zbornik radova - uisk.ba · lektor: Šabanović jasmina ... prof. dr. samir Čaušević, fakultet...

Click here to load reader

Post on 03-Mar-2019

228 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

UDRUENJE INENJERA SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Struni skup: CERTIFICIRANJE/CERTIFIKACIJA POSLOVA I ZADATAKA U

SAOBRAAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BIH SMJERNICE I STANDARDI EU,

Biha, 28. 05. 2016.

ZBORNIK RADOVA

Priredio: Prof. dr. Osman Lindov

Sarajevo, 2016.

POD POKROVITELJSTVOM: Ministarstva komunikacija i prometa BiH

Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Kabineta premijera Unsko-sanskog kantona

Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona

UDRUENJE INENJERA SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA

U BOSNI I HERCEGOVINI

U SUORGANIZACIJI FAKULTETA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO INSTITUTA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO

ZBORNIK RADOVA

Priredio: Prof. dr. Osman Lindov

Autori: Osman Lindov eljko Matoc

Amel Kosovac Mugdim Manduka

Saida Heco Minela Pelto Dedi Midhat Devadi Muharem abi

Vahidin Zukanovi Elvedin Begi

Mirzeta ehovi

Nermin Zijadi Edita Sulejmanovi

Sunita Bei Elma Bai

Mirnesa Selimovi Senad Leme

Nedad Brankovi Nermin abri Salketi Smajo

Vahid ozo Zoran Sari

Adem Zolj Adnan Alikadi

Muamer Suljevi Zlatko Demirovski

Esad Jalovi Nedad Dautovi

Kemal akar Mustafa Mehanovi

Ahmed Ahmi Jusuf Bori

Almir Ahmetspahi

Damir Lihovac Reuf Borai

Adnan Omerhodi Silma Sultani Ajla Sultani

Abidin Deljanin Emir Deljanin Asima Heri

Elmir Mustafai Merita Mustafai

Tehniki urednik: Adanan Tatarevi, Adnan Omerhodi, Silma Sultani

Naslovna strana: Damir Dinar

Lektor: abanovi Jasmina

Izdava: Udruenje inenjera saobraaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini, Sarajevo

tampa: Elif print Sarajevo

Tira: 50 -------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

STRUNI skup "Saobraaj, transport i komunikacije u susret evropskim direktivama" (2016 ;Biha)

Zbornik radova / Struni skup "Saobraaj, transport i komunikacije u susret evropskim direktivama", Mostar, 30.05.2015. ;

priredio Osman Lindov. - Sarajevo : Udruenje inenjera saobraaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini, 2015. - 395 str. : ilustr. ; 30 cm

Bibliografija i biljeke uz tekst.

ISBN 978-9958-0911-6-2

1. Lindov, Osman COBISS.BH-ID 22275590

-------------------------------------------------

3

SADRAJ

PROGRAMSKI I ORGANIZACIONI ODBOR STRUNOG SKUPA.......................................................................... 5

ZAKLJUCI STRUNOG SKUPA CERTIFICIRANJE/CERTIFIKACIJA POSLOVA I ZADATAKA U SAOBRAAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BIH SMJERNICE I STANDARDI EU.............. 7

STRUNI SKUP PODRALI I SPONZORISALI ............................................................................................................ 9 LANOVI UDRUENJA INSTITUCIJE I PREDUZEA .............................................................................................. 10 STRUKOVNI ODBORI .......................................................................................................................................................... 11 Mustafa Mehanovi, Ahmed Ahmi, Jusuf Bori ASPEKTI USKLAIVANJA I OSIGURANJA DOSLJEDNOSTI STANDARDA I SMJERNICA U UPRAVLJANJU PROCESIMA U MASOVNOM PREVOZU PUTNIKA ............................................................................................................................................................. 29 Amel Kosovac, Mugdim Manduka APLIKACIJE POSLOVNE INTELIGENCIJE U LOGISTIKIM PROCESIMA POTANSKIH OPERATERA................................................................................................................... 38 Heco Saida, Minela Pelto Dedi - UNAPREENJE SVEUKUPNE KVALITETE POTANSKIH USLUGA U SKLADU SA POSTOJEIM STANDARDIMA I SPECIFIKACIJAMA EU........................................ 45 Devadi Midhat - RAZVOJ I PENETRACIJA PRISTUPNIH MREA SLIJEDEE GENERACIJE (NGA) U BIH SA ASPEKTA EUROPSKE DIGITALNE AGENDE (AUROPE 2020 STRATEGY) ............................... 54 Muharem abi, Vahidin Zukanovi, Elvedin Begi, Mirzeta ehovi Kadi, Nermin Zijadi UPRAVLJAKI SISTEM I MONITORING USKLAENOSTI PREMA ED DECISION 2014-012-R ............ 61 Edita Sulejmanovi, Sunita Bei, Nermin Zijadi, Elma Bei OPSLUGA PRM NA AERODROMIMA U BIH SMJERNICE I STANDARDI EU...................................................................................... 70 Nermin Zijadi, Mirnesa Selimovi, Senad Leme LICENCIRANJE OSOBLJA KOJE OBAVLJA POSLOVE PRIHVATA I OTPREME ZRAKOPLOVA, PUTNIKA, PRTLJAGE, ROBE I POTE NA AERODROMIMA CERTIFIKOVANIM ZA OBAVLJANJE MEUNARODNOG ZRANOG SAOBRAAJA 79 Vahid ozo - SMJERNICE EU I CERTIFIKACIJA POSLOVA I ZADATAKA U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU U FBIH I BIH .............................................................................................................................................. 93 Adem Zolj, Adnan Alikadi, Esad Jalovi, Kemal akar, Muamer Suljevi, Zlatko Demirovski CERTIFIKACIJA POSLOVA I ZADATAKA U OBLASTI CESTOVNE INFRASTRUKTURE ............................ 102 Nedad Dautovi, Kemal akar SISTEMI ZATITNIH OGRADA NA CESTAMA U BIH I NJIHOV UTICAJ NA SIGURNOST UESNIKA U SAOBRAAJU ............................................................................................. 107 Damir Lihovac, Almir Ahmetspahi - ISTA I ENERGETSKI UINKOVITA VOZILA U CESTOVNOM PROMETU EU REGULATIVE ......................................................................................................................................... 119 Reuf Borai, Adnan Omerhodi - DIREKTIVA 2008/96/EC O SIGURNOSTI CESTOVNE INFRASTRUKTURE, PROGRAM OBUKE I CERTIFICIRANJE OSOBLJA ........................................................... 130 Silma Sultani, Ajla Sultani, Kemal akar - UPRAVLJANJE SAOBRAAJEM ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA NA CESTI U ZAKONSKOJ REGULATIVI I PRAKSI ....................................................... 143 Abidin Deljanin, Emir Deljanin, Asima Heri CERTIFICIRANJE VOZILA I VOZAA U PROCESU PREVOZA OPASNIH MATERIJA USLOVLJENIH STANDARDIMA I PRAVILNICIMA EU .......................... 156

4

Elmir Mustafai, Merita Mustafai CERTIFICIRANJE POSLOVA I ZADATAKA O OBUCI KANDIDATA ZA VOZAE U SAOBRAAJU I TRANSPORTU U MAKEDONIJU U ODNOSU NA SMJERNICE I STANDARDI EU.......................................................................................................................................... 168 Nedad Brankovi, Smajo Salketi, Nermin abri SMJERNICE I EU STANDARDI ZA CERTIFICIRANJE POSLOVA I ZADATAKA U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU............................................... 177

5

PROGRAMSKI I ORGANIZACIONI ODBOR STRUNOG SKUPA

Prof. dr. Osman Lindov, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Prof. dr. Samir auevi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Prof. dr. Abidin Deljanin, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Prof. dr. Fadila Kiso, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Prof. dr. Mustafa Mehanovi, KJKP Gras Sarajevo

Dr.sc. Azra Ferizovi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Dr.sc. Muhamed airagi, Centrotrans Eurolines Sarajevo

Dr.sc. Smajo Salketi, dipl.in.saobr., Uprava za javne nabavke Crne Gore

Dr.sc. Muharem abi, ministar, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo

Dr. Mersad Mujevi, dipl.in.saobr., Uprava za javne nabavke Crne Gore

Saa Dalipagi, zamjenik ministra, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Igor Peji, MA-dipl.ing.prom., tajnik, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Zoran Andri, pomonik ministra, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Mr.sc. Denis Lasi, ministar, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Mr.sc. eljko Matoc, dipl.in.saobr., pomonik ministra, Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH

Pavo Boban, pomonik ministra, Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH

Mr.sc. Izudin Saraevi, premijer Unsko-sanskog kantona

Dr.sc. Jasmin Buo, generalni direktor, JP Autoceste Federacije BIH

Adem Zolj, MA-dipl.in.saobr., direktor, Direkcija za puteve Kantona Sarajevo

Ljubo Pravdi, generalni direktor, JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Dedo Pjani, dipl.in.gra., izvrni direktor, JP Ceste Federacije BiH

Mr.sc. Reuf Borai, dipl.in.saobr., JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Emir Hota, dipl.oec., Direkcija za puteve Kantona Sarajevo

Dr. Mujo Fio, ministar, Ministarstvo saobraaja Kantona Sarajevo

Elvedin Begi, MA-dipl.in.saobr., JP Meunarodni aerodrom Sarajevo

Mr.sc. Enis Dafi, direktor, eljeznice FBiH

Mr.sc. Mirsad Muji, generalni direktor, JP B Pota Sarajevo

Mirsad Zaimovi, generalni direktor, BH Telecom Sarajevo

Mr.sc. Mate Rupi, predsjenik uprave, direktor, Hrvatska pota Mostar

Mr.sc. Sedin Kahriman, dipl.in.saobr., BH Telecom Sarajevo

Adis ehi, dipl.in.saobr., glavni inspekto, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Vid anti, ministar, Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona, Biha

Mr.sc. Safudin engi, generalni direktor, CentrotransEurolines Sarajevo

Doc.dr.sc. Bruno Boji, Predsjenik, Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine

Dr.sc. Danislav Drakovi, dipl.in.saobr., glavni saobraajni inspektor, Republika uprava za inspekcijske poslove RS, Banja Luka

Mr.sc. Drago Soldo, dipl.in.prom., glavni saobraajni inspektor, Federalna uprava za inspekcijske poslove

Eladina Mujii, dipl.in.saobr., pomonik ministra, Ministarstvo za prostorno ureenje, promet i komunikacije i zatitu okoline ZDK, Zenica

Nenad Lukanovi, dipl.in.saobr., pomonik ministra, Ministarstvo trgovine, turizma, i saobraaja Tuzlanskog kantona, Tuzla

eljko Klisara, dipl.in.saobr., Ministarstvo unutranjih poslova Kantona Sarajevo

Zijad Sinanovi, sekretar Udruenja meunarodnih cestovnih prevoznika tereta, Vanjsko-trgovinska komora BiH

Asmir Feli, MA_dipl.in.saobr., JU Mainsko-saobraajna kola Biha

Tino Krivi, in.saobr., Ministarstvo unutranjih poslova Kantona 10, Livno

6

7

ZAKLJUCI STRUNOG SKUPA CERTIFICIRANJE/CERTIFIKACIJA POSLOVA I ZADATAKA U SAOBRAAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BIH SMJERNICE I STANDARDI EU,

Biha, 28. 05. 2016.

Komisija za zakljuke: Osman Lindov; Adem Zolj; Mustafa Mehanovi; Nermin Zijadi; Mugdim Manduka; eljko Klisara i Tino Krivi. Pred eljeznikim sektorom u BiH nastupa izazovni period pripreme ulaska na BiH u

Evropsku zajednicu i pripreme za preuzimanje obavezujuih uredbi i ugraivanja direktiva za

eljeznicu u nacionalno zakonodavstva. Pripremni period mora dati jasan odgovor u

sljedeem, to je ujedno i najvanija certifikacija eljeznice BiH.

prihvatanja smjernica i novih eljeznikih prevoznika uz degradaciju domaeg javnog

eljeznikog prevoznika u teretnom saobraaju = gubljenje certifikata za javnog

prevoznika,

prihvatanja smjernica i eljeznikih prevoznika uz unapreenje domaeg eljeznikog

prevoznika u teretnom saobraaju tako, da bude konkurentan u trinoj utakmici i van

prostora BiH = potvrivanje certifikata i van BiH u EZ, prevoznik kojega prepoznaje i

uvaava i Evropska agencija za eljeznice(ERA),

Prihvatanje smjernica ima rezultat da je eljeznika infrastruktura odriva i da ne posluje sa

gubitkom = Kako obezbjediti Dozvolu za upravitelja eljeznike infrastrukture.

Da bi poboljali stanje sigurnosti na cestama potrebno je da unaprijedimo stanje u slijedeim

fazama:

- Izrada tenderske dokumentacije;

- Izrada projektne dokumentacije;

- Revizija projektne dokumentacije;

- Izvoenje radova;

- Nadzor na izvoenju radova;

- Projektantski nadzor;

- Tehniki prijem;

- Odravanje cesta.

Neophodno je: aurirati postojee propise koji se odnose na zatitne uraaje na cestama,

osigurati financijska sredstava za poboljanje stanja zatitnih ureaja, osigurati struno

usavravanje osoba koje su zaduene za sigurnost saobraaja, vriti provjeru strunosti kroz

postupak izdavanja licenci, vriti kontrolu izrade projektne dokumentacije i ugradnje

zatitnih ureaja, vriti stalnu kontrolu stanja zatitnih ureaja na cestama, formirati

odjeljenja za sigurnost saobraaja na dravnom i federalnom nivou i dr. Moe se zakljuiti da

je unapreenje zatitnih ureaja na cestama kompleksan posao i da u isti mora biti ukljuena

drutvena zajednica preko organa vlasti na opinskom, kantonalnom, federalnom iIi

dravnom nivou.

Direktiva 2009/33/EZ Europskoga parlamenta i vijea o promicanju istih i energetski

uinkovitih vozila u cestovnom prijevozu nastoji uvesti na trita energetski i ekoloki

uinkovita vozila kako bi poboljali kvalitetu okolia koja se zagauje javnim prijevozom.

8

Direktiva definira zajednika pravila kako financijski vrednovati uinke na okoli i izraunati

operativne cjeloivotne trokove vozila za potronju energije, emisiju CO2 i ostalih

oneiivaa (NOx, NMHC, PM). Kilometraa ivotnog vijeka vozila je pomnoena sa

odgovarajuim vrijednostima potronje energije ili emisijom po kilometru i sa odgovarajuim

trokom po jedinici energije ili emisije. Primjena direktive treba ubrzati proces upoznavanja

trita sa ekoloki i energetski uinkovitim vozilima u cestovnom prijevozu te time utjecati na

poveanje ope svijesti o vanosti koritenja istih kao i o nunosti razvoja infrastrukture

neophodne za rad takvih vozila. Afirmacija primjene alternativnih izvora energije u

cestovnom prometu svakako je predmet posebne regulative savremenih drutava. Za Bosnu i

Hercegovinu interesantne su postojee regulative u evropskoj uniji, kako iz razloga

ostvarivanja pozitivnih efekata u pogledu smanjenja obima koritenja konvencionalnih sus

motora kao primarnog razloga, tako i u pogledu sinhroniziranja vlastite regulative u svrhu

predstojeih integratvnih procesa sa evropskom unijom.

Da bi se unaprijedila i proirila primjena ovog koncepta i da bi se poveala ostvarena korist u

pogledu sigurnosti cestovnog saobraaja, potrebne su sledee aktivnosti:

- trebalo bi ustanoviti programe obuke, kako bi se to vei broj zaposlenih u cestovnoj

administraciji, nadlenim ministarstvima, vei broj projektanata i ininjera upoznao sa

metodologijom i postupcima iz direktive 2008/96/EC;

- potrebna je razmjena najboljih praksi iz predmetne oblasti, primjena odgovarajueg

tehnikog napretka, te kontinuirano poboljanje prakse upravljanja sigurnou

saobraaja;

- potrebna su istraivanja da bi se utvrdila korist od revizija / inspekcija i drugih postupaka

u praksi u BiH. To bi moglo da se odnosi i na kvantitativnu procjenu u cilju utvrivanja

ekonomskih koristi od istih.

9

STRUNI SKUP PODRALI I SPONZORISALI

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona

10

lanovi udruenja institucije i preduzea

ASA OSIGURANJE SARAJEVO AUTO-KOLA JAGO BUSOVAA

BANJOTRANS D.O.O. EPE

BOSMAN D.O.O. SARAJEVO

BUCOMERC D.O.O. KISELJAK J&G COMPANY D.O.O.

BRKO-DUBRAVE EVO ULUSLARARASI NAKLIYE VE DIS TIC.

LTD. STI.

IBV FALLAST AUSTRIJA - INENJERSKA

KONSULTANTSKA FIRMA

G.M.T. TRANSPORT D.O.O. -

LANICA IRBEGOVI GRUPE

GTP BABI D.O.O. HUKI TURS D.O.O. INSTITUT ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

D.O.O. SARAJEVO

JAPET D.O.O. SARAJEVO JKP ZENICATRANS

PRIJEVOZ PUTNIKA D.D. ZENICA

MAXMOBILLE D.O.O. KANTON SARAJEVO MINISTARSTVO SAOBRAAJA

MIS.AG D.O.O. GRAKOP D.O.O. KISELJAK ORMAN D.O.O. KISELJAK SARAJEVO OSIGURANJE D.D.

SERVISTRANS D.O.O. DONJI VAKUF

SLIKO D.O.O. EPE STARK D.O.O. BIJELJINA TRANSKOP D.O.O. TUZLA

VJETAK D.O.O. MOSTAR

ZOVKO OSIGURANJE D.D. EPE

MUCIC & CO D.O.O. LJUBUKI

MISSION WITHOUT BORDERS INTL.

ZIMEX D.O.O. IVINICE-ERII

11

Dr.sc. Muhamed airagi Lejla Imamovi, dipl.in.saob Mr.sc. Momilo Sladoje Dr.sc. Danislav Drakovi Admir Turanovi, MA-

dipl.in.saob. i kom. Saudin Pari,

MA-dipl.ing.saob. i kom.

Opardija Devad,

dipl.in.saob. Trumi Edin, MA-dipl.in.saob.

i kom Maliki Sanjin,

BA-in.saob. i kom. Rahi Sanja, dipl.in.saob. Mr.sc. Strojil Nihad Tulumovi Bilal,

dipl.in.saob.

Vedad Smailhodi, dipl.in.saob. i kom.

Dr.sc. Fio Mujo Beirevi Hamza, dipl.in.saob.

STRUKOVNI ODBOR ZA JAVNI PRIJEVOZ

12

Dr.sc. Mustafa Mehanovi Omerbegovi Hajrudin,

MA-dipl.in.saob. Barut Muhamed,

dipl.in.saob. Muhovi Armin, BA-in.saob

i kom. Turi Selmir,

dipl.in. saob. i kom. orbo Erdal,

MA-dipl.in.saob.

ehovi Salko, dipl.in.saob.

Burina Demal, dipl.in.saob.

ari Elfrida, MA-dipl.in.saob. i kom.

Spaho Admir, dipl.in.saob.

Drugovi Faruk, dipl.in. saob. i kom.

Smailhodi Akif, dipl.in.saob.

Nukica Ema, dipl.in.saob.

Kova Selmir, dipl.in.saob. i kom.

Okovi Semir, MA-dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA PLANIRANJE U SAOBRAAJU

13

Dr.sc. Salketi Smajo ozo Vahid,

dipl.ing.saob. Dino Amira, dipl.in.saob. Markovi Igor,

MA-dipl.in.saob. i kom. Novali Irna,

MA-dipl.in.saob. i kom. Ahmetovi Davor, MA-dipl.in.saob.

Dinar Damir,

MA-dipl.in.saob. i kom. Mr.sc. Nijaz Puzi Budia Miodrag,

dipl.in.saob.

Dinar Amir, dipl.in.saob.

Zeli Mirza, BA-in.saob. i kom..

Badi Ibrahim, MA-dipl.in.saob.

Mro Fikret, dipl.in.saob.

mr Nermin abri, dipl. ing. saob.

Zoran Sari MA-dipl.in.saob. i kom.

Alii Aldin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Avdi Galib, MA-dipl.in.saob. i kom.

Aliefendi Amir MA-dipl.in.saob. i kom.

Sojki Emir, BA-in.saob. i kom.

Todorovi Draenko, dipl.in.saob.

Luji Neboja, dipl. in.saob.

STRUKOVNI ODBOR ZA ELJEZNIKI SAOBRAAJ

14

Zolj Adem,

MA-dipl.in.saob. Jozak Mato,

dipl.in.saob. Alikadi Adnan,

MA-dipl.in.saob. Dautovi Emir, dipl.in.saob.

Jalovi Esad, dipl.in.saob.

akar Kemal, dipl.in. saob. i kom.

Jahi Izeta

dipl.in.saob. Halilovi Sedin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Vehabovi Alija, dipl.in.saob.

Dautovi Nedad, dipl.in.saob.

Kova Selmir, dipl.in. saob. i kom.

Demirovski Zlatko, dipl.in.saob.

Dr Mujevi Z. Mersad, dipl.in.saob.

Fahret Maljevi, dipl.in.saob.

Radmila Maljevi, dipl.in.saob.

Hajrudinovi Omer, dipl.in.saob.

Adilovi Ramiza dipl.in.saob.

Topi Muhamed, dipl.in.saob.

Roajac Adis, MA-

dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA CESTOVNU INFRASTRUKTURU

15

Mr.sc. Reuf Borai eljko Klisara,

dipl.in.saob. Adnan Omerhodi, MA-

dipl.in.saob. i kom. Soldo Drago, dipl.in.saob.

Dr.sc. Suada Daci osibegovi Muhamed, dipl.in.saob.

Dr.sc. Lindov Osman Dr.sc. Drago Ezgeta Memievi Edo, MA-

dipl.in.saob.i kom. Goleti Said, dipl.in.saob.

Kovaevi eval, dipl.ing.prometa

Mandi Valentina, MA-dipl.in.saob. i kom.

Kovaevi Fahrudin, dipl.in.saob.

Via Nedad, dipl.in.saob. i kom.

Jaganjac Kemal, dipl.in.saob.

Mujevi Mersad, dipl.in.saob.

Avduki Ednan, dipl.in.saob.

Rizvan Ervin, dipl.in.saob.

Nenad Lukanovi,

dipl.ing.saob.. Kovaevi Aziz, dipl. in. saob.

Hadiosmanovi Arnes, dipl.in.saob.

Hadi Bego, mr.prometa oli Halil, dipl.in.saob.

Huber Tarik, MA-dipl.in.saob. i kom.

Bojan Petri, dipl.in.stroj.

Zovko Dario, MA-dipl.in.saob. i kom.

Gabelji Samir, BA-in.saob. i kom.

Jusufovi Amir dipl.in.saob.

Bali Sandin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Mr. ozo Vahid, dipl.in.saob.

Rasim Mujkanovi, BA-in.saob. i kom.

Karii Amer, MA-dipl.in.saob. i kom.

Sultani Ajla, BA-in.saob. i kom.

Sultani Silma, BA-in.saob. i kom.

Redi Tarik, BA-in.saob. i kom.

Dafi Eef, dipl.in.saob.

STRUKOVNI ODBOR ZA SIGURNOST SAOBRAAJA

16

Dr.sc. Fadila Kiso Elma Plasto, MA-

dipl.in.saob. i kom. Dr.sc. Ahmi Ahmed Mr.sc. Amel Kosovac Mustafi Menaf,

dipl.in.saob. Jusi (Krali) Almedina, MA-dipl.in.saob.i kom.

Memi Belma, MA-dipl.in.saob.i kom

Haskovi Adisa, MA-dipl.in.saob.i kom

olakovi Alem, MA-dipl.in.saob.i kom

Strik Jasminka, dipl.in.saob.

Hukovi Amir, dipl.in.saob.

Korora Elvedin, dipl.in.saob.

Mufti Azra, dipl.in.saob.

Hodi Amir, dipl.in.saob.

Selman Senad, dipl.in.prom.

Rakovac Emin, dipl.in.saob. Mr.sc. Miloevi Goran, dipl.in.saob.

Drago Jasna, dip.in.saob. Rezakovi Selma, MA-

dipl.in.saob.

krijelj Efendi Naida, MA-dipl.in.saob. i kom.

Karii Amer, MA-dipl.in.saob. i kom.

Destanovi Zubejda, in.prometa

Jagnjo Haris,

dipl.in.saob. i kom. Selimovi Mirnesa, MA-

in.saob. i kom.

Bei Eldar MA-dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA EDUKACIJU U SAOBRAAJU

17

Mr.sc. Kahriman Sedin

Dr.sc. Samir auevi Mr.sc. Stipe Prli Memi Belma, MA-

dipl.in.saob. i kom. Haskovi Adisa, MA-dipl.in.saob. i kom.

Mujkanovi Amar, dipl.in.saob. i kom.

Dr.sc. Gabela Feriz Drina Tarik,

dipl.in.saob.

Sara Adis, dipl.in.saob. i kom.

Ivojevi Ahmet, dipl.in.saob. i kom.

Omerovi Adnan, dipl.in.saob. i kom.

Mr.sc. Berkovi Mirza

atrovi Samir,

dipl.in.saob. Smaji Denan, dipl.in.saob.

Kapo Edin, dipl.in.saob. i kom.

Ali Aida, BA-in.saob. i kom.

Foo Samir, BA-in.saob. i kom.

Bukva Kenan, BA-in.saob. i kom.

Rao Hajrudin, dipl.in.saob.

izmi Jasna, BA-in.saob. i kom.

Beglerovi Adnan, BA-in.saob. i kom.

olakovi Alem, MA-dipl.in.saob. i kom.

Mehanovi Mirza dipl.in. saob. i kom.

Briga Samir, dipl.in.saob. i kom.

osovi Esad MA-

dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA TELEKOMUNIKACIJSKI SAOBRAAJ

18

Manduka Mugdim,

dipl.in.saob. Dr.sc. ori Nino Mr.sc. Amel Kosovac erzi Edis, dipl.in.saob. Purii Emil, dipl.in.saob. Mahmutovi Elmedin,

dipl.in.saob.

Dunovi Milan,

dipl.in.saob. Zaimovi Adnan,

dipl.in.saob. Sueska Denan,

dipl.in.saob. i kom. Gugi eljko, dipl.in.saob.

Bakula Darijo, dipl.in.prom i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA POTANSKI SAOBRAAJ

19

Begi Elvedin, dipl.in.saob.

Dr.sc. Muharem abi

Barali Amir Miso Mirsad, BA-in.saob. i kom.

Sulejmanovi Edita, MA-dipl.in.saob. i kom.

ehovi Mirzeta, MA-dipl.in.saob. i kom.

Hasanovi Edi, BA-

in.saob. i kom. Zijadi Nermin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Zukanovi Vahidin, MA-dipl.in.saob. i kom.

engi Muris, BA-in.saob. i kom.

Dizdarevi Maja, MA-dipl.in.saob. i kom.

ehovi Enisa, MA-dipl.in.saob. i kom.

Mr. Drago Radi Kobiljak Lejla, MA-

dipl.in.saob. i kom. Sefer Alisa,

MA-dipl.in.saob. i kom.

Kaliman Alisa, MA-dipl.in.saob. i kom.

ustovi Azra, MA-dipl.in.saob. i kom.

olak Mirela, MA-dipl.in.saob. i kom.

Adnan Gafi,

kontrolor leta

Mirsad Hadiali, kontrolor leta

Mirza Piri, BA-ing.vaz.saob.

Marijana Mari, dipl.ing. aeroprometa

Nahidin Mujezinovi, dipl.ing. aviosaobraaja

Haris Ljubuni, dipl.in.saob.

Leme Senad,

MA-in.saob. i kom.

Selimovi Mirnesa, MA-in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA ZRANI SAOBRAAJ

20

Dr.sc. Deljanin Abidin Dr.sc. Dragan uranovi Mr.sc. Martinevi Emilija Mr.sc. Kovai Robert Muharemovi Ermin, MA-

dipl.in.saob. i kom. Badi Ibrahim,

MA-dipl.in.saob.

Zeljkovi Adis,

dipl.in.saob. i kom. Mujki Mihrudin,

dipl.in.saob. Aerija Hidajet,

dipl.in.saob. Sojki Nijaz,

dipl.in.saob. Prevljak Adnan, MA-dipl.in.saob. i kom.

Penavi Dalibor, in.prom.

Siananovi Adil,

BA-in.saob. i kom.

Mr. sc. Berkovi Mirza Tatar Nejra, MA-dipl.in.saob. i kom.

Vrabac Adi, BA-in.saob. i kom.

Zijad Sinanovi, dipl.in.saob. i kom.

Opardija Esmir, dipl.in.saob.

Deljanin Emir, BA-in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA LOGISTIKU U SAOBRAAJU

21

Lukanovi Nenad,

dipl.in.saob.

Sioi Nedad, dipl.in.saob.

Daferovi Samir, MA-dipl.in.saob.

Kamenjaevi Nedim, dipl.in.saob.

Selimi Asmir, dipl.in.saob. i kom.

Trumi Edin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Berbi Muamer, MA-dipl.in.saob.i kom.

Begovi Nedim, MA-dipl.in.saob. i kom.

Hasanovi Nesib, MA-dipl.in.saob. i kom.

Maliki Sanjin, BA-in.saob. i kom.

Dafi Eref, dipl.in.saob.

Tulumovi Bilal, dipl.in.saob.

Gabelji Samir, MA-dipl.in.saob. i kom.

Bedi Senad, MA-dipl.in.saob. i kom.

Alii Aldin, MA-dipl.in.saob. i kom.

Dr. sc. Muanovi Esad dipl.in.saob.

Kovaevi Zlatko dipl.in.saob.

Jusufovi Amir dipl.in.saob.

Alji Sakib,

dipl.in.saob. Almir Mehmedovi, BA-in.saob. i kom.

Rakovac Emin dipl.in.saob.

Rami Fehim, dipl.in.saob.

Isabegovi Mustafa, dipl.in.saob.

Tomi Anto, dipl. In. prom.

iljegovi Nevres,

dipl.in.saob. Hasib Hadi, dipl.in.saob.

Moranki Muhidin, dipl.in.saob.

Jusupovi Avdo, dipl.in.saob.

Enver Abadi, dipl.in.saob.

Sadikovi Mujo, dipl.in.saob.

Arnaut Asim, dipl.in.saob. Ruukli Sead, dipl.in.saob.

Selimbai Ramiz, dipl.in.saob.

Kopi Asim, dipl.in.saob.

STRUKOVNI ODBOR TUZLA

22

Tatli Midhat, dipl.in. saob.

Tatarevi Adnan, MA-dipl.in.saob. i kom.

Zeki Samir, BA-in.saob.

Prevljak Adnan, MA-dipl.in.saob. i kom.

Isakovi Ibrahim, dipl.in.saob. i kom.

Alihoda Samed, dipl.in.saob.

ehi Adis,

dipl.in.saob.

Hodi Edin, BA-in.saob. i kom.

Mr.sc. Lihovac Damir krijelj Efendi Naida, MA-dipl.in.saob. i kom.

Hajrovi Rifat, dipl.in.saob. i kom.

Buan Faruk, MA-dipl.in.saob. i kom.

Glavi Dalila,

MA-dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR SARAJEVO

23

Krivi Tino, in.prometa

Perkovi Josip, in.prometa

Perica Suanj, dipl.in.prom.

ondri Mario, dipl.in.prom.

Jurani Milan, dipl.in.prom.

Peria Branko, in.prom.

Vrdoljak Ivan,

in.prom. Sui Miro,

dipl.in. Vidovi Robert, dipl.in.prom.

Gari Miodrag, dipl.in.prom.

Jako Marijan, in.prom.

Mihaljevi Draen, dipl.in.ces.prom.

eremet Mario,

dipl.in.prom. Mihaljevi Ivan, dipl.in.prom.

Maduni Ivan, dipl.in.prom.

Kuli Ivica, dipl.in.prom.

Toma uri, dipl.in.prom.

STRUKOVNI ODBOR LIVNO

24

Hoti Sabahudin,

dipl.in.saob. Asmir Feli,

MA-dipl.in.saob.i kom. ehi Sedin,

MA-dipl.in.saob. i kom. Eljazovi Birsen,

MA-dipl.in.saob. i kom. Eljazovi Maida,

MA-dipl.in.saob. i kom. Bei Adnan,

BA-in.saob. i kom.

Smaji Almir, mr. prometa avki Ernesa,

MA-dipl.in.saob. i kom. Mui Emin,

MA-dipl.in.saob. i kom. Jogi Sanimir, dipl.in.saob.

Feli Damir, dipl.in.saob.

Ivani Luka, mr. prometa

Hadi Anel, dipl.in.saob Novkini Senad,

BA- in.saob. i kom. Kardaevi Armin,

MA-dipl.in.saob. i kom. orali Nermin,

dipl.in.saob. i kom. Mujo Salihovi,

dipl.in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR BIHA

25

Mirovi Relja,

dipl.in.saobr. Mr. sc Goran Miloevi,

dipl.in.saobr. Draan Erki,

diplomirani pravnik Bojan Stevanovi,

dipl. In.saobr. Rasim Mujkanovi, BA-in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR BIJELJINA

26

Mujii Eladina,

dipl.in.saob.

Kova Rasim, dipl.in.saob. Deli Edin, MA-dipl.in.saob. i kom.

iak Samir, MA-dipl.in.saob. i kom.

Hakanovi Asmir, MA-dipl.in.saob. i kom.

Smailhodi Akif, dipl.in.saob.

Smajlovi Anes,

dipl.in.saob.

Tomii Mario, dipl.in.saob.

Burina Demal, dipl.in.saob.

Mufti Azra, dipl.in.saob.

Starevi Denan, dipl.in.saob.

Hadi Bego, mr.prom.

Almir Dizdarevi, dipl.in.saob.

Sarajli Mirzet, BA-in.saob. i kom.

Belija Edin, BA-in.saob. i kom.

abovi Haris, dipl.in.saob.

Poljo Admir, dipl.in.saob. kulj Samir, dipl.in.saob.

Humki Fehim,

dipl.in.saob. Muji Nejra, MA-

dipl.in.saob. i kom. Pelto Dedi Minela, BA-

in.saob. i kom. Heganovi Uzeir,

dipl.in.saob.

STRUKOVNI ODBOR ZENICA

27

Mr.sc. Azra Ferizovi Dario Bui, MA-

dipl.in.saob.

Dr.sc. Sabira Salihovi Mr.sc. Lihovac Damir Smaji Denan, dipl.in.saob.

Badi Ibrahim, MA-dipl.in.saob.

Bajramovi Sanjin,

dipl.in.saob. Matoc eljko, dipl.in.saob.

Jagodi Zijad, mr.spec. trans.logistike i menad.

Olovi Jasmina, MA-dipl.in.saob. i kom.

Mro Fikret, dipl.in.saob.

Mr.sc. Gaanin Enes

Muratovi Semir,MA-

dipl.in.saob. i kom. Beganovi Semir BA-

in.saob. i kom. Deljanin Emir,

BA-in.saob. i kom.

STRUKOVNI ODBOR ZA MEUNARODNU SARADNJU

28

29

ASPEKTI USKLAIVANJA I OSIGURANJA DOSLJEDNOSTI STANDARDA I SMJERNICA U UPRAVLJANJU PROCESIMA U MASOVNOM PRIJEVOZU PUTNIKA

ASPECTS OF HARMONIZATION AND ENSURE CONSISTENCY OF STANDARDS AND GUIDELINES IN PROCESS MANAGEMENT IN THE MASS TRANSPORTATION OF PASSENGERS

Prof. sdr. sc. Mustafa Mehanovi, Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu

Doc. dr. sc. Ahmed Ahmi, Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Mr. sc. Jusuf Bori, JP Zenicatrans prevoz putnika d.d. Zenica

SAETAK: U radu su predstavljeni aspekti koji, u osnovi, mogu biti koristan za analizu i upravljanje procesima u preduzeima za prevoz putnika u svjetlu standarda i smjernica EU. Definisanje izmjeritelja za upravljanje procesima u svim fazama proizvodnje prevozne usluge jedan je od preduslova za usklaivanje njihovih vrijednosti sa graninim vrijednostima koje su propisane standardima i smjernicama u pogledu odravanja, kontrole ispravnosti voznog parka, nabavke dijelova, materijala i usluga, optimalnig upravljanja radom vozila i osoblja, bezbijednosti saobraaja i ekologije. Upravljanje kvalitetom usluga prevoza putnika i certificiranje u sluaju usklaenosti sa vaeim standardima je odrivo ukoliko se izgradi informacioni sistem podran novim tehnologijama i softverom u koji su ugraeni kompleksni matematski modeli optimizacije. KLJUNE RIJEI: Sistem kvaliteta, Standard, Prevoz putnika, Smjernice, Certifikat, Bezbijednost saobraaja, Ekologija .

SUMMARY: The paper presents aspects which, basically, can be useful for the analysis and management processes in companies for the transport of passengers in the light of the standards and guidelines of the EU. Defining izmjeritelja management processes in all stages of transport services is one of the preconditions for harmonization of their value with the limit values laid down standards and guidelines with regard to maintenance, control accuracy fleet, purchasing of parts, materials and services, optimalnig labor-management vehicles and personnel, traffic safety and ecology. Management quality passenger transport services and certification in the case of compliance with the standards is maintained if construction of information system supported by new technologies and software, which incorporates the complex mathematical models optimization. KEY WORDS: Quality System Standard, Passenger Transport, Guidance, Certificate, Road safety, Ecology.

UVOD Evidento je da su danas preduzea u prevozu putnika, zbog kompleksnosti procesa i upravljanja tim procesima, u nezavidnom poloaju. arolik pristup analizi procesa i upravljanje bez sistemskog pristupa tome uveliko doprinosi. Iz navedenih razloga logino je tragati za funkcionalnim modelom upravljanja tim procesima uz primjenu rezultata analize i standarda po pojedinim segmentima djelatnosti prevoza. Konaan cilj je certificiranje dosljednosti primjene definisanog modela upravljanja na nain propisan standardom. Primjena modela se moe testirati u sklopu projekta praenja i upravljanja procesima u preduzeu kojim bi trebalo da se, izmeu ostalog, obuhvati definisanje cilja upravljanja, definisanje sistema javnog prevoza putnika i njegove strukture, definisanje podprocesa u ukupnom procesu proizvodnje prevozne usluge, potrebne aktivnosti za uspostavljanje upravljanja i optimalnog funkcionisanja, neophoda sredstva, ljudske resurse i opremu. Metodologija obrade navedene problematike i odgovor na postavljene zadatke proistekle iz cilja struktuirana je u dijelovima: osnove sistemskog pristupa upravljanju preduzeem u prevozu putnika, smjernice i standardi kao osnova za definisanje izmjeritelja procesa u prevozu putnika, ciljevi i principi definisanja izmjeritelja u proizvodnji prevoznih usluga, osnovni elementi koncepta upravljanja

30

prevoznim procesima kao preduslov dosljednosti primjene smjernica i standarda, primjer softverskog rjeenja i zakljuci. 1. OSNOVE SISTEMSKOG PRISTUPA UPRAVLJANJU PREDUZEEM U PREVOZU PUTNIKA Konaan cilj preduzea se esto smatra funkcijom preduzea. Skup ciljeva preduzea u javnom gradskom prevozu obuhvata, izmeu ostalih, slijedee ciljevi: Rast obima prevoza putnika; Zadovoljenje zahtjeva za prevozom; Rast kvaliteta usluge prevoza; Smanjenje negativnog uticaja na okolinu; Rast ukupnog prihoda; Rast bruto plaa uposlenih; Rast dobiti; Ostvarivanje dividendi na kapital; Rast izdvajanja za podmirenje opte potrebe. Okruenje preduzea javnog gradskog prevoza putnika ine: Korisnici usluga prevoza; Dobavljai roba i usluga; Banke; Druge institucije. Ulazne veliine preduzea su: Rezervni dijelovi; Materijal; Usluge; Energenti; Informacije; Kapital. Izlazne veliine preduzea: Usluge prevoza; Drugi proizvodi i usluge; Informacije; Otpatci; Novac; i drugo. Koncepcija funkcionisanja preduzea zavisi od dinaminih vanjskih i unutranjih zahtjeva i faktora, Error! Reference source not found..

Slika 1. Koncepcija funkcioniranja preduzea

Upravljanje preduzeem u javnom gradskom prevozu putnika zasniva se na principu povratne veze. Osnovni elementi sistema upravljanja su: organizaciona cjelina kojom se upravlja, informacioni sistem, organ upravljanja, upravni odbor (nadzorni odbor) i skuptina preduzea, Error! Reference source not found..

Slika 2. Osnovni elementi sistema upravljanja preduzeem javnog gradskog prevoza putnika

31

2. SMJERNICE I STANDARDI KAO OSNOVA ZA DEFINISANJE IZMJERITELJA PROCESA U PREVOZU PUTNIKA 2.1. Tehnika ispravnost vozila

Evropski parlament i Vijee Evropske unije donio je Direktivu 2014/46/EU dana 03. 04.2014. g. o izmjeni Direktive Vijea 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila u kojoj su sadrane jasne smjernice za upravljanje tehnikom ispravnou vozila.

Izmjeritelji za upravljanje kvalitetom ponude kapaciteta sistema masovnog prevoza, a samim tim i ponude usluga prevoza putnika, su vidljivi u ciljevima Direktive: (1) Ispitivanje tehnike ispravnosti dio je opsenijeg sistema kojim se osigurava da su vozila tokom njihova koritenja odravana u sigurnom i ekoloki okolino prihvatljivom stanju. Taj sistem trebao bi predvidjeti periodine tehnike preglede vozila i preglede na cesti tehnike ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te postupak registracije vozila kojima se omoguuje suspenzija dozvole koritenja vozila u cestovnom prometu kada vozilo predstavlja neposredan rizik za sigurnost na cestama. (2) Registracija vozila predstavlja administrativno doputenje za njegovo stavljanje u upotrebu u cestovnom prometu. Direktiva Vijea 1999/37/EZ primjenjuje se samo na registriranje vozila. Meutim, posebno u sluajevima kada bi koritenje vozila na javnim cestama prouzroilo opasnost uslijed njegovog tehnikog stanja, trebala bi postojati mogunost suspenzije dozvole koritenja tog vozila na odreeno vrijeme. Da bi se smanjio administrativni teret koji je posljedica suspenzije, ne bi trebalo zahtijevati novi postupak registracije kada se suspenzija ukine. (3) Trebalo bi uvesti obvezu trajnog ponitenja registracije vozila za koje je dana obavijest da se smatra otpadnim vozilom u skladu s Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijea. Drave lanice imaju mogunost odreivanja drugih razloga za ponitenje registracije vozila u nacionalnom pravu. (4) ak i ako je registracija vozila ponitena, trebalo bi biti mogue sauvati dokumentaciju o toj registraciji. (5) Kako bi se smanjio administrativni teret i olakala razmjena informacija meu dravama lanicama, informacije o vozilima trebalo bi uvati u elektronikom obliku. (6) Ova Direktiva ne bi trebala sprijeiti dravu lanicu u tome da skup elektronikih podataka koji uvaju njezina nadlena tijela smatra glavnim izvorom informacija o vozilu registriranom na njezinu dravnom podruju. Dravama lanicama trebalo bi omoguiti koritenje elektronike mree koja obuhvaa podatke iz nacionalnih elektronikih baza podataka kako bi olakale razmjenu informacija. (7) Ako su tokom tehnikog pregleda utvreni opasni nedostaci te je dozvola koritenja vozila na javnim cestama suspendirana, ta bi se suspenzija trebala evidentirati dok vozilo ne proe novi tehniki pregled. (8) Kako bi se aurirale taka II.4. druga alineja i taka III.1.A.(b) Priloga I. i Priloga II. Direktivi 1999/37/EZ u sluaju proirenja Unije, te kako bi se aurirala taka II.6. Priloga I. koja se odnosi na neobvezne elemente u sluaju izmjena u definicijama ili sadraju potvrda o sukladnosti tipa vozila u relevantnom zakonodavstvu Unije o homologaciji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donoenje akata u skladu s lankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je vano da Komisija tokom svog pripremnog rada provede odgovarajua savjetovanja, ukljuujui i ona na razini strunjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeu alju istodobno, na vrijeme i na primjeren nain. (9) Direktivu 1999/37/EZ stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajui nain. 2.2. Eko mendment i ivotni ciklus vozila Upravljanje ivotnim ciklusom tehnikih sistema, a samim tim i ivotnim vijekom vozila u sastavu voznog parka, moe se ukratko predstaviti preko istorijata metode. Znaajan alat primjenljiv kod realizacije efikasnog i efektivnog sistema eko-menadmenta, je metoda ocjenjivanja ivotnog ciklusa (LCA - Life Cycle Assessment), koja ima u osnovi ocjenjivanje ekolokih aspekata proizvoda i njihovih moguih uticaja na ivotnu sredinu u njegovim pojedinim stadijumima,

32

od stvaranja sirovina kroz proizvodnju, distribuciju, primjenu i likvidaciju, u cilju smanjenja tetnog dejstva. Radi se o procesu, u kojem se vrednuje kako potronja energije i materijala, tako i uticaj na zdravlje ljudi i stanje ekosistema u reprezentativnim fazama egzistencije tehnikog sistema, proizvoda ili procesa. Time se analiza LCA razlikuje od ostalih analiza, kao to su EIA (Enviromental Impact Assessment - ocenjivanje uticaja na ivotnu sredinu), vrednovanje rizika i ekoloki audit, koje su usredsreene na obim i dejstva proizvoda, procesa i slubi na ivotnu sredinu, u odreenoj etapi njihove egzistencije. Na konferenciji SEAC 1992. godine, realizovalo se detaljnije usaglaavanje postupka i metode analize LCA, a konano 1997. godine izdat je standard ISO 14040 od kojeg se postepeno stvaraju standardi ISO 14041, 14042, 14043 itd. LCA je novi pristup u projektovanju proizvoda, koji respektuje zahtjeve svih stejkholdera izraene direktivama RoHS, WEEE i mnogim meunarodnim standardima. To zahtijeva uspostavljanje odgovarajue procedure u svakoj organizaciji za kreativnu primjenu LCA u procesu projektovanja. Analiza LCA na ovaj nain doprinosi trajno odrivom razvoju (TOR), jer spaja ekonomske i ekoloke uinke u holistikom shvatanju cijelog proizvodnog, korisnikog i otpadnog sistema.

U standardima serije ISO 9000 razvoj proizvoda se posmatra kao jedna faza u ivotnom ciklusu proizvoda, koji se zavrava postupkom upravljanja izmjenama. Nasuprot tome, u standardu ISO 14040:2008 posmatra se ivotni vijek proiuzvoda, posebno iz ugla uticaja proizvoda na ivotnu sredinu. Sa tree strane, direktive novog pristupa naglaavaju aspekt bezbjednosti proizvoda, energetske efikasnosti i koritenje neobnovljivih sirovina i energije. Dakle, ugao gledanjua se proiruje pa se u procedure razvoja ukljuuju novi zahtjevi. 3. CILJEVI I PRINCIPI DEFINISANJA IZMJERITELJA U PROIZVODNJI PREVOZNIH USLUGA Ciljevi i principi postupka definisanja izmjeritelja kao ulaznih i izlaznih veliina u sistemu prevoza putnika, prije svega, trebaju zadovoljiti ciljeve i principe standardizacije. Opi ciljevi standardizacije su: - osiguranje prikladnosti procesa i usluga u procesima proizvodnje prevozne usluge da u odreenim

uslovima slui svojoj namjeni, - ograniavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veliina, - osiguravanje kompatibilnosti i zamjenjivosti razliitih usluga i proizvoda, - sigurnost, - zatita zdravlja, - zatita okoline itd. Principi na kojim se bazira standardizacija u prevozu putnika su: - konsenzus, - ukljuivanje svih zainteresiranih strana, - javnost rada, - stanje tehnike, - koherentnost. 4. OSNOVNI ELEMENTI KONCEPTA UPRAVLJANJA PREVOZNIM PROCESIMA KAO PREDUSLOV DOSLJEDNOSTI PRIMJENE SMJERNICA I STANDARDA U praktinoj primjeni modela potrebno je sprovesti analizu procesa prevoza i definisati koncept upravljanja koji je sprovodiv u praksi. Osnove modela analize i upravljanja trebaju obuhvatiti: - Namjenu - Primjenu

33

- Odgovornost - Opis - Kontrolu kvaliteta - Referentne dokumente - Distribuciju - Organizacija preduzea - Funkcije organizacionih cjelina - Resurse - Informacije - Dijagram toka podataka - Zahtjeve - Planove - Prijedlog korektivnih mjera - Verifikaciju analize.

Na osnovu podataka dobivenih analizo definie se koncept upravljanja poslovnim procesima prevoza putnika. U uslvima globalne konkurencije na tritu prevoza putnika preduzea mogu postii konkurentsku prednost samo ponudom jeftinijih i kvalitetnijih prevoznih usluga, a za realizaciju tih ciljeva potrebni su efikasni i inovativni poslovni procesi. Istraivanja su pokazala da je za uspjenu provedbu projekata promjene poslovanja od velike vanosti primjena odgovarajuih programskih alata za modeliranje poslovnih procesa i upravljanje poslovnim procesima. Razvoj integralnog modela poslovnih procesa omoguuje dokumentaciju, analizu, standardizaciju i unapreenje poslovnih procesa. Integracijom organizacijskog znanja (poslovnih pravila, procedura, normi i najbolje prakse) u model poslovnih procesa, stvara se fond znanja kao osnova za razvoj sistema za upravljanje znanjem u preduzeu. Preduzea u prevozu putnika koja funkcioniu na otvorenom tritu u Evropskoj uniji, odnosno u gradovima u kojima se nastoje primijeniti direktive i pravila Evropske unije, trebaju prihvatiti i u dovoljnoj mjeri primjenjiv koncept orijentacije na poslovne procese. Procesna orijentacija nije sinonim za procesnu organizacijsku strukturu. Ona predstavlja razumijevanje toka poslovanja, i ona je tek prvi korak ka procesno-orijentiranoj organizacijskoj strukturi. S druge strane, procesna orijentacija se moe sagledati sa ireg aspekta nego procesna organizacija. Model procesne orijentacije koji se moe primijeniti u modeliranju poslovnih procesa sastoji se od tri varijable i petnaest elemenata.

Tabela 1. Operacionalizacija modela procesne orijentisanosti preduzea

Varijabla Element

Procesni aspekt

Prosjeni zaposlenik vidi poslovanje poduzea kao niz povezanih procesa.

U organizaciji se esto koriste izrazi kao to su: proces, ulaz u proces (input), izlaz iz procesa (output, rezultat) i vlasnik procesa. Procesi unutar organizacije su definisani i dokumentirani s jasno odreenim ulazima/izlazima za kupce i dobavljae. Poslovni procesi su definisani tako da veina zaposlenih razumije kako se odvijaju. Informatizacija poslovanja temelji se na procesima (ne na poslovnim funkcijama).

Radna mjesta

Radna mjesta zahtijevaju izdavanje veeg broja viedimenzionalnih (sloenih) zadataka. Zaposleni mogu samostalno rjeavati probleme na radnom mjestu. Zbog stalnih promjena procesa zaposleni moraju stalno uiti.

Menadment i mjerenje procesa

U preduzeu mjerimo efikasnost (vrijeme, trokovi ...) poslovnih procesa. Mjere efikasnosti procesa su definisane. Resursi se rasporeuju ovisno o procesima (a ne poslovnim funkcijama). Postavljeni su konkretni ciljevi za individualne mjere efikasnosti procesa. U preduzeu mjerimo kvalitet izlaza (rezultata) procesa. Uspostavljena je online kontrola kvaliteta podataka u procesima. Protok informacija kroz proces je neometan i efikasan (npr. nije potrebn vieputa unositu iste podatke).

34

Openito se moe rei da svi alati za modeliranje poslovnih procesa generiraju mape poslovnih procesa koje prikazuju dogaaje (narudba kupca-korisnika usluge, plaanje kupca-korisnika usluge), aktivnosti (obrada narudbe kupca-korisnika usluge, izrada fakture-izdavanje karte za prevoz) i stanja (ekanje kupca na posluivanje, ekanje na isporuku). Kroz proces teku informacije (podaci) i u procesima sudjeluju resursi. Metodoloki koncept programskog alata odreuje postupak (faze, korake) provedbe projekta. 5. PRIMJER SOFTVERSKOG RJEENJA Kao bitan faktor dosljednog sprovoenja sistema upravljanja, prema opisanom konceptu, je softverska podrka. Softver treba da u integrisanom informacionom sistemu preduzea i sektora omogui kontinuiranu evidenciju izmjeritelja procesa u svim slubama i po svim aktivnostima radnih mjesta. Evidencija samo neophodnih podataka mora biti tana (istinita), a forme za unos i izvjetaji prilagoenu radnom mjestu i nivou kome su namijenjeni. Izvjetaji bi trebali biti standardni tako da mogu posluiti za automatski eksport u druge baze za dalju obradu. Kao dobar prijer moe posluiti softver koriten u javnom gradskom prevozu u Sarajevu, a koji je izraen na Fakultetu za saobraaj i komunikacije u Sarajevu (autor Mehanovi, M., 2007.) i koji je utemeljen na smjernicama i standardima upravljanja sistemom kvaliteta. Baza podataka je SQL, a kod VBA. U nastavku su dati primjeri formi za unos podataka, preglede i izvjetaje (slika 3., slika 4., slika 5., slika 6., slika 7., slika 8., slika 9. i slika 10.).

Slika 3. Forma za unos matinih podataka

Slika 4. Forma za unos podataka o procedurama

35

Slika 5. Forma za unos podataka o izmjeriteljima

Slika 6. Forma za izbor izvjetaja i pregleda podataka

Slika 7. Baza podataka

Slika 8. Pregled izmjeritelja za organizacionu cjelinu

36

Slika 9. Izvjetaj o realizaciji plana izmjeritelja poslovanja

Slika 10. Broj ponitenih karata po danima i satima u odreenom periodu

37

ZAKLJUAK Dosljednost primjene standard i smjernica EU su preduslov poboljanja rezultata funkcionisanja preduzea u prevozu putnika. Koncept primjene zavisi od karakteristika kao to su trajnosti, prilagoenost stvarne koncepcije formalnoj, dozvoljenom odstupanju od planiranih vrijednosti, vremenskoj i prostornoj usklaenosti i fleksibilnosti prema promjenama zahtjeva. Realizacija koncepcije je mogua ako se definiu pravila funkcionisanja i ako ih se pridravamo tokom funkcionisanja svake organizacione cjeline u sistemu javnog gradskog prevoza. Pravilima se definie ta je obavezno, ta je poeljno, ta je nepoeljno i ta je zabranjeno. Pravila su vezana i za odstupanja od ciljeva. Dosljednost primjene standardne koncepcije upravljanja nije mogua bez funkcionalnog informacionog sistema i softvera utemeljenog na principima struke. LITERATURA [1] Mahanovi, M.: Planiranje ponude usluga u gradskom prometu putnika, Fakultet za saobraaj i komunikacije

Sarajevo, 2011.g. [2] Mehanovi, M.: Projekat informacionog sustema KJKP GRAS Sarajevo, 2008.g. [3] Programme Management and Control Manual, IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme 2007-201 [4] http://www.iso.org

38

APLIKACIJE POSLOVNE INTELIGENCIJE U LOGISTIKIM PROCESIMA POTANSKIH OPERATERA BUSINESS INTELLIGENCE APPLICATIONS IN LOGISTICS PROCESSES POSTAL OPERATORS

Doc. dr. Amel Kosovac, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu

Mugdim Manduka, dipl. ing. saob. i kom., JP BH POTA d.o.o Sarajevo SAETAK: Daljnji razvoj informacijskih sistema i tehnologija zasnovanih na platformi IS ini osnovu razvoja savremenog drutva. Globalno informacijsko trite sa marketingom predstavljaju osnovne karakteristike savremenog poslovanja. Intenzivan razvoj ovih terhnologija uslovio je globalizaciju poslovnih procesa i trita posredstvom poslovnih funkcija i aplikativnih rjeenja koja su primjenjljiva i zastupljena u logistikim procesima potanskih operatera. Sutina rada se odnosi na savremene tehnoloke pristupe, koji omogiavaju nove informacijske tehnologije na odnosu korisnik potanski operater, a u svrhu ostvarenja daljnjeg rast i razvoj potanskih operatera, odnosno, sticanja konkurentske prednosti. Rad nudi opis BI tehnologiju, mogunosti i primjere aplikacija u podruju logistike potanskih operatera. BI tehnologija u potanskom sistemu, primjenjuje se u svim logistikim sistemima za monitoring performansi, poslovnih procesa, pravljenja izvjetaja i analizi poslovnih indikatora. KLJUNE RIJEI: Poslovna Inteligencija, Skladite Podataka, SUMMARY: The further development of information systems and technologies based on the platform of the CI is the basis of development of modern society. The global IT market with marketing are the basic characteristics of modern business. Intensive development of these terhnologija caused the globalization of business processes and markets through business functions and application solutions that are applicable in the present logistics processes postal operators. The essence of the work is related to modern technological approaches, which omogiavaju new information technology in relation to the user - the postal operator, in order to achieve further growth and development of the postal operators, that is, gaining a competitive advantage. This paper provides a description of BI technology, features and examples of applications in the field of logistics, postal operators. BI technologies in the postal system, applied in all logistics systems for monitoring performance, business processes, creating reports and analyzing business indicators. KEYWORDS: Business Intelligence, Data Warehouse,

UVOD

U savremenim uslovima trinog poslovanja, informacije i znanje predstavljaju kljuni element za efikasno donoenje odluka. Poslovni sistemi prate sve performanse i rezultate, te na osnovu potranje na potanskom tritu i konkurentnom ponaanju, donose odluke o planovima, irenju trita, operacijama i buduem razvoju.

Moderni informacijski sistemi IS pruaju podrku poslovnim procesima, u procesima sakupljanja i procesiranja poslovnih podataka, pisanju poslovnih izvjetaja koji se tiu poslovnih aktivnosti, procesa ili cjeloukupnog sistema. Globalno trite i jaka konkurencija nameu nove zahtjeve na poslovne sisteme: brzina reakcije i obrade velike koliine podataka o prethodnim i sadanjim operacijama na osnovu kojih se donose odluke. Ovo vodi ka potrebi da prava informacija bude u pravo vrijeme to e omoguiti kreiranje nove poslovne vrijednosti. Poslovna Inteligencija (eng. Business Intelligence BI) predstavlja moderan pristup procesiranju velikoj koliini podataka, njihovoj transformaciji u visoko kvalitetne informacije i predstavljanje svih mogunosti koje odgovaraju korisnicima. Historijski, poslovna inteligencija je nastavak razvoja informacionih sistema koji daju podrku u donoenju odluka unutar poslovnog sistema. Potreban uslov za razvoj BI sistema je postojanje moderne tehnologije skladitenja podataka. Tradicionalne

39

baze podataka su orijentisane ka skladitenju i procesiranju pojedinanih transakcija i ne omoguavaju pristup informacijama i integriranom pogledu na poslovni sistem. Skladite Podataka ( eng. Data Warehouse- DWH) je tehnologija baza podataka koja omoguava pristup poslovnim informacijama sa visokim performansama i sigurnou. Ovaj rad e opisivati BI tehnologiju, mogunosti i primjere aplikacija u podruju logistike potanskih operatera. Rad se sastoji od etiri dijela. Prvi dio opisuje znaaj Skladita Podataka za logistike procese potanskog operatera. Drugi dio sadrava opis i prednosti BI tehnologije u logistikim procesima. Trei dio pokazuje mogunosti i primjere aplikacija BI u polju logistike potanskog operatera. etvrti dio je zakljuak. 1. ZNAAJ SKLADITA PODATAKA U LOGISTIKIM PROCESIMA Skladite podataka (eng. Data warehouse, u nastavku DWH) prestavlja modernu bazu podataka koja omoguava inpute, skladitenje i procesiranje heterogenih podataka iz razliitih izvora kako bi se omoguila solidnu bazu za analizu i izvjetaj krajnjim korisnicima. Sa aspekta sistema, DWH odgovara organizacijskoj emi poslovnog sistema, od nivoa izvora podataka do nivoa donoenja odluka. Sa aspekta tehnologije, DWH je skup nivoa koji omoguava prijem, transformaciju, procesiranje i online analitiko procesiranje velike koliine podataka. Neki od razloga dizajniranja DWH sistema su : - Integracija podataka sa poslovnim funkcijama i procesiranje u cilju dobijanja kompletne slike

individualnih dijelova cjeloukupnog poslovnog sistema. - Mogunost simultanog izvravanja velikih upita i izvjetaja, rutinskih operacija korisnika sa

ostalim funkcijama sistema - Reorganiziranje podataka kako bi se upiti i izvjetaji bre radili - Osiguravanje kvaliteta kroz striktnu provjeru prilikom pristupanja podacima konzistentnost i

integritet podataka Razvoj DWH sistema je dosta sloen i zahtjeva ad-hoc metodologiju i odgovarajui ivotni ciklus. U literaturi se govori o tri pristupa razvoju i odravanju razliitih verzija uzoraka i sistema odravanja. Stalne promjene u DWH sistemu su neizbjene zbog potrebe za prilagoavanjem realnom poslovnom sistemu i njegovim potrebama. Danas su razvijeni softverski alati koji osiguravaju kvalitet, te omoguavaju odravanje DWH sistema primjenjujui potrebne promjene na svim nivoima. Podaci se prikupljaju sa razliitih internih i eksternih izvora: - razliite transakcijske baze podataka - manuelno unoenje podataka iz dokumenata - unoenje podataka iz ERP-a (eng. Enterprise Resource Planning) i CRM-a (eng. Customer

Relationship Management) - unoenje podataka iz nekih eksternih sistema (Dobavljaa, banaka itd.) ODS ( eng. Operational Data Storage) nivo prima i skladiti sve podatke iz internih i eksternih izvora. ETL (Extraction, Transformation and Loading) nivo provjerava konzistentnost podataka u skladu sa definisanim pravilima, uspostavlja relacije integriteta podataka itd. Na nivou sumiranja vri se agregacija podataka u skladu sa potrebama analitikog procesiranja podataka. Analitiki nivo ukljuuje nekoliko modela podataka, to predstavlja osnovu za razliite izvjetaje u poslovnom sistemu. OLAP kocka je model podataka koji je dizajniran da zadovolji potrebe online analitikog procesiranja podataka (eng OnLine Analytical Processing data). 2. ULOGA POSLOVNE INTELIGENCIJE U OSTVARIVANJU KONKURENTSKE PREDNOSTI NA OTVORENOM POTANSKOM TRITU Poslovna inteligencija ( eng. Business Intelligence, u nastavku BI) se moe definisati kao skup metodologija, procesa, arhitektura i tehnologija koje transformiraju neobraene podatke u korisne informacije i znanje. BI omoguava poslovne informacije i analizu kljunih poslovnih procesa, kvalitete donoenja odluka i poboljanje performansi poslovnog sistema.

40

Slika 1. Uloga Bi u donoenju odluka kod potanskog operatera

Sa razvojem informacijskih tehnologija, omoguen je razvoj modernih platformi koje pomau u obradi velike koliine podataka. Sa jedne strane, koliina podataka koji se generiu i skladite stalno raste, a sa druge strane, poveava se broj korisnika i njihovih potreba za visoko kvalitetnim informacijama i znanjem. BI omoguava dobijanje pouzdanih informacija u odgovarajuem obliku i u kratkom vremenskom periodu. BI sistem se moe posmatrati iz vie uglova. BI sistem doputa transformaciju podataka u informacije i znanje, kreirajui nove uvjete za donoenje odluka u poslovnim sistemima. Donosioci odluka u BI sistemima koriste BI analize kako bi osigurali potreban kvalitet i donoenje odluka na vrijeme. Realna vrijednost BI sistema se direktno reflektuje na dodanu vrijednost koja se generie kroz:

- Bolje razumjevanje resursa - Implementacija potrebnih promjena u poslovnim sistemima - Otvaranje novih trita - Privlaenje novih korisnika itd

U gotovo svim poslovnim sistemima razvijeni su sistemi izvjetavanja. Ovi izvjetaji su obino standardni, historijski i statini. Klasini izvjetaji nemaju mogunost analiziranja podataka razliitih procesa, praenja poslovnih performansi u realnom vremenu ili planiranje poslovnih strategija i financijskih ciljeva. BI omoguava rjeavanje ovih problema i omoguava nove prilike poslovnih sistema na promjenjivom tritu. BI se odnosi na sve poslovne procese i aktivnosti, ukljuujui sve podatke i transformacije istih u pouzdane i kvalitetne informacije. Prava informacija u pravo vrijeme i na pravom mjestu je uslov za donoenje kvalitetnih odluka na operacijskom, taktikom i stratekom nivou potansko logistikog operatera. BI je moderan pristup praenju poslovnog sistema, koji zahtjeva posebnu hardversku i softversku infrastrukturu i DWH sistem. Centralni dio BI tehnologije predstavljaju analize i izvjetaji, koji na modernoj platformi, nude nove mogunosti u pogledu aplikacija za analizu i statistikih modela, te BI integracija aplikacija sa drugim poslovnim sistemima. Forresterovo istraivanje pokazuje da se BI tehnologije razvijaju i da kompanije, bazirane na novim trendovima, mogu ostvariti konkurentnu prednost u svojim poljima. Koritenje BI aplikacija moe indicirati performanse procesa i cijelog sistema, analize devijacija i mjere koje vode ka poboljanju produktivnosti. BI platforma omoguava razvoj razliitih tipova aplikacija u zavisnosti od metode procesiranja podataka, kompleksnosti, korisnike interakcije i oblika informacija. Osnovni tipovi BI aplikacija su: 1. Standardi izvjetaji : su predefinisani izvjetaji koji koriste podatke iz DWH sistema prilikom

koritenja modela podataka. Omoguavaju manju koliinu interakcije korisnika. Ovaj tip aplikacije se esto koristi za sisteme izvjetavanja koji su sutina u svakodnevnim korisnikim operacijama.

41

2. Ad-hoc upiti i izvjetaji : omoguavaju korisnicima pretraivanje podataka u multidimenzionalnim modelima podataka (OLAP kocka). Jednostavni ad-hoc alati omoguavaju rezutate u tabelama, dok napredniji alati omoguavaju izvjetaje u kompleksnijem obliku. Ad-hoc izvjetaji se prave po potrebi i odgovor su trenutnim zahtjevima korisnika.

3. Analitike operacije: su kompleksni izvjetaji koji koriste kombinaciju razliitih poslovnih informacija sloenih po odreenim karakteristikama, sa jednim ili vie pristupa za analizu informacija. Ove aplikacije su povezane sa analizama specifinih poslovnih procesa i aktivnosti.

4. Aplikacije (r)udaranja podataka: su razvijene u naprednijim BI sistemima gdje ve postoje drugi tipovi aplikacija. Veu se sa sistemima transakcija i /ili drugim poslovnim aplikacijama. Tipini primjeri su aplikacije za prevenciju prevara sa kreditnim karticama i aplikacijama e-poslovanja. Oba primjera se zasnivaju na analizi prijanjih transakcija kako bi se identificirali uzorci ponaanja, te u realnom vremenu sprijeila prevara.

5. Dashboard i ScoreCards: su najnaprednije verzije BI aplikacija jer ukljuuju veliku koliinu podataka koji se odnose na razliite poslovne procese, omoguavaju vizualizaciju rezultata to predstavlja najbri nain predstavljanja novih informacija korisnicima. esto se koriste za monitoring i upravljanje procesa i aktivnosti.

6. Ugraene BI aplikacije: vie su sofisticirane nego standardni operacijski izvjetaji. Ove aplikacije koriste sve prijanje podatke iz DWH sistema za razliite poslovne procese kako bi se omoguilo donoenje operacijskih odluka. Ugraene BI aplikacije su povezane sa drugim poslovnim aplikacijama, te njima prosljeuju rezultate procesiranja.

BI aplikacije imaju razliite formate outputa podataka ( interaktivne, HTML, PDF, RTF, Excel, PowerPoint itd), koji se mogu prikazani na ekranu, isprintati, ili poslati mail-om.

Slika 2. Formati rezultata BI aplikacija

BI aplikacije se mogu pokrenuti na zahtjev, automatski u odreenom vremenu ili nakon kreiranja nekog dogaaja u poslovnom sistemu. Npr. Aplikacije koje se pokreu svakodnevno, aplikacije za izvjetavanje o uplati na poetku svakog mjeseca, ili aplikacije koje se pokrenu ako vrijednost prodaje padne ispod definisanog nivoa. Glavni problem poboljtanja informacija i poslovanja je Kako je sada ureeno i zato? i Kako treba da bude uraeno?. Odgovori na ova pitanja imaju direktan utjecaj na budue obavljanje poslovanja. BI doputa monitoring i upravljanje sistemom poslovanja putem razliitih aplikacija koje omoguavaju trenutni odgovor korisniku o stanju poslovnih procesa i aktivnosti.

42

Slika 3. Poslovne funkcije i aplikacije poslovne inteligencije potanskog operatera

Aplikacije BI poslovnog sistema omoguavaju: poboljanje operacijskog funkcioniranja poslovnih procesa, i poboljanje upravljanja poslovnog sistema. 3. POSLOVNA INTELIGENCIJA U LOGISTIKIM PROCESIMA POTANSKOG OPERATERA Poslovne organizacije i sistemi za donoenje odluka u kompaniji se mogu ematski prikazati u piramidalnoj formi. U skladu sa hijerarhijom, poslovnim procesima i organizaciji rada, postoje etiri organizacijska nivoa u kompaniji: 1. Operacijski nivo 2. Taktiki 3. Upravljaki 4. Strateki Horizontalna i vertikalna integracija ukljuuje informacijske tokove koji se razmjenjuju na istom nivou ili izmeu razliitih nivoa. Postojanje visoko kvalitetnih i pouzdanih informacija je osnova za efikasno donoenje odluka na svim nivoima u kompaniji. Aplikacije BI u kompanije se mogu realizovati na svim nivoima organizacije tako da BI aplikacije podravaju poslovne procese i sistem donoenja odluka. Razliiti tipovi aplikacija se koriste na etiri ve pomenuta nivoa: - Na operacijskom nivou je neophodan monitoring operacija, aktivnosti i procesa u realnom

vremenu standardni izvjetaji - Na taktikom nivou vri se monitoring vrijednosti poslovnih performansi i kljunih indikatora

performansi (eng Key Performance Indicators KPI) - Na upravljakom nivou vri se analiza i istraivanje analitikih podataka analitike aplikacije - Na stratekom nivou vri se planiranje i prognoziranje te na osnovu toga se donose strateke

odluke i financijski resursi.

Hijerarhijska struktura procesa donoenja odluka, od podataka do doneene odluke, odgovara nivoima donoenja odluka u poslovnom sistemu, i BI aplikacije podravaju poslovne funkcije na razliitim nivoima. Na polju logistike, BI sistemi se mogu primjeniti u svim kompanijama koji vre proizvodnju proizvoda ili pruanje usluga. Primjena IKT (Informacijsko- Komunikacijskih tehnologija) u logistici omoguila je automatsko generiranje i skladitenje velikih koliina podataka koji se odnose na procese i aktivnosti u kompaniji, korisnike, poslovne partnere, trine uvjete itd. U veini kompanija podaci se ne analiziraju dovoljno da bi se ostvarile potpune pogodnosti informacija i stvaranje novih znanja. BI tehnologije omoguavaju procesiranje, analizu podataka kako bi kompanije poboljale performanse i postigle konkurentnu prednost.

43

Slika 4. Pridruivanje specifinih aplikacija poslovne inteligencije razliitim nivoima donoenja odluka

BI aplikacije u logistici se mogu podijeliti na sljedee grupe: - KPI BI aplikacije omoguavaju monitoring kljunih indikatora performansi za sve aktivnosti i

procese u gotovo realnom vremenu. Modeli izvjetaja omoguavaju brze i pouzdane informacije, brze odgovore u hitnim situacijama, automatsko razmjenjivanje potrebnih informacija u procesima, kontinuirani monitoring performansi itd.

- Upravljanje skladitenjem podataka postoji vie primjera koritenja BI aplikacija u inventoriju i analizi skladinih performansi, skladinim aktivnostima, analizi tokova u skladitu (ulaznih i izlaznih tokova), odreivanje lokacije dobara itd.

- Upravljanje transportom - BI aplikacije mogu biti dizajnirane za analizu transportnih trokova, planiranja ruta, analiza performansi vozaa i vozila, analiza vremena dostave itd.

- Upravljanje odnosima sa korisnicima kompanija razmjenjuje informacije sa svojim korisnicima u vidu razliitih izvjetaja. BI tehnologija omoguava automatizaciju tih aktivnosti osiguravajui korisniku sve potrebne dokumente u definisanom vremenu. Sa druge strane, analizom prikupljenih podataka kompanija korisnicima daje sva potrebna znanja.

- Upravljanje korisnikim uslugama BI aplikacije omoguavaju bolju komunikaciju sa korisnicima, upravljanje elementima eljenih usluga, analiziranje zadovoljstva korisnika, prilagoavanje potrebama korisnika itd.

- Lanac ponude obino koristi tri vrste BI aplikacija: standardne izvjetaje, dashboard i scorecards. Dashboards omoguavaju monitoring realizacije lanca ponude u gotovo realnom vremenu, i izvjetavanje o svim linkovima lanca sa potrebnim podacima. Glavne prednosti BI u lancu ponude su: praenje realizacije, poboljana vizalizacija, bra i pouzdanija razmjena informacija, poboljanje performansi, bre reagovanje u sluaju kanjenja itd.

ZAKLJUAK U dananjem poslovanju potanskih operatera tehnologije poslovne inteligencije se primjenjuju u razliitim oblastima, od proizvodnje i pruanja usluga, marketinga, financijskih institucija, to medicine, farmacije i sporta. Poslovna inteligencija se moe primjeniti gdje god postoji potreba za analizom velike koliine podataka, donoenja kvalitetnih odluka, praenja velikog broja transakcija, velikog broja proizvoda i korisnika. Kada je u pitanju logistika u potanskom sistemu, poslovna inteligencija se primjenjuje u svim logistikim sistemima za monitoring performansi, poslovnih procesa, pravljenja izvjetaja i analizi poslovnih indikatora. Najvea prednost koju pruaju tehnologije poslovne inteligencije: mogunost intuitivnog, istog i brzog izvjetavanja, skraivanje vremena izrade izvjetaja, mogunost izrade izvjetaja u razliitim formatima i razliitim korisnicima, mogunost

44

integracije BI aplikacija sa razliitim informacijskim sistemima i ERP sistemima, razvoj BI aplikacija na razliitim upravljakim nivoima poslovnog sistema itd. CONCLUSION In today's postal business technology business intelligence applied in different fields of production and services, marketing, financial institutions, to medicine, pharmacy and sports. Business intelligence can be applied wherever there is a need to analyze large amounts of data, making quality decisions, monitoring a large number of transactions, a large number of products and customers. When it comes to logistics in the postal system, business intelligence applicable in all logistics systems for monitoring performance, business processes, creating reports and analyzing business indicators. The biggest advantage offered by technology business intelligence: the ability of intuitive, clean and fast reporting, reducing the time of drafting the report, the ability to create reports in different formats and different users, enables the integration of BI applications with different information systems and ERP systems, development of BI applications at different management levels business system etc. Literatura : [1] IC Insights, Worldwide Cellphone Subscriptions Forecast to Exceed Worldwide Population in 2015, [Online]

Available: http://www.icinsights.com/news/bulletins/Worldwide-Cellphone-Subscriptions-Forecast-To-Exceed-Worldwide-Population-In-2015, [Last visit: 15.12.2015]

[2] Desmond Khoo, Challenges in implementing LTE, [Online] Available: http://desmondkhoolte.blogspot.co.at/2012/04/challenges-in-implementing-lte.html; [Last visit: 15.12.2014]

[3] Himzo Bajric, lecture notes: 4G novo; Fakultet za saobracaj i komunikacije, Sarajevo, 2013 [4] JeanettenWannstrom, LTE-Advanced, [Online] Available:http://www.3gpp.org/technologies/keywords-

acronyms/97-lte-advanced, [Last visit: 11.12.2015] [5] Behrooz Rezvani, Pushing 802.11n Wi-Fi Technology So It Can Deliver Multiple Simultaneous Streams,

[Online] Available: http://www.wirelessdesignmag.com/blogs/2012/02/p ushing-80211n-wi-fi-technology-so-it-can-deliver-multiple-simultaneous-streams [Last visit: 10.12.2015]

[6] Charles Sturman, Ezra Stein, Carl Fenger, LTE - Delivering on the mobile broadband promise, [Online] Available: http://m2mworldnews.com/2013/06/01/67554-lte-delivering-on-the-mobile-broadband-promise [Last visit: 12.12.2015]

[7] The Internet of Postal things could help Posts generate operational efficiencies, improve customer experience, and develop new services and business models, Postaltehnology

[8] Evelson, B., Nicolson, N., 2008. Business Intelligence An Information Workplace Report, [on line], Available at: http://www.forrester.com/ Topic+Overview+Business+Intelligence/fulltext/-/ERES39218, [Accessed: 11.09.2013.]

[9] Kimball, R., Ross; M., Thornthwaite, W., Mundy, J., B., Becker, 2008. The Data Warehouse Lifecycle Toolkit, John Wiley & Sons, January 10, 2008.

[10] Radivojevi, G., Popovi, D. 2009. Information Systems in Logistics, XIX International Triennial Conference MHCL, University of Belgrade, Faculty of Mechanical Engineering, pp. 199-202, October 15-16, 2009, Belgrade, Serbia.

[11] Williams, S., Williams, N., 2007. The Profit Impact of Business Intelligence, Morgan Kaufmann Publishers is an imprint of Elsevier, San Francisco, USA.

45

UNAPREENJE SVEUKUPNE KVALITETE POTANSKIH USLUGA USKLADU SA POSTOJEIM STANDARDIMA I SPECIFIKACIJAMA EU

IMPROVEMENT OF OVERALL POSTAL SERVICES QUALITY IN ACCORDANCE WITH EXISTING EU STANDARDS AND SPECIFICATIONS

Mr. sc. Saida Heco, JP BH Pota d.o.o. Sarajevo Centar Pota Zenica

Mr. Minela Pelto Dedi, dipl. ing. SAETAK: Moderni koncept upravljanja kvalitetom mora biti u u funkciji zadovoljstva korisnika kao i unapreenju kvalitete svih elemenata poslovanja. Cilj ovog rada je istaknuti kljune aspekte savremenih sistema upravljanja kvalitetom potanskih usluga sa aspekta primjene meunarodnih standarda kvaliteta uvaavajui bitne specifinosti nacionalnih potanskih trita zemalja,koje su obiljeene zakonskom,i trino regulativom svake pojedine zemlje kao i kroz certifikacijski ispit kao potvrdu postignutih rezultata. U ovom radu su prikazane EU specifikacije kvalitete,trenutna situacija kao i trendovi razvoja potanskih usluga.Kvaliteta i standardi su klju uspjeha na tritu potanskih usluga. Osnovni cilj standardizacije je postizanje reda i prepoznatljivog brenda u potanskom saobraaju. Od standardizacije koristi imaju svi, od pruaoca usluga koji cijenom i kvalitetom postaju konkurentniji na evropskom i svjetskom tritu, do potroaa i primalaca usluga koji dobivaju kvalitetniju, jeftiniju i pouzdaniju uslugu. Konkurentnost, sigurnost ,pouzdanost, i smanjenje trokova, glavne su prednosti standardizacije. Donoenjem brojnih sistemskih zakona koji su harmonizovani sa zakonodavstvom EU unapreuju se domai pravni i institucionalni okviri razliitih oblasti, pri emu se potanska regulativa usklauje sa meunarodnom regulativom, odnosno sa direktivama EU. Metodologijom praenja kvaliteta u potanskom saobraaju propisuju se standardi kvaliteta u pruanju univerzalnih potanskih usluga i jedinstven nain praenja i kontrole kvaliteta, kako bi se na osnovu utvrenog stanja preduzimale mjere za unapreenje kvaliteta potanskih usluga. KLJUNE RIJEI: potanske usluge,kvalitet usluga,standard kvaliteta potanskih usluga,certifikacija SUMMARY: A modern concept of quality management has to be in function of customers' satisfaction and has to improve quality of all business elements. The aim of this paper is to emphasize key aspects of contemporary postal services quality management systems from the aspect of application of international quality standards, taking into account significant specific features of national postal market of the countries, which are marked by law, and market regulations of each and every country as well as through a certification exam as a confirmation of achieved results. This paper presents EU quality specifications, current situation as well as postal services development trends. Quality and standards are the key to success in postal services market. The main objective of standardization is to achieve order and recognizable brand in postal traffic. Standardization benefits to all, from service providers who are, in terms of price and quality, becoming more and more competitive at European and world market, to consumers and services recipients, who receive better, cheaper and more reliable service. Competitiveness, security, reliability and cost reduction are the main advantages of standardizion. By adopting numerous systemic laws, which are harmonized with EU legislation, local legal and institutional frameworks of different areas is being improved, while postal regulations is being harmonized with international regulations i.e. with EU Directives. When it comes to provision of universal postal services and unique way of tracking and quality control, postal traffic quality tracking methodology defines quality standards in order to undertake certain actions for improvement of postal services quality, which are defined based on current status. KEYWORDS: postal services, quality of service, standard of postal services quality, certificatio UVOD Kljuni cilj potanske reforme jeste izuzetno kvalitetan,efikasan,inovativan i odriv potanski sektor prilagoen ispunjavanju potreba korisnika potanskih usluga. Kvaliteta i standard (norma) ine jedinstvo jer je standard propisana kvaliteta,ali je i mjera nivoa ostvarene kvalitete.Evropska unija je

46

primjenjujui razliite metodologije prikupljanja i obrade podataka na nivou EU namee uspostavu standadizacije tih procesa i u sektoru nacionalnih potanskih usluga i tei to je mogue vie unificirati usluge na pojedinanim potanskim tritima zemalja lanica. Potanske usluge imaju kljunu ulogu u ekonomskom i drutvenom razvoju svih drava Evrope. U strategiji posljednjeg, XXV kongresa Svjetskog potanskog saveza, snano se istie znaaj poboljanja kvaliteta pruanja usluga i korienju savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija. Od etiri osnovna cilja Potanske strategije Doha 2013-2016 predvieni su programi koji se odnose na poboljanje opteg kvaliteta, pouzdanosti i efikasnosti potanske mree. Osnovni cilj standardizacije je postizanje reda i prepoznatljivog brenda u potanskom saobraaju i ostvaruje se kroz: - regulativu - donoenje i primena pravilnika i propisa za vlastite standarde i postupanja u

potanskom saobraaju, - jedinstvenu vizuelnu identifikaciju (logotip preduzea), - ureenje funkcionisanja procesa organizacije, - Procjenu i planiranje, - kvalitetnije usluge, transparentnost procesa, - jedinstvene i modernizovane tipove potanskih zgrada, prostorija, sredstava za rad, transportnih

sredstava i druge potanske opreme, - pravilno adresiranje poiljaka i edukaciju stanovnitva na primeni potanskog adresnog koda, - standardizaciju slubenih dokumenata (u internoj i eksternoj komunikaciji), - tipska obavetenja za korisnike - svako obavetenje za korisnike u prostorijama pota mora biti na

jednoobrazan nain odtampano od strane radne jedinice za sve pote na njenoj teritoriji, - razvijanje inovatorskih aktivnosti koje imaju za cilj usavravanje sredstava rada, potanske

opreme itd... 1. POVEANJE KVALITETE POTANSKIH USLUGA SAGLASNO STANDARDIMA EU

to je kvaliteta i kakvo je njezino znaenje? Kvaliteta proizvoda ili usluge odnosi se na percepciju stupnja prema kojem proizvod ili usluga ispunjava oekivanja kupaca. Stupanj zadovoljstva kupca izravno utjee na to kako se odreuje kvaliteta proizvoda ili usluge. Pod kvalitetom rada potanskog saobraaja moemo podrazumjevati postojanje optimalnih uslova za korienje svih vrsta i kategorija potanskih usluga od strane korisnika. Kvalitet potanskih usluga ogleda se u fazama prijema,prenosa i uruenja. Moderan pristup upravljanja kvalitetom u potanskom saobraaju podrazumjeva poboljanje interoperailnosti meunarodne potanske mree i posticanje usvajanja zajednikih standarda uz koritenje savremene tehnologije sa ciljem obezbjeenja zadovoljstva korisnika potanskih usluga.

Slika 1. Pismonosne poiljke

Potanski sektor u Evropi je ureen Direktivama koje usvaja Evropski parlament i obavezujui je za zemlje lanice Evropske Unije. Evropska Unija tei da to je mogue vie unificira uslove na pojedinanim potanskim tritima zemalja lanica. Evropska Unija je propisanim direktivama, od 1997 godine do 2008 godine precizno regulisala pojedine segmente potanske djelatnosi sa krajnjim

47

ciljem da se pobolja kvalitet meunarodne potanske mree kako bi korisnici imali na raspolaganju pouuzdane,sigurne i efikasne potanske usluge. Kako se standardi temelje na provjerenim naunim,tehnolokim i iskustvenim rezultatima Udruenje evropskih potanskih operatora (PostEurop-a) uspostavilo je jedinstven pristup kroz odreivanje sljedeih kategorija dimenzija, koje oznaavaju i strateku orjentaciju meunarodnog potanskog saobraaja,a odnose se na: univerzalne potanske usluge, standardizovan kvalitet pruanja usluga, rezervisane usluge, odvajanja funkcija regulatora i operatora.

Slika 2. Primjena modela 6Q

Za kvalitetne potanske usluge uslugu treba: osigurati potovanje rokova, kompletnost usluge, doslednost, pristupanost, tanost i brzo reagovanje na mogue nestandardne situacije.

Samo kvalitet usluge e utjecati na postizanje zadovoljstva i lojalnosti korisnika,a time i omoguiti prodaju usluge. Nakon obavljene usluge korisnik osjea iskustvo,zadovoljstvo i pruenu panju koja e dati ocjenu primjerene kvalitete i stvaranju vrijednosti obavljane usluge. Kvalitet pruanja potanskih usluga jedan je od najvanijih zadataka Sektora za potanski saobraaj koji, u zavisnosti od efikasnosti pokazatelja kvaliteta i spremnosti da se ovi poslovi redovno i pravilno obavljaj,daje uvid u postojee stanje kvalitete i otkriva slabosti u pojedinim tehnolokim fazama procesa gdje bitrebalo intervenisati.Jedan od osnovnih elemenata u utvrivanju kvaliteta rada u tehnolokom ciklusu prijenosa poiljaka je brzina prijenosa,gdje se konani pokazatelj tog kvaliteta izraavaju prosjenim vremenom potrebnim za prijenos poiljka. Znaaj sigurnosti kao jedne od komponenti koja doprinosi opredjeljenju korisnika prilikom izbora usluge pored ostalih odrednica kvaliteta usluga (cijene,brzine) doprinosi pruanju kvalitetnije usluge a time i zadovoljstva korisnika Pristup novim tehnologijama obezbjeuje potanskim operatorima ponudu novih usluga i sigurnosnih procedura sa ciljem efikasnog rjeavanja reklamacija, potovanja garancija i mogunosti saznavanja statusa usluge /poiljke u svakom trenutku. Kako je konkurencija na tritu potanskih usluga najizranija na podruju kurirske pote poduzea moraju odabrati naine po kojima e se razlikovatii isticati od konkurencije. Svaka razlika mora zadovoljiti sljedee kriterije: 1. vanost (visokovrijedna pogodnost)

48

2. isticanje (nudi proizvod na bolji ili drugaiji nain) 3. superiornost 4. komunikativnost 5. nemogunost jednostavnog kopiranja 6. mogua priutivost 7. profitabilnost Konkurentnost, uvoenje reda u poslovanju, bolja organizacija i planiranje, ali i smanjenje trokova, glavne su prednosti standardizacije. Pristup novim tehnologijama obezbjeuje potanskim operatorima ponudu novih usluga i sigurnosnih procedura sa ciljem efikasnog rjeavanja reklamacija. Prednosti uvoenja sistema TQM-a u poslovanju preduzea su : poveava se kvalitet proizvoda i usluga, poveava se zadovoljstvo kupca i zadrava njegova vjernost, smanjuju se trokovi poslovanja, poveava se produktivnost i profitabilnost poslovanja, jaa konkurentska sposobnost poveava se zadovoljstvo svih zaposlenih poveava se ugled i vrijednost preduzea. Trenutna odsutnost standarda ukazuje na stihiju i raspad odreenog sistema ili zajednice. Sa dravama lanicama Evropske unije operateri potanskog saobraaja trebaju teiti ciljnom kvalitetu obavljanja univerzalnih potanskih usluga kojim se obezbjeuje prenos prosjeno 85% pismonosnih poiljaka u najvie tri radna dana i 97% pismonosnih poiljaka u najvie pet radnih dana. Razvoj odgovarajuih standarda i regulative, u oblasti kvaliteta potanskih usluga, sigurnosti potanskih poiljaka nacionalnih potanskih operatora potrebno je uskladiti sa direktivama Evropske unije i aktima Svetskog potanskog saveza i drugih relevantnih institucija. Agencija za potanski promet BiH donosi tehnoloke propise od interesa za funkcioniranje potanskog saobraaja na podruju itave Bosne i Hercegovine, te predlae propise kojima se definiraju jedinstveni Opi uslovi za obavljanje potanskih usluga i opi standardi univerzalnih potanskih usluga.1

Slika 3. Sinergija sistema upravljanja, osoblja,proizvoda i certificiranja kroz TQM

2. PRILAGOAVANJE POTANSKE DJELATNOSTI ZA INTEGRACIJE U EU

Nacionalni potanski operateri su u obavezi da rade na primjeni i usklaivanju svih priznatih standarda kvaliteta Evropske Unije.Uvoenje standarda je bilo neophodno da bi se obezbjedila transparentnost, efikasnost,poveanje kvalitete,poveanje produktivnosti rada ,smanjenje trokova

1 Zakon o potama BiH u Sl.glasnik BiH ,Broj 33/05

49

poslovanja kao i ekoloke prednosti. Od velike je vanosti ukljuenost i angaovanost svih uesnika u poslovnom procesu (operatori, korisnici, ira poslovna zajednica) u oblasti standardizacije potanske delatnosti. Postupak standardizacije i tipizacije je u nadlenosti svih organizacionih dijelova Preduzea koje prua potanske usluge. Savremeni uslovi privreivanja podrazumjevaju i stroge zahtjeve u pogledu ispunjenosti standardnih normi.2 Moderni koncept upravljanja kvalitetom mora biti u funkciji zadovoljstva korisnika i unapreenja kvaliteta svih elemenata poslovanja: - usaglaavanje tehnikih standarda - usaglaavanje standarda kvaliteta za univerzalne potanske usluge. 2.1. Usaglaavanje tehnikih standarda

Tehnoloko okruenje potanskog saobraaja proizilazi iz specifinih obiljeja ovog sistema,primjenjene tehnologije,ukupne strukture usluga koje prua fizikim i pravnim licima,odnosno nivoa integrisanosti na domaem i meunarodnom prostoru. Tehnoloka rjeenja u potanskom saobraaju neophodno je uskladiti sa organizacijom potanskog sistema i obezbijediti mogunost primjene propisa koji se odnose na uvozno-izvozno carinjenje robe,kao i n Sva tehnoloka rjeenja u potanskom saobraaju zasnivati na principima ekonominosti, efikasnosti i bezbjednosti. Savremeno poslovanje namee svakoj organizaciji praenje i kontrolu kvalitet i ostvarenje kvaliteta koji e u potpunosti zadovoljiti korisnika. Sva tehnoloka rjeenja treba uklaivati sa standardima Evropske unije. Evropski sistem za standardizaciju poiva na nacionalnim tijelimaa standardizaciju, koja predstavljaju glavnu taku pristupa konkretnom sistemu i vre koordinaciju i usaglaavanje regionalnih (evropskih) i meunarodnih (ISO) standarda. Sva tehnoloka rjeenja u potanskom saobraaju trebaju se zasnivati na principima ekonominosti, efikasnosti i bezbjednosti. Savremeno poslovanje namee svakoj organizaciji praenje i kontrolu kvalitet i ostvarenje kvaliteta koji e u potpunosti zadovoljiti korisnika. Sva tehnoloka rjeenja u treba uklaivati sa standardima Evropske unije. Evropski sistem za standardizaciju poiva na nacionalnim tijelima za standardizaciju, koja predstavljaju glavnu taku pristupa konkretnom sistemu i vre koordinaciju i usaglaavanje regionalnih (evropskih) i meunarodnih (ISO) standard.

Slika 4. Primjer kompanija koje ne primjenjuju ISO 9001 i kompanija koije to ine

Svjetski potanski savez redovno objavljuje pregled tehnikih standarda koji su usvojeni u okviru SPS-ovog procesa odobravanja standarda. Taj proces podrazumjeva da standarde donose i odravaju Odbor za standardizaciju (Standards Board - SB) i POC (Postal Operations Council), kao i redovno auriranje detaljnih specifikacija svih tehnikih standarda.

2 QMS u BIH Pregled stanja ,istraivanje uinaka uvedenog sistema kvaliteta u BH organizacijamaMonografija ,Dr.Sc. Sabahudin

Jaarevi,Mainski fakultet ,Zenica 2010.str.92.

50

U okviru tehnikih standarda SPS-a redovno se objavljuju: standardi koji se odnose na bar kod obiljeavanje; standardi za idntifikaciju/kodifikaciju (potanski brojevi, izmenine pote, aerodromi...); pregled standarda koji se odnose na elektronsku razmenu podataka - EDI poruke (format

poruke),tj banaka,trgovake mre,industrije i velikih svjetskih korporacija za prijenos poiljki. Tehnoloka obiljeja navedenih usluga ukazuju na nunost integracije kompatibilnih tehnologija potanskog sistema u okviru Svjetskog potanskog saveza i ostalih uesnika 2.2. Usaglaavanje standarda kvaliteta za univerzalne potanske usluge

Meunarodna organizacija za standardizaciju - ISO (International Standardisation Organization) razvija standarde kojima se obezbjeeuje da usluge budu ujednaenog, visokog kvaliteta, to je u interesu i korisnika (imaju poverenja u sve vrste usluga) i kompanija (boljim kvalitetom se mogu izdvojiti od konkurencije i poboljati rezultate poslovanja). ISO standardi se odnose na veliki broj usluga u razliitim sektorima, od kojih su sigurno najpoznatiji standardi serije ISO 9000, odnosno Sistem za upravljanje kvalitetom (QMS - Quality Management System), koji ima veoma iroku primjenu. QMS u stvari obuhvata niz aktivnosti koje sprovodi menadment odreene kompanije sa ciljem da obezbjedi kontinuirano poboljanje usluga i poveanje zadovoljstva korisnika. Svjetski potanski savez usvaja i propisuje standarde na osnovu Memoranduma o razumjevanju sa CEN-om i Sporazuma o saradnji sa ISO. Tako su standardi koji se odnose na obavljanje finansijskih usluga i korienje RFID tehnologije za mjerenje vremena prenosa poiljaka, povezani sa tehnikim ISO standardima. Univerzalne potanske usluge predstavljaju minimum asortimana potanskih usluga koje se obavljaju na cijelom podruju Bosne i Hercegovine, pod jednakim uvijetima za sve korisnike, a u okviru propisanog kvaliteta i pristupanim cijenama. Potanski operateri koji pruaju univerzalne usluge su obavezni na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine osigurati obavljanje minimalnog paketa potanskih usluga kako bi svi korisnici po pristupanim cijenama i u okviru definiranih standarda kvaliteta zadovoljili svoje potrebe. Kvalitet obavljanja potanskih usluga utvruje se na osnovu: 1. brzine i pouzdanosti prenosa poiljaka dostupnosti potanskih usluga, 2. dostupnosti, 3. bezbjednosti poiljaka, 4. efikasnosti rjeavanja reklamacija, 5. zadovoljstva i informisanosti korisnika usluga, 6. nivoa standardizacije i tipizacije i 7. organizacione klime i motivacije zaposlenih. 3. ODRIVOST I EFIKASNOST MREE SA ASPEKTA UTJECAJA I PRIMJENE SAVREMENIH USLUGA

Moderni koncept upravljanja kvalitetom mora biti u funkciji : zadovoljstva korisnika i unapreenju kvalitete svih elemenata poslovanja zadravanje lojalnih korisnika unapreenje imida preduzea.

Nova obiljeja pote i tehnolokih rjeenja prati sve vei broj poslovnih (e-comerce), kulturnih (e-learning) i dravnih (e-government) aktivnosti koje se ukljuuju u jedinstven tehnoloki prostor .Komercijalizacija poslovanja BH pota podrazumjeva prilagoavanje potrebama potroaa,integraciju informatiko-tehnolokog sistema pote sa ostalim privrednim subjektima uz primjenu internet tehnologije. Kada je rije o kvalitetu usluga,njegovom definisanju i mjerenju,potrebno je voditi rauna o sljedeem: Pri definisanju kvaliteta usluga postoji generalna saglasnost meu autorima da je kvalitet usluga stav ili globalna ocjena o superiornosti usluga. Definisanje koncepta kvaliteta usluga vrlo je usko povezana

51

za definisanje i znaenje koncepta zadovoljstva kupaca. Pri tome je veoma vano naglasiti da se ne radi o identinim,nego o meusobno uslovljenim kategorijama.

Praenje dosadanjih trendova u segmentu potanskih usluga ukazuje je na nekoliko kljunih indika