eu za medije - europski- · pdf file› vanjska trgovina (str. 34) › javno...

Click here to load reader

Post on 09-Feb-2018

237 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • EU ZA MEDIJE

  • 2 EU za mEdijE

    Rukopis dovren u sijenju 2012.

  • EUROPSKA UNIJA

    6 Europska unija - pregled

    8 Najvaniji datumi u povijesti europskih integracija

    10 institucije EU-a

    17 Kljuna podruja politika EU-a

    Sadraj

    Vanjska i sigurnosna politika (str. 17)

    Pravosue i ljudska prava (str. 19)

    Trino natjecanje (str. 20)

    Promet (str. 22)

    digitalna agenda (str. 23)

    industrija i poduzetnitvo (str. 25)

    zatita okolia (str. 26)

    Ekonomska i monetarna politika (str. 27)

    Razvojna politika (str. 28)

    Unutarnje trite i usluge (str. 29)

    Obrazovanje, kultura, viejezinost i

    mladi (str. 30)

    Oporezivanje, carina i borba protiv

    prijevara (str. 32)

    Vanjska trgovina (str. 34)

    javno zdravstvo i zatita potroaa (str. 35)

    istraivanje, inovacije i znanost (str. 37)

    Proraun i financijsko programiranje(str. 38)

    Ribarstvo i pomorska politika (str. 39)

    meunarodna suradnja, humanitarna

    pomo i odgovor na krize (str. 40)

    Energetika (str. 41)

    Regionalna politika (str. 42)

    Borba protiv klimatskih promjena (str. 43)

    Proirenje i Europska politika

    sudsjedstva (str. 43)

    zapoljavanje, socijalna politika i

    ukljuivanje (str. 45)

    Unutarnji poslovi (str. 46)

    Poljoprivreda i ruralni razvoj (str. 46)

    48 Lisabonski ugovor

    HRVATSKA I EU

    50 Najvaniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-a

    51 Pristupni proces

    59 Financijska pomo EU-a Hrvatskoj

    iPa (str. 60)

    iPaRd (str. 61)

    Phare (str. 62)

    iSPa (str. 62)

    SaPaRd (str. 63)

    CaRdS (str. 63)

    Strukturni i kohezijski fondovi

    (str. 64)

    RJENIK

    70 Rjenik europskih pojmova

    KONTAKTI

    86 Kontakt osobe za dodatne informacije

    88 Korisne web stranice

  • 4 EU za mEdijE

  • EU za mEdijE 5

    EUROPSKA UNIJAEuropska unija - pregled

    Najvaniji datumi u povijesti europskih integracija

    institucije EU-a

    Kljuna podruja politika EU-a

    Lisabonski ugovor

  • 6 EU za mEdijE

    Europska unija pregled

    Europska unija je jedinstvena. Ona nije fe-deracija, poput Sjedinjenih drava. Ona nije ni organizacija za suradnju izmeu vlada, poput Ujedinjenih naroda. a nije ni drava koja ima za cilj zamijeniti ve postojee. S druge strane, ona je mnogo vie od bilo koje druge meunarodne organizacije. Nikad se dosad jo nije do-godilo da drave dragovoljno pristanu osnovati zajednike institucije na koje bi prenijele dio svojeg suvereniteta kako bi se odluke o specifinim poslovima od zajednikog interesa mogle demokratski donositi na vioj razini, u ovom sluaju na

    europskoj. Sve odluke i procedure EU-a temelje se na sporazumima koje su pri-hvatile sve zemlje lanice. To udruivanje suvereniteta naziva se europskim inte-gracijama. Rezultat toga je unija 27 zema-lja lanica koja se prostire na vie od 2,4 milijuna etvornih kilometara i ima vie od 500 milijuna stanovnika. Na njih se odnosi etvrtina svjetskog bruto nacional-nog proizvoda, a govore vie od 20 jezika. Sve njih povezuje elja da razvijaju mir, demokraciju, napredak, stabilnost i vlada-vinu prava. EU se temelji na zajednikim vrijednostima svojih zemalja lanica koje

  • EU za mEdijE 7

    obuhvaaju itav niz razliitih kultura, jezi-ka i tradicija. zemlje lanice slau se da je demokracija najbolji oblik vladavine. One vjeruju u drutva koja potiu pluralistiku politiku misao i zalau se za slobodu govora i vjeroispovijesti. One podupiru slobodno trino gospodarstvo u kojem gospodarski razvoj i rast pokree privatni sektor, a pomau ga vlade. Vjeruju da pro-speritetne zemlje imaju obvezu pomoi siromanijim i manje razvijenim regijama i nacijama. a iznad svega, stalo im je do zajednikog ivota u miru i globalnog promicanja tih naela. Europska unija ot-

    vorena je svakoj europskoj zemlji koja za-dovoljava demokratske, politike i gospo-darske kriterije za lanstvo. Svaki ugovor o pristupanju s nekom novom zemljom moraju jednoglasno odobriti sve zemlje lanice. Budue lanice moraju imati ka-pacitet potreban za usvajanje i provoenje skupa zakona i propisa EU-a koji osigu-ravaju suradnju na brojnim podrujima uz trgovinu i gospodarstvo, ukljuujui graanska prava, slobodu, sigurnost i pravdu te otvaranje radnih mjesta, regio-nalni razvoj, zatitu okolia i nastojanja da svi imaju koristi od globalizacije.

  • Najvaniji datumi u povijesti europskih integracija

    2010.

    1950.

    1950.9. svibnja - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, dri vaan govor u kojem iznosi prijedloge temeljene na zamisli-ma jeana monneta. Predlae da Francuska i Savezna Republika Njemaka svoje resurse ugljena i elika udrue u novu organizaciju kojoj bi se mogle pridruiti i druge europske drave. Taj se govor esto naziva Schumanovom deklaracijom. Od tada se 9. svibnja svake godine slavi kao dan Europe.

    1951.18. travnja - U Parizu, est dra-va (Belgija, Savezna Republika Njemaka, Francuska, italija, Luk-semburg i Nizozemska) potpisuju ugovor kojim se osniva Europska zajednica za ugljen i elik.

    1992.7. veljae - U maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji. Na snagu stupa 1. studenog 1993. godine.

    1993.1. sijenja - Stvoreno jedinstveno trite.

    1995.1. sijenja - austrija, Finska i vedska pridruuju se Europ-skoj uniji, poveavajui broj lanica na 15.

    2008.13. prosinca - U Lisabonu potpisan Lisabonski ugovor. Na snagu stupa 1. prosinca 2009. godine.

    2010.17. lipnja - Europsko vijee usvaja Europu 2020., strategiju za stvaranje pametnog, odri-vog i ukljuivog gospodarstva u EU-u.

    2011.30. lipnja Pristupni pregovori s Republikom Hrvatskom slube-no zatvoreni. 9. prosinca Potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

    1990.

    1997.2. listopada - Potpisan Ugovor iz amsterdama. Na snagu stu-pa 1. svibnja 1999. godine.

    1998.30. oujka - zapoinje pristu-pni proces za Cipar, maltu i deset drava srednje i istone Europe.

    1999.1. sijenja - jedanaest drava EU-a prihvaa euro, koji se uvodi na fi-nancijska trita i tako zamjenjuje njihove valute u bezgotovinskim transakcijama.

  • 1970.

    1980.

    2000.

    1957.25. oujka - U Rimu, istih est drava potpisuju ugovor kojim se osnivaju Europska ekonomska zajednica (EEz) i Europska zajednica za atom-sku energiju (Euratom).

    1973.1. sijenja - danska, irska i Ujedinjena Kraljevina pristupaju Europskim zajednicama, poveava-jui tako broj lanica na devet.

    1974.9.10. prosinca - Na sastanku u Parizu, politiki voe devet drava lanica od-luuju da e se triput godinje sastajati kao Europsko vijee. Ujedno odobravaju neposredne izbore za Europski parla-ment i dogovaraju se osnovati Europski fond za regionalni razvoj.

    1979.7. i 10. lipnja - Odrani prvi neposredni izbori za Europski parlament s 410 mjesta.

    1981.1. sijenja - Grka se pri-druuje Europskim zajed-nicama, poveavajui broj lanica na deset.

    1986.,1. sijenja - panjolska i Portu-gal pridruuju se Europskim zajednicama, poveavajui broj lanica na 12.

    1999.1516. listopada - Europsko vijee u Tampereu donosi odluku o EU-u kao podruju slobode, sigurnosti i pravde.

    2001.26. veljae - Potpisan Ugovor iz Nice, koji stupa na snagu 1. veljae 2003. godine.

    2002.1. sijenja - U 12 drava eurozone po-inju se koristiti novanice i kovanice eura.

    2004.1. svibnja - Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, maarska, malta, Poljska, Slovaka i Slovenija pristupaju Europskoj uniji.

    2005.3. listopada - Otvaraju se pristupni pregovori s Tur-skom i Hrvatskom.

    2007.1. sijenja - Bugarska i Rumunjska pridruuju se Europskoj uniji.

  • 10 EU za mEdijE

    Europska unija je jedinstveno tijelo. Njezini lanovi su suverene drave koje su odluile udruiti svoj suverenitet u nekim kljunim podrujima vlasti. Ovla-sti institucija EU-a proizlaze iz njezinih osnivakih ugovora i njihovih kasnijih izmjena i dopuna, unesenih nakon slo-bodnih pregovora i ratificiranih od strane lanica. Nakon stupanja na snagu Lisa- bonskog ugovora 1. prosinca 2009. go-dine, institucije zaduene za stvaranje politika i donoenje odluka jesu:

    Europsko vijee

    Vijee Europske unije

    Europska komisija

    Europski parlament

    Vanu ulogu igraju i dvije druge instituci-je: Europski sud, koji podupire vladavinu

    europskog prava, i Revizorski sud, koji provjerava financiranje aktivnosti Unije. Ovlasti i odgovornosti tih institucija nave-dene su u Ugovorima, koji predstavljaju temelj svega to EU ini. Ugovori ujedno navode pravila i procedure kojih se insti-tucije EU-a moraju pridravati. Osim tih institucija, EU ima jo i nekoliko drugih tijela sa specijaliziranim ulogama, na primjer:

    Europski gospodarski i socijalni od-bor, koji predstavlja poslodavce, sin-dikate, poljoprivrednike, potroae i druge interesne skupine koje zajedno ine organizirano civilno drutvo. Odbor je integralni dio procesa odlu-ivanja u EU-u i sudjeluje u konzultaci-jama prije donoenja odluka o gospo- darskoj i socijalnoj politici.

    Institucije EU-a

    http://europa.eu/institutions/inst/auditors/index_en.htmhttp://europa.eu/institutions/consultative/eesc/index_en.htmhttp://europa.eu/institutions/consultative/eesc/index_en.htm

  • EU za mEdijE 11

    Europsko vijee Europsko vijee definira opi politiki smjer i prioritete Europske unije te nema zakonodavnu funkciju. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. godine, Vijee je postalo institucija. Europsko vijee sastoji se od efova drava ili vlada zemalja lanica, te predsjednika Vijea i predsjednika Komisije. Visoka predstavnica Unije za vanjsku i sigurn-osnu politiku, Catherine ashton, takoer sudjeluje u njegovom radu. Europsko