Nj1.egovabivaenaimalajeupogledutogapomaloneobinuteoriju,tvrdeikakojestarenjediskontinuirano,kakosestaripostupno,premaodreenimfazama.Recimo,ivionakonormalno,ravnoduno, puta ljeta i zime da prolaze i nita ti se bitno ne dogaa. Ili bar tako misli. Zatim, izne-nada, recimo jedne zime, dobije teku gripu ili upalu plua, od koje zamalo poklekne i preseli naonaj svijet, ali se ipak nekako, gotovo u zadnji as izvue i nakon svega otkrije kako su ti se na eluurezale neke nove bore, kako su ti ruke postale drhtavije ili kako ti je kosu proaralo neto sjedina.To to se promijenilo naprosto je komadi starosti.KadsmoseoneprilinodavnezimepobojalidajeNikaozbiljnobolesna...sjeaseonihgroznih testova na leukemiju, boe mi prosti, e ba tad sam drugi put u ivotu ostarjela. Polako, spo-ro,aliipaksasvimjasno,shvatilasamdajedugasezonabezbrinostiumomivotudefinitivnozavrena priala mu je Lidija moda prije mjesec ili dva. Potom, kada su me muili oni grevi zakoje sam mislila da su gastritis i kada sam jedva stigla do Vinogradske gdje su mi izvadili unu vre-icu, trei sam put ostarjela, shvativi da moje tijelo vie nije nedodirljivo i trajno. etvrti put dogo-dilo se one zime kad su me poslali na takozvano ekanje, kad sam se uplaila pomislivi da sam za-uvijek ostala bez posla, ostarjela sam tako to sam od tog mjeseca prestala sanjati mirne snove i nalase u sezoni stalnih komara. Peti put... Zapravo prekine je on preskoila si ono to je bilo prvi put... Kako to misli? Nisi rekla kad si prvi put ostarjela. Valjda onog svibnja kad si zamalo pala na maturi... Glupost pogleda ga ona kao da ga prekorava to joj pripisuje neto toliko naivno. Prvi samput ostarjela kad si ti otiao od kue.Mafolirausprotiviseon.ZaljubilasiseuTamarinakaocuricaiodlepralaodkueuonoj nekakvoj irokoj transkoj haljinici i s novim afrolookom na glavi!Nikola,tinikadanitanisiuspijevaorazumjeti!Amogaosi.Nijedanisi!Tojesamotakoizgledalo. Taj, kako ti kae, afrolook... spetlja se ona, iako se inilo kako joj je ipak drago to seonuspiosjetitikakvujefrizurunosilaprijetridesetakgodina,kadagajenapustilazbogjednogodbezveznih, niih politikih tajnika. Hajde, molim te, reci mi ti nastavi Lidija podjednako nesigurnim glasom zar i s tobom nijebilo isto? Ili bar podjednako? Zar i ti nisi imao faze po kojima si mogao shvatiti da je jedan ivotniperiodproaoidasipostaostariji.Idasiutomasu,tajaznam,posjedio,iliprestaobitilako-mislen, ili... Sori, ali nita od takvih stvari nikada nisam osjetio! rei e on, palei svoj crveni Marlboro skojimsevienijemoglouiniukakavured,restoran,slastiarnicuiliutoslino.Jasamjed-nostavno ostario sam od sebe i po vlastitoj volji. Zato mi ba niega nije ni ao!Katkadmuenzaduhom,otealiminejasnimspletombolovauprsnomkou,Banibiznaozastati ne bi li se odmorio i povratio dah, kako ve rade ljudi koji su preli ezdesetu. Znao se pritomzapitati kako je mogue da mu se to dogaa i gdje je usput ostario, ali takve stvari nije priznavao. akni bivoj eni. Znao je nagaati kako je ostario Pako i ima li on neka lucidna objanjenja takvih poja-va,alimusevemainilokakojenjegovdugogodinjisusjedutakvojhitnjidazastarenjejed-nostavno nema vremena.PostojalajelegendaotomukakojePakoizgubioposaobiljeteraipomonogscenskogosvjetljivaa u kazalitu koje se na tuan nain uguralo u dvoranu neko slavnog pornokina Kozara. Ita se legenda prepriavala, iako se nije dalo sa sigurnou ustvrditi u kojoj je mjeri istinita. I sam jeBani uo nekoliko njezinih inaica.Naime, to kazalite davalo je neki domoljubni dramolet, u kojem je glavni lik bio jedan od onihsilnihkraljevaokojimaseznalosamotodasuimenompoastilineijukamenudarovnicuiliistutakvu krstionicu. Ne ba posve trijezan, Pako je postavljajui svjetlo poderao hlae koje je spomenutikralj ili dux trebao navui u prvom inu. Jasno je da je glumac, bez obzira na to to se radilo o utje-lovljenom velianstvu, izazvao salve smijeha publike pred koju je iziao poderane stranjice.Nakon to je, kako narod kae, dobio nogu, Pako je svom silom zamrzio glumce i njihovu pro-fesiju, jer je u njima vidio krivce zbog kojih je ostao bez egzistencije, iako je to to bi kod njih zaslu-io vie nalikovalo deparcu nego plai.Gonjensvojimsuludimplanovima,odkojihgajeBaniestopokuavaoodvratiti,naumioseubacitiuugostiteljskudjelatnostiprodavatihotdognaBritanskomtrgu,itobanedjeljomkadasetamo odrava poznati sajam antikviteta. Pako, ti si isti idiot! govorio mu je prijekorno i uzaludno Bani. Kada si zadnji put vidioda netko prodaje hotdog? Sada su sasvim druge stvari in! Pice i picete, mafini, razna neobina peci-va... ak su peeni kesteni i kukuruz prikladniji od hotdoga!Nije bilo pomoi. Nabavio je negdje, navodno od ene pokojnoga Kembre, nekakav prastari ku-anskiureajnakojisemoglanabitipolovicafrancuzainaijemserotacionomgrijaumoglovrtjeti nekoliko hrenovki pa se s tim poluhravim uasom naprosto odmetnuo u ugostitelje. Naravno,nije imao ni sanitarnu dozvolu ni prikladan tand, niti je kod komunalaca izvadio dozvolu kojom sedokazuje zakup javnog prostora niti bi tu dozvolu imao ime platiti. Prvi hotdog to ga je proizveona hravoj grijalici pojeo je Flegma, njegov brati rodom iz Garenice, izjavivi kako se radi o pra-voj delikatesi, premda se vidjelo da je toliko pijan da uope nije sposoban razaznati okuse. Naravno,osim vinskoga. Drugi hotdog nije uspio prodati, ba da ga je netko i htio kupiti, jer su se prema nje-mu zaletjela dva opinska sanitarna inspektora, napravivi toliku paniku, kao da se na Britancu poja-viomanijakalnitrovakojijenaumiopotrovaticijelitajdiograda.Policajackojijeusputprolaziozgrabio je Paka i svinuvi mu ruku (half nelson) poveo ga prema deurnoj postaji, dok je hotdog ma-inerijaostalaleatinaasfaltu,skupasrasutimhrenovkama,kojesuvrlobrzoprodrliilikipsi,ravnoduni spram sanitarne neispravnosti Pakove robe. Daj se, molim te, opameti! strpljivo bi mu tumaio Bani. Tu pod nosom ti je jedan izvrstani nadaleko poznat sajam antikviteta. Iako si generalno pacer, ipak nisi toliko nesposoban da se ne bimogao ukljuiti u sajamsku ponudu.Dobro,aksitakpametan,dajmirecigdebimogalnabavitteantikvitete?Odonogkajjeantikvitetno doma imam samo stari zimski kaput i kredenc kaj je ostal od pokojne milostive. Koliko se sjeam tvog zimskog kaputa kazao je Bani on je jo uvijek u voznom stanju inije nikakav antikvitet. Nisam ni mislil na svoj kaput, neg na Flegmin objanjavao bi mu Pako. Osim toga, Flegmii ne treba zimski kaput jer je zadnje tri zime provel u gajbi. A tam ima propisanu uniformu. Dobro, dobro zakolutao bi Bani oima. Htio sam kazati kako u gradu ima jo jedan sajam.Onaj na Hreliu. Tamo ti runneri dofuraju svu silu kojekakve robe, meu kojom ima i prvorazrednihstvari.Asveskorozabadava!Teboljestvaripreuzimajudilerikojiturobudovezuovamonatrg.Inaravno, prodaju je skuplje. to ne bi i ti mogao takvo to? Se razme da bi! Al ak ue sa mnom u dil. Recimo ti dva soma, ja soma, radi pariteta.I tu bi poinjala gnjavaa cjenkanja po kojoj se Baniu inilo da sa svojeglavim susjedom neenikad na zelenu granu. Tako je Pako ipak zapoeo kooperaciju s Hreliem, isprva stidljivo, a posli-jeodvanoinasvazvona,dagasenijemoglonisluatinipodnijeti.Staojesklapatiposlovesraznim sumnjivim tipovima, uvijek tvrdoglav i pun smijene samouvjerenosti, ak i bahatosti, i kad jebio u pravu, a osobito onda kad nije. Nikome nije jasno gdje je nabavio set od pet fotelja, za koje muje neka ironina lopua kazala kako se radi o pravoj baroknoj renesansi i jo usto visokoga stila.Do tih je bezvrijednih fotelja drao toliko da je ve pomiljao kako bi tu vrijednu stvar trebalo oba-vezno prodati ak samom predsjedniku drave, koji e znati, mislio je, cijeniti te stvari, budui da je isam umjetnik, odnosno autor komponirane glazbe. Hirovita sudbina puna zloe ba kao da je htjelada bivi inkasator Marijan, njegov zakleti svaalaki protivnik, otkrije kako je na jednom od tih ba-rokno-renesansnihpredmetauvrenaploicanakojojpieizraenoutvornicinametajaid1957. Sam se vi zajebavajte do mile volje gunao je vjeiti prznica Pako. Fotelja je napravljena1957., a to je skoro pol stoljea povijesti. Ste ba tak sigurni da u to doba vie ni bilo barokne rene-sanse? Morti je i bilo uivao je u toj situaciji inkasator Marijan. Al ne u idu, bog te tvoj! Tam si-gurno ni bilo nieg, pa ak ni te tvoje barokne... kak ve veli... Kaj ne, gospon detektiv?ProdavaojezatimPakoivinilneploe,jersumuglazbeniskorojeviinapuniliuiudnimte-orijama po kojima ploe od vinila imaju puno topliji zvuk od kompaktnih diskova te kako posjedujustanovituunutarnjudinamikuzvuneslike,iakomunijebiloposvejasnotosetimeelikazati.Tako je od nekakvog Drageca, jednog od zadnjih radnika u Jugotonovom pogonu gdje su se rezalevinilnelongplejke,otkupiogotovodvjestokomadaposvenovedrugeploeBeethovenoveDevetesimfonije. Tom je tipu, koji nikad nije skidao plavi kaket, za sve te ploe dao kanistar stolnog bije-log, jer je Dragecu alkohol bio za nijansu vaniji od remek-djela gluhoga genija.Malo bi bilokazatidateploenasajmuuopenisu ile. Tonije, ba nijednanijeotila,jer suposjetitelji sajma na Britancu pokazali zabrinjavajuu ravnodunost spram te vrste glazbe. Si ti lud, Pako objanjavao mu je samouvjereno Marijan. Pa gde ti je bila pamet? Ko bu tikupil Devetu simfoniju ak ne zna kaj je bilo u prethodnih osam? A ti ne sam da kupi devetu, neg i oddevete kupi sam drugi dio. Mojoj su Ivki poklonili za roendan drugi dio nekakve Ane Karenjine paje to mam bacila u smee. Marijan, daj me nemoj jebat! planuo bi Pako. Ti mi se valjda kui u glazbu. Ti si s tim Be-ethovenomioukoluibilsiakstarijiodnjega.Tisi,kolkojaznam,najstarijiivitelevizijskiinkasatorucijelojEuropi!ForfarajutesamonajjedanRumunjkajjelokalgerovitale,ionajAzerbajdanac kaj su mu u sto dvadesetoj niknuli trei zubi.Nitko ne zna otkuda se pojavio stanoviti Jozef Hruby, slikar amater, kome su se zaudno velike,razrokezjenicenaziralekrozdebelostaklookruglihlenonovskihnaoala.Njegoveradoznaleoiskakale bi s jednog na drugog pa na treeg sugovornika, dok su mu iz vjeito rumenog i prehlaenognosa tekla dva mrkava potoia. U fovistiki razuzdanim slikama Jozefa Hrubyja bili su zdrueni ge-nij samoukog divljaka i snaga brojnih antidepresiva i lijekova kakve rabe izofreni bolesnici. Bili suzdrueni i mrklji, obligatno bi dodao Pako, jer su oni vjeito tekli dolje na paletu i papir i mijealisesasuludoodabranimtemperama,kojesubileomiljenmedijbolesnogslikara.Pakojepreuzeozahtjevnu,sajamskuprodajuHrubyjevihslika,tojebioposaovisokesloenosti.Trislikenata-kozvanom kameru kupio je neki psihijatar iz Vrapa, koji je u toj instituciji radio toliko dugo da vieni sam nije znao je li lijenik ili tek pacijent. Ne kuim zakaj stalno pripoveda kak taj tvoj Pikaso fort pije lekove za izofreniju? znao binaivno priupitati Marijan. Kaj mu ne bi bilo puno pametnije da pije nekaj protiv izofrenije?Nakon to je uspio prodati te tri Hrubyjeve slike, Pako je istoga asa odjurio u gostionicu KodKinga gdje je popio malu rakiju i pivo pa onda jo jednu i na kraju jo dvije. Ta mu je lakomislenosttolikootupilaosjetiladajeprevidiokiutoseiznenadasruilanaBritanskitrg,kiuzbogkojejekompletanopusizofrenogslikarapokisnuoipretvorioseukaastisfumatoarenihakvarelnihmrlja. Postoje uvjerljiva svjedoenja o tomu kako nesretni slikar jo i danas luta za Pakom, traei gakako bi mu razbio glavu. No Paka, koji je navikao uzmicati pred onima kojima je neto skrivio, nijebilo tako lako nai, osobito kad ste razroki i od svijeta odijeljeni debelim staklom naoala.To to je Pako svratio na pie Kod Kinga govori da je nekadanji Kico ve zavrio svoju vanupovijesnu ulogu koju je odigrao u prolazu biveg kina Kozara. Konobarica Zdenka udala se negdje uSesvete,ilimodauKainu,zamijeniviosrednjubirtijskugauuspjenimbrakomsastonimtrgovcem, koji je po psiholokom ustroju bio papuar. I tad je cijelo drutvo prelo Kod Kinga, ijiselokalsmjestionasjevernomrubuBritanca,opremljendvjemarazmjernomalimprostorijamaobloenim drvom, ogledalima i crno-bijelim fotosima glumaca te najmanjim zahodom na svijetu, zakoji se nije znalo je li u njega tee ui ili izai. Pako je zloesto tvrdio kako je mali, pogrbljeni inka-sator Marijan jedina osoba iji format stane u zahod, a da si pritom ne popia cipele.Naravno, birtiju je prvi pronaao Pako, jer se njegov pogled na svijet nije ni dao razumjeti bezprirune birtije. Gdje bi poten ovjek uope mogao provoditi svoje dane, mudrovao je Pako, ako neu birtiji. Pa recimo, mogo bi bit na poslu upozoravao ga je bivi inkasator Marijan. Ljudi kaj nisubitange najvie vremena provode na poslu. A ne u birtiji. Daj me nemoj pilit! odmahnuo bi rukom Pako. Ko mi to pria? ovek koji nikad u ivotuni vidil kancelariju, neg je ko frenter alabazal od kue do kue i gnjavili prosim vas za pretplatu! Akak ti je program bil isti kurac, ljudi su pred tobom zakljuavali vrata, sputali rolete i glumili da sumrtvi. Kaj pria da je meni program bil za kurac? Ja ga nisam ni reiral. Da je bilo po meni ja bi da-val sam serije i gole komade. Mo mislit! Daval bi gole komade! nasmijao bi se Pako. S tvojom Ivkom u glavnoj ulogi!Ako je Pako prvi napustio propali Kico i potraio spas Kod Kinga, inkasator Marijan odmah seodvaio na slian korak. Svojim penzionerskim okom, nepogreivo usmjerenim na najjeftinije stvarisvijeta, nepogreivo je otkrio kako je u oblinjoj peenjarnici, koju su svi zvali kod iptara, kavajeftinija ak dvije i pol kune pa je stao odlaziti tamo i pijuckati kavu okruen golemim tipovima kojigutaju evapie i dave se u otrom mirisu crvenog luka, sve dok mu Dragica, sredinja figura gosti-onice Kod Kinga jednoga dana nije rekla: Joj, gospon Marijan, ak ste ba u tak groznom bankrotu, zakaj si ne uzmete kavu kod iptarapa si je ne donesete i ne popijete tu. Mislim, ko ovek. Al, prosim vas fino, samo u plastinjaku! Kaj mislite u onoj plastinoj kabanici?Nasmijala se Dragica, ali i Pako i Flegma, pa i Bani. Jebal te vrag bedasti! okomio se na njega svisoka Pako. Stari mulac! Dragica je mislila naplastinu alicu.U istoj toj gostionici Kod Kinga, Pakov brati Flegma bio je najtii gost. On se, ini se, nalazio ukriznom razdoblju svog kompliciranog ivota. Oduvijek sklon starim, tradicionalnim zanatima, nika-ko nije odustajao od deparenja po tramvajima, to je u najnovije vrijeme bio nezahvalan anakroni-zam. Naime, po tramvajima su se vozile nekakve sitne sudbine u ijim depovima i novanicima go-tovo da nieg i nije bilo. Lova se nalazila u depovima onih to su jurcali naokolo u mercedesima iBMW-ovima, ali naravno da ubogi Flegma nije mogao depariti ni po mercedesima ni po BMW-ovi-ma pa je ono malo sirotinje to je uspio privrediti po tramvajima odmah pretvarao u alkohol, od ko-jegabizaasobamro,ostavistajatizaankomisdiskretnimsmijekompromatratitosedogaavani na vjeito ivahnom trgu.Ne zvui ba osobito uvjerljivo to da ga je ak i Pako pokuao odgovoriti od te rune i opasnenavike, ali ipak je pokuao! Pa i Marijan, kao i Bani, uloili su nekakav pedagoki trud ne bi li mudokazalikakoalkoholunitavaitijeloium,makolikotapedagogijadjelovalaofucano.Tuniprimjer u toj poduci bio je nesretni Kembra, koji je prije desetak godina nakratko zavrio u Klinikojbolnici u Dubravi, a nakon toga nepovratno preselio na miroevako groblje. Pako je ak organizi-raoiodgojnuekskurzijunatogroblje,gdjeseFlegmutrebalosuoitispogubnimkonzekvencamaraspusnog ivota, kakav je provodio neko veliki trnjanski temer Kembra, ali je prostoduni Flegmai na tu poduku stigao posve pijan.KajstemedovelitukodKembre?kazaojetihoipodostadekoncentrirano.Paopejepoznato da ta celuloza jetre, kaj ju je imal, ni smrtonosna. Se zna da su Kembru sfuarili doktori.Potom je iz unutarnjeg depa svog izlizanog sakoa izvukao nalaz s krvnom slikom, na kojoj susvi oni sitno ispisani brojevi bili u skladu s propisanim vrijednostima.Jatozbiljanemremverovat!posveuzbuengovoriojeMarijan.Tozgledakodamujeneki varcerneger posudil krv. Kolko ja vidim, sve mu je na svom mestu. Jebo me pas ak ja imam kajbolju sliku! Jebo me pas! Joj, Marijan, pa ti ima krvnu sliku ko egipatska mumija! odvratio bi mu Pako. Kaj ti pri-a. Sestra Rua iz ambulante rekla mi ja kak ti ni nemre dat krv kolko ti je malo ostalo.Nakon toga dignuli su ruke od Flegme i prepustili ga njegovom udnom samoubilakom hobiju.G2.rad je bio pod pravom najezdom ili opsadom tvrtke koja se zvala Zagrebparking, iji bi se rad-nicinourazmiljeliulicamapoputmarljivihmrava,bojeipogradskomasfaltusvojebijeleparkirne kriptograme. Ti su radnici sasvim ozbiljno prijetili da e zaposjesti i posljednje metre grad-skoga prostora na kojem se jo uvijek moglo parkirati. Kad padnu i posljednje, najzabaenije ulice,moglo se oekivati da e provaliti u nae stanove i po sobama nam poeti ucrtavati svoja bijela i utapolja na kojima emo plaati sate najskupljih parkirnih zona. U svom tamnoplavom Kangoou, to gaje kupio preko oglasnika, postavi tako njegovim treim vlasnikom u nizu, kao da se vozi kvadratii-ma minesweepera, Bani polako i oprezno proe Rokovim perivojem i zaustavi auto na prostoru ijije parkirni status bio krajnje dvojben. Izvadi iz pregratka mobitel i krene dolje prema Britancu. Bakad se pribliavao poti, telefon u njegovom depu oglasi se glasnom i ritmiki naglaenom Serena-de To A Cuckoo Rolanda Kirka, najudesnijeg puhaa u povijesti deza. Bani pomisli kako preko togtelefona nikada nije uo neto pametno pa mu se uini kako je moda bolje sluati estoku serenadukukavici. Ipak, nakon kraeg vremena, zavue ruku u dep, izvadi mobitel i javi se.S druge strane ulo se duboko i ravnomjerno disanje i neka priguena romantina melodija pje-vana na njemakom jeziku. Pomislivi kako se moda radi o telefonskom napasniku koji dae i slininepoznatim curicama na uho, Bani mu dobaci: Prijatelju, oito si pogrijeio adresu. Ja ti nisam uho za strasne uzdahe.Daui i dalje ovjek ga kratko upita: Jeste li vi Nikola Bani? Privatni istraitelj?Tipvaljdanijebiozajapurenisladostrasnikkojinerazlikujemukoodenskoguha,negojeovjek naprosto tako disao. Naao sam va broj u imeniku ree ovjek. Kakvom imeniku? nastojao ga je zbuniti Bani. Pota ve odavno ne izdaje imenike...Naaosamvamimenanetureetippaugasinjemakusentimentalnugnjavau,kojajevaljda dopirala s radija uz koji je sjedio. Htio bih da mi pronaete prijatelja koji je nestao. Obavlja-te li tu vrstu poslova? I da i ne. Ovisi o mnogoemu. Kada je nestao taj prijatelj? Pa... nestao je u ratu... Kako u ratu?! udio se istraitelj. ta se moda pojavio neki novi rat koji sam previdio? Ne, ne zbuni se ovjek s druge strane. Nestao je u ovom posljednjem ratu. Negdje u kasnoproljee 1991. Nestao... nije se vratio. Vidite, to znai da mu se ba nije urilo. Nestati i ne javljati se dvadesetak godina, to se zbiljazove leernost.Zatimseiznenadaprisjetitolikihkojisunestaliutovrijemetesenisudospjelivratitijed-nostavno zbog toga to su bili ubijeni. Sjeti se toga pa mu postane strano neugodno. Ako je u onoj slubenoj kvoti nestalih ree ba stoga bilo bi najbolje da se obratite stru-nim tijelima koja se bave pronalaenjem nestalih i identifikacijom. Moete ih nai u... Ne, on ne pripada toj kvoti prekine ga odmah zadihani tip. On nije nestao na taj nain. Nego kako je nestao?Patako...jednostavno...nestaojevjerojatnousvibnju1991.takotojeubijen...Odletiojeuzrak vozei leper s humanitarnom pomoi.Na trenutak je nastao muk na liniji. Zautio je Bani, ali je zautio i onaj tamo preko, kao da ispi-tuje snagu dojma to ga je ostavio na sugovornika. to, to je sad nekakva zafrkancija, tos, geg... to li? snae se Bani. eljeli biste da prona-em ovjeka koji je ubijen prije dvadeset godina? elite li da ponem traiti po grobljima? Ih, ako jeve odletio u zrak, hoete li da malo provrljam zrakom? to to znai provrljati? upita ovjek nevjeto kao da ga zbilja mui semantika, a ne davnonestali prijatelj. Znate, stvari nisu tako jednostavne kako vam se moda ine. Mislim da bismo ipaktrebali porazgovarati. On je nestao, ali taj nestanak nije bez vraga. On kao da je nestao namjerno. To sam i mislio ironino e Bani. Bio je takav, perfidan tip pa je odluio malo odletjeti uzrak sa leperom. Naravno, da vam napakosti.TojebiolepernakojemjepisaloNachbarinNot.Nebilokakavleper,negobataj,austrijski leper koji je vozio pomo za Hrvatsku. Susjed u nevolji. Sluajte, on kao da je imao svojerazloge. I to jake. Da, sad razumijem promrmlja Bani, ne znajui zafrkava li ga to netko ili se namjerio na lu-aka. ovjek je zbilja bio apsolutno i nepopravljivo pakostan. Napraviti tako podlu stvar s jednimaustrijskim leperom! Ne znam, zbilja ne znam, ljudi su danas spremni na svata.Rekavito,prekinerazgovorispremimobiteludep,iakomusenekakoinilodarazgovornije ni priblino okonan. To je mogao zakljuiti i po tomu to se telefon u njegovom depu i daljeoglaavao, sve dok mu nije iskljuio signal i vibraciju.Pred Lidijinim haustorom naletio je na Niku, to nije bilo osobito udo, jer su oboje bili pozvanikod nje na veeru. S Nikom je bio i Ivo, njezin estogodinji sin, koji je odmah prodrmao Bania zanogavicu i rekao: Deda, ima kakvu lovu za bokce? Mama je rekla da emo zavrili kao prosjaci. Rekla sam ti jer si bio nesnosan! okrene se ona ljutito prema sinu. Gnjavi da ti kupim svetotipadnenapamet.Hoetablet,gitaru,harmoniku,usnuharmoniku,bicikl,garderobuzamaskenbal do kojeg je jo skoro tri mjeseca, letei tepih, izmice za nevidljivost, aluminijske traperi-ce...Aluminijske traperice, zaudi se Bani. to su uope aluminijske traperice?Potom je, kad su uli u mrani lift koji se dizao sporo, opkoljen krunim stubitem, ostavila sinana miru pa se okrenula prema ocu i nastavila posve ljutito: Ova tupava vlada e nas sve skupa odvesti na prosjaki tap, a da usput nee smisliti ni jednujedincatu stvar koja bi pokrenula ovu katastrofu od drave. Jedan ministar je bedak, drugi je pikica,trei monoman koji misli da je ovjekova misija opsluivati adaju od budeta, etvrti je mediokritetnakojegovjeknebinasloniobicikl...Isadutojkatastrofikojamisesruilanaglavu,bogmenagradio sinom koji eli da mu kupim sve po redu. Zato sam mu rekla da emo zavriti kao prosjaci.I dok ga je unuk i dalje cimao za nogavicu, traei milodar, Bani se nasmije i pogleda njenoNiku iju je srdbu zapravo volio, budui da je znao da e se uz pomo srdbe znati izvui iz svakeklopke koju su joj postavili ti smetenjaci na vlasti.Prijedesetakgodina,ponekomnaumuiunutarnjojputanjitosusamonjojbilijasni,onasebrzo, zapravo munjevito razvela od Timothyja i napustila London prije nego to je on doznao to gaje snalo. Sletjela je iznenada u Zagreb gdje je na pitanja svojih razvedenih roditelja o tomu zato jepobjegla od Engleza odgovarala nijemim i praznim licem na kojem se nije dalo nita iitati. Zatim jeon doletio avionom u Zagreb kako bi je pokuao nagovoriti da nastave tamo gdje su stali, ali ona vienijehtjelasluatituretoriku.Zapravo,shvatividaeonprvomlow budgetlinijomdoiuZagreb,ona je priznala ocu da die sidro i brie u Sloveniju, u hoteli u Predvoru, sama s tri debele knjige ofilmskoj i kazalinoj minki. Ili maski, nije tono znao Bani.im je dobila prvi posao kao druga ili moda trea minkerica u nekoj koprodukciji, odselila jeodLidijeiunajmilagarsonijeru,toLidijanikakonijemoglashvatiti,jersijeumajinskojuto-pijskoj glavi poela utvarati kako su njih dvije ba prvorazredan razvedeni duet.Zatim je poela glumiti slobodnu, emancipiranu enu kojoj nita nije strano i ta joj je uloga jakodobropristajala.Hodalajesraznimtipovima,meukojimajebilodopadljivihmodnihblesanasizgledomprineva,aliipravihsumornihintelektualaca,ijibisezavodljivifilozofinidiskursnakoncu uvijek razotkrio kao gnjavaa. U mnogima od njih Lidija je vidjela prikladnu mladu gospodu,ije bi fotke poeljela na stranicama svog obiteljskog albuma, dok je Bani drao da se radi o klipa-nima koji mu idu na ivce.Kada bi Nikola Bani razmiljao o panoptikumu svih tih tipova s kojima je njegova ki, njemuna uas, provodila vrijeme, znao bi se zapitati tko je taj koji je postao ocem njezina djeteta. Ali Nika otomu nije htjela kazati ni rijei. Ni svojoj majci ni njemu, svojem ocu. Dijete je ostalo ba to to jest djeak bez oca, ma kako okolina na to gledala.Ma,mislitetogodelite!znalajeljutitoiprkosnokazatiocuilimajci.Mojjesluajsasvim obian. Najobiniji sluaj na svijetu! Zato sam mu i dala ime Ivo, jer je to najobinije ime uovoj sasvim neobinoj zemlji.BaniseznaoalitipajeklincazvaoIsusek,premaovjekuukojegajepitanjeoinstvabilostrano komplicirano. Sviala mu se ona talijanska pjesma o klincu koga je u nekoj luci napravio be-zimeniamerikivojnikkogasuposlijezatukliulokalnojkrmi.StogasusvidjearcajednostavnozvaliGesubambinopajepotojparadigmiiBanisvogunukazvaobatako,makolikotoljutiloNiku.Lidijaimjepriredilaveeruiznenaenja.Barimjetakokazala.Nijetobilonitanovo,jersusvenjezineveerebileveereiznenaenja.Napravilajepunjenupatkuusalamuriodmauranailovora,obloenudomaimmlincimasplacanaBritancutetortusnadjevomodsira,bez,kakojenaglasila, ijednog listia elatine. Usto je preko nekog poznanika dola do arobnog zelenog silvancaiz trigove, za kojim, navodno, luduje cijelo Meimurje. A moda i ira regija. No, da iznenaenjimanebudekraja,priredilajejojedno,valjdanajveenaveerujepozvalaisvognovogprijatelja,iju je titulu prijatelja izgovarala s posebnom afektacijom. Nika je pogledala oca i zakolutala oi-ma kada je u sobu u kojoj su blagovali uao visok i dobro ouvan ezdesetogodinjak u jeansu i sa-kou od rebrastog samta, drei u ruci buket rua kakav znaju prirediti samo dizajneri. To je moj pri-ja-telj naglasila je ne bez ponosa. Upoznajte se, on je Niko Guzman. Daki, zovite me Daki rekao je doljak s buketom, pruajui hitro ruku prema Nikoli, kao daeli im prije neutralizirati nepriline konotacije to ih je moralo prizvati njegovo prezime. Kako ste ono rekli? Guzman ili moda Guzoman upitala je toboe naivno Nika, dok joj je onvjeto poljubio ruku. Zato Daki? pitao je Bani svoju bivu enu, palei Marlboro, iako uz punjenu patku s doma-im mlincima nije bilo u redu puiti. Nisi rekla da se gospodin zove Niko? Daki... to vam dolazi od engleskog doc, odnosno doctor tumaio je vlasnik glupog nadimka. Znai li to da ste doktor, mislim lijenik? zanimalo je toboe Niku. Imam frenda kome batreba proktolog. Pa za ono ime se bavi umijea se Lidija Daki je i vie nego doktor. Moglo bi se kazati daje pravi profesor emeritus. Mama, pa ti i ne zna to je to profesor emeritus zloesto e Nika. Osim toga profesor eme-ritus ne moe postati prije stote. A gospodin je ipak, ini mi se, neto mlai.Lidija pocrveni, vidjelo se da je shvatila svinjariju koju su joj spontano priredili bivi mu i ki,kojubitakoernajradijeproglasilabivom.eleisevaljdapribrati,otilajeukuhinjuimaloposlije vratila se s bocom hladnog piva. Nikola, donijela sam ti nekakav Staropramen rekla je ne skrivajui uvrijeenost. Znate, Ni-kola ne pije nita osim piva. Ma, molim vas primijeti ovjek kome se trebalo obraati s Daki. I meu pivima ima pod-noljivih napitaka. Ali, prema vinu... pa to nije uope ista razina. Jedan mi je sommelier tumaio da jeu vinu grandezza, a pivo da je ista bautela, he-he... Ba to, bautela!Bani mirno otrpi tu uvredu pa otvori bocu piva koje inae nije volio. to se tie pivskoga ukusabiojepravieh,alijeStaropramenupretpostavljaoKozel,Baron,Lobkowitz,Bernardijonekedruge etikete s bautele.Naravno, vidjelo se da je Nika onako intimno, klanovski uz oca i da se ljuti na majku to je zadananju veer priredila ba ovakvo iznenaenje. Nije joj se svidjela mogunost po kojoj bi se Lidijamoglavezatiuzbilokojegdrugogmukarca,iakojeansadabijojseBanimogaovratitiveodavno leala u tunim razvalinama.Netokasnije,kadsuvesviosimBaniazavrilispatkom,Lidijaotvorinajavljenubocusilvanca pa sveano ree: Moram vam otkriti nau malu tajnu. iju tajnu? upita Nika.PamojuiDakijevuodvratikaodajetosamoposebijasno.JeronaiNikolasusvesvojetajne ve odavno uinili javnima. Daki me uzeo u spot za Letinijeve talijanske kuhinje. udne moderne, kako se to otmjenije kae nastavi Lidija. Igrala sam majku obitelji i imala ak i govorni zadatak.Daki je vano pogleda, a ona stidljivo nadoda: Ali su me na kraju ipak sinkronizirali. Meutim, ipak si bila maestralna ohrabri je Niko Guzman koga je trebalo zvati Daki. Novajekuhinjasrcestana.Tojebiomojkardiolokislogan.Srcekaosrediteorganizma,ivotauope,kuhinja pak kao srce obitavalita.SadjejeonjezinutortubezelatinemalomliicomizadovoljnopromatraoLidiju,tuitamodobacivi koji pogled pun prezira prema Baniu, ba kao da eli kazati vidi kako sam ti je lako pre-oteo. Srce kao centar ivota toboe se zamisli Bani pa zapali jo jednu cigaretu, dajui prednostuitku u dimu, a ne slatkoj torti bez elatine. Postoje udaci koji misle da je sredite ivota ipak mo-zak. Ali, ini mi se da on u tom vaem filmu ne igra ulogu.E,mojprijatelju,tosupustemetafore.Filmoviseradeodosjeaja,aneodhladnogaratija.Ali, ne bih vas zamarao filozofijom filma i propagande. Lidi je imala ulogu ne veu od desetak se-kundi, ali je i to djelovalo kao prava drama.VidjelosadajeLidijaiznenadapocrvenjelaidajojnijenimalodragotojujenoviprijateljnazvao tim smijenim nadimkom. Kao da joj je bila neugodna ta afektacija, jer je dobro znala kakonjezina ki i bivi mu nadasve mrze afektaciju. Lidi nasmije se Nika. Daj meni jo komadi patke. Zar nee ni probati moju uvenu tortu bez elatine? Joj, pa bar ti zna da smo tata i ja pivopije koji izbjegavaju slatko odvrati Nika.Sad se klinac koji je poput psia glodao paji batak priblii baki Lidiji i isprui otvoreni dlan: Lidi, daj nam neku lovu. Postali smo prosjaci.Lidija se kiselo nasmijei, a odmah potom pogleda Niku: emu si to nauila jadno dijete? Da prosi? Evo, sine, striek e ti dati dvadeset kuna. U moje i u bakino ime ironino e Daki, vadei izdepa novanik. Da se niste usudili! vikne Nika neprijateljskim i pomalo prijeteim glasom. Oprosti, Lidi ustane Bani kao da nema ivaca za ovakve igre. Sutra me eka puno posla pau vas ostaviti. ekaj, pa patku jedva da si i dirnuo! Probat u je nekom drugom prilikom... Oprostite, gospodine Nikola ree Niko Guzman. uo sam da ste detektiv. Radite li sad nanekom zamrenom sluaju?BanishvatidajeLidijinprijateljefektnopoentiraoi ponizioga.Iakojebioprznicaicinik,ipak nije odgovorio, nego je polako ispio pivo do kraja, ustao i toboe nehotice podrignuo. Zatim imje svima mahnuo rukom i krenuo prema stubitu. No krasno osmjehnuo se Daki.DedasepodrignuokaosvinjaprimijetimaliIvopaionnekolikoputapokuapodrignuti.Nika ga lako une po obrazu, a zatim ga stane na brzinu oblaiti. Vidjelo se da e i ona poi za ocem.Iziavi iz zgrade i naavi se na Britancu, Bani primijeti da upravo poinje pljusak. Topliji diojesenivejedobranoproao,asezonapljuskovaihladnogvjetrarashladilajestudeninanjegovupravu mjeru. Podigao je ovratnik lakog sakoa, namjeravajui pojuriti do kioska i uzeti jo jednu ste-ku Marlbora, a zatim je spazio da je i Nika izila za njim. Kako si mogao podrignuti pred onim nalickanim snobom? Mamu samo to nije klopila kap. ao ti je to sam se nedolino ponaao i to se osramotila pred prijateljem Dakijem? Nita se ona nije osramotila, nego si je ti osramotio! Znam da si to napravio namjerno! Dobro zna da nisam. Jesi, jesi! bila je uporna. Zna da te i predobro poznajem i da mene ne moe muljati. Nijemi jasno kog si se vraga poeo nadmetati s kretenom. A zato se ne bih nadmetao? bio je prkosan i pomalo djetinjast. Zato to u ovih trideset godina nisi napravio nijednu prokletu stvar po kojoj bi se dalo zaklju-iti da joj se namjerava vratiti. Pa ona je mene ostavila. To se valjda zna u toj kui? Zna se, zna! Zna se da te ostavila zbog braka koji je trajao godinu dana. Ili koji mjesec due. Atvoj muki ponos traje ve... koliko... trideset i... Nika! prekine je on kao da uvjebava davno propali oinski autoritet. Ti valjda nema do-voljno vlastitih briga i problema. Ima to dijete za koje se mora brinuti...Ona se iznenada uhvati za glavu pa uzvikne: Isuse, pa gdje je nestao? Valjda sam ga ostavila u liftu.Nika potri prema zgradi broj dvanaest, mrmljajui neto o tomu kako je mali bedak zasigurnove poeo prositi po stubitu.K3.ao to je Bani mogao i pretpostaviti, ovjek koji je traio u ratu stradalog prijatelja bio je upo-ran pa je nazvao ponovno. Prvo u devet naveer, zatim u pola deset, potom i neto poslije jeda-naest, nakon ega je Bani kapitulirao i pristao nai se s njim sutradan. Kao da mu je ve i Kirkoveserenade kukavici bilo previe.U devet ujutro, jer Bani je dolazio tono po dogovoru, ugledao ga je na kraju Strossmayerovaetalita, gore, gotovo ispred kule Lotrak, gdje je stajao skroman kiosk s gostionikom opremom,okruensdesetakstolovazakojesemoglosjestiakobanijepadalakia.Naravno,istraiteljnijeimao nikakav opis niti su dogovorili ikakve znakove raspoznavanja, ali je ipak bio gotovo siguran daje taj visoki ovjek uzana struka i bedara, a podosta naduta torza i trbuha ak Jankovi. Jer ba setako predstavio tip koji je izgledao kao da je sastavljen od dva ovjeka, od gornjeg dijela kakav ima-juljubiteljimasnehraneipiateoddonjeg,kojikaodajeposuenodkrakatogmravka.Biojeposve elav, ali se ni po emu nije moglo znati radi li se o prirodnom deficitu ili o modnome detalju.Glavakaodamujebilazabrojprevelika,obrazinadutikaodapoduepueusaksofonilitrubu,aoipomalotupave,utonuleutamneudolinenaglaenihpodonjaka.tosetiedobi,mogaojebitipedesetih, moda ak i koju godinu vie.Doljakova se fizionomija nije doimala ugodnom i drueljubivom, premda Bani nije imao pre-vie razloga zbog kojih bi zakljuio da je tip neki bad guy. Usto je znao da nas zloesti deki i pre-esto plijene svojim ugodnim ponaanjem i izgledom.Sjeli su za jedan od stolova, iako je sivi svod izgledao kao da e se iz tmastih oblaka za as pro-suti gusta kia. Upoznali su se kratko i suzdrano, nakon ega im je priao konobar i upitao ih prili-no neljubazno to su nakanili popiti.Bani je uzeo tek kavu, ne zato to bi mu bilo prerano za pivo, koje je mogao piti u svako dobadana, nego stoga to je dobro znao da na takvim mjestima nema piva koje bi on elio popiti. No, za-udio se kad je taj, sigurno metar i devedeset visok ovjek, izjavio kako nikada ne pije alkohol, izri-ito zatraivi voni sok. to je to brusnica? upitao je neduno konobara kad mu je ovaj ponudio brusnicu ili ribiz, i toje bio detalj koji je Bania pomalo iznenadio, premda ima podosta ljudi dalekih od prirode koji jonisu nauili to je to brusnica. Ali, kad je tip, koji je tvrdio da se zove ak Jankovi, priznao da ne znani to je ribiz, Bani mu je uzvratio: No, dobro. Mnogo ljudi ne razaznaje egzotino voe. Evo, ja se na primjer esto ne mogu sje-titi kako izgledaju jagode.Tip ga je pogledao, ali se iz toga nije dalo razabrati udi li se ili samo ne razumije reenicu.Kad je stigla brusnicautekuem obliku, odluio jeispriatisvojupriu koja je ipak bila netosreenija od one koju je ispriao preko telefona. Potkraj oujka 1991. naao sam se na zapadnoslavonskom ratitu, negdje u blizini Daruvara iLipika. Kao dobrovoljac, naravno. Kao dragovoljac dometne Bani ironino, kao da ga upozorava na slubenu ratnu terminolo-giju, ali je Jankovi tek naas zastao kao da ne razumije bit te primjedbe. Ne sjeam se vie koji je broj nosila jedinica, ali znam da smo se zvali Strljeni. Znate, kao oniopasni kukci... Znam... oni to se hrane brusnicama dometne istraitelj.Ni ovo nije akuJankoviu nita znailo. Izvadioje iz depa vreicu arenihbombona,skinuopapiri s jednog od njih i stavio ga usta ne ponudivi Bania. Djelovali smo vojno na raznim lokalitetima, ali mislim da smo najee boravili u stanovitomMajurovcu. Ili moda... moda mi se to samo ini zbog toga to je ba tamo stradao on... Edi Henz... Kakav Edi Henz?Paon...mojnajboljiprijatelj.Znate,onjedoaoovamokakobiseboriozaHrvatsku,alijeinae bio iz Maarske ili Austrije... ako se ne varam... Dakle, bili ste najbolji prijatelji, ali vam nije jasno otkuda je Benc doao. Henz ispravi ga Jankovi. Nije to ba vano. Vano je to to je poginuo... Jasno ironino e Bani. To je stvar koja pojedinim ljudima zna i te kako poremetiti plano-ve. Nas dvojica smo od nekog austrijskog vozaa, koji je iznenada dobio crijevnu virozu, trebalipreuzeti leper s humanitarnom pomoi. Moda ete se sjetiti. To su bili itavi konvoji na ijim je vo-zilima pisalo Nachbar in Not. Ili Susjed u nevolji. Slao ih je austrijski Crveni kri ili neka slina aso-cijacija. leper je stajao ispred seoske trgovine. Edi je uao u kabinu, a ja sam odjurio u duan kakobih kupio salamu i kisele krastavce. Bio sam jo unutra kad sam zauo kako je upalio motor i krenuobezmene.Platiosamiiziaovan.Vidiosamgakakoodmiepremazavoju,batamogdjejecestanestajala u umi. I onda... onda...ak zastane i ubaci u usta novi bombon, na ijem je papiriu bila nacrtana jabuka. Imao je velikuglavu iz koje kao da je odjekivalo hrustanje tvrdih bombona koje je nemilosrdno grizao i potom gu-tao. I onda je tamo iz ume nastavi nakon to je pojeo slatki odjeknula strana eksplozija. Vatrai dim su se podigli nekoliko desetaka metara uvis, a sitniji su dijelovi kamiona letjeli zrakom i padalipo cesti, ak i tamo gdje sam bio ja... ispred trgovine... Bilo je kao u nekom filmu. leperi ba nemaju tu osobinu da se sami od sebe razlete i dezintegriraju na sitnije komadie.Nije li cesta bila minirana? Nije odvrati ak. Eksploziv je bio u leperu. Netko ga je morao unijeti i potom detonirati,to je mogao uraditi i izvana. Koliko znam, imali smo i tu vrstu opreme. Znam, to je gotovo kao daljinski za televizor. Znai li to da je netko elio ubiti vaeg prijate-lja? Pa rekao sam vam da sam i ja trebao biti u vozilu gotovo ga je prekorio ak. Samo udome spasilo. Ma da odvrati Bani palei Marlboro. Zapravo, ako vam to ne zvui ironino, spasili su vaskiseli krastavci i salama. Kakva je bila?Vamaje,dakle,doale?pogledagaJankoviuijimoimanijebionitrunljubaznostinipotovanja spram starijega. U redu, u redu pokuavao je Bani neutralizirati ironiju. Govorili ste mi kako biste htjeli davampronaemtogprijatelja,premdabipronaigauintegralnomstanjubilopravoudo.Neznamzapravo na to ste mislili i to biste htjeli da uradim? Ja sam samo privatni istraitelj. To valjda znate. Znam. Naao sam vas u imeniku. Dvojica ste, ali mislim da se onaj drugi bavi samo preljubi-ma. Jo uvijek mislim da ste u zabludi. Ne vidim kakvog bi tu posla mogao imati jedan istraitelj.Otkriti tko je podmetnuo eksploziv bilo bi nemogue ak i dan nakon to se to dogodilo. Znate to sesve dogaalo u tom ratu i kakvih je svinjarija bilo. Trebali biste na taj sluaj gledati s nekom vrstompozitivnogzaborava.ImalistedobrogidragogprijateljaizMaarskeiliAustrije.Bilojezeznutovrijeme, bio je rat i prijatelj je stradao, a vi ste ostali ivi. I to je to. Ako biste imali kakvog uistinu i-vog prijatelja koji je nestao u ratu, bio bih vam moda od koristi... Premda ni tu anse nisu prevelike. Nije to ba tako jednostavno. Kako nije jednostavno?! bunio se Bani. Prijatelj je uao u leper i odletio u zrak. Nestao uakciji. Missing in action! Nema ga vie niti e ga biti! S tim se zbilja valja pomiriti. Kaem vam da nije tako jednostavno nastavi ak Jankovi. Neki sam ga dan ponovno vi-dio! Nakon dvadeset dvije godine. ivog i zdravog! Gdje ste ga vidjeli? Pa tu, blizu... u Samoboru govorio je on polako, kao da se i sam jei od toga to je naletio nanekogatkovienijeiv.Iziaojeizrestorana,uaoutamnimercedesiodjurio.Pouriosamzaautom, ali nisam uspio proitati registracijski broj.Banijehtioprezrivoodmahnutirukomikazatikakotakotonijenitaneobinotedaimamnogo mrtvaca koji se namjerno voze tamnim vozilima diplomatske klase. Ipak je oprezno zautio,jer je vjerovao da ljudeskara poput aka Jankovia moe biti i te kako opasna.Moglisteseiprevaritireienakonnekolikoasaka.Svakibivamlijenikkazaodatopripiete umoru i opsjeni te da nastavite mirno ivjeti dalje. to znai vidjeti pokojnika jednom?...Vidiosamgadvaputpriznaon.Drugiputprekjuer...Iziaojeizdraguljarniceiuaoutaksi koji ga je ekao. Slikao sam ga mobitelom, ali prokleta slika nije uspjela. Dakle, opet nita slegne ramenima Bani. Imate samo odreene, nejasne sumnje i nita vie.Kada bismo i pretpostavili da je taj lik uspio nekako ustati iz mrtvih, od kojih bih pretpostavki ja kaoistraitelj uope mogao krenuti?OdovihreeonpaizunutarnjegdepasakoaizvuefotografijuneveuodrazgledniceistavijenastolispredBania.Nafotosusubiladvojicamladiaumaskirnimvjetrovkamakakvesuznalinositiamerikivojnici,okrenutijedanpremadrugome,rukupodignutihnapozdravkakavseobino izrie frazom gimme five. S lijeve je strane Bani uspio prepoznati aka Jankovia, mravijegidvadesetakgodinamlaeg,dokjedrugitrebaobititajnevjerojatniEdiHenz,ovjekkojisepo-javljuje nakon to je odletio u zrak. Henz je bio neto nii od aka, imao je plavu valovitu kosu, biojelijepevanjtine,nosiojenekolikodanastarubradicuiizgledaojepoputfotomodela.Pravasuprotnost grubostima i asimetrijama kojima je zraila Jankovieva pojava. Vidite, mi smo bili najbolji prijatelji, pravi ratni drugovi. Strljeni! Ratna se drugarstva ne za-boravljaju. Da se ne znam kako promijenio u ovih dvadesetak godina, ja bih ga sasvim sigurno pre-poznao. Nije u tomu stvar zamisli se Bani. Problem je bih li ga ja prepoznao! Ja mu ipak nisam bioratni drug.Sveuvamdati,svetovamtrebasadgajevenagovaraoakJankovi.Detaljanopis,kako se volio odijevati, gdje je volio zalaziti... to, sve ste to uspjeli otkriti u tom kratkom vremenu otkako je doao iz Maarske ili Austrije istupio u vau jedinicu? Pa dobro, ne ba sve nakalje se on kao da mu je tvrdi bombom upravo zapeo u grlu. Nesve, ali mnogo toga ipak znam. Kad ste s nekim u ratu, onda ste zajedno i po dvadeset etiri sata nadan. Osim toga, tu je i ta slika. Vrlo vjerna... Slika je stara vie od dvadeset godina zamisli se Bani, i sam se pitajui nee li moda posvenepromiljeno ui u posao koji mu nudi njegov sugovornik. Potom se gorko nasmije: Kad se samosjetim kako sam dobro izgledao prije dvadesetak godina!Nebuditemaloduni.Ivimorateivjetiodneega.Recite,kolikajevaacijenazaovuvrstuposla? Tristo po danu plus trokovi i, naravno, premija ako uspijem ree Bani trudei se zazvuatirutinski, premda mu je posao u posljednje vrijeme iao tako slabo, da tu reenicu ba i nije preestoponavljao. To znai da ete, budem li, primjerice, iao u taj Majurovac, morati platiti putne troko-ve i dnevnicu.ZatobisteiliuMajurovac?PaonsepojaviouSamoboru,aneuMajurovcukaodanijebilo jasno aku. Zato to bih se morao jasno i neopozivo uvjeriti da zbilja nije mrtav. A to je ne samo slabo vje-rojatno nego i gotovo apsurdno. Znai da mi ne vjerujete? upita on. Ne, ne vjerujem vam! odrjeito e istraitelj. Ali, ako i preuzmem posao, nije uope nunoda vam vjerujem. To morate prihvatiti. Spreman sam poduzeti sve ne bih li doao do materijalnih do-kaza o tome kako je zavrio spomenuti Edi Henz i u pogledu toga vi biste trebali podmiriti sve mojetrokove. Eto, to je moda posao za privatnog istraitelja... ali da po vaem nalogu traim utvare, pri-vide, vampire ili duhove... to ne bi bilo nimalo ozbiljno. Za to si naite babu gataru ili spiritista. Pa eto rei e popustljivo ak i to je ve neto.Potom izvadi iz depa olovku pa na rub rauna to ga je donio konobar napie telefonski broj.Bani pogleda i shvati da se radi o fiksnom broju. Nemate mobitel? Ma zapravo ovoga asa nemam ueprtlja se ak. Morat u ga kupiti. Ovo je samo broj izusluge. to, niste odavde? Ma ne... ja sam vam zapravo iz Istre, iz sjeverne Istre, sasvim blizu talijanske granice... Doaosam ovamo radi bolnike terapije. Svake godine dolazim bar jedanput. Posljedice rata, to ete... Bili ste ranjeni? pitao je Bani neto to ga se nije trebalo ticati. ak i oni koji su bili ranjeniimaju pravo dolaziti na bolnike terapije i tragati za ratnim drugovima. Jankovi se ponaao kao daje preuo pitanje pa mu istraitelj postavi jo jedno: Samo da vam kaem jednu stvar. To to vam je spomenuti Henz bio drag prijatelj, to je vrlo li-jepa, gotovo romantina, da ne kaem humana pria. Divno je kad se ljudi prijateljski iskreno vole ikad uvajuuspomenu jedanna drugoga. Ali, jasamvampoprirodinekavrstamizantropapa menetakve prie ba ne zadovoljavaju. Stalno mi se mota po glavi pretpostavka da je u vaem sluaju rijei o jo neemu, o neemu to je bilo u igri. Ne razumijem?! to bi bilo u igri? Zar mislite da imam jo neki... neki tajni interes?UpravotopucneBanipalcem.Bastepogodili.Tojetadodatnastvarkojameulja.Jamislim da uz tu divnu prijateljsku ljubav imate na umu i neku korist. Recimo ovako: on je odletio uzrak i na taj vas nain nekako otetio. Neto je znao to vi niste, ili je u tom leperu bilo neto to jevama mnogo znailo, ili... No, ne nagaajte...Bani ga radoznalo pogleda ne bi li zamijetio kakvu promjenu na njegovom licu. Nas dvojica bismo jedan drugome dali krv, koliko smo se voljeli. Ali dobro, u tom je leperumoda i bilo neto to je meni vano. Ali to u vam kazati poslije. Kad poslije? to ako ja u tom sluaju odbijem obaviti posao? Naravno da neete! sigurnim e glasom bivi Strljen. Znam da je va ured u istoj katastro-fi u kakvoj se nalazi i ova drava. To je razlog zbog kojeg vjerujem da su vam tristo kuna po danuplus trokovi i premija vaniji od intimnih razloga zbog kojih pokuavam nai Edija Henza. Kako vi znate u kakvom je stanju moj ured? Neki dan sam vam zavirio kroz prozor. ini se da ivite u jazbini koju ve odavno nitko nijepoistio.Bila je to gorka istina zbog koje Bani ustane spreman za brz rastanak. Poslije, kada se naao usvom uistinu neurednom staniu u prolazu biveg kina Kozara, upalio je kompjutor i na stranici s te-lefonskim imenikom ukucao broj koji mu je dao ak Jankovi, shvativi da to nije nikakav telefoniz usluge, nego broj recepcije malog obiteljskog hotela Samoborek, koji se nalazio u dvadesetakkilometara udaljenom Samoboru.Ako se duh pokojnog Edija Henza stao pojavljivati u Samoboru, onda je ak Jankovi zakucaona prava vrata.4.ak Jankovi, ovjek koji je volio gristi tvrde bombone, imao je uistinu neobinu narudbu pro-naidavnogaprijateljakojijenestaoudimuivatri.Todasedvaputapojaviopredsvijetom,onako kako pokojnima ne pristoji, bila je slabo vjerojatna, zapravo zanemariva mogunost. Iako nijetono znao kako otkriti pojavljuju li se mrtvi nakon to su otili iz ovoga ivota i zato to rade, Banije pretpostavljao da e ono to e otkriti na terenu kojim su se neko proskitali Strljeni biti sasvimdovoljno da udak ak odustane od svoje morbidne fantazije. Ali, ako ni na terenu ne bude sigurnihpodataka o neijoj smrti, vjerovao je da se jo uvijek moe obratiti pojedinim nadletvima kao to supolicija, matini uredi i slino gdje je mogue pratiti trag nekoga tko je otiao s ovoga svijeta.Bila je uistinu studena jesen, padala je rijetka, ali uporna i dosadna kia, a po livadama se vuklakoprenastamagla,takodajesvenavijetaloneugodnudubokujesen.Slijedeiautokartukojujerasprostro po sjeditu do vozakog, Bani je proao kroz Pakrac i krenuo prema Lipiku, jer se ba tunegdje trebao nalaziti Majurovac, u kojem je neko bila locirana postrojba Strljena. Po usputnim ku-ama i stajama, po obranim kukuruzitima i mirnim lugovima nije se dalo zakljuiti da je tuda prijedvadesetakgodinaproaoratidasusevodilesurovebitke.UsrednevelikogMajurovcanalazilaseproirena asfaltna cesta, koju bi bilo posve preuzetno nazvati trgom, a uz to proirenje bilo je i neko-likozgradakojesu,inise,imaledrutvenikarakter.Niskaneobukanaprizemnica,kakojojjenaproelju pisalo, bila je vatrogasni dom, ali se ni po emu nije dalo zakljuiti postoje li tu ikakva sred-stvakojimabisedalokrenutiprotivvatre.Donjejebilapoduazgradalokalnetrgovine,jedneodonih tipino seoskih, u kakvima se moe kupiti poljodjelski alat i umjetno gnojivo, ali i hrana poputsuhomesnate robe, brana i masti, kao i sve ostalo to selu treba: higijenski pribor, neto nune odje-e i obue, kuanski alat, duhan i dnevne novine. Do nje je bio drutveni dom s vratima na koja je bionavuen metalni rolo, kakvi su se rabili jo prije drugoga rata. etvrta zgrada na tom asfaltnom pro-irenjubilajegostionicasasmijenimnatpisomBifeManhatan,poemubisezakljuilodajojjevlasnik bio ameriki iseljenik, premda je mala vjerojatnost da se itko od hrvatskih iseljenika skrasioba na otmjenome njujorkom Manhattanu.Bani zaustavi plavi Kangoo u asu kad se ispred vozila isprijeilo pet ili est ljutitih mukaraca,koje je morala privui zagrebaka registracija. Bih su odjeveni seljakom jednostavnou i svi su naglavi imali eire ispod ijih je oboda kuljao topli dah. Jedan od njih stao je uz otvoren prozor auto-mobila i podviknuo: Jesi li ti doveo onog mulca od ministra?Bani ga pogleda sav u udu; u ovjekovim rijeima bilo je mnogo bijesa.Damupokaemotkojekraolovuizpotpora,atkonije!rekaojedrugi.Akonasidaljebude zvao lopovima, mi emo tjerat stvar do samoga Bruxellesa. Do Strasbourga, do Strasbourga! dometnuo je trei. Dajte to ve jednom nauite, jebo vasBruxelles!Bani se nekako provue kolima kroz svjetinu koja je pristizala pa zakrene prema Bifeu Manha-tan, u ijem je dvoritu, ini se, bila baza prosvjeda protiv nadlenog ministarstva, jer se ba tu isku-pilo moda i pedeset gnjevnih ljudi od kojih su neki u rukama drali transparente s porukama popri-lino jadnog verbalnog sadraja. Hrvatska hrana najzdravija i najhrvatskija! ili Naa hrana Hrvatimanije strana! bili su meu sloganima kojima su zacijelo pokuavali iskamiti novac to im ga je nekovano lice odozgor uskratilo. I tad, u dubini maglene ceste, Bani spazi povorku traktora koja se pri-bliavala. Seljaki se prosvjed nije mogao zamisliti a da se ne prijeti blokiranjem prometnica.Pravei se nevjet, ogluio se na pitanja seljaka, iziao iz automobila i krenuo u gostionicu dokga je nekoliko zajapurenih znatieljnika ispratilo ne ba prijateljskim pogledima. Gotovo da se osje-ao poput uplaenih filmskih gardista koji su zalutali u amerikim junjakim movarama u kojimaobitavaju frankofoni Cajuni.Gostioniar mu prie ne bi li doznao to e piti, a istraitelj ga zamoli da sjedne za njegov stol.Bila je to taktika koju je Bani morao nauiti jo kao klinac, gledajui vesterne u provincijskom kine-matografu. U saloonu se sve zna, saloon je srce mjesta. Gostioniar to uini sasvim nevoljko. Vidjelosedamunisudragiprijekornipogledinjegovihsuseljanaidaeotiiimuzmogne.Moradasudrali kako i doljak s plavim Kangoom pripada omraenom drutvu iz ministarstva. Prije nego to mi donesete jelo, htio bih vas pitati neto o ratu koji se ovdje vodio prije dvade-setak godina. Radije recite to ete pojesti, a rat ostavite na miru. To je politika i ja o tomu nita ne znam odvrativlasnikgostionicenesigurnimglasom.Bilajetofilozofijasela,aliigostionice:neznamonita i nita nismo primijetili. Kau da su tu bili nekakvi Strljeni pokuavao je Bani bar neto izvui iz njegovih usta, alise inilo da to nee biti lak zadatak. Moda su bili, a moda i nisu. Tko je bio nek je bio, a tko nije pravo mu budi to nije! Ako e-lite neto pojesti, recite, a s tim Strljenima idite negdje drugdje.Rekavi to, ljutiti se gazda vrati za ank pa se zadubi u areni magazin, sastavljen od kolaa veli-kih slika i sitnih krpica teksta. To se valjda ve i na selu zvalo tabloid.Oni koji su sjedili za okolnim stolovima i dalje su utjeli, drei se prilino neprijateljski, takodaseBaniosjeaopoputkukcaupalogutuegnijezdo.Ipak,asakilidvaposlije,priemunizakovjekuplavimhlaamaiprugastojmornarskojmajci.PriaviBanievustolu,doniojesasobombocuvinaidvijeae.Djelovaojeautoritativno,kaoovjeksiguranusebe,pajeBanipomisliokako bi mogao biti seoski starjeina. Ako uope po selima postoji ta vrsta nadlenosti.ujte,ljudivamneradogovoreotomratu,jerjemnogozlananijetoijednimaidrugimaree ovjek mirno ponudivi Baniu praznu au. Kako to mislite, ijednima i drugima? Pa jednostavno on e kao da se premilja. I jednima i drugima. I Hrvatima i Srbima. A po-sebno su nezgodni bili ti, kako ih vi zovete, Strljeni. Ti su radili to su htjeli. Pogotovo kad bi se na-pili. Kako?! zaudi se Bani. Ja sam mislio da ste Strljeni bili vi, vi domai seljaci koji ste bra-nili selo... E, moj gospodine nasmije se ovjek. Seljaci vam ne vode ratove. Strljeni su bili deki izgrada, koje je netko ovamo doveo. Oni se jesu borili, ali u toj borbi nisu ba imali previe obzira. Nipremakome.Veinanasdomaihotilajeznancima,rodbini,kumovima...tamogdjejonijebilorata. A Strljeni su ostali tu... radili su to su htjeli... A to su to radili? zine Bani. A to su radili? Radili su to su radili mudrovao je sitni ovjek u mornarskoj majici. Bila jeto vjetina kojom seljaci redovito uspijevaju ne kazati nita to bi bilo kanjivo ili utuivo. Reci mu nek ode Glavini u Daruvar! dobaci netko sa strane, dok su se svi pretvorili u uho,iako se o tomu to su bili i ime su se bavili Strljeni i dalje nije moglo uti nita konkretno. Moda bi to bilo najbolje kao da se sloio tip koji je sjedio za Banievim stolom. Najboljee biti da odete u Daruvar kod Ante Glavine. On je bio itav rat sa Strljenima, a i sada ponosno uvanjihovu dokumentaciju. On zna sve o njima, iako bi bilo bolje da o nekim njihovim podvizima govo-ri to manje. Tak je, Joa! Ima pravo! dobaci netko, po emu Bani shvati kako se zove ovjek s kojimsjedi. Osim toga, kau da im je Glavina bio nekakav ef, to li... Glavina vam je gotovo pa neka vrsta ratnog povjesniara koji je o Strljenima napisao svega isvaega. I vie nego to zasluuju doda opet onaj tip. Da, i puno vie nego to zasluuju sloi se Joa. On e vam pokazat njihove zastave, odore,odlija, fotografije... Zar ba moram do Daruvara? zavapi Bani. Pa mene je zanimalo samo nekoliko sitnica. Jeli u toj jedinici bio stanoviti Edi Henz i nije li on onaj koji je poginuo u eksploziji lepera s humani-tarnom pomoi.Svi su zautjeli, ali se Baniu ipak uinilo kako ne ute stoga to bi spomenuto ime izazvalo nji-hovu pozornost. Vjerojatnije je bilo da i ne znaju o komu se radi. Gospodine umijea se u razgovor vlasnik gostionice. Mi vam o tim stvarima ne znamo go-tovonita.Uvrijemerata,doksambioizvansela,netkojeizmogpodrumapopioetiristolitaravina, istog rizlinga, pojeo je est cijelih unki i tri kante mesa u masti, a da ja nikad nisam doznaotko je to uradio. Strljeni ili netko drugi.Paje,imapravosloiseodmahJoa.KakobismomiznalijelitajvapajdabiouStrljenimailiunekimdrugimkukcima.AnteGlavinaevamsvekazati.Samonamga,akoikakomoete, nemojte dovoditi u selo. Zbilja vam se zamjerio? upita Bani.Nije!lupisadnetkosastraneakompostolu.AliionjeStrljen!Asadaje,hvalabogu,mir i mir e ostati, bez obzira na to to nas ovi bilmezi iz ministarstva jebu kako im se hoe. A akodoe neki novi rat, e tek onda nam moete pozvati natrag Glavinu i one njegove... kako se ono zovu ufilmovima? Desperadose doda netko iz gomile.IbakadjeBanihtiozapitatijesuli,akovenezaEdijaHenza,ulibarzaakaJankovia,utri u gostionicu ovjek u utoj gumiranoj pelerini i u istim takvim izmama pa povikne: Pizde iz ministarstva upravo dolaze! Nisu u plavom Kangoou, nego u plavom audiju.Glasno negodujui, svi redom ustanu i krenu van na cestu, spremni uhvatiti se u kotac s politi-arima koji su im se zamjerili moda i vie nego Strljeni. Deki, svi na traktore! viknuo je jedan od seljaka, dok je drugi nesretnik nespretno naletio nastol i prevrnuo ga skupa s bocama i aama. Jebemu mater! vikne vlasnik gostionice. Sad smo poeli i nau vlastitu imovinu razbijati.Neobavljena posla, Bani izae iz gostionice i vadei klju iz depa prie automobilu. I tad spazidamujeumeuvremenunetkoskinuorezervnikotaispodprtljanikainestaosnjim.Tojebilodosta neoekivano, jer je vjerovao da nitko u selu ne posjeduje Kangoo ili slino vozilo, budui da susvivoziliiskljuivotraktorekojisuvegrmjeliizgolemihispunihcijevi,spremnisuoitisesmrskim tipovima iz ministarstva.Nadajui se da e i bez rezervnog kotaa nekako stii do Daruvara, Bani spazi staricu kako pro-lazi nogostupom, s omanjim jatom pataka koje su je slijedile kao da su dresirane. Bako upita je istraitelj vadei iz depa cigarete kojim u putem najlake do Daruvara?Ali baka nije odgovorila, nije ga ak ni pogledala, jer je, najvjerojatnije, bila gluha.A5.nte Glavina, ovjek s najvieg kata jedne od novogradnji s rubnog dijela Daruvara bio je zacije-lojedanodposljednjihljudikojisujouvijekhodaliposvijetuumaskirnojvojnikojodori.Naravno,ne raunajui sirotinju iz televizijskihreportaaoraznim zabitima,kojadrugo to nije niimala za odjenuti. Bio je to nizak, nabijen tip, uzorak iz provincijske teretane, snanih ruku i kratkihnogukakveobinozovuoksericama.KaoiJankovi,imaojeotprilikepedesetgodinaisasvimkratku kosu kakvu vole nositi vojnici. Kad ga je Glavina zapitao zbog kakvog se to vrajeg razlogazanima za proli rat, za vojnu postrojbu Strljena i za njihove pripadnike, Bani odlui zatajiti da jeprivatni istraitelj, vjerujui kako bi se takvom zanimanju tip poput Glavine sigurno nasmijao s pre-zirom. Ree stoga kako o toj stvari eli pisati za novine i istog se asa pokaje to je izustio takvu glu-post. Jer, Glavina se odmah poeo ponaati onako kako je mislio da se prekaljeni ratnik mora pona-ati pred novinarom. Razmetao se raznim posve upitnim junatvima, nadljudskom hrabrou te, kakotoveide,silnimzaslugamazanarodidravu,kakveovimranitipoviiznovevlastinikadaneemoi razumjeti.Pogledajteovo,gospodinenovinaru!govorioje,pokazujuimuamblemstrljenanajaknikojujenosio.Banisemutnosjeaobiologijezavierazredegimnazijepajeodmahuoiokakostrljen na jakni ima par nogu previe, ali ipak nije htio starom ratniku kvariti raspoloenje takvomsitnicom.Braniteljistarogakovanisuimaliobvezupoznavanjazoolokesistematikepajenjihovstrljen imao pravo podsjeati vie na paunjaka nego na kukca. Ostavite vi tu jebenu francusku nakazu i doite k meni da vas ja povezem do Majurovca.Naravno, francuska nakaza bio je Baniev Kangoo, a ono doite k meni odnosilo se na njegovuglancani terenac kome Bani nije znao ni ime. Kakva je bio narav, bahata, samoljubiva i bezobzirna,tako je zapravo i vozio, oduzimajui ljudima prednost, bezobzirno se zaletavajui prema kolima kojabi usput neodluno zastala, jurio je prebrzo i nemilice psovao vozae za koje je tvrdio kako prilikomvonje rade svu silu pogreaka i prekraja. Ba mi je ao to ste ili u Majurovac prije nego to ste doli k meni. Nemate vi to razgovaratis tim praznoglavim kumekima kojima glava slui samo zato da bi imali gdje staviti eir. Te su naspizde jo dugo progonile zanovijetajui da smo im iz sela odnijeli kojeta, kao da je selo obranjenopo Duhu Svetome. A znate li tko je obranio Majurovac? Znate li tko?Pitanje je bilo posve retoriko pa se Bani nije ni trudio odgovoriti. Umjesto toga ree: Tvrdili su da ste im popili nekakvo vino, navodno etiristo litara. .. pa da ste im poklali stoku...pa da su nestale stanovite unke... Jebo im pas mater! odree Glavina ljutito, zamalo naletjevi na seljanku koja je pokuavalaprijei cestu. Kao da smo mogli braniti selo i jesti djetelinu. Gospodine novinaru, seljak vam je lo-pov dok je svijeta i vijeka! Njega zanimaju samo njegova njivica, babica i kravica. A za slobodu i de-mokraciju... to mu se... to mu se fuka... da ne kaem jebe... Pa to mi djeluje nekako normalno oprezno e Bani. Kad ste na njivi s kravicom, sloboda idemokracija vie nemaju tako jasnu vrijednost. ta nemaju?! ta mi tu pizdite! pobuni se ratnik. Kako ne bi imali? Usto, morate znati da suu taj Majurovac ulazili i etnici, a ne samo mi. Tko zna tko je seljandurama popio to vino i rastrani-rao stoku!I tad mu je, ba kad se najvie rasrdio na Majurovane, na cestu izjurio seljak s prosvjednikimtraktorom i oduzeo mu prednost. Ciknuo je i opsovao neto to se Bani ne bi usudio ni ponoviti, za-koio svom snagom i zanio se klizei po mokroj cesti, uz neugodnu kripu guma. Nakon to je uspiostatinasredceste,iskoiojebijesnoizvozilaiodjurioprematraktoristu,mauirukamaiviuinetotoBaninijemogaouti.Premdaseuinilodaesvojskiizdevetatiseljaka,ipakosimverbalne agresije nije uradio nita. Bio je to valjda znak da i njegova divlja narav polako prihvaa ci-vilizacijske steevine, iako je taj proces jo uvijek bio daleko od svog kraja. Vidite li vi, moj gospodine govorio je vrativi se u auto i pokuavajui se smiriti. Nekadbih ja zgrabio svoju zbrojovku i pojurio na takvu seljainu da bi se sva usrala od straha. A to biste drugo mirno e Bani. Gdjekad je koga trebalo i likvidirati. Mislim, da se ljudimalo urazume. Ma ne mrtei se nastavi. Nikoga nisam likvidirao. Iako su seljaine, sve su to ipak nai lju-di. Kad ih zaplai malo, pa to je, pedagoki reeno, sasvim u redu.Uli su u Majurovac i stigli do onog asfaltnog proirenja gdje se nalazila zadruga skupa s trgo-vinom i vatrogasnim domom. Na vratima zadruge netko je buno spustio starinski metalni rolo i Ba-niuseuinidatonijebilosluajno.Kadsuuliugostionicu,nekolikoseljudiodmahpokupiloiutke izilo van na cestu. Bani shvati da je i to situacija koju je kao dijete toliko puta vidio u vesterni-ma iz gradskog kina. im bi u lokal uao lo momak, mirno bi se puanstvo pokupilo van.Premda mu je sve to je trebalo mogao ispriati bilo gdje, Glavina kao da je odluio uraditi toba u Majurovcu. Seljacima u inat. Nasred njihove gostionice. Da, sjeam se tog Henza. Doao je iz inozemstva kako bi se prikljuio obrani domovine. Pravitip! Takve smo voljeli. Doao je dok su domai govnari, ovi koji plau nad litrom vina, odlazili u ta-kozvano izbjeglitvo, odnosno u progonstvo. Iako ih je progonio samo njihov vlastiti strah.To je bio alac namijenjena vlasniku gostionice koji im je polako priao, utke donijevi pivo zaBania i duplu rakiju za Glavinu. Doda jo i ovo: Domai govnari kojima nije jasno da su im stoku poklali etnici.Gazdajesamoutio,vidjelosedajekrajnjeoprezanidaseniimneelizamjeritiovjekukoga se bilo pametno uvati. Bez obzira na to to vie nije hodao naokolo s orujem u depu. Doao je ovamo kao voza lepera. Moda se sjeate kako su nam 1991. Austrijanci stali slatisvu silu kamiona na kojima je pisalo Susjed u nevolji... Nachbar in Not doda Bani vano, iako je njemaki znao iznimno slabo. Tono tako doda Glavina. Doao je sa leperom i ostao se boriti. Pristupio je Strljenimanegdje u proljee 1991. i proao s nama dobar dio bojinice. Bio je hrabar, moram priznati, i znao jes orujem. Bolje i vie od veine nas. Odakle je ono doao... boe, ne mogu se sjetiti... Nije li bio Austrijanac? Da, bio je Austrijanac po dravljanstvu, ali Hrvat po narodnosti. Onako, mijeani... Koliko sesjeam, otac mu je bio vabo, ali majka ne. Pripadala je doseljenoj hrvatskoj obitelji, onoj koja je jodavno stigla u tajersku. U tajersku?Pada.Viditedasamsesjetiolupneseonpoelu.Ali,sjetituseigrada.Kojijeonoglavni grad tajerske? Pa mislim da je Graz. Ne, ne dvoumio se on. Mislim da nije bio iz Graza. I to je bilo dalje? Pa to, to to ve znate ree on kao da se udi. Deko jednostavno nije imao sree. Poginuoje kao i toliki. Ali, sluajte, bio je rat i sve nas je vrebala ista sudbina. To je normalno. Neki su otilibogu na raun, neki su ostali. Takav je score. Edi Henz nije imao sree. Moda je pretjerano kazati kako nije imao sree.Modaje,amodainije.Kadjenekolikomjesecinakontojestigaosjeouonajleper,tadstvarno nije imao sree. Zato se to ne bi moglo tako rei? Zato je uope sjeo on, a ne netko drugi? Tako bi se to moglo rei. Kako vam to nije jasno? Glavina e uvjeren da je u pravu. To je vozilo trebalo odvesti dooblinje bolnice. leper je bio pun bolnike opreme i sanitetskog materijala. Bilo je normalno da touradi on koji je ve imao iskustva sa leperima. Ali kako se dogodilo to da je nekoliko minuta kasnije vozilo odletjelo u zrak? I tko je to ura-dio? upita Bani. Ne znam, da me ubijete ne znam s nevjericom e on. To zapravo nikad nije otkriveno. Ko-liko znam, nitko nije imao razloga tu prljavu stvar namjestiti Ediju. Moda je nekoj srboetnikoj hu-lji bilo stalo da pomo bude unitena, ali da bi se podmetnulo Ediju, ne, to je iskljueno. to se zapravo dogodilo? Mislim da biste vi to trebali znati. Naravno da znam on e, glasom ovjeka koji je oduvijek sve znao. U leper je netko pod-metnuoeksploziv.BilisupirotehniariizZagreba.Reklisudaseradionekojveojkoliiniukra-jinskogtrotila.Onognaranastog.NavodnodasedonjegamoglolakodoinakontoseraspaoSovjetski Savez.Bani uzme pivo i natoi ga u au, potom zapali cigaretu, iako je iznad anka, tko zna zato, pi-salo da se u prostoriji ne pui. Pivo je bilo jedno od najloijih u zemlji, tako da je jedva smogao sna-genamoitijezikuhladnutekuinu.Potomkreneugasiticigaretu,jerjebioodonihkojipriznajupropise. ak i one smiljene u seoskoj birtiji. Ma tko ih jebe! usprotivi se Glavina njegovoj gesti. Samo vi na miru puite. Ako neto i za-palite,imajutuvatrogasnidomspokvarenimvozilomiprobuenimcrijevimazavodu.Panekasigase!Bani bez rijei izvue iz depa fotografiju na kojoj su Edi Henz i ak Jankovi spojili dlanove,ispred kukuruzita sred kojega se nalazio tenk s natpisom Strljeni. Prepoznajete li ih? Da... Ovo je Edi ree Glavina drhtavim glasom. Prvi se put dalo naslutiti da je taknut nekomemocijom. Boe, dvadeset je godina prolo, a Edija vie nema. A ovaj drugi? Trebali biste znati i njega.Glavina priblii sliku licu pa se zagleda u nju. Nije se inilo da prepoznaje ovjeka koji je bio sEdijem. Ne, ne znam... zamisli se on. Prolo je toliko godina. Mogao bi biti Jurec... moda Skoko...ili Komadina... mislim da je Komadina bio blond... Slika vam ba i nije najbolja. I to je bilo dalje? poticao ga je Bani. to bi bilo?! Nita. Dan ili dva kasnije mi smo bili u akciji dolje kod Prekopakre. Bilo je gusto,skroz zajebano...Znamda suutovrijemedolazilitipoviizMUP-a...Radioevida.Odjadnog Edijanije ba ostalo mnogo...On uzdahne kao da mu je teko, a potom ipak nastavi: Znam da je bio i neki patolog iz Bjelovara. Ili iz Virovitice. Mislim da je taj sloio ono to jeostalo u limeni sanduk, koji je onda poslan u Leibnitz.U izrazu sloio bilo je stanovite morbidnosti. A moda i duhovitosti kojom se branio od uasakroz koje je proao.Zatim veselo nadoda: E, jebemu mater! Leibnitz! Vidite da sam se sjetio! Leibnitz u tajerskoj! Znai da je bio iz Leibnitza, a ne iz Graza.Tono.AlisvestetomoglipronaiiuRegistrubranitelja,kojisucrvenipizduniobjavilipremda su nai bili protiv toga zakljui on ljutito. Koji to vai? upita radoznalo Bani. A koji? Nemojte zajebavati! odmahne on rukom. Kao da ne znate koji. Pa jeste li novinar iliniste? Naravno da jesam! spremno e Bani, progutavi knedlu. Ne bi bilo dobro da Glavina shvatikako se lano predstavljao.Malo poslije, kad su krenuli van, Glavina ode do anka kako bi platio pie. Bani ga je uo kakopita vlasnika gostionice:Dvijerakijeipivo.Ili,modatrebaplatitijoneto?Nekosilnovino,mast,brano,kojegliboga? Samo dvije rakijice i pivo odvrati gostioniar posve krotko.Nekoliko minuta nakon toga sjeli su u Glavinin terenac i odvezli se do umarka gdje se prije dvadesetljeadogodilastranaeksplozijaskojomjeotiaoiEdiHenz.Glavinazaustaviautomobilnasred ceste kao da ga se uope ne tiu ostali vozai pa stane pokazivati Baniu: Naravno, sada se vie nita ne vidi. Ali, pogledajte tamo uz cestu. Morali su ukloniti est ili se-damhrastova,onihvelikih,stoljetnih.Ustojeunitenistupelektrinerasvjete,nekolikokrovitakua,mnogoprozorskihstakala,akolikosesjeam,stradaojeijedansluajniprolaznik.Naravno,smrtno...Stojei nasred ceste, Bani pogleda prema kronjama orijakih hrastova. Kia je bila prestala, alije kroz kronje hujao jak sjeverni vjetar. Kakav sad sluajni prolaznik? upita Bani. Zar selo nije bilo evakuirano? Ne sjeam se tono. Moda je, a moda jo i nije bilo. A recite mi nastavi Bani oprezno je li poslije bilo ikakvih problema s tim Henzom? Kakvih problema? pogleda ga Glavina kao da mu nije jasno. Pa, na sreu, mrtvi ne praveneke vee probleme. Na to i mislim zagleda se istraitelj negdje u daljinu. Je li ga netko traio? Ili pak tvrdio daga je negdje moda vidio? A tko bi ga vidio?! I kako? Jesu li vam sve daske na broju?...DoksusevozilipremaDaruvaruvjetarjebivaosvejai,aksemogloosjetitikakotuepotekomterencu,kaototoznainitiburadoksevoziuzmore.Iakosevoziosovjekomuijemdrutvunijeuivao,Banijeipakbiodoneklezadovoljantosusenjegoveslutnjeobistinile.EdiHenz po svemu sudei stradao je na zapadnoslavonskom ratitu prije dvadesetak godina, to je Janko-vieve fantazmagorije inilo posve neutemeljenima. Iako se tomu nije sam dosjetio, sada je znao dae kao dokaz moi navesti i izvadak iz slubene knjige. Iako je u domovinskom ratu proveo tek neko-liko mjeseci, Edi Henz i njegov kratki ratni put morali su biti zavedeni u Registru branitelja. Odvest u vas natrag do vaeg automobila, a onda ete me priekati da vam donesem knjigu ukojoj ete pronai cijeli ratni put legendarnih Strljena. Kad budete pisali o nama, to svakako navedi-te!Kakvusadknjigu?pitaojeBani,nemajuibavoljuitatiizmiljotineanonimnihpisaca.Ve je i izraz legendarni Strljeni na neki nain bio neukusan. Ratne prie iz lijevog i desnog depa objasni mu Glavina. K vragu, pa rekli ste da ete pisatio nama, Strljenima!Ihou,naravnoreeBanidokmuseinilokakojenegdjevemoraonaletjetinaovajnaslov, ali nije znao gdje.Svinaislavnidaniukorienisuutojizvrsnojknjizi.Ito,isprianionakopravo,knjievno,umjetniki vrijedno. Iz pera naeg Slavomira Bolfeka, knjievnika i zagonetaa. Kakvog Bolfeka? Zar je taj bio s vama? Mislim kao ratnik? upita Bani. Nije odvrati Ante Glavina glasom u kojem kao da je bila trunka stida. Pa kako je onda pisao o vaim slavnim danima, pobjedama i junatvima? Ako nije bio s vama,gdje je o tomu pisao? Gdje je pisao, gdje je pisao! promrmlja on, gledajui tupo u cestu koja je nestajala pod pred-njim kotaima automobila. Vidjelo se da je to jedno od onih pitanja koja mu osobito idu na ivce. Doma u toplom! U eninoj guzici, kad ve moram biti prost.Bila je to suvina reenica, jer je tijekom popodneva kazao i mnogo prostijih izraza. To vam je tako ogoreno e on. Oni koji su bili s nama, nisu bili vini peru. A ovi drugi,knjievnici, da ne kaem, pas im mater, oni su sjedili doma na dupetu i uivali.Iako se radilo o jednostavnom, priprostom ovjeku, Baniu se uini da je njegova izjava prili-no tona.B6.anijepripadaoosobenjacimakojisespramvlastitogazdravljaponaajustekorazumljivomravnodunou. Neprekidno se tjeio kako valjda nije takav pehist da bi trebao razmiljati o ne-koj od zdravstvenih katastrofa, nadajui se kako se svaki sezonski pregled uvijek moe odgoditi barza jo godinu dana, dakle, do neke bolje prilike u budunosti. Proputajui tako priliku za prilikom,samoobmanjujui se godinu za godinom, dovodio bi se u situaciju u kojoj bi ga prije pregleda poelenagrizatisumnje,tojebiladobraizlikadasepregledjojednomodgodi.Mnogimislekakoizatakve ravnodunosti zapravo stoji strah, ali nije jasno koliko su u pravu.Lijenik koji je radio u Banievu domu zdravlja bio je osoba koju on nikada nije vidio. Kada jedouokakojelijenikovdanjiuposlenikvedobrihpetgodina,shvatiojekolikodugonijebiounjegovoj ordinaciji. I naravno, koliko se dugo poigravao vlastitim zdravljem. Mnoge stvari na koje se alite naprosto mogu biti vaan signal kojim nas tijelo upozorava nasvoju prisutnost. To to se lako zapuete, to pokatkad morate zastati kako biste doli do zraka, to seumarate na stubitu, to imate povremene nejasne bolove u prsitu, sve to moe biti posve normalnoza vau dob. Vidim da ste i sami svjesni toga da vie niste mladi. I ja mislim da su u pitanju moje godine i da osim njih nema veih problema rekao bi on, uvi-jek spreman na to da ode do lijenika, a da se na kraju nita bitno ne odlui, da se nikako ne postupiili bilo to prepie. E, nemojte mi tako, gospodine Beniu! nasmije se lijenik. Svaka od takvih stvari moe bitiposljedica onoga to se dogaa u vaoj dobi, ali i ozbiljno upozorenje. Tijelo kao da nam namjernoaljedvojakeivarljivesignale.Dakle,iakoglavoboljamoebitiposljedicaumoraililoegasna,moebitiiznakkancerogenogprocesa,recimonamozgu.Razumijete?Svakisignaltakomoemobagatelizirati,aliidratiozbiljnimupozorenjem.Ajakaosavjestanlijenikmorampostupitikaonetkotkosvesignaledriozbiljnimupozorenjem.Kadnebihpostupiotako,biobiharlatan,anesavjestan lijenik, gospodine Beniu. Bani ispravi ga on, pomalo zabrinut njegovim rijeima. Zovem se Bani. Da, da, vidim sad po zdravstvenoj. Ali, vidite, to to vam jo ne znam ime, i to je zapravo za-brinjavajua injenica. Po tomu se vidi da vas najmanje pet godina nije bilo kod mene. Ej, pet godina!A nalazite se u ivotnom razdoblju kada na ovjeka znaju naletjeti jako opake stvari. Da vam ne pri-am kakve sve. Smrznuli biste se da znate.Vesesmrzavamodvration,navlaeikoulju,kojujemoraoskinutikakobimulijenikpreao stetoskopom preko prsa i lea. to ete onda uraditi sa mnom? Imam za vas nekoliko sasvim lijepih i ugodnih zadataka ree on ironino pa dovrivi kuc-kanje po notebooku pritisne nalog za ispis. U narednom periodu druit ete se s raznim specijalisti-ma. Evo, ovako... ovo vam je uputnica za internista. Pa ete zatim otii do kardiologa da vam napraviultrazvuk srca. Ovo tu vam je za holter. Ne bojte se, to je zgodna stvarica s kojom ete se druiti 24sata. Zatim dalje... Ultrazvuk abdomena. Jako zanimljiva stvar. Onda plua. to je s pluima? alite sena zaduhe. Otiite na rengen, iako je dobro to ne puite... Da, to je zbilja dobro promrmlja on. To je jedina stvar u kojoj sam jak...Pokupi tad sve ispisane uputnice, pitajui se ve koliko iznosi prosjeno ekanje po komadu. Zaultrazvuksrcabarnekolikotjedana,pomisli,zaabdomenmnogodue,pretpostavljaoje.Abdomenionako zvui skroz seriozno. Ako vas budu gnjavili s rokovima i beskonano rastezali, i ako ste sluajno pri lovi upozoriga lijenik tad skoknite lijepo do koje od privatnih klinika gdje moete sve skupa obaviti u jednomprijepodnevu. Osim holtera. Njega morate nositi bar 24 sata.Hou,skoknutusloiseBanipomirljivo.Bitemidragodainjimabarmalopo-mognem.Iziaviizambulante,naeseuvelikojekaonicikojajemirisalapoistomalkoholuinekomneugodnom sredstvu kojim se raskuuju toaleti. Stane potom razgledati panoe koji su visjeli po zido-vima, aljui sretnim pacijentima svu silu korisnih poruka. Tako je jedan niz slika pokazivao razlikuizmeu puaa i nepuaa. Onom tko napusti puenje nudio se status drutveno prihvatljive osobe,to se doimalo poput blagog rasizma pod okriljem ministarstva zdravlja. Malo dalje su na dva panoabile objanjene razlike izmeu hipoglikemije i hiperglikemije, po kojima se moglo doi do zapanju-jueg zakljuka da istodobno ima i jedno i drugo. Usto se u nizu slika pokazivalo kako ivjeti nakoninfarkta,uemujevoenjeljubavidonosiloviebodovanegokonzumacijasvjeegvoaipovra. Nije se navodilo da je, recimo, u osamdesetima dosta lake jesti svjeu mrkvicu nego voditiljubav.Muen ve razumljivom potrebom da se odmakne od jakog zadaha to je ispunjavao ekaonicu,krene van na ulicu popuiti cigaretu, jer je ulica ostala posljednjim pribjeitem za tu prezira vrijednuopscenu radnju. I tad zamijeti neto sasvim nevjerojatno, neto to je mislio da nikad nee imati prili-ku vidjeti. Iz jedne od ambulanti iziao je njegov stari prijatelj i kolega Komar, koji je prije vie oddesetgodinaotiaoumirovinu,ovjekkojijevieodsveganasvijetuvoliodobroklopati.Ali,tonije bio onaj isti ovjek koji bi nakon kuhanih svinjskih nogica znao pojesti tri punjene paprike, a po-tom,nakontobisviotilikui,zamijenitilokalitamo,samsamcat,pojestijodvijepljeskaviceskajmakom i salatu od graha s buinim uljem. Dobri stari Komar, koji bi svake godine znao tui svojosobni rekord u debljini, odnosno teini, sada je bio prepolovljen. A moda sveden i na jo neki ma-nji razlomak. Komaru, boe dragi! zgrozi se Bani. to se dogodilo? Jesi li moda dobio rak i tuberku-lozuodjednom?Nemoguvjerovatidositoti!Paodtvojesebijelekouljenekomoglonapravitiplatno za kinemaskop, a u nogavice ti je stala slonovska noga! Samo se ti zajebavaj! stui se pomalo Komar, koji je ipak djelovao nekako ponosno, zato toje uspio toliko smravjeti i ui u red onih koje su zvali normalnima. to ti je bilo? A to mi je bilo! Zavrio sam na angiologiji totalno dekompenziran! Srce vie nije htjelo izba-civati vodu. Tamo sam skoro tri tjedna klopao samo diuretike. A davali su mi istu tu stvar i uz pomoinjekcija. Nikola, ne bi vjerovao, ali mislim da sam ispiao valjda etrdeset litara vode. ekaj, Komaru vrtio je glavom Bani u nevjerici. To je u redu, ali djeluje mi kao netkotko je izgubio vie od etrdeset kila. Pa je, ima pravo dobroduno se nasmije on. Izgubio sam jo dvadeset kila uz pomo dije-te. Zapravo, konani rezultat je etrdeset litara vode plus dvadeset kila peka. I evo me, sad sam ova-kav kakav sam!Onponosnopodignerukeinasredekaoniceizvedegraciozan,gotovobaletnipokretkaodaeli zorno pokazati gdje je sve izgubio kile i kako se istanjio. Zbilja, ne mogu doi k sebi od nevjerice i dalje se udio Bani. Za tebe sam bio sto postosigurandanikadaneesmravjeti.Zapravo,znaosamdatolikovoliklopatidajetozatebene-dostino kao i, recimo, let na Mjesec. Zato si to uope izveo? Pa lijepo sam ti rekao objanjavao je Komar. Prvo, srce mi je otkazalo tako da sam se na-punio vodom i postao kao ona reklama za Michelin gume. Zatim, imao sam istu katastrofu od krvneslike.Glukozamijebilakaodasamodrastaonakazanuupanjskeeerane,kolesterolilipidinarubusvjetskogrekorda,kreatinindebeloprekodvjesto,natrijkaodaklopamistusol.Moraosam,Nikola, ba sam morao.On spremi svoje papire u dep pa nakon toga obojica krenue van. Padala je kia, ali je Komarimao uza se kiobran. On je iao u red tipova koji misle na svaku eventualnost. Kad bi se tkogod po-rezao, on bi odmah priskakao s antibiotskom masti i flasterima, kad netko ne bi htio kavu sa eerom,on bi istoga asa vadio Natren iz depa, kad bi koga zaboljela glava, on bi uvijek imao uza se analge-tik: hoe Plivadon, evo ti Plivadon, hoe Ketonal, evo ti Ketonal! Pa dobro, sad ti je valjda i krvna slika u redu ree Bani palei cigaretu. Nikola, bilo bi ti pametnije da baci tog vraga primijeti uvijek brini Komar. Ta stvar trujeovjeka katranom i ugljinim monoksidom. Vidi, da sam ja puio, nakon svega ovog danas bih si-gurno prestao.Bani ga lagano oine pogledom. Primjedba je bila nevjerojatno glupa, prava komarovska. uje ta te pitam? Krvna slika ti je sada valjda kao djevojaki spomenar? Ma sad bih ti rekao kakva je! odvrati on na rubu ljutnje. Smravio sam ezdeset kila, a slikami je sto posto ista. ak su mi se i masnoe podignule za jedno cijelo etiri. Jedno cijelo etiri? pogleda ga Bani. A ega? ega jedno cijelo etiri? ta ja znam ega! Nisam studirao medicinu. Bio sam neki dan s Doganom. ak i on ima eernii od mene. A zna koliko klopa slatko? Pojede bar est kolaa dnevno i pije one odvratne sokoveto su gui od kompota. Zbilja, gdje je sad Dogan?Proli su hotel Esplanadu i krenuli u smjeru eljeznikog kolodvora. Nika je tamo radila na ne-kakvom propagandnom spotu i Bani ju je morao vidjeti. A Dogan... zamisli se Komar kao da ne zna otkuda bi poeo. I on je otiao u mirovinu. Pargodina nakon mene. Ima skoro soma kuna veu penziju. Je l to tebi u redu? A valjda je zamisli se Bani. Bio ti je ef. Koliko? Vie od deset godina. Pa valjda je ondared da ima veu penziju od tebe. Zna, basimislimkakobi bilo dobro dasekoji putnaemonegdjeipopriamomalo.Nastrojica bivih ratnika iz MUP-a, dananjih penzionera... Koji ti je vrag, Komaru? prekori ga Bani. Pa ti bar zna da ja jo nisam u mirovini. Zato ine moram kukati kao ti i gledati tko ima veu, a tko manju penziju. Da si i ti otiao u privatne istrai-telje, vidio bi to je lova.Komar ga je promatrao nekako zamiljeno i tajanstveno. Vidjelo se da mu nije jasno zafrkava liga Bani ili zbilja kraljevski zarauje u takozvanom privatnom sektoru.Na Starevievom je trgu bila omanja ekipa propagandnog spota, sastavljena od snimatelja, re-datelja,producenta,nekolikoglumacaiminkerice,kojususvizvaliBani.Bani,dajdodajtujomalo tamnih tonova! Bani, stavi tu jo mrvicu korektivne minke! Bani, kaj spava, kaj ne vidi dase iiju raspala maska?Oh,boedragi,striekKomar,patostevi!vrisnulajeNikauistinuradosno,jerjevoljeladobrodunog oevog kolegu. Pa gdje vam je ostatak? Smravili ste sto kila!Skoro,skorotaknejojonobrazkaodajemalacurica.Postalasiminkerica!Pomommiljenju to je super zanimanje. to sad radite? Imam dojam da ne snimate. Ne snimamo, jer pada kia nasmije se ona. ekamo da kia prestane, a nakon toga poinje-mo snimati. A kako nam je efekt kie potreban, snimamo s umjetnom kiom.ekaj!zakimaKomarglavomkaodaseudi.ekatedaprestanekiakakobistesnimalikine scene? Nije li to, onako, malo uk-uk?Upotrijebio je taj starinski, pomalo klinaki izraz, valjda zato to je Niku i dalje doivljavao kaodijete. Ona se nasmije i ponovi njegove rijei: Da, to je zbilja sto posto uk-uk!Sad Bani prie Niki pa je diskretno povue malo u stranu. Vidjelo se da eli razgovarati s njomnasamo i da im Komar na neki nain smeta. Moram sutra u Leibnitz, a ne znam njemaki ree to mu je bilo na dui. to e ti njemaki!? udila se ona. oping moe obaviti i bez njemakog. Uzme kolica,gura ih uz police i uzima to eli. Ti me zeza? ree on. Ne idem u Leibnitz radi opinga, nego radi razgovora. Poslovnog... Kakvog poslovnog razgovora? Imam razgovor... najvjerojatnije na groblju, moda i kod advokata. A moda i s obitelji premi-nuloga. K vragu... a ne znam njemaki!Sori,Nikolaonae.Imametiridanasnimanjaukontinuitetu.Oderalibimikoudaizistog mira odem u Leibnitz. Samo zbog toga to mi je tata privatni istraitelj koji tamo lovi zloestetipove. Na njemakom jeziku. Ba si maliciozna... zna, ba jesi! ljutio se on. Ne znam dovoljno dobro njemaki. I to daradim? Da otpiem sve i... Daj, nemoj sad pravit drame pokua ona biti tolerantnija. Priekaj tih par dana... ili povedimamu... i ona zna njemaki. Dobro da nisi rekla da povedem mamu i njenog kretena. I taj sigurno zna njemaki. Nema veze! Zapravo ne moe voditi ni mamu! dosjeti se ona. Zaboravila sam da uva Ivu.A da ne uva sigurno bi rado pola s tobom. Imam osjeaj da precjenjuje vanost tog tipa. Ja jo uvi-jek mislim da si ti najvaniji mukarac u njezinu ivotu. Da, naravno ironino e on. Ja sam najvaniji mukarac u vaem ivotu, ali svejedno nitkone eli sa mnom u Leibnitz.Maloposlije,doksunaputalikolodvorskitrg,Komarmupriznakakojeuotojetraioodkeri pa mu sveano ponudi svoju prijateljsku pomo. Evo, ako ba nitko nee, ja u s tobom u Leibnitz. Uio sam njemaki etiri godine u osnovnojkoli,aimaosamisestrinukojajeetrnaestgodinaradilauBblingenupokrajStuttgarta.estosam s njom priao, dodue vie onako... hrvatski... Zar zbilja zna njemaki? upita ga Bani. Javol, leht aber gut... odvrati Komar pa se poee iza uha, valjda i sam svjestan kako u tojreenici nije ba sve na svom mjestu.Jo uvijek pomalo ljut na ker koja je odbila poi s njim i na bivu enu koju nije ak ni pozvao,stavio je na svoj stari gramofon vinilnu plou Colemana Hawkinsa, njegov desetominutni rat s dru-gim tenor saksofonom u koji je puhao Eddi Lockjaw Davis. Skladba je sudei po naslovu govorila oletukasnognonogjastreba.Hawkinsjeimaojasanzvukiprodornusnagu,aDavisje,kaouenikboleivih meditacija Lestera Younga, bio blai i smireniji. Kau da je potkraj ivota stari jastreb Co-leman uzimao tek jedan obrok kineske hrane tjedno, ispunjavajui sve ostalo vrijeme tekim alkoho-lom. Umro je od bronhijalne pneumonije, bolesti inkompatibilne s vjetinom puhanja od koje ive te-norsaksofonisti.Idokjepjesmajoplutalamirnim,naputenimprolazomnekadanjegpornokina,Nikola Bani pokuao je na svojoj internetskoj trailici pronai ime Edija Henza.Ono to je naao nije mu govorilo nita niti je imalo ikakve veze s ovjekom koji je s humani-tarnim konvojem uao u Hrvatsku i postao branitelj. Ed Henz bio je iz Indianopolisa, a Edward Henziz Daytona u Ohiju. Nije uspio doznati ime se bave, ali je zato otkrio da Henz de Ocampo proizvodinamjetaj negdje na dalekim Filipinima. Thomas Henz djelovao je u stanogradnji na Floridi, UrsulaHenz bila je profesorica na London School Of Ecconomics, a Hannes Henz dizajner interijera sa sta-nom u vicarskome Zrichu. Bilo je jako puno ljudi prezimena Henz koji su otvorili takozvani Face-book profil, ali od svih Henzova to ih je uspio nai u svojoj Mozilli nijedan nije bio iz Leibnitza.N7.egdjetamoodbenzinskecrpkeirestoranauJakovlju,ducijeleSlovenije,paionimdijelomkoji od bive dravne granice vodi prema Grazu, autocesta je preteito bila u magli, negdje toli-ko slabo vidljiva u mutnoj zori da je Bani morao sniziti brzinu na etrdesetak kilometara na sat. BiojeveproaoPtujkadasesjetiodajezaboraviokupitislovenskuvinjetupajebrzoskrenuodoki-oska koji se nalazio uz cestu i kupio zelenu naljepnicu. Iziavi iz Ptuja, proao je pokraj policajacakojisuvrebaliuzcestuimahnuoim.Mnogisumuprialikakoslovenskipolicajciradonaplaujukaznu hrvatskim vozaima, ali on nije imao priliku uvjeriti se u takvo to, mislei kako je moda sveskupa posljedica nae nedoraslosti zbog koje neprekidno traimo strane krivce za nae privatne nevo-lje.Kad je konano siao s autoceste i poao brzom cestom prema Leibnitzu, magla se nekako prori-jedila pa se pokazalo i sunce, koje je djelovalo bljedunjavo i slabokrvno, dajui tek malo aneminogsjaja i gotovo nikakvu toplinu. Proao je kroz neto to je djelovalo kao eksteritorijalna oping zona,koja je valjda opsluivala nekoliko mjesta to su se nalazila u ravnici u kojoj je Leibnitz bio politikosredite.Zatimjenakrunomtokupronaaosmjerokazkojijevaljaloslijediti,ponadavisedaesretno obaviti posao, iako tijekom noi i jutra nije skovao nikakav pametan plan koji bi mu u toj stva-ri bio od pomoi.AkobiLeibnitztrebalousporeditiskojimodnjemupoznatihgradova,ondaseBaniunekakoinilo da je moda najsliniji Samoboru pa stoga i nije bilo udno, mislio je, pribliavajui se mjestu,da se Edi Henz, koji je najvei dio ivota proveo ovdje, nakon smrti pojavio ba u Samoboru. Preko-riojesebesamazbogtakoblesaveprimisli,apotomspaziokonturegradiaukojemnikadaprijenije bio. Proao je kroz nekoliko ulica, vidio kolu i kolsko igralite, zatvoren bazen za plivanje tese zaustavio pokraj upne crkve, za koju je poslije doznao da se zove po sv. Jakovu. Tu, odmah nado-mak, bio je lijep, povelik trg, prostor to ga je ponajvie podsjetio na Samobor. Iako je Samobor bioneto vei, trg u Leibnitzu djelovao je nekako ivopisnije, arolikije, gotovo velegradski, premda seodmah, im bi se ovjek malo udaljio od trga, vidjelo da ve iza prvog ugla poinju ulice malog pro-vincijskog mjesta, tune i sumorne, nalik svim provincijama svijeta.Ispred crkve bila su dva omanja spomenika s crnim mramornim ploama na kojima su bila ispi-sana imena rtava palih u Prvom, kao i u Drugom svjetskom ratu. Baniu nije bilo poznato jesu li seovdje vodile kakve vane bitke, ali je ipak bio skloniji tomu da pomisli kako se radilo o civilnom sta-novnitvustradalomnaraznimstranama.Jeruratovimaseneginebanakunomepragu,negotezlosretne okolnosti redovito natjeraju da se, prije nego to te ubiju, potuca od nemila do nedraga. Naploama se nalazilo i nekoliko imena koja su zvuala hrvatski, iako su mogla biti i slovenska. ValjdasezbogtihnekolikoimenaBaniuovajprostoruiniprividnobliskim,premdajemodajedinabliskost bila u tomu to je gradi bio u dugogodinjoj zoni hrvatskog opinga, jedno od mjesta gdjesu se kupovali deterdenti, kuanske potreptine i jeftina odjea.Na sredinjem trgu nalazila se velika zgrada gradske vijenice na kojoj je istaknutim crnim slo-vima pisalo Rathaus. Uz nju su se nizale trgovine, uslune radnje, razna lokalna nadletva, kafeterije,pekarnice, velika trgovina s natpisom Spaar, kao i jedna druga, boje tamne cigle, podjednako velika,na kojoj je bila golema slika tenisaa Mustera kako reklamira neko tajersko vino. Navodno Musterpotjee ba s ovog prostora. U blizini je bio i nekakav spomenik, vjerojatno kugi, kakav je imala ve-ina mjesta to je prola kroz zlosretno etrnaesto stoljee.Zastao je nekoliko asaka ispred zgrade na kojoj je pisalo Musikschule. Na zidu, pokraj ulaza ukolu, nalazila se velika zastakljena vitrina pod ijim su staklima bile fotografije uenika s papirimau rukama. Po sveanoj atmosferi dalo se zakljuiti da se radi o podjeli diploma to se obino radi nakrajukolskegodine.Nekiodakabilisuuodijelcima,nekipakutrapericama,anekiiukratkimhlaicama od tkanine nalik filcu.Ispred pekarnice Bani se obrati starijoj gospoi, koja je upravo izila s vreicom u kojoj je biokruh, zapitavi je: Please, where is the cemetery?ena ga je pogledala i razbrbljala se tako fluentnim njemakim, da Bani nije uspio razumjeti nirije. Shvatio je tek da od engleskoga nee biti nikakve koristi te da ga ovdje rijetko tko govori. Znaoje dodue da je groblje na njemakome Friedhof, ali se nekako stidio poput zadnje budale kazati rije,a ne oformiti cijelu reenicu. Zahvaljujui njegovoj nespretnosti ispred pekarnice se ve stvorila sku-pina domaih koji nisu znali to bi sa strancem koji neto trai.Na koncu prva se snala djevojica sa kolskom torbom na leima, ne starija od desetak godina,koja ga je povukla za rukav i kazala mu neto to je on uspio razumjeti: Ich zeige Ihnen wo der katholische Friedhof ist.Pakadsuvebilisasvimblizugroblju,onazastaneispredstarecvjearke,kojajeuzasamucestu prodavala cvijee onima koji su krenuli u posjet svojim mrtvima.HierkonnenSiedieBlumenkaufenreklajedjevojica,stojeimirnoiuporno,kaodajekupnjacvijeaobvezazasvakoga,takodaBaninijeimaokamonegojekupiobuketneuglednogpoljskog cvijea, platio eni deset eura i krenuo prema grobljanskom ulazu s cvijeem u ruci.Oko groblja, smjetenog jako blizu glavnoga trga, podizala se bar dva metra visoka ograda odbetonskih blokova kakvima su se jo u ezdesetim godinama zidale brojne kue. Ulazna vrata bila suod kovanog eljeza s metalnom ploom boje zlata, na kojoj je Bani uspio razumjeti jedino naslov:Liebe Friedhofbesucher. Ostalosije protumaio kao skuppravilao ponaanjuna groblju. Sredinjastaza s urednim ploama od obojenog betona zacijelo je bila oiena herbicidima, jer izmeu ploanijebilonitravke.Sunutarnjestranezida,kakotobivanaveinigrobalja,nalazilisusegrobovigradskih zaslunika s velikim mramornim spomenicima, dok su dolje prema rubu nicali sve neugled-nijispomeniciobinogapuka.Glavnaalejavodilajepremavelikomkriu,kakavseuovomdijelusvijeta esto postavlja kao dominantan simbol i gdje se, obino na dan mrtvih, pale na tisue svjeica.Groblje je bilo prilino veliko, po emu se inilo kako vie govori o tradiciji i trajanju nego o velii-ni grada. Naravno, na tako velikom groblju, grob Edija Henza mogao je Bani traiti satima, ako ne idanima. A mogao ga je ak i previdjeti. Grob je isto tako, dosjeti se, mogao i ne postojati, jer je priao tomu kako je limeni lijes s posmrtnim ostacima poslan u Leibnitz mogla biti i izmiljotina.Predsvimtimsilnimgrobovima,Baniaspopadneoajanjeistrahdaeovdjeostatidanima.No, kako se esto dogodi da ba u velikom oajanju ovjek brzo pronae djelotvorno rjeenje, takoje i Bani vrlo brzo pronaao ured kakvi se obino postavljaju na veim grobljima. U njima redovitosjedi kakav pospani komunalac, koji ima otprilike onoliko posla koliko na groblju ima pogreba idoljakakojinetotrae.Itajjeuredizgledaomanjekaoozbiljnakancelarija,aviekaoostavazarazne predmete kakvi na ovakvom mjestu znaju biti od koristi. Pa ipak, imao je neto to je u zagre-bakom istraitelju probudilo nadu, imao je notebook!Bezsuvinihrijei,Baninapienapapiriimeiprezimeosobekojutraipatostavipredovjeka koji je bio u nekoj vrsti slubene odore. ovjek pogleda na papir, prie kompjutoru i ukucaime. Zatim se zaslon uz treptaj promijeni i Bani ivne, budui da je to bio jasan znak da se neto do-godilo. Der verstorbene Henz Edi liegt am Feld 16, Platz 2b, Grab 4 ree slubenik.PakakoBaniniimnijepokazaodajeshvatiooemuseradi,ovjekponovisvejojednom,samo ovaj put bre, glasnije i uzrujanije.Ali to s tim? Bani ionako ne bi znao pronai navedenu grobljansku adresu.Osim trivijalnih stvari nita nij