Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) odgovor je Europe na potrebu da se osigura pristojan životni standard za 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika te stabilna, raznovrsna i sigurna opskrba hranom za njezinih 500 milijuna građana. ZPP je zajednička politika svih 28 država članica EU-a i njome se jača konkurentnost i održivost poljoprivrede EU-a time što se osiguravaju izravna plaćanja namijenjena stabiliziranju prihoda gospodarstava, i financijska sredstva za projekte kojima se odgovara na specifične potrebe određene zemlje u okviru nacionalnih (ili regionalnih) programa ruralnog razvoja, kojima se

utječe i na šire ruralno gospodarstvo i život u ruralnim područjima. ZPP-om su predviđene i razne tržišne mjere, među ostalim i instrumenti kojima se uklanjaju problemi utjecaja nestabilnosti cijena i ostale poteškoće na tržištu te dodatni elementi, kao što su oznake kvalitete ili promicanje poljoprivrednih proizvoda EU-a, čime se dopunjuju mjere ZPP-a kojima se pruža potpora poljoprivrednicima. Proračun ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 408,31 milijardi EUR, od čega je 308,73 milijardi EUR namijenjeno za izravna plaćanja i tržišne mjere, a 99,58 milijardi EUR za ruralni razvoj.

ZPP U VAŠOJ DRŽAVI

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Ožujak 2017

• Prostire se na području površine 56 594 km², od čega je 79,1 % ruralno područje. Poljoprivredno zemljište zauzima oko 40 %, a šumama je pokriveno 36 % ukupne površine.

• Ima ukupno oko 4,2 milijuna stanovnika, od kojih oko 2,4 milijuna (ili 56,1 %) živi u pretežito ruralnim krajevima.

• Poljoprivredni sektor odlikuje se malim poljoprivrednim gospodarstvima, od kojih polovina obrađuje manje od 2 hektara zemlje, a velika većina manje od 10 hektara (89,4 %).

• Sve je više izložena ekstremnim vremenskim uvjetima koji uzrokuju suše i poplave, što se pripisuje klimatskim promjenama.

HRVATSKA©

Fot

olia

2

U razdoblju do 2020. ulaganja u okviru ZPP-a u poljoprivredni sektor i ruralna područja u Hrvatskoj iznosit će oko 3,5 milijardi EUR1. Određeni ključni politički prioriteti za koje bi se trebala iskoristiti financijska sredstva u okviru ZPP-a definirani su na europskoj razini, a to su radna mjesta i rast, održivost, modernizacija, inovacije i kvaliteta. No istodobno Hrvatska može izravna plaćanja i program ruralnog razvoja prilagođavati svojim posebnim potrebama. Na primjer, Hrvatska je odlučila da će 15 % sredstava koja su joj dodijeljena za ruralni razvoj prenamijeniti za izravna plaćanja u razdoblju 2015. – 2020., što u tom razdoblju iznosi 299 milijuna EUR.

Hrvatskoj je za izravna plaćanja u razdoblju 2014. – 2020. dodijeljeno 1,48 milijardi EUR.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, podliježu pravilima takozvanog „ozelenjivanja” kojima se ukazuje na važnost poljoprivrednika za društvo u cjelini kada je riječ npr. o klimatskim promjenama, gubitku biološke raznolikosti i kvaliteti tla. U okviru tog sustava 30 % iznosa izravnih plaćanja, plaćenih po hektaru, povezano je s trima ekološki prihvatljivim poljoprivrednim mjerama: raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka i korištenje 5 % obradivog zemljišta za ekološki prihvatljive mjere (takozvane „ekološki značajne površine”).

Radi potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima Hrvatska je odlučila da će 10 % svojih nacionalnih sredstava za izravna plaćanja iskoristiti za tzv.preraspodijeljeno plaćanje kojim se poljoprivrednicima nudi dodatni iznos od oko 33 EUR po hektaru za prvih 20 hektara. Hrvatska nadležna tijela odlučila su i da će 15 % izravnih plaćanja dodijeliti za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu, odnosno da plaćanja neće biti povezana samo s hektarima nego i s određenim proizvodima ili procesima, a u konkretnom slučaju dodjeljuje se za mliječne krave, za tov goveda, krave

dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i proteinske usjeve. Hrvatska primjenjuje i shemu za mala poljoprivredna gospodarstva, pojednostavnjeni sustav potpore za najmanje korisnike, s najvećim godišnjim iznosom plaćanja do 657 EUR po poljoprivredniku. Taj program doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja za te poljoprivrednike na koje se, primjerice, ne primjenjuju pravila ozelenjivanja.

Pravednija i zelenija izravna plaćanjas

1 Ukupna dodijeljena sredstva za izravna plaćanja i ruralni razvoj za razdoblje 2014. – 2020. (u tekućim cijenama).

ULAGANJA u hrvatsku poljoprivredu u razdoblju 2014. – 2020.

© F

otol

ia

© F

otol

ia

3

Potpora ključnim prioritetima ruralnog razvoja u Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020.Program ruralnog razvoja u Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. raspolaže s ukupnim iznosom od 2,3 milijarde EUR javnih sredstava (2 milijarde iz proračuna EU-a i 0,3 milijarde nacionalnih financijskih sredstava) za mjere namijenjene ruralnim područjima i usmjeren je na sljedeće prioritete:

jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivredne proizvodnje u svim regijama

promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija

održivo gospodarenje šumama.

Hrvatska je iskoristila pretpristupnu pomoćEU je i prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. programom pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) ulagao u ruralni razvoj u Hrvatskoj. Glavni ciljevi politike bili su: :

ciljanim ulaganjima pridonijeti modernizaciji poljoprivrednog sektora (uključujući preradu) olakšati provedbu propisa EU-a o standardima među ostalim u području sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne zaštite i okoliša unaprijediti održivi razvoj ruralnih područja. Dodatne informacije: Hrvatska – IPARD program 2007. – 2013.

Poljoprivrednici su najvažnija karika u lancu opskrbe hranomEU podupire proizvođačke organizacije koje pomažu poljoprivrednicima da se bolje organiziraju i plasiraju svoje proizvode na tržište te tako poboljšavaju njihov položaj u lancu opskrbe hranom.

ULAGANJA u hrvatsku poljoprivredu u razdoblju 2014. – 2020.

3

Primjer projekta ruralnog razvoja provedenog uz potporu ZPP-a Modernizirana proizvodnja pršuta omogućuje bolju iskorištenost lokalnih sirovina

Proizvođač pršuta iz Brštanova (mjesto udaljeno 30-ak km od Splita) uložio je sredstva u izgradnju i opremanje modernog proizvodnog pogona zahvaljujući sredstvima EU-a i državnim sredstvima.

U modernoj pršutani svaki but od kojeg se proizvodi pršut visi odvojeno od ostalih tijekom sušenja i zrenja. Stoga nove sirovine za preradu i sušenje pristižu svakodnevno, što prije nije bio slučaj. Takvim kontroliranim načinom proizvodnje omogućuje se veća iskorištenost lokalnih sirovina, čime se osigurava visoka kvaliteta proizvoda. Taj proizvođač surađuje i s nekoliko drugih domaćih proizvođača te se tako potiče lokalno gospodarstvo.

Očekuje se da će puni proizvodni kapacitet od 50 000 komada pršuta ostvariti u 2020. U prvoj godini rada novog pogona cilj je proizvesti 15 000 komada visokokvalitetnog pršuta. Ukupna vrijednost ulaganja u proizvodnu liniju: 2 milijuna EUR (doprinos EU-a: 336 500 EUR) (razdoblje financiranja 2014. – 2020.).

Ostali primjeri: Europska mreža za ruralni razvoj i Rezultati EU-a

© F

otol

ia©

Fot

olia

4

Dodana vrijednost programa kvaliteteU okviru politike kvalitete ZPP-a EU brojnim mjerama pomaže proizvođačima da na ugledu europskih proizvoda visoke kvalitete grade svoju održivu konkurentnost i profitabilnost. Pritom je od ključne važnosti registar više od 1 300 zaštićenih naziva prehrambenih proizvoda koji su razvrstani kao zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Proizvodnja tih registriranih kvalitetnih proizvoda pridonosi raznolikosti, razvoju i rastu u ruralnim područjima u kojima se proizvode te očuvanju lokalnog znanja, vještina i radnih mjesta.

Hrvatska je registrirala 15 proizvoda, od kojih osam nosi oznaku ZOI (npr. Paška janjetina or Istarski pršut / Istrski pršut), asedam oznaku ZOZP (npr. Krčki pršut ili Baranjski kulen).

Osim toga, potrošačima logotip EU-a za ekološku proizvodnju pomaže pri odabiru hrane proizvedene na održiv način.

Nakon produljenja ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU-a i zbog teškoga stanja na nekim tržištima, Europska je komisija u listopadu 2015. odobrila paket potpore vrijedan 500 milijuna EUR kako bi se pomoglo poljoprivrednicima na koje su te poteškoće najviše utjecale, uključujući 420 milijuna EUR sredstava dodijeljenih državama članicama radi potpore posebno sektorima mljekarstva i stočarstva, pri čemu su države članice mogle samostalno odlučivati o usmjeravanju tih sredstava potpore. Hrvatska je

odlučila da će iznos od 1,8 milijuna EUR koji joj je dodijeljen iskoristiti za sektor mlijeka.

U srpnju 2016. Europska komisija odobrila je novi paket solidarnosti u vrijednosti od 500 milijuna EUR, uključujući potporu u iznosu od 350 milijuna EUR posebno namijenjenu sektoru mljekarstva. Od toga je oko 1,5 milijuna EUR bilo namijenjeno Hrvatskoj.

Odgovor na poteškoće na tržištu

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra objavljenom u siječnju 2016. Hrvati smatraju da bi se poljoprivrednici trebali najviše baviti „poticanjem i poboljšanjem života na selu” (44 % Hrvata u odnosu na 24 % u EU-28) i „očuvanjem gospodarskih djelatnosti i zapošljavanja u ruralnim područjima” (36 % Hrvata u odnosu na 29 % u EU-28) te da bi trebalo „poticati mlade da se bave poljoprivredom” (88 % u odnosu na 84 %). Osim toga, 62 % Hrvata smatra da su poljoprivreda i ruralni razvoj vrlo važni za budućnost (i EU-28: 62 %).

Izvor: Istraživanje Eurobarometra 440 „Europljani, poljoprivreda i ZPP”.

Što Hrvati misle o ZPP-u?

• ZA

ŠTIĆ

EN

A OZNAKA IZVORNO

STI •

• ZAŠTIĆEN

A O

ZNAKA ZEMLJOPISNOG

POD

RIJETLA • • ZAJA

MČE

NO

TR

ADICIONALNI SPECIJALITET •

4© F

otol

ia

5

UKRATKO O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI

Obilježja poljoprivrede u Hrvatskoj:

• mala poljoprivredna gospodarstva, s prosječno 5,6 hektara zemlje, što je znatno manje od prosjeka EU-a (14,4 hektara). Polovina svih poljoprivrednih gospodarstava obrađuje manje od 2 hektara zemlje, a velika većina manje od 10 hektara (89,4 %)

• prilično visok doprinos zapošljavanju (9,5 % u odnosu na 4,7 % u EU-28) i gospodarstvu (4,3 % ukupne bruto dodane vrijednosti u odnosu na 1,6 % u EU-28).

Izvori podataka: Eurostat, Comext.

Vrlo raznolika proizvodnja Trgovina poljoprivrednim proizvodima s državama članicama EU-a važna je za Hrvatsku (podaci za 2014.)

Dohodak poljoprivrednika nestabilniji je od nadnica i plaća u ostalim sektorima gospodarstva

Važnost ruralnih područja

Žitarice 24.6%

Industrijsko bilje 6.6%

Krmno bilje 7.0% Povrće i

hortikulturni proizvodi 10.2%

Krumpir 1.4%

Voće 6.9%

Vino 8.6%

Maslinovo ulje 0.9% Goveda 6.7% Svinje 7.7%

Ovce i koze 2.1%

Perad 4.5%

Mlijeko 9.6%

Jaja 2.6%

Ostalo 0.7%

79%

56% 44% 47.1%

20%

25%

23% 22.9%

1%

19% 33% 30.0%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

% Državno područje % Stanovništvo % Bruto dodanavrijednost

% Zapošljavanje

Pretežno ruralna naselja Prijelazna naselja Pretežno urbana naselja

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Izvoz u državečlanice EU-a

Izvoz u zemljeizvan EU-a

Uvoz iz državačlanica EU-a

Uvoz iz zemaljaizvan EU-a

Proizvodi

Ostali primarniproizvodi

Prerađevine

Prehrambeni proizvodi

Pića

Neprehrambeniproizvodi

Komponente proizvodnje (prosječna vrijednost za razdoblje 2013. – 2015.); vrijednosti u stalnim proizvođačkim cijenama

35

45

55

65

75

85

95

105

115

125

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Dohodak u poljoprivredi Indeks nadnica i plaća – Industrija Indeks nadnica i plaća – Graditeljstvo Indeks nadnica i plaća – Uslužne djelatnosti