06 - uvod u metode istrazivanja

7/25/2019 06 - Uvod u Metode Istrazivanja

1/4

6.12.2011.

1

Eksperimentalninacrti

istraivanja

Osnovne zna

ajke eksperimenta

Eksperiment = znanstveno-istraivakipostupak kojim se namjerno, u strogo

kontroliranim uvjetima izaziva neka pojava

u svrhu njenog opaanja

osnovni cilj eksperimenta je utvrditi djeluje li

neka odreena varijabla na neku drugu

varijablu, i ako da kako djeluje

Proces od zamisli do realizacije eksperimenta:

problem

hipoteza

NV i ZV

ispitanici

eksperimentator i provoenje eksperimenta

kontrola

statistiki postupci

Prednostieksperimenta

eksperiment se namjerno priprema

ponavljana mjerenja omoguuju da se razluiono to je svima zajedniko i bitno od sluajnog

mogunost drugih istraivaa da ponoveistraivanje

sistematsko mijenjanje prilika (jedan po jedanfaktor)

u kontroliranim uvjetima mogue je izazvanupojavu stabilizirati pa se moe i mjeriti

Glavne sastavnice eksperimenta

1.problem

2.hipoteza

3.nezavisna varijabla

4.zavisna varijabla

5.ispitanici

6.eksperimentator i provoenje eksperimenta

7.kontrola u eksperimentu

Paradigma klasi

nog

prirodoznanstvenog) eksperimenta

model klasinog eksperimenta ima ovu

paradigmu:

y= f (x)

promjene u varijabli y su funkcija promjena u varijabli x


2/4

6.12.2011.

2

kako bismo utvrdili tu relaciju potrebno jenamjernomanipulirati izoliranom varijablom x (nezavisnom

varijablom) i promatrati to se dogaa s varijablom y(zavisnom varijablom)

u eksperimentu moe biti teko izolirati ioperacionalizirati varijablu jer treba manipuliratisamo jednim atributom podraaja ili podraajnesituacije, kojih uvijek ima vie i svi su u manjoj iliveoj meusobnoj ovisnosti

zbog potekoa i nemogunosti kontroliranja svihvarijabli uveden je koncept sluajnih varijabli (toga uklasinom (fizikalnom) eksperimentu nema)

to je glavni cilj eksperimenta?

provjeriti djeluje li odreeni faktor ili varijablana neki jasno definirani fenomen

fenomen koji je predmet prouavanja naziva

se zavisna varijabla (kriterij varijabla)

faktor koji se u eksperiment namjerno unosi

i mijenja da bi se provjerilo utjee li on na ZV

zove se nezavisna varijabla

(eksperimentalna varijabla)

Spoznajno zna

enje eksperimenta

provjeravanje aktualnih hipoteza i zakona te

njihova korekcija

postavljanje novih zakona

provjeravanje ranije utvrenih zakona

poticanje novih istraivanja

utvrivanje uzrono-posljedinog odnosa

Faktorijalni eksperiment

nastoji utvrditi postojanje veze izmeu NV i ZV tako da seZV mjeri ili opaa jedanput uz nazonost, a drugi put beznazonosti jedne vrijednosti NV

time se trai i dobiva odgovor mijenja li se ZV podutjecajem NV, tj. postoji li uope neki odnos izmeu ZV iNV ili ne

potrebno je dokazati da je promjena u ZV rezultatdjelovanja NV, a ne nekog drugog sluajnog ili

relevantnog faktora faktorijalni eksperiment predstavlja poetni pristup

istraivanja jer omoguuje kvalitativnu analizu koja dajeodgovor na pitanje to izaziva neku pojavu

mogue je provoditi multivarijatna istraivanja (vie NV)

Funkcionalni eksperiment

nastoji utvrditi oblik veze izmeu NV i ZV takoda se ZV opaa ili mjeri uvijek uz prisutstvo NV,iji se intenzitet, trajanje ili koliina mijenjaju

u ovom sluaju potreban je vei broj razliitihvrijednosti ili kategorija NV i za svaku od njihtreba utvrditi postoji li i kakav je utjecaj na ZV

time se trai i dobiva odgovor kako V utjeena ZV

dvije ili vie situacija mjerenja ili opaanja kojesu kvantitativno razliite

Funkcionalni eksperiment

sloeniji i napredniji pristup istraivanju

povezanosti meu varijablama za koje je

prethodnim faktorijalnim eksperimentom utvreno

da su u odnosu

omoguava:a) kvantitativnu analizu (koliko se neka varijabla mijenja pod

utjecajem drugih varijabli)

b) kauzalnu analizu (kako se mijenja pod utjecajem drugih varijabli)


3/4

6.12.2011.

3

emu slui kontrolni pokus na istim

ispitanicima?

kontrolni pokus vri se kod eksperimenatafaktorijalnog tipa kod istih ispitanika opaa se i mjeri ZV, jednom kada

prisutna, a drugi put u kad nije prisutna NV

te su dvije situacije u svemu jednake osim u primjeni NV

takav kontrolni pokus ima odreenu dokaznuvrijednost budui da u obje situacije sudjeluju isti ispitanici, utjecaj

njihovih razliitih osobina u obje situacije je manje viepodjednak (stabilizirani su unutarnji faktori) paeventualne razlike u prosjenim vrijednostima moemoopravdano pripisati onom faktoru koji jedini nije bioprisutan u obje situacije nezavisnoj varijabli

Poteko

e s kontrolnim eksperimentom na istim

ispitanicima

prednost mjerenja ponaanja ZV u eksperimentalnoj ikontrolnoj situaciji na istim ispitanicima je stvarnastabilizacija unutarnjih faktora

u mnogim sluajevima ne moe se izvesti kontrolnieksperiment na istim ispitanicima: kad NV predstavlja upravo odreena razlika meu

ispitanicima na koju ne moemo utjecati (spol, dob)

kad primjena jedne situacije u tolikoj mjeri mijenja ispitanikeda ne smijemo pretpostaviti da su unutarnji faktori u iduojsituaciji jednaki onima u situaciji koja je prethodila

kad moemo oekivati znaajan transfer u pozitivnom ilinegativnom smislu s jedne situacije na drugu, transfer koji nemoemo ukloniti metodom rotacije

Eksperimentalnaikontrolnaskupina

eksperimentalna skupina = skupina ispitanika u

eksperimentu kod koje je primijenjena NV

kontrolna skupina = formira se radi kontrole u

eksperimentu i to kad nije mogue upotrijebiti

jednu (eksperimentalnu) skupinu za kontrolu

(npr. zbog transfera) opaanje i mjerenje vri se identino na obje

skupine, osim to u kontrolnoj nije aplicirana NV

Eksperimentalnaikontrolnaskupina

upotreba kontrolne skupine temelji se na

pretpostavci da e razliiti unutarnji faktori,

koji djeluju u eksperimentalnoj skupini, biti

uravnoteeni time to su oni u slinom broju,

intenzitetu i kompoziciji prisutni u kontrolnoj

skupini

Eksperimentalnaikontrolna

skupina

naini formiranja:

sluajan izbor iz populacije + sluajna podjela napola (nuan velik broj ispitanika)

prethodno izjednaene skupine po nekimrelevantnim faktorima (prema vanjskimkarakteristikama spol, dob ili na osnovuprethodnog testiranja inteligencija, osobinelinosti)

formiranje ekvivalentnih parova tj. pojedinanoizjednaavanje ispitanika po relevantnim faktorimakoje elimo kontrolirati

Kako se odre

uje kontrolna skupina?

kontrolna skupina je skupina ispitanika u

eksperimentu kod koje nije aplicirana NV

po sastavu ispitanika i po tretmanu u

potpunosti izjednaena s eksperimentalnom,

a jedina je razlika odsutnost NV


4/4

6.12.2011.

4

Kako se odreuje kontrolna skupina?

ekvivalentnostseksperimentalnomskupinompostiese: sluajnimodabiromgrupeispitanikaizpopulacijeizatim

njihovomsluajnomraspodjelomukontrolnuieksperimentalnuskupinu(nedostatak:zakonsluajazahtjevavrlovelikbrojispitanika)

izjednaavanjemskupinaurelevantnimfaktorima(poprosjenimvrijednostimaiindeksimarasprenja)naosnovuprethodnogtestiranjaipovanjskimkarakteristikama

ponekadjejakotekoobuhvatitisverelevantnefaktorepaseskupineizjednaujupoglavnimrelevantnimfaktorima,apremaostalimasepodjeleposluaju

metodomekvivalentnihparova

Ekvivalentni parovi?

kad je zavisna varijabla povezana s veim brojem faktorai kad nam je potrebna relativno velika preciznost

rezultata

za razliku od izjednaenih skupina koje su ekvivalentnekao cjeline kod metode ekvivalentnih parovaizjednaujemo i pojedinano ispitanike tih skupina

polazei od podataka o ispitanicima i njihovih rezultata upredtestiranju, slaemo ispitanike u parove i to tako dalanovi u svakom paru budu meusobno to sliniji urelevantnim faktorima koje elimo kontrolirati

nakon sparivanja svrstavamo sluajno po jednog lanasvakog para u eksperimentalnu ili kontrolnu skupinu

Znaenje planiranja statistikih postupaka u eksperimentu

statistikim postupcima provjerava se

znaajnost razlika vrijednosti dobivenih u

eksperimentalnoj i kontrolnoj situaciji

na osnovu vrijednosti dobivenih u

eksperimentu moramo procijeniti veliinu

sluajnih pogreaka koje se vezuju uzsredinje vrijednosti

Znaenje planiranja statistikih postupaka u eksperimentu

pri planiranju eksperimenta moramopredvidjeti takvu registraciju podataka damoemo procijeniti njihovu pouzdanost

eksperimentator mora unaprijed odreditinain obrade rezultata kako ne bi mijenjaonain obrade ovisno o dobivenim podacimau nastojanju da potvrdi hipotezu

mogu se eventualno dodati novi statistikipostupci, ali ne izostaviti planirani

Vei broj mjerenja ili ve

i broj ispitanika

s porastom broja mjerenja i broja ispitanika

uvijek raste i pouzdanost rezultata dobivenih

u eksperimentu te ih je u tom sluaju

opravdanije generalizirati

u tom pogledu treba ipak imati odreenu

mjeru zbog vremenskih i ekonomskih faktora

Vei broj mjerenja ili ve

i broj ispitanika

tijekom velikog broja mjerenja na istom

ispitaniku moe doi do promjena u

motivaciji i do djelovanja sistematskih izvora

pogreke poput vjebe i umora

budui da se rezultati normalno distribuiraju

oko srednjih vrijednosti pri malom broju

mjerenja ekstremni rezultati e imati veu

teinu

06 - uvod u metode istrazivanja

Documents