rast i razvoj trgovine na malo u republici · pdf filetrgovina na malo, trgovina na veliko,...

385

Zdenko Segetlija�

RAST I RAZVOJ TRGOVINE NA MALO U REPUBLICI HRVATSKOJ

SažetakU radu se najprije definiraju rast i razvoj trgovine na malo, a potom prezentiraju rezultati istraživanja rasta i razvoja trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u posljednjih 20-30 godina. Rast se analizira na temelju pokazatelja o fizičkom obujmu ostvarenoga prometa i pokazatelja o veličini kapaciteta i broja zaposlenih, a razvoj na temelju strukturnih promjena u ostvarenom prometu i u oblicima trgovine na malo (koncentracijske tendencije, oblici prodavaonica, razvoj kooperacijskih oblika i sl.). U tome su se smislu strukturne promjene u hrvatskoj trgovini na malo odrazile i na razvoj novih oblika prodavaonica, na razvoj vertikalne integracije trgovine na veliko i trgovine na malo, kao i na razvoj novih odnosa suradnje s proizvođačima.

Ključne riječi: trgovina na malo, trgovina na veliko, koncentracija, oblik prodavaonice, maloprodajni oblik, Republika Hrvatska

1. Uvod

S obzirom na dramatične promjene koje se od konca devedesetih godina događaju u svjetskoj trgovini na malo (Wortmann, 2003) kao i na dramatične strukturne promjene koje se u hrvatskoj trgovini na malo pokazuju nakon 1998. godine (Nušinović – Anić, 2003), � Prof., dr., sc., Zdenko Segetlija, redoviti profesor, Ekonomski fakultet, Osijeku

UDK 339.�76

Zdenko Segetlija: Rast i razvoj trgovine...EKONOMIJA / ECONOMICS, 12 (2) str. 385-403 (2005) www.rifin.com386

ovom analizom razvoja u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj treba, s jedne strane, objasniti dostignuti stupanj razvijenosti, a s druge strane pridonijeti u procjeni potreba i mogućnosti budućeg razvoja. Dostignuti stupanj razvijenosti i značenje trgovine na malo u kvantitativnom smislu u nacionalnom gospodarstvu Republike Hrvatske, dosta su analizirani (Nušinović – Anić, 2003; Segetlija, 2003b). Stoga u ovome radu želimo analizirati razvoj trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u smislu nastalih strukturnih (kvalitativnih) promjena.

2. Metodički pristup

U ovome radu želimo utvrditi kakve su se kvantitativne i kvalitativne promjene dogodile u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća, a osobito u novim tranzicijskim uvjetima. U tu svrhu upotrijebit ćemo metodu statističke analize (usp. Rocco, 1971: 307-316; Šišul, 1992: 95; Rocco, red., 1993: 19) da bismo utvrdili dinamiku i strukturu određenih pojava i ukazali na međusobne utjecaje čimbenika danih pojava.Razvojem trgovine na malo u ovome radu smatrat ćemo njezine kvalitativne (strukturne) promjene, dok je njezin rast (ili pad) izraz samo kvantitativnih promjena. (usp. Kljusev, 1979: 9 i slj.; Ruža, 1989: 121). Dok se gospodarski rast može promatrati i kao kratkoročni proces, razvoj je uvijek dugoročan (usp. Nušinović, 1989, str. 6).Razvoj trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u ovome radu pokušat ćemo ocijeniti na temelju promjena u njezinoj strukturi. Međutim, polazište našeg razmatranja najprije su kvantitativne promjene u hrvatskoj trgovini na malo (kretanje fizičkog obujma prometa i broja zaposlenih).Isto tako, prije analize strukturnih promjena u trgovini na malo treba analizirati pokazatelje (v. Segetlija, �999):

(a) značenja (važnosti) trgovine na malo (b) razvijenosti trgovine na malo(c) učinaka (rezultata) trgovine na malo.

Kao pokazatelje značenja (važnosti) trgovine na malo uzet ćemo udio trgovine na malo u ukupnom broju poduzeća.

387Zdenko Segetlija: Rast i razvoj trgovine...EKONOMIJA / ECONOMICS, 12 (2) str. 385-403 (2005) www.rifin.com

Kao pokazatelje razvijenosti trgovine na malo najčešće se uzimaju (a) broj stanovnika na � prodavaonicu i (b) prodajna površina u m2 po � stanovniku. Osim tih, i strukturni su pokazatelji izraz dostignutog stupnja razvijenosti. Budući da postoje analize pokazatelja razvijenosti trgovine na malo u Republici Hrvatskoj (Segetlija, 2004), u ovome radu postavlja se zadaća analize strukturnih pokazatelja.

Kao pokazatelje učinaka (rezultata) trgovine na malo uzimaju se: (a) promet u trgovini na malo po� zaposlenom i (b) promet u trgovini na malo po � m2 prodajne površine. Navedeni pokazatelji za trgovinu na malo u Republici Hrvatskoj već su analizirani (Anić, 2002; Nušinović – Anić, 2003; Segetlija, 2003b).

Međutim, promjene navedenih pokazatelja mogu se bolje objasniti analizom strukturnih promjena u trgovini na malo.

Naime, složenost, značenje i dinamika trgovine na malo može se najbolje razumjeti analizom njezine strukture i ocjenom napravljenih strukturnih promjena (Mason – Mayer, 1990: 5).

U analizi strukturnih promjena sagledavat ćemo kretanje (usp. Aiginger – Wieser – Wüger, 1999: 800):

(a) broja, strukture i veličine poslovnih subjekata u trgovini

(b) koncentracije ostvarenoga prometa

(c) koncentracije prodajnih površina

(d) promjena u strukturi oblika poduzeća i poslovnih jedinica trgovine na malo.

Naime, tek su krupne trgovinske poslovne jedinice i krupna trgovinska poduzeća i njihove kooperacijske tvorevine nositelji tekovina suvremenog tehničko-tehnološkog progresa.

Koncentracija, inače, predstavlja značajnu društveno-ekonomsku zakonitost. Koncentracija se u trgovini na malo može shvatiti kao proces iznadproporcionalnoga rasta velikih u odnosu na mala poduzeća, tako da se smanjuje ukupni broj maloprodajnih poduzeća (usp. Ahlert, 1985: 116).

To znači da se napredovanje procesa koncentracije vidi u porastu tržišnih udjela manjega broja poduzeća.


3. Dostignuti stupanj razvijenosti

U analizi dostignutog stupnja razvijenosti najprije ćemo sagledati rast/pad kao uvjet razvoja, tj. kretanja u ostvarenom prometu i broju zaposlenih.

3.1. Dinamika ostvarenog prometa i broja zaposlenih

Dinamiku ostvarenog prometa u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj od �989. do 2003. godine prikazali smo u grafikonu �, koji prikazuje i nepovoljna ukupna gospodarska kretanja, s obzirom na to da je industrijska proizvodnja dostigla svega 68,6% predratne. Poznato je, naime, da je stagnacija u gospodarstvu Hrvatske nastupila već nakon 1980. godine.

Grafikon 1 INDEKSI PROMETA I BROJA ZAPOSLENIH U TRGOVINI HRVATSKE 1989= 100

0

50

100

150

1989

.

1991

.

1993

.

1995

.

1997

.

1999

.

2001

.

2003

.

Godina

Inde

ks

Promet

Broj zaposlenih

Izvor: Mjesečna statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku, Zagreb, razni brojevi, preračunato iz verižnih indeksa

Grafikon � pokazuje rast hrvatske maloprodaje tek nakon �999. godine, te s obzirom na raniji pad i stagnaciju još uvijek relativno nisku visinu ostvarenoga prometa. Statistički obuhvaćen promet u trgovini na malo – slično kao i industrijska proizvodnja – dostigao je 2004. godine tek 65,5% onog iz 1989. godine. Stagnirajuća kretanja


prometa trgovine na malo u Republici Hrvatskoj vidljiva su već nakon �980. godine. Međutim, kod prometa u trgovini na malo trebalo bi u obzir uzeti i nelegalnu trgovinu (sivu ekonomiju) i kupovinu u inozemstvu. Takva su kretanja izraz neusklađenosti ponude i potražnje robe i usluga trgovine na malo na domaćem tržištu. Kupovina u inozemstvu bila je uzrokovana najviše odnosima u cijenama, ali i drugim osobinama ponude. Stoga se nameće zaključak da su domaći trgovci na malo mogli ostvariti bolje poslovne rezultate i brži razvoj na temelju robe iz uvoza (v. Segetlija, 2003a). Prema rezultatima istraživanja Hrvatske narodne banke i Instituta za turizam građani Republike Hrvatske kupili su u inozemstvu trgovačke robe u vrijednosti američkih dolara: 964 mil. 1998., 448,4 mil. 1999. i 444 mil. 2000. (Trgovina, 1/2002; 12). To znači da je odljev kupovne snage u inozemstvo u promatranim godinama bio oko 5,0% do �2,5% od prometa ostvarenog u Republici Hrvatskoj. Nelegalna trgovina mogla je u 2000. godini iznositi 7%-28,3% od prometa2.Broj zaposlenih opadao je sporije nego ostvareni promet jer je u trgovinu nakon �990. ulazilo mnogo malih poduzetnika, koji su ostvarivali i nižu proizvodnost rada.

3.2. Struktura ostvarenog prometa

Struktura ostvarenog prometa ovisna je o strukturi osobne potrošnje, a ova je odraz ukupne društveno“-gospodarske razvijenostiU tablici � prikazali smo strukturu ostvarenoga prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj prema trgovačkim strukama 1992. i 2002. godine. Iz tablice uočavamo osobito porast udjela prometa motornih vozila, motocikala, dijelova i pribora, te motornih goriva i maziva. Dostignuta ostvarena visina i struktura prometa u trgovini na malo odraz su dostignute razine razvoja u oblicima maloprodajnih poslovnih jedinica. Dakle, promet u trgovini na malo najprije je opadao (zbog ratnih i poratnih prilika, sporog razvoja procesa pretvorbe vlasništva i prijelaza u novi društveno-gospodarski sustav i sl.), a zatim je počeo rasti – kao što ćemo još vidjeti – paralelno s promjenom maloprodajne strukture na temelju ulaska stranih

2 Mikulić, D.; Mađarević, S. 2001, Procjena neformalnog gospodarstva u poljoprivredi, industriji i trgovini, prema: Anić, 2002, str. 884.


velikih maloprodajnih lanaca, bržeg razvoj procesa koncentracije i oblikovanja novih maloprodajnih poslovnih jedinica (najviše onih s velikim površinama).

Tablica 1

STRUKTURA PROMETA U TRGOVINI NA MALO PREMA TRGOVAČKIM STRUKAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1992. I 2002. GODINE (U %)

Red. broj

Trgovačka struka - prodavaonice �992. 2002.

�. Motorna vozila, motocikli, dijelovi i pribor 2,0 7,02. Motorna goriva i maziva �6,2 2�,73. Nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom,

pićima i duhanskim proizvodima36,0 29,3

4. Ostale nespecijalizirane prodavaonice 9,3 ��,85. Specijalizirane prodavaonice pretežno hranom,

pićima i duhanskim proizvodima6,5 3,3

6. Farmaceutski, toaletni i slični proizvodi 6,5 4,27. Ostale specijalizirane prodavaonice 22,5 2�,�8. Trgovina na malo izvan prodavaonica �,0 �,6

Ukupno �00,0 �00,0Izvor: (a) SLJH 1997, str. 346 (b) SLJH 2003, str. 371

3.3. Značenje trgovine na malo u Republici Hrvatskoj

Unatoč razini ostvarenog prometa u trgovini na malo, koja je još uvijek niža nego li 1989. godine, značenje trgovine na malo u gospodarstvu Republike Hrvatske dvostruko je poraslo u odnosu na ranija razdoblja. To je vidljivo na temelju pokazatelja iz tablice 2 (udjeli trgovine u ukupnom broju gospodarskih subjekata).Kao glavni razlog tom porastu značenja trgovine u nacionalnom gospodarstvu Hrvatske mogao bi se navesti nepovoljan razvoj proizvodnog sektora (industrije i proizvodnog zanatstva), a donekle i uslužnog sektora.Iz tablice 2 vidljivo je da se broj gospodarskih subjekata trgovine na malo 2003. u odnosu na 1971. povećao 35 puta. Kada bi se u obzir uzeli i obrtnici, taj bi porast bio još mnogo veći, s obzirom na to da je baš u sektoru obrta došlo do najvećeg porasta broja sudionika.

39�Zdenko Segetlija: Rast i razvoj trgovine...EKONOMIJA / ECONOMICS, 12 (2) str. 385-403 (2005) www.rifin.com

Tablica 2

POKAZATELJI ZNAČENJA TRGOVINE NA MALO U REPUBLICI HRVATSKOJ – UDJELI U BROJU GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Godina Broj gosp. subjekataa

% Gospodarski subjekti trgovineb

% Gospodarski subjekti

trgovine na malo

%

�97� 2.782 �00,0 478 �7,2 205 7, 4

�99� 16.504 �00,0 6.586 39,9 2.666 �6,2

�995 59.9�3 �00,0 24.007 40,0 7.508 �2,5

2003 88.793c �00,0 33.993c 38,3 7.�68d 14,4e

Izvor: (a) SGH 1973., str. 32 i 132 (b) Podaci Službe društvenog knjigovodstva Republike Hrvatske o predanim godišnjim obračunima za 1991. i 1992. godinu, Zagreb, 1993. (c) SLJH 2004., str. 411 (d) Informacija o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika iz Republike Hrvatske u razdoblju I. – VI. 1995. godine prema podacima polugodišnjih statističkih izvještaja, Zavod za platni promet Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. (e) Struktura poslovnih subjekata prema aktivnostima i područjima NKD-a u rujnu 2003., str.2 ,http://www.dzs.hr/hrv/2003/11-1-1_3h2003.htm (08.05.2005.) a 1971.» broj organizacija»; u 1991. i 1999. godini broj gospodarskih subjekata koji su predali godišnji obračun (stvarni je broj veći); u 2003. broj aktivnih gospodarskih subjekata b trgovina na malo, trgovina na veliko, vanjska trgovina, trgovinske usluge, poslovna udruženja c aktivni gospodarski subjekti u rujnu 2003. (kod trgovine: trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla, te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo) d3�. �2. 2003. eprocjena.

4. Analiza strukturnih promjena

4.1. Broj poslovnih subjekata – koncentracija i dekoncentracija

Kao i u cijeloj Jugoslaviji, u sastavu koje je bila i Hrvatska, trgovina je nakon 1945. godine u Hrvatskoj u svome razvoju prolazila nekoliko faza koncentracije (okrupnjavanja) i dekoncentracije (stvaranja više manjih organizacija). Naglo povećanje broja trgovinskih organizacija događa se opet nakon 1974. godine (Ustavne promjene), osobito od


�977. godine, koje je tada nastalo kao rezultat nove samoupravne koncepcije u organizaciji gospodarstva i društva uopće. Međutim, prijelazom u novi društveno-gospodarski sustav, broj gospodarskih subjekata općenito, a posebno u trgovini, bilježi neslućeni porast (tablica 2 ).Dakle, nastankom novoga društveno-gospodarskog sustava nakon �990. godine u trgovinu je ušlo mnogo malih poduzetnika, a uspješno se razvila tek nekolicina izrazito velikih. Međutim, koncentracija se razvija zahvaljujući povišenju udjela velikih poduzeća trgovine na malo i njihovih kooperacijskih tvorevina u prometu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj. U tablici 3 prikazali smo prosječan broj prodavaonica i prosječan broj zaposlenih po 1 poduzeću (odnosno organizaciji) trgovine na malo.

Tablica 3

BROJ PRODAVAONICA* I BROJ ZAPOSLENIH PO 1 ORGANIZACIJI TRGOVINE NA MALO U HRVATSKOJ 1971. – 2003.

Godina Broj organizacija trgovine na

maloa

Broj prodavaonica

Broj prodavaonica

po � organizaciji trgovine na

malo

Prosječan broj zaposlenih po � organizaciji

trgovine na malo

�97�. �70 6.053b 35,6 �80,8d

�977. 5�7 7.140b �3,8 �66,0�986. 494 7.320b 14,8 207,3�998. 5 693 11.643 2,0 9,9 2003c 5.358 11.144 2,� 11,4

Izvor: SGJ i SGH, razna godišta a do 1987. društveni sektor; u 2003. pravne osobe“b bez ljekarni c52 (trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; bez organizacija i poslovnih jedinica za popravke) d uključene i samostalne ljekarne *Napomena: broj prodavaonica odnosi se samo na promatrane trgovinske organizacije na malo; inače je ukupni broj prodavaonica znatno veći.

Navedena tablica pokazuje da su prije (u bivšem društveno-gospodarskom sustavu) organizacije na malo po veličini bile


ujednačenije i, u prosjeku, veće. Osim toga, za cjelovitu ocjenu prosječne veličine organizacije trgovine na malo trebalo bi u obzir uzeti i oblike udruživanja promatranih organizacija (u vremenu samoupravnog socijalizma bili su to: radna organizacija – RO, složena organizacija udruženog rada – SOUR i poslovna zajednica – PZ).Nakon �990. godine prestali su dotadašnji oblici «organizacija udruženog rada», a ulaskom privatnog sektora otvoreno je mnogo malih poduzeća. U kasnijim koncentracijskim procesima nakon �990. godine do danas stvoreno je nekoliko velikih trgovinskih organizacija i kooperacijskih tvorevina, npr. Konzum (više od 500 prodavaonica), CBA Hrvatska (oko 400 prodavaonica), Ultra grupa (oko 360 prodavaonica), Diona (više od �00 prodavaonica), i još desetak poduzeća s po stotinjak prodavaonica. Međutim, treba istaći da se veći dio tih velikih organizacija u trgovine na malo procesima pretvorbe vlasništva (nakon 1991.) nije uspio zadovoljavajuće restrukturirati.

4.2.Koncentracija ostvarenog prometa

U tablici 4 prikazali smo koncentraciju ostvarenog prometa u 1986. i 2003. godini u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj.Prema Analizi rezultata poslovanja i ostvarenih odnosa u raspoređivanju dohotka i čistog dohotka trgovine SR Hrvatske za razdoblje siječanj – lipanj 1986. (1986) bilo je u Hrvatskoj obuhvaćeno 465 osnovnih organizacija udruženog rada (skraćeno: OOUR-a – najniži organizacijski oblik) iz područja trgovine na malo, trgovine na veliko i vanjske trgovine. S obzirom na visinu ukupnoga prihoda prvih �0 OOUR-a3 (od ukupno 244) trgovine na malo imalo je udio od 20,5% (4,10% od ukupnog broja OOUR-a), prvih 5 udio od 14,2 %, a prva 3 udio od 10,7%.

3 Ako se Nama Zagreb računa kao jedan OOUR (iako je Nama Zagreb 1986. godine u svome sastavu imala 12 OOUR-a – robnih kuća).


Tablica 4

KONCENTRACIJA OSTVARENOG PROMETA U TRGOVINI NA MALO U REPUBLICI HRVATSKOJ 1986. I 2003. GODINE

Broj organizacija

% od broja organizacija

Udio u ukupnom prometu trgovine

na malo

Ukupni broj organizacija

�986 �0 4,10 20,5 244�986 5 2,05 14,2 244�986 3 �,23 �0,7 244�995 �0 0,�3 22,3 7.508�995 5 0.06 �6,� 7.508�995 3 0,04 �2,2 7.5082003 �0 0,20 3�,2 5.07�2003 5 0,�0 24,3 5.07�2003 3 0,06 �9,� 5.07�

Izvor: (a) Analiza rezultata poslovanja i ostvarenih odnosa u raspoređivanju dohotka i čistog dohotka trgovine SR Hrvatske za razdoblje siječanj – lipanj 1986., Progres, Zagreb, rujan 1986. (b) SLJH 1997, str 346 (c) 400 najvećih, Specijalni broj Privrednog vjesnika, Zagreb, i Zavod za platni promet Hrvatske, Zagreb, Vol. 42, Br. 2964 od 15. listopada 1996. (d) 400 najvećih, Specijalno izdanje Privrednog vjesnika, Zagreb, i Financijske agencije FINA, Vol. 51, Br. 3355 od 9. lipnja 2004. (e) http://www.cba-zg.hr/onama_rezultati.html od 14. 4. 2004. (f) http://www.cba-zg.hr/novosti.asp?ID=9 od 17. 6. 2004. (g) Mjesečno statističko izvješće, br. 3/2004, str. 68 i 69. Napomene: *u ukupnom prometu grupe 52. Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (i bez popravaka predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo); poduzeća i obrtnici svrstani prema pretežitoj djelatnosti U 2003. uvršteni: Getro Sesvete (iako se inače vodi u trgovini na veliko), te grupacije CBA – Hrvatska (oko 3 mlrd. kuna prometa) i Ultra grupa (oko 1,7 mlrd. kuna prometa).

Sve donedavno utvrđivalo se da usitnjenost i heterogeniziranost poduzeća trgovine na malo u Republici Hrvatskoj uvjetuje njihove nedovoljno racionalne organizacijske strukture, nedovoljno brz razvoj i sl. Najveći maloprodajni lanci bili su tek regionalnoga značenja. Među prvih dvadeset poduzeća 1995. godine bila su tri iz područja trgovine na malo. U 2003. godini bila su samo dva, ali su stvorene i dvije grupacije koje su ušle u taj poredak. Međutim, zbog nagomilanih problema nelikvidnosti i poslovnih gubitaka neka od ovih poduzeća počela su se rastakati. Diona (nastala od prodavaonica spomenutog PPK Slavija Zagreb) još je


uvijek u stečaju, a znatno se smanjila i Nama Zagreb, koja je još 1996. godine bila najveći lanac robnih kuća u Republici Hrvatskoj – imala je tada 17 robnih kuća u svome sastavu. Dakle, veći se dio velikih maloprodajnih lanaca nalazio u teškoćama i gubicima. Ulaskom stranih maloprodajnih lanaca i okrupnjavanjem drugog dijela hrvatske trgovine na malo dolazi do stvaranja novih uspješnih maloprodajnih lanaca i kooperacijskih tvorevina, te se procesi koncentracije razvijaju na tim osnovama.Dostignuti je stupanj koncentracije u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj znatno niži nego u tržišno razvijenim zemljama. Tako npr. prvih pet poduzeća u trgovini na malo u sektoru prehrambene robe i kućanskih potrepština imalo je u Njemačkoj tržišni udio od preko 60% (Wortmann, 2003: 3). U 2000. godini ti su tržišni udjeli bili: u Norveškoj 98,6%, u Danskoj 75,5%, u Austriji 77,0% u Belgiji 75,4% (http://www.kamcity.com/WOR/Europe/demark.htm od 8. 4. 2004.). Prikazani udjeli bili bi i veći, kada bi se uzela, npr. samo roba dnevne potrošnje. Dakako, procesi koncentracije i dalje napreduju, te je početkom 2003. godine stvoren još jedan nacionalni lanac trgovine na malo: Narodni trgovački lanac – NTL (Progressive Magazin, 2004: 8).S razvojem procesa koncentracije povezana je i tendencija vertikalne integracije trgovine na veliko i trgovine na malo. Na tome planu u posljednje vrijeme napreduju osobito Konzum i stvorene nove grupacije (CBA Hrvatska i druge).Brže procese restrukturiranja i okrupnjavanja hrvatske trgovine na malo pokrenuo je tek intenzivniji ulazak inozemnih lanaca trgovine na malo i na područje Republike Hrvatske (nakon 1998. godine). Strani lanci trgovine na malo ostvarili su 2001. godine tržišni udio od oko 10,0% (Trgovina, 1/2002: 7), a može se procijeniti i daljnji rast toga tržišnog udjela. To je pozitivni učinak internacionalizacije.Osim toga, stvorena su domaća krupna poduzeća trgovine na malo, koja mogu dalje ekspandirati u susjedne zemlje i time otvarati tržište domaćim proizvođačima s kojima se već nalaze u odnosima suradnje. Tako, npr. Konzum namjerava izići izvan granica Hrvatske (u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru) s konceptom Cash and Carry, a u drugom koraku možda i sa supermarketima (Trgovina, 2/2004: 7).


Negativni učinci internacionalizacije leže u propadanju domaćih poduzeća trgovine na malo i gublje“nju čak i domaćeg tržišta za hrvatske proizvođače. Osim toga, hrvatski proizvođači teško se prilagođavaju izmijenjenim odnosima na svome prodajnom tržištu i dominaciji krupnih maloprodavača (“moć potražnje”).

4.3. Koncentracija prodajnih površina – razvoj velikih prodavaonica

Kao i u razvijenom svijetu, i u Republici Hrvatskoj najveća se promjena u oblicima (formatima) trgovine na malo dogodila uvođenjem samoposluživanja 1956. godine (Stanje i razvoj..., 1964: 89). Taj je proces u Republici Hrvatskoj uznapredovao osobito posljednjih desetak godina, tako da je danas u maloprodaji živežnim namirnicama i kućanskim potrepštinama (u nespecijaliziranim prodavaonicama) gotovo u potpunosti završen. Dakako, osim suvremenih velikopovršinskih prodavaonica u Republici Hrvatskoj razvijaju se i drugi moderni formati. Međutim, e-maloprodaje i e-commerce još su u povojima. Godine 2002. ostvaren je takav promet od 49 mil. američkih dolara (http://www.trgovina.com.hr od 25. 6. 2004.).Na grafikonima 2 i 3 prikazane su strukture prodavaonica prema veličini prodajne površine 2002. i 1989. godine. Do osjetnog povišenja prodajne površine u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj došlo je kako zbog naglog porasta broja prodavaonica, tako i zbog izgradnje velikopovršinskih prodavaonica, osobito od strane velikih inozemnih lanaca trgovine na malo.Međutim, od početka devedesetih godina i u Republici Hrvatskoj započeo je proces zatvaranja malih prodavaonica. U 2000. godini zatvoreno je oko 6000 malih prodavaonica (Večernji list, 15. 11. 2000.), a taj se proces nastavio i u 200�. godini (Vjesnik, 28. ��. 200�.). Razvoj velikopovršinskih prodavaonica odnosi se najprije na razvoj samoposluživanja (supermarketi i hipermarketi). U 2002. godini bio je 37� supermarket i 88 hipermarketa (Distributivna trgovina u 2002: 36), dok je 1984. godine radio eventualno 31 supermarket i 1 hipermarket (v. Segetlija – Lamza-Maronić, 2000: 78).


Grafikon 2 STRUKTURA BROJA PRPDAVAONICA (%) PO VELIČINI (M2) U HRVATSKOJ 2002.

501 - 2000m2

2,7%201 - 500m2;

5,9

61 - 200m2 28,1%

2001 i više;

m2;0,6%

do 60m2; 62,7%

Izvor: (a) Distributivna trgovina u 2002., Statistička izvješća 1224, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004., str. 39. (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb, �99�., str. 27. Napomena: Samo poduzeća/trgovačka društva (u 1989. tzv. društveni sektor).

Grafikon 3 STRUKTURA BROJA PRODAVAONICA(%) PO VELIČINI (M2) U HRVATSKOJ 1989.

501 - 2000m2;

1,6%201 - 500m2;

4%

2001 i više; 0,4%

61 - 200m2;22,2% do

60m2;71,8%

Izvor: (a) Distributivna trgovina u 2002., Statistička izvješća 1224, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004., str. 3. (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb, �99�., str. 27. Napomena: Samo poduzeća/trgovačka društva (u 1989. tzv. društveni sektor).


4.4. Promjene u strukturi oblika poduzeća i poslovnih jedinica trgovine na malo.

Iz dosadašnje analize proizlazi da je došlo i do velikih promjena u strukturi oblika poduzeća i oblika poslovnih jedinica u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj. U nedostatku drugih podataka poslužili smo se podacima o promjeni strukture broja pojedinih oblika prodavaonica u Republici Hrvatskoj. Struktura oblika prodavaonica u brojčanom iskazu (grafikon 4), međutim, ne odražava pravo stanje strukture prodajnih površina ili ostvarenoga prometa prema oblicima prodavaonica.

Grafikon 4. UDJELI BROJA PRODAVAONICA U TRGOVINI NA

MALO U HRVATSKOJ 2002. I 1984. GODINE

77,3

0,77,5

3,68,2

2,7

76,4

0,86,8

1,7

12

2,30

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Klasičneprodavaonicei samoizbor

Robne kuće Minimarketi SM, HM,C&C

Kiosci Benzinskestanice

2002. 1984.

Izvor: (a) Distributivna trgovina u 2002, Statistička izvješća 1224, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004., str. 36; (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1984, Dokumentacija 619, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1986., str. 7, 8, 27, 28. Obuhvaćen samo bivši društveni sektor, odnosno poduzeća/trgovačka društva (pravne osobe). Za 2002. procjena na temelju uzorka. Kao minimarketi obuhvaćene samoposlužne prodavaonice s prodajnom površinom do 200 m2


U 2002. godini povećani su udjeli velikopovršinskih prodavaonica kao što su supermarketi (SM), hipermarketi (HM) te diskontna prodajna skladišta (Cash and Carry, C & C), dok broj robnih kuća (166), zajedno sa samoposlužnim robnim kućama, jedva dostiže predratni broj. Razlozi tome mogu biti u poslovnim teškoćama s kojima su se suočili trgovinski poslovni subjekti u sastavu kojih su poslovale robne kuće, tako da su neke od njih svoje prodajne površine dale u zakup ili iznajmile malim poduzetnicima. Osim toga, robne kuće u gradovima i gradskim središtima, kao i ostala trgovina na malo u njima, ugrožene su izgradnjom velikopovršinskih prodavaonica na rubnim dijelovima gradova, slično kao i u razvijenome svijetu (Aiginger/Wüger/Wieser, 1999: 798; Wortmann, 2003: 2). O tome problemu u Republici Hrvatskoj se piše i u Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske (Izvješće o stanju u prostoru, 2003: 78).Budući da sam broj prodavaonica pojedinih oblika još ne odražava njihovo značenje, trebali bismo usporediti promjene u strukturi trgovine na malo u Republici Hrvatskoj prema ostvarenim udjelima prometa pojedinih oblika («tipova») prodavaonica4.

5. Umjesto zaključka

Iako kvantitativne promjene u hrvatskoj trgovini na malo u posljednjih dvadesetak godina nisu bile povoljne, došlo je do osjetnoga porasta razine njezine razvijenosti i njezina značenja u gospodarstvu Republike Hrvatske.Kvalitativne promjene (promjene strukture) u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj vidljive su najprije u razvoju koncentracije prometa i prodajnih površina, odnosno u znatnom povišenju tržišnih udjela krupnih trgovačkih društava i kooperacijskih tvorevina i suvremenih oblika velikopovršinskih prodavaonica.Kvalitativnom strukturnom promjenom moglo bi se smatrati i veliko povećanje broja gospodarskih subjekata koji se bave trgovinom na malo te konkurenciju koja se javlja na toj osnovici.Pritisnuti snažnom konkurencijom velikih inozemnih lanaca trgovine na malo, domaći lanci morat će se i nadalje koncentrirati, povezivati i 4 Takvim podacima za sada ne raspolažemo. Međutim, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske planira u 2005. godini popisati kapacitete (posebno prema oblicima prodavaonica) u trgovini na malo.


stupati u kooperacijske saveze te uvoditi suvremene menadžmentske tehnologije. Oni će morati koristiti prilike za suradnju s domaćim proizvođačima (koje su do sada nedovoljno koristili) kao i za svoju ekspanziju u druge zemlje.Naime, koncentracija na strani potražnje trgovine na malo dovodi do «moći potražnje» krupnih trgovaca na malo i njihove dominacije u odnosu na proizvođače. Prema tome, proizvođači su zainteresirani za nove mogućnosti suradnje s trgovcima na malo, ovisno o odnosima snaga na tržištu. Radi se o ubrzanju i racionalizaciji cijeloga tzv. opskrbnog lanca, o racionalizacijama na temelju sniženja tzv. transakcijskih troškova (zahvaljujući mogućnostima suvremene informacijske tehnologije) i sl. Nastanak novih kooperacijskih oblika u odnosima trgovca na malo s proizvođačima i s potrošačima dovest će, zapravo, i do novih oblika maloprodajnih poslovnih jedinica.

Summary

In this paper the author first defines the growth and development of retail trade, and then presents the results of the research into the growth and development of retail trade in the Republic of Croatia performed in the last 20 – 30 years. The growth is analyzed on the basis of the indicators of physical volume of the realized turnover and indicators of the size of the capacities and the number of employees, and the development is analyzed on the basis of structural changes in the realized turnover and in the forms of retail trade (concentration tendencies, forms of shops, development of co-operation forms, etc.). In that sense, structural changes in the Croatian retail trade have also reflected themselves on the development of new forms of shops, on the development of vertical integrations of wholesale and retail trade, as well as on the development of new relations of cooperation with the manufacturers. Key words: retail trade, wholesale trade, concentration, form of shop, retail form, The Republic Of Croatia


Literatura

Aiginger, K.; Wieser, R.; Wüger M. (1999), Marktmacht im Lebensmitteleinzelhandel, WIFO, Monatsbericht, 12: 97-809, prema: http://www.ifip.tuwien.acat/mitarbeiter/rw/pdf-

Dataien/MB_1999_12_LEBENSMITTELHANDEL.pdf od 10. 4. 2004.

Ahlert, D. (1985), Distributionspolitik, Gustav Fischer Verlag, Stuttgatt-New York.

xxx (�986), Analiza rezultata poslovanja i ostvarenih odnosa u raspoređivanju dohotka i čistog dohotka trgovine SR Hrvatske za razdoblje siječanj – lipanj 1986., Progres, Zagreb, rujan �986.

Anić, I. D. (2002), Razvitak hrvatske maloprodaje i ekonomsko okruženje, Ekonomski pregled, (53) 9-�0, Zagreb, 883-902.

Državni zavod za statistiku, Zagreb (2004), Distributivna trgovina u 2002, Statistička izvješća 1224.

Državni zavod za statistiku Zagreb (1992. – 2004.), Mjesečno statističko izvješće.

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Zagreb (razna godišta), Priopćenja.

Državni zavod za statistiku razna Republike Hrvatske Zagreb (razna godišta)

Statistički ljetopis Hrvatske (SLJH).

Einzelhandel in Europa (2) Einzelhandelsstrukturen im Ländervergleich, GfK prisma,

http://www.gfk-prisma.de/html/veroffentlichungen/vortrag_artikel/gcsc_2003.pdf

(17. 7. 2004.)

Die Flächenproduktivität im Einzelhandel ist kontinuierlich gesunken, BBE DATA KOMPAKT Nr. 473 – 22. 4. 2004.)

http://www.wuppertal.ihk24.de/WIHK24/WIHK24/servicemarken/aktuell_presse/fachbereichs_infos/h...

presse/fachbereichs_infos/h... (30. 8. 2004.)

http://www.cba-zg.hr/onama_rezultati.html (14. 4. 2004.)


http://www.cba-zg.hr/novosti.asp?ID=9 (17. 6. 2004).

http://www.kamcity.com/WOR/Europe/demark.htm (8. 4. 2004.)

http://www.trgovina.com.hr (25. 6. 2004.)

IRWIK for the Ministry of Economy (2002). ”Poland 2002. A Report on the condition of domestic commerce”, prema:

http//www.retailpoland.com/poland_retail_data.php ( 1. 10. 2003.)

Kljusev, N. (�979), Teorija i politika ekonomskog razvoja, Knjiga prva, NIRO Književne novine, Beograd.

Mason, J. B.; Mayer, M. L. (1990), Modern Retailing, Richard D. Irwin, Homewood. Boston.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja – Zavod za prostorno uređenje Zagreb (2003), Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske (nacrt), knjiga, I.

Nušinović, M (1989), Planiranje investicijskih projekata u funkciji optimizacije društveno-ekonomskog razvoja, Ekonomski institut, Zagreb.

Nušinović, M.; Anić, I. D. (2003), Structural Changes in the Retailing Sector – Development Repositioning, Convergences and Expectations. The Cause of Croatia, Ekonomski pregled, (54), 3-4, Zagreb, 225-247.

Progres Zagreb (1964), Stanje i razvoj trgovinske mreže Hrvatske.

(2004) Progressive magazin, Mjesečnik, Crier - Media Grupa d.o.o., Zagreb, Croatia.

(1991 – 2004) Privredni vjesnik, Poslovno-financijski tjednik, Privredni vjesnik, Zagreb, Croatia.

Republički zavod za statistiku, Zagreb (1986), Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1984. Dokumentacija 619.

Republički zavod za statistiku,. Zagreb (1991), Prodajni kapaciteti u trgovini na malo �989. Dokumentacija 809.

Republički zavod za statistiku, Zagreb (razna godišta), Statistički godišnjak SR Hrvatske (SGH).

Rocco, F. (�97�), Teorija i primjena istraživanja marketinga, Školska knjiga, Zagreb.

Rocco, F. (red.) (�993), Rječnik marketinga, Masmedija, Zagreb.


Ruža, F. (1989), Poslovna politika poduzeća, «Zagreb», Zagreb.

Savezni zavod za statistiku SFR Jugoslavije, Beograd (razna godišta), Statistički godišnjak Jugoslavije (SGJ).

Segetlija, Z. (�999), Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

Segetlija, Z., Lamza-Maronić, M. (2000), Distribucijski sustav trgovinskoga poduzeća, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

Segetlija, Z. (2003a), Teorijski i praktički aspekti marketinga. II, Suvremena trgovina,(28), 3-4, Zagreb, 92-95.

Segetlija, Z. (2003b), Problemi razvoja trgovine na malo u Republici Hrvatskoj, Ekonomija, (10) 3, Zagreb, 647-662.

Segetlija, Z. (2004), Problemi razvoja distribucije u Republici Hrvatskoj, Ekonomija (��) �, Zagreb, 6�-77.

Služba društvenog knjigovodstva Republike Hrvatske, Zagreb (1993), Podaci o predanim godišnjim obračunima za 1991. i 1992. godinu.

Struktura poslovnih subjekata prema aktivnostima i područjima NKD-a u rujnu 2003., prema:

http://www.dzs.hr/hrv/2003/11-1-1_3h2003.htm (8. 5. 2005.)

Šišul, N. (1992), Osnove znanstvenog istraživanja u ekonomiji, Ekonomski fakultet, Rijeka.

(2001 - 2004), Trgovina, Poslovni magazin (mjesečnik), Masmedija, Zagreb, Croatia.

(2001 - 2004), Večernji list, Hrvatski dnevnik, Večernji list d.o.o., Zagreb, Croatia.

(2001 – 2004), Vjesnik, Hrvatski politički dnevnik, Vjesnik, d.o.o., Zagreb, Croatia.

Wortmann, M. (2003), Strukturwandel und Globalisierung des deutschen Einzelhandels, WZB -discuesionpaper, prema:

http//www.skylla.wz-berlin.de/pdf/2003/iii03-202a.pdg (1. 4. 2004.)

Zavod za platni promet Republike Hrvatske, Zagreb (�995), Informacija o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika iz Republike Hrvatske u razdoblju I. – VI. 1995. godine prema podacima polugodišnjih statističkih izvještaja..

rast i razvoj trgovine na malo u republici · pdf filetrgovina na malo, trgovina na veliko,...

Documents