wolfgang lotz - arhitektura italije 2

Download Wolfgang Lotz - Arhitektura Italije 2

Post on 04-Jul-2015

296 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

LOTZ / POETAK DRUGOG DIJELA

PRIJEVOD I SAETAK: DAVOR IFTAR

8.

JACOPO SANSOVINO

1486 - 1570.

.

Firentinac, pravim imenom Jacopo Tatti, zapoeo je kao kipar u radionici Andreje Sansovina u Firenci. U Rimu boravi od 1506. do 1511. g. Od godine 1511. do 1518. radi u Firenci. Za dolazak Lea X. projektira drveno proelje za firentinsku katedralu preko nedovrene gotike fasade, a radi i na trijumfalnim lukovima podignutima za istu prigodu. Impresioniran njegovim radom, papa ga angaira na projektu fasade S. Lorenza, ali komisija kasnije odabire Michelangelov rad. Godine 1518. Sansovino se vraa u Rim i pobjeuje Peruzzija, Rafaela i Sangalla Mlaeg na natjeaju za S. Giovanni dei Fiorentini, koja nikada nije sagraena. Nakon pljake Rima odlazi u Veneciju (1527.) gdje prvih godina radi na ojaanju kupola S. Marka. Poslije smrti Bartolomea Bona postaje Proto dei Procuratori di Supra, odgovoran za rad na S. Marku i Procuratiji Vecchiji, prokuratorskim uredima na Piazzi. Prokuratori su bili odgovorni za Knjinicu Sv. Marka, izvorno smjetenu u crkvu, a kasnije postavljenu uz Dudevu palau. Godine 1537. prokuratori su odluili Knjinicu smjestiti u veliku novu graevinu koja je trebala stajati ispred Dudeve palae na Piazzetti. Sansovino je od poetka projekta bio imenovan glavnim arhitektom.

REKONSTRUKCIJA PIAZZE S. MARCO VenecijaZa Veneciju je rekonstrukcija Piazzette bila jednako znaajna kao i Michelangelova rekonstrukcija Kapitola za Rim. U oba sluaja projekti nisu podrazumijevali samo proelja, ve i odnose irine i dubine njihovih terena. Sansovino proiruje trg tako da odmie zgradu Prokurative od zvonika.

BIBLIOTEKA SV. MARKA Venecija, po. 1537.Delikatna gotika ipka Dudeve palae suoena je s tekom artikulacijom knjinice, na kojoj masivni vijenci naglaavaju horizontale jednako kao i irok ravan zid iznad loa Dudeve palae. Unato svim razlikama, oba proelja izgledaju jednako teka. Knjinica je zapoeta od ugla zvonika. Tri traveja nauoj strani Piazze i susjedne arkade na glavnom proelju prema Piazzetti bili su dovreni 1540. g. Godine 1545. sruio se svod iznad 5 traveja gornjeg kata, a Sansovino je nakratko zavrio u zatvoru. Prokuratori su mu odobrili kredit od 1000 dukata (koji je morao otplaivati 100 dukata godinje) da popravi tetu. Zidane svodove gornjeg kata zamijenio je drvenim krovom i lanim svodom ispod njega. Do 1545. g. dovreno je 16 arkada, a preostalih 5 dovrit e Vincenzo Scamozzi 1591. g. U prizemlju knjinice, bavasto svoena loa protee se ispred duana, a na stupcima su dorski polustupovi. Ugaoni nosai sastoje se od kombinacije pilastara i stupova. Dorski red je postigao jednak dojam monumentalnosti i sjaja kao i rimske graevine Rafaelova doba. Sansovino pojaava ovaj efekt leeim figurama u trokutnim dijelovima uz lukove arkada, to nalikuje rimskim trijumfalnim lukovima. Entablatura je neuobiajeno visoka (1/3 visine stupa), pa njena masivnost postaje najvanijom karakteristikom ukupnog dojma Knjinice. 1

Prozorski otvori gornjeg kata su ui, a plohe zida ire nego na loi prizemlja. Kruno zavrenim prozorima dodani su mali slobodnostojei stupovi, a entablatura ovog malog reda isprekidana je jonskim polustupovima glavnog reda. Mali stupovi su kanelirani, a veliki glatki. Baze velikih stupova stoje na neovisnim pijedestalima, a baze malih na vijencu balustrade. Zavrni vijenac s balustradom jo je tei i ukraeniji od onog na prizemlju. Putti i girlande friza su rimski motivi. Iz centralnog dijela prizemlja bavasto svoeno stubite vodi na kat, ije prostorije zauzimaju cijelu duinu graevine. Glavna dvorana smjetena je u kutu prema zvoniku i podudara se sa 7 lukova proelja. To je jedan od najljepih interijera 16. st. Na dugim zidovima kruno zavreni prozori izmjenjuju se s niim oslikanim niama. Dekoracija lanog svoda takoer je izuzetna; ornamentiranim trakama podijeljena je na kvadrate, od kojih svaki sadri slikani tondo. Slikarsku dekoraciju izveli su Tizian, Tintoretto i Paolo Veronese, a skulptorsku Alessandro Vittoria i Danese Cattaneo. Sansovinova knjinica udomaila je novi rimski stil u Veneciji. Po prvi put su u Veneciji klasini redovi ispravno primijenjeni, a odnos izmeu teine i potpornj (stupovi, stupci, entablatura) bio je jasno artikuliran.

LOGGETTA (RIDOTTO DEI NOBILI) Venecija, po. 1538.Na strani zvonika, okrenuta prema Sv. Marku, podignuta je loa koju je projektirao Sansovino. Tijekom rada Dravnog vijea sluila je kao prostorija za sastanke patricija. To je jednoetana dvorana s 3 traveja. Na proelju se izmjenjuju luni otvori sa slobodnostojeim parovima stupova. Ova varijanta motiva trijumfalnog luka moe se vidjeti i na Sangallovom proelju S. Lorenza.

ZECCA (kovnica novca) Venecija, po. 1536.Smjetena na Molu, graena je istovremeno s knjinicom i Loggettom. U prizemlju su stupci i arkade napravljeni od rustikalnih blokova mramora. Dorski stupovi na gornjim katovima komponirani su od irokih i uskih plitkih valjaka i stoje u niama a ne ispred zida. Shema prizemlja jo je jedna derivacija iz Bramanteove palae Caprini. Na prvom katu iznad prozora su udvostrueni nadvoji. Trostruka horizontala entablature i prozorskih nadvoja i odsutnost bilo kakvog ornamenta, proelju daju neobinu i sumornu monumentalnost koja savreno izraava namjenu graevine. Treu etau je vjerojatno Sansovino dodao oko 1560. g. Ovdje polustupovi ne stoje u niama, a nad prozorima su trokutni zabati. S proeljem Zecce po prvi put se u Veneciji pojavljuje rustifikacija.

2

PALAZZO CORNER DELLA C GRANDE Venecija, po. 1545.Osnovna tema je opet Bramanteova palaa Caprini: i na palai Corner prizemlje je rustificirano, a prvi kat je artikuliran parovima jonskih stupova. Za razliku od palae Caprini, ovdje je artikulacija snano izboena iz plohe zida. Prozori prizemlja imaju edikule, a oni na mezaninu flankirani su velikim konzolama. Na gornjim katovima baze stupova i balustrade odvojeni su uvuenjima. U centralnom dijelu prizemlja je troluni otvor koji oblikuje ulazno predvorje. Iz predvorja dugaak prolaz vodi u dvorite koje je neuobiajeno prostrano za Veneciju, ali je na venecijanski nain smjeteno uz krau stranu graevine. U artikulaciji dvorinih zidova ekstenzivno je koritena rustika. S palaom Corner Sansovino je stvorio tip koji e biti uzorom za palae velikih venecijanskih obitelji. Njegov kasniji rad je manje znaajan i originalan od knjinice Sv. Marka ili palae Corner.

9. MICHELANGELO 1475 - 1564.PROELJE SAN LORENZA projekt, Firenza, 1517.Leo X. je od Michelangela naruio drveni model proelja. U svom prvom projektu, Michelangelo je usvojio Sangallovu shemu: kontura proelja odgovara bazilikalnom presjeku crkve - dvoetani glavni brod uzdie se iznad jedoetanih bonih brodova. Proelje je artikulirano parovima slobodnostojeih stupova, niama, edikulama i centralnim zabatom. Model sauvan u Kui Buonarroti od prvog projekta se razlikuje u dva aspekta. Dvoetani vestibul je trebao biti du cijele irine proelja, a izvana bi izgledao kao drugi transept. Trebao je biti bogatije ukraen kipovima nego to je izvorno planirano. Ugovor spominje 18 kipova u prirodnoj veliini i 19 reljefa, koje je trebao izraditi Michelangelo. Iz nepoznatih razloga projekt je naputen 1520.

.

NOVA SAKRISTIJA SAN LORENZA Firenca, po. 1519.Brunelleschijeva Stara sakristija bila je obiteljski mauzolej starijih generacija Medicija, pa je bilo normalno da se Nova sakristija smjesti na suprotno krilo transepta i takoer pretvori u mauzolej. Iako su obje sakristije jednakih tlocrta, velika je razlika u elevaciji. U Novoj sakristiji dodana je zo-

NOVA SAKRISTIJA

STARA SAKRISTIJA

3

na atike izmeu pilastara i zone pandantiva. Kupola je polukruna, a ne plitki kiobranasti svod. To je prva renesansna kupola koja ponavlja motiv kaseta iz Panteona. Red pilastara koji je u Staroj sakristiji ogranien na kor, ovdje se prua uokolo na sva 4 zida. Konano, Michelangelo je prostore izmeu sivih (pietra serena) pilastara ispunio snano profiliranim arhitektonskim ornamentima, koji s parovima pilastara, niama, zabatima i volutama stoje stilom i veliinom u kontrastu s glavnim redom. Vrat Stare sakristije su uokvirena stupovima i zabatima. Reljefi u terakoti iznad vrata razlikuju se od edikula po materijalu, boji, konturi i dubini - to su tipini zidni ornamenti. Okviri vrata Nove sakristije su oskudni i gotovo apstraktni, oni podupiru visoke, pravokutne mramorne tabernakle uokvirene pilastrima, sa segmentnim zabatima na vrhu. Time niska vrata postaju sporednim elementom, nad kojim dominira visoki tabernakl. Tabernakli i njihovi okviri su toliko teki da ih moraju podravati konzole. Figure na sakofazima koje su vee od prirodne veliine, diu se uvis nad gledateljem na potpuno jednak nain kao i teki tabernakli ispod kojih se ulazi u sakristiju. Rebra izmeu kaseta na kupoli neodoljivo vode pogled do lanterne, iji su prozori tako veliki da svjetlost guta vrste oblike, pa lanterna izgleda neizmjerno visokom. Kapela Medici je jedini arhitektonski interijer kojega je Michelangelo projektirao i koji je izveden pod njegovim osobnim nadzorom. Kad je otiao iz Rima (1534.) dekoracija i skulpture jo nisu bile dovrene. Figure su postavljene na grobove 1545. g., a ideja o dovretku dekoracije kapele u skladu s Mikelanelovim zamislima konano je naputena 1559. g. Dvostruki grob planiran za ulazni zid i njegova mramorna arhitektura nisu napravljeni.

STARA SAKRISTIJA

NOVA SAKRISTIJA

BIBLIOTEKA LAURENZIANAFirenca, po. 1525. 1523. Klement VII. naruio je od Michelangela projekt za knjinicu koja e biti postavljena u zapadnom dvokatnom krilu klaustra S. Lorenza. Kada Michelangelo naputa Firencu (1534. g.) jo nije zavrena. Radove su nastavili Tribolo, Vasari i Ammannati prema verbalnim instrukcijama Michelangela. Prostorija za itanje smjetena je na treem katu dodanom na stari dio klaustra, jer nije bilo drugog naina da se osigura odgovarajue svjetlo. Stoga su irina i duina dvorane unaprijed bile odreene. Na