) 2212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas-sibenskog-kremenjaka_190… · nedaju mirno...
TRANSCRIPT
Br. 70. ) 2 .. 7.08
,. Šiben Srpnja God. Il.
:=~ Slasnik hrvatske pučke napredne stranke za kraiinu šibensku. ll= Kremenjak izlazi svaki Cetvrtak. Prelplalna cijena na godinu_ 3 ~rune. ~a ~O godine Kruna l.!iO para. Pretplate i pi ·ma šalju se uredništvu
======= Rukopisi se ne vrać;;ju a neplaćeni e hstov1 ne primaJu. Pojedinl broj 4 pare (2 novć.) =======
Poslovni Broj Pr VI 3/8
U Ime Njegova. Vellćanatva Cara l
C. K. Sudbeni Dvor I Molbe u Šibeniku. kao nadležni Sud
u tiskovnim poslovima, riješavajući o predlogu 25 lipnj a 1908 pos!.
broj Ss 3/8 e. k. Državnog Odvjetništva u nejavnoj sjednici
sudio je:
l. Sadržaj članka naslovom • Da se razumjemo" koji počiml j e
sa riječima "Sve one slučajeve" i svršava a onim "Vazda budu
pune", uvršlenog u časopisu "Kremenjak" br. 6!1, objelodanjeno~
u Šibeniku dne 25 lipnja 1908, li kom li karne Ivan a . f:~linatz. 1
kojemu je odgovorni urednik Niko Marinko,·ić, ima skrajnosti pre
stupaka po §§. 302. 303. K. Z. ll. Potvrdjuje se obav~ena zapljena, le se zabranjuje raspra
čanje zap~enog članka. lli. Odredjujc se uništenje zapljenjcnih i tisnka. kao i onih
koji bi se u naprijed zapljenili, ra lav odno nog tiskar kog slo"ra i
ohjclodanjenje ove osude u dojdućem broju časopisa "Kremenjak".
RAZLOZI:
Gorinavedeni članak sadržaje sva obilježja preslupaka po §§. 302 i 303 K. Z.
Prema tomu. po §§. 36 i 37 Zakona o štampi i §§. 485,
586 i 493 K. P. sudjeno je kao u gornjoj osudi.
C. K. Sudbeni Dvor I llfolbe Šibenik 25 Lipnja 1908
(L. S.) Vtlztk.
TEŽACI l VlASNICI ZEMAlJA U SPliTU. Otrag ravne tri godine potakli su težaci u Splitu
borbu za poboljšanje svojeg stanja, tako zvanu borbu za · etska prava. Ako do danas .. riijesiiiO" o OJ sTvan pl
šali, premda smo se za i tu najživlj e 7.animali, bilo je to s toga, što smo dl·žali za stalno, da će izmedju težaka i vlasnika zemalja u Splitu doći do pravednog sporazuma.
Tako smo mislili mi i svi oni, koji poznaju jade težaka splitskih, jer smo znali, da je u ovoj borbi pravica na strani težaka. Da se dogje do oYog zaključka, neće se velikog razmišljanja.
Danas težak spl1tski d ~je vlasniku najmanje četvrti
dio prihoda a najviše polovicu; preko toga plaća vt>ći
dio zemljarine i uz malu ili nikakvu nagradu nosi vla
sniku mast na kuću. Vlasnik mu daje malu pripomoć za
sumpor i galic~. To u glavni uvj eti težačke pogodbe. Svaki, koji znade, koliko danas zapada obragj ivanje polja i koliko se okolo polja. troši, uvidj eti će odmah, ch su ovakovi uvjeti za težaka tegotni i da on mora da
bude na Šteti. Do tog će zaključka doći mnogo lakše, ako promisli, da su ovakovi uvjeti nastali u doba, kad na lozi nije bilo bolesti te kad nije trebalo ni sumpora ni modre galice; u doba, kad je nadnica bila jeftina do smiješnosti i napokon u doba, kad j e vino bilo dva i tri
puta skuplje nego danas. Kad se ovo promisli, lako je zaključiti, da su uvjeti težačke pogodbe, kakovi postoje danas, mogli~pravdani otrag 40 ili 50 godina a da su danas apsolutno ueprave4_ni za težaka.
~Iisleći ovako nadali smo se, kako rekosmo, da će
kod vlasnika zemalja u Splitu prevladati hladan razbor i prn.vičnost te da će se doći do pravedne nagodbe, pri kojoj bi se imalo poboljšati današnje kukavno staHje split kih težaka.
Ali smo se u nadi prevarili. Ovih nam dana stiže iz Splita pu ti glas, da su se pregovori razbili i to isključivom krivnjom samih vlasnika., koji su ih prek-inuli na način za težake izazivan i porugljiv. Vlasnici su sami,
barem u načelu, priznavali opravdanost težačkih zahtjeva; oni su bili izmegj u sebe sa tavili odbor, koji je ugovarao sa odborom težaka. Otrag nekoliko dana imala je biti zajednička sjednica obaju odbora, ali su vlasnici iz
iste ostentativno izo tali i tako je dogovaranj e mirnim putem prekinuto, težacima je bačena l11kavica borbe, kOJU oni moraju, da prihvate. To od njih zahtjeva njihov najživotniji interes, to od njih iziskuje dobrobit nji
bove djece, to njima nameće njihovo poštenje i obraz. Borba je cl akle neizbj eživa, borba izmegju dva ja
ka društYena st.ališa. Na jednoj je strani sloga malenih i pravica, na drugoj tvrdoglavost i pohlepa. Tko će u ovoj bo rh i pobijediti? To će dokazati nedaleka buduć
nost, ali dl·žimo sigurno, da pravica neće izvući tanji kraj . Pri ovome nas toliko ne zabrinjuje ovo pitanje o
pobje<li, jer smo o tome, kako reko mo, unaprij ed sigurni; ali nas muči druga briga i druga mi ao. Kako će
se razYiti ova. borba, do kakvih će granica doći, koja će srestva iscrpiti?
Evo ova pitanj a nas zabrinjuju. Braći težacima u plitu stavljamo na srce, da bu
du hladni i razboriti, ali složni i energični. A ako povrjegjeno čustvo pravice zaslijepi razum, razuzda strast, tko će za to pred Bogom i pred za.konom odgovarati?
Težaci sigurno ne, jer su oni sa svoje strane učinili sve moguće, da se stvar mirnim putem nagodi; pri tome su iscrpili sva moguća, zakonom dozvolj ena srestva, dok su s protivne strane, većim dijelom od I usovih nasljednika
i od ostataka mletačkih "šinjorota" primili Erezir i poruganje. Po našem mi lj enju zaslužili su već dosad vla
smci zemalja onu tamnicu, u koju su oni već dosad željeli strpati upravu "T žačke Sloge" i D.ra Smo dlaku.
Kako se god razvila ova borba~ neka težaci splitski budu uvjereni, da im nikad neće U7.manjkati solidar
nost, ljubav i barem moralna pripo.moć šibenskih težaka. Teka težaci splitski znadu, ba su '3ibenski težaci sugra
t'jani onog Tommasea, koji j e nalazio svoju domovinu svugdje, gdje je bilo potlačenih i ucviljenih.
Tmina u skradinskoj općini. Po svoj sla-adinskoj općini pritisla vlast tmine. -
Drukčije se nemože nazvati način po!>tupanj!:l. kradinskih vlastodržaca i njihovih plaćenih mameluka sa jadnim pu-
2
kom u Skradinu i okolici. Kukavni puk nije nel)'o besp_ravna raja, koja trpi goru silu, neg je bila igdj~ ikada s1la turska, zulum tursk-i. Iz ove vlasti tmine nemože dobra biti j samo se kupe u puku, oblaci nezadovoljstva koji se uslijed težine tereta mogu svaki čas prolomiti i na glave krivaca i siledžija sa uti teški grad i krupu.
'J.1u7.be, koje sluša mo od davna, i koje čusmo bn.š i o"cih dana u našem uredništ.vu, kazuju, da su gospoda na općini shadinskoj previše zagazila u zlo i nepru.vicu i da će im se prije il po lije ta nepravica i zlo, što či~ ne narodu, vratiti gorim. Po svoj općini, po svim selima je )e.dna pjesma. Općinske prirepine i plaćenici i on~ kOJI IZdadoše pravo svog puka za pladanj leće mol)'u či.~ti št~ ih . vo~j~, _bez obzira na zakon i pravi'cu. Ko mJe _općm _ki_ m_IlJcmk,_ ko neće _d_a bude pokorni sluga, rob 1 sum1šlJemk furtJmaške poltt1ke popa K.ragića i njegova slij epog roba Much·adžije, taj nemože da na općini ~obije pravice, ni zaštite ni onda, kad je njegov trud 1~ložen potarici, kad ga se oštećuje i upr"pašćnje. Općm~ ? tom~ po~ažu za~e~eni il potkupljeni gln.vari, lugan 1 čauš1, koJI su n~Jah na puk kao zla godina t.e mu nedaju mirno ii>jeti, ni mirno kuburiti u njegovu siromaštvu i nevolji, koja ga je pritisla a svih strana.
Mi ovdje otvoreno kažemo gospodi na općini skrndin koj, koja su svijesno il nesvijesno pod papučom smutljiv~a [r_a Gjeru~dij&~ da se neke stvari nedaju opravdati mč1m a naJmanJe stranačkom pizmom i da će oni svojim postupanjem izazvati na svoje glave, ne blagoslov, već srdžbu naroda i gnjev izmučenog puka. J er, ako _Re p~~ n:m~ž~. po~o~i i. bi~ pri ruci, nesmije ga se m muc1ti, m kinJitl, m Izazivati. Inače: ko šta djelja preda- nj 11ada. '
. . ~vo ~e~ upamti _i _glav~r Bo_ž? _Bijelić, koji je o ta;10 1 1znevJeno se svoJOJ krVI, te 1li 1z ohole ambicije ili JZ l_a~ornst:va ~a ko_risti, l_np~ toljag?m si_le i nasilja po SVOJOJ rodJenoJ krvt. po lJudtma SVOJe krVI, svojeg roda svoje vjere. Božo Bijeliću, nevalja ti po ao! 'lio ti veli~ mo, na to te upozorujemo, da poslije nehude ka no. -Gl~v.ar. mora. da bu~~e svima jednak po Bogu i pravici. Bnbu· 1 KrnJeuve DIJesu za pašaluk, niti rnja za zulum Yeć da glavar njima upravlja lij epo i pošteno i da bud~ svima otac i brat.
. . Aćim Šarić,_ Luka Šarić, Božo Šarić, Gjuro Gnjidić J 40-50 ovakih sagradiše na općin kom ko kuću i vrtal, ko gumno i vrta!, . ko posadio bajame, ko lozu, pak eto. h_vala _Bogu, nek Je s blagosovom. Bolje da zemlJa plodi 1 rodt, da narod napreduje u radu i imanju neg da pusti krš i lomne prostorije stoje badwe be~ koristi. Pa, ako medju nj ima u se l u to isto učini i kogod, koji neće da mamelu čki kuljuči popu Kra"iću već hoće d~ _b~d.e pristaša pučke ~tranke, netreba z~ t~ nj ega muČlb 1 tz srdžbe na prosJnčki štap bacati time što ga se sili da uloženi trud i novac uništi. Kako jed~ma I!ek bude i ch·ugima j svima nek je j edan zakon. Kaž~ li zako_n, da se mor~ ru_šiti, onda, . nek je to za sviju, n~k . SVI ruše,_ a ~e ,]_edni da, drug1 ne, - premda mi mislimo, da Je naJbolJe, da se neruši nikome, kad to nikome nesmcta, kad to nije nikome na štetu. 'fo je dapače na opću koris~, ?iže se snaga narodna na polju gosp~?.arskom, a bolJ~ _Je, da je puk imućniji, neg siromašnlJl. - Ko drukčiJe postupa, tnj je sin tmine i sile t~j je ne~rij n telj puk~ i_ njegov upropastitelj, a tmina i stla ncmoze d1tgo traJati, pa sad bilo da ona prima bla-gosov od jednog popa K.ragića. '
. Pop Kragić će. za svoja crna djela odgorarati Bogu ~ naroc~u, a ~nu Jadnu gospodu, koja stoje pod njegoVIm crmm uplivom, kao Mudradžjiju, Bedricu i ch·uge
svj etujemo, da se promisle i zamisle nad onim što svijes-no il nesvijesno čine, pa, ako naclju, da čine pošteno i pravedno, nek slobouno ustraju; al, ako nadju da nije pošteno ni praYedno što čine, nek se tad ostave toga, nek ostave puk i sirotinju pučku u miru.
Takova su djela, djelima tmine, a tmina i mrak može dati i učiniti samo to, da ko razbije nos i skrha vrat. .T er, nije puk za čiju iglendu ili sprdnju.
DOPISI Jz Skradina-.
Nenavno je "Hrvatska Riječ" u jednom svom broju donijela pohvalni članak, u kom je u zvijezde kovala ra?i~os~ štarješine carinarskog ureda u Skradinu. To je, htj "tl lJude za bukvane držati. - Opaža se već od nekog vremena, kako naš fra Gerunclio vrlo često i skoro cijela jutra izgubi u carinarskom uredu, praveći posjete uredovnom šefu. Takovi su njegovi prvi koraci, koje on p··eduzimlje, da se domogne vlasti. Malu je važnost davao opomeni, kojom mu se je prebacivalo često zalaženj e u neki drugi ured. Ali evo ni još neće, da se kani ćora~a posla, te izgleda da je to kod njega neka v.z:st kroručke bolesti, koju on inače treba liječiti. Mora taj, da_ sv.akom podapne stupicu, pak uspije li mn, da ga okuJe 1 za vrat čepa, te mu u potrebi dovikne: Samo o~om da _maknem, pak te nema više. - Koja da pitanJ n. upranmo radi nom starješini carinarskog ureda? -S čega vise puta u uredu, za ur dovnih sati čami stol~c tik dn pisarne osamljen, tele da muha koja na nj SJedne? Stranke nekidan čak s one strane Velebita dodjoše po neke svoje po"le, no ostaviše Skradin ne opravivši ništa ....... carinar ·ki ured, zatvoren. Tog dana, po trodnevnom planu, koji se je u uredu kovao, moradoše "amici" nekamo na neki "soire". b toga naš abbe i češće sa~ zalazi u pohode šefu, koji pri opremanju stra~aka vJ~~~ te nervozno i indolentno postupa i kojekako 1h odašilJe, da ga prečasni dugo ne čeka. - Doduše po~rehan je pomoćnik, jer je ovako nemoguće, a i starJešma će se bolje moći odazvati pozivu onog avanturiera.
. . Do. p~trebe, m~ći ćemo gospodu činjenicama t~~·je~tl . .Med~utun nek VIše ne polažu nade u onu: "Quod lict~t J ov1, non licet bovi". G l a s i s t i n e.
* Jz ]tturtera.
Ovamo je u nas jedna pijača na vidiku. Biva posveta sokol i o~ barjaka. Po spremama i vrlo obilnom programu izgleda, da _će pijača biti odviše živahna, na~man kao ona u VodiCama. Ova nezdrava komedija odigrava se kod svih _sokolskih društava, koja slave posvetu društvenog bat'Jaka. I kod brnće Ceha osnivaju se sok~l -ka d11J_štva i posvećuju se barjaci (ili su zar prok~ t'ti? !) p~ 1p~k sve ~e to obavlja bez pečenih janjaca, vma, ve ·elica 1 trošenJa novca. Di valj ela bez svega tog~, za želudac pripravljenog materijala, ne bi blagoslov bto od efekta. U tome mi vidimo profaniranje Sokola" i bat:iaka. mu. "
. Ova naša. •·T?~sveta" bat~jaka progutat će nam koju stotim~ k~·una 1 b1t1 će u novmama o tom "slavlju" kilometnčmh članaka. To danas. Sutra pak u istim novinama plakati će koji Jeremija, da je narod siromašan i gladan i proklinjat će vladu. Ante Starčević bio je siro-
Rado u ·tupa mo pro. lora ovom članku. Na mjestu je. Mi ćemo pak o. dalmalin~ki!~ "SokolitnJ." i 11Jihovu strančarstvu progo,·orit do prtgodc opglrmJe.
mai;an čovjek kao i naš puk i Jriporučivao je puku štednju. Danas pop ovi i fratri, glavni aranževi ova k ovih "posveta" pijačama čine da narod lakoumno ra i plje novac.
* Jz Zlatina.
Bud1imo pra1>edn?! U lijecl zauzimanja naše~ načelnika pomor. ka je vlada odlučila, da u Zlari.J1u agradi muo od 120 m lu7.ine nz blizu 50 m obale. Radnja je već zapo"·etn. a povjerena ,i e j dJ1om na em mj šćaninu .
Još godine 1905 eo ki je zbor uz 0dohrcnje općin kog vijeća bio odlučio, da svaka kuća na pe 20 cetvarnih metara prostora.
Kad e pučan tvo na to tllžilo, načelnik je nzvao otrag malo dana seoski zbor, k ji je za prn,vo bio kupština svih odraslih muškaraca, te u tu htjeli pri tupiti. Ora j e J"11pština odlučila, c1a vuka obitelj doprinc e za nasip mješte 20 metara četvornih u naravi, K 9.- u nov ·u.
Ipak neki nije u ni sn. ovim zadovoljni. Ali hrnto budimo pa.metni i pravedni! Radnju mula i obale ob:LVlja naš mješ ~anin te će YCĆ s togfl. dobar dio noYca za ovu radnju koja će pozobati okolo l Ot l bilj nela kruna, o tati u mjestu. U ovoj op. eznoj radnji n a.ći će zarade ~Yaki mjesćanin, koji bude htio, za preno e. preyoze itcl. Sto više. svaka kuća. koja amo bude htjela, moći će
da ono K 9.-, sto u gotovu daje i opet za lu 7.iti pri istome nasipu.
Kako ' iz oYoga vidi, muo i riva u blagodat za na e mje to, jer će Liti od nre a i kori ti za mje to a više od polovice tro ka za radnju o tati će opet u mj -stu . .Ako prama vim tim blagodatima svaka ku(-a i poclnese trošak od K 9.- koji će i onako moći za luiiti, nemawo na koncu razloga, ela se tužimo.
Budimo pravetlni a i i kr ni. voje tužb ne izna.šajmo potajno, već otvoreno na zborovima i kupštinaum i ne tužimo se na ono, što nam je od kori ·ti.
* Jz ~~ akoštana. Popi i frat.ri vele da su proti vladi, ali tek na
papiru. Ta nije narod ~orav i dobro vidi kome riad a ide na ruku i koga miluje. EYo vam dokaza. U na~em E-elu zupnik don Niko ~lilić po cijelu godinu krade Bo.ru dane i za tnj voj trud putem redo1•ine on ukesi kn.kovih 7.000 (sedam ti.'nća) kruna goclišnj . Ce;će je n njegovoj kući taka.v ru cak, da ga po miri u raznih jela možeš čuti na k1lometar daleko. 'I'rosi on sa svojim kolegama ve u dvade et! Pa r Pgbi da je taj ve eJi život dosadio našem don ~il< i - i pošao u ribare. U tu svrllll zamolio nasn milu pomorsku vladu u Tr tu da mu blagoizvol i darovati jednu mreiu, kako bi za, dokolice mogao. ribu loviti i - p1·odru at?. (Kao da mu je malo redovma! !). Pomorska vlada ne bud lijen:t i znajući tko pita, pošalje mu besplatno jednu novu novcatu mrezu, da don 1\iko l!Hlić š njome lovi duše utopljenika pakuštan kih. Napominjemo pako, ela su u isto do ha neki vrgadinci. betinjnnci i murterinci molili pomor~ku vladu u 'I'r tu, da dad e besplatno po jeclnu rm·eiu. ili tmt~'· Pa ipak <lobili ni u ni: ta. Pitamo: kako je pomorska vl3:da došla na misr1.0 da jednom popu koji nema ni lJOJillfl. o mor ·kom lovu, udij eli lH:·splatno mrežn? Za što ta i:ta vlada nije rlala mreže nekim betinjancima. vrgadincima i rnnrterin ·ima, kad e znade na daleko' da u oni pravi ribari, ali iroma"ni da kupe mrP.ie ili tmtr>. Pitamo g0 p. Lorina, nn.clzornika pomor ke >lade u 'J'rstu tko je bo~ji ribar: ili don Niko Milić ili jedan n·gaclinac? 'l'ko je su·omašan: ili don Nilw ~lilić ili jedan
3
b Li njana ? Tko unapreclj nje ribarstvo: ili elon Niko Mili ć ili jenan mnrterinac? Ali ovi siromašni ljudi no \'aljani ribari ni u dobili be platno mreže, j r nisu iz , ali . Go p. L01·ini dakle darovn.o je 1 opu Mili ~ u mrežu s razlo rra jer u mj šćrm i, jer su oba iz , ali. Na ovu ue-pravicu povratit ćemo e opet. P a k o š t a n e i.
RfiZNE VIJESTI. Zapliena našeg lista. Prošli broj "1\remenjaka"
imao je osobitu ča t, ela bude žrtvom modre il crvene olovke gosp. Drž. ochjetnika. Mi mo htje1i, da e sa par redaka poku"amo razumjeti sa onom hvali . Mom i miri avom ve elom dru7.inom, koja j , zajedno a nekoliko morlernih zaroblj enika, uprla ve ile, da sp1ijeći mlu napredak u narodu, da . priječi prodiranj vijetlih
zraka pro vjete u puk, da priti"ne slobodnu mi ao, da apne krila , lo bod noj duši puka, kao . to je varkom,
prevarom i lukaYim funcu tvom priti la i sapeln. napredak na.\~ općine, i uzela našu općinu i na··u pučku muku za roje puno korito. Mi mo l1tj eli, da se a na im crnim
korita ' ima poraznmijemo, al na·· drž. odvjetnik bio je druge mi ·li. JI je bio druge mi li ili ga valjda do la volja, da i on puni . tupce na eg malog , Kremenjn.ka". -~ama ba" nebi bilo zao, da nam po tane članom r edakcije, kacl bi na·· li t bio ne '- to veći i mogao primati i njrgove lij ]Je a tavke, koje svak tako rado čita. AJ,naš li t je sn.d jo mn,lcn, a da nije. vjera i Bo~, mi bi "Osp. Drž. odrj. učinili poča nim dopi. nim članom na. e krem njačke akademije za i lražimnje popovske istine i furtima "kog bakcila, koji i7.je<la narodno tijelo. A maleni kako mo nemožemo se neg tužiti, da nam sl-ojim a tarcima no i i ono malo mj e ta.
'J'raž<"ći i ku ajući "sr-rmn' protiv širenja protivn~rodnog furtima ·kog bakcila, mislimo (bar m mi), da lliJe mo previ e zadrli u fnrtima,· ke crranice i n paragraf ku kožu, pak je olovka modra, jal crvena, moo-Ja negraditi barjaka po našem papiru - na miš račun.
Mi jo' jednom večano izjavljuj emo, da smo protivnici politike fraza i - barjakn. I isto tako mo ljuti, nepomirlji1 i protivnici obzira i - i recimo, - straba u po)jtici i svugdje.
~lo\lidba. Iz hibridnog braka i trošenog n.u trijskog Lloyda i mlade "Dalmatie" evo nam e porodila Bosnia, a za njom ide Tartarin, pall će doći Tunguzia, Patacro-nia i 'J'roglodit.
0
to ka7.u na ova divna imena naše domovine i laYne pro 'lo ti, u •ri narodne afirmacije i borbe za materinsim rij eč go poda akcionn.ri iz Zadra, BenJwyca Yi a Zlarina i Si benika.? ·to Ji patriotardi bez milijun~ i mi~ lijunari bez patriotizma? Ima li u Da.lmaciji jo·. ko, da drugim načinom nego šupljim frazama odgovori m~ ovake drkosti ?
Zar hoće dalmatinska debela koža ela po tane proverbijalna?!
~oliana se šktopi po tursku ima OI'O koji dan. -Osobito put pred ]<avanom Zanki. Dadu konj e n ruku nC'ltkom clrtetu, koj nezna da j e živo. Ako je kome drago dobiti , nek IJ?n je drago i raditi. Inače će mu pravom gosp. Mate Zivković pri0aovoriti da su mu clracri fi . . l 1 l . ' b unru - e a -:a co - općin k1.
. "~učk~ Šted.io!lica". U spjeh "Puč . ·ted.·' je neočelovano veltk čmto se pokus a prijavljimnjem članova i dionica i u ma.Jo dana ricljesmo prijavljenih oko 300 .članova a 540_ dionica. Cim se vidio ovako jajan oclaz11', prešlo se ovih dana na konačno upi imnje čla-
4
nova i isplaćivanje udjela, te se odmah ovjh pnih dana upisa.lo ll 9 članova sa 319 clionica i uplatila u gotovom za udjele lijepa svota od 6690 K. - Ovakav uspjeh je nadmašio svako očekivanje i pokazuje kakvu ljubav, Jml;:vo zanimanje i kakav je uprav zanos pobudila "Pučka Stedionica" u gradjanstvu i okolici. Podje li ovako dalje, a stalni smo da hoće, naša će "P. Štedionica" odnijeti svima prvenstvo.
Upisivanje vrši se svaki dan rabotni od 8-10 u večer a nedjelom i svecom iz jutra od 9-12.
Knjižice sa pravilima već se štampavaju, do koj~ dan sve će biti u Tedu i svak će zna.ti svoja prava 1 dužnosti, a niko mu neće moći ništa kriti, jer će SYe biti otvoro3no i javno i crno na bijelu. Naš će se svijet naučiti štediti i štednjom će napredova ti. J er: n racliše
· svega biše, al - u stediše i jos više. 1:[i čestitftmo ovakoj svetoj i korisnoj pučkoj ustano,~. J'iovi pokušaJ na krvave pučke trude. Naša dična
općina ima svoga "tehnika". 'l'o je dobro da ga ima i to je dosta. Neg vrag "nekome" neda mira, dok asvim nei&prazni pučku kesu i općinsku blagajnu. Naš obrazni jast.reb iz pitomog Kućišta doleti na novu misao i naš ljublj eni i opće štovani pote tat izdade odluku imenovanja, kojom se imenuje novi "tehnik", po redu clru.CJi za •našu općinu sa 2400 K pln.će. Jer - znate- malo je 'činovnika na općini, a mi bogati, a , puk sit i pijun od obije ti, pak će plaćati i u tome kome zabavu.
K e g, naš ljubljeni poteštat nepi tao druge pri jednike - ta, šta bi te budale gradjana i pitao - kad je izdavao dekret. I - ostavimo šalu na stranu - pametniji od njega prisjednici to imenovanje zaustavili i Rakamarić ostade, gdje j e. Bez obzira na stranačke razlike, mi moramo pohvaliti gg. prisj ednike1 jer koj ekakva izdavanja novca i rasipanje pučkih truda već je dodijalo, pa ako to neboli one u Kućištu, boli na ovdje sve mješćane. jer nam pada svima po koži. A, želi li ko imati ugodne zabave u čijemu društvu, nek to čini na svoj račun i trošak. Hoće da reku, da je gosp. Brnjoki nasamario Krstelja, a mi nerjerujemo ; pače mislimo, da on neželi imati konkurenta. - Ako je još istina, da je stvar ostavljena do prvog vijeća, upozorujemo na ovu stvar gospodu vijećnike, da. pomognu one prisjednike, koji nedaju, da se utaman troši općimki novac. I onako je naša općina postala pravim koritom za neke sumnjive pulastre, koji imaju da raznose sla,vu nekih poštenjačina, proslavljenih Crnicom i kojekakvim imprežama.
.Slabi odgoJ. Što slabi odgoj, što misao, da će općina i redari braniti svog čovjeka ako ut:ini kakvo zlo, često su ozrokom, ela naša težačka mladost, zaludjena od dl'llge sb·anke nesavijesnih furtima a, predje dopuštene granice i ogriješi se o kazneni zakon. Ovaj slabi odgoj dovodi ih na silovito postupanje, tako da u razularenosti late se i noža i barataju njime kao igračkom od šale.
U prvidan, na dan sv. Petra, Jerko Zorić reč. Patata: koji ima brata u redarima, kažu nam, došao razmašito u večer u krčmu Mu e i tu u tren oka zavrgo kavgu, počeo razbijati i navalio na mirnog radnika, bačvara. Već je bio nož poletio iza pasa, al srećom nadja se g. Petrić s poglavarstva i zapriječi krv. Odvede ga da će na sud, a redarstvo, koje se tek našlo na poljani, uzme ga iz njegovih ruku i odvede na općinu. - Sutra dan je predan sudu.
Ovi čini su žalosni i tužni, a sve to polazi od krivo upućenog odgoja. Nije nož, da se njim pravda kroji
po putim i po krčmam, a imale bi i vlasti zgodne korake preduzeti, da se ukine taj ružni običaj nošenja noža. A i redarstvo svojim pristranim po tupanjem nek ne. dgaja naopako mladost, jer popuštajući mlado ti u nekim stvarima, kvari ju time i dava joj srca i pobude i kao neke nade stranačke zaštite.
Mi svjetujemo i zavedenu pravašlcu mladost, nek sc ostavi noža, jer nožem kopa bratu grob, a sebi otvara vrata tamnice i stiče ime ubojice.
J(aša obala. Naša pametna općina hoće da sav smrad i nečist iz gradskih lconala izlije na obalu. Dokaz. Ljudi, koji polijevaju obalu, ili iz neznanja ili iz lijenosti uvale onaj kraj sisaljke, koji srče more, obično na ono mjesto, gdje se konno salijeva a more i onda ala cl~t se sisa svu onu pokvarenu smrdljivu vodu i polij eva po obali. Ovo je upalo u oči mnoštvu gradjana, koji nikako nisu mogli ela se načude našoj lijenoj općini, koja pušta s vidu ovake stvari. Općinski liječnik koji i onako ne radi ništa i prima plaću mukte, mjesto gubiti svoje cijelo vrijeme oko Ul'edjivanja onih crnih reptilskih listova i u svom fureštovskom furoru vrijedjati gradjana, on bi morao po dužnosti zapriječiti sve, čime bi se moglo staviti u opasnost zdravlje gracljanstva. A polijevati smrdljivom vodom javna šetališta nesluži za očuvanje javnog zdravlja. Lijeni lij ečniče, narod te plaća, da radiš.
!Don J\nte Šare, župnik Tijesna, moli nas, da donesemo ovaj i pravak: Nije istina, da je Ive Burić bio od mene pozvan, da mi dade redovinu i da sam mu prij etio porubom, već je ~am sasvim dragovoljno donio župniku redovinu; nije i tina, da je odgov0rio da nema ni octa, a kamo li vina, niti da je u drugoga uzajmio 25 litara, da ih župniku dade, već je dao svog vlastitog vina, koga je imao 40 barila u mastu, Opstoji i drugi Burić I' e iz fi esna, koji se već 2 godine nalazi u Ame~ ric !; a ovaj još nije ni dao redovina za 1907.
Primjedba Ured. - Rieč ima na§ dopisnik. A molimo da nenosi~ cJaju lu-ivim v1jestima, ko što mislimo, da to nije bilo ni ovog puta.
JYlilodarl ")Cola". Doprinijeli su na korist Hrvat. m uz. dru. tva ,.Kolo" u Šibeniku, da počaste uspomenu pok. Matije Belama1;ć: Gg. Ante Karadžole 2 K, Braća Djadica 2 K, Kr te lljaclica 2 K.
Najsrdačnije zahvaljuje Uprava "Kola".
Kremenjaci i kremenjačke širite "KREMENJfiKu
TRAŽE SE odmah 2-3 snažna i zdrava naučnika za drvođjelsku radionicu na stroj, i to takova, koji bi imali volje, da podpuno nauče drvođJelstvo na stroju. Ugovor 4. god. - Za potanje obavijesti prikazat se sa roditeljima Bt•aći Seotton - Šibenik.
lzdavać i vlasnik: Niko Marinković 1 drugovL - Od~rovorni urP.dnik: Niko llriarlnkovio. - Tiskarnica Ivan Sfaglinal.z - šibenik.