vina Belje imaju najbolju turističku ponudu u Slavoniji i Podunavlju koja uključuje najljepšu vinsku cestu u Hrvatskoj, suvremenu vinariju s turističkim prijemnim centrom smještenu u vinogradima te stari podrum iz 1526. godine s hrastovim bačvama, bogatom vinskom arhivom, kušaonicom vina i vinote-kom. - Vina Belje zahvaljuju svim posjetiteljima koji su nas odabrali za najbolju vinsku tu-rističku destinaciju u našoj regiji, dva puta u posljednje tri godine. Za nas je to daljnji poticaj za razvoj i suradnju s našim partnerima iz Baranje i regije kako bismo ponu-dili zanimljivu i autentičnu ponudu za domaće i strane goste - istaknula je Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica Sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija u Belju.Na web-stranicama vinabelje.hr i shop.belje.hr dostupne su dodatne informacije o turističkoj ponudi Belja, kao i bogat izbor vina u prigodnoj ambalaži koji su idealan blagdanski poklon.

služiti Italija - kaže Damjanić Ivan, nositelj gospodarstva Damjanić vina.

Priča o Damjanić vinima započinje 1999. godine kada je Ivan Damjanić, u svojim studentskim danima, napravio prvo vino od grožđa dobivenog iz djedovog starog vino-grada. Kaže kako je to bila samo iskra koja je trebala da bi 2004. godine započela proizvodnja prvih boca vina. Po-lako, kroz godine, količine i kvaliteta su konstantno rasle da bi danas proizvodili 60-ak tisuća butelja vrhunskog vina. Kada smo Ivana Damjanića upitali o vinima na koje su posebno ponosni, kaže kako je teško izabrati jedno ili više vina koja su mu najdraža i dodaje: - Sve su to moje

Vina Belje imaju najbolju turističku ponudu

u Slavoniji i Podunavlju

Gastronomijasredišnje Hrvatske

je pod utjecajemsrednjoeuropskih

kuhinja, ali uza sve to ima svoje

posebnosti zbog pučkihreceptura u kojima je

zadržana autohtonost.

Vrijeme je da se marketing usmjeri na inozemna tržišta i da se stvori priča o Hrvatskoj kao novoj vinskoj destinaciji na svjetskoj karti.

EnogastronomijaEnogastronomija

Gastronomski specijaliteti po kojima je prepoznatljiva središnja Hrvatska

Gastronomija središnje Hrvatske pod utjecajem je srednjoeuropskih kuhinja, ponajviše mađarske, austrijske, slovenske i češke, ali uza sve to ima svoje posebnosti zbog pučkih receptura u kojima je zadržana autohtonost. Jedan od kultnih proizvoda središnje Hrvatske svakako je sir i vrhnje.

Čuvar tog tradicionalnog proizvoda svakako je i Mljekara Veronika. - Kao najvažnije ga-stronomsko obilježje Hrvatske sa sirom i mliječnim proizvodima, izdvojili bismo svakako zagorske štrukle i bučnicu. Domaći svježi sir s pravim domaćim punomasnim vrhnjem s češnjakom isto je tako prepoznatljivo jelo u našem kraju i u Hrvatskoj - kaže Jelena Šurbek iz Mljekare Veronika. Prvi proizvodi s kojima su u Mljekari Veronika započeli proizvodnju bili su svježe mlijeko, maslac, svježi sir, jogurt i polutvrdi sir, a trenutno prodaju 40-ak različitih proizvoda. Imaju 50-ak prodajnih mjesta i najzastupljeniji su u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a prisutni su i u Rijeci i Splitu.

Osim sira i vrhnja, u gastronom-skoj ponudi Hrvatskog zagorja nezaobilazna je purica s mlincima, a poslužuju se i buncek s kiselim zeljem, krvavice s restanim krum-pirom i kiselim zeljem, sarma, kr-pice sa zeljem, odojak na ražnju ili pečen u pećnici s krumpirima. Ta i druga tradicionalna jela Hrvatskog zagorja mogu se probati u restora-nima kao što su Vuglec Breg kod Krapine, Grešne gorice kod Desini-

ća, Kezele kod Čazme, Zlatne gorice i Zlatna guska u Varaždinu ili Mala hiža kod Čakovca. Osim navedenih restorana, bogatu ponudu imaju i restorani u sklopu hotela u središnjoj Hrvatskoj, a neki od njih su Hotel Well u Termama Tuhelj, Bluesun hotel Kaj u Mariji Bistri-ci, Hotel Lavica u Samoboru i Hotela Villa Magdalena u Krapinskim Toplicama.

Posebno mjesto u tradicionalnoj gastronomiji središnje Hrvatske svakako ima Varaždinski klipič, koji su mnogi preimenovali u klipić. Naime, naziv Varaždinski klipič, na izvornome kajkavskome je Udruga kuhara Varaždinske županije 2005. uspjela očuvati te dobila pravo ekskluzivnog korištenja. Varaždinski klipič ima dugu i zanimljivu povijest, a zahvaljujući Udruzi kuhara Varaždinske županije klipiči su među autohtonim jelima zauzeli važno mje-sto na prezentacijama u županiji, cijeloj Hrvatskoj, ali i u svijetu. Recept nije tajna, a može se pronaći i na web-stranici Turističke zajednice grada Varaždina.


Izbor autohtonih restorana Istre i središnje Hrvatske

Kako bi donekle suzili izbor restorana koje vrijedi posjetiti u Istri i središ-njoj Hrvatskoj, izdvojili smo 5 nama privlačnih destinacija u ovim dvjema hrvatskim regijama.IstraKonoba Kantion - Obala A. Rismondo bb, 52210 RovinjKonoba Batelina - Čimulje 25, 52100 BanjoleRestoran Astarea - Ronko 9, 52474 BrtoniglaRestoran Monte - Montalbano 75, 52210 RovinjPlavi podrum - Obala Frana Supila 6, 51410 OpatijaSredišnja HrvatskaRestoran Stari fijaker - Mesnička ul. 6, 10000 ZagrebRestoran Grešna gorica - Taborgradska ul. 35, 49216 DesinićRestoran Vila Zelenjak - Risvica 1, 49295 KumrovecRestoran Trattoria Rustica - Ul. Ivana Gorana Kovačića 6, 40000 ČakovecRestoran Dobra - Perivoj Josipa Vrbanića 8, 47000 Karlovac

Osim vina, Istra jeuspješno brendirala isvoje maslinovo ulje,

a priča o istarskojenogastro ponudi nebi bila potpuna da sene spomene Istarski

tartuf koji je globalnoprepoznat.

Enogastronomija Automobili

Junaci svakodnevice u vrhunskoj formi: novi Opel Combo Life i Combo Novi model dostupan je kao verzija osobnog automobila Combo Life i verzija gospodarskog vozila Combo - oba u brojnim varijantama

Standardna ili duga verzija, obje impresioniraju vrhunskom učinkovitošću i vodećom tehnologijom

Spremna je peta generacija kompaktnog, višenamjenskog Opela Combo. Posve praktičan, udo-ban i prije svega inovativan, novi model dostupan je kao verzija osobnog automobila Combo Life i verzija gospodarskog vozila Combo – oba u brojnim varijanta-ma. I Combo Life i Combo dostupni su kao standardna M (4,40 m) ili duga XL verzija (4,75 m). Obiteljski jednovolumen opcionalno je dostupan kao petero- ili sedmerosjed s dovoljno prostora za smještaj do 2693 litara prtljage. Transporter (lako gospodarsko vozilo) dostupan je i kao podvozje s putničkom kabinom te s krovnim otvorom. Nudi utovarni volumen od 4,4 m3, dovoljno prostora za dvije europalete te može ponijeti do 1000 kg tereta. Ovu iznimnu fleksibilnost omogućuje posve nova arhitektura na kojoj se temelji Combo, kao i profinjen dizajn.

Zahvaljujući novom pristupu u razvoju, nova Combo ge-neracija nudi nenadmašan skup inovativnih tehnologija i pomoćnih sustava, jednako u verziji osobnog automobila i gospodarskog vozila. Za razliku od normalnog postup-ka, Combo je od početka razvijan prema standardima za osobna vozila, a ne kao gospodarsko vozilo kojemu su naknadno dodane tehnologije da bi se svidjelo i obitelji-ma. Upravo zato dolazi s najvećom razinom tehnologija za udobnost i sigurnost u segmentu. Stoga profesionalci i radnici koji koriste gospodarsku verziju Comba mogu uživati u točno istim značajkama, sigurnosti i udobnosti kao obitelji. Brojni pomoćni sustavi za vozača i sigurno-sni sustavi, od automatskog tempomata do upozorenja na mogući frontalni sudar s prepoznavanjem pješaka i auto-matskim kočenjem u hitnom slučaju, preko upozorenja na umor vozača do upozorenja na objekt u mrtvom kutu ili head up display, povećavaju sigurnost obitelji u Com-bu Life, ali i putnika u Combu. Uz to, prilagodljivi sustav kontrole proklizavanja IntelliGrip s pet načina rada osigurava vlasnicima Comba

napuštanje asfaltirane ceste zbog slobodnih aktivnosti ili lakog pristupa gradilištima preko blatnih, pjeskovitih, pa čak i snijegom zametenih podloga.Dodatna sigurnosna značajka dostupna je za furgonsku varijantu. Opcionalni stražnji surround pregled znatno povećava vidljivost kod furgona ili posve natovarenih vo-zila. Druga kamera u vanjskom retrovizoru sa suvozačke strane osigurava da vozač više ne mora brinuti o mrt-vom kutu na toj strani vozila. Novi Combo može biti opremljen i novim sustavom bočnog čuvara utemeljenog na senzorima koji pomaže spriječiti iritantne i skupe manje udarce ili ogrebotine.

U varijanti lakog gospodarskog vozila izvanrednu udob-nost jamče i grijana prednja sjedala (uključujući vanjsko sjedalo suvozačke klupe) i grijani upravljač. Dvozonska kontrola klimatizacije osigurava ugodne temperature u vozilu za vrućih dana. Vozači Comba Life i Comba po-sve su povezani zahvaljujući najnovijim generacijama informacijsko-multimedijskih sustava kompatibilnih s platformama Apple CarPlay i Android Auto s dodir-nim zaslonom u boji dijagonale 20,3 cm. Ispod poklopca motora kupci će moći odabrati između cijelog niza ben-zinskih i dizelskih motora s turbopunjačem. Svi agrega-ti kombiniraju visoku razinu agilnosti s ekonomičnom potrošnjom goriva. Što se tiče mjenjača, Combo i Com-bo Life bit će dostupni s petero- ili šesterostupanjskim ručnim mjenjačima i – prvi put u segmentu – opcionalnim osmerostupanjskim automatskim mjenjačem. Opel stoga ponovno čini vodeće tehnologije dostupnima široj javno-sti u tom segmentu.

Robustan izgled osobnog automobila naglašava viši poklopac motora u odnosu na druge automobile u seg-mentu. Tu su i Opelovi tipični elementi dizajna, kao što su LED svjetla za dnevnu vožnju u obliku krila ili debeli blatobrani povezani s pragovima.

kreacije i na sve sam ponosan. Svježe varijante Malvazije istarske i Borgonje dostigle su karakternu prepoznatljivost i visoku kvalitetu, kod kupaža moram izdvojiti Clemente crni i Clemente blanc koji se uspješno dižu i afirmiraju na

vinskoj sceni -. Ivan Damjanić kaže kako je trend u hrvatskoj eno-

gastronomiji pozitivan i da želi biti optimističan, iako smatra da bi učinak bio jači da se smanji bi-rokracija i potiču mladi ljudi na bavljenje poljo-privredom. Po njemu, enogastronomija se razvi-ja u dobrom smjeru: - Svjedoci smo da se svijest potrošača i kvaliteta iz dana u dan podiže i da se kroz taj vid turizma javlja jedan potpuno novi segment ponude na tržištu. Ovom pozitivnom

trendu svakako doprinose i brojne svjetske nagrade koje primaju istarski vinari,

a osim Vina Damjanić, teško je iz-dvojiti sve cijenjene i vrhunske vina-

rije. Osim spomenutog Kozlovića i Matoševića, tu su i Terzolo, Stancija Collis, Fakin i mnogi drugi. - Ove godine naša vina Malvazija istarska 2016. i Clemen-te blanc 2015, osvojili su 95 bodova na IWC-u u Londonu, a ujedno je Malvazija Istarska Damjanić proglašena naj-boljim hrvatskim bijelim vinom. Na Vinistri 2018.godine Borgonja 2017., Clemente crni 2015., Malvazija istarska Sincerus 2016. i maslinovo ulje, dobili su zlatne medalje - govori Ivan Damjanić.

Osim vina, Istra je uspješno brendirala i svoje maslinovo ulje. U Istri posebno mjesto zauzima sorta Istarska bjeli-ca. Osim nje, u mnogim maslinicima zasađene su domaće sorte poput Istarske Buže, ali su prisutne i talijanske sorte Leccino, Pendolino, Ascolana i Picholine. Maslinova ulja pulskog Agroprodukta priznata su diljem svijeta. Riječ je o najvećem poduzeću poljoprivredne proizvodnje na po-

dručju južne Istre i u njihovoj uljari prerada se odvija sva-kodnevno, u suvremenom pogonu gdje se plodovi maslina prerađuju hladnim postupkom. Priča o istarskoj enogastro ponudi ne bi bila potpuna da se ne spomenu tartufi. Istarski tartuf je postao svjetski prepoznat kao brend. U promociji istarskog tartufa zna-čajnu ulogu odigrao je i Restoran Zigante, a s time se slaže i Alen Begagić, sales i marketing menadžer restorana koji kaže: - Prepoznatljivosti istarskog tartufa svakako je do-prinio i pronalazak „Millenium“ tartufa kojeg je g. Gian-carlo Zigante pronašao 02.11.1999. i koji je težio 1310 gra-ma te je upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najteži tartuf ikad nađen.

Kako je jesen vrijeme tartufa, pitali smo Alena Begagića jesu li zadovoljni ovogodišnjom sezonom. Odgovorio nam je kako je sezona je bila jako dobra ako se gleda količina tartufa, njihova kvaliteta i njihova veličina koja je nerijet-ko bila u ekstraklasi, s veličinom od preko 100 grama. Na-glasio je kako je bijeli tartuf definitivni kralj gastronomije, dok je istarski bijeli tartuf izuzetno cijenjen zbog svoje snažne arome i mirisa te lako od jednostavnih jela pravi izuzetne delicije. Restoran Zigante ima goste iz cijelog svijeta, a uglavnom prevladavaju gosti iz Europe, pogotovo Njemačke i Velike Britanije. Restoran bilježi stalan rast gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država te pogotovo iz Azije, pri čemu je nagla-sak na goste iz Japana, Singapura, Hong Konga, Taiwana i Južne Koreje. Od klasičnih jela s tartufima svakako treba izdvojiti domaću tjesteninu s tartufima koja je prvo jelo koje gosti povezuju s tartufima. Jelo koje Alen Begić po-sebno ističe je dekonstrukcija istarske maneštre s tartufom napravljeno u stilu molekularne kuhinje. Posebno su po-nosni i na sladoled s tartufom.

Osim odlične ponude jela u restoranu, treba spomenuti i Međunarodni sajam tartufa Zigante, koji se svake godine održava od sredine rujna do sredine studenog (sljedeće godine u terminu 14.09.-17.11.2019.) svaki vikend (subo-tu i nedjelju) u Livadama. Na sajmu gosti mogu uživati u jelima od tartufa, u klasicima kao što je domaća tjestenina s bijelim tartufom, ali i u jelima kao što je truffle-burger (hamburger od mesa boškarina - istarskog goveda sa svje-žim crnim tartufom) ili pommes s tartufom, majonezom i kečapom s tartufom. Kada govorimo o spoju tradicije i okusa, trebamo spomenuti i istarske stancije. Nekada su to bile kuće u kojima su se odmarali težaci nakon napornog rada u polju, a danas su to rustikalne kuće za odmor s izvrsnom autohtonom gastro-nomskom ponudom. Jedno od takvih mjesta je Stancija Me-neghetti, na imanju svega dva kilometra od morske obale, u blizini gradića Bale. Stancija osim luksuznog smještaja ima restoran u kojem se jelovnik mijenja sezonski, a temelji se na kreativnoj prezentaciji vrhunskih i svježih, autentičnih te lokalnih sastojaka. Popis stancija i istarskih konoba te resto-rana išao bi u nedogled pa je najbolje krenuti u samostalno istraživanje enogastro ponude Istre.


Sales Excellence Training

TRAJANJE PROGRAMA: 17. siječnja 2019. - 14. veljače 2019.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:TRINOM, Strojarska cesta 24, Zagreb

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do2. siječnja 2019.: 3.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 4.500,00 kn + PDV

VODITELJICA PROGRAMA:doc.dr.sc. Jasminka Samardžija


Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.

MODUL 1 (17. siječnja 2019.)

Digital marketing & Webshop sales future: digitalne marketinške strategije i strategija web prodajePredavači: Ivo Novak, Digital Marketing Team Lead u Infobipu i Ivica Kruhek, direktor tvrtke Marker

MODUL 2 (31. siječnja 2019.)

Optimal Sales Performance: balansiranje između brojeva i emocijaPredavač: dr. sc. Nikola Drašković, viši predavač na RIT Croatia

MODUL 3 (14. veljače 2019.)

Systematic salles approach best practices: razvijte prodajne vještine i unaprijedite učinkovitost regionalnih prodajnih timovaPredavač: Dario Mrvelj, direktor poslovne jedinice Orbico grupe

Edukacijski program koji pomaže vašem prodajnom timu kako bi na produktivniji način koristio svoje vrijeme i energiju od samog početka. Osnažite prodajne vještine koje su vam neophodne za nadmašivanje

prodajnih ciljeva svaki mjesec i ostvarite maksimalnu prodaju s minimalnim vremenom.

Program se sastoji od 3 redovna modula.

Poslovni kalendar

Sajmovi

20. - 24.02.2019.Nautika - 28. zagrebački sajam nautike Mjesto: Zagrebački Velesajam, ZagrebInformacije: www.zv.hr

20. - 24.02.2019.Hotel & Gastroteh - 11. međunarodni sajam gastronomije i hotelsko-ugostiteljske opreme Mjesto: Zagrebački Velesajam, ZagrebInformacije: www.zv.hr

15. - 17.03.2019.Viroexpo 2019Mjesto: ViroviticaInformacije: http://viroexpo.com.hr

10. - 12.04.2019.Zagrebački obrtnički sajamMjesto: Zagrebački Velesajam, ZagrebInformacije: www.zv.hr

24. - 27.04.2019.Emat, Interklima, Graditeljstvo, InterprotexMjesto: Zagrebački Velesajam, ZagrebInformacije: www.zv.hr

Konferencije

25.01.2019.Porezna KonferencijaUtjecaj porezne politike na inovacije i razvojMjesto: Ekonomski fakultet - ZagrebInformacije: https://porezna-konferencija.net.efzg.hr

07.02.2019.Turizam 4.0 Mjesto: Kaptol Boutique Cinema, ZagrebInformacije: http://lider.events/turizam

14.02.2019.SIGTUR 2019. – 4. međunarodna konferencija Sigurnost u turizmu Mjesto: Hotel Westin, ZagrebInformacije: http://hius.hr/konferencije/sigtur-2019

25.- 26.02. 2019.CASE2019Mjesto: City Plaza ZagrebInformacije: http://case.conferenceatnet.com

25.- 27.03. 2019.e-Biz 2019- konferencija o digitalnom poslovanjuMjesto: City Plaza ZagrebInformacije: http://e-biz.conferenceatnet.com

27.- 29.03. 2019.Cisco Connect 2019Mjesto: DubrovnikInformacije: www.cisco.com 11.- 12.04. 2019.7. HR DAYSMjesto: Rovinj, Hotel LoneInformacije: www.hrdays.net

08. - 10.05. 2019.34. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinMjesto: Grand Hotel Adriatic, OpatijaInformacije: https://susret.hsup.hr/

76 BIZdirekt � prosinac 2018.

1 · 2018-12-18 · pbz online brzi kredit – prvi kredit s digitalnim potpisom online brzi kredit...

Documents