Prof.dr.sc. Ivo AndrijaniVANJSKATRGOVINAKAKO POSLOVATI SINOZEMSTVOMDRUGO DOPUNJENO I IZMIJENJENO IZDANJEZagreb, 2001.O CiipjTiE'ilrnikrorod d.o.o.Zaorch.IIIO].Svu ppn nerviraju Nij=Jan *c din knjige ne smije rcprmlLkiinui ni prenositiu bilo kakvom obliku (cJek[roniCkit mehaniki i si.) bez prcihodne pisane suglasnosti izdavatfl.

SADRAJIzdava:mikrorad d.o.o. Zagreb, Remete 30tcl/fax: +385/1/2445-938, 2445-960e-mail: mikrorad@zg.tel.hrRecenzenti:prof.dr.se. ANTUN OKMANprof.dr.se. ZVONIMIR AREKprof.dr.se. JOSIP SENEIZnizdavaa:GVIDO PRISTERLektor:KATICA MAJDANDI-STUPACLikovna obrada omota i crtea:IVO ANDRIJANI i GVIDO PRISTERKompjutorska obrada i tisak:mikrorad d.o.o.ISBN: 953-6286-45-9CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica, ZagrebUDK 339.5(075.8)ANDRIJANI, IvoVanjska trgovina : kako poslovati sinozemstvom / Ivo Andrijani. - 2.dopunjeno i izmijenjeno izd. - Zagreb :Mikrorad, 2001.Bibliografija. - Kazala.ISBN 953-6286^5-9I. Vanjska trgovina - Udbenik410307005

PRVI DIO: Uvod u ekonomiku i organizaciju vanjske trgovine31.VANJSKA TRGOVINA I VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE51.1. Pojam vanjske trgovine i vanjskotrgovinskog poslovanja51.2. Uloga i znaenje vanjske trgovine u gospodarstvu zemlje91.3. Meunarodno trite i meunarodna razmjena111.4. ZaStoje nuno izvoziti i uvoziti?141.5. Motivi i ciljevi nastupa na inozemnom triStu181.5.1. Motivi i ciljevi uvoza181.5.2. Motivi i ciljevi izvoza191.6. Istraivanje konjunkture i trita u vanjskoj trgovini211.7. Osnove marketinga u vanjskotrgovinskoj praksi251.7.1. Stvaranje informacijskih osnova27

1.7.2. Marketinka strategija u obradi stranog trita321.7.3. Marketing u pripremi poslovanja s inozemstvom422.ORGANIZACIJA VANJSKE TRGOVINE:452.1.Oblici nastupa na inozemnom tritu462.1.1. Neizravan (posredan) nastup na inozemnom tritu472.1.2. Izravan (direktan) nastup na inozemnom tritu482.2.Oblici izvoza502.2.1. Izravan (direktan) izvoz502.2.2. Neizravan (posredan) izvoz502.3.Oblici uvoza512.3.1. Izravan (direktan) uvoz512.3.2. Neizravan (posredan) uvoz522.4. Tranzitna trgovina522.5. Specijalizirana trita i posebni oblici trgovanja u meunarodnoj razmjeni532.5.1. Meunarodni sajmovi532.5.2. Meunarodne aukcije562.5.3. Burze i burzovno poslovanje642.5.4. Off-shore centri832.6.Oblici prodaje robe i usluga u vanjskoj trgovini852.6.1. Licitacijska prodaja - meunarodne licitacije852.6.2. Prodaja robe na temelju uzorka902.6.3. Prodaja po vienju robe u cijelosti902.6.4. Prodaja robe prema standardnoj oznaci (normi)912.6.5. Prodaja robe izravnim trgovakim pregovorima:.913.SUBJEKTI VANJSKE TRGOVINE - VANJSKOTRGOVINSKA OPERATIVA923.1.Vanjskotrgovinski posrednici-specijalizirana vanjskotrgovinska poduzea933.1.1. Specijalizirana vanjskotrgovinska poduzea za izvoz i uvoz943.1.2. Komisionar (izvozno-uvozne komisione kue)953.1.3. Inozemni zastupnik (poduzea za zastupanje inozemnih tvrtki)963.1.4. Distributer - samostalni zastupnik i diler..983.1.5. Brokeri993.1.6. Izvozni prekupci -jobberi1013.1.7. Komprador (Comprador - Banto)1013.1.8. Faktor (Factor - Factoring)1023.1.9. Projektno-konzultativniinenjering-biroi1043.1.10.CIF-agent1043.1.U. Indent-posrednik-indent-poslovi;1053.2.1. 3.2.Vanjskotrgovinska poduzea za izravan (direktan) izvoz i uvoz1063.2.2. Vlastita vanjskotrgovinska organizacija u zemlji proizvoaa1073.2.3. Vanjskotrgovinska mrea u inozemstvu110IV4.MEUNARODNI TRGOVAKI OBIAJI, IZRAZI I PRAVILA1144.1. Obiaji i naela poslovnog ponaanja u vanjskoj trgovini1144.2. Poslovna etika i poslovni moral1 i 64.3. DopuStena i nedoputena konkurencija (trina utakmica)1194.4. Transportne klauzule u vanjskoj trgovini1214.4.1. Openito o transportnim klauzulama Incoterms 2000'1214.4.2. Tumaenje i koritenje transportnih klauzula Incaterms 2000'1234.4.3. Revidirane amerike vanjskotrgovinske definicije1364.5.Ostale meunarodne uzance, pravila i konvencije'.1414.5.1. Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive1414.5.2. Jedinstvena pravila za inkaso1424.5.3. Jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije1424.5.4. Carinska konvencija o meunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR1434.5.5. Meunarodna konvencija o karnetu ECS1444.5.6. Befika konvencija o meunarodnoj prodaji robe1444.5.7. Meunarodne norme (standardi)1455.OSNOVE VANJSKOTRGOVINSKOG, DEVIZNOG I CARINSKOG SUSTAVA1485.1. Vanjskotrgovinski sustav1485.1.1. Ope odredbe Zakona o trgovini1485.1.2. Uvjeti za obavljanje trgovine1485.1.3. Izvoz i uvoz: izvozno i uvozno carinjenje1495.1.4. Uvjeti koje mora ispunjavati roba pri uvozu1495.1.5. Isprave koje prate robu pri izvozu i uvozu149i-, j 5.1.6. Izvoz i uvoz robe bez naplate i plaanja protuvrijednosti150'C\, \ 5.1.7.Privremeni izvozi uvoz150i 5.1.8. Posebni oblici trgovine s inozemstvom1515.1.9.Zatitne mjere pri uvozu i izvozu1515.1.10. Obavljanje gospodarskih djelatnosti u inozemstvu1535.1.11. Osnivanje stranih predstavnitava u Republici Hrvatskoj1535.1.12. Prava fizikih osoba pri uvozu i izvozu1555.1.13. Ostale vanije odredbe Zakona koje se odnose na trgovinu s inozemstvom155\ 5.1.14. Nadzor kakvoe proizvoda pri uvozu i izvozu157f 5.2. Devizni sustav i devizno poslovanje160;5,2.1. Devizno trite1615.2.2. Teaj domae valute1615.2.3. Devizno poslovanje162t"'5.2.4. Platni promet s inozemstvom163- 5.3. Kreditni poslovi s inozemstvom1695.4. Carina, carinski sustav i carinska tarifa1705.4.1. Uvodni pojmovi o carini i carinskoj zatiti170'5.4.2. Carinski sustav i Carinski zakon Republike Hrvatske1745.4.3. Zakon o carinskoj tarifi i Carinska tarifa190DRUGI DIO: Operativno poslovanje i poduzetnitvo u vanjskoj trgovini1991. PRIPREMA ZA POSLOVANJE S INOZEMSTVOM2011.1. Potrebna znanja za profesionalno obavljanje poslova s inozemstvom2011.2. Poslovne informacije - klju poslovne uspjenosti2031.2.1. Openito o poslovnim informacijama u vanjskoj trgovini2031.2.2. Business Intelligence2051.2.3. Internet u sustavu poslovnih informacija208

1.2.4. Informacije o bonitetu potencijalnoga poslovnog partnera228

1.2.5. Poslovne informacije kod klasinih poslova izvoza i uvoza233

1.2.6. Poslovne informacije vezane uz ostale vanjskotrgovinske poslove235

1.3.Poslovna kultura i poslovno komuniciranje u inozemstvu2481.3.1. Gospodarske i.kulturne posebnosti pojedinih zemalja248

1.3.2. Pogreke na poslovnom putu2541.3.3. Upoznati poslovnog partnera257

1.3.4. Pravila poslovnog ponaanja u Njemakoj258 1.4. Izbori uspostavljanje poslovne veze na stranom tritu261

2.PODUZETNITVO U VANJSKOJ TRGOVINI2632.1. Vlastito trgovako drutvo u vanjskoj trgovini2632.2. Pripreme, dvojbe i procjena rizika2652.3. Osnivanje drutva s ogranienom odgovornou267

2.4. Organizacija, prezentacija i priprema za operativno poslovanje drutva2712.5. Kontrola uspjenosti poslovanja2742.6. "Neke korisne informacije za poetak poslovanja2762.6.1. Kako se koristili meunarodnim sajmovima2762.6.2. Kako poslovali u slobodnim zonama279

2.6.3. Vanjskotrgovinska razmjena sa zemljama Europske unije2853.KUPOPRODAJNI UGOVORI U VANJSKOJ TRGOVINI -KAKO UGOVARATI VANJSKOTRGOVINSKE POSLOVE2863.1.Openito o ugovorima u vanjskoj trgovini2863.1.1. Elementi kupoprodajnog ugovora o izvozu/uvozu, s objanjenjima2873.1.2. Forme ugovaranja u vanjskotrgovinskoj poslovnoj praksi2943.2.Ugovaranje cijena u vanjskoj trgovini2963.2.1. Cijena kao element izvoznike ponude296

3.2.2. Naini ugovaranja cijene297

3.2.3. Popusti u cijeni299

3.3.Zatitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima3013.3.1. Valutna klauzula3013.3.2. Indeksna klauzula302

3.3.3. Klauzula o primjeni klizne skale302

4.VANJSKOTRGOVINSKE KALKULACIJE U POSLOVNOJ PRAKSI

_3044.1. Pojam i vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija3044.2. Kalkulacije pri izvozu robe3074.2.1. Pretkalkulacija izvoza robe3074.2.2. Primjer kalkulacije komisionog izvoznog posla u vanjskotrgovinskoj praksi3124.3.Kalkulacije pri uvozu robe3194.3.1. Pretkalkulacija uvoznog posla u svoje ime i za svoj raun3194.3.2. Primjer kalkulacije uvoznog posla u vanjskotrgovinskoj praksi3214.4.Primjeri za rjeavanje kalkulacija poslova izvoza i uvoza3325.POSLOVNA DOKUMENTACIJA U VANJSKOJ TRGOVINI_3365.1. Vrijednosni papiri i dokumenti u vanjskoj trgovini3375.2. Robni dokumenti3385.2.1. Trgovaka faktura - trgovaki raun3385.2.2. Pro forma faktura (pro forma raun)3405.2.3. Pretfaktura (predraun)3405.2.4. Konzularna faktura 3415.2.5. Carinska faktura3415.2.6. Specifikacija robe (specifikacija cijena, trokova, usluga...)3425.2.7. Lista pakiranja3425.2.8. Skladinica3425.3.Potvrde orobi3435.3.1. Potvrda o podrijetlu robe3445.3.2. Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza3445.3.3. Potvrda o direktnoj poiljci3445.3.4. Potvrda o krajnjoj namjeni robe3455.3.5. Sanitarna potvrda (certifikat)3455.3.6. Veterinarska potvrda3455.3.7. Filopatoloka potvrda3465.3.8. Potvrda (certifikat) o kvaliteti robe3465.3.9. Ostale potvrde o robi3465.4.Dokumenti o osiguranju robe u vanjskoj trgovini3475.4.1. Ugovor o osiguranju3475.4.2. Polica osiguranja3485.4.3. Podnoenje odtetnog zahtjeva i naknada tete iz osiguranja3505.4.4.PoIica kreditnog osiguranja:352VI

VII5.5.Transportni dokumenti3525.5.1. Pomorska terelnica3525.5.2. Potvrda "bez zapreke" i nalog za isporuku (Deliverv Order)3585.5.3. Rijena leretnica i rijeni tovami list3595.5.4. Pristanina potvrda3605.5.5. asniCka potvrda3605.5.6. Brodski manifest3605.5.7. Meunarodni eljezniki tovarni list3615.5.8. Tovami list za meunarodni cestovni prijevoz3625.5.9. Karnet TIR3625.5.10. Zrani tovami list3635.5.11. Meunarodna Spediterska potvrda3645.6.Ostali dokumenti u vanjskoj trgovini3655.6.1. Carinska dokumentacija366

5.6.2. Bankovna dokumentacija3715.6.3. Ostala poslovna dokumentacija3726.INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM3746.1. Meunarodni dokumentarni akreditiv3746.2. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemstvom3806.3. Dokumentarna naplata - inkaso dokumenata3816.4. Trgovako kreditno pismo3836.5. ekovi3846.6. Mjenica u meunarodnom plaanju3867.KREDITNI POSLOVI U VANJSKOJ TRGOVINI3877.1. Izvoz na kredit3877.2. Uvoz na krediti3908.BANKOVNE GARANCIJE3918.!. Vrste bankovnih garancija3928.2. Izdavanje nostro garancije3929.POSLOVNI RIZICI I OSIGURANJE OD RIZIKA_-3939.1. Poslovni rizici393

9.2. Robni rizici i naini osiguranja od robnih rizika u vanjskoj trgovini3949.2.1. Rizik vrste, kvalitete i koliine robe3949.2.2. Trini rizik nabave i prodaje396

9.2.3. Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora3979.2.4. Transportni rizici3989.3.Financijski rizici i naini osiguranja4019.3.1. Rizik cijene4029.3.2. Rizik izvoznoga kredita4039.3.3. Rizik konvertiranja4119.3.4. Rizik transfera4119.3.5. Teajni rizik4129.3.6. Valutni rizik4139.3.7. Politiki rizik4169.4.Posebne vrste osiguranja od poslovnih rizika u vanjskoj trgovini4189.4.1. Samoosiguranje4189.4.2. Osiguranje od rizika preko hedging poslova4199.4.3. Forfetiranje kao nain osiguranja od financijskih rizika420TREI DIO: Priprema, ugovaranje i izvrenje vanjskotrgovinskih poslovai obavljanje uslunih djelatnosti u vanjskoj trgovini423A. POSLOVI KLASINOG IZVOZA I UVOZA427I. POSLOVI KLASINOG IZVOZA4271.1. Pojam i vrste izvoza4271.2. Tehnika izvrenja izvoznog posla4281.2.1. Osnovni elementi pripreme i izvrenja izvoznog posla4281.2.2. Uvodni dio obrade izvoznog posla4331.2.3. Podaci o sudionicima u izvoznom poslu435

1.2.4. Osnovni podaci o predmetu izvoza4351.2.5. Prikaz priprema za izvrenje izvoznog posla4361.2.6. Tehnika pripremne faze izvoznog posla4371.2.7. Tehnika operativnog izvrenja izvoznog posla4471.2.8. Zakljune radnje u izvoznom poslu4701.2.9. ObjaSnjenje financijskog obrauna izvoznog posla4742.POSLOVI REDOVITOG UVOZA4752.1. Pojam i vrste uvoza4752.2. Tehnika izvrenja uvoznog posla4752.2.1. Osnovni elementi pripreme i izvrenja uvoznog posla4762.2.2. Uvodni dio obrade uvoznog posla 479

2.2.3. Podaci o sudionicima u uvoznom poslu479

2.2.4. Osnovni podaci 0 predmetu uvoza4802.2.5. Prikaz pripreme uvoznog posla48)2.2.6. Pripremna faza izvrenja uvoznog posla4822.2.7. Operativno izvrenje uvoznog posla4942.2.8. Zakljune radnje kod uvoznog posla5242.2.9. Objanjenje Financijskog obrauna uvoznog posla532

B.KOOPERACIJSKI POSLOVI S INOZEMSTVOM5343.DUGORONA PROIZVODNA KOOPERACIJA S INOZEMSTVOM5343.1. Pojam i temeljne ekonomske znaajke5343.2. Sadraj ugovora 0 dugoronoj proizvodnoj kooperaciji5384.POSLOVNO-TEHNIKA SURADNJA S INOZEMSTVOM5414.1. Pojam i ekonomske znaajke5414.2. Ugovaranje poslovno-tehnike suradnje sa stranim partnerom5435.TRANSFER TEHNOLOGIJE (pribavljanje i ustupanje prava industrijskog vlasnitva)5445.1.Ugovor 0 licenci5455.1.1. Gospodarska vanost ugovora 0 licenci5455.1.2. Pojam i osnovna obiljeja ugovora o licenci5455.1.3. Modaliteti ugovorno licenci5455.1.4. Predmet ugovora o licenci5475.1.5. Sadraj ugovora 0 licenci549

5.2.Priprema i ugovaranje poslova transfera tehnologije-.5506.ZAJEDNIKA ULAGANJA S INOZEMSTVOM (JOINT VENTURE)5536.1. Pojam i znaajke zajednikih ulaganja5536.2. Zajednika ulaganja sa stranim osobama u hrvatskoj gospodarskoj praksi5546.3. Priprema i ugovaranje poslova zajednikog ulaganja5576.4. Primjer ugovora 0 zajednikom ulaganju5617.OSTALI OBLICI POSLOVNE SURADNJE S INOZEMSTVOM5707.1. Meunarodni konzalting5797.2. Inenjering-inenjering poslovi u inozemstvu5717.3. Ugovorno rukovoenje (Management Contrac(ing)572

7.4. Montana proizvodnja u inozemstvu572

7.5. Ugovorna proizvodnja u inozemstvu573C.SPECIFINI POSLOVI U VANJSKOJ TRGOVINI5748.POSLOVI VEZANE TRGOVINE U MEUNARODNOJ RAZMJENI5748. [. Pojam i ekonomske znaajke poslova vezane trgovine u meunarodnoj razmjeni5748.2. Sudionici i najznaajnije institucije u vezanoj trgovini5758.3. Openito 0 vrstama poslova vezane trgovine576

8.4. Kompenzacijski poslovi (Compensation Business)578

8.4.1. Pojam, vrste i ekonomske znaajke5788.4.2. Priprema i ugovaranje kompenzacijskog posla:553

8.4.3. Kompenzacijski poslovi s inozemstvom u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj praksi5868.5.Vezani - barter poslovi (Barter Transactions)59]8.5.1. Pojam, vrste i ekonomske znaajke591VIII8.5.2. Konstrukcija i tehnika provedbe vezanih (barter) poslova594

8.5.3. Barter klubovi -Euro Barter Business5958.6.Posebne vrste poslova vezane trgovine5968.6.1. Direktna kompenzacija (Buy-back)5968.6.2. Indirektna kompenzacija (Counterpurchase)597

8.6.3. Obratna vezana trgovina (Junktim)597

8.6.4. Vezana trgovina preko evidencijskog rauna (Evidence Account)5978.6.5. Offset sporazumi (Offset Programs)599

8.6.6. Vezana trgovina putem zalonih rauna (Escro\v Accounts)6008.6.7. Avansne kupnje (Advancc Purchase)6018.7. Financiranje poslova vezane trgovfde6028.8. Upute za pripremu i ugovaranje1 poslova vezane trgovine6038.9. Vezana trgovina u hrvatskoj gospodarskoj praksi6069. REEKSPORTNI POSLOVI...:..6089.1. Pojam i ekonomske znaajke6089:2. Osnovna shema i vrste reeksportnih poslova6109.3. Reeksport i vanjskotrgovinska politika6129.4. Problem transfera deviznih sredstava i plalnobilanni aspekt poslovanja rceksportera6139.5. Recksportni poslovi u hrvatskoj gospodarskoj praksi6149.6. Primjer reeksportnog posla u svoje ime i za svoj raun618io. switch poslovi (svvitch-deals)62010.1. Pojam i temeljne znaajke62010.2. Konstrukcija i provedba pojedinih vrsta switch poslova62111.LIZING POSLOVI (LEASING) (POSLOVI IZVOZA I UVOZA ROBE U ZAKUP)62511.1. Osnovni pojmovi o lizingu62511.2. Vrste lizinga62711.3. Priprema i ugovaranje lizing poslova63011.4. Procjena upotrebljivosti, prednosti i nekih nedostataka lizinga63211.5. Lizingu hrvatskoj gospodarskoj praksi...63411.6. ZaSto se odluiti za sklapanje ugovora o lizingu?63611.7. Praktian primjer pripreme i ugovaranja lizing posla63611.7.1. Uvodni dio63611.7.2. Podaci o sudionicima i predmetu lizing posla63711.7.3. Priprema, ugovaranje i izvrenje lizing posla63812. FRANIZING (FRANCHISING) POSLOVI - UGOVORI O FRANIZINGU64313. MALOGRANINI PROMET (pogranina i susjedna prekomorska trgovina)646D. GOSPODARSKE USLUGE U VANJSKOJ TRGOVINI64714.TEHNIKA ZASTUPNIKOG POSLOVANJA IKONSIGNACIJSKE PRODAJE STRANE ROBE64814.1. Inozemni zastupnik i zastupniko poslovanje64814.2. Problem izbora trgovakog zastupnika na inozemnom triSlu65014.3. Sklapanje ugovora o zastupanju65314.4. Tehnika konsignacijske prodaje strane robe67014.5. Ugovaranje i organizacija servisne slube u okviru ugovora o zastupanju ikonsignacijskoj prodaji67414.6. Upute posjednicima carinskih skladita lipa "D"67514.7. Prikaz ugovora i tehnike konsignacijske prodaje strane robe u poslovnoj praksi67714.7.1. Osnovni podaci o poslu konsignacijske prodaje robe68414.7.2. Operativno izvrenje konsignacijske prodaje robe68615.TEHNIKA DISTRIBUTERSKOGIDELERSKOG POSLOVANJAJ.71815.1. Openito o praksi dislributcrskog i dilerskog poslovanja u vanjskoj trgovini7J 815.2. Ugovor o distribuciji (distributerski ugovor)72216.IZVOENJE INVESTICIJSKIH RADOVA U INOZEMSTVU73316.1. Pojam i vrste investicijskih radova73316.2. Vrste ugovora o izvoenju investicijskih radova u inozemstvu733

IX16.3. Osnovne odredbe i pojmovi iz ugovora o izvoenju investicijskih radova u inozemslvu73716.4. Prelkvalifikacijski postupak74016.4.1. Investilorova poslovna odluka74016.4.2. Raspisivanje meunarodnog natjeaja (licitacije)74116.4.3. Sadraj i otkup pretkvalifikacijske dokumentacije74116.5.Poziv na nuenje, otkup i sadraj tenderske dokumentacije74216.5.1. Poziv na nuenje74216.5.2. Otkup tenderske dokumentacije74216.5.3. Sadraj tenderske dokumentacije743

16.5.4. Donoenje odluke za izradu ponude74416.6.Izrada ponude i priloga uz ponudu"74416.6.1. Analiza tenderske dokumentacije74416.6.2. Kalkulacija:....":74616.6.3. Izrada priloga uz ponudu74716.6.4. Kompletiranje i podnoenje ponude;:..74716.6.5. Izbor ponuaa.....;........74816.7.Ugovaranje i ostvarenje ugovora74816.7.1. Pripreme u zemlji74916.7.2. Organizacija gradilita u inozemstvu75116.7.3. Izvoenje radova75116.7.4. Zavrni poslovi753

17.POSLOVI OPLEMENJIVANJA ROBE..--75417.1. Openito o poslovima oplemenjivanja robe u vanjskoj trgovini75417.2. Poslovi oplemenjivanja robe u hrvatskoj gospodarskoj praksi75618. POSLOVI MEUNARODNOG OTPREMNITVA (MEUNARODNA PEDICUA)75819. POSLOVI MEUNARODNOG PRIJEVOZA ROBE I PUTNIKA76119.1. Pomorski prijevoz76119.2. eljezniki prijevoz:76519.3. Cestovni prijevoz:.....76719.4. Prijevoz robe rijekama, kanalima i jezerima76819.5. Zrani prijevoz76920. MEUNARODNI PROMETNO - AGENCUSKI POSLOVI

77221. TRANZITNI POLOVI_

_77322. POSLOVI UGOVORNE KONTROLE KVALITETE I KOLIINEROBE U MEUNARODNOM PROMETU _--

77323.USLUGE SKLADITENJA I RUKOVANJA ROBOM.77523.1. Javna skladita77523.2. Carinska skladita776

23.3. Slobodne zone777

24.TURISTIKI POSLOVI S INOZEMSTVOM_

77824.1.Tehnika izvoza turistikih usluga77924.1.1. Pripremne radnje78024.1.2. Podaci o sudionicima izvoznoga turistikog aranmana782

24.1.3. Osnovni podaci o turistikom aranmanu78224.1.4. Operativno izvrenje izvoznog turistikog aranmana78324.1.5. Zakljune radnje kod izvoznog turistikog aranmana80424.1.6. ObjaSnjenje financijskog obrauna izvoznog turistikog aranmana81024.2.Tehnika uvoza turistikih aranmana81124.2.1. Pripremne radnje81124.2.2. Podaci o sudionicima uvoznog turistikog aranmana.81224.2.3. Osnovni podaci o turistikom aranmanu81324.2.4. Operativno izvrenje uvoznog turistikog aranmana.81324.2.5. ObjaSnjenje financijskog obrauna uvoznog turistikog aranmana82525.OSTALE GOSPODARSKE USLUGE U VANJSKOJ TRGOVINI825KAZALO NASLOVA SADRAJA I POJMOVA ABECEDNIM REDOSLIJEDOM827LITERATURA835X

XIPredgovor drugom, dopunjenom i izmijenjenom izdanjuProle su tono dvije godine od posljednjeg izdanja knjige "Vanjska trgovina" s podnaslovom"Kako poslovati s inozemstvom". U meuvremenu dolo je do znaajnih promjena u ekonomskimodnosima Republike Hrvatske s inozemstvom. elja za vrim povezivanjem hrvatskog gospodar-stva s robnim tokovima Europske unije i ostalih zemalja svijeta, otvaranje integracijskih procesa ugospodarskim i financijskim odnosima s drugim zemljama, pristupanje meunarodnim organizacija-ma i institucijama, a nadasve potreba za brim ulaskom na globalno trite, zahtijevali su prilagodbudomaeg zakonodavsiva meunarodnoj gospodarskoj i legislativnoj praksi. Nakon dugih pregovorazavrio je proces prijama Republike Hrvatske u lanstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) toje rezultiralo izmjenama i prilagodbama domaih zakona, kao, npr. Zakona o trgovakim drutvima,Zakona o trgovini. Zakona o bankama i tedionicama u dijelovima zakona koji naelo reciprocitetakod osnivanja trgovakih drutava, banaka i predstavnitava zamjenjuje naelom najpovlatenije na-cije. Doraene su odredbe Zakona koje ureduju uvjete za poduzimanje antidampinkih mjera; mjerazatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza i mjera zatite od subvencioniranog uvoza, teodredbe koje su ureivale uvjete za uvoenje koliinskih ogranienja uvoza i izvoza.Osim toga, ureeno je pitanje nacionalnog tretmana uvozne robe, izmijenjeni su zakoni o pose-bnom porezu i troarinama za odreene proizvode. Donesen je novi Carinski zakon i Zakon o carin-skoj tarifi. Izmijenjen je i Zakon o nadzoru kakvoe pri uvozu robe, donesen je Zakon o patentima,Zakon o igu. Zakon o industrijskom obliju, Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda iusluga te Zakon o zatili planova rasporeda integralnih sklopova kao i zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o autorskom pravu. Hrvatska oito nije mogla ostati izolirana u prilagodbi i osuvremenji-vanju svog zakonodavstva, kojim se ureuju ekonomski odnosi s inozemstvom, sa zakonodavstvimadrugih zemalja s kojima hrvatski gospodarski subjekti sudjeluju u meunarodnoj razmjeni robe i uslu-ga.Za sve one koji rade ili e radili u vanjskoj trgovini posebno su zanimljive izmjene u novom Ca-rinskom zakonu kojima se liberalizira carinski postupak, carinske se isprave izjednaavaju s obrasci-ma kakvi se koriste u Europi, ubrzava se carinjenje robe, uvode se postupci s gospodarskim uinkomkojima se potie proirenje proizvodnih kapaciteta, omoguuje se odgoda ili vraanje carine, uvode sejavna i privatna carinska skladita te postupak unutarnje i vanjske proizvodnje itd.Ipak, najvee su promjene u vanjskotrgovinskoj poslovnoj praksi hrvatskih gospodarskih subje-kata nastale zbog liberalizacije obavljanja vanjskotrgovinskog prometa, privatizacije vanjskotrgovin-skih i drugih poduzea koja se bave prometom robe i usluga s inozemstvom, slobodnog poduzetnitvau vanjskoj trgovini za ije je obavljanje nekada trebalo ispunjavati veliki broj uvjeta propisanih re-striktivnim zakonskim propisima - kako u smislu dobivanja odobrenja za registriranje vanjskotrgo-vinske djelatnosti tako i u smislu uvjeta to su ih morali ispunjavati kadrovi neposredno zaposleni uobavljanju vanjskotrgovinskog prometa i odgovorni za sklapanje poslovnih aranmana s inozem-stvom.Nakon prilino krutog pristupa nekadanjeg drutvenog sustava dogovorne ekonomije svemuto je vodilo otvaranju slobodnog trita i razvitku privatnog poduzetnitva, dolo je doba naglihpromjena i prihvaanja trine ekonomije, a time, dakako, i slobodnog poduzetnitva u svim gospo-darskim djelatnostima pa tako i u vanjskoj trgovini, to je razvijeni svijet ve odavno odredio kaotemeljno naelo svog opstanka i razvitka. Ovakva sloboda privatne inicijative esto je kod naih po-duzetnika bila uzrokom lakovjernog shvaanja da je bavljenje vanjskom trgovinom jednostavan iunosan posao, za kojeg ne trebaju posebna znanja i gdje se preko noi moe dobro zaraditi bez veih idugoronijih investicija.Tako je zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je registrirano na tisue i tisue manjih i srednjihpoduzea koja su se bavila poslovima vanjskotrgovinskog prometa i robe i usluga. Meutim, upravozbog nespremnosti, neznanja i lakovjernosti mnogih takvih poduzetnika njihova su poduzea propala.

Tek tada su se mnogi od lili poduzetnika obraali savjelodavciina, raznim konzultanlskim kuama, ipojedincima koji su skupo prodavali svoje savjetodavne usluge, esto sumnjive kvalitete, pokuavaju-i neto na brzinu nauiti, uvjereni kako se sve moe podvesti pod jednostavne formule trgovanja,makar to bila i vanjska trgovina.Vanjskotrgovinska praksa je, meutim, daleko surovija i nesmiljeno naplauje svaku pogreku,koju je kasnije teko ispraviti. Upravo zbog toga, nebrojeno se je puta upozoravalo sve budue podu-zetnike u vanjskoj trgovini da se radi o gospodarskoj djelatnosti za koju se treba ozbiljno pripremiti,prouavati njezinu problematiku i savladati je u svim njezinim pojedinostima-od tehnike izvravanjapojedinih vrsta vanjskotrgovinskih poslova ili obavljanja odreenih gospodarskih usluga u poslovanjus inozemstvom, do iznimno kompliciranih poslovnih transakcija, poslovne kombinatorike, kreiranjaposlovne politike, poznavanja temeljnih naela meunarodnog marketinga, sagledavanja i osigurava-nja od poslovnih rizika, financiranja i kreditiranja poslovnih aranmana s inozemnim partnerima,planiranja strategije izlaska na strana trita, poznavanja i potivanja zakonskih propisa vlastite zem-lje i drugih zemalja, poznavanja rada svih sudionika u razmjeni robe i usluga s inozemstvom itd.Stjecanje takvih znanja potrebno je, dakako i studentima ekonomskih fakulteta, visokih poslov-nih kola, ali i acima srednjih ekonomskih kola, koji e se jednoga dana bavili razliitim vanjsko-trgovinskim poslovima i drugim djelatnostima, bilo da e te poslove operativno pripremali, ugovaralii tehniki izvravati, ili e kreirati poslovnu politiku i strategiju vanjskotrgovinskog poslovanja vla-stitog ili tueg poduzea u kojem su zaposleni.Dakle, studenti ekonomskih fakulteta i odgovarajuih poslovnih kola trebali bi zaista razum-jeti sve to u ovoj knjizi pie, i lo to pie, uz malo prakse, uspjeno primijenili u svome buduemprofesionalnom radu u vanjskoj trgovini.Za one druge, koji nisu kolovani ekonomisli, ali imaju pravi poduzetniki duh i dobar "poslov-ni njuh", ova bi knjiga trebala posluiti ponajprije kao praktino tivo s mnotvom uputa kako trebasolidno napraviti bilo kakav posao u vanjskoj trgovini ili obavljati neku djelatnost u razmjeni robe iusluga s inozemstvom, od ega se moe sasvim dobro zaradili i solidno ivjeti.Knjiga je, dakako, namijenjena i profesionalnim kadrovima u vanjskoj trgovini, kojima bi trebalakoristiti u stjecanju nekih novih znanja o poslovnoj kombinatorici u vanjskoj trgovini, posebice kada jerije o specifinim poslovnim transakcijama i posebnim vrstama osiguranja od poslovnih rizika.Ova knjiga sadri jasno upozorenje kako se, zbog nepoznavanja tehnike poslovanja u vanjskojtrgovini, nepoznavanja poslovnih rizika i naina osiguranja od tih rizika, zbog trinih oscilacija, nag-lih promjena cijena i intervalulnih teajeva, nesolidnih poslovnih partnera i drugih rizika u meuna-rodnoj razmjeni, moe preko noi izgubiti sve Stoje uloeno u djelatnost poslovanja s inozemstvom.U prvom dijelu knjige nastojalo se itatelje uvesti u svijet vanjske trgovine i vanjskotrgovinskogposlovanja, sustav organizacije vanjske trgovine u suvremenom svijetu te upoznati s vanjskotrgovin-skim posrednicima, meunarodnim trgovakim obiajima, izrazima i pravilima i osnovama vanjsko-trgovinskog, deviznog i carinskog sustava Republike Hrvatske temeljenih na najnovijim zakonskimpropisima iz tih podruja.Procjenjujui daje lakav uvod u temeljna znanja o vanjskoj trgovini dostatan za razumijevanjeproblematike meunarodne razmjene robe i usluga, u drugom dijelu knjige obraeno je operativnoposlovanje u vanjskoj trgovini. Pritom se itatelja stavlja u ulogu modernoga poslovnog ovjeka idaju mu se odgovarajue upute kako se treba pripremiti za poslovanje s inozemstvom, kako treba ko-ristiti poslovne informacije i kako takav poduzetnik moe osnovati vlastito trgovako drutvo i poetitrgovati s domaim i inozemnim poslovnim partnerima. Uz to se daje niz korisnih uputa o tome kakougovarati vanjskotrgovinske poslove, kako izradili vanjskotrgovinsku kalkulaciju i procijeniti isplatili nam se ui u neki posao, koja dokumentacija prati izvrenje vanjskotrgovinskih poslova, na kojerizike valja raunati u poslovanju s inozemstvom, kako se od tih rizika osigurati i kako se sve lo radi urazvijenom svijetu.Trei dio knjige obuhvatio je poslovnu kombinatoriku i praktinu tehniku poslovanja s inozem-stvom pri izvozu i uvozu robe, raznim oblicima poslovne suradnje s inozemstvom (proizvodne i po-slovno-tehnike kooperacije, transfer tehnologije, zajednika ulaganja i dr.), pri ugovaranju specifi-nih poslova vezane trgovine, reeksporta, switch-poslova, lizinga, fransizinga i dr. Posebno je i detalj-no obraena tehnika zastupnikog poslovanja i konsignacijske prodaje strane robe, tehnika dislribu-XIIterskog i dilerskog poslovanja, izvoenje investicijskih radova u inozemstvu i druge gospodarskeusluge u poslovanju s inozemslvom. Za one koji e se baviti turistikim poslovima s inozemstvom,prikazana je tehnika pripreme i izvrenja komplelnog izvoznog i uvoznog turistikog aranmana izgospodarske prakse. Uz cjelovit prikaz tehnike izvrenja vanjskotrgovinskih poslova priloena je ikompletna poslovna dokumentacija koja prati poslovanje s inozemstvom (poslovni dopisi; kalkulaci-je, ugovori, bankovni i carinski dokumenti, transportni i osiguravaleljni dokumenti, certifikati, raznepotvrde o robi i dr.).Nadamo se da e ova knjiga zaista dobro posluiti svima kojima je namijenjena i da e im po-moi u razumijevanju problematike poslovanja s inozemstvom, ali i pruiti puno korisnih informacijao tome kako struno i solidno pripremili, ugovoriti i realizirati vanjskotrgovinske poslove u robnom iuslunom prometu s inozemstvom.I na kraju - autor e biti zadovoljan ako ova knjiga poslui njenim korisnicima i kao svojevrsniposlovni vodi i cjeloviti know-how o lome kako konkretno poeli raditi i zaraivali u vanjskoj trgo-vini.AutorZAHVALEJasnoi i praktinoj upotrebljivosti ove knjige ponajvie su pridonijeli vrijedni djelatnici i vr-hunski profesionalci poznatih i cijenjenih zagrebakih trgovakih kua, s bogatom tradicijom i veli-kim ugledom na meunarodnom tritu, koji su satima i danima, zajedno s autorom, ispunjavali iprovjeravali dokumentaciju koja prati izvrenje obraenih vanjskotrgovinskih poslova. Svim tim stru-njacima i velikim poznavateljima vanjskotrgovinske operative iskreno zahvaljujem na pomoi iizvrsnim savjetima. Njihove tvrtke navodimo po abecednom redu: EXPORTDRVO d.d., Zagreb

GENERALTURIST d.o.o., Zagreb

KLARIKO VOE d.o.o., Zagreb

LURA GROUP d.d., Zagreb

OKTALPHARMA d.o.o., Zagreb

TRAST d.d., Split, Filijala Zagreb

Posebno zahvaljujem cijenjenim suradnicima i savjetodavcima, a to su: dr.se. Bozo Mati,- Sandra Fioli arman, dr.se. Toni Lazibat,- Sandra Gregori-Jelinek,

dr.se. Duko Sabolovi,- Biserka Reski,

-Ana Hlaa Vesna Luzar Natalija Pejnovi, Kristina Sladovi Jasminka ari

Zahvaljujem cijenjenim recenzentima:

UVODTrgovina je gospodarska djelatnost u okviru koje se obavlja razmjena robe izmeu pojedinihdijelova gospodarstva, a u krajnjoj liniji izmeu proizvoaa i potroaa. Temeljna je funkcija trgovi-ne, kao samostalne gospodarske djelatnosti, da zajedno s ostalim sudionicima u robnom prometu po-vezuje proizvodnju s potronjom, kako bi se ostvarivala io bra prodaja proizvedene robe i io boljaopskrba potroaa. Ona osigurava ponudu robe u potrebnim koliinama i u odgovarajuem asorti-manu svuda gdje se odreena roba trai. Trgovina se brine i o pravodobnom prispijeu robe do potro-aa, i to po cijenama koje su kupci voljni prihvatiti te uz sve ostale uvjete koji vladaju na tritu.Prema tome, trgovina je organizirani i razvijeni oblik robne razmjene.Njena je ekonomska aktivnost usmjerena na povezivanje samostalnih, ali meusobno ovisnihjedinki (pojedinaca, poduzea, drava) u drutvenom procesu proizvodnje i u procesu zadovoljavanjadrutvenih potreba, omoguujui lako obnavljanje jednostavne drutvene reprodukcije i proirenu re-produkciju, a time i funkcioniranje i ekonomskog opstanka cjelokupnoga suvremenog drutva uteme-ljenog na podjeli rada.Suvremeno i racionalno organiziranje vanjskotrgovinske djelatnosti u zemlji i inozemstvu vaanje preduvjet za uspjean nastup i poslovanje na svjetskom tritu. Meutim, najznaajniji imbenikuspjenoga i kvalitetnoga kreiranja i ostvarenja vanjskotrgovinskih poslova jest visoka strunaosposobljenost osoblja na poslovima vanjskotrgovinskog prometa, jer o njihovim radnim, strunim imoralnim kvalitetama izravno ovise ukupni uinci razmjene robe i usluga s inozemstvom, i sa stajali-ta poduzea i sa stajalita hrvatskoga gospodarskog razvoja u cjelini.Sve io se naui iz ove ili drugih slinih knjiga, pomoi e u lakem snalaenju u poslovnomsvijetu i donoenju odluka o kojima ovisi profesionalna karijera pojedinca, poslovni uspjeh i ugled uposlovnom svijetu. Sloga treba koristili sve dostupne informacije i bogato iskustvo onih koji mogudati dragocjene savjete i upute kako raditi i zaraditi u vanjskoj trgovini.-prof.dr.se. Antunu okmanu-prof.dr.se. Zvonimiru Areht-prof.dr.se. Josipu SeneiuPRVI DIO:UVOD U EKONOMIKU IORGANIZACIJU VANJSKETRGOVINE

51. VANJSKA TRGOVINA IVANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE1.1. Pojam vanjske trgovine i vanjskotrgovinskog poslovanjaVanjska je trgovina gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe usluga s ino-zemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeu zemalja.U uem smislu vanjska trgovina obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata izrazliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi dravnu gra-nicu, odnosno carinsku crtu jedne ili vie zemalja.U irem smislu vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu, obuhvaa i razmjenu go-spodarskih usluga (tzv. "nevidljivi izvoz i uvoz"), promet kapitala, promet ljudi (turistiki promet) iprijenos vijesti (telekomunikacijski promet).Dok pod vanjskom trgovinom razumijevamo ukupnost razmjene jedne zemlje s drugim zem-ljama, meunarodnu trgovinu moemo definirati kao ukupni opseg razmjene izmeu zemalja cijelogsvijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tritu.Vanjska trgovina razvija se usporedo s razvojem proizvodnih snaga pojedinih zemalja i povie-njem ivotnog standarda. Tako je vanjska trgovina postala drutveno nuna, bez obzira na to potie lije ostvarivanje profita ili druStveni interes, odnosno sudjeluju li u njoj zemlje s razliitim drutvenim,politikim i gospodarskim ureenjima.Ukratko reeno: vanjska je trgovina dio prometa robe u kojemu predmet kupoprodaje prelazicarinsku crtu, naputa teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika) i ulazi na teritorij zemlje kupca (uvoz-nika). U tom sluaju, s gledita zemlje prodavatelja govorimo o izvozu, a s gledita zemlje kupca ouvozu.Uz razmjenu materijalnih dobara (robe i drugih stvari), vanjska trgovina obuhvaa i obavljanjerazliitih proizvodnih i neproizvodnih usluga prema nalogu i za raun inozemnih dravljana, odnosnoinozemnih gospodarskih subjekata - poslovnih partnera. To su; transportne usluge, pedilerske uslu-ge, skladine usluge, luke i aerodromske usluge te usluge ostalih prometnih raskrija u meunarod-nom prometu, usluge osiguranja protiv robnih, financijskih, transportnih i drugih rizika, bankovneusluge, turistike usluge, davanje gospodarskih informacija, propagandne akcije, izdavake usluge,usluge oplemenjivanja robe (poslovi obrade, dorade i prerade) i usluge popravaka, izvoenje investi-cijskih radova u inozemstvu, zastupanje stranih poslovnih partnera (agentske usluge), usluge provjerekoliine i kvalitete robe, tranzitne usluge, usluge meunarodnoga trgovakog posredovanja i dr.Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivamo poslovima vanjskotrgovinskogprometa.Za razliku od unutarnje trgovine, koja obuhvaa djelatnost trgovakog prometa unutar granicajedne zemlje, vanjska trgovina izlazi iz dravnog podruja i dobiva osobinu inozemnosti koja odre-uje vanjskotrgovinski promet.Unutarnja trgovina uvjetovala je razvoj drutvenih proizvodnih snaga u okvirima pojedinihnacionalnih privreda. Meutim, razvojem drutvenih proizvodnih snaga poveava se i meunarodnarazmjena raznovrsnih roba. Do njenoga naglog razvoja dolazi pojavom kapitalistikog naina proiz-vodnje, posebice prelaskom s manufakturne na strojnu proizvodnju, koju prali standardizacija, speci-jalizacija i proizvodnja u velikim serijama. Rast meunarodne razmjene ide usporedo s poveanjem6

7opsega robne proizvodnje u svijetu. Meusobnom razmjenom nacionalne se privrede svih zemaljasvijeta uklapaju u jedinstven svjetski gospodarski sustav, jer su vie ili manje ovisne o razmjeniroba s inozemstvom putem svjetskog trita. Tako meunarodna trgovina postaje nositelj gospodar-skog napretka i izraz zajednikog interesa svih naroda.I unutarnja i vanjska trgovina obavljaju istu funkciju, a to je funkcija posrednika izmeu proiz-voaa i potroaa. Pritom trgovina (unutarnja i vanjska) trostruko posreduje:a) interpersonalno,b) interlokalno ic) iniertcmporalno.Trgovina posreduje izmeu proizvoaa i potroaa, tj. izmeu fizikih ili pravnih osoba kojese pojavljuju jedanput u proizvodnji u svojstvu organizatora i izvritelja proizvodnog procesa nekerobe, a drugi put kao potroai na tritu, u prodavaonicama, na trnici i si., koji kupuju robu. Rijeje, dakle, o posredovanju izmeu osoba (lal. persona), pa se u ovom sluaju govori o interpcrsonal-nom posredovanju. Obavljajui tu funkciju, trgovina (unutarnja i vanjska) stvara na Irilu odnosizmeu cjelokupne ponude i cjelokupne potranje.Pri interlokalnom posredovanju trgovina povezuje mjesta (lat. locus) proizvodnje i mjestagdje je potranja za robom. Udaljenost izmeu mjesta proizvodnje robe i mjesta njene potronje moebiti manja ili vea, ali je uvijek potrebno da se na toj relaciji robom struno rukuje. To znai da seroba pakira i prepakira, osigura od rasipanja, kvarenja, zatiti od vanjskih utjecaja, te da se najpogod-nijim sredstvima preveze i dopremi na odredite. Trgovina obavlja sve te poslove i uvijek snosi rizikkoji se pojavljuje kad se roba prevozi iz jednog mjesta u drugo, bilo u unutarnjem, bilo u meunaro-dnome robnom prometu.U funkciji intertemporalnog posredovanja (lat. letnpus - vrijeme) trgovina preuzima sve po-slove koje valja obaviti zbog toga to postoji vremenski razmak od trenutka proizvodnje do trenuikapotronje. Vrlo je rijedak sluaj da se roba nakon zavrenog proizvodnog procesa odmah iznosi natrite i proda potroau. To moe biti npr. kod lakopokvarljivih roba, prehrambenih artikala kratkogroka trajanja, hitno potrebnih lijekova i preparata. U pravilu robu valja otkupiti onda kad se ona naj-vie nudi, a prodati je u trenutku kad se najvie trai na tritu. Suvremena trgovina dobila je na va-nosti upravo time to se sve vige osposobljava da u posebno izgraenim prostorijama (silosi,hladnjae, suionice, skladita i dr.) smjeta i uva razne proizvode kako ne bi izgubili svoju upora-bnu i prometnu vrijednost. Usklaivanjem vremenskih razlika, od zavretka proizvodnje robe donjene prodaje na tritu, trgovina omoguuje da se u pravom trenutku s potrebnim koliinama robaizae na trite, bilo na domae ili na strano.U svim spomenutim posredovanjima trgovina se pojavljuje kao "produena ruka" proizvodnje,dakle, ne samo kao veza izmeu proizvodnje i polranje ve i kao koristan sudionik koji u odreenomsmislu nastavlja proizvodni proces.Ostala zajednika obiljeja unutarnje i vanjske trgovine oituju se u: djelovanju ekonomskih zakona pri formiranju cijena, tehnici trgovanja,

organizacijskim oblicima trita.Polazi li se od postavke da se cijene formiraju na tritu slobodnim djelovanjem zakona ponudei polranje, onda to vrijedi i za domae i za strano trite. Meutim, ni najednom tritu cijene se neformiraju u uvjetima potpuno slobodne konkurencije jer nema potpuno istog oblika djelovanja zako-na ponude i polranje, ve je formiranje cijena pod jaim ili slabijim utjecajem dravnog intervencio-nizma, monopolskih ili oligopolskih grupacija i si. Ipak se moe rei da su interesi pri formiranju ci-jena i u unutarnjoj i u vanjskoj trgovini jednaki, iako je u nekim zemljama, radi odravanja ravnoteeu razvoju nacionalne privrede i zbog drutveno-polilikih razloga, jai utjecaj drave na nain formi-ranja i na visinu cijena.Podudarnost u tehnici trgovanja u unutarnjoj i vanjskoj trgovini odnosi se na uobiajene obli-ke sklapanja kupoprodajnih odnosa, obavljanja poslovnih transakcija, voenja trgovakih pregovora iposlovnoga pismenoga komuniciranja izmeu poslovnih partnera. Ipak se mora naglasiti da u medu-

narodnoj trgovini postoje sloeniji i vei rizici u poslovanju (zbog udaljenosti partnera, razliitihpravnih normi, razliitih drutveno-polilikih sustava zemalja, moguih kriznih slanja na svjetskomtritu i si.), to zahtijeva i posebne mjere za osiguranje od takvih rizika.Slini organizacijski oblici trita susreu se u institucijama sajmova, aukcija, robnih burzi idr. Za sve te organizacijske oblike trita zajedniko je ostvarivanje susreta ponude i potranje s istimkonanim ciljem: ponuditi i prodali ono to trite zahtijeva i to su potroai voljni kupiti i platiti.Meutim, vanjska trgovina ima mnogih specifinosti koje je razlikuju od unutarnje trgovine.Izmeu ostalih mogu se izdvojiti sljedee glavne znaajke vanjske trgovine: vanjska se trgovina protee na razliite vanjskotrgovinske i monetarne sustave. to uvjelujenjeno reguliranje meunarodnim trgovinskim i platnim sporazumima; vanjska trgovina u svim zemljama nailazi na razna ekonomsko-polilika ogranienja koja seprovode kontrolom vanjskotrgovinske razmjene, carinskim reimom (carinama i carinskimbarijerama), uvoenjem tzv. kontingenata kojima se ograniuje koliina ili vrijednost robekoja se smije uvoziti u zemlju ili izvoziti iz zemlje, obvezom prodaje ostvarenih deviza nadle-noj domaoj banci, mjerama dravnih tijela kojima se esto pretjerano Slili domaa proizvo-dnja i si., ime svaka zemlja regulira ukupan promet roba i usluga s inozemstvom i titiinterese vlastitoga gospodarstva;

vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i kreditne odnose s inozem-stvom sprjeavajui tako nekontroliran odljev i koritenje konvertibilnih deviznih sredstava; vanjsku trgovinu prate mnogobrojne meunarodne konvencije, obiaji i pravila, nakon io ihje pojedina zemlja ratificirala i lako se ravnopravno ukljuila u meunarodnu razmjenu; vanjsku trgovinu karakteriziraju sloene tehnike plaanja (razliiti naini i instrumenti meu-narodnoga platnog prometa) i osiguranja plaanja i naplate ugovorenih vanjskotrgovinskihposlova;

vanjska je trgovina podvrgnuta posebnom sustavu nadzora nad kretanjem robe i usluga umeunarodnoj razmjeni i o njoj se vodi zasebna vanjskotrgovinska statistika, koja daje podat-ke za praenje i usporeivanje razmjene robe i usluga zemlje s inozemstvom (prema robnimskupinama, gospodarskim uslugama, vrijednostima, koliinama, zemljama izvoza i uvoza idr.);

vanjsku trgovinu prali posebna dokumentacija, poseban nain izraunavanja cijene razliitimmetodama vanjskotrgovinskih kalkulacija, posebni trokovi (npr. carinske i ostale uvozne pri-stojbe, posebne takse i dr.) i posebne procedure;

izvoz robe u inozemstvo ima za posljedicu da se unutarnja (domaa) cijena robe mora preo-blikovati na cijenu koja se formira na svjetskom tritu, a svjetska cijena nastaje pod djelova-njem trinih zakona ponude i polranje izmeu sudionika iz raznih zemalja u njihovoj meu-sobnoj konkurenciji, s time da su zemlje u ijim je proizvodima sadrana manja koliina utro-enoga drutvenog rada, konkurentnije u odnosu na druge zemlje (pri tome valja naglasiti dase, sa stajalita pojedine zemlje, svjetska cijena poveava u sluaju slabljenja njezine valute ilijaanja sirane valute u kojoj se kupljena roba ili usluga plaa i obrnuto); poslovni su rizici u vanjskoj trgovini mnogo izraeniji nego u unuiamjoj trgovini i postoje usvim vrstama i oblicima vanjskotrgovinskog prometa, stoga je politika osiguranja od robnih ifinancijskih rizika u vanjskoj trgovini sastavni i osobito vaan dio poslovne politike poduzeakoja se bave djelatnou vanjskotrgovinskog prometa;

uspostavljanje poslovnih dodira i trajnih poslovnih veza u vanjskoj trgovini vezano je uz do-bru poslovnu informiranost vanjskotrgovinskih poduzetnika, kojima na raspolaganju stoje ra-zliiti izvori poslovnih informacija iz itava svijeta o ponudi, potranji, uvjetima kupopro-daje, o komercijalnim i nekomercijalnim rizicima, bonitetu poslovnih partnera, gospodarskimi politikim predvianjima o odreenom inozemnom tritu, mogunostima financiranja ikreditiranja vanjskotrgovinskih poslova, objavljenim meunarodnim licitacijama, o kretanjucijena na meunarodnim burzama i meunarodnim aukcijama i dr.;

8

9-uspjenost poslovanja u vanjskoj trgovini vezana je uz posebna znanja i umjenosti poduzet-nika i vanjskotrgovinskih djelatnika (znanje stranih jezika, struno vladanje tehnikom vanj-skotrgovinskog poslovanja, poznavanje poslovne kombinatorike u pripremi i ostvarenju vanj-skotrgovinskih poslovnih transakcija, poznavanje meunarodnih trgovakih obiaja i pravilate domaih i stranih vanjskotrgovinskih, deviznih i carinskih propisa, sposobnost kulturnoga istrunoga poslovnoga komuniciranja u inozemstvu i voenja trgovakih pregovora, odlinopoznavanje roba ili gospodarskih usluga s kojima se u vanjskoj trgovini posluje pri njihovuizvozu ili uvozu, umjenost zatvaranja financijskih konstrukcija u svezi s plaanjem i napla-tom u poslovanju s inozemstvom, sposobnost brzog reagiranja na trine promjene i "trinesignale" i osiguranja od moguih robnih i financijskih rizika, razumna poduzetnika odva-nost u prihvaanju izazova to ih nudi meunarodno trite uz zatitu vlastitog interesa, ali iinteresa i ugleda vlastite zemlje u svijetu, itd.).Vanjskotrgovinsko poslovanje redovito obuhvaa tri glavne skupine aktivnosti:1. Obavljanje redovnih radnji kao to su: prijavljivanje (evidentiranje) vanjskotrgovinskihzakljuaka (sklopljenih vanjskotrgovinskih ugovora s inozemnim partnerima) kod nadlene in-stitucije, voenje potrebnih evidencija, utvrivanje ugovornih elemenata plaanja robe, osigu-ranje i otprema robe, pribavljanje raznih dozvola, uvjerenja, potvrda i alesla, obavljanje carin-skih formalnosti i izvravanje svih drugih radnji potrebnih da se vanjskotrgovinski posao kva-litetno obavi. To su, uglavnom, radnje ije aurno i tono obavljanje ovisi o dobroj unutarnjojorganizaciji poduzea te o sposobnosti, strunosti i savjesnosti osoblja u vanjskotrgovinskojoperativi.2. Usklaivanje vanjskotrgovinskog poslovanja s neprestanim promjenama koje se dogaaju uvanjskotrgovinskom i deviznom sustavu vlastite zemlje i zemalja stranih poslovnih partnera. Narezultate vanjskotrgovinskog poslovanja utjeu i promjene u kreditnom i carinskom sustavu te uostalim sustavima unutar domae ili strane privrede. To su vanjski imbenici ije mijenjanje odvanjskotrgovinskog operativnog osoblja iziskuje njihovo predvianje, brzo snalaenje te brzo idjelotvorno postupanje kako takvi imbenici ne bi oteali ili ak onemoguili ostvarenje ugovo-renih ili pripremljenih vanjskotrgovinskih poslova.3. Financiranje izvoza i uvoza na kredit. Bez kreditiranja gotovo da i nema veih izvoznih iuvoznih poslova. Oni se mogu ostvariti uz angairanje sredstava koje valja potraili na doma-em ili meunarodnom tritu novca i kapitala, ukljuujui i meunarodne financijske ustanoveza razvoj. Osini toga, uz izvravanje vanjskotrgovinskih kreditnih poslova potrebno je posredo-vanjem poslovnih banaka odravati i odnose s ustanovama za kreditiranje i osiguranje izvoznihposlova. U ovu grupu aktivnosti ulazi i rukovanje deviznim sredstvima, odnosno ostvarivanje,stjecanje i raspolaganje devizama i pribavljanje svih suglasnosti koje se odnose na devizno imeunarodno financijsko poslovanje.Organizacija vanjskotrgovinskog poslovanja neke zemlje ovisi o drutvenom ureenju i stupnjunjenoga gospodarskog razvoja.U svim zemljama obino tri vrste imbenika ureuju vanjsku trgovinu. To su sljedei imbe-nici: Dravna tijela, od kojih posebnu ulogu ima ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu, koje usuradnji s ministarstvom financija te s ostalim ministarstvima predlae mjere vanjskotrgovin-ske politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje vanjske trgovine. Posebnu ulogu u ureenjui nadzoru meunarodnog prometa robe i usluga imaju dravne banke (centralna banka) i up-rava carina.

Drugu vrstu ine posebne misije, ustanove i asocijacije ili zajednice ija je zadaa unaprei-vanje vanjske trgovine, analiziranje meunarodne trgovine, utvrivanje rezultata poduzetihmjera i predlaganje novih mjera za poboljanje poloaja zemlje na svjetskom tritu. Trgo-vaka misija sastavljena je obino od predstavnika nadlenih dravnih tijela i predstavnikaposlovnih krugova zemlje iz kojih misija dolazi, a zadatak joj je da se s predstavnicima druge

zemlje dogovori o nizu mjera i sporazuma vezanih uz poveanje i poboljanje postojeih me-usobnih gospodarskih odnosa. Misija nita ne kupuje i ne prodaje, ve samo razmatra po-slovne probleme na najvioj razini i pronalazi mogunosti za njihova rjeenja. Mjeovitisavjeti imaju ui opseg djelatnosti sa zadatkom poboljanja trgovinskih odnosa dviju zemlja.Strukovne komore, odnosno gospodarske komore (Irgovake komore, industrijske komore idr.) i razna udruenja (akoder razmatraju vanjskotrgovinsku djelatnost zemlje i daju odgova-rajue prijedloge temeljene na uim interesima njihovih lanova.-Treu vrstu imbenika ine trgovaka drutva koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga. Toje najmasovnija grupa u koju spadaju proizvoai ili potroai roba ili davatelji razliitih uslugau vanjskoj trgovini, koji izvoz i uvoz robe i usluga mogu obavljati neposredno (u vlastitoj reiji,odnosno u svoje ime i za svoj raun), ili vanjskotrgovinske poslove obavljaju posredstvom raznihvanjskotrgovinskih posrednika (specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea).Vanjskotrgovinsko poslovanje izvoznika i uvoznika te poslovanje njihovih tuzemnih posredni-ka i ostalih uslunih poduzea koja pomau pri obavljanju vanjskotrgovinskih poslova moe se obav-ljati i u inozemstvu posredstvom vlastitih i mjeovitih poduzea, predstavnitava i slinih organizacij-skih jedinica.Za nae razmatranje najzanimljivija je trea skupina sudionika u vanjskotrgovinskom poslova-nju, koju u praksi nazivamo "vanjskotrgovinskom operativom", odnosno subjektima vanjske trgo-vine. Openito, ti subjekti (prema imovinsko-pravnim obiljejima) mogu biti u dravnom i privatnomvlasnitvu. Vanjskom se trgovinom mogu baviti proizvodna poduzea u vlastitoj reiji (izravan izvozi uvoz vlastitih proizvoda ili usluga) ili se vanjskom trgovinom bave kao jedinom djelatnou (speci-jalizirana vanjskotrgovinska poduzea).Ako se proizvodna i slina poduzea bave i poslovima vanjskotrgovinskog prometa u vlastitojreiji, onda organizacija njihova vanjskotrgovinskog poslovanja ovisi o veliini takva poduzea, vrstiproizvodnje ili pruanju usluga, asortimanu, financijskoj snazi i si. Organizacijska shema vanjske tr-govine u takvim poduzeima razliita je od poduzea do poduzea.Specijalizirana vanjskotrgovinska poduzea bave se iskljuivo djelatnou vanjskotrgovinskogprometa i njihova je zadaa posredovanje izmeu proizvoaa i potroaa robe, odnosno davatelja ikorisnika raznih gospodarskih usluga. Ovisno o poslovnoj strategiji takvih vanjskotrgovinskih podu-zea i njihovoj financijskoj snazi, vanjskotrgovinske poslove mogu obavljati na sljedee naine: u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga (komitenta), u ime i za raun drugoga (principala),

u svoje ime i za svoj raun.

1.2. Uloga i znaenje vanjske trgovine u gospodarstvu zemljeUloga i znaenje vanjske trgovine u gospodarskom ivotu zemlje ogleda se u sljedeem: u opskrbi gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moe proizvoditi, ili ih ne proizvodi ukoliinama dovoljnim za zadovoljenje domae potronje;

u doprinosu svjetskoj podjeli rada, pa lime i smanjenju proizvodnih trokova; u omoguavanju konkurencije izmeu kupaca i proizvoaa, spreavajui stvaranje monopolai prenagle promjene cijena robe;

u olakavanju izvoza kapitala.Osnovni je zadatak vanjske trgovine da se po najpovoljnijim uvjetima kupuje odnosno uvozi robakoje ili uope nema ili je nema u dovoljnim koliinama na domaem tritu, te da se po najpovoljnijimuvjetima prodaje, Ij. izvozi domaa roba i gospodarske usluge na inozemno trite. Taj se zadatak moeizvravati samo uspostavljanjem vrste suradnje poduzea vanjske trgovine s proizvodnim poduzeima ipoduzeima koja pruaju proizvodne ili neproizvodne usluge, jer se mogunosti izvoza i potrebe za uvo-zom odreuju na temelju poznavanja domae proizvodnje i potreba domaeg trita.10

11Vanjska je trgovina vana za cjelokupno gospodarstvo svake zemlje. Razmjenom robe i uslugas inozemstvom gospodarstvo jedne zemlje ukljuuje se u svjetsko gospodarstvo uspostavljajui odno-se s njime. Kakvo mjesto i koje znaenje ima vanjska trgovina u gospodarstvu pojedine zemlje ovisi ostupnju njena gospodarskog razvoja, o ekonomskoj politici i irini domaeg trita.Uloga i znaenje vanjske trgovine u gospodarstvu jedne zemlje moe se ocijenili pomou slje-deih pokazatelja: koliko je pridonijela opskrbljenosti domaeg trita potrebnim koliinama i asortimanom robe(uvoz),

koliko je utjecala na izjednaavanje trokova proizvodnje domae robe s trokovima proizvo-dnje istovrsne inozemne robe (uvoz i izvoz),

koliko je omoguila potpunije koritenje domaih proizvodnih kapaciteta plasmanom domaerobe na inozemnom tritu (izvoz),

koliki je udio vanjskotrgovinske razmjene (izvoz i uvoz robe i usluga) u ukupnom drutve-nom proizvodu zemlje.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih je svaka zemlja zainteresirana za ukljuivanje u meunarodnurazmjenu. Najvaniji je taj to razvoj drutvenih proizvodnih snaga izaziva specijalizaciju proizvod-nje i proizvodnju roba u velikim koliinama pa trite postaje preusko za njihov plasman. Zbogloga je potrebno pronalaziti nova trita, to se postie izvozom roba. Osim toga, izvozom se ostva-ruju devizna sredstva, koja mogu posluiti za uvoz deficitarnih (nedostajuih) roba ili proizvodakoji se u vlastitoj zemlji uope ne proizvode radi zadovoljavanja potranje u zemlji.Uvozom se moe zadovoljavati potranja za reprodukcijskim materijalom (sirovine ili poluproi-zvodi), strojevima, aparatima, ureajima i raznovrsnim goiovim proizvodima proizvodne (investicij-ske) ili osobne (iroke) potronje. Vanjska trgovina, prema tome, svojom djelatnou usklauje mate-rijalni sastav drutvenog proizvoda s potrebama potronje zemlje.Uloga i znaenje vanjske trgovine znatno ovisi o stupnju otvorenosti gospodarstva jednezemlje prema svjetskom tritu. Stoje domae gospodarstvo otvorenije, to se vanjskom trgovinomostvaruje i vei utjecaj svjetskoga gospodarstva na njezine materijalne uvjete privreivanja.Vanjskotrgovinska razmjena ubrzava razvitak naina proizvodnje i proizvodnosti rada narazinu suvremenih dostignua razvijenih zemalja, jaa konkurentnu sposobnost domaih proizvoaana meunarodnom tritu, uspostavlja i unapreuje ekonomske odnose s mnogim zemljama, podiemeunarodni ugled zemlje i dr.Svoju ulogu i znaenje u nacionalnom gospodarstvu vanjska trgovina ostvaruje redovnimobavljanjem niza poslova u vanjskotrgovinskim poduzeima. Zadatak je vanjskotrgovinskog poduze-a da u neposrednoj suradnji sa svim sudionicima u proizvodnji, razmjeni i potronji robe i usluga,omogui skladan gospodarski razvoj zemlje, da utjee na razvoj i unapreenje proizvodnje te da za-dovolji stvarne potrebe domaeg trita i osigura plasman proizvedenih vikova robe i ponuenihusluga na stranim tritima.Stupanj razvoja proizvodnih snaga zemlje osobito je vaan imbenik koji utjee na njen po-loaj u meunarodnoj trgovini. U svezi s tim nerazvijene su zemlje u nepovoljnijem poloaju negorazvijene zemlje na svjetskom tritu. Naime, u nerazvijenim je zemljama mahom niska proizvodnostrada, ogranien asortiman i nedovoljno izraena raznovrsnost roba za izvoz. One uglavnom izvozeartikle nieg stupnja obrade, poljoprivredne proizvode, sirovine i repromaterijal, ije su cijene nasvjetskom tritu vrlo promjenjive i znatno nie nego cijene proizvoda s viim stupnjem obrade (npr.sirojeva, ureaja, instrumenata, visokokvalitetne opreme i si.). S druge strane, te iste zemlje primo-rane su uvoziti upravo proizvode vieg stupnja obrade, po cijenama koje pokazuju stalnu tendencijuporasta, a uvoze ih preteito iz razvijenih zemalja. Tako nastaje neravnopravnost u meusobnoj ra-zmjeni nerazvijenih i razvijenih zemalja na tetu roba to ih izvoze nerazvijene zemlje. Razvijenazemlja zbog vee proizvodnosti rada prodaje svoju robu nerazvijenoj zemlji iznad njene vrijednosti idobiva viu cijenu za manje uloenog rada u proizvodnji. Takva je razmjena neekvivalenlna razmje-na, pri kojoj se prelijevaju vrijednosti iz nerazvijenih u razvijene zemlje.

Meuovisnost gospodarskog razvoja jedne zemlje i njezine vanjske trgovine odraava seosobito u sljedeim pokazateljima: koliko se izvozom trinih robnih vikova omoguuje uvoz nedostajue robe na domaemtritu,

koliko se izvozom ostvaruje poveanje deviznog priljeva, koliko vanjskotrgovinska razmjena utjee na poveanje zaposlenosti domaeg stanovnitva,posebice u proizvodnji roba namijenjenih izvozu,

koliko vanjska trgovina uvozom suvremenih strojeva i drugih tehniko-lehnolokih dostignu-a utjee na snienje trokova proizvodnje u domaem gospodarstvu, koliko vanjska trgovina utjee na usvajanje proizvodnje novih i suvremenijih proizvoda i nauvoenje raznih inovacija u domaoj proizvodnji,

koliko vanjska trgovina utjee na izmjenu sastava razmjene s drugim izvozom proizvoda vi-eg stupnja obrade (to je siguran dokaz napretka domaega gospodarstva i jaanja njegovekonkurentne sposobnosti na meunarodnom tritu),

koliko vanjska trgovina utjee na smanjenje uvoza i poveanje neovisnosti domaega gospo-darstva, ime pridonosi uravnoteenju platne i trgovinske bilance u razmjeni robe i usluga sinozemstvom.

1.3. Meunarodno trite i meunarodna razmjenaPod tritem podrazumijevamo odreeno podruje na kojemu se redovito ostvaruje susret pro-davaa (ponude) i kupaca (potranje) robe i usluga. Ono ukljuuje skup poduzea, ustanova i pomo-nih slubi ija je djelatnost usmjerena na osiguranje trajne veze ponude i potranje i na unapreenjeekonomskih odnosa.Za kupce i prodavae roba, odnosno korisnike i davatelje raznih gospodarskih usluga, znaenjetrita je u tome to ono predstavlja skupno mjesto upravo za oblikovanje cijene pojedinih roba iligospodarskih usluga na osnovi ireg dodira ponude i potranje, omoguujui lime usmjerenje trgovinii ostalim gospodarskim djelatnostima. Prodavai i kupci ne moraju dolaziti na odreeno mjesto radikupoprodaje. Ona se moe obaviti izvan odreenoga trinog mjesta, jer su zainteresirani prodavai ikupci upoznali s cijenama i drugim uvjetima kupoprodaje koji se na odgovarajui nain oblikuju natritu.1Trite se definira kao skup aktivnosti ili kao mehanizam kojim se roba, usluge i imbeniciusmjeravaju upotrebnim smjerovima.Uloga trita ogleda se u ostvarenju tzv. "cijene ravnotee", koja se oblikuje na tritu kao od-raz ujednaenih odnosa ponude i potranje. Ostvarivanjem vee cijene poduzea ostvaruju i veu do-bit, pa se kod ponuaa - prodavaa pokazuje i vea zainteresiranost za ponudu veih koliina robe, au sluaju snienja, odnosno pada cijena, pada i zainteresiranost ponuaa i smanjuje se opseg ponu-de. Obrnut je sluaj kod kupaca - potroaa iji interes za kupnju proizvoda ili usluga raste razmjernosnienju cijena, a pada ako cijene predmeta njihova interesa rastu. Suprotni interesi prodavaa i kupa-ca reguliraju se upravo na tritu odnosima ponude i potranje, na temelju kojih se oblikuje i cijenarobe i usluga, bez obzira na to je li rije o lokalnom, nacionalnom, meunarodnom ili svjetskom tri-tu.1Meunarodno trite je podruje koje obuhvaa manji ili vei broj zemalja radi meusobnogodravanja stalnih trgovakih odnosa i gospodarstvene suradnje. Takvo trite, na kojem odreenibroj zemalja obavlja razmjenu robe i usluga, zapravo je dio svjetskog trita.1Prema: M. Petrovi. Vanjskotrgovinsko poslovanje, Informalor, Zagreb, 1992., str. 63-66.2Isto, sir. GG.12

13Uz prostorni obuhvat, trite se moe promatrati i s gledita opsega razmjene odreene robe natom triStu. Odreena roba moe biti predmetom meunarodne razmjene u veem ili manjem opsegu is obzirom na koliinu u kojoj se pojavljuje na tritu i s obzirom na irinu trita koje je zainteresira-no za lu robu. Roba namijenjena univerzalnoj primjeni ili potronji ima ire trite. To su, na primjer,duhan i duhanske preraevine, kava, drvo, tekstil, guma, nafta, vuna, obojene kovine, ilarice, papir,plastika i drugi artikli univerzalne primjene i potronje, koji se u gotovo svim zemljama svijetamnogo upotrebljavaju. Za razliku od takvih proizvoda, drugi su proizvodi znaajni po tome to sunamijenjeni samo za lokalnu potronju, pa imaju mnogo ue trite razmjene, nisu predmet meuna-rodne trgovine i ne pojavljuju se na meunarodnom tritu u velikim koliinama. Da bi odreeniproizvod univerzalne potronje bio predmetom razmjene na meunarodnom tritu, mora biti stan-dardiziran, tj. ujednaene kvalitete. Takav proizvod ne smije odstupati od utvrenog standarda to gapropisuje nadleno dravno tijelo ili, npr., meunarodna burza, osim u doputenim granicama tole-rancije.irina svjetskog trita za pojedine vrste proizvoda odreena je visinom transportnih trokova,koji poveavaju cijenu robe na odreditu kupca.I lako pokvarljivi proizvodi, koji su nekada bili iskljuivo predmet razmjene na lokalnom tri-tu, mogu se suvremenim transportnim i drugim sredstvima prevoziti na najudaljenija trita uz potpu-no ouvanu kvalitetu. Proirenjem trita proirila se i potronja takvih proizvoda, pa je svimpotroaima na svjetskom tritu omoguena nabava proizvoda koji se zbog klimatskih ili drugih ra-zloga ne proizvode u njihovoj zemlji, ili je nacionalno trite deficitarno takvim proizvodima.Povezanost svjetskog trita poboljana je primjenom suvremenih telekomunikacijskih vezaizmeu njegovih najudaljenijih dijelova (telefon, teleprinter, telefaks, "modem-sustav", Internet, sate-litske telekomunikacijske veze i si.). Telekomunikacijske veze omoguuju brzi prijenos poslovnih vi-jesti-izvjetaja o raspoloivim koliinama robe za prodaju, upita i ponuda za pojedine proizvode naodreenom tritu i si. Time su stvoreni uvjeti za brzo formiranje i uravnoteenje cijena istovrsnihroba na svjetskom tritu, to pridonosi velikom razvoju i proirivanju svjetske trgovine, a time i iz-vanrednom funkcioniranju svjetskog trita.Proces drutvene reprodukcije danas nije ogranien dravnim granicama neke zemlje. On zapo-inje u jednoj zemlji da bi se nastavio u drugoj te zavrio u treoj, a proizvod potroio u etvrtojzemlji. Npr., jedna zemlja proizvodi eljeznu rudau, ali zbog nedostatka ugljena nije u slanju rudaupreraditi u sirovo eljezo, ve je izvozi u drugu zemlju koja raspolae eljezarama i elianama zaproizvodnju elika. elik se izvozi u treu zemlju, gdje se prerauje, npr. u kugline leajeve, koji seopet izvoze u etvrtu zemlju, gdje se tek taj proizvod konano koristi u automobilskoj ili drugoj indu-striji. U ovom je primjeru rad u proizvodnji odreenog proizvoda podijeljen izmeu triju drava. Bu-dui da je rad podijeljen izmeu drava (dakle meu narodima), ovakva se drutvena podjela rada na-ziva meunarodnom podjelom rada.Prije industrijske revolucije najvei je dio proizvodnje bio utroen ne izlazei na trite, znaida su ga troili sami proizvoai- Nije postojala izrazita podjela na sektor proizvodnje i sektor potro-nje, ve je postojao samo jedan sektor, iji su sudionici bili i proizvoai i potroai. Postojale su imanje skupine koje su troile eventualne vikove proizvodnje. Trgovina je, dakle, postojala, ali je usvom poetnom obliku imala vrlo neznatan udio u ukupnoj proizvodnji.Industrijska revolucija, koja je poveala uspjenost proizvodnje, omoguila stvaranje i odrava-nje zaliha, unaprijedila sredstva i mogunosti transporta, pokrenula je i proces podjele jedinstva pro-izvodnje i potronje, pa su trgovina i trite poeli dobivati veu vanost. Preusmjeravanjeproizvodnje s neposredne potronje na razmjenu uvjetovalo je postojanje mehanizma kojim se ostva-ruje razmjena. Trite je lako postalo nuno. Njegova uloga nije bila pasivna. Nakon Stoje poetakrobne proizvodnje za vikove potaknuo razvoj podjele rada, trgovinu i trite, ono je dalje utjecalo nasve intenzivniju podjelu rada i uspjeniju proizvodnju. Trite omeeno nacionalnim granicama jednezemlje postalo je nedovoljno za apsorbiranje cjelokupne nacionalne proizvodnje. Osim toga, ni proiz-vodnja nije mogla unosno zadovoljavati sve svoje potrebe za sirovinama, energijom, reprodukcijskimmaterijalom i sredstvima rada na nacionalnom tritu. Unato svim preprekama (socijalnim, kultur-nim, religijskim, jezinim, zemljopisnim, politikim i ekonomskim), trite se irilo preko nacionalnih

granica i postajalo meunarodno, odnosno svjetsko. Ono, dakle, nije vie omeeno teritorijalnim gra-nicama zemalja i omoguava susretanje ukupne ponude svih proizvoaa i ukupne potranje svih pot-roaa svijeta.Putem svjetskog trita meusobno su ovisne sve nacije svijeta i njegovo je postojanje nuno zasve. Ta meuovisnost nije jednakog intenziteta i znaaja. Ovisnost zemlje o svjetskom tritu redovitoje obrnuto razmjerna veliini i stupnju razvijenosti njenoga nacionalnog trita. Ako je nacionalnotrite neke zemlje vee i razvijenije, ona je manje ovisna o svjetskom tritu, jae utjee na svjetskotrite te na oblikovanje cijena i odnosa na njemu. Ekonomskom politikom na podruju odnosa s ino-zemstvom moe se regulirati i stupanj ovisnosti narodne privrede o vanjskoj trgovini, dakako, imajuina umu postavljene ciljeve razvoja.Pozitivni uinci meunarodne podjele rada, koja je pretpostavka i rezultat postojanja svjetskogtrita, nisu podjednako rasporeeni na sve zemlje koje sudjeluju na tom tritu. Razlozi nejednakepodjele probitaka od meunarodne trgovine viestruki su i meuovisni. Sve zemlje nemaju jednakeuvjete nastupa na svjetskom tritu, a to je posljedica prijanje kolonijalne podjele svijeta (dananjerazvijene i nerazvijene zemlje).Mogunosti nastupa na svjetskom tritu odreene su, zatim, i nacionalnom politikom razvoja,koja te mogunosti moe iriti ili suavati. Drugim rijeima, zemlje koje su svojom politikom gospo-darskog razvoja svjesno djelovale na dugorono umanjivanje vanosti vanjskotrgovinskog sektora usvojim privredama, minimizirale su pozitivne i negativne utjecaje svjetskog trita na svoju gospodar-sku aktivnost. Naravno, one mnogo vie gube zbog toga to ne sudjeluju u podjeli probitaka od me-unarodne trgovine nego to dobivaju minimiziranjem vanjskih utjecaja na nacionalnu privredu.Naime, ovo potonje moe se ostvariti i uspjenom ekonomskom politikom bez odricanja od pozitiv-nih utjecaja.Vanjska trgovina, kao ukupnost razmjene roba, usluga i imbenika jedne zemlje s inozemstvom,integralni je dio gospodarskog sustava zemlje. Opi cilj vanjske trgovine jest otvaranje nacionalnogtrita prema svjetskom. Vanjska trgovina ima opravdanje u brem ekonomskom razvoju nego Sto bibio mogu u uvjetima autarkije. Ona, naime, omoguuje porast drutvene uinkovitosti proizvodnje,racionalniju alokaciju proizvodnih resursa, potpunije iskoritavanje domaih kapaciteta, transmisijutehnolokog napretka, novih znanja i organizacije, a sve su to pretpostavke breg razvoja.Moe se rei kako je vanjska trgovina u funkciji razvoja nacionalne privrede. Uvoz osigurava siro-vine, repromaterijal, energiju i finalne proizvode za koje bi se u domaoj proizvodnji troilo vie resursaili se uope ne bi mogli proizvodili. Uvoz je, takoer, izvor opskrbe kapitalom, opremom i tehnologijoma i novim idejama i znanjima koji su iznimno vani za razvoj privrede. Na sirani izvoza, vanjska irgovinautjee na poveanje proizvodnje i zaposlenosti te, porastom dohotka, djeluje na rast domae polroSnje(ovisno o graninoj sklonosti potronje). Osim toga, vanjska trgovina omoguuje specijalizaciju u proiz-vodnji i racionalniju alokaciju resursa, pa i potronju izvan proizvodnih mogunosti.Da bi se sudjelovanje u meunarodnoj trgovini moglo koristiti kao imbenik rasla, ono morabili toliko i takvo da se njime maksimira gospodarski rast. To se postie najpovoljnijom alokacijomgospodarskih resursa, a ona pak izvozno orijentiranom strategijom razvoja.Openito, pod strategijom razvoja razumijeva se kreiranje konzistentnog skupa ekonomskihpolitika, kojima se djeluje tako da ukupna gospodarska aktivnost ide u eljenom smjeru. Izvoznousmjerena strategija temelji se na razvoju uspjene proizvodnje. Kriteriji proizvodnog i vanjskotrgo-vinskog usmjeravanja dobivaju se usporedbom domaih i inozemnih uvjeta proizvodnje. Prednost sedaje onim granama koje zadovoljavaju prosjene svjetske kriterije, ali se ne zapostavlja i ne spreavarazvoj ostalih industrija ako mogu, u doglednom roku, zadovoljiti le kriterije.Ova se strategija temelji na iskoritavanju pozitivnog uinka to ga izvoz ima na gospodarskirast. Ekonomska je politika, zbog toga, vie usmjerena na poticanje izvoza koji ve postoji i na razvojnovih izvoznih induslrija u skladu s kriterijima na meunarodnom tritu.Poticanje izvoza zahtijeva potpuno drukije mjere nego poticanje supstitucije uvoza. Za razlikuod precijenjene domae valute, izvozna se ekspanzija mora oslanjati na realni ili ak podcijenjeni te-aj (ili na izvozne subvencije koje predstavljaju pritisak na dravni proraun, pa se izbjegavaju).14

15Uz poticanje izvoza, realan teaj uklanja potrebu uvoenja carina i ostalih protekcionistikih mjeraradi uravnoteenja bilance plaanja. Uz realni teaj izvoznim se industrijama mora omoguili neporeme-en odnos cijena na domaem tritu. Stoga se mora izbjei uvoenje carina na uvoz inlermedijamihproizvoda potrebnih izvoznoj proizvodnji. Takav otvoren vanjskotrgovinski reim istodobno omoguujeda se oplimizira alokacija resursa u zemlji jer ne doputa opstanak neuspjenih proizvoaa.Meutim, realni teaj i liberalni reim vanjske trgovine nisu dovoljni za stvarnu izvozno orijen-tiranu strategiju. Ona je takva da uvjetuje pojavu mnogih prateih mjera i da doputa djelovanje dru-gih povoljnih imbenika, ekonomskoga i neekonomskog znaaja (npr. u pogledu najmanje uspjeneveliine proizvodnje, rastuih prinosa, stupnja konkurencije, uspjene organizacije, inovacija i teh-nolokog napretka i slino). Osim toga, izvozno orijentirana strategija donekle ograniava ekonomskupolitiku i prisiljava je da djeluje putem mehanizma cijena, a ne kvantitativnih mehanizama regulacije.Zato osim realnog teaja, koji je jedinstven valorizacijski rezu kal i posljedica normalnog funkcioni-ranja deviznog trita, privredu reguliraju i realne kamate i openito realni odnosi u sustavu drutvenereprodukcije (realna amortizacija, akumulacija, plae i ostalo).1.4. Zato je nuno izvoziti i uvoziti?S gledita gospodarskog interesa zemlje ekspanzija izvoza ima viestruku vanost. Zemlja kojane izvozi ne raspolae devizama potrebnim za uvoz proizvoda i koritenje usluga iz inozemstva.Nema zemlje koja se moe potpuno sama "uzdravati". Svaka je zemlja vie ili manje ovisna o raz-mjeni roba s inozemstvom. Ovo posebice vrijedi za zemlje u razvoju, pa prema tome i za nau zemlju.Bez deviza zemlja u razvoju ne moe uvoziti proizvode, opremu, tehnologiju i znanje koji su joj po-trebni za razvoj. Neke zemlje, koje nemaju deviza, ne mogu uvozili ak ni proizvode za zadovoljava-nje osnovnih ivotnih potreba svoga stanovnitva.Ako neka zemlja raspolae vikom energije, sirovina i drugih prirodnih bogatstava te ako posti-e odgovarajue cijene i druge uvjete prodaje na meunarodnom tritu, logino je da e te vikovenastojati prodati po najpovoljnijim moguim uvjetima na stranom triStu. Isto lako, kad razina razvojadomae proizvodnje odnosno proizvodno-usluni kapaciteti jedne zemlje premae potrebe domaepotranje, takva e zemlja nastojati viak proizvedenih roba i gospodarskih usluga plasirati na siranatrita pod uvjetima koji joj osiguravaju daljnji gospodarski rast i zadravanje odgovarajue pozicijena takvim stranim tritima.Stupanj gospodarskog razvitka neke zemlje upravo je razmjeran uspjehu i uinkovitom izvozuna strana Irila, to posljedino utjee i na strategiju plasmana energije i drugih prirodnih bogatstavate zemlje. Razvijene zemlje koje raspolau veim ili manjim prirodnim bogatstvima gotovo uope ihne izvoze ili ih izvoze u vrlo malim koliinama, ve ih i uvoze radi ouvanja vlastitih rezervi i zbogpovoljnijih uvjeta nabave te koritenja vlastitih trinih pozicija i si.Razvijene zemlje svoje potrebe za uvozom nastoje podmiriti prije svega izvozom drugih proiz-voda svog preraivakog ili uslunog (tercijarnog) sektora, a manje razvijene zemlje prisiljene su(zbog polreba za uvozom opreme, tehnologije i si.) izvoziti i ono malo prirodnih bogatstava kojimaraspolau. Jedne su, dakle, prisiljene izvoziti da bi osigurale sredstva za plaanje uvoznih potreba, adruge da bi ostvarile ciljeve izvoza kao dio ciljeva politike razvoja vlastitog gospodarstva ili sveuku-pnih vlastitih ciljeva poslovanja (kada su u pitanju poduzea - tvrtke).32a razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaeg puanstva idomae privrede robom (proizvodima) i uslugama kojih na domaem tritu uope nema ili ih nema udovoljnim koliinama. Te se potrebe podmiruju kupnjom, odnosno uvozom tih proizvoda i gospodar-skih usluga iz drugih zemalja, vodei rauna da se uvozne transakcije obave na najekonominiji na-in, da se te kupnje obave pod najpovoljnijim uvjetima i sa to manje ulaganja deviznih sredstava pot-rebitih za plaanje takvih uvoznih transakcija.

Sa stajalita zemlje uvoz se javlja kao ekonomska nunost u svrhu ostvarivanja ciljeva ukupnoggospodarskog razvoja te osiguranja ravnomjerne javne, proizvodne i iroke potronje. Pritom ne trebazanemariti ni socijalnu komponentu osiguranja opskrbe puanstva odreenim proizvodima iz inozem-stva na koje je domae puanstvo naviknulo, ili.bi pomanjkanje takvih uvoznih proizvoda moglo iza-zvati ozbiljne poremeaje u normalnom funkcioniranju drutva u cjelini (primjerice, neredovita ilinedovoljna opskrba uvoznom naftom trita zemlje koja te nafte nema ili je nema u dovoljnim kolii-nama). Uvoz je, sa stajalita drave, samo vaan imbenik u ostvarivanju ciljeva dugorone ekonom-ske politike zemlje, njenog razvitka te zatite interesa domaega gospodarstva i puanstva.S druge strane, trgovaka e poduzea uvozili samo onda ako im se uvoz isplati (kad mogu os-tvariti zaradu). Dakle, trgovako e poduzee uvoziti sve vrste robe i usluga (a ne samo one io nedo-staju na domaem tritu) ijim se uvozom moe ostvariti cilj poslovanja (dobit).*1Proizvoaka poduzea uvoze onda kada potrebnu robu (sirovine, reprodukcijski materijal,poluproizvode, opremu, postrojenja i si.) ne mogu nabaviti na domaem tritu ili je uvozna roba (inakon plaanja svih carinskih i ostalih uvoznih pristojbi) jeftinija ili i jeftinija i kvalitetnija od istovr-sne ili sline domae robe.Kao Sto vidimo, ekonomski interesi zemlje, trgovake firme i proizvodnog poduzea nisu isto-vjetni ni kada je u pitanju izvoz ni kada je u pitanju uvoz. Stoga e svaka drava mjerama ekonomskepolitike, zakonskom i normativnom regulativom, nastojali uskladiti, odnosno izbalansirati ukupnostsvoje vanjskotrgovinske razmjene, posebice kroz stimuliranje i unapreenje izvoza robe i usluga vla-stitog gospodarstva i spreavanje nekontroliranog i neopravdanog uvoza za potrebe tog gospodarstvai individualnu poiroSnju puanstva.U svezi s izvozom i uvozom vani su pojmovi trgovinska i platna bilanca zemlje.Trgovinska bilanca odnos je vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemljeza odreeno vremensko razdoblje, obino za jednu godinu. (Trgovinska je bilanca i naziv za odnosvrijednosti uvoza i izvoza roba izmeu dviju zemalja.) Ona moe biti aktivna, pasivna i uravnoteena.Trgovinska je bilanca aktivna (povoljna, suficita'rna) ako je vrijednost izvoza roba vea od uvoza, apasivna (nepovoljna, deficitarna) ako je vrijednost uvoza vea od izvoza. Uravnoteenost trgovinskebilance postoji onda kad su vrijednosti izvoza i uvoza robe izjednaene. Trgovinska se bilanca sa-stavlja na lemelju statistikih praenja vanjske trgovine (carinska statistika). Osim ukupne vrijednostiuvoza i izvoza robe, trgovinska bilanca sadri i njihovu strukturu (oprema, sirovine i dr.). Ova bilancaini, uglavnom, najveu stavku platne bilance zemlje.Platna bilanca prikaz je ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozem-stvu. Ona moe biti aktivna ako je novani primanje vee od izdavanja, pasivna ako je izdavanjenovca vee od primanja i uravnoteena ako &.* primanje novca izjednauje s izvrSenim izdavanjem.Platna bilanca redovito se sastavlja za jednu godinu. Primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih eko-nomskih transakcija zemlje s inozemstvom.S gledita ronosti i uestalosti ekonomskih transakcija s inozemstvom, iz kojih proizlaze naeobveze plaanja ili naa potraivanja, platna se bilanca sastoji od dviju podbilanci: podbilance teku-ih transakcija i podbilance meunarodnog financiranja (dugoronih poslova).Pod bilanca tekuih transakcija obuhvaa ove poslove s inozemstvom: uvoz, reeksport (robna razmjena),

usluge (transportne, pediterske, osiguravajue, platni promet i dr.),

turistika kretanja stanovnitva, iseljenike doznake,

iznose koji slue za uzdravanje diplomatskih i konzularnih predstavnitava u inozemstvu,

lanarine meunarodnim institucijama i udruenjima.

Podbilanca meunarodnog financiranja obuhvaa dugorone ekonomske transakcije s ino-zemstvom:3 Prema: F. Ljubi, Vanjska trgovina, Zagreb, 1994., str. 33.

4 Isto, str 31.16

17 reparacije (ralne odleic), rcstilucije (obveze vraanja protupravno oduzetih dobara s okupiranih teritorija), ekonomske pomoi,. dravne zajmove (pribavljanje financijskih sredstava uz povrat i plaanja kamata), kupnju i prodaju monetarnog zlata.Ako tekua bilanca u cjelini nije u ravnotei, kretanje dugoronoga kapitala, izazvano razlikamau kamatnoj stopi od zemlje do zemlje, predstavlja stavku kojom se postie ravnotea bilance i pokrivadeficit. Ako se deficit ne moe pokriti ni ovom stavkom, onda se ostatak deficita moe pokriti samokretanjem kratkoronog kapitala ili pak kretanjem monetarnih rezervi.Ravnotea platne bilance postie se upotrebom monetarne rezerve ako nedostaju kratkoronikapitali (krediti). Ravnotea platne bilance moe se postii: deflacijom, devalvacijom (deprecijaci-jom) valute i deviznom kontrolom. Budui da uvoenje deflacije prouzrouje nezaposlenost, preo-staje da se prava ravnotea platne bilance postie posredno, tj. prilagoavanjem teaja nacionalnevalute u odnosu na strane valute ili deviznom kontrolom.Postizavanjem uravnoteenosti platne bilance mogu je ravnomjeran gospodarski razvoj zemlje.Budui da mnoge zemlje nisu sposobne uravnoteiti platnu bilancu samo robnom razmjenom, odno-sno iskljuivo robnim izvozom, one nastoje poveati plasman usluga u inozemstvo i druge privredneizvore. Npr. Hrvatska velik dio deviznih prihoda ostvaruje turistikim uslugama, uslugama u meu-narodnom prijevozu i drugim oblicima usluga za inozemne korisnike. Kod nekih zemalja nerobni iz-voz ini najveu stavku u deviznim prihodima, kojima pokrivaju svoje potrebe za uvozom robe idruge potrebe drutva.Cjelovita shema platne bilance prema standardnom prikazu Meunarodnoga monetarnog fondaizgleda ovako:Shema platne bilanceI. Tekua bilanca1.Bilanca robne razmjenea) Izvoz f.o.b.b) Uvoz ci.f.2.Bilanca uslugaa) Pruene uslugeinozemstvu b) Primljene uslugeinozemstvaa) 3.Putovanjab) Priljevc) Odljev4.Dohodak od investicijaa) Prihodi od investicija uinozemstvub) Rashodi za straneinvesticije u zemlji5.Druga dobra, usluge idohodak dravni i privatnia) Priljevb) Odljev6.Unilateralni transferia) Unilateralna davanjab) Unilateralna primanjaKredit Debit II. Kapitalna bilancaKredit Debit7.Direktne investicijexa) Priljevxxb) Odljevx8.Portfolio investicijexa) Priljevxb) Odljevxx9. Kretanja drugoga dugoronogakapitalaa)Priljevxxb) Odljevxx10. Kretanje drugogakratkoronoga kapitalaxa) Priljevxb)Odljevx11. Kretanje monetarnih rezervia)Priljev (poveanje) deviznih izlatnih rezervi; Specijalnaxprava vuenja (SDR) ixpoveanje rezervne pozicije uxMed. monet. fondu (MMF)b)Odljev (smanjenje) deviznih ixzlatnih rezervi, SDR i smanje-xxnje rezervne pozicije u MMF

Ako je platna bilanca deficitarna, ponestaje deviznih sredstava za plaanje uvozne robe. Poslje-dica toga je ponajee prisilno smanjenje uvoza. Pokatkad se moe smanjiti, pa ak i ukinuli uvoznekih manje potrebnih proizvoda, osobito luksuznih proizvoda, ali broj lakvih proizvoda ogranien jepa restrikcija (ograniavanje i zabrana) uvoza, uglavnom, ide na tetu ivotnog slandarda i koi go-spodarski rast. To dovodi do nedostatka potrebnih proizvoda koji se ne proizvode u zemlji ili se neproizvode u dovoljnim koliinama i slijedi pad proizvodnje jer nedostaju uvozne sirovine, io prouz-rouje usporavanje ili zaustavljanje privrednog razvoja.Premda je pod odreenim okolnostima nuno uvoenje restriktivnih mjera za uvoz, one ni ukojem sluaju ne mogu predstavljati dugorono rjeenje za privredu jedne zemlje, jer bi njena privre-da, u lom sluaju, morala biti potpuno samostalna, bez potrebe za razmjenom roba s inozemstvom.Kratkorona rjeenja u vezi s pasivnom platnom bilancom mogu se nai u posudbi financijskihsredstava od drugih zemalja ili od odgovarajuih meunarodnih ustanova te u zahvaanju vlastitihdeviznih ili zlatnih rezervi. Takva rjeenja moraju bili ogranienog trajanja jer se posudbe deviznihsredstava iz inozemstva moraju pravodobno vraati uz visoke kamate, a devizne i zlatne rezerve nisuneiscrpne. Prema tome, svaka zemlja mora nastojati prije ili poslije uskladiti svoju platnu bilancu nadruge naine i dugoronijim rjeenjima.Pojedina zemlja moe poboljati svoju platnu bilancu ako pronae vlastite izvore sirovina zamnoge proizvode i ako potie domau proizvodnju onih proizvoda koji se uvoze. To se moe posliiizravnim investiranjem drave usporedo s poduzimanjem mjera zatite domae proizvodnje (visokecarinske tarife za uvoznu robu, ogranienje uvoza uvoenjem robnih i deviznih kontingenata, eko-nomske barijere za konkurentnu uvoznu robu i si.). Takva rjeenja mogu biti vie ili manje uspjena,ovisno o stvarnim mogunostima zemlje, ali ipak su ograniena jer nijedna zemlja, kao Stoje vereeno, ne moe sama proizvoditi sve to joj je potrebno.Iz navedenog proizlazi kako je jaanje i razvoj vlastitog izvoza najbolje i jedino pravo dugoro-no rjeenje za povoljnu platnu bilancu.Svaka zemlja, stoga, mora nastojati da se ravnopravno ukljui u meunarodnu podjelu rada is-koritavanjem svojih izvora i zaliha, usporednih prednosti u proizvodnji odreenih proizvoda, zatimpoveanjem proizvodnosti rada, smanjenjem trokova poslovanja, visokom kvalitetom proizvoda,uvoenjem u proizvodnju tehniko-tehnolokih dostignua i dr.Postoje i drugi razlozi zbog kojih, osobito zemlje u razvoju, moraju poveavati svoj izvoz i raz-vijali one industrijske djelatnosti koje proizvode robu namijenjenu izvozu, te stalno pronalaziti novatrita za svoje proizvode i usluge. Prodajom proizvoda na stranom tritu omoguuje se poveanjeproizvodnog asortimana, razvoj izvozno usmjerene industrije, stvaraju se nova struna zanimanja,ostvaruju nova radna mjesta i dr.Poduzea koja uspjeno izvoze svoje proizvode stjeu dobre uvjete i za uvoz potrebnih proiz-voda, to potie cjelokupni privredni razvoj zemlje.Natjecanje s inozemnom konkurencijom prisiljava domae proizvoae da stalno poboljavajuproizvodnju, unapreuju tehnologiju i poveavaju cjelokupnu poslovnu uspjenost. Na taj nain do-lazi do proizvodnje kvalitetnijih proizvoda za inozemno trite te velikih koliina proizvoda i za do-mae trite, to snizuje trokove proizvodnje i omoguuje nie cijene proizvoda.Na lokalnom tritu potranja za odreenom robom moe biti samo sezonska (zbog klime, obi-aja, prigodne kupnje - pokloni) ili se zbog niega ivotnog standarda potroaa odreena roba ku-puje samo jedanput godinje. Prodaja takve robe na stranim tritima moe popuniti te "praznine" iosigurali neprekidnost prodaje, a time i proizvodnju.Prodali jedan "uhodani" proizvod na domaem tritu sastavni je dio svakodnevne prakse ko-mercijalista u poduzeu unutarnje trgovine. Meutim, uspjeti prodati domai proizvod na stranomtritu, na kojemu postoji mnogobrojna konkurencija, djeluje izazovno na izvoznika, potie ga da sestalno natjee za plasman na stranim tritima i da pridonosi ugledu vlastitog poduzea u zemlji iinozemstvu.18

191.5. Motivi i ciljevi nastupa na inozemnom trituesto se postavlja pitanje: Stoje to Sto neko poduzee potie za nastup na inozemnom irilu, aposebno koji su motivi njegova izvoznog usmjerenja?Osnovni poticaj i unutarnja pokretaka snaga poduzea jest ostvarenje odgovarajueg prihodakojim se osigurava planirani opseg proirene reprodukcije, normalne plae radnika, uvjeti ivola irada i razvoj poduzea u cjelini. Ukoliko poduzee svojom aktivnou ostvaruje potreban dohodak nadomaem tritu, utoliko se rjee okree prema vanjskim tritima, osim kad i za njegovu izvoznuorijentaciju postoje valjani razlozi i izgledi za poslovni uspjeh.Govoriti o razlozima i poticajima nastupa na inozemnom tritu moe se samo s pozicija subje-kata koji sudjeluju u vanjskotrgovinskim transakcijama, a u naelu su to privredni subjekti, kao utrinim gospodarstvima, ili drava i dravna tijela, to je, u naelu, sluaj kod zemalja s centralno-planskom privredom (bive socijalistike i neke druge zemlje u svijetu). Ipak, bez obzira na sloboduprivatnog poduzetnitva, u svakoj zemlji postoji naglaen interes drutva i drave za razvitak vanj-skotrgovinske razmjene, bez obzira na to to bi se na prvi pogled moglo zakljuili daje to u iskljui-voj nadlenosti privrednog subjekta odnosno poduzetnika.Na vanjska trita poduzee izlazi u ovim sluajevima:a) ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljuivo za vanjsko trite,b) ako je primorano izvozili kako bi ostvarenim devizama moglo uvoziti repromaterijal i sred-stva rada,c) ako raspolae vikovima kapaciteta iznad potreba na domaem tritu i dopunskom proiz-vodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski prihod,d) ako opsegom ostvarenja na domaem tritu ne moe pokriti trokove kapacilela i ostvaritipotreban prihod,e) ako nastoji izvozom poslii trajno vei prihod, iako se takav cilj, kao temeljno naeloposlovne politike poduzea, leko moe odrali dugorono zbog estih zaokreta u unutar-njoj i vanjskoj ekonomskoj politici i oscilacija na meunarodnom trilu.

tritu, koju cijenu uvezene robe moe postii na domaem tritu da bi pokrio sve trokove uvoza iostvario odgovarajuu dobit, koliko e mu priblino vremena trebati za prodaju uvezene robe, pokojoj dinamici itd. Tek nakon takvih spoznaja razuman e se uvoznik odluili za izvrenje odreenoguvoznog posla.Radi osiguranja od rizika nesigurne prodaje uvezene robe iz inozemstva, oprezan e uvoznikuvijek nastojati unaprijed osigurati kupce za uvezenu robu, to, dakako, ovisi o vrsti robe i njenojnamjeni. Pritom se uvoznik moe koristili razliitim pulevima distribucije uvezene robe na domaemtritu kao to su: veleprodajna poduzea za unutarnju trgovinu, maloprodajna mrea (vlastita ilituda) u zemlji te izravni potroai odnosno korisnici uvezene robe (npr. proizvodna poduzea, uslu-na poduzea i dr.).Jedna od mogunosti premoivanja vremenske razlike izmeu trenutka uvoza, plaanja ino-zemnom dobavljau, prodaje uvezene robe u zemlji i naplate prodane uvezene robe jest u lome da seuvoznik koristi povoljnim robnim odnosno komercijalnim kreditima od inozemnih dobavljaa. Timedobiva na vremenu, odnosno odgaa promptno plaanje uvezene robe, a financijska sredstva potrebnaza isplatu inozemnih dobavljaa osigurava naplatom uvezene i prodane robe na domaem IriStu.Ako ovlateni uvoznik posluje u svoje ime a za raun i po nalogu domaega koiniienta, zainte-resiranog za neku robu iz inozemstva, on nema nikakvoga financijskog rizika jer je kupac te robeunaprijed poznat. Stoga pri ovakvim poslovima uvoznik moe raunali na dogovorenu proviziju kojunaplauje od domaega komilenta, dakako, ako ostvari povjereni mu uvozni posao.Trei je sluaj kad uvoznik radi u lude ime i za tui raun (agentski ili zastupniki poslovi). Nikod ovakvog naina poslovanja u vanjskoj trgovini uvoznik nema financijskih rizika, a njegova sezarada ostvaruje preko ugovorene provizije s inozemnim poslovnim partnerom.Ako ovlateni uvoznik posluje u svoje ime i za svoj raun, odnosno kao pravi poduzetnik uvanjskoj trgovini, i ako za takav nain poslovanja ima odgovarajui poetni kapital, potreban baremza inicijalno financiranje uvoznih poslova, uspjenost njegova poslovanja ovisit e u velikoj mjeri onjegovoj dobroj poslovnoj obavijetenosti, irini mree poslovnih komitenata s kojima surauje,stvarnoj procjeni potreba domaeg trila za uvoznom robom i uslugama te nadasve pravodobnomosiguranju od moguih robnih i financijskih rizika koji, u manjoj ili veoj mjeri, prate sve vrste po-slova u vanjskoj trgovini.1.5.1. Motivi i ciljevi uvozaPoduzea koja ispunjavaju zakonske uvjete i koja su u sudskom registru registrirana za obavlja-nje poslova vanjske trgovine, podmirivat e potrebe domaeg puanstva ili proizvoakih privrednihsubjekata uvozom onih proizvoda ili usluga kojih na domaem tritu nema ili ih nema u dovoljnojkoliini. Meutim, sa stajalita ovlaSienog uvoznika, razlog za uvoz proizvoda ili usluga iz inozem-stva postojat e kad god se uvozniku takav uvoz isplati, odnosno ako njime ostvaruje odgovarajuuzaradu, bez obzira na to nedostaju li ti proizvodi ili usluge na domaem tritu ili ne/'Svaki poduzetnik u vanjskoj trgovini koji se bavi poslovima uvoza i koji obavljanjem lih poslo-va eli ostvariti odgovarajuu dobit, mora dobro poznavali meunarodno Irile, kretanje cijena robe iusluga na meunarodnom tritu, komercijalne i financijske uvjele nabave robe ili gospodarskih uslu-ga iz inozemstva, mogunost financiranja i kreditiranja uvoznih poslova, robne rizike koji prate teposlove i dr. Osim toga, svaki e uvoznik prije donoenja odluke o nabavi odreene robe ili usluge izinozemstva iscrpno prouiti stanje na domaem - vlastitom trilu. Naime, ako uvoznik obavlja uvoz-ne poslove u svoje ime i za svoj raun radi daljnje preprodaje uvezene robe na domaem tritu, on eponajprije procijeniti mogunost plasmana te robe domaim kupcima - potroaima, utvrditi na kojekupce moe raunati pri prodaji uvezene robe, kako se kreu cijene iste ili sline robe na domaems [sio.sir.3l.fi Isto, str. 3 i.

1.5.2. Motivi i ciljevi izvozaMotivi i ciljevi poduzetnika u vanjskoj trgovini, koji se bavi poslovima izvoza robe ili usluga,slini su onima navedenima pri uvozu robe ili usluga iz inozemstva. Osnovno je pravilo u vanjskojtrgovini daje, u naelu, uvijek lee neto prodati u inozemstvo nego nabavili iz inozemstva.Ve su istaknuti osnovni motivi i razlozi zbog kojih poduzee izvozi svoju robu na inozemnotrite ili prua odreene gospodarske usluge inozemnim naruit