ispravno postupanje s djecom - baby handling

UD

RUG

A R

OD

ITEL

JA D

JECE

S O

TE

ENJE

M V

IDA

ID

OD

ATN

IM P

OTE

KO

AM

A U

RA

ZVO

JUISPRAVNO

POSTUPANJE SDJETETOM

BABY HANDLING

Zahvaljujemo svim roditeljima

koji su svojim entuzijazmom

pripomogli stvaranju ovog prirunika,

kao i svim strunjacima

na korisnim savjetima.

ISBN 953-99849-1-2

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 639801

ISPRAVNOPOSTUPANJE S

DJETETOM

BABY HANDLING

ZAGREB, 2007.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA IDODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

Autori:mr sc. Nada Bjeli, dipl. ing.

mr sc. eljko Mihokovi, dipl. ing.

Struni suradnici:prof. dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak, neuropedijatar

prof. dr sc. Marta Ljubei, psiholog-logopedIrena Vrear, dipl. fiziot.

Struna recenzija:doc. dr sc. Ines Jokovi-Oreb

Jasminka Gagula, vft Bobath terapeut

Fotografije:Eva, Frida, Benjamin, Denis

Lektura:Andreja Fier, prof.

Izdava:udruga roditelja djece s oteenjem vida

i dodatnim tekoama OKO

Financirali:Hilton/Perkins Program

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

This publication is supported in part by Hilton/Perkins Programof Perkins School for the Blind, Watertown, Massachusetts.

The Hilton/Perkins Program is funded by a grantfrom the Conrad N. Hilton Foundation of Reno, Nevada .

UVODNA RIJE RODITELJA .................................... 5

PODIZANJE.................................................................. 8

SPUTANJE................................................................ 10

PREVIJANJE .............................................................. 12

HRANJENJE............................................................... 14

PODRIGIVANJE......................................................... 16

DRANJE ................................................................... 18

NOENJE.................................................................... 20

PRESVLAENJE ....................................................... 22

BORAVAK NA TRBUHU ........................................... 24

RANA STIMULACIJA ............................................... 27

SAVJETI STRUNJAKAZA RANU KOMUNIKACIJU .................................... 33

SADRZAJ


Edukativni prirunik Ispravno rukovanje s djetetom -baby handling vrlo je koristan materijal kojim bi bilo uputnoda se slue roditelji sve djece, a napose neurorizine i djeces neurorazvojnim smetnjama.

U prvom sluaju preporuenim ispravnim postupcimapoticao bi se normalan razvoj djeteta, te eliminirali sekundarnitetni imbenici okoline.

U drugom sluaju navedeni postupci bili bi korisna dopunaterapijskim postupcima i usklaeni s programom koji provodestrunjaci, a ovise o dobi djeteta, vrsti i teini neurorazvojnogodstupanja.

Edukativni materijal takve vrste nedostaje u Hrvatskoj iodlino se uklapa u koncept Preventivnih programa i izraduprijedloga praenja djece s neurorizikom koji provodiMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te programa radaAkademije za razvojnu rehabilitaciju u Hrvatskoj.

Prof dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak Predsjednica Akademije za razvojnu rehabilitaciju

Preporuka


Svi znamo da je poroaj jedna od najveih trauma i zamajku i za novoroene. Dok majino tijelo trpi najveebolove (trudove), za novoroene je to veoma velika promjena - odvajanje od udobnog, toplog i sigurnog mjesta i poetaksamostalnog ivota. to je poroaj bio tei i dugotrajniji,trauma je vea, pa su i vee mogunosti da novoroeneloije reagira na tu promjenu. Strunjaci smatraju da velikbroj novoroenadi ima modana krvarenja kao odgovor natraumu roenja. U 10% djece ta su krvarenja jae izraena,a kod 2-3 % stanje e biti veoma teko. Oteenje mozganastaje i zbog manjka kisika te poremeaja cirkulacije tzv.hipoksino-ishemina oteenja mozga. Zbog grae mozga,najee u veem ili manjem opsegu stradava podruje zamotoriku, a u teim sluajevima za govor, vid i kognitivnozakljuivanje.

U Hrvatskoj se ultrazvuk (UZV) mozga radi samo koddjece gdje se sumnja u modano krvarenje i ve spomenutahipoksino-ishemina oteenja (nedonoad, rizinatrudnoa, prenatalne sumnje u poveanje modanih komoraitd). U sluaju laganog modanog krvarenja mozak veomauspjeno i brzo resorbira krv, pa se na UZV mozga (ako seradi u kasnijim djetetovim mjesecima) modano krvarenjeniti ne vidi, kao ni blaa hipoksino-ishemina oteenja.

Vrlo je vano da svi roditelji novoroene djece buduobavijeteni o ispravnim postupcima njege svojeg djeteta.Naime, ispravnim dizanjem, sputanjem, presvlaenjem,hranjenjem i igranjem, odnosno ispravnim postupcima usvakodnevnom ivotu obitelji (a toga tijekom dana uistinuima vrlo mnogo), roditelji mogu onemoguiti razvijanje

Uvodna rijec roditelja

5UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA IDODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

takozvanih loih obrazaca pokreta: izvijanje unazad u luku,spastinost, nemogunost kontrole glavice i trupa, krianjenoica, zabacivanje glavice unazad itd. Ti loi obrasci pokretaproizilaze (zbog oteanja mozga) iz djetetove nemogunostida pravilno napravi neke pokrete (podizanje glavice, prevrtanjes lea na trbuh i obratno, odizanje o laktove i akice itd)pomou kojih se dijete izvlai iz njemu neugodnih situacijai uz koje se moe samostalno gibati (npr. puzati).

Vama je, kao roditelju, svejedno kako ete dijete podignutiiz leeeg poloaja, ali Vaem djetetu NIJE! Radi dobrobitiVaeg djeteta, nauite ispravan nain svakodnevnih aktivnostis djetetom.

Ispravnim postupcima djetetovu mozgu stalno aljeteinformacije o pravilnim poloajima i kretnjama, pa tako inesvjesno dijete vjeba cijeli dan. Na taj sam nain moglasmanjiti vjebanje sa svojim sinom na 45-60 minuta na dan(to je dijete starije, poveava se koliina vjebanja) jer sams njim neprestano provodila ispravne postupke. To sammogla napraviti bez grinje savjesti jer sam znala da njegovmozak najbolje ui kroz igru i ne-prisilu.

Pri ispravnom postupanju pazite da su djetetove ruiceuvijek naprijed (ne smiju zaostati iza njegovih lea ili sastrane), da su laktovi ispred ramena (razmislite, i mi odrasli,to god da radimo, uvijek su nam ruke ispred nas), te daradite rotaciju trupa (veoma vano i za sjedenje i za hodanje).Dok je dijete posve malo, potiite ga da boravi u laganoskvrenom poloaju (kao fetus u maternici, ali manjeskvreno) jer je to suprotan poloaj od savijanja u luk unazad.To se u leeem poloaju dobiva tako da ga stavimo u bonipoloaj i podupremo srolanim runikom ili pelenom (dijete

6 UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA IDODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

i runik imaju oblik slova C). Ruice mu moraju biti ispredtijela, a pazimo da mu glavica nije zabaena unazad. To jetzv. gnijezdo (engl. nest).

Razlika izmeu ispravnih i neispravnih poloaja je umalim, ali vanim detaljima. Izreka tipa Pa i ja veoma slinoradim sa svojim djetetom ima jednu ali veliku manu: slinonije isto, i u tome je bit problema.

Evo jednostavne usporedbe: kada radite fin i komplicirankola, tada se tono pridravate recepta, a ne radite netoslino receptu (pa zato i postoje knjige recepata, zar ne?)

Na slikama je dan prikaz kako NE SMIJETE raditi sasvojim djetetom. Slike slue da shvatite kako ne smijeteraditi i da dobijete osjeaj da postoji i drugi nain ophoenjas djetetom. Koji je ispravan nain za Vae dijete, pokazate Vam Va lijenik i terapeut u skladu s dobi, razvojnimstatusom i dijagnozama Vaeg djeteta. Naime, ne postojejedinstvene preporuke jer je svako dijete jedinstveno i njemuse prilagoavaju osnovni obrasci (npr. nekome treba dratirairena koljena, a nekome ne).

Stoga, uvijek pitajte svog terapeuta koji nain odgovaraVaem djetetu.

Svakodnevno ispravno postupanje s djetetom vrlo etebrzo nauiti i vie neete niti znati za drugaiji nainpostupanja.



Dijete se ne smije podizati izleeeg poloaja tako da gapodignete kao paketi (podme-tnete ruke ispod njegove glavicei guze i prenosite ga) ili, kada je

starije, da ga uzmete ispod pazuhai kao lutku podignete u zrak.Ispravan nain je da ga prekosvoje ruke zarotirate na stranu(ruka Vam je poloena izmeunjegovih noica i dri rame na

PODIZANJE

2

3

4

1


NE

NE

koje ete okrenuti dijete, slika 2),njegovu gornju, slobodnu ruicuprebacite preko svoje ruke (slika3 i 4), te, ako je potrebno, pridrite

5

njegovu glavicu i podignete ga(slika 5). Na taj ste nain potivaliosnovna pravila: ruice su bileispred tijela i radili ste rotaciju..

6

NE

Kod sputanja se ideobratnim redoslijedom odpodizanja: dijete dritebono na svojoj ruci, prvoga spustite bono nanjegovu guzu i kuk (slika4), pa ga polagano spustite

SPUSTANJE

na podlogu (slika 5 i 6).Kada e dijete moikontrolirati vlastitu glavicu,tada ga potiemo da seosloni na ruicu.


1

2

3


4

5

6

Uobiajeno je kodmijenjanja pelena i brisanjadjetetove guze dijete primitiza stopala i podignuti munoice uvis, te obavitipotrebne radnje tj. obrisatiguzu, izvui prljavu pelenu

PREVIJANJE

i staviti istu. Ispravan nainje malo drugaiji jer sedijete ne dri za stopalanego svoju ruku stavimoizmeu djetetovih noica idrimo njegovu natko-ljenicu, dok smo drugu


1

2

3

noicu naslonili na svojuruku. Na taj nain veomajednostavno moete obrisatiguzu i promijeniti pelenu,a dijete je opet u ispravnom,lagano skvrenom poloaju.


4

5

6

Tijekom hranjenja, bilona majinim prsima ili naflaicu, uvijek treba pazitida djetetovo tijelo budelagano skvreno i nagnutona majina/ hraniteljskaprsa, te da su obje ruiceispred bebina tijela, a nenpr. ispod majina pazuha(to je uobiajeno) ili da mu

HRANJENJE

vise sa strane. Takoer trebaobratiti pozornost napoloaj djetetove glavicekoja ne smije biti zabaenaunazad, nego laganonagnuta prema naprijed.


1

2

NE


3

4

NE

NE

NE

NE

NE

Kad stavimo dijete nasvoje rame da se podrigne,jednom ga rukom drimoispod guze, a drugom mupridravamo glavicu takoda tu ruku naslonimo na

21

3

njegova lea i tako mu da-jemo potporanj. Veoma jevano obratiti pozornost dasu djetetove ruice isprednjegove glavice, tj. da sumu oba lakta na vaimramenima

PODRIGIVANJE


45

6


Dok je dijete jako maleno,nosimo ga u naruju kao da gaelimo ununati, pazei da su muobje ruice naprijed, te da jesveukupno lagano skvreno. Akosjedimo, djetetove noice mogupoivati na naoj lagano podignutojnozi (npr. kada imamo prekrienenoge). Tako osiguravamo dovoljan

2

1

3

nagib djetetova tijela i ispravnuskvrenost. U svojem krilumoemo dijete drati i u bonompoloaju i na trbuhu. Dijetedovedemo u taj poloaj na isti nainkao kod podizanja (naa ruka

DRZANJE

izmeu njegovih noica i lei nanjegovu trupu, te ga laganozakrenemo). U bonom poloajuopet moramo paziti da mu je gornjanoica lagano skvrena, a donjaispravljena, dok je naa ruka izme-u njegovih koljena.

Dok npr. gledamo televiziju ilise igramo s djetetom, drimo ga


45

6

na leima u svojem krilu tako dalagano podignemo svoja koljena(na taj nain formiramo zatitnukoljku), a njegova je guzanaslonjena na na trup, noice supodignute u zrak i naslonjene nanae grudi i dodiruju se stopalima.Stavimo djetetove ruke na njegovtrbuh, uimo ga da se gladi po

noicama, drimo ga za ruice ipjevamo mu ili mu damo nekuigraku da je dri u ruicama. Tajpoloaj je veoma smirujui zadijete i moete se njime koristitisvaki put kad je beba neraspolo-ena, cendrava ili nezainteresirana

za suradnju. Ugodu moete upot-puniti laganim podizanjem i sputa-njem vlastitih nogu jer ete ga nataj nain lagano ljuljati.

Ovaj poloaj ima mnogo pred-nosti (kontakt oima majke i dje-teta, dovoenje udova u centralnutoku, upoznavanje vlastita tijelaitd.) i zato se njime esto koristite.


Kod malena djeteta noenjese sastoji od dranja i poloajaza podrigivanje.

Kod starijeg djeteta imamojo nekoliko varijanti. Moemoga drati okrenutog od nas (kao

1

3

u klokanici), pritom nam jejedna ruka ispod njegove guze(formira sjedalicu), a drugommu drimo ruice ispred tijelatako da su mu naslonjene nanau ruku. Drugi je nain da

NOSENJE

2


4ga drimo u polusjedeem(kada je starije, u sjedeem)poloaju, naslonjenog na naetijelo, obujmimo ga jednomrukom iji dlan lei ispodnjegove guze. Pritom mu jednunogu vie savinemo od druge.Moemo ga nositi i na svojemboku tako da ga zajai i da sumu obje noge lagano skvrene,a da nas ruicama grli okovrata (tako su mu ruice opetispred tijela).


NE

Roditelji e modanajveu promjenu zamijetitikod presvlaenja jer seispravno presvlai tako dase dijete cijelo vrijemerotira s jednog boka nadrugi u roditeljevu krilu.

1

2

3

Kada je dijete starije,presvlaenje se radi ud j e t e t o v u s j e d e e mpoloaju u vaem krilu/strunjai. Pritom opet mo-rate paziti na poloaj dje-tetovih ruica. Znai, dijetese ne oblai tako da onolei pasivno na leima.

PRESVLACENJE


56

4

NENE

NE

BORAVAK NA TRBUHU

Danas mala djeca (dojen-ad) provedu veinu svogvremena leei na leima.Zbog toga mnogo gube jer nisuni upoznata s kvalitetnimvremenom boravka na trbuhu.Dojenad treba svaki dan nekovrijeme provoditi u potrbu-nom poloaju zbog jaanjamiia i samosvijesti o vlas-titom tijelu te zbog dobivanjatemelja za kasnije razvojneprekretnice.

Potrbuni poloaj moese provoditi svaki put kadaje Vae dijete budno i podVaim nadzorom. U trenu-cima presvlaenja ili Vaeigre s njim, stavite ga na parminuta na trbuh.

Razlozi za potrbuni poloajsu:

1. Jaa dojenad - mala djecakoja vrijeme provode upotrbunom poloaju jaajuvrat od najranije dobi.Vratni su miii vani kodkontrole glave.


2. Puzanje, uporaba ruku - upotrbunom poloaju djecase ue micati s jedne nadrugu stranu, to im pomaekod dohvata i puzanja.Takoer se razvija ipoboljava njihov osjetdodira.

3. Ravnotea i koordinacija - potrbuni poloaj pomaeu razvoju ravnotee ikoordinacije koji su temeljiza sve motorike vjetine.

4. Koordinacija oko-ruka - vidi koordinacija oko-rukapoboljavaju se zahvaljujuilakom pristupu ruke do licai usta.

5. Smirenje - stavljanje djetetau potrbuni poloaj moebiti udubno i umirujue zanervoznu djecu, te djecus kolikama.

6. Samosvijest i neovisnost -mala djeca su motiviranada istrauju svoj svijet kadashvate da mogu kontrolirativlastitu mobilnost.


Za poetak stavite dijete nasvoja prsa dok ste u polulee-em poloaju. Na taj se naindijete trudi podignuti glavicuda vidi Vae lice i uje Va glas.

Poslije 3. mjeseca starostidjeteta, da biste produilinjegov boravak u potrbunompoloaju, a i da biste mu gaolakali, pokuajte stavitismotani mali runik ispodnjegovih prsa. Stavite mu rukeispred i preko runika.Zainteresirajte ga igrakamajarkih boja i onima kojeproizvode svjetlosne ili zvunesignale; Vae e mu licetakoer biti vrlo zanimljivo, pajo kada mu pjevate ili priate,poticat ete njegovo zanimanje- tako e vrijeme provedenona trbuhu biti zabavno i trajate sve due i due. Ubrzo enauiti da zbilja uiva u tompoloaju!

Preuzeto s letka ThummyTime with Your Baby,

Pediatric Therapy Services iBlank Children's Hospital.


RANA STIMULACIJAApgar bodovanje Apgar score, odnosno bodovanje prema Apgaru, slui zabrzu procjenu vitalnosti novoroeneta.

Pregled novoroeneta obavlja se tono 60 sekunda nakonroenja i ponavlja se tono pet minuta nakon roenja.Gledaju se i ocjenjuju s 2, 1 ili 0 bodova sljedei parametri:1. boja koe kao mjerilo koliine kisika u krvi2. disanje3. frekvencija i kakvoa pulsa odnosno frekvencija srca4. tonus miia5. refleksna podraljivost.Bodovi dobiveni za svaki parametar zbrajaju se. Najveibroj bodova je 10 (optimalno vitalno novoroene), a najnii0 (teko deprimirano novoroene).

Djeca koja u prvoj ili petoj minuti imaju 8-10 bodova netrebaju posebne mjere zbrinjavanja.

Djeca s 4-7 bodova smatraju se umjereno deprimiranihvitalnih funkcija, a djeca s 3 boda ili manje teko deprimiranihvitalnih funkcija.

Bodovanjem prema Apgaru u prvoj i petoj minuti nakonroenja ugrubo se procjenjuje funkcija mozga, disanja ikrvotoka.

Dugo je bodovanje prema Apgaru smatrano vrlo pouz-danim za otkrivanje poremeaja opskrbe disanja, a esto senjime sluilo za davanje prognoze ranog ishoda i kasnijegrazvoja djeteta. S vremenom se, meutim, uvidjelo da narezultat bodovanja utjeu mnogi imbenici kao to su trajanjetrudnoe, lijekovi koje je dobila majka, infekcije, priroenebolesti ivanog, miinog i srano-ilnog sustava. Takoerpostoji velika subjektivna varijabilnost bodova kod svakog


ocjenjivaa te se danas ovo bodovanje ne smatra tolikovanim kao prije.

Glavna je vanost i vrijednost bodovanja prema Apgarumogunost brzog uoavanja neposredne ugroenosti djetetai potrebe za intervencijom. No, na temelju ovog bodovanjavie se ne daju dugorone prognoze.

ini se da jedino nizak Apgar score (0-3), ponovljen 10,20 ili vie minuta nakon roenja ima vrlo uvjerljivu vjero-jatnost za moguu kasniju pojavu cerebralne paralize.

Bez obzira na Apgar Vaeg djeteta, ono e imati velikozadovoljstvo i koristi od rane stimulacije. To znai da etestimulirati sva njegova osjetila: kou - vrim trljanjemrunikom nakon kupanja ili masaom uljem, vid - igrakamai posteljinom jarkih boja, osjet - igrakama razliite teksture(pokuajte mu stavljati drvene, platnene, hrapave i glatkepredmete u ruice) ili teine, sluh - zvunim igrakama.

Izvor najvee stimulacije su roditelji i njihovi glasovi -oni mogu aptati, pjevati, smijati se i vikati; roditelji kojimogu primijeniti razliite stiskove, od maenja njenog kaodah leptira do vrstog stiska; roditelji koji imaju razliitemirise; roditelji kao izvor hrane i ljubavi. Stoga upotrijebitematu i koristite se njome za igru s djetetom; ako djetetu tone odgovara, odgovorit e Vam plaem ili prosvjedom; akomu odgovara, uzvratit e Vam najljepim smijekom nasvijetu.

Dok ga briete runikom, lagano ga trljajte i s vremenompojaavajte pritisak trljanja (naravno, ako mu to smeta,smanjite intenzitet, pa ponovno pojaajte nakon nekogvremena). Moete mijenjati vrstu materijala kojom ga trljate.Njegova koa jako voli ulja i bit e vam zahvalna na obilatom


mazanju. Svako mazanje uljem iskoristite kao laganu masaukrunim pokretima svih djetetovih zglobova, a njegoveprstie lagano masirajte i izvlaite kao da radite valjuke.Sve se to radi zbog stimulacije njegove koe i neuronskihzavretaka na koi. Moe se, naime, dogoditi da mu (ako sene stimulira koa) dodir na koi bude neugodan osjeaj, daposlije ne eli nita primiti u ruku jer ga uasava dodir neeganepoznatog (bilo hrapavo ili glatko). Stavljajte mu predmeterazliite teksture u ruicu (stiropor, tkaninu, kameni, vatu,papir, drvenu kocku ili kolut, kremu za brijanje, lag, eer,list, travu, pijesak itd.). Ako ima zatvorenu aicu, mazitemu ruicu po nadlanici i aica e se refleksno otvoriti.

Dajte mu osjeaj kretanja: ljuljajte ga u naruju, u nosiljci,mijenjajte smjerove (gore, dolje, lijevo, desno), prevrite ga.

Trebate raditi na stimulaciji njegovih pet osjetila. Ponuditemu i osjeaj razliite topline na koi: toplo, hladno, mlako.Ja sam mu npr. kratko stavljala kockice leda u ruicu i pritommu govorila :To je hladno, brrrrr. Stavljajtena sebe mirise razliita intenziteta imirisa: losion poslije brijanja i mukidezodorans na ocu, enskidezodoransi i mirisi na majci,mirisne svijee u sobi, eterinaulja arene plahte, igrakeivih i pastelnih boja, rasvjetasobe razliitim intenzitetomsvjetlosti, zvukovi razliitaintenziteta (npr. TV, radio).

Pjevajte mu pjesmice visokimili dubokim glasom (ili se


izmjenjujte s ostalim lanovimaobitelji), izraajno mu itajteslikovnice i pjesmice (veoma sudobre za to slikovnice Miffy jerimaju slike jasnih boja i oblika).itanje pjesmica tako malomdjetetu? Dijete e uivati umelodioznosti Vaega glasa i ritmupjesama, te e se tako poticatiodgovarajui centri za sluh i govor.

Pritom Vam glavni pokazatelj jesteli pretjerali sa stimulacijom treba bitidijete - ako mu je previe, smanjite ili koliinuili intenzitet ili oboje. Ne smijete odustati od stimulacije.Neki su se roditelji hvalili da imaju mirno i nezahtjevnodijete koje bi se poelo buniti ako bi ga se uzelo na ruke iliako bi se na njemu poela provoditi stimulacija. Ba je kodtakve djece potrebno veoma paljivo uvoditi stimulaciju ine ostavljati dijete "nezaposleno" - stavljajte mu to eerazne igrake i predmete u ruku. Za stimulaciju vida djetetuu poetku nudite igrake jarkih osnovnih boja, ogledalca zamalu djecu itd. Ako ste se u stimulaciji morali vratiti kojikorak unatrag, pokuajte opet sljedei tjedan, moda edjetetu ovaj put odgovarati. Kada bude koji mjesec starije,stavljajte mu na jezik malo hrane razliita okusa: slano,slatko, kiselo, gorko, i razliite topline, kako bi preko jezikato vie stimulirali i ta podruja u mozgu. Ja sam mu davalavitamine u kapima koji su bili dosta trpka okusa, koje zrnoeera ili soli. Na hrvatskom tritu ima nekoliko knjiga kojeVam mogu dati jo dodatnih praktinih savjeta. Mene jenajvie oduevilo arobno drvee uma, s detaljnim opisima


razvoja mozga i preporuenim stimulacijama, igrakama iknjigama za djecu, te Igre mozgalice.

Jedan od veoma vanih podruja na koje se ne obraadovoljno pozornosti je i stimulacija predjela oko djetetovihusta. Veoma su mi esto majke nedonoadi govorile danjihova djeca imaju problema sa vakanjem. Kada su biladovoljno stara da bi mogla i trebala vakati, njihova bi djecana i najmanji nemiksani komadi hrane poela povraati.Masaa predjela oko usta podie tonus miia i smanjujepreosjetljivost toga podruja. Vjebice su veoma jednostavnei radite ih oko 3 puta na dan: prstima pritiite mjesta okousana (kao da s tokama ocrtavate obris usana), vrstimdodirom crtajte mu brkove i bradu te, uhvativi ga prstimaza obraze, krunim pokretima potiite vakanje. Masirajtemu desni i mjesta gdje e mu izai zubii; tako mu nee bitineugodan osjeaj neeg tvrdog u ustima. Tu masau moeteraditi vlastitim prstima (pazite, boli kada dijete zagrize) ilidjejom etkicom. Te vjebice traju oko 5 minuta. U igrimu moete davati zvune vibrirajue puse na njegov obraz.

Ako Vae dijete spada u onih 90% koje nee imati mo-torikih problema nakon prve godine ivota, ipak morateimati na umu da se ono vodi kao neurorizino i da se nekiod sljedeih problema mogu javiti prije ili poslije: kasnijirazvoj govora, krivi izgovor pojedinih glasova, nespretnost,loija grafomotorika, problem zadravanja pozornosti ikoncentracije, pretjerana ivahnost (hiperaktivnost) ilipovuenost, nesnalaenje u novim situacijama, okolini iljudima, problem organiziranosti prostora i vremena (velikproblem kada postane kolarac), emocionalna nestabilnost,hipersenzibilnost, nemogunost uoavanja detalja u cjeliniitd. Kada zamijetite neke od tih znakova, obratite se


strunjacima (logoped, psiholog, rehabilitator) koji e Vassavjetovati kako pomoi djetetu da to lake i jednostavnijesvlada pojedinu potekou. Savjetujte se s logopedima prijenego to eventualno kanjenje govora postane oito. Oni eVas potaknuti da osvijestite i koristite se nekim strategijamaranog poticanja socijalnog, komunikacijskog i govorno-jezinog razvoja svojega djeteta. Za savjete se u Zagrebumoete obratiti u Centar SUVAG (naalost, dugo se eka nadijagnostiku) i u sklopu Kabineta za ranu komunikaciju kojije dio Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskogfakulteta.

Za lijeenje nespretnosti i nesamostalnosti izvrsno surjeenje sportovi, s kojima ponite to prije. Puno "sitnih"problema moete rijeiti prikladnom igrom (nauite ga dase ponekad u igri i gubi, te kako da se nosi s neuspjehom,pomognite mu u slaganju slagalica itd.). Naalost, esto setakva djeca okarakteriziraju kao prkosna, lijena,nezainteresirana, zloesta itd, a esto ete dobiti i savjeteo odgoju prema naelu vre ruke. Takav nain rjeavanjaproblema nee dati rezultate, pogotovo ne dugorone. Timeneete pomoi svom djetetu jer ono treba Vau pomo urjeavanju svojih problema koji su jednim dijelom ipakposljedica neurorizinosti.

Savjetujem Vam i da se odmah poveete s Centrom zarehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, s doc.Ines Jokovi-Oreb. Ona je specijalizirana za ranu stimulacijumale djece i suradnja s njom moe Vam donijeti samo po-zitivna iskustva. Poslije e se, prema potrebi, ukljuivati iostali strunjaci iz Centra, primjerice logopedi, psiholozi irehabilitatori. Ako Vae dijete ima problema s vidom, obratitese centru Mala kua.

Preuzeto iz Iskustvo majke nedonoeta


SAVJETI STRUCNJAKA ZARANU KOMUNIKACIJU

Djeci u prvim mjesecima ivota najvie treba pogled namajino lice i kontakt oima (i to iz blizine - najbolje naruja),njezin g1as i tjelesni dodir. To mu daje doivljaj poznatogai sigurnost, jer dijete Vas poznaje jo iz vremena trudnoe:slualo je Va glas, otkucaje Vaeg srca, osjealo je Vaekretanje... Drite ga zato u naruju i gledajte licem u lice,pjevuite mu i tepajte. Kada mu je dosta, dijete e skrenutipogled. Taj znak trebate potovati jer mala se djeca brzoumaraju. Nastojanjem da to vie komunicirate i potietedijete, a zanemarivanjem njegovih granica, dijete e postati razdraljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Djecaodgovaraju na pretjerano poticanje na jedan od ta dva naina.Najbolji pokazatelji jeste li na pravom putu u koliini poticanjadjeteta su djetetovo raspoloenje i aktivnost. Nemojtezaboraviti da dijete ui i moe primjenjivati naueno na novesituacije samo ako je u situaciji uenja bilo aktivno tj. akoje doista sudjelovalo.

Podizanje, dranje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditeljisu oduvijek iskoritavali i za ostvarivanje bliskosti i zakomunikaciju sa svojim malim djetetom. Znamo da najveidio vidnih informacija dojene iitava s roditeljskog lica,a od svih zvukova iz okoline najveu mu pozornost privlailjudski glas. Pri njezi je stoga vano uspostaviti i odravatikontakt oima te pjevuiti i tepati. Oponaajte svoje dijete(glasanje, mimiku), te ete doskora uoiti da i ono oponaaVas! Spontano ete se usklaivati sve bolje i bolje, a vai erazgovori nalikovati pravim razgovorima. U njima rijeinisu vane po onome to znae nego po tome kako zvue.Kad ste razdragani i oputeni, zvuite najbolje! Kad dijete


okrene glavu od Vas, to ne znai da Vas ne voli, nego damu je previe poticaja i da eli odmor. Shvatite to kao znakda eli stanku i dajte mu je.

Iako nema recepata za vjebepredjezine komunikacije,postoje vrlo vrsta naelakoja valja ponajprijerazumjeti i prihvatiti, azatim ih posve spontanoslijediti.

Evo tih naela:

(1) Od prvog je danasvako dijete osobaeljna ljudskog susreta- u dodiru, u mirisu,ljudskom pogledu i glasu.Zato komunicirajte pri njezi,hranjenju i kupanju, a trenutke budnosti svog dojenetaiskoristite za igru! Televizor neka bude iskljuen.Zasigurno Vam povremeno odvlai pogled, a to ometainterakciju s djetetom.

(2) S djetetom komunicirajte kada je ono budno, a Vi oputenii spremni za komunikaciju s njim. Kada ste umorni ilizaokupljeni drugim obvezama, pokuajte nai nekogada Vas zamijeni.

(3) Imajte strpljenja i dajte djetetu potrebno vrijeme da Vampokae to treba i ne uskaite prerano. Sluajte svojuintuiciju i odgovarajte po svom osjeaju!


(4) Ne zaboravite da ste ba Vi djetetov cijeli svijet i da onooekuje od Vas da s njim puno razgovarate te da Vampritom gleda lice i sjajne, njemu usmjerene oi.

Nain komunikacije s djetetom mijenja se njegovim rastomi razvojem. No, neovisno o njegovim mogunostimarazumijevanja i odgovaranja dobro mu je uvijek glasomnajaviti to slijedi, primjerice zovnuti ga imenom i tek tadaga dodirnuti i poeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon to jedovrena neka bude popraena i rijeju i stiskom/dodirom.To e djetetu ubrzati razumijevanje slijeda odnosno najaveonoga to dolazi, pa e i motoriki reagirati pripremljenije.

Obratite pozornost i na djetetovo spontano glasanje,osobito na raznolikost i uestalost glasanja, te kako reagirana razgovor. S tri mjeseca djeca poinju obilnije gukati(grleno se glasati) i ekperimentirati sa snagom svog glasa,a izmeu 6. i 10. mjeseca poinju se javljati slogovni nizovi,u poetku reduplicirajui: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl.,a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl. Djetetova okolina na njihreagira kao da su rijei i nakon nekog vremena, obino okonavrene godine, dijete ih pone sustavno rabiti za oznaavanjeodreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prverijei. Iz razliitih razloga djeca se mogu jako razlikovati uvremenu pojave prve rijei i porastu ekspresivnog rjenika.Zato ne valja biti usredotoen samo na govor, nego i na tokako dijete surauje, na to obraa pozornost i koliko razumijejezik, odnosno openito na to kako i koliko komunicira.

Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvojukomunikacije koja je jednako vana kao i prve rijei jestpojava gesta. Uobiajeno vrijeme njihove pojave je krajprve godine. Djeca njima priopavaju ono to je u njihovim


malim ivotima iznimnovano: podignuti ih (obinoire nadlaktice kao znakda ele da ih uzmete unaruje i podignete), jesti(mljackaju ustima inaizmjence pogledavajuVas i hranu/ tednjak/hladnjak), ii u etnju(mahanje pa-pa), netovam pokazati (podiupredmet prema Vama, aliVam ga ne daju ...Odgovaranje na djetetove geste(tj. da ste zamijetili poruke, bilo da samo kimnete glavomili npr. kaete Evo .... idemo pa-pa.) potie razvojkomunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako nezamijetite djetetovo nastojanje da nekim znakom (gestom,glasanjem, rijeju) utjee na Vas. Te prve neverbalne, alinamjerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga nanjih valja sustavno odgovarati.

Hranjenje

Hranjenje nije samo motorika aktivnost, nego i osobnai socijalna. Za vrijeme obroka esto se druimo s drugimljudima, a odabirom hrane odajemo to volimo, a to ne i sl.U male djece hrana moe poprimiti i ulogu vrlo monogsredstva za utjehu, kontrolu ili za borbu s roditeljima. Kljunopitanje je kako to izbjei. Prirodno je da su roditelji veomazainteresirani za prehranu svog djeteta, ali ponekad u najboljoj


namjeri toliko nutkaju dijete da jede, pretjerano mu ugaajuili ga prisiljavaju na jelo, da djetetu nije teko otkriti kakojelom moe ucjenjivati i kontrolirati svoje roditelje. Svakakovalja napomenuti da neka neurorizina djeca imaju organskiuvjetovane tekoe vakanja ili gutanja, i da treba biti vrlooprezan pri hranjenju, te se u sluaju prvih sumnji konzultiratis lijenikom i logopedom o tome kako dijete hraniti i kakvu mu hranu nuditi.

Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se po-tvrdila u primjeni i odnose se na stariju dojenad i malu djecu:

(1) treba utvrditi priblino vrijeme obroka (dakako u skladus djetetovom tjelesnom konstitucijom i potrebama), a umeuvremenu ne nuditi hranu, mlijeko ili sokove

(2) roditelji odreuju vrstu hrane primjerenu dobi, a dijeteodreuje koliko e pojesti

(3) ne treba hraniti na silu, nego potovati djetetove znakoveda mu je dosta

(4) trajanje hranjenja treba biti vremenski ogranieno (nesjediti satima za stolom, ili hraniti tijekom igre, prikupanju i sl.)

(5) djetetova provocirajua ili neprimjerena ponaanja valjaignorirati i mirno zavriti obrok (dijete ne smije imatidoivljaj da vas kontrolira neprimjerenim ponaanjem)

(6) omoguiti socijalno uenje, tj. imati zajednike obrokekako bi dijete imalo model ponaanja za stolom. Nezaboravite da dijete ui iz onoga to vidi i doivljava!


Cilj ovih odgojnihpostupaka je da dijete jedezbog vlastitog interesa zajelo i zbog gladi, a nezbog prisile ili straha odkazne ili zato da ostvarineke druge ciljeve(nagrade ili igru moi).Djeci treba ve ranodopustiti da se samo-stalno hrane (ak ako toi ne ine jako dobro) i dasama odrede koliko e pojesti.To im onda ostaje za cijeli ivotkao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavajuponajprije energetske potrebe tijela na socijalno poeljannain.

VANO: Zapazite li da dijete oteano guta, zagrcavase, ne vae i zadrava hranu u ustima, ili da mu se tekuahrana cijedi niz bradu, potraite savjet i kod svogpedijatra, kod logopeda koji se bavi djejim tekoamagutanja ili strunjaka za ranu intervenciju. Savjetpotraite i ako u ponaanju svog djeteta uoite da neslijedi neka od naela navedenih u tekstu.


VANINSTITUCIONALNA POMO

"OKO" - udruga roditelja djece s oteenjem vida i dodatnim potekoama u razvoju 098/696939

"Put u ivot PU" - udruga roditeljadjece s posebnim potrebama 091/5445295

Roda - roditelji u akciji 091/5863717

Hrvatska zajednica za Down sindrom 091/1539698

IDEM - udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama 01/4813081

Forum na www.mameibebe.net

INSTITUCIONALNA POMO

Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama, Goljak 2 01/ 4824152

Savjetovalite centra za rehabilitacijuEdukacijsko rehabilitacijskog fakulteta 01/ 3908900

Odsjek za rehabilitaciju djece KB Sestre milosrdnica, Vinogradska 29 01/ 3787207

Odjel za fizikalnu terapiju Klinike za djeje bolesti, Klaieva 16 01/ 4600154

Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Firule, Spinieva 1, Split 021/556116

KB Osijek, Sunana 37a, Bizovac 031/514100

Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Rijeka, Kantrida 051/659111

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece i mladei s oteenjem vida i dodatnim potekoama Mala Kua 01/ 6521106

SUVAG 01/ 4550289

Klub trudnica Sveti Duh, Sveti Duh 64 091/5147501

razni specijalistiki odjeli po pojedinim bolnicama

KOME SE OBRATITI


www.

udrug

a-oko.hr

09

8/69

6 939

ISBN 953-99849-1-2

ispravno postupanje s djecom - baby handling

Documents