vodič za postupanje s peradi

Vodič za postupanje s peradi (kokoši, tovni pilići, pure, patke, guske, prepelice) od dolaska u klaonicu do omamljivanja, klanja i nastupa smrti

1

1. Osnova za donošenje vodiča ..............................................................................................................................22. Cilj donošenja vodiča .................................................................................................................................................33. Dužnosti osoblja ............................................................................................................................................................34. Doprema peradi u klaonicu i postupanje s peradi .............................................................................4

4.1. Doprema peradi u klaonicu ..........................................................................................................................44.2. Postupak s bolesnom i ozlijeđenom peradi .....................................................................................44.3. Perad dopremljena u spremnicima ........................................................................................................5

5. Depo .......................................................................................................................................................................................56. Sputavanje peradi.........................................................................................................................................................67. Omamljivanje ...................................................................................................................................................................7

7.1. Oprema za omamljivanje i klanje .............................................................................................................77.2. Postupak omamljivanja ....................................................................................................................................87.3. Prepoznavanje učinkovitog omamljivanja ........................................................................................9

8. Omamljivanje električnom strujom .............................................................................................................108.1. Omamljivanje električnom strujom u vodenoj kupki ............................................................10

8.1.1. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom električne struje niske frekvencije (50 Hz) .....................................................................................................................................108.1.2. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom električne struje visoke frekvencije .....................................................................................................................................................108.1.3. Opis djelotvornog postupka omamljivanja električnom strujom u vodenoj kupki ........................................................................................................................................................11 8.1.4. Čišćenje i održavanje opreme ......................................................................................................128.1.5. Prevencija elektrošokova na ulazu u vodenu kupku ...................................................138.1.6. Omamljivanje primjenom elektroda za omamljivanje (kliješta za omamljivanje) .............................................................................................................................................................13

9. Omamljivanje pištoljem za omamljivanje ..............................................................................................1610. Omamljivanje/usmrćivanje plinom ..........................................................................................................1811. Iskrvarenje .....................................................................................................................................................................1912. Literatura ........................................................................................................................................................................20

Dodatak I. Načela omamljivanja električnom strujom .................................................................................................21Dodatak II.Načela sprječavanja pojave šokova na ulazu u vodenu kupku ...................................................23

SADRŽAJSADRŽAJ

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava za veterinarstvo

2

1. Osnova za donošenje vodiča1.1. Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06)

1.1.1.Člankom 17. Zakona o zaštiti životinja propisano je da se životinje smije zaklati samo ako su prije klanja bile omam ljene, osim ako se radi o klanju peradi i kunića u domaćinstvu za vlastite potrebe.Iznimno se životinje smije zaklati bez prethodnog omamljivanja samo u slučaju prisilnog klanja i pri obrednom klanju u za to odobre-nim klaonicama.

1.1.2. Člankom 18. Zakona propisano je da se u klaonici postupak sa životinjama mora odvijati na način da:

• životinje po prispjeću budu istovarene iz prijevoznog sredstva, uz upotrebu odgovarajuće opreme, na način da im se ne uzrokuje nepotrebna bol, patnja i strah,

• se kretanje životinja do prostora za njihov smještaj odvija pažljivo i bez nano-šenja boli, patnje i straha, uz primjenu odgovarajućeg pribora,

• su životinje smještene u odgovarajuće obore ili staje te zaštićene od nepo-voljnih vremenskih uvjeta, hranjene i napajane,

• se omamljivanje životinja obavlja odgovarajućim postupcima neposredno prije klanja,

• se postupkom omamljivanja životinje izazove gubitka svijesti i u tome stanju se zakolju.

1.1.3. Klanje životinja mora se obavljati na propisani način upotrebom odgovaraju-će opreme.

1.1.4. Zabranjena je upotreba sredstava i postupaka za omamljivanje kojima se ži-votinjama nanosi nepotrebna bol, patnja, ozljede i strah.

1.1.5. Premještanje i smještaj te brigu o životinjama u klaonici, sputavanje, omamlji-vanje te klanje ili usmrćivanje životinja mogu obavljati samo osobe koje su osposo-bljene za navedene poslove.

1.2. Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, broj 39/08)

1.2.1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti zaštite životinja uzgojenih i držanih za proizvodnju mesa, kože, krzna ili drugih proizvoda, tijekom njihovog kretanja,


3

smještaja, sputavanja, omamljivanja, klanja i usmrćivanja, uključujući i usmrćivanje životinja u svrhu suzbijanja ili iskorjenjivanja bolesti.

1.2.2. Pravilnikom se određuje da životinje tijekom kretanja, smještaja, sputavanja, omam ljivanja, klanja ili usmrćivanja moraju biti pošteđene svih nepotrebnih i do-datnih uznemiravanja, boli, patnje ili ozljeda.

2. Cilj donošenja vodiča2.1. U skladu s člankom 1. stavkom 1. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju ovim se vodičem određuju mjere i postupci koji se provode u svr-hu zaštite životinja pri omamljivanju i klanju, sve do nastupa njihove smrti.

2.2. Ovaj se vodič odnosi na klanje peradi (kokoši nesilice, brojleri, pure, guske patke) u klaonicama.

2.3. Ovim se vodičem određuje da osoblje u klaonicama mora biti osposoblje-no za rad sa životinjama te dužnosti osoblja, način postupanja sa peradi u kla-onici, prikladnost i učinkovitost metoda koje se koriste za omamljivanje peradi te održavanje opreme.

2.4. Posjednik klaonice je odgovoran za provođenje svih propisanih postupaka u klaonici koja podliježe redovnim nadzorima/kontrolama koje provodi nad-ležno tijelo.

3. Dužnosti osoblja3.1. Osoblje koje je u kontaktu sa životinjama od istovara do omamljivanja i klanja mora biti pravilno osposobljeno i stručno.

3.2.Osoblje iz prethodne točke koje provodi omamljivanje peradi mora osigu-rati da:

• je perad primjereno sputana, • sputana perad bude omamljena što je prije moguće, • je oprema koja se koristi za omamljivanje održavana i korištena pravilno u


4

skladu sa uputama proizvođača, a osobito s obzirom na vrstu i veličinu peradi,• se aparat pravilno primjenjuje,• omamljena perda iskrvari što je moguće prije,• se ne počinje sa omamljivanjem peradi ako klanje neće uslijediti odmah,• je rezervna oprema za omamljivanje spremna za slučaj kvara prvobitne opre-

me za omamljivanje.

3.3. Osoba koja provodi omamljivanje mora biti sposobna provjeriti znakove omamljenosti peradi te prepoznati kada perad nije pravilno omamljena i u skladu s tim poduzeti potrebne mjere.

4. Doprema peradi u klaonicu i postupanje s peradi4.1. Doprema peradi u klaonicu

4.1.1. Perad mora biti prevezena do klaonice na način koji će stres smanjiti na najma-nju moguću mjeru te tako smanjiti i negativan utjecaj na zdravlje i dobrobit životinja. Perad moraju biti prevožena u skladu sa odredbama Pravilnika o zaštiti životinja tije-kom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (Narodne novine, broj 7/07).4.1.2. Po dolasku peradi u klaonicu treba:

• procijeniti kondiciju svake pojedine ptice s obzirom na njeno zdravlje i do-brobit,

• ozlijeđenu ili bolesnu perad, koju je s gledišta dobrobiti potrebno odmah za-klati, zaklati/usmrtiti na propisan način,

• osigurati da perad pri svijesti ne budu bacana ili vučena,• osigurati da se sa peradi postupa na način da se izbjegne svako nepotrebno

uznemiravanje, bol, patnja i ozljede,• osigurati da se perad ne vuče i diže za glavu, vrat, perje i rep.

4.1.3. U skladu s člankom 3. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju, perad mora tijekom kretanja, smještaja, sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmr-ćivanja biti pošteđena svih nepotrebnih i dodatnih uznemiravanja, boli, patnje ili ozljeda.

4.2. Postupak s bolesnom i ozlijeđenom peradi

4.2.1. Bolesna ili ozlijeđena perad mora se odvojiti te im se mora osigurati potrebna skrb.


5

4.2.2. Službeni veterinar odmah mora biti obaviješten o slučajevima bolesne ili ozli-jeđene peradi. 4.2.3. Perad koja je ozlijeđena nakon dolaska u klaonicu mora biti zaklane što je prije moguće. 4.2.4. Sva bolesna i ozlijeđena perad koja je zaklana i kao i ona nađena mrtva mora biti evidentirana. 4.2.5. Uzrok smrti odnosno razlog za hitno klanje također mora biti evidentiran. Ako se uoči stanoviti obrazac mora biti obaviješten službeni veterinar u klaonici.4.2.6. Bolesna i omamljena perad mora biti omamljena i zaklane na način da se zaštiti od nepotrebne uznemirenosti, patnje i bola.

4.3. Perad dopremljena u spremnicima

4.3.1. Točkom III. Dodatka A. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju propisan je način postupanja sa životinjama dopremljenim u spremnicima.4.3.2. Sa spremnicima u kojima je dopremljena perad treba postupati pažljivo, ne smije ih se bacati, ne smiju pasti te ne smiju biti prevrtani.4.3.3. Perad koja je dopremljena u spremnicima s perforiranim ili pomičnim dnom treba biti istovarena na način da se izbjegnu ozljede. 4.3.4. Perad iz spremnika treba istovariti pojedinačno.4.3.5. Perad dopremljenu u spremnicima treba zaklati što je prije moguće. Otprema peradi na klanje treba biti tako planirana da im voda nije uskraćena više od 12 sati prije klanja. Peradi koja ne bude zaklana unutar 12 sati nakon dolaska u klaonicu mora biti osigurana voda i hrana te im mora biti dostupna u razmacima primjere-nim za vrstu i kategoriju peradi.

5. Depo 5.1. Depo mora imati primjerenu ventilaciju i rasvjetu te pružati zaštitu od loših vremenskih uvjeta, na primjer od prevelike vrućine ili hladnoće.5.2. U slučaju vozila bez ventilacije, spremnici se nakon dolaska moraju istovariti što je prije moguće. Ako je odgoda istovara neizbježna, spremnici se moraju zaštititi od loših vremenskih uvjeta i mora se osigurati primjerena ventilacija.5.3. Osoblje koje premješta spremnike pomoću viljuškara mora biti primjereno osposobljeno kako bi podiglo i spustilo spremnike bez njihovog neprimjerenog ljuljanja i uznemiravanja peradi.


6

5.4. Ondje gdje je to moguće, pri istovaru i utovaru pomoću viljuškara spremnici moraju stajati vodoravno. 5.5. Pod u depou mora biti gladak, a viljuškare se mora voziti pažljivo kako bi se osigurala dobrobit peradi. 5.6. Pri smještaju spremnika u depo treba uzeti u obzir trenutne vremenski uvjete, tako da na primjer, kod visokih temperatura spremnici moraju biti više međusobno razmaknuti kako bi se poboljšala ventilacija.

6. Sputavanje peradi6.1. S peradi se uvijek mora postupati na miran i obziran način. Bilo kakvo grubo i agresivno postupanje s peradi kod njih može prouzročiti strah, bol i ozljede.

6.2. Za vrijeme postupka vađenja peradi iz spremnika i vješanja na lire treba koristiti plavo svjetlo ili svjetlo niskog intenziteta, tako da perad tijekom toga postupka ostane tiha i mirna.

6.3. Spremnici moraju biti postavljeni ispred lira na način koji omogućava oso-blju da lako dohvate ptice i stave ih u lire.

6.4. Perad iz spremnika treba biti vađena pojedinačno.

6.5. Perad mora biti obješena na lire na način koji ih nepotrebno ne uznemiruje, niti im nanosi bol ili patnju. Za perad pri svijesti ne smije se koristiti sljedeće:

• neprimjerena i nepravilna oprema za omamljivanje,• lomljenje nogu, rezanje tetiva ili osljepljivanje peradi kao način sputavanja,• oštećivanje leđne moždine npr. korištenjem bodeža ili • korištenje električne struje osim kada se koristi za omamljivanje na propisan

način.

6.6. Pri vješanju na lire, perad mora biti uhvaćena za obje noge i tako obješena za lire.

6.7. Lire moraju biti veličine koja je primjerena veličini nogu peradi tako da se izbjegne prejak pritisak na noge.


7

6.8. Oprema za sputavanje ne smije imati oštrih rubova koji bi mogli ozlijediti perad.

6.9. Treba izbjegavati trzanje i naglo pokretanje opreme za sputavanje.

6.10. Način sputavanja peradi vješanjem na lire prije omamljivanja električnom strujom u vodenoj kupki treba biti obavljan od strane stručnog i osposoblje-nog osoblja, uz pomoć pravilno konstruirane i korištene opreme te propisanih postupaka. Nedostaci takvog načina sputavanja su stres zbog vješanja peradi i bolovi zbog pritiska „lira“ na kosti nogu.

6.11. Perad mora biti u dovoljno opuštenom stanju kako bi ih se moglo primje-reno omamiti.

6.12. Nakon vješanja na lire prsni koš peradi mora biti imobiliziran kako bi se spriječilo mahanje krilima (prsni koš treba doticati malo nakošenu ravnu plohu uz koju perad prolazi, tako da djeluje kao da je perad naslonjena na nju).

6.13. Perad ne smije predugo visjeti na lirama prije početka omamljivanja, a u slučaju zastoja mora biti usmrćena ili omamljena uz pomoć pričuvne opreme.

7. Omamljivanje7.1. Oprema za omamljivanje i klanje

7.1.1. Oprema koja se koristi kod omamljivanja i usmrćivanja peradi, uključujući pri-čuvnu opremu, mora biti dizajnirana, izrađena i održavana te se njome mora ruko-vati na način koji osigurava učinkovito omamljivanje i usmrćivanje tako da perad odmah izgubi svijest i ostane u tom stanju do nastupa smrti.7.1.2. Sva oprema za omamljivanje, usmrćivanje i klanje (uključujući i pričuvnu opremu) mora biti, na početku svakog radnog dana, provjerena od strane osposo-bljenog osoblja kako bi se ustanovilo da je ispravna i u dobrom stanju.7.1.3. Oprema za omamljivanje električnom strujom (vodena kupka): napon i jakost električne struje treba prije upotrebe provjeriti uz pomoć opreme koja može simu-lirati otpor ptice obješene na lire (1000-2500 Ohma) ili otpor ptičje glave (300-400 Ohma), ovisno o mjestu na kojem se nalaze elektrode. Sve oštećene lire moraju biti zamijenjene.


8

7.1.4. Oprema za omamljivanje/usmrćivanje plinom: senzori i oprema za analizi-ranje plina moraju biti čišćeni svakodnevno i baždareni po potrebi. Cijev između senzora i naprave za omamljivanje također mora biti provjerena i čišćena svakod-nevno. 7.1.5. Pištolji za omamljivanje: Moraju biti rastavljeni i temeljito očišćeni na kraju svakog radnog dana, čak i onda kad su bili korišteni samo jednom.7.1.6. Električna oprema za ručnu upotrebu (kliješta za omamljivanje): elektrode moraju biti temeljito očišćene pomoću četke od žice nakon omamljivanja svakih 25 do 50 komada peradi ili prema količini prljavštine koja se skupila.7.1.7. Pričuvna oprema za omamljivanje (električni omamljivač za ručnu upotrebu ili pištolj za omamljivanje): mora biti držana na mjestu omamljivanja, u ispravnom stanju, lako dostupna i spremna za korištenje.7.1.8. Oprema za automatsko rezanje vrata: ova naprava mora biti redovito pode-šavana i održavana. Također se svakodnevno mora provjeriti je li oštrica za rezanje pravilno postavljena.7.1.9. Sva oprema za omamljivanje mora svaki radni dan biti temeljito očišćena i održavana u ispravnom stanju.7.1.10. Redovito provjeravanje i održavanje opreme za omamljivanje i klanje mora biti evidentirano, a podaci o tome moraju biti dani veterinarskoj inspekciji na uvid.

7.2. Postupak omamljivanja

7.2.1.Pri postupku omamljivanja peradi se ne smije uzrokovati nepotrebna bol, patnja ili strah. Perad mora izgubiti svijest na dovoljno dugo razdoblje kako bi se osigurao nastup smrti prije vraćanja svijesti. 7.2.2.Perad mora biti omamljena pomoću jedne od ovih metoda:

• električnom strujom,• pištoljem za omamljivanje (koji se treba koristiti samo kao pričuvna oprema

ili za hitno klanje),• izlaganjem ugljičnom dioksidu.

7.2.3. Krvarenje peradi mora nastupiti odmah nakon omamljivanja, bez obzira na to koja je metoda korištena. 7.2.4. Omamljivanje električnom strujom može biti putem vodenih kupki što se najčešće koristi u klaonicama velikog kapaciteta, dok se u klaonicama maloga ka-paciteta ili kao pričuvna oprema mogu koristiti električna kliješta za omamljivanje koja se primjenjuju samo na glavi peradi. Kao pričuvna oprema može se koristiti i pištolj za omamljivanje peradi.7.2.5. Perad je potrebno neprestano promatrati tijekom postupka omamljivanja kako bi se utvrdilo je li djelotvorno omamljena. Ako perad nije djelotvorno oma-


9

mljena, mora biti omamljena ručno uz pomoć električnih kliješta ili pištolja za oma-mljivanje i zaklana ili usmrćena bez odgađanja.7.2.6.Vrijeme omamljivanja se računa od trenutka kada perad izlazi iz električne kupke ili, u slučaju korištenja kliješta za omamljivanje, od trenutka kada se elektro-de maknu s glave.7.2.7.Omamljena perad se može vratiti svijest tako da je od najveće važnosti da iskrvari prije nego se osvijesti.

7.3. Prepoznavanje učinkovitog omamljivanja

7.3.1. Znakovi koji ukazuju na učinkovito omamljivanje električnom strujom: • vrat je zakrivljen tako da glava stoji okomito,• nema ritmičnog disanja, • noge su ispružene i ukočene,• neprestani brzi tjelesni trzaji, • nema refleksa trećeg očnog kapka, • krila su pripijena uz tijelo.

7.3.2. Perad je neučinkovito omamljena ako:• ritmično diše (dišni otvor se miče)• postoji napetost u vratu (mogućnost pokretanja glave)• postoji refleks trećeg očnog kapka.

7.3.3. Znakovi koji ukazuju na učinkovito omamljivanje/usmrćivanje pištoljem za omamljivanje:

• lamatanje krilima,• jako grčenje tijela,• noge su ispružene i ukočene, • savijanje pa ispravljanje nogu, • nema ritmičnog disanja, • nema refleksa trećeg očnog kapka.

7.3.4. U slučaju da nedostaje neki od gore navedenih znakova, to može biti znak da omamljivanje nije uspjelo ili da se perad vraća svijesti. U oba slučaja perad se mora ponovno omamiti ili odmah usmrtiti uz pomoć primjerene pričuvne opreme.7.3.5. U slučaju dvojbe, stanje nesvijesti može se ustanoviti prema refleksu treptanja tako da se lagano dotakne rožnica oka (površina očne jabučice). Ako uočimo re-fleks treptanja moramo odmah omamiti perad. Iako to nužno ne znači da je perad sasvim pri svijesti, povratak refleksa treptanja nakon omamljivanja ukazuje na to da perad ima moždane funkcije te da postoji mogućnost vraćanja svijesti.7.3.6. Problemi pri omamljivanju koji ugrožavaju dobrobit peradi mogu nastati zbog:


10

• slučajnog elektrošoka prije omamljivanja,• nedovoljne jakosti struje i voltaže,• krivog smještaja elektroda,• povratka svijesti prije nastupa smrti.

8. Omamljivanje električnom strujom8.1. Omamljivanje električnom strujom u vodenoj kupki

Načela omamljivanja električnom strujom u vodenoj kupki opisana su u Dodatku I. ovoga Vodiča.Za omamljivanje peradi u električnim kupkama može se koristiti nisko ili visokofre-kventna električna struja.8.1.1. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom električne struje niske frekvencije (50 Hz)

8.1.1.1.U kupkama sa strujom niske frekvencije (od 50 Hz) u većine peradi smrt nastupa zbog srčanog udara. Ipak, moraju se prerezati vratovi svoj peradi u roku od 15 sekundi nakon izlaska iz kupke.

8.1.1.2. Najmanja jakost električne struje (mA) po ptici za omamljivanje u vode-noj kupki pri frekvenciji od 50 Hz prikazana je u Tablici 1.

Tablica 1. Najmanja jakost električne struje (mA) po ptici za omamljivanje u vodenoj kupki pri frekven-ciji od 50 Hz

Vrste peradi Jakost struje ( mA/ptici )Tovni pilići ( brojleri ) 120Kokoši nesilice ( na kraju proizvodnje) 120Pure 150Patke i guske 130

8.1.1.3. Perad treba biti izložena navedenoj jakosti struje najmanje 4 sekunde.8.1.2. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom električne struje visoke frekvencije

8.1.2.1. Pri omamljivanju peradi u električnoj kupki podešenoj na vrijednosti npr. između 50 Hz i 500 Hz može se izazvati srčani udar, a kod visokih frekvencija npr. iznad 500 Hz će doći samo do omamljivanje većine peradi.

8.1.2.2. Pri omamljivanju peradi električnom strujom sa visokim frekvencijama perad će ostati bez svijesti i neosjetljiva na bol samo kratko vrijeme pa se prerezivanje vratova peradi treba obaviti što je prije moguće (kroz 5 do 10


11

sekundi) nakon omamljivanja, kako bi se omogućilo iskrvarenje peradi prije vraćanja svijesti.

8.1.2.3. Prerezati se mora barem jedna vratna arterija iako do smrti dolazi puno brže ako se prerežu obje vratne arterije i vene.

8.1.2.4.U električnoj kupki kroz vodu prolazi nekoliko ptica istovremeno tako da se sve vrijednosti koje pokazuje ampermetar (koji mjeri jakost struje) odnose na ukupnu jakost struje u vodenoj kupki, a ne na onu koja prolazi pojedinom pticom. Količina struje koja prolazi kroz jednu pticu izračuna se dijeleći vrijed-nost koju prikazuje ampermetar s ukupnim brojem ptica koje za to vrijeme prolaze kroz kupku i mora odgovarati vrijednostima navedenim u Tablici 2.

Tablica 2. Najmanja jakost električne struje (mA) po ptici za omamljivanje u vodenoj kupki pri frekven-cijama većim od 50 Hz.

Frekvencija(Hz) Jakost struje ( mA/ptici )Pilići Purani

Do 200 Hz 100 250200 do 400 Hz 150 400400 do 1500 Hz 200 400

8.1.3. Opis djelotvornog postupka omamljivanja električnom strujom u vodenoj kupki

8.1.3.1. Oblik i veličina metalnih lira moraju odgovarati veličini nogu peradi tako da pritisak na zglobove nogu ne bude prejak te da se osigura strujni kontakt bez uzrokovanja nepotrebne boli.

8.1.3.2. Perad mora biti obješena na lire s obje noge.8.1.3.3. Linija za vješanje peradi mora biti što je moguće kraća te imati što manje

zavoja i padova, jer to potiče uznemirenost i mahanje krilima.8.1.3.4. Perad ne smije mahati krilima na ulazu u kupku za omamljivanje.8.1.3.5. Perad manje veličine koja vjerojatno neće moći biti omamljena u kupki

te ozlijeđena perad ne vješa se, nego se mehanički omami i odmah zakolje.8.1.3.6. Kada lire prolaze iznad vodene kupke mora biti osiguran neprekinut kon-

takt između lire i uzemljene prečke (elektrode) da ne bi dolazilo do prekida prolaza električne struje kroz perad.

8.1.3.7. Kontakt nogu i lire mora se vlažiti i to prije nego se perad objesi na njih, jer se tako smanjuje električni otpor i poboljšava provodljivost struje, a time i učinkovitost omamljivanja.

8.1.3.8. Kupka mora biti primjerene veličine i dubine za vrstu peradi koja se oma-mljuje.


12

8.1.3.9. Visina na kojoj je postavljena oprema za omamljivanje električnom stru-jom u vodenoj kupki mora biti podešena tako da osigurava da je glava i naj-manje ptice sasvim uronjena u vodu.

8.1.3.10. Glave peradi moraju biti potpuno umočene u kupku za omamljivanje, po mogućnosti do osnove krila.

8.1.3.11. Za poboljšanje provodljivosti u svježu vodu vodene kupke može biti dodana vodena otopina kuhinjske soli u količini 0,1 %.

8.1.3.12. Elektrode u vodenoj kupki za omamljivanje moraju se protezati čita-vom njenom dužinom.

8.1.3.13. Perad ne smije biti izložena udarima električne struje prije ulaska u kup-ku (mahanje krilima na ulazu u kupku) što se postiže ugradnjom izolirajuće površine koja sprječava udare električne struje na ulazu u kupku, a prije sa-mog omamljivanja.

8.1.3.14. Napon struje mora biti takav da jakost struje u vodenoj kupki predstavlja umnožak zahtijevane jakosti struje po ptici pomnoženo s brojem ptica koje su istovremeno uronjene u kupku.

8.1.3.15. Da bi se smanjio broj neučinkovito omamljene peradi, male ptice se ne smiju vješati na liniju zajedno sa ostalom peradi već ih je potrebno omamiti odvojeno.

8.1.3.16. Za mjerenje ukupnog napona i jakosti struje u vodenoj kupki mora biti osiguran električni uređaj koji sadrži voltmetar i ampermetar. Voltmetar i am-permetar moraju biti na vidljivom mjestu kako bi se osoblju olakšao postupak omamljivanja u električnoj kupki.

8.1.3.17. Ako se utvrdi da oprema za omamljivanje ne radi učinkovito, proces omamljivanja mora se zaustaviti dok se ne napravi provjera i dok se ne usta-novi da je kvar popravljen.

8.1.3.18. Tijekom toga postupka mora biti omogućen pristup peradi zbog njiho-vog skidanja s lira, a u slučaju da su već omamljene moraju se odmah zaklati.

8.1.3.19. Kod automatskih sustava mora postojati alarmni uređaj za slučaj kva-ra sustava za omamljivanje odnosno klanje te se mora osigurati i pričuvna oprema (manualna) kako bi svaka ptica koja izbjegne omamljivanje u vode-noj kupki ili automatsko prerezivanje vrata, mogla biti odmah omamljena i/ili usmrćena i mrtva prije ulaska u kotao za šurenje.

8.1.3.20. Perad koja ulazi u kotao za šurenje mora biti mrtva.8.1.4. Čišćenje i održavanje opreme

8.1.4.1. Čišćenju opreme treba pridati posebnu pozornost i ono se treba izvesti u skladu sa uputama proizvođača.

8.1.4.2. Vodene kupke se trebaju čistiti i dezinficirati svakog dana, a sa lira je, po-


13

red ostalog, potrebno odstraniti i nakupljene masnoće.8.1.4.3. Prije svakog klanja, ali i nekoliko puta tijekom dana, oprema za omamlji-

vanje i iskrvarenje mora biti provjerena od strane osposobljenog osoblja. 8.1.4.4. Svi uočeni problemi i nepravilnosti trebaju biti prijavljeni i popravljeni,

o čemu je potrebno voditi evidenciju koja se mora dati na uvid na zahtjev veterinarske inspekcije.

8.1.4.5. Redovite provjere opreme treba provoditi kvalificiran i za to ovlašten električar ili služba za održavanje.

8.1.5. Prevencija elektrošokova na ulazu u vodenu kupkuPodtočkom B. točkom 3. poglavlja II. Dodatka C. Pravilnika o zaštiti životinja pri kla-nju ili usmrćivanju propisano je da kupke za omamljivanje peradi zapreminom i dubinom moraju odgovarati vrsti peradi koja će biti omamljena te da se ne smiju prelijevati.8.1.6. Omamljivanje primjenom elektroda za omamljivanje (kliješta za omamljiva-nje)

8.1.6.1. Za omamljivanje peradi primjenom elektroda koristi se oprema sa stru-jom jakosti 300 do 400 mA kako je prikazano u tablici 3. ovoga vodiča. Kako bi se ovo postiglo, potrebna je izlazna voltaža od najmanje 110 V.

Tablica 3. Preporučena jakost struje uz frekvenciju od 50 Hz:

Vrsta peradi Jakost struje (mA)Brojleri (male ptice) 300 – 400Pure ili guske (velike ptice) 400

8.1.6.2. Elektrode koje se primjenjuju u području glave moraju biti tako dizajni-rane i konstruirane da se mogu prilagoditi peradi različite veličine. Površina elektroda mora biti dovoljno velika da se obuhvati glava peradi i da se osigura dobar kontakt s glavom.

8.1.6.3. Elektrode moraju biti pravilno primijenjene tako da naliježu sa svake stra-ne glave ptice čime se osigurava protok struje koji uzrokuje trenutni gubitak svijesti.

8.1.6.4. Zbog prljavštine na elektrodama ili na peradi primijenjena struja nailazi na veliki otpor zbog čega dolazi do lošeg kontakta elektroda s glavom pera-di i, posljedično, do neučinkovitog omamljivanja i patnje peradi. Upravo je to razlog da se otpor provođenju električne struje mora svesti na najmanju moguću mjeru.

8.1.6.5. Prethodno vlaženje glave ptice može poboljšati kontakt između glave i elektroda.


14

8.1.6.6. Za pravilno i učinkovito omamljivanje mora se osigurati:• redovno održavanje opreme,• redovno čišćenje i zamjena istrošenih elektroda,• pravilna primjena opreme.8.1.6.7. Prije početka omamljivanja perad treba biti sputana u stošcima ili obje-

šena na lirama da bi se osiguralo da ne mašu krilima te da se osigura precizna primjena elektroda.

8.1.6.8. Perad u stošcu, prije omamljivanja, ne smiju biti držana dulje od tri minute.8.1.6.9. Potrebno je fiksirati glavu ptice tako da se jednom rukom pridrži glava

ptice za podbradak, a drugom rukom se namjesti elektrode na glavu i to iz-među oka i ušnog otvora tako da se protežu dužinom cijelog mozga (Slika 1. i 2.).

Slika 1. Pravilan položaj elektroda na glavi peradi

Slika 2. Položaj elektroda u odnosu na mozak

8.1.6.10. Elektrode se ne smiju primijeniti u području vrata jer će tada izazvati paralizu, a ptica će ostati pri svijesti kada u potpunosti osjeća bol.

8.1.6.11. Vrijeme omamljivanja ovisi o veličini i vrsti peradi, ali elektrode trebaju


15

biti držane najmanje sedam (7) sekundi i najmanje dok ne prestane početno mahanje krilima.

8.1.6.12. Ako se perad nalazi u stošcu ne može se promatrati mahanje krilima pa je u tom slučaju potrebno promatrati nastup ukočenosti i ispružanja nogu.

8.1.6.13. Osoba koja obavlja omamljivanje mora provjeriti je li perad učinkovito omamljena.

8.1.6.14. Znakovi učinkovitog omamljivanja su:• zakrivljen vrat sa okomito držanom glavom i potpuno otvorenim očima,• nema ritmičkog disanja,• ukočene istegnute noge,• stalno brzo treperenje tijela,• krila su stisnuta uz tijelo (nakon početnog nekontroliranog mahanja krilima).8.1.6.15. Perad je neučinkovito omamljena ako:• ritmično diše (dišni otvor se miče)• postoji napetost u vratu (mogućnost pokretanja glave)• postoji refleks trećeg kapka (žmirkajuće membrane).8.1.6.16. Ako postoje znakovi koji ukazuju na to da perad nije bila učinkovito

omamljena, omamljivanje je potrebno odmah ponoviti.8.1.6.17. Elektrode ne smiju biti postavljene na glavu peradi i omamljivanje ne

smije započeti sve dok nije sigurno da se sa iskrvarenjem može započeti bez odgode.

8.1.6.18. Perad mora biti zaklana u roku od 10 sekundi nakon omamljivanja i to presijecanjem barem jedne vratne arterije i vene.

8.1.6.19. Pure i guske moraju iskrvarivati najmanje dvije minute, a druga perad najmanje jednu i pol minutu prije daljnjih postupaka.

8.1.6.20. Obvezna je provjera nastupa smrti, što se osigurava doticanjem oka i ako pri tome dođe do pokretanja trećeg očnog kapka to znači da treba pro-duljiti vrijeme iskrvarenja.

8.1.6.21. Oprema za električno omamljivanje mora biti redovno provjerena od strane ovlaštene osobe kako bi se osigurala propisana jakost struje. Ovo se postiže pomoću instrumenta koji testira protok električne struje kroz model koji simulira otpor glave peradi.

8.1.6.22. Elektrode se redovito moraju čistiti žičanom četkom, najmanje nakon omamljivanja svakih 25 do 50 komada peradi odnosno prema količini prljav-štine koja se nakupila.

8.1.6.23. Ukoliko se utvrdi da oprema za omamljivanje ne radi učinkovito, proces omamljivanja mora se zaustaviti dok se ne napravi provjera i dok se ne usta-novi da je kvar popravljen.


16

8.1.6.24. Kada se ne koriste, kliješta treba skladištiti na suhom mjestu, a elektrode zaštititi od oštećenja.

8.1.6.25. Voltmetar i ampermetar trebaju biti na vidljivom mjestu kako bi se olak-šao rad osobi koja obavlja omamljivanje.

9. Omamljivanje pištoljem za omamljivanje9.1. Pri upotrebi pištolja za omamljivanje izaziva se učinkovito omamljivanje i smrt peradi. Pištolj se često koristi i kao pričuvna metoda kada druge metode zakažu.Upotrebom postojećih pištolja za omamljivanje s penetrirajućim kli-nom uzrokuje se ozbiljne frakture lubanje i oštećenja mozga nakon čega na-stupa smrt.

9.2. Možemo koristiti dvije vrste pištolja za omamljivanje:

• pištolj s nabojem koji može imati dvije vrste glave: ravnu glavu koja je prepo-ručena za piliće i kokoši, te izbočenu za pure, koja se isto tako može koristiti za piliće i kokoši,

• zračni pištolj kod kojeg je udarac rezultat rada kompresora s visokim priti-skom. Pri korištenju ravne glave pritisak koji je potreban da bi se učinkovito usmrtili pilići ili kokoši iznosi 7,5 atm, a pri korištenju izbočene glave 8 atm.

9.3. Pištolj za omamljivanje peradi s plastičnom udarnom glavom često se ko-risti za usmrćivanje peradi na farmama, a i kao pričuvna oprema u klaonicama. Kod tih pištolja treba uzeti u obzir promjer i brzinu klina kao i dubinu prodira-nja, što je značajno za osiguranje humanog omamljivanja/klanja.

9.4. Omamljivanje pištoljem se temelji na udarcu u glavu peradi nakon čega slijedi gubitak svijesti i smrt.

9.5. Nakon omamljivanja potrebno je perad usmrtiti dislokacijom vrata ili iskr-varenjem. 9.6. Pištolj za omamljivanje treba biti provjeravan svakodnevno kako bi se osiguralo da je udarna brzina klina dovoljno učinkovita da omami ili ubije pticu.

9.7. Da bi se omogućilo precizno postavljanje pištolja perad mora biti primje-reno sputana:


17

• u stošcu za iskrvarenje (Slika 3.), • na lirama ili• držane od strane pomoćnika.

Slika 3. Stožac za iskrvarenje

9.8. Cijev pištolja za omamljivanje treba biti stavljena na najvišu točku glave, u sredinu, a pištolj treba biti usmjeren prema dolje.

9.9. Osoba koja obavlja omamljivanje mora provjeriti je li perad pravilno oma-mljena odnosno usmrćena (kornealni refleks).

9.10. Ako postoje znakovi koji ukazuju na to da perad nije bila primjereno oma-mljena /usmrćena, mora ih se odmah ponovno omamiti odnosno usmrtiti uz pomoć pričuvne opreme.

Slika 4. Omamljivanje kokoši Slika 5. Omamljivanje pura


18

10. Omamljivanje/usmrćivanje plinom10.1. Odredbe za usmrćivanje plinom odnose se na omamljivanje kokoši i pura, a nisu primjenjive na ostalu domaću perad.

10.2. Mješavine plinova koje se koriste za omamljivanje peradi sastoje se od:

• 40% ugljičnog dioksida, 30% kisika i 30% dušika (perad je izložena ovoj mje-šavini plinova tijekom najmanje dvije minute), a nakon toga je još izložena tijekom jedne minute 80% ugljičnom dioksidu, ili • bilo koje mješavine argona, dušika ili drugih inertnih plinova sa

atmosferskim zrakom i ugljičnim dioksidom pri čemu koncentracija ugljičnog dioksida ne smije biti viša od 30%, a rezidualnog kisika 2% (perad je ovoj mješavini plinova izložena tijekom najmanje dvije mi-nute), ili

• argona, dušika, drugih inertnih plinova ili bilo koje mješavine ovih plinova u atmosferskom zraku sa maksimalno 2% rezidualnog kisika (perad je ovoj mješavini plinova izložena tijekom najmanje dvije mi-nute), ili

• ugljičnog dioksida najmanje koncentracije od 55% (perad je djelovanju ugljičnog dioksida izložena tijekom najmanje dvije minute).

10.3. Zahtjevi za učinkovitu upotrebu plina su sljedeći:

• komprimirani plinovi moraju biti vaporizirani prije upotrebe u komori i mo-raju biti sobne temperature da bi se spriječio temperaturni šok. Ni pod kojim uvjetima čvrsti plinovi pri temperaturi smrzavanja ne smiju biti dodani u ko-moru.

10.4. Mješavine plinova moraju biti vlažene.

10.5. Primjerena mješavina kisika i ugljičnog dioksida treba biti primijenjena i stalno održavana u komori u visini peradi da bi uslijedila anoksija (nedostatak kisika).

10.6. Ne smije se dogoditi da perad izložena mješavini plinova dođe k svijesti. Ako je potrebno, može se produljiti vrijeme izloženosti plinu.

10.7. Pri omamljivanju plinom mora se koristiti uređaj za mjerenje koncentraci-je kisika i/ili ugljičnog dioksida unutar komore i to u visini peradi.


19

10.8. Sustav mora imati sposobnost održavanja potrebne koncentracije plino-va unutar komore.

10.9. Tijekom korištenja, koncentracija kisika i/ili ugljičnog dioksida u komori mora stalno biti praćena te vidljiva osobi koja upravlja sustavom za oma-mljivanje.

10.10. Oprema za usmrćivanje peradi plinom mora biti dizajnirana, izrađena i održavana na način koji osigurava da se perad ne ozlijedi pri prolasku kroz njih.

11. Iskrvarenje 11.1 Perad ne smije biti uronjena u električnu kupku za omamljivanje ako nije sigurno da poslije toga može biti iskrvarena bez odgode.

11.2. Prije iskrvarenja potrebno je, u skladu sa uputama iz točke 7.3.1. ovoga Vodiča, provjeriti je li perad primjereno omamljena. U slučaju dvojbe potrebno je provjeriti kornealni refleks tako da se lagano dotakne rožnica oka (površina očne jabučice).

11.3. U slučaju da perad nije primjereno omamljena, mora odmah biti usmrće-na ili ponovno omamljena uz pomoć pričuvne opreme i to prije prerezivanja vrata.

11.4. Svak perad koja pokazuje znakove povratka svijesti mora biti ponovno odmah omamljena.

11.5. Rezanje vrata peradi mora se obaviti unutar 10 sekundi od završenog omamljivanja visokofrekventnim strujama i unutar 15 sekundi od završenog omamljivanja niskofrekventnim strujama.

11.6. Pri korištenju automatskog rezača vrata mora biti prisutna osposobljena osoba kako bi utvrdila je li naprava prerezala barem jednu karotidnu arteriju, a najbolje je prerezati obje vratne vene i arterije (vidljivo na Slici 6.).


20

Slika 6. Iskrvarenje prerezivanjem vratnih arterija i vena

11.7. Gubitak krvi mora biti brz i obilan.

11.8. Ako automatski rezač vrata ne radi učinkovito, perad mora biti odmah za-klana, a pokretna vrpca zaustavljena kako bi se problem riješio.

11.9. Daljnji postupci s pilićima i kokošima ne smiju se provoditi najmanje tri-deset sekundi nakon rezanja vrata ili dok ne nestanu svi refleksi moždane ak-tivnosti.

11.10. Perad mora biti mrtva prije ulaska u posudu/bazen za šurenje.

11.11. Kada se pokretna vrpca zaustavi zato što je dobrobit peradi dovedena u pitanje, a prije njenog ponovnog pokretanja mora se provjeriti sljedeće:

• učinkovitost metode za omamljivanje • učinkovitost metode za iskrvarenje • dopušteni vremenski razmak između rezanja vrata i šurenja peradi.

12. Literatura1. Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06)2. Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, broj 39/98)3. World Organization for Animal Health ( OIE ), Terrestrial Animal Health Code,

Section 3.7., http://www.oie.int/eng/normes/mcode/en_sommaire.htm4. EFSA - European Food Safety Authority, http://www.efsa.eu.int, The EFSA Jour-

nal (2004), 45, 1-29, Welfare aspects of the main systems of stunning and killing


21

the main commercial species of animals 1 of 29, Opinion of the Scientific Panel on Animal Health and Welfare on a request from the Commission related to welfare aspects of the main systems of stunning and killing the main commer-cial species of animals (Question N° EFSA-Q-2003-093)

5. HSA – Human Slaughter Association, www.hsa.org.uk

DODATAK I.Načela omamljivanja električnom strujom

Osnovno načelo omamljivanja električnom strujom je da se kroz elektrodu u vode-noj kupki pustiti dovoljno jaka struja koja prolazi kroz mozak peradi čime se pore-meti normalna moždana aktivnost. Oprema koja se koristi za omamljivanje peradi mora biti dizajnirana i konstruirana te se mora koristiti i održavati tako da se osigura učinkovito omamljivanje. Jedino se na taj način perad može odmah dovesti u sta-nje bez svijesti i biti neosjetljiva na bol te ostati tako do trenutka smrti.Pri omamljivanu električnom strujom u vodenoj kupki odnos između jakosti i na-pona struje te otpora izražava se Ohmovim zakonom. Jakost struje se izražava u amperima, napon u voltima, a otpor u ohmima. Jakost struje korištene u električ-nim kupkama mjerimo ampermetrom, a napon voltmetrom.

Ohmov zakon:

Jakost struje (I)=Napon (U)

Otpor (R)Na primjeru omamljivanja peradi električnom strujom u vodenim kupkama, ovaj zakon znači da jakost struje koja prolazi kroz svaku pojedinu pticu ovisi o ukupnom naponu i pojedinačnom otporu svake ptice.

a) Električna struja

Postoje dva tipa električne struje: izmjenična struja, kod koje se smjer toka struje mijenja te istosmjerna struja, koja ima stalan tok. Omamljivači u električnoj kupki uglavnom rade na izmjeničnu struju visoke frekvencije. Oblik strujnog vala opisuje oblik jednog strujnog ciklusa; frekvencija struje, koja se mjeri u hertzima (Hz) govori koliko se puta u sekundi ponovi jedan ciklus u valu. Kod struje frekvencije 50 Hz znači da se ciklus ponovi 50 puta u sekundi. Valovi više frekvencije ponavljaju se više puta u sekundi (npr. 200 Hz se ponovi 200 puta u sekundi)


22

b) Električna struja u vodenim kupkama

Omamljivanje peradi električnom strujom u vodenim kupkama izvodi se tako da glave peradi prolaze kroz kupku u kojoj se nalazi aktivna elektroda i stvara strujom nabijenu vodu. Glave peradi se uranjaju u vodu i električna struja prolazi kroz perad sve do „lira“ i gornje rampe (elektrode) koja je uzemljena.

Slika 1. Dijagram prikazuje prolaz peradi kroz vodenu kupku

Kada struja prolazi kroz glave peradi uzrokuje stanje bez svijesti (omamljivanje) i, ovi-sno o frekvenciji i jakosti struje, može uzrokovati ventrikularnu fibrilaciju srca odnosno srčani udar. U električnoj kupki kroz vodu prolazi nekoliko ptica istovremeno tako da se sve vrijednosti koje pokazuje ampermetar (koji mjeri jakost struje) odnose na uku-pnu jakost struje u vodenoj kupki, a ne na onu koja prolazi pojedinom pticom.Količina struje koja prolazi kroz jednu pticu može se izračunati dijeleći vrijednost koju prikazuje ampermetar s ukupnim brojem pperadi koja za to vrijeme prolaze kroz kupku. Teško je izračunati točnu vrijednost jer jakost struje koju prima pojedina ptica ovisi o otporu koji pruža tijelo ptice, o kontaktu između okova i nogu ptice (slab kontakt – veći otpor), o kontaktu između okova i uzemljene elektrode, zbog razlike u otporu lubanje i/ili nogu te da li su krila u vodi prije glave i slično.U usporedbi s električnim omamljivanjem niske frekvencije, električno omamljiva-nje visoke frekvencije se sve više koristi jer smanjuje vjerojatnost loma prsnih kostiju i krvarenja.Ako se utvrdi neučinkovito omamljivanje, traka se mora smjesta zaustaviti, provje-riti i popraviti prije sljedećeg korištenja.


23

DODATAK II.Načela sprječavanja pojave šokova na ulazu u vodenu kupku

Općenito

Šokovi prije omamljivanja nastupaju ako krila peradi dođu u kontakt s kupkom pri-je glave, ako udare u rub kupke kad perad ulazi u kupku ili kada se strujom nabijena voda izlije iz kupke na ulaznu rampu.Mahanje krilima na ulazu u kupku može povećati vjerojatnost pojavljivanja šokova prije omamljivanja, što za posljedicu može imati da perad ‘preleti’ električnu kupku i u potpunosti izbjegne omamljivanje.Krila gusaka i pura, zbog širokog raspona, vise niže od njihovih glava tako da je vjerojatnost pojave šoka prije omamljivanja veća kod te dvije vrste peradi nego kod ostalih. Situaciju može pogoršati i traka s lirama koja koso pada u kupka.

Kako izbjeći šokove prije omamljivanja

1) Spriječiti prelijevanje vode na ulasku u električnu kupku.2) Za postrojenja malog protoka, gdje samo jedna ptica sama prolazi kroz kupku, mogu se koristiti detektori koji uključuju struju kada je ptica na odgovarajućem položaju.3a) Za postrojenja velikog protoka, gdje istovremeno više peradi prolazi kroz kupku, učinkovita je strmo nagnuta ravna rampa pričvršćena na ulazu u kupku.Rampa se treba protezati iznad vode tako da traka s lirama privlači perad duž rampe, a glava im se vuče po rampi te ih onda zaljulja u vodu jednim potezom. Na taj način, glava i krila završe u vodi istovremeno i perad je odmah omamljena.(vidi sliku 2)

Slika 2. Dijagram prikazuje kako smanjiti šokove prije omamljivanja korištenjem ulazne rampe koja zaljulja perad u električnu kupku u jednom potezu


24

3b) Dok ulazna rampa pomaže u smanjenju pojave šokova prije omamljivanja do problema može doći ako se voda iz kupke izlijeva na rampu. Ulazna rampa se može izolirati korištenjem izolacijskih materijala i odstojnika koji se nalaze između izolacij-skog sloja i izvorne površine rampe (vidi sliku 3). Na taj način voda koja se prelijeva na ulazu ne dolazi izravno na područje koje je u dodiru s peradi nego teče ispod, između dva sloja.

Slika 3. Dijagram prikazuje kako ulazna rampa može biti izolirana od sustava električne kupke kori-štenjem izolacijskih slojeva

3c) Na ulaznoj rampi se mogu koristiti PVC rešetke tako da će voda koja pljusne na ulaznu rampu isteći kroz rešetku i neće doći u kontakt sa peradi koja se kreće na rampi.(vidi sliku 4).

Slika 4. Pogled s prednje i gornje strane na rampu izoliranu od sustava električne kupke korištenjem PVC rešetke

vodič za postupanje s peradi

Documents