zene osmanskog carstva

8/10/2019 zene osmanskog carstva

1/38

Suraiya Faroqhi 0 -Behar #85,Prijepori historiografije

Kultura ena u Osmanskom Carstvu

Tweet

Europeisti su tek posljednjih dvadeset-trideset godina obratili veu pozornost na ene kaopovijesne linosti. Do sedamdesetih godina 20. stoljea i povjesniari osmanisti uglavnom suih zanemarivali Jedno od vanih pitanja koje se tada postavilo tie se materijalnih dobara tosu ih posjedovale. to su Osmanlijke inile sa svojom imovinom? i dalje je omiljen predmetistraivanja povjesniara koji se bave enama u Osmanskome Carstvu. U osnovi togazanimanja lei injenica da su osmanske ene barem zakonskiak i poslije vjenanjazadravale pravo raspolaganja svojim imetkom, za razliku od veine udanih Europljanki kojesu nadzor nad vlastitom imovinom stekle tek u 19. ili 20. stoljeu. Jednako tako, ene biulaskom u pubertet postajale punopravne podanice Carstva. I opet razliito od mnogih udanihEuropljanki, one su se stoga mogle potuiti kadiji na svaku nepravdu koja im je nanesena a injih su, dakako, drugi mogli tuiti ili sudski goniti. U gradovima, gdje je bilo razmjerno lako

potraiti pravnu zatitu, ene su se doista koristile svojim zakonskim pravima. Dodue, mnogesu vjerojatno shvatile da su na sudu u nepovoljnom poloaju. Muki roaci vrili bi na njihneformalan pritisak, a i vjerski im je zakon umnogome ograniavao mogunost da osobnosvjedoe.

Veina naih izvora podataka o osmanskim gradskim enama od 16. do ranog 19. stoljeastoga potjee iz protokola kadijskih sudova. Traganjeza drugim izvorima iziskuje podostaimaginacije. Donedavna su povjesniari koji se bave europskim srednjim i ranim novim

vijekom esto priznavali da povijest ena doista spada u svaku obuhvatnu drutvenu historiju,no odluno su tvrdili da naalost nedostaju potrebni izvori. Meutim, sve vee zanimanje za
http://behar.hr/author/suraiyafaroqhi/http://behar.hr/author/suraiyafaroqhi/http://behar.hr/author/suraiyafaroqhi/http://behar.hr/category/arhiva/behar-85/http://behar.hr/category/arhiva/behar-85/http://behar.hr/category/arhiva/behar-85/http://behar.hr/category/historijska-citanka/prijepori-historiografije/http://behar.hr/category/historijska-citanka/prijepori-historiografije/http://behar.hr/category/historijska-citanka/prijepori-historiografije/https://twitter.com/sharehttps://twitter.com/sharemailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/mailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/mailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/mailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/mailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/mailto:?Subject=Kultura%20%C5%BEena%20u%20Osmanskom%20Carstvu&Body=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/http://void%280%29/http://www.hupso.com/share/http://www.printfriendly.com/print?url=http://behar.hr/kultura-zena-u-osmanskom-carstvu/https://twitter.com/sharehttp://behar.hr/category/historijska-citanka/prijepori-historiografije/http://behar.hr/category/arhiva/behar-85/http://behar.hr/author/suraiyafaroqhi/http://behar.hr/author/suraiyafaroqhi/


2/38

povijest ena iznjedrilo je poprilino mnogo nove grae. Osmanisti sada moraju prevladatisline potekoe. Posljednjih se godina vie pozornosti pridaje osmanskim enama, te sedoista pojavilo jo izvorakao to su pisma, dnevnici i osobne obiteljske isprave. Osim toga, i

jaanje feministikih pokreta u samoj Turskoj moglo bi u bliskoj budunosti uroditi vanimistraivanjima.

Supruge

Mlada ena, Otomanska umjetnost, kasno 16. st.,papir standardnog formata, zlato, tinta, pozlata, emajl

U osmanskom drutvu rijetko se dogaalo da netko cijeloga ivota ostane nevjenan. Brakovesu ugovarali roditelji, premda su mladii katkad mogli izbjei takve pogodbe ako im nisu bile

po volji, tako to bi se odselili. Mlade djevojke i ene imale su manje mogunosti. Ukadijskim protokolima vrlo se rijetko spominju ene koje su pristale da ih otmu, a tek netomalo ee one koje su udali kao malodobne i koje su postavi punoljetnima eljele razvrgnuti

brak. Prema vjerskome zakonu musliman se mogao oeniti nemuslimankom, no obratansluaj nije bio doputen; djeca iz mjeovitih brakova smatrala su se muslimanima. Takvi su

brakovi bili prilino uobiajeni, posebno u pograninim podrujima ili u krajevima s mnogonemuslimanskoga stanovnitva. Barem kada se radi o Peloponezu, pravoslavni su krani

katkad traili da se sklapanje braka upie u kadijski protokol, iako ni vjerski zakon nitisultanski propisi to od njih nisu zahtijevali. Moemo samo nagaati zato su to inili.


3/38

Unato svim tim zaprekama, ima primjera osmanskih ena koje su aktivno zastupaleobiteljske interese ak i dok su im muevi bili ivi. Znamo za tubu to ju je podigla jednakranka koja je sredinom 18. stoljea ivjela u nekom selu blizu srednjoanadolskoga gradaKajserija. Njezin je zet vrlo vjerojatno ubio njezinu ker, a postojao je i spor oko nekihdragocjenosti. to god da je bilo posrijedi, tuiteljica je sa svojim predmetom ila sve do

Istanbula. Iz istoga perioda datira i sluaj jedne muslimanke iz obitelji koja je pripadalasrednjoanadolskoj eliti. Suprug te ene bio je uhien u vezi s nekim nejasnim poslom, i ona sekao tuiteljica svojski borila da ga oslobodi. Oito je da su neke poduzetne ene doistanalazile mogunosti da izau iz sjene svojih mukih srodnika. Naini na koje su to uspijevaleizvesti sami po sebi zavrijedili bi istraivanje.

Novije studije o osmanskoj instituciji braka pokazuju koliko se prije precjenjivala vanostpoligamije. Teko je dati toan podatak jer nemamo potpun popis svih, i mukih i enskihstanovnika nekoga grada, koji bi sadravao i pokazatelje njihova branog stanja. Ipak, prema

podacima iz svih ostavinskih sluajeva koje je rjeavao kadija, a kojih zapisnici zauzimajumnoge stranice protokola, vrlo je jasno da je vieenstvo bilo razmjerno neuobiajeno. U

potpunom popisu nasljednika, koji ini vaan dio takve isprave, rijetko se spominju dvijesupruge, iako je svaka udovica imala pravo na dio nasljedstva i stoga je morala biti spomenuta

u ostavinskom dokumentu. Tajje uvid toliko esto potvren da monogamiju moramo smatratipravilom za obitelji gradskih ena u Anadoliji.

Rastave su bile ee, i mukarac se u svakom trenutku mogao jednostrano i bez obrazloenjarastati od svoje supruge. Znamo i da su neki brakovi razvrgnuti na enin zahtjev. U takvim bisluajevima suprug oekivao da bude manje ili vie velikoduno nagraen za svoj pristanak.Svaka ena koja se eljela rastati zato to (da se posluimo slubenim izrazom) meu namanema razumijevanja, morala bi se unajmanju ruku odrei novane potpore koja bi joj inae

pripala nakon razvrgnua braka. Ako je razvrgnut na zahtjev supruga, ena je imala pravo naiznos koji je bio ugovoren pri sklapanju braka i na tromjeseno uzdravanje. esto bi enakoja trai rastavu pristala suprugu isplatiti i neku dodatnu svotu. Takvu su rastavu dakle sebimogle priutiti samo imune ene.

U ranom 18. stoljeu na vieenstvo se u dobrostojeim istanbulskim obiteljima, o kojimagovori Lady Mary Wortley Montagu (1689.1762.), nije ba gledalo s odobravanjem.Supruga engleskog veleposlanika ispriala je kako je mu jedne od njezinih prijateljicanedugo prije bio uzeo drugu enu. Zbog toga je izgubio ugled kod prijateljica svoje prvesupruge, a ona sama odbijala ga je pustiti u svoju sobu. Takvi postupci moda potjeu otudto su mnoge ene iz uglednih obitelji brakove osmanskih princeza smatrale svojim uzorom.

Naime, visoki dunosnici kojima bi ponudili ruku neke princeze morali su se rastati oddotadanjih partnerica, bile one suprugeili robinje. Njihovi brakovi s princezama ostajali bimonogamni.

Nastojanja uglednih osmanskih dama da svojim muevima nametnu jednoenstvo sigurno suproistekla iz posebnih okolnosti 18. i ranoga 19. stoljea, kada su princeze imale osobito jakutjecaj na istanbulsko visoko drutvo. Osim nekih iznimnih sluajeva, one nisu uivale takavugled u 16. stoljeu, niti pod neoapsolutistikim reimom sultana Abdulhamida II. (1876.1909.). Jedna studija o instituciji braka u Istanbulu poev od 1880. godine, zasnovana nakvantitativnim podacima, pokazala je da se do toga doba poligamija praktiki svela nadvorsko drutvo i vjerske dunosnike. Gotovo da je i nije bilo meu trgovcima i obrtnicima.

Za razliku od obinih gradskih ena, ini se da su dame iz visokog drutva samo donekleuspijevale u nastojanjima da nametnu monogamiju.


4/38

Reklo bi se da su neki brakovi izmeu osmanskih princeza i visokih dunosnika bili sretniiako ni mladenka ni mladoenja uope nisu sudjelovali u njihovu ugovaranju. Evlija elebi

pie da senjegovu roaku Melek Ahmed-pai (1588.1662.) srce slomilo kada mu je supruga,princeza Ismihan Kaja (Kaya), poslije petnaestak godina braka umrla pri porodu. Zanimljiv je

udovev srditi odgovor na pokuaj velikog vezira da ga utjei obeanjem kako e mu ubrzo

ugovoriti enidbu drugom princezom: Nadam se da ete umrijeti prije nego uinite takvoto. Za nas je nevano je li ta pripovijest istinita ili ne. ak i ako ju je Evlija izmislio,njegovo je tumaenje braka Melek Ahmed-pae zanimljivo koliko i smtaj odnos, jer

pripovjeda potjee iz iste drutvene sredine iz koje i junak prie.

Ako bi izmeu vezira i njegove ene bilo sukoba, suprug je uvijek mogao podsjetiti svojuprincezu na to da on nju, na kraju krajeva, nije izabrao. Evlija je izniman po tome to nam jezabiljeio, iako u poneto romantiziranom obliku, optube to ih je dvoje uglednih suprunikau 17. stoljeu upuivalo jedno drugomu u nekoj zaotrenoj situaciji. Pria poinje kada je

princeza zatraila vie novca od svojega mua, onog istog Melek Ahmed-pae koji senaposljetku ponovno oenio unato ranijem protivljenju. Melek Ahmed-paa potuio se da

mu je ena stara i runa; oboje su tada vjerojatno bili u ezdesetim godinama, a paa je modabio i stariji. Jo je ustvrdio da se oenio, a da ga nitko nita nije pitao te da, tovie, nije ninazoio tom dogaaju. Prema Evliji, svaa je zavrila tako to je paa otiao iz palae, te jeuvjeravao svojega roaka, pripovjedaa, da ne kani vie ni pogledati suprugu. Znamo zanekoliko osmanskih princeza iz 18. stoljea koje jedva da su ikad i vidjele svoje mueve.Moe se samo nagaati koliko su esto sukobi poput onoga o kojemu govori Evlija bili uzrokrastava.

Ljubav i naklonost


5/38

Portret senzualne plesaice (1717. 1730.)

Mladim ljudima iz obitelji na visokim poloajima zacijelo je bilo vrlo teko upoznati moguesuprunike iz vlastita drutvenog sloja. S druge strane, skueni uvjeti svakodnevnog ivotaobinog svijeta u gradovima otvarali su stanovite mogunosti. Mladi seljaci i nomadi moglisu se lake susretati pri radu na poljima, u vrtovima i na panjacima. Iz kojeg drutvenog slojaonda potjee popis simbola zaljubljenih o kojemu govori Lady Mary Wortley Montagu? To je

popis zbirke sitnica u torbici, od kojih svaka znai jednu ljubavnu izjavu. Na poetku

nailazimo na maleni biser, koji oito znai: Ti si biser meu najveim ljepoticama. Klinigovori: Ti si klini, ali ne traje (brzo vene), ti si pupoljak, ali ne mogu te njegovati(uvati), dugo sam te volio, no ti o meni nita ne zna. Vlas kose znai: Ti si kruna na mojojglavi, a groe (vjerojatno ono koje se na turskom naziva crnim), Moja dva oka (i danas sekoristi kao izraz naklonosti). Komadi zlatne ice, pak, znai: Umirem, pohitaj k meni!.Kao dodatak pismu nalazi se papriica: Poalji mi (nam) pravu poruku!

Obavijesti koje daje Lady Mary potjeu od njezinih prijateljica iz Istanbula, a dobila ih jezatraivi primjere osmanskih ljubavnih pisama, djelomice i stoga to su je za to zamolileene u Engleskoj s kojima se dopisivala. Ipak, to ne mora znaiti da su ljubavni simboli okojima ona govori doista potjecali iz viih slojeva istanbulskoga drutva. Vrlo je mogue dasu se osmanske prijateljice Lady Mary, elei joj uiniti uslugu, raspitale kod trgovkinja kojesu prodavale nakit, tkanine, pa i robinje u haremima uglednih obitelji. I slukinje koje su


6/38

radile u javnim kupeljima mogle su dati neke obavijesti. Kako bilo, vjerojatnije je da su ti

simboli potekli iz svijeta obrtnika i trgovaca. Osim toga, trgovkinje su katkad bile

nemuslimanke, a time i mogua dodirna toka s jo jednim slojem istanbulskoga drutva.Svim tim simbolima mogli su se sluiti nepismeni parovi. Ipak, budui da su mnoge ene, aki one iz viih slojeva, bile ograniene na izgovorenu rije, to nam samo po sebi ne govori u

kojem su se segmentu drutva rabili ti simboli zaljubljenih.

Zaudo, u arhivu palae Topkapi sauvana su konvencionalna ljubavna pisma. Vjerojatnosu najpoznatiji primjerci onih sedam pisama to ih je sultanija Hurem (HurremSultan),Rokselana, pisala Sulejmanu Velianstvenom dok je bio daleko, na elu svoje vojske. Barem

prva od tih pisama sastavila je tajnica, budui da Rokselana jo nije bila dovoljno ovladalaosmanskim jezikom. Stoga ti tekstovi nisu posvema privatna prepiska dvoje ljudi. Usto, ne

znamo je li stihove koji krase nekoliko pisama sastavila sama sultanija. No, prema rijeimaprireivaa, Rokselana se naposljetku doista toliko dobro izraavala na osmanskome da jemogla sama sroiti takve stihove.

Unato ulogama to su ih odigrali tajnici, a moda i eunusi, pisma doista prenose ozrajeprisnosti koje je vladalo izmeu njih dvoje. Tako sultanija Hurem prenosi pozdrave ostalihpripadnica harema, a osobno pozdravlja nekog neimenovanog pau. Princ Mehmed javlja,sigurno po nalogu, ono to je sama Rokselana ve napisala: da ona teko moe dalje podnositiodsutnost svojega ljubljenog gospodara. Slijedi kratak osvrt na knjigu koju je princ tada

prouavao sa svojim uiteljem. S vremenom Rokselana prelazi s formalnog na neformalninain obraanja; naalost, ne znamo nita o uzrocima te promjene. U kasnijim pismimasultanija daje savjete Sulejmanu. Njegovi odgovori nisu sauvani, no ini se da je onRokselani doista posvetio jednu pjesmu pohvalnicu; znalci smatraju sultana posve solidnim

pjesnikom.

Kada bi se u 18. stoljeu neki paa oenio princezom, mogao je svojoj mladenki posvetitistihove. Katkad bi ih sam napisao, a kadto naruio od nekog uspjenog pjesnika. Lady MaryWortley Montagu zapisala je jedan takav tekst, i to u doslovnom prijevodu i u vlastitu,

profinjenom engleskom prepjevu. U njemu pjesniki glas pripada Ibrahim-pai, mladoenjikojemu sultan dotad nije doputao da vidi novu suprugu, i koji oajniki ezne za njom.Postoji nekoliko studija o nainima na koje su pripadnici osmanskih viih slojeva pokazivali iizraavali naklonost, i stoga nam jo preostaje da otkrijemo je li ta pjesnika ljubavna izjavaIbrahim-paina zamisao ili su takvi stihovi bili uobiajeni.

Drutveni ivot meu enama

Na tom polju imamo najvie spoznaja o enama iz viega sloja, dok se supruge obrtnika itrgovaca spominju rijetko i sporadino. ak i Evlija, koji je pisao o gotovo svim stranamaivota u Osmanskome Carstvu, moe tomu malo pridonijeti. Iz onoga to je pisala Lady MaryWortley Montagu doznajemo da su dame iz istanbulskog visokog drutva poetkom 16.stoljea jedne drugima odlazile u duge posjete. To je bilo lake onima koje nisu ivjele usultanovoj palai i stoga nisu bile podvrgnute tamonjoj strogoj etikeciji. Kao pronicava

promatraica, supruga engleskoga veleposlanika brzo je zamijetila tu razliku. Ona tako pieda se udovica sultana Mustafe II. (vladao 1696.1703.) silno eljela pokazati u najboljemsvjetlu u drutvenim prigodama, ali da zbog pomanjkanja iskustva nijeba bila sigurna kakoto uiniti. Za razliku od nje, prijateljica Lady Mary, lijepa supruga visokog pomonikavelikog vezira (khya), bila je iznimno spretna u drutvenim dogaajima i Lady Mary jevjerovala da bi se ona dobro drala na bilo kojem europskom dvoru.


7/38

Osim to su jedne druge posjeivale kod kue, osmanske gradske ene sastajale su se i ukupeljima. I opet nam Lady Mary daje najraniji opis takvih druenja iz prve ruke. Naime, teku 19. stoljeu europske su posjetiteljice u veem broju pohodile kupelji, smatrajui ih dijelomdrutvenih obiaja bez kojega bi doivljaj Istanbula bio nepotpun. Vanost posjeta kupeljimanaglaavala je oprava to su je ugledne ene uzimale sa sobom u takvim prigodama, a nosila

bi je slukinja. Meu njihovim priborom zakupanje bili su vezeni runici i visoke drvenenatikae, esto ukraene sedefnim intarzijama, koje su im omoguavale da hodaju po mokrommramoru kupelji, a da pritom ne smoe noge. Dijelovi takve oprave mogu se vidjeti naminijaturi Buharija, osmanskoga slikara iz 18. stoljea.

Izleti u prirodu bili su vrlo popularni u 17. stoljeu, a i danas je tako. Oni su pruali jo jednuprigodu za druenje, a zacijelo i za njegovanje osobnih prijateljstava meu enama. Svigradovi bili su okrueni poumljenim ravnicama; esto bi se u blizini nalazio i grob nekogsvetog ovjeka. Posjeti takvim grobovima omoguavali su enama da spoje religiju idruenje. U Istanbulu je na poetku 18. stoljea dolina Kagithane (Kthane), na samomekraju Zlatnoga roga, bila omiljeno odredite koje su europski putnici esto spominjali kao

slatke vode Europe. Zahvaljujui ushienju europskih posjetitelja, raspolaemo s nekolikoilustracija koje prikazuju zabave dama koje uivaju u izletima. ini se da su neke od tih slikaizradili osmanski minijaturisti kako bi zadovoljili potranju Europljana.

Osim izleta u javne prostore, za toplijih mjeseci boravilo se i u privatnim vrtovima sa

sjenicama. Ako je bilo kakvog voa ili povra, ono bi se suilo ili koristilo za pripravljanjedema, a tose dakako smatralo enskim poslom. Lady Mary nam je zapravo jedini izvorobavijesti o razgovorima to su ih vodile imune dame u drutvenim prigodama. Budui da jeznala osmanski jezik, u kasnijim mjesecima svojega boravka mogla je sudjelovati u takvim

razgovorima. Reklo bi se da su dame esto razgovarale o trudnoi i djeci; Lady Marypripovijeda kako su njezine prijateljice smatrale da je velika nesrea postati odve starom zaraanje. Ako joj se moe vjerovati, izgleda da je u njezinu krugu za enu bilogotovo pitanjedrutvene asti zatrudnjeti, jednostavno zato da dokae kako je jo mlada. Evlija pak pie da

je princeza Kaja u poetku izbjegavala suprugove pokuaje da joj prie, vjerujui uproroanstvo svojih prijateljica da joj je sueno umrijeti priporodu. ini se stoga da jezabrinutost zbog opasnosti koje su nosili trudnoa i porod, a koji e sultaniju Kaju doista istajati glave, bila vea nego to je to inae optimistina Lady Mary pretpostavljala. Kako

pokazuju ostavinski popisi graana Burse, zbog visoke stope smrtnosti djece broj sinova ikeri koji su ostali na ivotu nije bio osobito velik.

Nakit i odjea

Popisi koji su sastavljani prije podjele nasljedstva takoer nam poneto govore o odijevanju inakitu gradskih ena. Lady Mary Wortley Montagu bila je oarana ljepotom i vrijednoudragulja kojima su se ukraavale istanbulske dame, njezine znanice. No, za nas su korisniji

popisi imetaka stanovnica Burse, koje su vjerojatno veinom bile supruge i keri obrtnika itrgovaca. Nisu ostavtine svih ena sadravale nakit. Meu onima koje su si mogle priutititakav luksuz bile su posebno omiljene naunice, obino zlatne ili srebrne. Imunije ene estosu imale naunice s biserima; to su bili najomiljeniji dragulji, a uvozili su se vjerojatno izBahreina. I narukvice su bile uobiajene; izraivali su ih od zlata i prodavali na par. ini se dasu ogrlice uz koje je u kutijicama bio primjerak Kurana ili talisman bile manje popularne,

jednako kao i prstenje, a u dosad istraenim ostavtinama ena gotovo se i ne spominju ukrasiza kosu. Dobrostojee stanovnice Burse esto su imale pojaseve za iju se izradu koristilomnogo plemenite kovine. Osim srebrnih, bilo je i pojaseva od tkanine uvrene srebrnom ili


8/38

pozlaenom kopom. Takvi platneni pojasevi esto su bili bogato ukraeni srebrnim i znatnimnitima, a katkad su se oko pasa nosile i iroke vezene vrpce. Zlatni i srebrni vez nalazio se i nadrugim odjevnim predmetima, te na jastunicama i ostalom posoblju.

Takvih se predmeta sauvalo razmjerno malo, a veina primjeraka koji se mogu nai u

muzejima pripadala je sultanovoj obitelji, ili je pak izraena, odnosno preinaena u sadanjioblik, tek u 19. stoljeu. Upravo na svakodnevnom nakitu obrtnici su ponajvie nastojali iznarataja u narataj ponavljati odreene uzorke. Tako ima naunica iz 19. i 20. stoljea kojeoito podsjeaju na stare bizantske primjerke. Zbog toga se, unato spomenutimogranienjima, moe stei predodba o nakitu to ga je posjedovala gradska ena u 18.stoljeu.

Iz suvremenih etnolokih studija, kao i iz svakodnevnog iskustva, znamo da anadolskemladenke na vjenanju dobivaju nakit koji poslije mogu, bude li potrebno, prodati kako biosigurale ekonomski poloaj novozasnovane obitelji. Danas su ti darovi obino narukvice, amoemo pretpostaviti da je tako bilo i u Bursi u ranom 18. stoljeu. Takvu pretpostavku

podupire to to su narukvice uvijek bile izraene od zlata. ak je i osmanskim princezamanakit katkad sluio kao uteevina i u sluaju potrebe dale bi ga pretopiti.

to se tie mukaraca, i osmanski i europski promatrai bili su itekako svjesni da odjeaodraava drutveni poloaj onoga koji je nosi. Poput veine vladara u Europi srednjega iranoga novog vijeka, osmanski sultani eljeli su odrati postojan i jasno odreendrutveni

poredak. Taj cilj stoji iza uredbi o odijevanju koje su se esto izdavale i koje su podanicijednako esto krili. Isto tako, i drutveni poloaj ene trebao se razabrati iz njezine oprave.Tako je 1564. odreeno da nemuslimanke moraju nositi suknje od angorske vune ili odmjeavine svile i pamuka (kutnu), koje su se vjerojatno izraivale u Bursi. To znai da jesigurno bilo regionalnih razlika u odijevanju jer jednostavno nije bilo mogue nabavitiodreenu tkaninu u svakom kutku Carstva. I sami osmanski promatrai zamjeivali su nekuvrstu folklora u nainu odijevanja. Tako Evlija ne proputa spomenuti tkanine od kojih suizraeni ogrtai i koprene to su ih nosile ene u raznim gradovima kada bi se odvaile izaiiz kue. Govorei o enama iz Meke opisao je ak i njihov parfem.

Za Evlijinim opisom enske odjee slijedi uvrijeena formulacija kreu se vrlo edno. Onase odnosi na najvaniju ulogu koju enska odjea ima za mukog promatraa: pokazatiednost ene time to je skriva. Zapravo, idealna ena bila bi posve nevidljiva. Sultani suesto donosili zakone u tom duhu, posebice u 18. stoljeu, pa su i njihove uredbe enamadrastino ograniavale ono malo preostalih mogunosti izlaska na ulice i trgove. ak su i

trgovine vezenim tkaninama, to su ih ene rado posjeivale, nakon jednoga takvog potezazatvorene.

Dakle, ene su odjeu i nakit nosile uglavnom radi drugih ena jer bi inae te predmete vidjelisamo lanovi njihove najue obitelji. Oito je ovo prvo bilo vano, barem u viem sloju; dameiz osmanskoga visokog drutva primale su stranu posjetiteljicu poput Lady Mary u punojspremi. Moemo zamisliti kako bi druice pomno ispitivale opravu neke ene procjenjujuinjezinu ednost, skupou i otmjenost, te kako bi se glas o tome pronio putem mrea kojima suene pripadale.

Dobrostojea ena (ovdje, kao i u mnogim drugim pitanjima, znamo vrlo malo o

siromanima) obino je nosila iroku koulju (gmlek) od finog pamuka ili svile, a preko njedugu haljinu (entari) koja je i u viem sloju i u bogatijih graanki esto bila barunasta ili


9/38

svilena. Za one manje imune bilo je jeftinih svilenih i pamunih tkanina poznatih kao beledi.Izvezena koprena esto se broem privrivala za fes ili kapicu, tvorei tako raskono

pokrivalo za glavu. Kaputi (dolama) nosio se kao gornja odjea koja je bila prijeko potrebnazimi u nedovoljno zagrijanim kuama. Izvan kue ene su nosile iroki ogrta zvanferace, uijim je rukavima bilo mjesta da se sakriju ruke. Lica su im bila skrivena iza dvaju komada

tkanine zakvaenih za koprenu, na kojima je bio ostavljen samo prorez za oi.

U mnogim krajevima nemuslimanke su se odijevale poput muslimanki. Jesu li ostavljale lica

otkrivenima ili ne ovisilo je o podruju, a katkad i o njihovu drutvenom poloaju. NaBalkanu i u Istanbulu nemuslimanke su uglavnom nastojale ostaviti vidljivim barem dio lica,

premda je bilo i iznimki. U Ateni su mlade neudane djevojke nosile koprene, a samo su udane

ene pokazivale lice. U istonoj Anadoliji i na prostoru Kavkaza Armenke su nosile koprenepoput muslimanki. Bilo je, meutim, i krajeva za koje europski promatrai govore kako suve u 16. i 17. stoljeu ondje vidjeli briljivo izraene regionalne nonje nemuslimanki; oito

je da nisu bile skrivene ogrtaem. Oko 1700. godine, kada jeposjetio grke otoke, francuskibotaniar Pitton de Tournefort opisao je nonje njihovih stanovnica, a svojemu je djelu

pridodao i gravure koje prikazuju pojedine odjevne predmete. Na jednoj osmanskoj minijaturiiz 16. stoljea naslikane su pokrivene kranke, ali i neke u odjei s dekolteom.

ene koje su bile na elu kuanstva i zaraivale novac

Neudane ene koje ive same bile su rijetkost u osmanskim gradovima. Ipak, udovice biprilino esto odluivale ne pristupiti obitelji nekog mukog srodnika. Napose u balkanskimpokrajinama, osmanski porezni propisi davali su poseban status eni koja je upravljalaimanjem preminulog supruga. I u srednjoanadolskom trgovakom gradu Tokatu bilo je oko1640. godine mnogo kuanstava za koja su poreznici upisali imena ena. To znai da su i njih

priznavali kao glave obitelji. Udovica bi dobila samo malen dio muevljeve imovine, dok bilavovski dio pripao djeci. Na vjenanju se mukarac morao obvezati da e supruzi datiodreenu svotu novca za sluaj da se od nje rastavi ili umre prije nje. U sluaju smrti ta sesvota isplaivala prije podjele ostatka nasljedstva. Brini muevi ili oevi katkad bi jo zaivota dali novac svojim suprugama ili kerima, ili bi ih imenovali upraviteljicama kakveobiteljske zaklade od koje bi dobivale plau. Ipak, ak su i ti prihodi esto bili nedostatni imnoge su se udovice vjerojatno nastojale to prije preudati. Ako ena to nije bila u stanju, aimala je djecu za koju se trebala skrbiti, morala je nai naina da zaradi novac.

Mogunosti koje su joj stajale na raspolaganju bile su ograniene. Lake je bilo eni koja jeimala gotovinu to ju je mogla nekomu posuditi ili uloiti na drugi nain. Neke ene,

vjerojatno one iz trgovake sredine, ak bi se poinjale baviti trgovinom. Katkad su ulagalenovac kao tihi partneri. To se moglo izvesti putem partnerskih ugovora poznatih kaomudaraba, prema kojima bi ena u ulozi tihog partnera povjeravala svoj novac putujuemtrgovcu. Dodue, u protokolima iz Burse iz 17. stoljea zapisano je skladitekoje je pripadalonekoj trgovkinji. Ona je vjerojatno naveliko trgovala, no moe biti da je jednostavnonaslijedila posao od svojega oca trgovca. ene koje su trgovale na malo bile su uobiajenija

pojava; one su opskrbljivale imune gospoe tkaninama i nakitom, a donosile su im inajnovije vijesti. U protokolima iz Burse s poetka 18. stoljea nalazi se nekoliko popisaostavtina ena koje su posjedovale natprosjene koliine skupih tkanina, esto onih stiskanim uzorcima ili vezenih. Neke od tih ena moda su jednostavno voljele runi rad. Ipak,moemo pretpostaviti da su ostale bile trgovkinje, posebno one koje su posjedovale mnogoalova i zaveljaja (boha). Trgovkinje su obino prenosile robu u takvim rupcima pa su bile

poznate kao ene sa zaveljajima (bohac kadn).


10/38

Udovica koja se morala sama uzdravati imala je malo izgleda da nae posao slukinje ubogatoj kui jer su mnoge dobrostojee ene imale robinje. Tim djevojkama, koje su estobile kupljene kao vrlo mlade, naposljetku bi dali slobodu i dopustili im da se udaju. Drugi

razlog bio je obiaj koji se zadrao do ranog dvadesetog stoljea, a u Ankari se moe pratitisve do esnaestoga. Naime, siromana obitelj poslala bi svoju ker jo kao djevojicu da slui

u nekoj bogatoj obitelji. Ondje bije odgajali i uzdravali dok bi obavljala razliite poslove,ovisno o njezinu uzrastu. Kada bi bila spremna za udaju, obitelj kod koje radi priskrbila bi jojmiraz. Jo kada bi poela raditi bilo bi dogovoreno hoe li joj mua izabrati roditelji ili obitelju kojoj slui. ini se da je u veini sluajeva taj dogovor bio usmen, a katkad bi ga i zapisaliu kadijin protokol.

Odrasle ene koje su morale zaraivati, a nisu imale dovoljno kapitala da postanu trgovkinjena malo, morale su stoga pribjei fizikomradu. Kao i u mnogim dijelovimaranonovovjekovne Europe, ene uglavnom nisu primali u cehove, pa im jebilo tim teeosoviti se u takvom poslu. Ipak, zamjetno je da su se mnogi razboji na kojima se u Ankari u

17. stoljeu tkao moher nalazili u kuama, a ne u radionicama. ini se vjerojatnim da je u

takvim sluajevima obrtniku pri radu kao lan obitelji pomagala njegova supruga, ako ve isama nije bila tkalja. ene, od kojih su neke za taj posao plaali trgovci, ponajvie su se

bavile predenjem mohera.

Pobonost i teologija

Pjesnitvo i otmjeni razgovori, to su ih u 18. stoljeu osobito cijenile dame iz istanbulskogvisokog drutva, zahtijevaju i odreenu razinu naobrazbe. U osmanskoj vioj klasi u 17. i 18.stoljeu obrazovanje je bilo prije svega vjersko. ini se da je ena koje su itale vjerske knjigei mogle raspravljati o njihovu sadraju bilo vie nego to bi se to na prvi pogled reklo. Istina

je da ni u sultanovoj palai oito nisu sve robinje koje su ondje odgajane pouavali itanju ipisanju. Ipak, bilo bi odve pojednostavljeno ustvrditi da je kultura osmanskih ena bilaiskljuivo usmena. Tako se, primjerice, u dnevniku istanbulskog ejha i damijskog

propovjednika Sejida (Seyyid) Hasana iz 17. stoljea nalazi zapis o tome kako je od jedneodsvojih sestara posudio knjigu, turski prijevod antologije kanonskih izreka poslanika

Muhameda. Na drugome mjestu Sejid Hasan takoer spominje duhovne razgovore to ih jevodio sa sestrom.

Od samih poetaka islamske povijesti, pravo na prenoenje autoritativnih predaja koje sepripisuju Poslaniku nije pripadalo iskljuivo mukarcima. Naprimjer, niz predaja koje supriznate kao kanonske potjee od Aie, mlade supruge poslanika Muhameda; u islamskom

srednjem vijeku mnogi su uenjaci potvrdili vanost enskih autoriteta na tom polju. Ipak,enama nije bilo doputeno da studiraju vjersko pravo ili postanu sutkinje, premda su mnogiuenjaci vjerovali kako, uz neka ogranienja, nema isto teoloke ili pravne zapreke da i ena

bude sudac.

U spisima ejhulislama Fejzulaha nalazi se primjer jedne uene ene iz 17. stoljea. Taj pisacbio je uitelj princa Mustafe, a naglo je uznapredovao u karijeri potkraj 17. stoljea kada jenjegov bivi uenik doao na prijestolje kao Mustafa II. (1695.). U to je doba meu

pripadnicima osmanske vie klase bilo uobiajeno da osoba koja je stekla visok poloaj ipostala utjecajna pomogne lanovima svoje obitelji u profesionalnom napredovanju, kao toje to bilo i u Europi ranoga novog vijeka. No, Fejzulah je smjesta postavio nekolicinu svojih

vrlo mladih sinova na poloaje u uenjakoj hijerarhiji te se, kao ejhulislam, umijeao upitanja koja su u osmanskome svijetu njegova doba bila tradicionalno pridrana samo za


11/38

vezire. Tako je sebi stvorio mnogo neprijatelja koji su 1703. godine ishodili da bude otputeniz slube i ubijen. Godine 1702., nedugo prije tog zlosretnog kraja svoje slube, i slubesvojih sinova, ejhulislam je napisao dva kratka djela. U njima je opisao povijest svojeobitelji, vlastitu karijeru i poetke profesionalnog uspona svojih sinova. Budui da je unio i

podatke o enama iz obitelji, ta su se djela vjerojatno trebala itati u obiteljskom krugu.

Za nas je posebno zanimljiva Piri Hanum (PirHanm), baka po majci ejha Fejzulaha. Ona jeprouavala Poslanikovupredaju, kuransku egzegezu i prie o ivotu poslanika Muhameda, ito ne samo sa svojim muem nego i s drugim uenjacima, ejhovima i svetim ljudima.Zanimala ju je i hagiologija. Sredina u koju je Piri Hanum stupila udajom zacijelo je bila

posebno poticajna za prouavanje religije; njezin je mu bio derviki ejh i (sunitski) pravnisavjetnik u Gandi (Azerbajdan) koja je tada bila pod vlau Safavida. Reklo bi se da ju jesuprug podravao u uenju jer u protivnom ne bi ni mogla doi do uitelja. Budui da njezinotac, sudei prema naslovu, nije pripadao krugu uenjaka i dervia, zacijelo je u vrijemeodrastanja imala manje mogunosti za kolovanje.

Nema sumnje da je u svijetu teologa i obrazovanih dervia bilo i drugih ena poput sestreSejida Hasana i Piri Hanum. to vie ispitujemo neslubenu literaturu pisanu za mali krugitatelja, vie doznajemo o takvim enama. Jedan posebno zanimljiv sluaj ene koja je bilamistik tek je nedavno izaao na vidjelo. Asije (Asiye) Hatun ivjela je u 17. stoljeu umakedonskom gradu Skoplju. U njezinoj sredini bio je prisutan halvetijski red, utjecajan i u

Istanbulu. No, ona se nije poput veine pobonih ena iz svoje sredine zadovoljilaposjeivanjem svetih grobova i sluanjem deklamiranja vjerskih tekstova. Umjesto toga, kakoje oito imala dobru naobrazbu, dala se u potragu za ejhom koji bi je mogao uputiti uzikr,meditativno recitiranje razliitih Bojih imena. Meu halvetijama to je bio nain inicijacije umistiki nain ivota, i bilo bi nezamislivo nastojati topostii bez vodstva iskusnog uitelja.

No Asije Hatun naila je na posebne potekoe; kao ena, nije se mogla tek tako uputiti ipotraiti ejha kojega je odabrala. Stoga je duhovno vodstvo dobivala putem pisama. Izmeuostaloga, u njima je opisivala svoje snove. Njezin ejh a zapravo su bila dvojica, jer AsijeHatun na koncu je odluila da joj stari ejh vie ne moe pomoi te je odabrala novogduhovnog savjetnikatumaio bi snove svoje uenice kao to bi to inio za bilo kojegmukog uenika. Naalost, pisma dvojice ejhova nisu sauvana, a nemamo ni izvorne

primjerke onih koje je pisala Asije Hatun. Ipak, ta ena koja e postati mistik izraivala jeprijepise svih svojih pisamaili su to moda bili koncepti i spremala ih u svoj ormari.Nakon to je umrla, sauvala ih je njezina obitelj, a naposljetku su dospjela u knjinicuTopkapi Saraja gdje se i danas nalaze.

Tako su barem nasljednici Asije Hatun, a vjerojatno i neki pripadnici dvorskoga osoblja,njezina pisma smatrali vrijednima i zanimljivima. To to se Asije Hatun vjerojatno nije udala,a to je u osmanskome drutvu bilo neuobiajeno, takoer pokazuje da su njezine elje, makaru nekim pitanjima, uglavnom potovali. U jednom pismu ona daje naslutiti kako bi moglazamisliti jedino udaju za svojega ejha, no ini se da se takva mogunost nije pojavila. Iako jeislamska tradicija uvijek odbacivala celibat iz isposnikih razloga, ipak ga je bilo, i to

ponajvie meu onima koji su se posvetili misticizmu. Dakle, ako je Asije Hatun ostalaneudanapo svojoj slobodnoj volji, a ini se da je tako i bilo, njezina je obitelj vjerojatnoosjeala stanovito potovanje prema njezinim vjerskim tenjama. Takva reakcija sama po sebinije bila bez premca; ve smo vidjeli da je ejhulislam Fejzulah s mnogo potovanja govorio osvojoj uenoj i pobonoj baki. Dakako, poznata su nam jedino intelektualna nastojanja onih

ena za koje su njihove obitelji pokazale takvo razumijevanje; o ostalima nitko nije pisao.


12/38

Iz pisama Asije Hatun ejhu moe se razabrati velika podvojenost. U odnosu uitelja i uenikabilo je uobiajeno da uenik prihvati sve uiteljeve zahtjeve. Barem u tom pogledu, navjetajAsije Hatun da bi mogla zamisliti udaju za svojega ejha zacijelo ima smisla: na krajukrajeva, i od supruge se oekivala poslunost. Ipak, bilo je pitanja u kojima se ena mistik nijeslagala sa svojim uiteljem. Tako na jednome mjestu ejh iznosi miljenje da je ona u svojim

nastojanjima dosegnula stadij na kojemu moe prijei s meditiranja uz odreeno Boje ime nadrugo, koje se smatralo teim. Odgovor Asije Hatun na tu dobru vijest prilino je hladan, toje navelo suvremenog prireivaa da njezine tekstove objavi pod naslovomNeodluni mistik.Taj samokritini stav prireiva odreuje kao tipino enski odgovor na vlastitu darovitost.Moda je to to je ena dervi odbacila pohvalu prije bilo nekakva gesta skromnosti. Usvakom sluaju, injenica da je bila dovoljno odvana da dovede u pitanje put to ga je zanju odabrao ejh pokazuje da joj nipoto nije nedostajalo samopouzdanja. Izrazila je osobnomiljenje o jednom vrlo vanom pitanju i tako ustrajala na tome da ona sama najbolje moe

prosuditi stanje svojega duha.

Pristup umjetnosti: pjesnikinje

Glazbenice, Minijatura oko 17201725. g.,akvarel i pozlata na papiru, Muzej palae Topkapi

Ne znamo koliko je ena sudjelovalo u stvaranju pjesama koje su se pisale na svakodnevnomturskom, a izvodili ih profesionalni pjevai. Mnogo je primjera poezije u obliku dijaloga,

ponajvie lirskih ljubavnih pjesama, u kojima ena ima neku ulogu. Sauvala se i glasovita


13/38

tubalica u kojoj ki Pir Sultana Abdala oplakuje svojega oca objeenog u krvavom Sivasu(vidi 5. poglavlje). Iako je razmjerno malo pjesnikinja koje su pisale slubenim knjievnim

jezikom, bilo ih je u svim epohama. No, ako je ena s pjesnikom imaginacijom htjelaiskoristiti svoj dar, bilo joj je potrebno vie sree i vie smisla za organizaciju negolimukarcu. Najprije je morala ovladati perzijskim jezikom kako bi prouavala klasike

bliskoistone lirske poezije. Takva su izuavanja bila dio kolovanja svakog imunogmladia, no malo je ena uilo knjievnost. Osim toga, budua pjesnikinja trebala je dobroupoznati djela svojih suvremenika, a kako ona nisu bila dostupna u tiskanom obliku, morala je

nabaviti rukopise te se probiti u pjesnike krugove. I jedno i drugo, a posebno komunikacijasa ivuim pjesnicima, bilo je teko i moglo se postii jedino ako je pjesnikinja imala obiteljkoja je razumije i podupire.

Uloga oca bila je posebno vana. Jedna od najpoznatijih osmanskih pjesnikinja nikad se nijeudala, to bi zasigurno bilo nemogue bez oeve suglasnosti. Mihri Hatun, o kojoj emo ovdjegovoriti iako je ivjela prije razdoblja kojim se bavimo (oko 1470. poslije 1515.), bila je kiamasijskoga kadije koji je i sam bio priznati knjievni talent. Kao potomkinja Baba Iljasa,

jednoga od voa babaijske pobune, Mihri Hatun pripadala je obitelji teologa i obrazovanihdervia, s dugom tradicijom knjievnoga djelovanja. Imala je i sreu da joj je bio otvoren

pristup knjievnim krugovima to su se formirali oko princa Ahmeda (1465.1513.), koji jeprebivao u Amasji. Na svojemu je dvoru taj sin Bajazida II. okupio mnotvo knjievnika kojisu se prouli i u Istanbulu. U poetku je prijestolnica bila nedostupna Mihri Hatun,a njezine

pjesme napisane kao replika na djela pjesnika Nedatija (Necat) izazvale su otar odgovortog kolege i takmaca. I sama je pjesnikinja govorila da je muki kolege ne shvaaju ozbiljno,te je sroila skladan, iako kratak tekst u obranu darovitih ena.

Unato svim zaprekama na koje je nailazila, pjesnikinja je naposljetku ipak uspjela steipriznanje. U kasnijim godinama ivota ime joj se pojavljivalo na popisima knjievnika to ihje darivao sultan Bajazid II. (vladao: 1481.1512.). Dakako, u prijestolnici se zacijelo proulazahvaljujui i nastojanjima princa Ahmeda. Njezina se zbirka pjesama (divan) sauvala. To je

jo jedan pokazatelj ugleda koji je uivala jer su mnogipoetae minores danas predstavljenijedino sporadinim stihovima u antologijama. Zastupljena je i u zbirkama ivotopisaonodobnih pjesnika. U Osmanskome Carstvu, kao i u drugim muslimanskim kulturama, takve

su zbirke sastavljali praktiki u svakom narataju. Biti uvrten u njih znailo je da pisac uivaugled meu svojim suvremenicima. Osim toga, Mihri Hatun se i zaljubila u nekolicinu

pripadnika amasijskoga knjievnog kruga. Prekrila je knjievne konvencije time to je navelanjihova imena spominjui te ljubavne odnose u svojim pjesmama. Ipak, svi njezini biografislau se da su te veze ostale platonske. ini se da se pjesnikinja uvijek drala vaeeg

udorea i pravila ponaanja.

Mogli bismo spomenuti i Hubi (Hubbi) Hatun, istaknutu pjesnikinju iz 16. stoljea. Ipak, onaje manje poznata od Fitnat, pravim imenom Zubejde (Zbeyde, umrla 1780.). Fitnat je ivjelau Istanbulu; njezin otac i brat bili su ejhulislami. I ona je zacijelo prije odlaska iz oeva domastekla dobru naobrazbu; biografi navode da se njezin mu, potomak obitelji ejhulislamaFejzulaha (ubijenog 1703.), isticao jedino tupou. Osim po svojem knjievnom djelu, Fitnat

je bila poznata i po dosjetljivosti, pa joj se ime pojavljuje i u zbirkama anegdota. U tim

dijalozima Fitnat i neki knjievnik obasipaju jedno drugo poetskim insinuacijama, ne libei seni erotskih aluzija. Veina je tih pria vjerojatno apokrifna. Ipak, i samo njihovo postojanje

pokazuje koliko je nekoj pjesnikinji bilo teko djelovati unutar granica to su ih nametale

religija i obiaji; mnogi Fitnatini suvremenici oito su teko prihvaalinjezino knjievnodjelovanje.


14/38

Pristup umjetnosti: ene kao pokroviteljice graditeljstva

Budui da su ene gospodarile svojim bogatstvom, mogle su osnivati vjerske zaklade.Sredinom 16. stoljea u Istanbulu su trideset sedam posto svih slubeno upisanih zakladnikainile ene. No, to ne znai da su imale takav udio i meu pokroviteljima graditeljstva. Veinaena utemeljila je samo male zaklade; bila bi to svota novca ili kua od kojih bi imala koristineka ve postojea damija. S obzirom na to da su raspolagale skromnim sredstvima, enenisu mogle podizati nove graevine i nisu morale traiti arhitekte i donositi sve druge odlukekoje su bile u ovlasti pokrovitelja koji dodjeljuje ugovor o gradnji. Bilo je, meutim, iznimkiod tog pravila; majke sultana,princeze i dvorske dame doista su podizale damije, fontane idruge graevine. Neke od njih i danas krase Istanbul, poput kompleksa to ga je osnovalaSulejmanova ena Hurem, te dviju damija poznatih po imenu sultanije Mihrimah (1548. i1565.). Iz kasnije epohe vrijedne su spomena damije ebsefa Kadun (ebsefaKadn) isultanije Zejneb (Zeyneb), podignute 1787., odnosno 1769.

Jo jedan nain na koji su princeze sudjelovale u graditeljstvu gotovo je zaboravljen jer zdanjao kojima je rije, ljetnikovci na obalama Bospora, vie ne postoje. U 18. stoljeu, u elji dapobjegnu od sputavajue etikecije palae Topkapi, lanovi osmanskoga dvorskog drutvaprovodili su mnogo vremena u novoizgraenim ili prenamijenjenim palaama uz Bospor.Mnoge osmanske princeze u to su doba dobivale palau im se rode, ili barem prigodomsklapanja zaruka ili vjenanja, to bi se upriliilo dok su jo djevojice. U takvim bi palaamaharemski prostor bio posebno luksuzan, esto znatno raskoniji odselamlikanamijenjenogaiskljuivo suprugu i njegovim mukim posjetiteljima. Uostalom, vezir ili namjesnik kojega suizabrali da se oeni princezom nije pripadao sultanovoj obitelji, doim su princeze toga dobau nekim sluajevima predstavljale autoritet sultana.

Neke su se princeze ivozanimale za arhitekturu i ureenje svojih palaa. ak i kad nije biloveih graditeljskih radova na obnovi, jastuci za sjedenje, sagovi i zastori mijenjali su se uskladu s ukusom svake nove vlasnice. Nekim bi sobama promijenili namjenu, a prije svega bi

ponovno oliili palau. Na vlanome bosporskom zraku, jarke boje koje su se koristile zakue odlinika nisu dugo trajale. Kada bi neka princeza umrla, njezinu bi palau odmahdodijelili drugoj koja bi zatim pokrenula novi niz preinaka. To znai da zdanja to su ihopisali europski putnici nisu nuno odraavala ukus razdoblja u kojemu su izvorno bilaizgraena, nego stil koji je prevladavao u vrijeme kada je putnik pisao, i tako sve do kraja 19.stoljea.

Pristup umjetnosti: tkanineU muzejima i privatnim zbirkama u Turskoj i izvan nje i danas se nalazi mnogo primjeraka

osmanskih vezenih tkanina, ilima i sagova. ene su imale glavnu ulogu u izradi tih predmeta.To potvruju i pisani izvori, premda je dokumenata koji o tome govore razoaravajue malo.Osim toga, u 19. stoljeu mnogo je ena bilo zaposleno u tekstilnom sektoru, a ini se slabovjerojatnim da je podjela rada izmeu mukaraca i ena bila bitno razliita u 17. ili 18.stoljeu. Oko 1550. godine francuski putnik Nicolas de Nicolay pie da dvije stotinedjevojaka ue runi rad u sultanovoj palai. Budui da Francuz nije mogao imati nikakav

pouzdan izvor obavijesti o sultanovu haremu, taj se broj vjerojatno zasniva na govorkanju. U

ranom 18. stoljeu Lady Mary Wortley Montagu opisala je veziljsko umijee robinja udovice

sultana Mustafe II. Kao to je bilo uobiajeno meu imunim osmanskim damama, ta se enaiz carske obitelji okruila mnotvom mladih robinja od kojih su one starije oito pouavale


15/38

mlae novakinje umijeu vezenja. Dodue, time su se bavile i odrasle osmanske dame. Pietrodella Valle, talijanski plemi i putopisac, bio je oenjen osmanskom krankom te je stogaimao uvid u svijet ena sedamnaestoga stoljea. Taj je autor opisao umijee osmanskihvezilja, napose njihov rad na prozirnoj tkanini koji se mogao vidjeti s obje strane, to jevjerojatno bilo nalik sjenanju omiljenom u Europi na poetku 20. stoljea.

Della Valle se divio i zlatovezu, iako jedan dananji strunjak za to podruje vjeruje da su gauglavnom radili mukarci. Mukarcikoji su se bavili vezenjem prodavali su svoje rukotvorineu trgovinama ili su ih za palau izraivali po narudbi. Prema Evliji elebiju, koji je o tome

pisao 1638., samo je u Istanbulu bilo devedesetak takvih ljudi, iako podaci to ih on iznosinisu uvijek pouzdani. Kao to smo vidjeli, posjeti takvim trgovinama u Istanbulu su u 18.stoljeu bili omiljena razonoda ena.

Osim za potrebe svojih kuanstava, neke su vezilje radile i po narudbi. Izvjetaj upuenjednoj haremskoj dami potvruje da je bilo takvih ena, od kojih su u ovom sluaju naruilida izvezu prekrivae za palau. Zapravo, vezilje su odbile narudbu jer je runi rad koji se

traio bio odve istanan. U 16. stoljeu u Bursi je postojala posebna trnica na kojoj su enemogle prodavati ono to su same izradile, ne plaajui porez. Meu tim radovima vez jesvakako zauzimao istaknuto mjesto. Druge vrste rukotvorina prodavale su trgovkinje koje su

opskrbljivale hareme imunih ljudi luksuznim proizvodima i robom iroke potronje. Uhabsburkim dijelovima Ugarske i na kranskim dvorovima jugoistone Europe takoer suvisoko cijenili veziljsko umijee osmanskih ena 16. i 17. stoljea. Neki su plemii nastojalidobiti takve ene kao robinje za svoje rezidencije. Ugledne kranke katkad su se i dopisivales muslimanskim damama o uzorcima za vez ili su ih pak pokuavale nauiti od svojih turskihslukinja. Naalost, rani primjerci tekstilne umjetnosti vrlo su rijetko datirani ili potpisani.

Nekoliko europskih ilustracija iz 18. stoljea pokazuje kako su vezilje radile. Dodue, te seilustracije moraju oprezno tumaiti jer je malo vjerojatno da je slikar ili crta imao prigoduvidjeti unutranjost nekog osmanskog harema. Moda su bili te sree da mogu promatrati

profesionalne vezilje pri radu, a meu njima je bilo mnogo nemuslimanki. Te su ene posvemu sudei zatim naslikali u odjei elegantnih dama. Na takvim se ilustracijama vidivodoravno postavljen okvir na kojemu je zategnuta tkanina to ju je trebalo izvesti; ta napravastoga nalikuje stolu. Okviri za vez bili su meu tipinim obiljejima ena ve u 15. stoljeu;

jedan onodobni nadgrobni spomenik prikazuje ensku figuru pognutu pred takvom napravom.

I one o kojima nita ne znamo

Bezimena bijae ena to je izjava koja je postala gotovo geslom feministike knjievneteorije. I kada se govori o Osmanskome Carstvu, sve to moemo izrei o nekim anonimnimumjetnicama jest to da su sigurno postojale. Meu najvanijima su tkalje sagova i ilima.One su djelovale u 19. i 20. stoljeu, ali nedvojbeno i u ranijim razdobljima.

Moda e se jednoga dana u istom duhu moi napisati jo jedno poglavlje u kojemu e segovoriti o pjevaicama i glazbenicama. U sultanovoj palai djevojke iz harema i paevisudjelovali su u zborovima i glazbenim priredbama. Makar u 18. stoljeu, glazba je bila jednaod onih umjetnosti kojima su dame iz istanbulskoga visokog drutva pouavale svoje mladerobinje, ako bi pokazale da imaju dovoljno dara. Sve u svemu, ini se da su amaterskiizvoai bili manje popularni nego to je tobilo u Europi devetnaestoga i ranoga dvadesetogstoljea i da su se vie cijenili koncerti profesionalnih glazbenika. Jo uvijek ne znamo kakosu se ti glazbenici kolovali, i jesu li one najistaknutije posuivali iz jednog otmjenog


16/38

harema u drugi. U stotinama ostavinskih popisa koji su dosad ispitani jo nije pronaennijedan zapis o glazbalima. Prema tome, instrumenti su sigurno bili vlasnitvo samihglazbenika, no popisi njihovih ostavtina dosad nisu otkriveni.

Oito je, dakle, da su mnoge osmanske ene mogle iskusiti i neto izvan okvira svakodnevnih

poslova vezanih uz obiteljski ivot, odnosno, kada su posrijedi one imunije, da se mnoge odnjih nisu zadovoljavale samo odjeom, prijateljicama i slasticama. Taj zakljuak na prvipogled moe djelovatibanalno. Napokon, osmanska je kultura bila drevna visoka kultura sdugom knjievnom i umjetnikom tradicijom. Stoga bismo i oekivali da su se neke odmnogih ena koje su ivjele u 16., 17. i 18. stoljeu osjetile potaknutima na mukoobrazovanje, umjetnost, mudrost i ast i da su uspjeno ostvarivale svoj naum.

Dva su razloga zbog kojih je zaboravljen doprinos ena osmanskoj kulturi. Prvo, svepatrijarhalne kulture, ne iskljuujui ni nau vlastitu, sklone su na ovaj ili onaj nain iskljuitipostignuaena iz kolektivne svijesti. Drugo, odreena slika ene sastavni je dio predodbe oegzotinom Orijentu, koja se oituje ve u slikara 19. stoljea, poput Delacroixa (1798.

1863.). Ta je slika negativna i mizogina, no ona je dugo opstala, i to ponajvieu toboeznanstvenoj literaturi. U njoj se ene pokazuju kao pasivna bia o kojima je malo togavrijedno spomenuti, osim da zrae erotinou. Zbog voajerske sklonosti mukaraca, boljereeno znanstvenika, ta se erotska strana preuveliava, a pasivna istonjakinja postajesimbol strane kulture. Tim simbolom moe se dati naslutiti da je bliskoistono drutvo,vieno kao po naravi feminino, pasivan fenomen kojim treba gospodariti netko izvana, a to jedakako mukarac. Poduzetne ene koje su pokazivale zanimanje za umjetnost ne uklapaju seu takvu sliku. Takvi su stereotipi plod neobuzdane mate, a to su povjesniari a napose

povjesniarke u mnogim podrujima i te kako dobro dokazali. Treba se nadati da je ovopoglavlje pokazalo kako su oni jednako nekorisni i pri razmatranju osmanske kulture ranoga

novovjekovlja. Da se posluimo rijeima Mihri Hatun: Velite da ene imaju malo razbora ida ih zbog toga ne sluate. No Mihri, koja moli za vas [i eli vam dobro], ovako tumai, a

pametni i zreli ljudi to potvruju: darovita ena bolja je od tisue mukaraca bez dara,razborita je ena bolja od tisue glupih mukaraca

Ulomak knjige Suraiye Faroqhi Sultanovi podanici: kultura i svakodnevica u Osmanskom

Carstvu. S engleskoga prevela dr. sc. Tatjana Pai-Vuki.

Objavljeno: 24.8.2013.

Preuzimanje sadraja dozvoljeno je iskljuivo uz navoenje izvora www.behar.hr

Drugi dioooo

Hatida ar-Drnda

DRUTVENI I PRAVNI POLOAJ ENE MUSLIMANKE U OSMANSKOJ BOSNI


17/38

Rezime:

Cilj ovog rada je da na bazi izvornih osmanskih dokumenata prikae drutveni i pravni

poloaj ene muslimanske u Osmanskoj Bosni, kada je ona tretirana kao pravni subjekat uskladu sa erijatskim pravnim sistemom. Korieni izorni materijal nam govori da je enaOsmanske Bosne raspolagala privatnom svojinom, koju nije bila obavezna troti za potrebe

porodice, jer je tu obavezu u skladu sa erijatom snosio njen suprug. Svoja sredstva mogla je,a to je esto u praksi i inila, da posredstvom vakufa koristi za potrebe ire drutvenezajednice: za izgradnju drutveno potrebnih institucija, za jaanje privrede, kao i za izgradnjuduhovne atmosfere svoje sredine. Lokalna historija upamtila je da su ene Osmanske Bosneiza sebe ostavile prosvjetne i obrazovne institucije, knjievna djela i itav niz prosperitetnihzadubina.

Cilj ovog rada je da na osnovi kur'anskog teksta i izvornog materijala osmanske

provenijencije da portret ene muslimanke u Bosni u vrijeme kada je u njoj dominiraoosmanski drutveno-politiki poredak i pravni sistem.[1]

U vrijeme dominacije osmanskog drutveno-politikog sistema u Bosni i Hercegovini, tj. uperiodu od druge polovine 15. st. do kraja 19. stoljea, ena je tretirana u porodici i drutvu uskladu s islamskim svjetonazorom. Poznato je da je ena u periodu prije pojave islamatretirana kao veoma inferiorno bie. Pojavom Kur'ana i njegovom primjenom u praksi poloajene u porodici i drutvu se znatno mijenja u pozitivnom smislu. Ona se poinje tretirati kao

pravni subjekt i punopravan partner svom suprugu. Kur'an je ograniio veoma rairenupoligamiju i sveo je na etiri ene.[2]Kur'an je na pravnom planu prihvatio ve postojeupoligamiju, ali uz oitu intenciju da se u normalnim ivotnim uvjetima na pravnom planuuvede institucija monogamije. Zbog toga je Kur'an odredio da mukarac moe oeniti etiriene, s tim da mora biti jednako pravedan prema svima. Ukoliko to nije u stanju, a Bog jeznao prirodu svojih stvorenja, onda samo jednu. Znai, u loginom smislu smjernice Kur'anasu odreivale monogamiju. Meutim, mudtehidi i pravni autoriteti kasnijih generacija nisuimali sluha za te kur'anske intencije i tako su onemoguili da se one u praksi i ostvare.

U skladu s odredbama Kur'ana, ena je postala komplementarni dio mukompartneru. Oni sutek u zajednici inili cjelinu.[3]Njena primarna dunost obuhvatala je bioloku reprodukciju uokviru porodice. Trebalo je da podie i odgaja djecu, da bude podrka muu i stup porodice.Samo stabilna i kvalitativno formirana porodica mogla je, kao primarna elija drutvenezajednice, na istim osnovama izgraivati i iru drutvenu zajednicu. Pregalatvo ene u tomsmislu vrednovano je najviim kvalitativnim epitetima, a Vjerovjesnik, a.s., je to izraziorijeima: "Denet je pod majinim nogama".[4]

Potujui principe islama, ena u osmanskoj Bosni nije bila prisiljavana da tokom dana ilinoi naputa svoju djecu i porodine obaveze zbog ekonomskih razloga. Njena ekonomska isocijalna prava bila su inicirana i odreivana odredbama Kur'ana.[5]Ona je kreirala ivot

unutar kunog prostora, dok u javnom ivotu, uglavnom, nije bila prisutna. U sferi izvanprivatnog ivota pokoravala se autoritetu personificiranom u suprugu i drugim starijim
http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn1http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn1http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn1http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn2http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn2http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn2http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn3http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn3http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn3http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn4http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn4http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn4http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn5http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn5http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn5http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn5http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn4http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn3http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn2http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn1


18/38

mukim lanovima porodice, dok su oni bili duni da joj prue sigurnu i ugodnu porodinuatmosferu.

Sa stanovta islamskog pravnog sistema, ena je bila pravni subjekt, za razliku od ene uEvropi, koja se tek u devetnaestom stoljeu poinje boriti za svoj pravni tretman. Mogla je

posjedovati vlastitu imovinu i njome raspolagati po svojoj volji, a svojim finansijama nije bilaobavezna uestvovati u porodinom budetu, niti se brinuti za materijalnu situiranost

porodice. ak i onda kada je raspolagala velikim materijalnim sredstvima, mu je bioobavezan da se brine za ekonomsku stabilnost i kompletno materijalno osiguranje supruge i

cijele porodice.[6]U vlastitom domu bila je apsolutni gospodar svoga carstva, u kojem se

mukarac, s obzirom na to da je najvei dio dana provodio na poslu izvan kue, osjeao kaogost.

U siromanijim drutvenim slojevima, kada mukarac nije mogao svojom zaradomegzistencijalno osigurati svoju porodicu, ena je mogla participirati u pribavljanju sredstavaradom izvan kue, ali joj to nije bila obaveza. U seoskim naseljima ona je, rame uz rame sa

svojim suprugom uestvovala u poljoprivrednim radovima. A kada bi ostala udovica i moralabrinuti o egzistenciji svoje porodice, u nedostatku rezervnih sredstava, morala se snalaziti

sama ili uz pomo ire porodice. Meutim, vjerozakon je njoj doputao da, im prou etirimjeseca i deset dana od smrti mua, moe sklopiti novi brani ugovor i time sebi i svojoj djeciosigurati materijalnu podrku.[7]

Angaman oko porodice nije bio jedina uloga ene kao lana drutvene zajednice.Osloboena brige za materijalno osiguranje sebe i svoje porodice, imala je vremena da uskladu sa vlastitim emocijama i darom iskazuje sebe u razliitim umjetnikim formama,

pisanim radovima ili, pak, primijenjenim umjetnostima, a esto je bila angaovana uoblikovanju svijesti zajednice u kojoj je ivjela i djelovala.Svoje emocije je pretakala uknjievne radove, arene ilime, ipke i evrme. Sve je to u duhovnom smislu bogatilo

porodicu i zajednicu u kojoj je djelovala. Svoje obrazovanje, koje je sa stanovita islama biloobavezno za sve pojedince zajednice, stjecala je u mektebima, a proirivala ga na enskimskupovima, u damijama i obrazovnim institucijama.[8]Primarno obrazovanje i u seoskim i uurbanim naseljima obuhvatalo je svu djeiju populaciju, bez obzira na imovinsko stanjenjihovih roditelja.[9]ene iz viih drutvenih slojeva mogle su sebi osigurati obrazovanje uvlastitom domu, to nije bio rijedak sluaj. Obrazovana ena svojoj djeci i svojoj porodici utom smislu bila je velika podrka, kao, uostalom, i u svakom drugom vremenu.

Kada je krajem 16. stoljea njemaki protestantski sveenik boravio u nekim dijelovima

Osmanske drave i upoznao njene drutvene prilike, zapisao je u svojim memoarima:

"Turci upravljaju svijetom, a njima upravljaju njihove ene. Nema nikoga ko hoda i zabavljase koliko turske ene. Poligamije nema. Vjerovatno je bilo i onih koji su to probali i, vidjevikoliko im to problema i trokova donosi, odustali. Nisu esti ni razvodi, jer je mukaracobavezan da u sluaju razvoda eni da novac i stvari, aensko dijete ostaje uz majku."[10]

O poloaju ene u osmanskom drutvenom sistemu ilustrativno govori odnos sultanaMehmeda II Fatiha prema njegovoj maehi Mari, koja je bila ki srpskog despota uraBrankovia. On je Mari, koju je potovao kao majku, poklonio posjed u Jeevu u Makedoniji,nedaleko od Sereza.[11]Uivajui punu zatitu sultana, sa sestrom Katarinom provela je tu

ostatak svog ivota. Kako je uivala puni ugled na osmanskom doru, za pomo su joj se estoobraali i ambasadori Venecije.
http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn6http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn6http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn6http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn7http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn7http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn7http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn8http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn8http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn8http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn9http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn9http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn9http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn10http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn10http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn11http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn11http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn11http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn11http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn10http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn9http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn8http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn7http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn6


19/38

ene osmanske Bosne, kao punopravne i aktivne, davala su svoj doprinos zajednici u kojoj suivjele. Pripadale su razliitim drutvenim slojevima. Bile su supruge upravnih slubenika,

pripadnika inteligencije, zanatskih uposlenika. Bile su svjesne da radost ivljenja treba traiti iu rtvovanju za druge, jer je "ovaj svijet kua prolaznosti, ije su blagodati sjenke koje

prolaze, a ivo bie u njima gost koji doe i proe, a da je dobro djelo kao zrno posijano, iz

kojeg nikne sedam klasova, a u svakom klasu po stotine zrna."[12]

Ukoliko je raspolagala znatnijim materijalnim sredstvima, mogla ih je, u skladu s etikimprincipima islama, koristiti za potrebe ire drutvene zajednice. Posredstvom institucijevakufa posjedovana sredstva je esto u praksi koristila za izgradnju drutveno potrebnihinstitucija, za jaanje privrede naselja ukojem je bila nastanjena i za formiranje duhovneatmosfere svoje sredine.

ene osmanske Bosne i Hercegovine najee bi zavjetale novane vakufe za uenje Kur'anau odreenim danima i noima, posebno u vrijeme ramazana. Namee se pitanje zbog ega suene ovoga doba svoja sredstva najee usmjeravale na zadovoljenje vjerskih potreba. Da li

zato to je ona vjerski svjesna i njome nadahnuta ivjela u harmoninom odnosu s vremenomi situacijom u kojoj se nalazila, a to je korespondiralo s unutarnjim zadovoljstvom vlastitimnainom ivljenja? Ona je svojom religijski odnjegovanom smjernou pruala toplinu,

oblikovala ugodnu porodinu atmosferu, ublaavala neizbjene ivotne sudare u porodici iispunjavala praznine to su se javljale. Ovo se pitanje nameei zbog injenice da se za iznosod 3.000 aki, koji su najee zavjetale, mogao u to vrijeme sagraditi mekteb, kua, duanii slini objekti. Odgovor je, vjerovatno, ve sadran u gore reenom tekstu.

Zahvaljujui injenici da je Osmanska drava poivala na pravnom sistemu, da su sve sferedrutvenog ivota pravno regulisane i pismeno evidentirane, u situaciji smo da izuavamo

poloaj bosanske ene i neke njene aktivnosti u irokom vremenskom rasponu, od nekolikostotina godina. Tragom tih izvora, koji se uvaju u Basbakanlik Osmanli Arsivu u Istanbulu, uArhivu u Ankari, Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Orijentalnom institutu u

Sarajevu[13],Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu i nekim drugim institucijama,

moemo dati skicu drutvenog portreta ene muslimanke u Bosni i Hercegovini u vrijeme dokje islamski pravni sistem (erijat) djelovaokao pozitivni pravni sistem, tj. od druge polovine15. st. do skoro samog kraja 19. st.

U Istanbulu u Dravnom arhivu sauvan je popis vakufa iz Bosanskog sandaka iz1565.g.[14]Tu su zapisana i zavjetanja nekih enskih osoba. U vezi s tim, postavlja se

pitanje kako je ena muslimanka raspolagala materijalnim dobrima, a da to nije, najee,

stjecala vlastitim radom. U skladu s nasljednim pravom muslimana, ena je, i kao majka i kaosupruga, a i kao sestra, imala pravo na udio u nasljedstvu nakon smrti supruga, sina, roditelja ibliskih roaka. Prema odredbama navedenog prava, ena u porodici je u odnosu na mukarcadobijala polovinu od onoga to je dobijao muki lan. To je u Kur'anu i erijatu objanjenoinjenicom da ena ne mora da izdrava supruga i porodicu, dok je to mukarcu bilaobaveza.[15]

Drugi nain na koji je ena stjecala svoja materijalna dobra je institucija poklona. Ona jeodreene posjede mogla dobiti na poklon od supruga, brata ili roaka. U sidilu Foanskogkadiluka u vezi s ovim navedeni su brojni primjeri. Kao ilustraciju naveemo samo neke od

primjera koje je spomenuti historijski izvor na svojim stranicama zabiljeio: Halil-aga, sin

Abdulahov, stanovnik Dafer-begove mahale u kasabi Foa, svojoj keri Devahiri poklonioje batu s vonjakom, to je na sudu registrovano.[16]
http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn12http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn12http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn12http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn13http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn13http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn14http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn14http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn14http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn15http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn15http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn15http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn16http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn16http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn16http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn16http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn15http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn14http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn13http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn12


20/38

Hadi Zejnil-beg, sin Ahmedov,poklonio je svojoj supruzi Zlati, keri Osmanovoj, posjedkoji se sastoji od kue, pojate, tale, dva povrtnjaka i bate s vonjakom. Ugovor o poklonuregistrovan je u foanskoj sudnici 1. decembra 1871. godine.[17]Svojom imovinom ena jemogla raspolagati prema vlastitom nahoenju. Mogla ju je prodati, pokloniti ili na drugi nainnjome raspolagati. Navedeni sidil i o tome prua brojne podatke.[18]

Zbog preglednosti, svi vakufi koji se odnose na ene, a zabiljeeni su u navedenom izvoru iz1565. g., bie pojedinano evidentirani.[19]Mada to nije primarna svrha ovog teksta, on e ,izmeu ostalog, posluiti ne samo za potvrdu temeljnog principa islama o jednakosti svihljudskih bia glede prava i obaveza, ve i razbijanju zablude o eni u islamu kao inferiornom

biu, koja je ivjela u punoj ovisnosti o svome suprugu.

Vakuf ulbae, supruge Hasana elebija u gradu Sarajevu.[20]Uvakufila je gotov novac uiznosu 3.640 aki. Predvieno je vakufnamom da se novac daje na pozajmicu uz dobit, takoda je godinji prihod od navedene glavnice iznosio 364 ake. Ovaj je novac predvien zaimama mesdida Ajas-painog[21]u gradu Sarajevu. Novani vakuf ulbae hanum, kao i

ostalih navedenih vakifa, sluio je kao kreditna institucija. Zahvaljujui sredstvimauvakufljenog novca privrednici Sarajeva i drugih naselja mogli su razvijati svoje privredne

djelatnosti.

Vakuf Selduk hatun, supruge hamamdije Kemala, u Sarajevu. Ona je uvakufila 3.600 akigotovog novca, koji se uz erijatski doputenu dobit davao na pozajmicu uglednim

privrednicima grada.[22]Godinja dobit za navedenu sumu iznosila je 360 aki, a troena jeza uenje Kurana, koje je obavljao imam mesdida Jakub-painog.[23]

Vakuf Hanife, supruge hadi Ejnehana, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki sa godinjomdobiti od 360 aki, to je, prema odredbi vakife, troeno za uenje Kurana.[24]

Vakuf supruge Iskendera, krojaa, u Sarajevu. Ona je uvakufila 3.000 aki. Godinja dobit zapozajmljivanje novca iznosila je 360 aki, to se, prema njenoj odredbi, troilo za uenjeKurana.[25]

Vakuf Selime hatun, supruge knezovog sina, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki gotovognovca koji se davao na pozajmicu. Godinja dobit je iznosila 36o aki, a troila se za uenjeKurana.[26]

Vakuf Aie hatun, keri Ali-vojvode, u Sarajevu. Uvakufila je 3.000 aki. Novac se davao na

pozajmicu uz godinju dobit od 360 aki, to je troeno za uenje Kurana u mesdiduMuslihudina[27],koji se nalazio u blizini zavije Isa-bega.

Vakuf Fatime hatun, keri Sinana, u gradu Sarajevu. Uvakufila je 3.600 aki gotovog novcakoji se davao na pozajmicu uz godinju dobit od 360 aki.[28]Prema njenoj elji, novac jetroen za uenje Kurana u mesdidu njenog oca Kekeki Sinana u mahali Mehmed-bega.[29]

Vakuf Habibe, Emirah i Merdan keri havade Duraka, u Sarajevu. Ove tri sestre suuvakufile tri duana, koji su se nalazili na Trgu Saraj, u blizini hamama Firuz-bega. Godinji

prihod od ova tri duana iznosio je 360 aki.[30]Upraviteljica vakufa je bila Emirah.Dobijena sredstva su se troila za uenje Kurana u mesdidu koji je dao podii njihov otac

havade Durak.[31]
http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn17http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn17http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn17http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn18http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn18http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn18http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn19http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn19http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn19http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn20http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn20http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn21http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn21http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn21http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn22http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn22http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn22http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn23http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn23http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn23http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn24http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn24http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn24http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn25http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn25http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn25http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn26http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn26http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn26http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn27http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn27http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn28http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn28http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn28http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn29http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn29http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn29http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn30http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn30http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn30http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn31http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn31http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn31http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn31http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn30http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn29http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn28http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn27http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn26http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn25http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn24http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn23http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn22http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn21http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn20http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn19http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn18http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn17


21/38

Vakuf Emine hatun u Sarajevu. Uvakufila je iznos od 3.600 aki, koji se davao na pozajmicuuz godinju dobit od 360 aki.[32]Ovaj je novac namijenjen imamu mesdida hadiPaajigita za uenje Kurana.[33]

Vakuf supruge slastiara u Sarajevu. Ova je stanovnica Sarajeva uvakufila 3.000 gotovog

novca, koji joj je donosio godinju dobit od pozajmice u iznosu od 360 aki. Novac jenamijenjen Mahmudu, sinu Mustafinom, imamu u mesdidu Paajigita, za uenje asnogKurana.[34]

Vakuf ahdidar[35],supruge Husrev-bega.[36]ahdidar, supruga najpoznatijeg bosanskognamjesnika iz 16. st., ija medresa, biblioteka, hamam i drugi vakufski objekti i danas postojeu Sarajevu i daju specifino obiljeje i bogatstvo viekulturnom naslijeu ovoga grada, jeuvakufila iznos od sto hiljada srebrenih dirhema. Dala je da se u periodu izmeu 1540.-1546.godine sagrade mesdid i mualim-hana (primarna obrazovna institucija). Pored njih jeformirana i stambena etvrt - mahala, koja je, po njoj, nosila ime Mahala Hasei Hatun.[37]Odredila je da se od uvakufljeng novca daje na pozajmicu uz dobit iznos od 97.000 aki, a da

se od 3.000 sagradi mekteb, u kojem e djeca stjecati pouke iz Kur'ana i lijepogponaanja.[38]U mualim-hanama ili mektebima muslimanska djeca stjecala su primarnoobrazovanje, dok su djeca drugih konfesionalnosti svoje obrazovanje stjecali u svojim

vjerskim zajednicama. U mektebima (mualim-hana) obrazovni nivo nije bio ujednaen, ve jebio uvjetovan materijalnim statusom vakufa, koji je bio pokrovitelj odreenom mektebu. Uprincipu, djeca su poduavana asnom Kur'anu i lijepom odgoju, a prema mogunostima uilisu gramatiku, sintaksu i jezik.[39]Kao stimulativnu mjeru za uenje, vakifi su u svojimvakuf-namama odreivali da se djeci u odreenim danima kupuju slatkii ili voe[40],ili je

predviano da se za svu djecu, za odreene praznike, nabavi nova odjea. Jedan vakif jeodredio da se svake godine nabavi odjea za 80 djece u mektebu i da se za tu svrhu izdvoji10.800 aki.[41]Pored redovnog uitelja, u mektebu je postojao i pomoni uitelj, koji jedjeci pomagao da naue preeno gradivo. Njegova plata je bila gotovo za pola manja od plateredovnog uitelja.

Ve smo naglasili da je ahdidar odredila da se suma u iznosu od devedeset sedam hiljadasrebrenih dirhema daje na pozajmicu uz erijatski doputenu dobit privrednicima grada:zanatlijama, trgovcima i privrednicima. Time je ahdidar, kao i druge ene, svojim vakufomkao kreditnom institucijom pomagala privrednom razvoju grada. Prema odredbama

vakufname, imam u mesdidu trebao je da posjeduje pozitivna svojstva, da bude dobarpoznavalac erijata i vjere. Muezzin je trebao posjedovati prijatan glas i odgovoran odnosprema poslu. Uitelj je morao poznavati temelje vjere, imati vedro raspoloenje i prijateljski

odnos sa uenicima, zatim pravilno ih odgajati, a njegov pomonik je, takoer, trebaoposjedovati slina svojstva. Imam mesdida trebao je biti uitelj. Sprega izmeu te dvijedunosti govori o veoma dubokoj ulozi vjere u izgradnji moralnih i etikih osobina

pojedinaca.

U osmanskom obrazovnom sistemu nisu postojali razredi u dananjem smislu rijei, ve sudjeca sjedila u krugu oko uitelja i tako pratila i savladavala gradivo. To je tzv. halka (krug)sistem, koji je i u Bosni, kao i u cijeloj Osmanskoj dravi, bio u primjeni ve od 15. stoljea.

Na Zapadu se sada primjenjuje slian sistem u Montesori i drugim pojedinim primarniminstitucijama i smatra se najsavrenijom metodom edukacije djece.

Gospoa ahdidar je u vakufnami odredila da upravnik vakufa (mutevelija) kupi neki koristanobjekat (duan, mlin, ili neto slino) i da ga izdaje pod zakup, to bi vakufu dodatno donosilo
http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn32http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn32http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn32http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn33http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn33http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn33http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn34http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn34http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn34http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn35http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn35http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn35http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn36http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn36http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn36http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn37http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn37http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn38http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn38http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn38http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn39http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn39http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn39http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn40http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn40http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn40http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn41http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn41http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn41http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn41http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn40http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn39http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn38http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn37http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn36http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn35http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn34http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn33http://www.ibn-sina.net/component/content/article/437-drutveni-i-pravni-poloaj-ene-muslimanke-u-osmanskoj-bosni.html#_ftn32


22/38

prihode, koji bi se koristili za potrebe zaje

zene osmanskog carstva

Documents