ulazak robe u carinsko podruČje

ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE

1

FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE TIVAT

Budimir Nešević

ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRU ČJE SPECIJALISTI ČKI RAD

Tivat, Maj, 2015.god.


2

FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE TIVAT

ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRU ČJE SPECIJALISTI ČKI RAD

Predmet: Carine i tarifni sistemi Mentor: Doc.dr. Božidar Vuksanović

Student: Budimir Nešević Smjer: Nautički turizam i upravljanje marinama

Broj indeksa: S44/12

Tivat, Maj, 2015.god.


3

UVOD

Carinski sistem i carine su od ogromnog značaja za razvoj i zaštitu privrede jedne zemlje.

Bez savremenih carina i carinskog sistema ne može se ostvariti ni privredni prosperitet

zemlje niti njeno uključivanje u medjunarodne privredne tokove.

Savremena carina je u ekonomskom smislu regulator zaštite domaće privrede, a samim

time stvara i uslove za privredni razvoj zemlje. Carina je potrebna svakoj zemlji i njenoj

privredi bilo da je ona u razvoju, tranziciji ili je razvijena.

Sa naplaćivanjem carina pri uvozu roba smanjuje se u dobroj mjeri konkurentnost

inostranih proizvoda na domaćem tržištu, pa na taj način domaća proizvodnja ima uslove da

svoje proizvode efikasnije i lakše plasira na domaće tržište. Carina, osim toga što

predstavlja značajni instrument zaštite i razvoja domaće privrede, ona je snažan izvor

budžetskog prihoda jedne države.

Kako je primarni značaj carine zaštitni, ni njen fiskalni značaj se ne može zanemariti jer

predstavljaju značajan izvor prihoda jedne države. Kao primjer navodimo niz afričkih i

azijskih zemalja kod kojih je carina, prije svega, fiskalnog karaktera gdje su carinske stope u

carinskim tarifama toliko visoke da iste imaju primarno fiskalni cilj.

Kod tih zemalja carine se često kreću i u rasponu od 150% do 300% od vrijednosti uvezene

robe. Pored zaštitnog i fiskalnog efekta carina ispoljava i mnoge druge efekte kao što su na

uvoz, ponudu i tražnju, cijene i dr.

Carina kao danak ili vrsta poreza bila je poznata još u starom vijeku. Ubirala ih je država

ili pojedini gradovi. Kod starih Grka u Atini plaćala se dažbina od 2 % na izvoz robe.

Rimljani su takodje, razrezivali carine, i to kao državne, provincijske ili gradske. U rimsko

doba carine su predstavljale značajan prihod državne blagajne. Na pojedinim saobraćajnim

mjestima u provincijama postojale su carinske postaje (lat.-stationes) gdje se carina

naplaćivala prilikom prolaska robe. Visina carine iznosila je 2,5 % (lat.-quadrogesimo) od

vrijednosti uvezene robe.

Kod Rimljana naplata carine tj, carinskih prihoda davana je i pod zakup, u početku

zakupcima iz redova domicilnog stanovništva, a kasnije od sredine II vijeka carinu su

naplaćivali službenici koji su se zvali „publicum portarii illyrici et ripae Thraciae“.

Kao i u starom i srednjem vijeku carina je imala isključivo fiskalni karakter, jer je služila

kao izvor prihoda. Tek kasnije od pojave kapitalizma carina postepeno prima ulogu zaštite


4

domaće privrede odnosno proizvodnje i tržišta pa tako carina dobija osim fiskalne i zaštitnu

funkciju.

Carina kao instrument zaštite domaće proizvodnje pripada novom dobu i kao takva je

nastala u vrijeme nacionalnih država (17V i 18V).

Osim fiskalne i zaštitne carina, odnosno carinska služba ima i bezbjedonosnu funkciju koja

podrazumijeva borbu protiv krijumčarenja, organizovanog kriminala i sl.

Najstariji carinski zakon vezan za naše prostore jeste Dubrovački carinski statut (lat.-liber

statutorium doane) iz 1277 godine.

Što se tiče Crne Gore istorijat razvoja carinske službe vezuje se za 18 oktobar 1798 god.

kada je Petar I Petrović Njegoš ozakonio carinu na ribu i ruj (biljka od koje se dobijala boja i

koja je služila za farbanje), te je taj datum utvrđen i obilježava se kao dan Carinske službe

Crne Gore.

Carina spada u grupu spoljnotrgovinskih instrumenata. Ona značajno utiče na tokove

međunarodne razmjene dobara.

Većim stopama carine povećava se cijena uvezene robe u odnosu na cijene iste domaće

robe, što se odražava na smanjenje uvoza te robe i obratno. Danas se, po pravilu naplaćuje

samo uvozna carina.


5

1. POJAM I VRSTE CARINE

Carina je dažbina koja se naplaćuje na robu koja se uvozi u jedno carinsko područje, izvozi

iz tog carinskog područja ili provozi (tranzitira) preko jednog carinskog područja. U našem

jeziku izraz "carina" potiče od riječi car jer je carina pripadala caru, odnosno vladaru.

Carine se mogu podijeliti prema različitim kriterijumima i to :

1) Carine prema pravcu kretanja robe

2) Carine prema cilju zbog kojih se uvode

3) Carine prema načinu obračunavanja

4) Carine prema načinu propisivanja

5) Carine prema ekonomsko - političkom dejstvu

1.1 Carine prema pravcu kretanja robe

Postoje tri vrste carina prema pravcu kretanja robe, a to su :

a) Uvozne

b) Izvozne

c) Provozne (tranzitne)

Uvozna carina naplaćuje se na robu koja se uvozi na jedno carinsko područje. Ona

se naplaćuje prema odredbama uvoznih carinskih tarifa, koja svaka država ima u svom

carinskom sistemu.

Izvozna carina naplaćuje se na domaću robu koja se izvozi iz jednog carinskog

područja. Ove carine su veoma rijetke i naplaćuju se na mali broj roba. Izvozna carina se

uvodi radi destimulisanja izvoza određenih vrsta roba (npr. kada se radi o deficitarnoj

robi na domaćem tržištu ali može i zbog fiskalnih prihoda). Poslednje izvozne carine u

našoj zemlji naplaćivane su na sirovu kožu i otpadno željezo. Naša zemlja nema

izvoznih carina.

Provozna ili tranzitna carina naplaćuje se prilikom tranzita robe preko jednog

carinskog područja i uglavnom imaju fiskalni karakter. Ove carine danas se ne

primjenjuju, jer je ona ukinuta 1921 godine na osnovu Barselonske konvencije o slobodi

tranzita.


6

1.1.2 Carine prema cilju zbog kojih se uvode

Prema cilju zbog kojih se uvode, carine se dijele u tri grupe:

1) Zaštitne carine

2) Fiskalne carine

3) Socijalne carine

Zaštitne carine uvode se da bi se zaštitila domaća proizvodnja od inostrane

konkurencije. U savremenim carinskim sistemima carina ima prvenstveno zaštitnu ulogu.

Ova vrsta carine djeluje na smanjenje uvoza jer poskupljuje uvoznu robu za iznos

naplaćene carine, čime se favorizuje potrošnja domaće robe.

Fiskalne carine uvode se zbog ubiranja plodova u korist budžeta jedne države.

Fiskalni karakter carina ogleda se najviše kod proizvoda koji se ne proizvodi u zemlji.

Izraz fiskalne potiče od latinske riječi fiskus (državna blagajna).

Socijalne carine uvode se za pojedine proizvode koji su značajni za održavanje

životnog standarda stanovištva. Najčešće je riječ o osnovnim životnim namirnicama

(mast,ulje,brašno i sl.) za koje se propisuju niže carinske stope u odnosu na druge

proizvode.

1.1.3 Carine prema načinu obračunavanja

Prema načinu obračunavanja carine se mogu podijeliti na tri vrste:

1) Carine po vrijednosti

2) Specifične carine

3) Kombinovane carine

Carine po vrijednosti ili ad vallorem zavise direktno od visine vrijednosti robe koja

se carini i naplaćuje se primjenom carinskih stopa iz carinske tarife. Kod ove vrste carina

bitan je način određivanja osnovice, odnosno vrijednosti robe za obračun carine. Kod nas

je carinska osnovica vrijednost robe koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za robu

kupljenu radi uvoza u Crnu Goru.

Ovaj način obračuna carine je najzastupljeniji u cijelom svijetu, a kod nas i jedini.

Osnovni nedostatak jeste česta nemogućnost tačnog utvrđivanja vrijednosti robe usled

ispostavljanja netačnih tj, umanjenih računa i falsifikovanje dokumentacije.


7

Specifične carine su počele da se koriste u 19 V kako bi se otklonili nedostaci obračuna

carina ad vallorem. Specifične carine obračunavaju se u paušalnom tj. fiksnom iznosu po

jedinici mjere proizvoda koji se uvozi/izvozi (npr.komad,kg,litar itd).

Kod nas u Crnoj Gori nemamo primjenu ovih carina, ali u našem okruženju tj, u Srbiji

ovakav način obračuna carine primjenjuje se za garderobu koja se uvozi iz Kine, i carina se

naplaćuje u određenom fiksnom iznosu po kilogramu robe (razlog tome je nemogućnost

utvrđivanja količine i vrste robe zbog ekonomskog uvoza pomenute robe zašto bi opet bio

potreban veliki broj ljudi i mnogo vremena). Tako da je u ovom konkretnom slučaju primjena

ovih carina puno praktičnija.

Kombinovane carine obračunavaju se istovremeno po vrijednosti i po jedinici mjere

proizvoda. Tada se pri obračunu carina mora istovremeno utvrditi vrijednost i količina u

jedinici mjere.

1.1.4 Carine prema načinu propisivanja

Carine prema načinu propisivanja možemo podijeliti na :

a) autonomne

b) ugovorne

Autonomne carine propisuje jedna zemlja samostalno tj. nezavisno od drugih zemalja.

Stope carina takva zemlja može mijenjati neograničeno.

Ugovorne carine propisuju se na bazi dvostranih (bilateralnih) ili višestranih

(multilateralnih) međudržavnih ugovora između dvije ili više država.

Naša zemlja je potpisala niz bilateralnih sporazuma sa mnogim državama (prije svega

onima iz okruženja) o prometu roba i visini carinskih stopa. Isto tako, Crna Gora je članica tj.

potpisnica CEFTA sporazuma (primjer multilateralnog ugovora tj. sporazuma između više

zemalja), kao i sa Evropskom Unijom.

Osnovne karakteristike ovih sporazuma jeste slobodan protok roba. Carinske stope za

robe koje dolaze iz ovih zemalja sa kojima smo potpisali bilateralne ili multilateralne ugovore

su snižene u odnosu na istu takvu robu koja dolazi iz drugih zemalja sa kojima nemamo

sporazum, a najčešće te stope iznose 0%.


8

1.1.5 Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu

Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu dijele se na:

a) Preferencijalne carine

b) Diferencijalne carine

c) Retrozivne (borbene, ratničke) carine

d) Prohibitne carine

e) Antidampinške carine

f) Kompezatorne carine

Preferencijalne carine uvode se radi pružanja olakšica pri uvozu robe ili nekih vrsta roba

iz određenih zemalja. One mogu da se odnose na jednu ili više vrsta roba, za jednu ili više

zemalja, sa reciprocitetom ili bez njega. One se realizuju kroz primjenu sniženih stopa carine.

Ove carine najčešće se baziraju na međudržavnom sporazumu o trgovini čime se među

državama potpisnicama ugovora, uspostavlja povlašćen carinski tretman u robnoj razmjeni.

Primjer: Kod uvoza robe porijekla iz zemalja iz okruženja kao što su Srbija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina i slično, stopa carine za te robe iznosi 0%.

Diferencijalne carine su najprostije rečeno suprotne od preferencijalnih carina. Naime,

njima se roba porijeklom iz određenih zemalja dovodi u nepovoljni položaj u odnosu na istu

robu iz drugih zemalja. To se manifestuje kroz povećanje carinskih stopa za robu iz tih

zemalja. Ova vrsta carine nije motivisana ekonomskim već prvenstveno političkim razlozima.

Retrozivne carine uvode se kao dodatak carini koja se naplaćuje primjenom redovno

propisane stope. Cilj im je određeni ekonomski, politički, socijalni ili drugi pritisak na neku

zemlju ili odgovor na pritisak koji sprovodi druga zemlja (najčešće uvećanom stopom carine

za robu koja dolazi iz neke zemlje).

Prohibitne carine su carine koje su toliko visoke da praktično onemogućavaju uvoz

određene robe (npr. 150% od vrijednosti robe). Ove carine praktično djeluju kao zabrana

uvoza određene robe tj, njihov efekat se izjednačava sa administrativnom mjerom zabrane

uvoza ili izvoza određenih roba. Zbog enormno visokih stopa carine uvoznicima se ne isplati

da uvoze takvu robu. Međutim, primjena ovih vrsta carina može da rezultira kontra mjerom

oštećenih država uvođenjem retrozivnih carina.


9

Antidampinške carine su dopunske carine koje se uvode kada se uvozi roba po cijeni

nižoj od njene stvarne cijene koštanja tj, vrijednosti, odnosno koje su niže od cijena istih

proizvoda na domaćem tržištu zemlje izvoznice. Cilj dampinga tj, uvoza robe po dampinškim

cijenama je da se u nekom periodu uspori ili uništi proizvodnja određenog proizvoda u nekoj

zemlji, kako bi se nakon toga preuzela proizvodnja i cjelokupno tržište. Da nebi dolazilo do

tih situacija za takvu robu se primjenjuju antidampinške carine.

Kompezatorne carine se primjenjuju za uvoz robe za koju se u zemlji izvoznici daju

subvencije ili premije, te iznos ovih carina ne može biti veći od iznosa subvencija ili premija

radi kojih se i primjenjuju.

2. ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRU ČJE

POJAM CARINSKOG PODRUČJA I CARINSKOG NADZORA

2.1.1 Pojam carinskog područja

Carinsko područje Republike Crne Gore obuhvata teritoriju Republike Crne Gore,

uključujući teritorijalne vode, zalive i vazdušni prostor. Carinsko područje je ograničeno

carinskom linijom koja je istovjetna sa državnom granicom Republike. Roba se unosi ili

iznosi sa carinskog područja preko graničnih prijelaza. Granične prijelaze i njihovu

klasifikaciju, kategorizaciju i radno vrijeme utvrđuje Vlada Republike Crne Gore. Promet

robe koja podliježe fitopatološkoj, veterinarskoj i drugoj propisanoj kontroli je dozvoljen

samo preko onih graničnih prijelaza koji su, saglasno posebnim propisima, određeni za

promet takve robe. Projektovanje, izgradnja, odnosno rekonstrukcija graničnog prijelaza za

međunarodni saobraćaj, za dio koji je određen za sprovođenje carinskog nadzora i carinskog

postupka, vrši se na osnovu odobrenja direktora Uprave carina1.

1 Šuković, S. (2003), Carinski sistem i postupak, Podgorica: UCCG


10

2.1.2 Carinski nadzor

Možemo reći da je to postupak koji obuhvata potrebne mjere kojima carinski organ

obezbjeđuje sprovođenje carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je pod

carinskim nadzorom. Mjere carinskog nadzora imaju prinudni karakter. Imaju za posljedicu

privremeno ograničavanje prava da lica kojima roba pripada njome raspolažu, i stvaraju

neophodne uslove za primjenu instrumenata kojima se reguliše promet robe i usluga sa

inostranstvom.

Carinski nadzor i kontrola vrše se selektivno na osnovu analize rizika.

Carinski organ utvrđuje okvir za upravljanje rizikom, kriterijume i prioritetne oblasti. Kada

drugi nadležni organi vrše kontrolu nad istom robom moraju sarađivati sa carinskim organom

i kada je to moguće kontrolu vršiti na istom mjestu i u isto vrijeme.

Carinski i drugi organi mogu, kada je to neophodno u cilju smanjenja rizika, razmjenjivati

podatke u vezi sa unošenjem, iznošenjem, tranzitom, prenosom ili krajnjom upotrebom robe

koja se kreće između carinskog područja Crne Gore i drugih teritorija

Carinski organ može donijeti odluku o privremenom uvođenju pojednostavljenih postupaka

za sprovođenje mjera carinskog nadzora i kontrole kada je potrebno olakšati protok

saobraćaja na graničnim prelazima ili otkloniti smetnje za sprovođenje carinskih postupaka.

Ko podliježe carinskom nadzoru :

- sva roba koja se unosi odnosno uvozi u carinsko područje.

- sva roba koja se iznosi odnosno izvozi iz carinskog područja.

- sva roba koja se prevozi odnosno tranzitira preko carinskog područja, kao i putnici i

posada, odnosno vozačko osoblje prevoznih i prenosnih sredstava.

Izuzetno carinskom nadzoru podliježu:

- roba, putnici i članovi posade koji se iskrcavaju, odnosno ukrcavaju na domaće i strane

vojne brodove i brodove organa unutrašnjih poslova;

- roba, putnici i članovi posade koji se iskrcavaju, odnosno ukrcavaju na domaće i strane

vojne vazduhoplove2.

2 Čl.46 CZ


11

Carinskom nadzoru ne podliježu:

- domaći i strani vojni brodovi;

- brodovi dok plove na dijelovima graničnih rijeka na kojima se po međunarodnim

ugovorima ne može vršiti carinski nadzor;

- brodovi organa unutrašnjih poslova;

- domaći i strani vojni vazduhoplovi.

Vrste carinskog nadzora:

Možemo reći da su najbitnije stavke čuvanje i pregled robe, uzimanje uzoraka, crteža,

prospekata, fotografija ili drugih podataka kojima se obezbjeđuje utvrđivanje istovjetnosti

robe. Pretres prevoznih i prenosnih sredstava i vozačkog osoblja, odnosno posade, pregled

prtljaga putnika i lični pretres putnika, obilježavanje robe stavljanjem carinskog obilježja.

Vrste carinskih obilježja:

carinska plomba, otisci carinskog žiga ili carinskog pečata, opis robe, spiskovi robe i koleta,

fotografije, skice ili crteži sa opisom robe, ako su ovjereni od strane ovlašćenog carinskog

službenika3.

Carinska plomba:

Sastoji se od dijela izrađenog metalnog lima (tijelo plombe), kao i galvanizovane

(nerđajuće) čelične žice ili sajle, koja je pričvršćena u tijelo plombe. U tijelo carinske plombe

ugrađen je mehanizam koji obezbjeđuje visok stepen sigurnosti bravljenja žice, sajle ili trake

koja je sastavni dio carinske plombe. Mora biti izrađena tako da se metalna žica, sajla ili traka

ne može izvući iz tijela plombe bez presijecanja ili očiglednog oštećenja tijela plombe, žice,

sajle ili trake. Tijelo carinske plombe može biti u različitim bojama i na njemu je utisnut

naziv: "RCG - Uprava carina" i serijski broj carinske plombe, tako da se ne može izbrisati

uobičajenim rukovanjem.

Carinska plomba je izrađena u istoj boji i ne može imati dva ista broja. Evidenciju o

carinskim plombama vodi Uprava carina za carinarnice, a carinarnica za svoje organizacione

jedinice i ovlašćene carinske službenike.

3 Pravilnik o vrstama i načinu upotrebe carinskih obilježja


12

Slika 1. Plomba Uprave carina Crne Gore

Carinski žig:

Carinski žig je žig za vosak ili suvi žig.

Žig za vosak je od mesinga, okruglog oblika, prečnika 32 mm.

Suvi žig je od čelika, okruglog oblika, prečnika 32 mm.

Na carinskom žigu upisan je naziv: "RCG - Uprava carina" i ispod njega naziv carinarnice.

Carinski pečat:

je od gume, okruglog oblika, i ima istovjetan sadržaj službenih pečata koje koristi carinski

organ.

2.1.3 Postupak prijavljivanja robe

Sva roba koja se unosi u carinsko područje ili iznosi iz carinskog područja mora se

prijaviti graničnoj carinarnici, odnosno drugoj nadležnoj carinarnici. Zapovjednik svakog

broda ili drugo odgovorno lice i zapovjednik svakog vazduhoplova koji stiže u Crnu Goru ili

lice koje je taj zapovjednik ovlastio, odmah po dolasku i prije istovara robe, podnose

carinarnici manifest za svu robu koja se prevozi kao teret tim brodom ili vazduhoplovom.

Zapovjednik broda i zapovjednik vazduhoplova ili njegov zastupnik u Crnoj Gori moraju da

potvrde da manifest pruža kompletne, istinite i tačne podatke o svoj robi koja se prevozi tim

brodom ili vazduhoplovom.


13

Lice koje je unijelo robu u carinsko područje dužno je da robu, bez odlaganja, preveze

putem i na način koji odredi carinarnica do naznačene carinarnice, drugog mjesta koje odredi

ili odobri carinarnica, ili u slobodnu zonu4.

U skladu sa sklopljenim međudržavnim sporazumom, carinska provjera robe koja se

nalazi izvan carinskog područja može se sprovesti kao da je roba unijeta u to područje, pod

uslovima i na način predviđen međudržavnim sporazumom koji se odnosi na tu robu.

Odredbe stava 1 do 6 ovog člana ne primjenjuju se na robu koja se nalazi na brodovima ili

vazduhoplovima koji prolaze teritorijalnim morem ili vazdušnim prostorom, kojima kao

odredišno mjesto nije predviđena luka ili aerodrom u Crnoj Gori.

Putnik je lice koje:

kod ulaska u Crnu Goru:

a) privremeno dolazi na carinsko područje, a nema na carinskom području stalno prebivalište

i

b) koje se vraća na carinsko područje, gdje ima stalno prebivalište, nakon što je bio

privremeno u inostranstvu;

kod izlaska iz Crne Gore:

a) privremeno odlazi sa carinskog područja gdje ima stalno prebivalište i

b) napušta carinsko područje, gdje nema stalno prebivalište i gdje je privremeno boravio.

Roba nekomercijalne prirode je roba, za koju se određeni carinski postupak traži

povremeno i čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za potrebe pojedinca, za

ličnu ili porodičnu upotrebu primaoca, odnosno lica koje je donosi, odnosno jasno ukazuju na

to da se radi o poklonima. Vrsta i količina ove robe ne smije biti tolika, da bi mogla ukazivati

da se uvozi radi dalje prodaje.

Predmeti domaćinstva su lični predmeti, poput kamera, nakita i odjeće, metražna roba od

tkanine za kućne potrebe, namještaj i oprema za ličnu upotrebu lica na koje se odnosi ili služi

za ispunjavanje kućnih potreba. Predmeti domaćinstva treba da odgovaraju normalnim

porodičnim zahtjevima.

4 Čl.47 CZ


14

Li čni prtljag je sve što putnik nosi sa sobom a služi mu dok je na putovanju, npr. odjeća,

obuća, predmeti za održavanje lične higijene, namirnice i drugi predmeti za ličnu upotrebu,

ljekovi za ličnu upotrebu u razumnoj količini, akcizna roba u propisanoj količini

Zabranjena i ograničena roba

Zabranjena roba je roba čiji uvoz/izvoz je zabranjen posebnim propisima.

Zabranjenoj robi se ne može odobriti carinski postupak ili upotreba.

Iz razloga zaštite: javni moral, bezbjednost, zdravlje i život ljudi, biljaka, životinja,

nacionalno blago, intelektualna svojina:

- Ako utvrdi da je promet te robe zabranjen carinski organ preduzima sve potrebne mjere,

vraćanje robe u inostranstvo, oduzimanje robe i njenu prodaju.

- Na izvoznom/tranzitnom dokumentu se unosi službena zabilješka o zabrani-rješenje u

skraćenom postupku.

- U sprovođenju mjera zabrane, carinski službenik sarađuje sa policijom, veterinarskom,

sanitarnom, fitosanitarnom, ekološkom inspekcijom, drugim državnim organima (kultura,

priroda, muzeji, saobraćaj,...).5

Ograničena roba je roba čiji uvoz, tranzit ili izvoz podliježu kontroli izdavanjem odobrenja

od strane nadležnog državnog organa (čl.5 CZ);

Vrste odobrenja: uvjerenja, certifikati, dozvole, saglasnost, odluke, rješenja, mišljenja -

isprave6.

Putnički promet se vrši prilikom prelaska putnika preko granice Crne Gore. Putnik je dužan

da prijavi carinskom službeniku sve predmete koje nosi, a na zahtjev carinskog službenika i

da ih pokaže.

U sprovođenju carinskog postupka za koji je roba deklarisana primjenjuju se svi propisi

koji važe na dan prijema carinske deklaracije, ukoliko izričito nije drugačije propisano.

Načini prijavljivanja su:

- Usmena deklaracija,

- Konkludentni akt,

- Pismena deklaracija.

5 Zakon o medicinskim sredstvima („Sl.list RCG“, br.79/04) 6 Zakon o prevozu u drumskom saobracaju („Sl.list RCG“, br.45/05)


15

Usmena deklaracija

A. Stavljanje robe u slobodan promet:

- roba nekomercijalne prirode (lični prtljag putnika, pošiljke za fizičko lice vrijednosti do

1000€),

- roba komercijalne prirode (ukupna vrijednost jedne pošiljke jednog podnosioca deklaracije

ne prelazi 400€, pošiljka nije dio redovne serije većih ili sličnih pošiljki i ako robu ne prevozi

nezavisni prevoznik kao dio veće komercijalne prevozne operacije),

- povraćaj robe (žive životinje, ambalaža, radio i TV oprema, aparati potrebni ljekarima),

- ponovni uvoz prevoznih sredstava,

- poljoprivrednih proizvoda iz pograničnog pojasa.

B. Izvoz

- roba nekomercijalne prirode (lični prtljag putnika; pošiljke, koje šalju fizička lica)

- roba komercijalne prirode (ukupna vrijednost jedne pošiljke jednog podnosioca deklaracije

ne prelazi 400€, pošiljka nije dio redovne serije većih ili sličnih pošiljki i ako robu ne prevozi

nezavisni prevoznik kao dio veće komercijalne prevozne operacije),

- izvoz prevoznih sredstava, registrovanih u CG, ako postoji namjera da se ponovo izvezu


16

Slika 2. Izjava o stvarima koje putnik privremeno unosi

C. Privremeni uvoz

- živih životinja,

- ambalaže, koja se uvozi napunjena i koja je označena sa trajnim neuništivim oznakama

lica sa sjedištem van carinskog područja,

- opremu za radijsko i televizijsko emitovanje i vozila specijalno opremljena za ove

namjene,

- instrumente i aparate, potrebne ljekarima za pružanje pomoći pacijentima,

- lični predmeti putnika i prevozna sredstva.

Za ovako deklarisanu robu podnosi se pismena izjava.

Usmenu deklaraciju nije moguće podnijeti u slučaju zastupanja:


17

- carinski organ može i za usmeno deklarisanu robu tražiti od podnosioca deklaracije, da

pokaže dokumente koji dokazuju:

- njegove usmene navode (računi i sl.).

- ako carinski organ sumnja, da usmeni navodi podnosioca deklaracije nijesu pravilni ili

potpuni, može da traži da podnosilac deklaracije ispuni pisanu deklaraciju.

Konkludentni akt

A. Stavljanje robe u slobodan promet

- roba nekomercijalne prirode, koja je u putnikovom ličnom prtljagu, koja je oslobođena

plaćanja carine u skladu sa članom 184 tačka 1 i 2 CZ ili kao povraćaj robe,

- roba koja je oslobođena plaćanja carine u skladu sa članom 184 tačka 9 CZ,

- prevozna sredstva, koja su oslobođena plaćanja carine kao roba koja se vraća na carinsko

područje,

- roba neznatne vrijednosti.

B. Izvoz

- roba nekomercijalne prirode u putnikovom ličnom prtljagu,

- prevozna sredstva, koja su registrovana u CG i koja će se vratiti u CG.

C. Privremeni uvoz

- lični predmeti putnika, uključujući predmete za sportske aktivnosti,

- prevozna sredstva.

Pismena deklaracija

U svim ostalim slučajevima, kada uslovi za podnošenje usmene deklaracije ili konkludentnog

akta nijesu ispunjeni.

Carinski organ može na zahtjev podnosioca deklaracije za izvoz domaće robe, izdati

dokument koji sadrži podatke, potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe, za slučaj da će ta

roba biti vraćena na carinsko područje (uvjerenje o istovjetnosti).

Uloga carinskog službenika u putničkom prometu je da: - utvrdi da li je putnik prijavio zabranjenu ili ograničenu robu,

- utvrdi komercijalni karakter predmetnoj robi i

- predmetnoj robi da odobri ili ne odobri njeno dalje carinsko postupanje ili upotrebu.


18

Slika 3. Potvrda o istovjetnosti robe u putničkom prometu

Domaći putnici su oslobođeni od plaćanja carinskog duga na:

- lični prtljag,

- predmete za ličnu upotrebu i upotrebu članova porodice do ukupne vrijednosti od 150€,

- sopstvena djela koja iz inostranstva unose naučnici, književnici i umjetnici,

- predmeti koje građani Republike Crne Gore i građani koji imaju prebivalište u Republici

Crnoj Gori, nasleđuju u inostranstvu.

- odlikovanja i priznanja dobijena u okviru međunarodnih događaja i pokloni primljeni u

okviru međunarodnih odnosa.

- proizvodi zemljoradnje i stočarstva dobijeni sa imanja u pograničnom pojasu koje unose

domaći državljani koji žive u pograničnom pojasu.

Robu, koju putnik unosi iz inostranstva, stavlja u carinski postupak granična carinska

ispostava u skraćenom ili redovnom carinskom postupku.


19

Skraćeni postupak – primjenjuje se jedinstvena carinska stopa od 5% i PDV 7 ili 17 % kada

ukupna vrijednost robe nekomercijalne prirode ne prelazi 1000€.

Jedinstvena carinska stopa ne može se primijeniti za duvan, duvanske proizvode, alkohol,

alokoholna pića i pogonsko gorivo.

Ako je za robu, za koju je podnesena usmena deklaracija, nastao carinski dug, carinski

organ izdaje podnosiocu deklaracije obračun carinskog duga.

Podnosilac deklaracije ima pravo prigovora na obračun carinskog duga.

Stvari koje putnik nije prijavio do trenutka kada ga je carinski službenik pozvao da ih

pokaže, smatraju se neprijavljenim.

Tranzitni postupak

Robu, koja se prevozi u postupku tranzita treba deklarisati za tranzit pomoću tranzitne

deklaracije. Tranzitna deklaracija se po pravilu popunjava na obrazacu JCI u skladu sa

Uredbom za sprovođenje Carinskog zakona. Polazni organ prima tranzitnu deklaraciju i

registruje je u evidenciju, određuje rok, i obezbjeđuje identičnost robe.

Polazni organ može odrediti poseban put tranzita robe. U slučaju više sile prevoznik može

napustiti predviđeni put.

Polazni organ upisuje u tranzitnu deklaraciju odgovarajuće podatke, zadržava primjerak koji

mu je namijenjen, a ostale primjerke uručuje glavnom obvezniku.

Istovjetnost robe se po pravilu obezbjeđuje pomoću stavljanja carinskih obilježja.

Carinska obilježja se stavljaju:

- na tovarni prostor, ako je prevozno sredstvo podesno za stavljanje obilježja, ili je tako

napravljeno da nije moguće dodati ili oduzeti robu, a da ne bi ostali vidljivi tragovi

oštećenja, koje nema skrivenih mjesta i dostupno je za carinsku kontrolu,

- u izuzetnim slučajevima na koleta.

Polazni organ neće stavljati carinska obilježja, ako je istovjetnost robe moguće utvrditi na

osnovu opisa u tranzitnoj deklaraciji ili pratećim dokumentima.

Ako se roba utovara ili istovara kod carinskih organa, koji se nalaze između polaznog i

odredišnog organa, primjerke tranzitne deklaracije treba podnijeti polaznim carinskim

organima.


20

Roba, navedena u tranzitnoj deklaraciji, može se u opravdanim slučajevima bez nove

deklaracije pretovariti u drugo prevozno sredstvo pod nadzorom carinskih organa, u tom

slučaju upisuje se u tranzitnu deklaraciju odgovarajuća napomena.

Carinski organ može odobriti pretovar robe bez direktnog carinskog nadzora. U slučaju

takvog pretovara prevoznik mora u tranzitnu deklaraciju upisati odgovarajucu napomenu.

Ako se u toku prevoza carinska obilježja zbog uzroka, na koje prevoznik nije mogao uticati,

oštete, prevoznik obavještava najbliži carinski organ koji pravi zapisnik i stavlja nova

obilježja.

Ako robu treba odmah djeliti ili u potpunosti istovariti zbog direktne opasnosti, prevoznik

može postupiti na vlastitu odgovornost, što treba upisati u tranzitnu deklaraciju.

Ako prevoznik ne može ispuniti rok zbog nesreće ili drugog događaja u toku prevoza,

obaviještava carinski organ, koji upisuje odgovarajuću napomenu u tranzitnu deklaraciju.

Kod odredišnog organa treba pokazati robu i tranzitnu deklaraciju.

Odredišni organ u primjerak tranzitne deklaracije upisuje rezultat provjere i u slučaju

regularnosti u pogledu robe, vozila i dokumenata, deklaracija se razdužuje elektronskim

putem.

U slučaju nepravilnosti, odredišni organ jedan primjerak odmah dostavlja polaznom

organu, a drugi ostaje kod odredišnog organa. Tranzitni postupak se može okončati i kod

drugog carinskog organa a ne samo kod onog koji je naveden u tranzitnoj deklaraciji. Tada

ovaj carinski organ postaje odredišni organ.

Carinski organ može, na zahtjev glavnog obveznika i uz saglasnost polaznog carinskog

organa, promijeniti odredišni organ. Nadležni organ o promjeni odmah obaviještava raniji

odredišni organ i upisuje odgovarajuću službenu zabilješku u tranzitnu deklaraciju.

Rok za podnošenje robe kod odredišnog organa, koji određuje polazni organ, obavezuje

druge organe i oni ga ne smiju mijenjati.

Ako je roba podnesena tek poslije isteka roka, koji je odredio polazni organ, ovaj rok se

odobrava, ako se odredišnom organu dokaže, da je do toga došlo zbog razloga za koje nijesu

odgovorni prevoznik ili glavni obveznik.

Uvjerenje o prijemu se potvrđuje na zahtjev lica, koje je kod odredišnog organa podnijelo

robu sa odgovarajućom tranzitnom deklaracijom.


21

Za potvrdu prijema, sa kojim se dokazuje, da je tranzitna deklaracija i u njoj navedena

roba pokazana odredišnom organu, koristi se isječak na poleđini primjerka 5 JCI.

Potvrdu o prijemu učesnik unaprijed popunjava.

Vrste tranzitnog postupka

- Spoljni tranzitni postupak

- Unutrašnji tranzitni postupak

Spoljni tranzitni postupak dozvoljava prevoz robe između dva mjesta unutar carinskog

područja, i to7:

- strane robe, a da ta roba ne podliježe naplati uvoznih dažbina

- domaće robe za koju je sproveden postupak izvoza

Prevoz robe odvija se:

1) prema spoljnom tranzitnom postupku propisanom Carinskim zakonom,

2) prema postupku TIR karneta,

3) prema postupku ATA karneta,

4) poštom (uključujući poštanske pakete).

Završetak postupka tranzita

Spoljni tranzitni postupak završava se predajom robe, odgovarajućih tranzitnih dokumenata

i dokumenata izdatih od carinarnice ulaska u Republiku, odredišnoj carinarnici.

Unutrašnjim tranzitnim postupkom se omogućava prevoz domaće robe iz jednog mjesta u

drugo u carinskom području, sa prelaskom preko teritorije druge zemlje, bez promjene njenog

carinskog statusa, pod uslovom da je takva mogućnost propisana međunarodnim

sporazumom, na osnovu TIR ili na osnovu ATA karneta8.

Nosilac postupka tranzita je glavni obveznik i odgovoran je za:

1) predaju robe odredišnoj carinarnici

2) poštovanje odredbi postupka tranzita

Prevoznik ili primalac robe koji primi robu, a koji zna da je ona u tranzitnom postupku, su

takođe odgovorni za predaju robe odredišnoj carinarnici.

Dokumenta za sprovođenje postupka tranzita:

7 Čl.99 CZ 8 Čl.165 CZ


22

- Tranzitna deklaracija

- Utovarna specifikacija

- Uvjerenje o obezbjeđenju

- Uvjerenje o oslobođenju od polaganja instrumenata obezbjeđenja

Slika 4. JCI- jedinstvena carinska isprava


23

Utovarna specifikacija

Utovarna specifikacija mora da sadrži:

a) natpis "utovarna specifikacija"

b) veliku rubriku, koja je podijeljena na gornji dio namijenjen za unos skraćenice "TCG" i

donji dio koji je namijenjen za unos podataka. Kolone prema sledećem redoslijedu i sa

slijedećim natpisima:

- redni broj,

- oznake, brojevi, broj i vrsta koleta, opis robe i oznaka i broj dokumenta prethodnog

postupka otpremna/izvozna država;

- bruto težina (kg)

- prostor za službene napomene.

Korišćenje utovarne specifikacije:

- za utovarnu specifikaciju se može koristiti samo prednja strana obrazaca.

- svaka stavka robe u utovarnoj specifikaciji, mora imati redni broj.

- pored svake pojedinačne stavke robe treba po potrebi navesti napomene, priložene

dokumente, uvjerenja itd.

- odmah poslije zadnjeg upisa treba povući vodoravnu crtu. Praznu rubriku treba precrtati9.

Uvjerenje o obezbjeđenju

Obezbjeđenje može biti generalno ili pojedinačno. Obezbjeđenje mora biti solidarno i da

ispunjava uslove iz člana 460 Uredbe.

Kao instrumenti obezbjeđenja mogu se koristiti bankarske garancije ili gotovinski depozit.

Generalno obezbjeđenje se odobrava samo licima koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, koja

su redovno koristila tranzitni postupak u zadnjih 6 mjeseci, ako nijesu teže kršili carinske ili

poreske propise.

Generalno obezbjeđenje se polaže kod Uprave carina.

Uprava carina određuje iznos obezbjeđenja, prihvata instrument obezbjeđenja i izdaje

glavnom obvezniku odobrenje.

U tranzitnoj deklaraciji mora biti upisan broj generalnog obezbjeđenja iz registra odobrenja

Uprave carina.

9 Čl.446 do 448 Uredbe o sprovođenju CZ


24

Visina generalnog obezbjeđenja ne može biti niža od 5.000€, a u slučaju tranzita cigareta i

žestokih alkoholnih pića ne može biti niža od 300.000€. Uprava carina može odrediti

generalno obezbjeđenje u visini najmanje 30% carinskog duga, ali ne manje od 5.000€, koji

bi mogao nastati prilikom uvoza, ako:

a) je učesnik jednu godinu redovno koristio postupak sa generalnim obezbjeđenjem,

b) u tom periodu u cjelosti ispunjavao svoje finansijske obaveze,

c) ovako utvrđeno obezbjeđenje pokriva kompletni carinski dug,

d) roba nije navedena u prilogu 40 Uredbe o sprovođenju CZ.

Radi određivanja visine generalnog obezbjeđenja, Uprava carina za 8 dana priprema ocjenu

o:

a) izvršenim prevozima robe pod carinskim nadzorom;

b) carinskom dugu, uzimajući u obzir najviše stope, koje se primjenjuju u Crnoj Gori.

Uprava carina može radi sprovođenja tranzitnog postupka privremeno zabraniti korišćenje

generalnog obezbjeđenja, ako se radi o robi, za koju je Uprava carina utvrdila, da predstavlja

povećani rizik i postoji mogućnost zloupotrebe. Zabrana korišćenja iz stava 1 člana 463 može

trajati najviše 12 mjeseci a Uprava carina može taj rok produžiti.

U slučaju otkazivanja instrumenata obezbjeđenja, glavni obveznik mora sva uvjerenja o

generalnom obezbjeđenju, kojima važnost jos nije istekla, odmah vratiti Upravi carina.

Uprava carina može poništiti uvjerenje o obezbjeđenju i o tome obavjestiti carinski organ.

Glavni obveznik prilikom izdavanja uvjerenja o obezbjeđenju ili bilo kada kasnije u

vrijeme važenja uvjerenja na poleđini imenuje lica, koja su opunomoćena za potpisivanje

deklaracija za tranzitni postupak u njegovo ime. Glavni obveznik može poništiti upis

ovlašćenog lica na poleđini uvjerenja. Lice, upisano na poleđini uvjerenja o obezbjeđenju,

koja se pokazuje nadzornom organu, važi za ovlašćenog zastupnika glavnog obveznika.


25

2.1.4 Podnošenje robe

Robu koja je dopremljena do carinarnice ili drugog mjesta koje je carinarnica odredila ili

odobrila, carinarnici prijavljuje lice koje je unijelo robu u carinsko područje ili lice koje je

preuzelo odgovornost za robu nakon njenog ulaska.

Ne isključuje se primjena propisa koji se odnose na:

1) robu koju unose putnici;

2) robu stavljenu u carinski postupak bez njenog podnošenja carinarnici.

Po podnošenju robe carinarnici, roba se može pregledati i uzeti uzroci radi određivanja

daljeg carinskog postupanja ili upotrebe robe uz odobrenje carinarnice.

Odobrenje za dalje carinsko postupanje ili upotrebu robe daje se na zahtjev lica koje je

ovlašćeno da nad robom sprovede odobreno carinsko postupanje ili upotrebu robe.

Roba se podnosi u toku radnog vremena u službenoj prostoriji organa carinske službe ili

na drugom mjestu, koje odobri organ carinske službe. Službenu prostoriju organa carinske

službe određuje organ carinske službe i to se objavljuje na oglasnoj tabli organa carinske

službe. Radno vrijeme organa carinske službe određuje direktor Uprave carina.

Izuzetno roba se može podnijeti organu carinske službe i van radnog vremena i van

službenih prostora po odobrenju organa carinske službe. Eventualne troškove u vezi sa

takvim podnošenjem, koje odredi direktor Uprave carina, snosi podnosilac deklaracije.

2.1.5 Postupak stavljanja robe u slobodan promet

Stavljanjem robe u slobodan promet strana roba stiče status domaće robe, što

podrazumijeva primjenu mjera komercijalne politike, obavljanje drugih određenih

formalnosti u vezi sa uvozom robe, kao i naplatu svih propisanih dažbina, poreza i drugih

naknada.

Ako se snizi uvozna carina, nakon prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba stavlja

u slobodan promet, a roba još nije stavljena u slobodan promet, podnosilac carinske

deklaracije može zahtijevati primjenu niže uvozne carine.


26

Ako se pošiljka sastoji od roba koje se svrstavaju u više tarifnih oznaka, a svrstavanje

roba i popunjavanje carinske deklaracije bi prouzrokovalo rad i troškove nesrazmjerne

obračunatoj carini, carinarnica može, na zahtjev podnosioca carinske deklaracije, odobriti da

se carina za cijelu pošiljku obračuna na osnovu svrstavanja u tarifna oznaka one robe čija je

uvozna carina najveća.

Roba stavljena u slobodan promet izgubiće status domaće robe ako je:

1) carinska deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet poništena nakon stavljanja u

slobodan promet,

2) uvozna carina koja se plaća za robu vraćena ili je otpisana:

- u postupku aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema povraćaja,

- roba ima nedostatke ili ne zadovoljava uslove iz ugovora na osnovu koga je roba

uvezena;

Ako je domaća roba bila izvezena sa karnetom ATA, može biti stavljena u slobodan promet

na osnovu karneta ATA. Kada se formalnosti za okončanje postupka privremenog izvoza

domaće robe obave kod drugog organa carinske službe nego što je onaj prevoz kojeg je bila

roba unijeta na carinsko područje, od ulaznog do odredišnog organa carinske službe, gdje će

roba biti stavljena u slobodan promet, roba se preveze bez dodatnih formalnosti.

2.1.6 Privremeni smještaj robe

Roba podnijeta carinarnici ima status robe u privremenom smještaju sve dok joj se ne

odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba.

Roba se smješta u skladište za privremeni smještaj koje odredi CA-CE. Carinski dozvoljeno

postupanje ili upotreba mora da se obavi u roku od:

- 45 dana od dana podnošenja prijave za robu u pomorskom saobraćaju;

- 20 dana od dana podnošenja prijave za robu koja se prevozi na drugi način.

Carinarnica može odrediti kraće rokove ili odobriti produženje ovih rokova.

U privremenom smjestaju se mogu preduzimati samo radnje kojima bi se očuvala roba u

nepromijenjenom stanju, odnosno da se ne mijenja njen izgled ili tehničke karakteristike.

CA-CA moze zahtijevati saključarstvo i dobru evidenciju i obezbjeđenje carinskog duga.


27

3. ISPRAVE U CARINSKOM POSTUPKU 3.1.1 Jedinstvena carinska isprava Za svu robu koja se prijavljuje podnosi se jedinstvena carinska isprava za prijavljivanje

robe, osim za privremeni smještaj robe kada se podnosi sažeta prijava. Prijava se podnosi

carinarnici prilikom unosa robe u carinsko područje. Carinarnica može pridružiti rok za

podnošenje prijave, a najduže do isteka prvog radnog dana nakon podnošenja robe.

Prijavu i sažetu prijavu podnosi:

1) lice koje je robu unijelo u carinsko područje ili lice, koje nakon unosa robe, preuzima

odgovornost za njen prevoz, ili

2) lice u čije ime djeluju lica.

Ne isključujući odredbe kojima se regulišu robe uvezene od strane putnika, pismonosne

pošiljke i poštanske pakete, carinarnica neće zahtijevati podnošenje prijave, ako se time ne

ugrožava sprovođenje mjera carinskog nadzora i ako su obavljene formalnosti za

određivanje zahtijevanog carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe robe.

Roba se može istovariti ili pretovariti iz prevoznog sredstva samo po odobrenju

carinarnice i to na mjestima koja su za to određena i odobrena. U slučaju neposredne

opasnosti koja zahtijeva da se roba ili dio robe odmah istovari odobrenje carinarnice nije

potrebno, ali se o takvom slučaju carinarnica mora odmah obavijestiti. U svrhu pregleda

robe i prevoznih sredstava kojima se ona prevozi, carinski organi mogu, u svakom trenutku,

zahtijevati da se roba istovari i raspakuje. Roba se ne smije premještati s mjesta na koje je

prvobitno smještena bez odobrenja carinarnice.

Za robu koja se privremeno smješta podnosi se zbirna prijava. Zbirna prijava se

popunjava i podnosi u slučajevima i na obrascu koji propisuje direktor Uprave carina. Organ

carinske službe će prihvatiti zbirnu prijavu, unijeti propisane podatke i sačuvati je, kako bi

mogao provjeriti, da li se za pomenutu robu traži jedna od carinsko dozvoljenih upotreba ili

korišćenja robe.

Ne isključuje se primjena propisa koji se odnose na:

1) robu koju unose putnici;

2) robu stavljenu u carinski postupak bez njenog podnošenja carinarnici.


28

3.1.2 Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV)

To je isprava koja potvrđuje vrijednost uvezene robe, ili carinsku osnovicu, buduci da je

to jedan od najvažnijih elemenata za utvrđivanje i obračun carine. Ova isprava je neophodna

u carinskom postupku i njen podnosilac je odgovoran za tačnost, potpunost i vjerodostojnost

dokumenata kojima se dokazuju unijeti podaci. Može se reći da je deklaracija o carinskoj

vrijednosti isprava koja sadrži podatke o vrjednosti robe za koju treba da se plate carinske

dažbine. Ako se unose podaci o robi koja je svrstana u više od tri tarifna stava carinske tarife,

onda se podnosi određeni broj dodatnih listova kojima se obuhvataju svi tarifni stavovi

sadržani u jedinstvenoj carinskoj ispravi. Deklaracija o carinskoj vrijednosti podnosi se u setu

od dva primjerka, od kojih jedan zadržava carinarnica, a drugi se vraća podnosiocu.

Ako podnosilac carinske deklaracije iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da podnese

deklaraciju o vrijednosti robe, carinarnica može odobriti da se ova isprava podnese naknadno,

u roku od 14 dana od dana prihvatanja deklaracije. Podnosilac deklaracije o carinskoj

vrijednosti robe dužan je da na zahtjev carinskog organa pruži sve podatke i dostavi na uvid

isprave neophodne za utvrđivanje carinske vrijednosti robe.

3.1.3 Sažeta prijava

Predstavlja ispravu za prijavljivanje robe carinskom organu a koristi se za stavljanje robe u

privremeni smještaj, osim kad je roba u tranzitnom postupku kada je zamjenjuje tranzitna

deklaracija.

Sažeta prijava se sastoji od trolisnog seta:

- List 1 - za nadzorni carinski organ;

- List 2 - za držaoca skladišta za privremeni smještaj robe, i

- List 3 - za odgovorno lice iz člana 101-104 Uredbe za sprovođene CZ.

Podaci unijeti u sažetu deklaraciju ne mogu se precrtavati ili ispravljati10.

10 Pravilnik o obliku, sadržaju, načinu podnošenja i popunjavanja carinske deklaracije i zbirne prijave („Sl.list CG“, br.48/07)


29

Slika 5. Obrazac za zbirnu prijavu (sažeta prijava)


30

3.1.4 Komercijalne isprave Komercijalne isprave su jako bitne u carinskom postupku radi utvrdjivanja pojedinih

bitnih činjenica koje se tiču samog komercijalnog posla ili trgovačke transakcije, vrijednosti

robe, ugovorenih pariteta, prevoznih troškova i sl. Najčešće isprave koje se podnose uz

carinsku ispravu su faktura, prevozna isprava i polisa osiguranja11.

Faktura predstavlja osnovnu komercijalnu ispravu o robi i sadrži podatke o prodavcu i

kupcu, vrsti robe, količini, cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti u ugovorenoj valuti,

datum izdavanja i potpis ovlaštenog lica. Ukoliko se pošiljka sastoji od više različitih roba,

faktura se može izdati jedinstveno za cijelu pošiljku, a u specifikaciji se navode bliži podaci o

pojedinim vrstama robe.

Polisa osiguranja je značajna isprava u carinskom postupku, jer sadrži iznos plaćene

premije osiguranja, koji se uračunava u carinsku osnovicu. Ukoliko uvoznik ne posjeduje

polisu osiguranja potrebno je da podnese izjavu o visini troškova osiguranja za predmetnu

robu12.

Paking liste značajne su kada pošiljka sadrži više pakovanja, pa je potrebno navesti vrste

pakovanja, broj, oznake, registarski broj prevoznog sredstva kojim se prevoze i sl. Ovo je

posebno značajno kod zbirnih pošiljki, kako bi primalac znao u kom pakovanju je koja roba,

ali i carinskim organima koji po vrsti i broju pakovanja indetifikuju robu radi njenog

pregleda, stavljanja u carinski nadzor ili carinski postupak.

11 Kozomara, J. (2005), Spoljnotrgovinsko poslovanje, Beograd: IED 12 Kilibarda, M. (2011), Transportno osiguranje i havarije, Bar: FMP.


31

3.1.5 Transportne isprave

Željeznički tovarni list CIM je ugovor na osnovu kojeg se željeznica obavezuje da

robu koju joj preda pošiljalac preveze iz otpremne stanice u uputnu stanicu koja se nalazi u

drugoj zemlji i da je preda primaocu a za tu uslugu primi naknadu u vidu vozarine. Štampa se

na dva jezika: međunarodnom i službenom. Ispunjava se latinicom, ovjerava u 6 istovjetnih

primjeraka, od kojih prvi original prati robu. Ako troškove prevoza i dopreme plaća

pošiljalac, stavlja se oznaka plaćeno, a ako plaća primalac, upisuju se u nacionalnoj valuti u

rubrici upućeno. Troškovi prevoza se mogu lomiti.

Ekspresni tovarni list je potvrda o prijeme robe koja može da se utovari u prtljažna

kola vozova za prevoz putnika i kojom se može lako manipulisati. Ne mogu se ekspresno

prevoziti predmeti čija masa prelazi 100kg po komadu. Pošiljalac je obavezan da unaprijed

plati troškove prevoza do odredišta.

Prtljažnica je dokaz da je putnik, koji je kupio voznu kartu, predao željeznici na prevoz

prtljag. Ne sadrži stvarnu masu prtljaga već broj komada.

Vazduhoplovni tovarni list AWBL štampa se i ispunjava na engleskom jeziku i mora biti

u skladu sa IATA. Sadrži podatke o pošiljaocu, prevoziocu, primaocu, aerodromima, broj,

vrsti i količini robe, načinu pakovanja, masa i vrijednost pošiljke za potrebe carinskog

organa, priložena dokumenta.

Konosman-teretnica B/L je dokument kojom brodar potvđuje da je robu primio radi

prevoza uredno i prema spoljnem izgledu u dobrom stanju, te da se obavezuje da će je

prevesti do odredišta i izručiti vlasniku te isprave, u stanju u kakvom je primio. Kod linijske

plovidbe, zamjenjuje ugovor o prevozu. Izdaje se u setu od 3 originala, po jedan za krcatelja,

brodara i kupca. Glasi na ime, na donosiocu i po nalogu.

Riječni tovarni list je ugovor kojim se prevozilac u rječnom, kanalskom ili jezerskom

saobraćaju obavezuje da preveze robu iz pristaništa svoje zemlje u pristanište druge zemlje uz

naplatu vozarine. Mora sadržati, pored ostalih podataka i iznos vozarine.

Drumski tovarni list CMR je ugovor o prevozu robe drumom, koji se potvrđuje

ispostavljanje tovarnog lista u 3 primjerka, koji potpisuju pošiljalac i vozar. Potpisi mogu biti

otisnuti faksimilom. Mora sadržati podatke o vozaru, pošiljaocu, primaocu, trenutku utovara

robe i ispostavljanja lista, opis robe, broj koleta, bruto masu robe, troškove prevoza, uputstva


32

za carinski organ i izjavu da se prevoz vrši po CMR konvenciji.

Poštanska priznanica je dokument kojim se potvrđuje da je pošta preuzela pošiljku radi

otpreme od pošte predaje do mjesta primaoca, uz poštarinu. Obrazac je jedinstven, ispunjava

se na jeziku zemlje pošiljaoca i na francuskom jeziku. Sadrđi podatke o primaocu, pošiljaocu,

robi, odredištu, prijem na otpremu i žig i potpis. Ograničena do 20 kg po paketu.

3.1.6 OCD blok- obračun carinskog duga OCD-blok je skraćenica za obračun carinskog duga.

Koristi se u skraćenom carinskom postupku gdje se carina obračunava 5% i PDV 17% za

nekomercijalnu robu vrijednosti do 1000€. Obrazac ima utisnut serijski broj, popunjava se u

tri primjerka od kojih se jedan izdaje carinskom dužniku, jedan ide u carinarnicu a jedan

ostaje u OCD bloku. Na obrascu se unose sledeći podaci: ime i prezime, br.pasoša ili lične

karte, mjesto stanovanja i država prebivališta, carinska osnovica, iznos carine, iznos poreza

(PDV), datum i mjesto obračuna carinskih dažbina, carinarnica, okrugli pečat carinske

ispostave, broj djelovodnika pod kojim je zaveden OCD blok i faksimil i potpis carinskog

službenika13.

TRANZITNA DEKLARACIJA Tranzitna deklaracija se po pravilu popunjava na obrazacu JCI u skladu sa Uredbom za

sprovođenje Carinskog zakona. Polazni organ prima tranzitnu deklaraciju i registruje je u

evidenciju, određuje rok, i obezbjeđuje identičnost robe. Polazni organ upisuje u tranzitnu

deklaraciju odgovarajuće podatke, zadržava primjerak, koji mu je namijenjen, a ostale

primjerke uručuje glavnom obvezniku. Istovjetnost robe se po pravilu obezbjeđuje pomoću

stavljanja carinskih obilježja. Ako se roba utovara ili istovara kod carinskih organa, koji se

nalaze između polaznog i odredišnog organa, primjerke tranzitne deklaracije treba podnijeti

polaznim carinskim organima. Kod odredišnog organa treba pokazati robu i tranzitnu

deklaraciju. Tranzitni postupak se može okončati i kod drugog carinskog organa a ne samo

13 Uredba o postupku ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja carine


33

kod onog koji je naveden u tranzitnoj deklaraciji. Tada ovaj carinski organ postaje odredišni

organ. Uvjerenje o prijemu se potvrđuje na zahtjev lica, koje je kod odredišnog organa

podnijelo robu sa odgovarajućom tranzitnom deklaracijom.

Tranzitnoj deklaraciji mora biti priložena prevozna isprava. Polazna carinarnica može da

oslobodi od obaveze podnošenja ove isprave u trenutku vršenja formalnosti za početak

tranzitnog postupka. Na zahtjev organa carinske službe ili drugog nadležnog organa

prevoznu ispravu će pokazati bilo kada u toku prevoza.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako se tranzit vrši drumskim prevoznim sredstvima, a

roba je namijenjena za primaoca u carinskom području Republike Crne Gore, uz tranzitnu

deklaraciju prilaže se i faktura pošiljaoca, odnosno druga isprava kojom se dokazuje vrsta i

količina robe (lista pakovanja, odnosno specifikacija robe).

Bez obzira na pojednostavljenja, carinski dokument za izvoz ili ponovni izvoz robe sa

carinskog područja, ili bilo koji drugi dokument sa jednakim dejstvom, predaje se organu

carinske službe na odlasku zajedno sa tranzitnom deklaracijom, na koju se odnosi.

UTOVARNA SPECIFIKACIJA

Pod uslovima, koji su određeni u čl. 446 do 448 Uredbe o spr.CZ, kao naimenovanje iz

tranzitne deklaracije se može koristiti utovarna specifikacija.

Utovarna specifikacija mora da sadrži :

a) natpis "utovarna specifikacija"

b) veliku rubriku,koja je podijeljena na gornji dio namijenjen za unos skraćenice "TCG" i

donji dio koji je namijenjen za unos podataka, navedenih u čl. 448 st. 3 Uredbe o spr. CZ.

c) kolone prema sledećem redoslijedu i sa slijedećim natpisima:

- redni broj,

- oznake, brojevi, broj i vrsta koleta, opis robe i oznaka i broj dokumenta prethodnog

postupka

- otpremna/izvozna država;

- bruto težina (kg)

- prostor za službene napomene.


34

UVJERENJE O OBEZBJEĐENJU Instrumenti obezbjeđenja u skladu sa članom 103 CZ važe na cjelokupnom carinskom

području. Obezbjeđenje može biti generalno, ili pojedinačno. Obezbjeđenje mora biti

solidarno, i da ispunjava uslove iz člana 459 Uredbe. Obrazac instrumenta obezbjeđenja iz

stava 3 člana 460 mora da odgovara uzorku u prilogu 37 ili 38 Uredbe za sprovođenje CZ.

Kao instrumenti obezbjeđenja mogu se koristiti bankarske garancije ili gotovinski depozit.

Generalno obezbjeđenje se odobrava samo licima koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, koja

su redovno koristila tranzitni postupak u zadnjih 6 mjeseci, ako nijesu teže kršili carinske ili

poreske propise. Generalno obezbjeđenje se polaže kod Uprave carina. Uprava carina

određuje iznos obezbjeđenja, prihvata instrument obezbjeđenja i izdaje glavnom obvezniku

odobrenje. Uprava carina može radi sprovođenja tranzitnog postupka privremeno zabraniti

korišćenje generalnog obezbjeđenja, ako se radi o robi, za koju je Uprava carina utvrdila, da

predstavlja povećani rizik i postoji mogućnost zloupotrebe.

3.1.7 TIR konvencija Na prevozna sredstva sa karnetom TIR primjenjuju se odredbe Carinske konvencije o

međunarodnom prevozu robe na osnovu karneta TIR. Karnet TIR je naziv carinsku popratnu

knjigu (carnet), na osnovu koje je omogućen pojednostavljeni carinski postupak u

međunarodnom robnom drumskom transportu sa pojedinim državama koje su toj Konvenciji

pristupile14.

Ako se utvrdi da vozilo ili kontener ispunjava propisane tehničke uslove, carinarnica na

osnovu komisijskog zapisnika izdaje uvjerenje o tehničkoj sposobnosti vozila ili kontenera.

Knjigu karnet-TIR izdaju ovlašćena garantna društva, kod nas Privredna komora. Preporučuje

se da se karnet prilikom ispostavljanja popuni pisaćom mašinom ili sličnim načinom kako bi

listići bili čitljivi. Prema propisima karnet TIR se štampa na francuskom jeziku. Karnet TIR

vrijedi samo za jedno putovanje. Sadrži sledeće podatke:

- naziv međunarodne organizacije koja ga je izdala, broj, rok važnosti, naziv garanta, naziv

vozara i njegovo sjedište, polaznu i odredišnu zemlju, dozvolu za upotrebu drumskog vozila

14 Konvencija TIR


35

i njen broj i datum, broj registracije drumskog vozila, te potpis sekretara i pečat

međunarodne organizacije koja ga je izdala.

Svi ovi podaci navedeni su na prvoj strani korica. Na drugoj strani korica odštampano je

jamstvo vozara i garanta da će robu navedenu u manifestu predati sa netakutnim pečatima, u

određenom roku, prelaznoj i odredišnoj carinarnici, putem koji bude određen. Karnet TIR

snadbjeven je sa onoliko listića kroz koliko će zemalja roba proći na konkretnom putovanju.

Svaki listić je numerisan i sastoji se od talona i manifesta robe. Cijeli sistem olakšica sastoji

se u tome da natovarena roba u vozilima pod pokrićem karneta TIR neće biti pregledavana u

prolaznim graničnim carinarnicama, osim u slučaju sumnje na zloupotrebu. Polazna

carinarnica popunjava i ovjerava talon i listić broj 1 kao i odgovarajući manifest za robu.

Zatim stavlja pečat i potpis na svakom manifestu koji pripada parnom i neparnom listiću

karneta TIR, te za sebe zadržava listić broj 1 sa odgovarajućim manifestom robe koji pripada

tom listiću. U slučaju da dođe do povrede carinskih obilježja, ili ako se roba mora pretovariti

iz nepredvidljivih razloga mora se sačiniti zapisnik kod najbliže carinarnice.

3.1.8 ATA karnet (privremeni uvoz robe)

ATA karnet je naziv za carinsku popratnu knjigu, odnosno međunarodni carinski

dokument na osnovu koje je omogućen pojednostavljen carinski postupak kod privremenog

uvoza i izvoza robe. ATA su akronim francuskih i engleskih riječi "Admission

Temporaire/Temporary Admission". Konvencija je donijeta 1961. godine, od strane Svjetske

carinske organizacije (WCO)koja je stupila na snagu 1963. godine a pristupila joj je većina

zemalja u svijetu, između ostalih i naša zemlja. Ova konvencija je u proteklom periodu

dopunjavana sa nekoliko drugih međunarodnih Konvencija:

1) Konvencija o trgovačkim uzorcima (1952)-CSC

2) Konvencija o profesionalnoj opremi (1961)-PEC

3) Konvencija o sajmovima i izložbama (1961)-EFC

4) Konvencija o privremenom uvozu ambalaže (1960)

5) Odredba o privremenom uvozu rezervnih djelova (1956)

Osnovni principi po kojima se reguliše privremeni uvoz/izvoz ATA konvencije mogu se

svesti u tri glavne grupe:


36

- eksponati

- trgovački uzorci

- profesionalna oprema

Znači primjenom ATA-karneta omogućava se korišćenje carinskih olakšica kod privremenog

uvoza komercijalnih uzoraka, sajamske i izložbene robe, kao i uređaja za sajamske paviljone,

konferencijske i sportske dvorane, privremenog uvoza stručne opreme i poljoprivrednih

mašina, automobila, odnosno rezervnih djelova i sl.

ATA karnet izdaje privredna komora. Štampaju se na francuskom i engleskom jeziku, a po

želji se može dodati i drugi jezik. Privredna komora je garant Upravi carina za eventualno

plaćanje carine za privremeno uvezenu robu u našu zemlju po stranim ATA karnetima. Set

karneta ima žute, plave i bijele boje stranice pri čemu žute zadržavaju carinski organi zemlje

izvoznice. Karnet je povezan u korice, a vrijedi godinu dana od dana izdavanja. Na prvoj

stranici karneta odštampani su sledeci podaci:

- broj karneta, organizacija koja ga izdaje, rok izdavanja i trajanja,pošiljalac i primalac robe,

svrha uvoza/izvoza, kao i potvrde o izvršenoj kontroli carinskih organa zemlje izvoznice.

Sledeća stranica je predvidjena za detaljan opis robe.

ATA-karnet pruža sledeće povoljnosti:

1. ATA Karnet eliminiše potrebu za carinskom deklaracijom na carinarnicama kao i depozit

lične i pravne garancije od strane izvoznika u zemlji privremenog uvoza.

2. ATA Karnet može da se koristi u okviru poslovnog putovanja kojim je obuhvaćeno

nekoliko zemalja uključujući brojne ulaske i izlaske iz/u zemlje porijekla u okviru jedne

godine, kolika je i važnost ovog dokumenta.


37

4. CARINSKI POSTUPCI U RAZLI ČITIM VIDOVIMA SAOBRA ĆAJA 4.1.1 Carinski postupak u medjunarodnom željezničkom transportu U uvoznim robnim tokovima, željezničke kompozicije se zaustavljaju na graničnoj stanici,

radi sprovođenja mjera carinskog nadzora. Po prelasku carinske linije željeznička

kompozicija se zaustavlja na carinskim kolosjecima, koje određuje željeznica u sporazumu sa

graničnom carinarnicom. Željeznička stanica je dužna prije ulaska voza, obavjestiti graničnu

carinarnicu na koji kolosjek će biti postavljena željeznička kompozicija. Granična željeznička

stanica dužna je da odmah po dolasku voza iz inostranstva usmeno prijavi voz graničnoj

carinarnici. Granična željeznička stanica dužna je da graničnoj carinarnici podnese pismenu

prijavu za voz i robu u roku od pet časova od časa dolaska voza. Roba koja je došla jednim

vozom prijavljuje se graničnoj carinarnici jednom ispravom za uvoz i provoz robe. Voz ne

može nastaviti putovanje dok granična carinarnica ne izvrši sve radnje predviđene propisima

donesenim na osnovu Carinskog zakona.

4.1.2 Carinski postupak u medjunarodnom drumskom transportu Sva drumska transportna sredstva koja prelaze carinsku liniju na putevima otvorenim za

međunarodni drumski saobraćaj, moraju biti pod carinskim nadzorom. Roba koja se uvozi

drumskim transportnim sredstvima, prijavljuje se graničnoj carinarnici. Sva drumska

transportna sredstva sa robom ili bez robe, koja saobraćaju sa inostranstvom, moraju se

zaustaviti kod granične linije. Drumska transportna sredstva ne mogu da nastave putovanje

prije nego što granična carinarnica izvrši sve radnje predviđene propisima donesenim na

osnovu Carinskog zakona.


38

4.1.3 Carinski postupak u medjunarodnom vodnom saobraćaju Carinski postupak nad robom koja se prevozi vodnim putevima, može se obavljati na

moru, rijekama i jezerima, tj. njihovim lukama. U lukama otvorenim za međunarodni

saobraćaj, brodovi mogu pristajati samo uz carinski gat na određenom dijelu luke ili u

slobodnoj carinskoj zoni. Za pristajanje brodova van carinskog gata potrebno je odobrenje

nadležne lučke kapetanije. Brodovi koji plove u carinskom pograničnom pojasu na moru,

rijekama i jezerima moraju imati brodski manifest. Manifest je isprava u kojoj zapovjednik

broad, ili lice koje je on ovlastio, upisuje cjelokupan teret koji se nalazi na brodu. Brodovi i

roba se moraju prijaviti carinarnici u roku od dvadeset četiri časa po dolasku broda u luku.

Brodovi koji dolaze iz inostranstva, odnosno odlaze u inostranstvo, moraju da se prijave

graničnoj carinarnici radi sprovođenja carinskog postupka. Zapovjednik broda koji dolazi iz

inostranstva dužan je da ulaznoj carinarnici podnese ispravu za uvoz i provoz robe i da uz nju

priloži: spisak brodske posade, spisak putnika i njihovog prtljaga (ime i prezime putnika, broj

putne isprave, državljanstvo i broj komada ručnog prtljaga), spisak namirnica koje se nalaze

na brodu, brodske prevozne isprave.

4.1.4 Carinski postupak u medjunarodnom vazdušnom saobraćaju Vazduhoplovi, posada vazduhoplova, putnici, putnički prtljag i roba podliježu

carinskom nadzoru i to od trenutka prelaska carinske linije. Vazduhoplovi i roba koji dolaze

iz inostranstva moraju se prijaviti carinarnici podnošenjem manifesta. Kapetan vazduhoplova,

dužan je da podnese carinarnici manifest. Manifest je isprava koja mora da sadrži sve

potrebne podatke o avionu, aerodromu, mjestu utovara i istovara robe, kao i sve podatke o

teretu koji avion prevozi. Manifest se mora podnijeti carinarnici i kad vazduhoplov koji

dolazi iz inostranstva ne prevozi robu.


39

4.1.5 Carinski postupak u poštanskom saobraćaju

Sve poštanske pošiljke u međunarodnom poštanskom saobraćaju podliježu carinskom

nadzoru u skladu sa propisima donesenim na osnovu Carinskog zakona. Poštu carinjenja i

njihovu mijesnu nadliježnost određuje PTT preduzeće uz saglasnost Uprave carina.

Carinskom pregledu ne podliježu pismonosne pošiljke: za koje se prema težini ili

dimenzijama pretpostavlja da ne sadrže carinsku robu, koje sadrže knjige, novine i časopise i

koje su prema međunarodnim ugovorima i posebnim propisima oslobođene carinskog

pregleda15.

4.1.6 Postupak sa robom čiji je uvoz zabranjen

Ako se pri prijavi ili pri predaji robe carinarnici, nađe roba čiji je uvoz zabranjen,

carinarnica će rješenjem narediti vozaru ili njegovom ovlašćenom predstavniku, odnosno

licu koje je takvu unijelo, da je vrati u inostranstvo u roku od četrdeset osam časova, uz

upozorenje da će robu oduzeti ako se u tom roku ne vrati u inostranstvo. Neprijavljivanje

robe je carinski prekršaj. Predviđeno je da ovlašćeni carinski službenik na licu mjesta kazni

fizičko lice novčanom kaznom u trostrukom iznosu minimalne zarade u Crnoj Gori, pod

uslovom da vrijednost robe koja je predmet prekršaja ne prelazi iznos od 1000 €. Carina se

plaća po stopi propisanoj carinskoj tarifi, zavisno od robe, do 1000 € može se primjenjivati

jedinstvena stopa od 5% od carinske vrijednosti + PDV (7 ili 19%).

15 Marković, M. (2003), Transport, špedicija, carine i osiguranje, Beograd: BPŠ


40

5. PRIVREMENI UVOZ ROBE 5.1.1 Privremeni uvoz kontejnera Privremeni uvoz se primjenjuje za kontejnere za prevoz robe, plombirane sa carinskom

plombom ili kontejnere označene sa odgovarajućim znacima, ako se privremeno uvoze za

račun njihovih vlasnika, korisnika ili zastupnika istih.

Privremeni uvoz kontejnera, koji nijesu obuhvaćeni prethodnim stavom moguć je na

osnovu odobrenja carinskog organa.

Privremeno uvezeni kontejneri mogu ostati na carinskom području najduže 12 mjeseci.

Kontejneri, koji su u postupku privremenog uvoza, mogu se koristiti samo jednom u

unutrašnjem prometu prije nego što se ponovo izvezu sa carinskog područja i to za prevoz

robe utovarene na carinskom području, koja će se istovariti na tom području, u slučaju kada

kontejneri inače prelaze ovo područje nenatovareni.

Dodaci uz kontejner i uobičajena oprema kontejnera mogu se uvoziti zajedno sa

kontejnerom, iako će biti kasnije ponovo izvezeni izdvojeno, a mogu se uvoziti i izdvojeno,

ako će se kasnije biti ponovo izvezeni zajedno sa kontejnerom16.

Privremeni uvoz za kontejnere odobriće se bez obzira na to da li je za iste odobren

prevoz robe pod carinskom plombom, ako se na jasno vidljivom mjestu označe sledeći

podaci:

1. podaci o vlasniku odnosno korisniku,

2. identifikacioni brojevi i oznake kontejnera odnosnog vlasnika ili korisnika,

3. težina kontejnera, uključujući svu fiksno pričvršćenu opremu,

4. država, kojoj pripada kontejner, može se označiti sa punim imenom ili sa ISO alfa-2

šifrom za pojedinačnu državu, koja je određena Međunarodnim standardom ISO 3166, ili sa

karakterističnim početnim slovima koja se koriste za državu u kojoj je motorno vozilo u

međunarodnom prometu registrovano, ili sa brojevima u slučaju zamjenljivih elemenata, koji

se upotrebljavaju u kombinovanom željezničko-drumskom prevozu.

Identitet vlasnika ili lica koje upravlja kontejnerom se može navesti punim imenom ili

pomoću određene identifikacije, izuzimajući simbole kao što su grbovi ili zastave.

16

Marković Dapčević, Lj. (2011), Carine i Carinsko Poslovanje, Bar: FMP.


41

Smatra se da je za kontejnere odobren prevoz pod carinskom plombom, ako:

1. pored prethodno navedenih podataka sadrže sledeće podatke, koji se odnose na tablicu

za verifikaciju:

- serijski broj proizvođača i

- identifikacioni broj ili slovo tipa, ako su obuhvaćeni tipskom verifikacijom

2. ako ispunjavaju tehničke uslove

3. ako je Crna Gora ili druga država iz Priloga 32 Uredbe potvrdila tehničke uslove

propisane TIR Konvencijom.

Tehnički propisi za kontejnere, koji su odobreni za prevoz pod carinskom plombom, i

postupci koji se odnose na to odobrenje, moraju biti usaglašeni sa pravilima predviđenim u I i

II dijelu priloga 7 TIR Konvencije.

Ako se konstatuje da odobreni kontejneri ne ispunjavaju tehničke uslove ili ako kontejner

ima veću grešku i ako ne ispunjava standarde prema kojima je bio odobren prevoz pod

carinskom plombom, carinski organ će preduzeti mjere u skladu sa prilogom 33 uz Uredbu17.

5.1.2 Privremeni uvoz drumskih prevoznih sredstava

POSEBNI USLOVI ZA PRIVREMENI UVOZ DRUMSKIH KOMERCIJ ALNIH

VOZILA

Pojam “vozila” obuhvata sva drumska vozila i prikolice koje se mogu spojiti sa ovim

vozilima.

Drumska komercijalna vozila se mogu privremeno uvoziti:

- ako ih privremeno uvozi lice sa sjedištem van carinskog područja ili se privremeno uvoze

za njegov račun,

- ako ih u komercijalne svrhe koristi lice sa sjedištem van carinskog područja ili ako se

koriste za njegov račun,

- ako su registrovana van carinskog područja na ime lica sa sjedištem van carinskog

područja,

- ako se koriste isključivo za prevoz koji počinje ili se završava van carinskog područja.

17 Carinska konvencija o kontejnerima iz 1972.god. (Ženevska Konvencija)


42

Carinski organ može:

- u izuzetnim slučajevima odobriti licu sa sjedištem na carinskom području, da privremeno

uvozi i koristi drumsko komercijalno vozilo u periodu koji odredi carinski organ u skladu sa

okolnostima.

- odobriti fizičkom licu sa stalnim prebivalištem na carinskom području, koje radi kod lica sa

sjedištem van carinskog područja, da privremeno uvozi i koristi drumsko vozilo u vlasništvu

njegovog poslodavca, u komercijalne svrhe.

- lice koje privremeno uvozi i koristi drumsko motorno vozilo za račun drugog lica sa

sjedištem van carinskog područja, mora imati odgovarajuće ovlašćenje.

POSEBNI USLOVI ZA PRIVREMENI UVOZ DRUMSKIH PRIVATNI H VOZILA

Pojam vozila obuhvata sva drumska vozila, uključujući kamp prikolice i prikolice, koje

mogu da se prikače za ova vozila.

Privremeni uvoz drumskih privatnih vozila može se odobriti:

1. ako ih privremeno uvozi lice sa stalnim prebivalištem ili sjedištem van carinskog

područja,

2. ako ih u privatne svrhe koristi lice sa stalnim prebivalištem ili sjedištem van carinskog

područja,

3. ako su registrovani van carinskog područja na ime lica sa stalnim prebivalištem ili

sjedištem van carinskog područja.

Postupak privremenog uvoza privatnog drumskog vozila se može odobriti:

1. ako je privatno vozilo registrovano u državi stalnog prebivališta korisnika vozila, koji

vozilo redovno upotrebljava na carinskom području, radi putovanja od svog prebivališta do

mjesta gdje radi i obrnuto. Odobrenje se izdaje bez vremenskog ograničenja.

2. ako student koristi privatno vozilo, registrovano u državi njegovog stalnog prebivališta,

na području gdje boravi, isključivo zbog studija.

Privremeni uvoz vozila se može odobriti na vrijeme od najviše 6 mjeseci (sa prekidima ili

bez) u periodu od 12 mjeseci.


43

Privremeni uvoz vozila će biti odobren sve dok se student zbog studija zadržava na

carinskom području. Da bi se prekinuo rok u kojem privremeno uvezeno vozilo može ostati

na carinskom području, korisnik postupka privremenog uvoza o tome obavještava carinski

organ i postupa u skladu sa mjerama, koje ovaj organ odredi, kako bi se spriječilo privremeno

korišćenje vozila.

Privremeno uvezena privatna vozila nje dozvoljeno poslije uvoza iznajmljivati,

pozajmljivati ili dati na korišćenje drugom licu na carinskom području u druge svrhe osim u

svrhe neposrednog ponovnog izvoza, odnosno ona vozila, koja su bila u trenutku uvoza

iznajmljena, data u najam, pozajmljena ili data na korišćenje, dati pod najam, ponovno

iznajmiti odnosno ponovo dati na korišćenje drugom licu zbog drugih namjena nego što je

namjena neposrednog ponovnog izvoza.

Putnička vozila čiji je vlasnik rent–a–car preduzeće sa sjedištem van carinskog područja

mogu se dati u najam fizičkim licima sa stalnim prebivalištem van carinskog područja, radi

ponovnog izvoza, u roku koji je odredio carinski organ.

Privremeno uvezena privatna vozila, koja su već bila stavljena u postupak privremenog

uvoza, mogu koristiti bračni drug ili član uže porodice fizičkog lica, koje ima stalno

prebivalište van carinskog područja, ako i ova lica imaju svoje uobičajeno prebivalište van

carinskog područja.

Privremeno uvezena privatna drumska vozila, koja su već bila stavljena u postupak

privremenog uvoza, mogu povremeno koristiti lica sa stalnim prebivalištem na carinskom

području, ako ga koriste u ime i prema izričitim uputstvima imaoca odobrenja i samo u

vrijeme kada se imalac odobrenja nalazi na carinskom području.


44

5.1.3 Privremeni uvoz rezervnih djelova,dodataka i uobičajene opreme za prevozna sredstva Privremeni uvoz primjenjuje se za uobičajene rezervne djelove, dodatke i uobičajenu

opremu prevoznih sredstava, uključujući alat za utovarivanje, obezbjeđivanje ili čuvanje

robe na prevoznim sredstvima, bez obzira na to, da li se rezervni djelovi, dodaci i oprema

uvoze zajedno sa prevoznim sredstvom ili odvojeno.

Rezervni djelovi koji se privremeno uvoze, zajedno ili odvojeno od prevoznog sredstva

kome su namijenjeni, mogu da se koriste samo za manje opravke i manje održavanje tih

pevoznih sredstava

Postupak privremenog uvoza za prevozna sredstva odobrava se bez pismenog zahtjeva ili

odobrenja, osim kod privremenog uvoza paleta čiju istovjetnost nije moguće utvrditi i

kontejnera za koje je potrebno odobrenje carinskog organa.

Konkludentne radnje smatraju se kao zahtjev, a odsustvo intervencije carinskog organa kao

odobrenje za privremeni uvoz prevoznog sredstva.

Za privremeni uvoz za koji nije bila podnešena deklaracija nije potrebno položiti instrument

obezbjeđenja.

Carinski organ koji u vrijeme početka privremenog uvoza, na osnovu izvršene kontrole,

sumnja da obaveze u pogledu ponovnog izvoza neće biti poštovane, može da zahtijeva:

- da se podnese pismena deklaracija ili drugi dokumenti, koji u skladu sa međ. sporazumima

mogu da zamijene deklaraciju,

- da podnosilac deklaracije, u slučaju privremenog uvoza kontejnera, prilikom usmene

deklaracije preda izjavu, koja sadrži:

- ime odnosno firmu i sjedište korisnika ili njegovog punomoćnika,

- podatke, potrebne radi obezbjeđivanja istovjetnosti kontejnera,

- broj kontejnera i količinu i vrstu rezervnih djelova

- u slučaju privremenog uvoza rezervnih djelova dodataka i opreme, koji se privremeno

uvoze izdvojeno od prevoznih sredstava kojima su namijenjena, da zahtijeva podnošenje


45

deklaracije ili drugog dokumenta, koji u skladu sa međunarodnim sporazumima može

zamijeniti deklaraciju,

- da zahtijeva podnošenje instrumenta obezbjeđenja, ako smatra da plaćanje carinskog duga,

koji može nastati nije sigurno.

POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA ZA PREVOZNA SREDSTVA ĆE SE

OKONČATI:

1. u slučaju ponovnog izvoza – konkludentnim radnjama

2. u slučaju podnošenja deklaracije ili prijave za drugo carinski dozvoljeno korišćenje ili

upotrebu – u skladu sa propisima koji važe za podnošenje deklaracije za traženo, carinski

dozvoljeno, korišćenje ili upotrebu robe.

Za dijelove, koji su prilikom opravke ili održavanja zamijenjeni, kao i za nove rezervne

djelove koji su oštećeni ili imaju grešku, može se odobriti carinsko dozvoljeni postupak ili

korišćenje, koje se odobrava za uvoz robe.

5.1.4 Privremeni uvoz profesionalne opreme PRIVREMENI UVOZ SA POTPUNIM OSLOBO ĐENJEM PROFESIONALNE OPREME: - oprema za dopisnike i dopisništva novinskih kuća, radijskih i televizijskih trupa sa

sjedištem ili prebivalištem izvan carinskog područja,

- kinematografska oprema koja je potrebna licu sa sjedištem odnosno prebivalištem van

carinskog područja, dok se nalazi na carinskom području zbog snimanja određenog filma,

- sva druga profesionalna oprema koju za obavljanje zanimanja ili zanata koristi lice sa

sjedištem ili prebivalištem izvan carinskog područja, koje dolazi na carinsko područje radi

obavljanja određenog posla,

- pribor i dodaci za naprijed pomenutu opremu.

USLOVI :

- lice koje ima sjedište odnosno stalno prebivalište van carinskog područja,

- da profesionalnu opremu privremeno uvozi lice koje ima sjedište odnosno stalno

prebivalište van carinskog područja,


46

- da profesionalnu opremu upotrebljava na carinskom području isključivo lice, koje je ušlo na

carinsko područje, ili se koristi pod njegovim nadzorom.

5.1.5 Privremeni uvoz izložbene robe i ambalaže sa potpunim oslobodjenjem od plaćanja carine IZLOŽBENA ROBA

- roba koja se na priredbi izlaže ili prikazuje njen rad,

- roba koja je namijenjena za korišćenje izložbene robe,

- roba, potrebna za prikazivanje rada uvezene opreme ili aparata,

- konstrukcije i dekorativni materijal, uključujući el. instalacije, potrebne za uređenje

izložbenog prostora,

- reklamni i informativni materijal za privremeno uvezenu robu,

- oprema, uključujući opremu za prevođenje, audio i video snimanje i filmove nastavnog,

naučnog ili kulturnog karaktera, koji su namijenjeni za korišćenje na međunarodnim

skupovima, konferencijama i kongresima,

- žive životinje, biljke, koje se izlažu ili učestvuju na priredbi,

- roba koja je za vrijeme izložbe, sajma ili slične priredbe dobijena iz privremeno uvezene

robe, opreme ili životinja.

AMBALAŽA

- kontejneri, kutije, burad i slična ambalaža, koja se koristi u istom obliku u kom je uvezena,

- pomoćna ambalaža za namotavanje, umotavanje ili učvršćivanje robe, osim za materijale

kao što su slama, papir, staklena vuna i sl. koji se uvoze u rastresitom stanju,

- u slučaju, da se ambalaža uvozi napunjena, imalac odobrenja će se obavezati da će biti

ponovo izvezena napunjena ili prazna,

- u slučaju da se ambalaža uvozi prazna,podnosilac deklaracije će se obavezati, da će biti

ponovo izvezena napunjena,


47

- ambalaža, koja je u postupku privremenog uvoza, ni u kom slučaju ne smije se

upotrebljavati, čak ni privremeno, u unutrašnjem prometu, osim u slučaju izvoza robe iz

carinskog područja,

- postupak privremenog uvoza za ambalažu može se odobriti najviše za 6 mjeseci.

5.1.6 Privremeni uvoz robe u vezi sa proizvodnjom i testiranjem i uzorci robe

Potpuno oslobodjenje od plaćanja carinskog duga kod privremenog uvoza za:

- kalupe, matrice, kliše, slike, modele, skice i sl., koje su namijenjeni licu sa sjedištem na

carinskom području, samo ako se najmanje 75% proizvodnje, kod koje se upotrebljavaju ovi

predmeti, izvozi sa carinskog područja,

- instrumente za mjerenje i testiranje i sl. proizvode, namijenjene licu sa sjedištem na

carinskom području za korišćenje u proizvodnom procesu, ako se najmanje 75% proizvodnje,

nastale pomoću upotrebe ovih predmeta, izvozi sa carinskog područja,

- specijalni alat i instrumente, isporučeni besplatno licu sa sjedištem na carinskom području

za proizvodnju robe, koja će biti u cjelosti izvezena, samo ako ostanu u vlasništvu lica sa

sjedištem van carinskog područja,

- svaku robu, koja je predmet testiranja, istraživanja ili prezentiranja, uključujući testiranje

radi dobijanja atesta, osim ako to predstavlja profitabilnu djelatnost,

- svaku robu, koja se koristi za izvođenje proba, istraživanja ili prezentacije, osim ako to

predstavlja komercijalnu djelatnost,

- uzorke robe, koja se već proizvodi ili će se proizvoditi, osim ako ih uvozi isto lice u takvoj

količini da se, uzimajući u obzir sve pošiljke, ne mogu više smatrati za uzorke u uobičajenoj

komercijalnoj upotrebi.

USLOVI:

- roba je u vlasništvu lica sa sjedištem izvan carinskog područja

- uzorci su uvezeni isključivo radi prikazivanja na carinskom području radi prikupljanja

narudžbi za sličnu robu, koja će biti uvezena u carinsko područje.

Uzorci se ne smiju prodavati ili davati na uobičajeno korišćenje osim radi prikazivanja, niti

koristiti na bilo koji način dok je u postupku privremenog uvoza.


48

LI ČNI PRTLJAG PUTNIKA I PREDMETI ZA SPORT

Lični predmeti su novi ili korišćeni predmeti, za koje je, uzimajući u obzir sve okolnosti

putovanja, evidentno da su namijenjeni ličnoj upotrebi putnika u toku putovanja.

Predmeti za sport su: sportski rekviziti i drugi predmeti koje putnik koristi u toku

takmičenja, nastupa ili vježbi na carinskom području.

Lični predmeti moraju biti ponovo izvezeni najkasnije onda kada putnik, koji ih je uvezao,

napusti carinsko područje.

Predmeti za sport se mogu privremeno uvoziti najduže na 12 mjeseci.


49

ZAKLJU ČAK

Međunarodna trgovina predstavlja razmjenu dobara i usluga koja tom prilikom prelaze

međunarodno priznate granice ili teorije.

U većini zemalja ona stvara značajan dio BDP-a. Iako se međunarodna trgovina obavlja

tokom dobrog dijela istorije čovječanstva, ona je tokom poslednjih nekoliko vjekova dobila

na ekonomskom, društvenom i političkom značaju. U našim svakodnevnim životima svi mi

razmijenjujemo proizvode i usluge i tako ulazimo u najsloženiji sistem koji postoji danas u

svijetu -trgovinu.

Liberalizacija trgovine i povećanje izvoza na osnovu komparativnih prednosti dovodi do

povećanja investicija koje generišu veliki broj novih radnih mjesta. Nove investicije zatim

stvaraju uslove za povećanje stope ekonomskog rasta. Visoke stope ekonomskog rasta

omogućavaju generisanje značajnih količina domaće štednje koje su presudne za buduće

investiranje. Nove investicije doprinose povećanju produktivnosti zaposlenih radnika i

omogućavaju usvajanje novih tehnologija i novih proizvoda zasnovanih na znanju, koje zatim

omogućavaju proširivanje proizvodnje i izvoz kvalitetnijih i skupljih proizvoda. Ovakva

izvozno orijentisana proizvodnja omogućava stvaranje bolje plaćenih radnih mjesta, direktno

utičući na povećanje životnog standarda u državi.

Privrede koje se uključuju u međunarodne tokove (otvorena privreda) na bazi izvoza i

uvoza i veličine BDP-a koji se povećava putem međunarodne razmjene,postižu značajnu

stopu ekonomskog rasta, dok privrede koje su manje otvorene bilježe stagnaciju ili pad BDP-

a, a time i životnog standarda. Spoljna trgovina omogućava svakoj zemlji da se usmjeri na

područje svojih komparativnih prednosti u proizvodnji roba i usluga. Radnici u svakoj zemlji

mogu ostvariti veću količinu potrošnih i proizvodnih dobara za istu količinu utrošenog rada.

Zemlja se specijalizuje za proizvodnju u područjima komparativnih prednosti i razmjenjuje

svoju vlastitu proizvodnju putem spoljne trgovine za dobra i usluge gdje nema komparativne

prednosti.

Tako se u otvorenoj međunarodnoj trgovini povećava nacionalni dohodak svake zemlje

koja učestvuje u toj trgovini, zahvaljujući najefikasnijoj alokaciji oskudnih resursa.


50

LITERATURA :

1. Carinski zakon, Uredba za sprovođenje Carinskog zakona, Uredba o postupku ostvarivanja

prava na oslobođenje od plaćanja carine, Pravilnik o vrstama i načinu upotrebe carinskih

obilježja, Carinska konvencija o kontejnerimam, Konvencija TIR, Službeni list Republike Crne

Gore, br. 79/04, 45/05 i "Sl. list Crne Gore", br. 48/07.

2. Kilibarda, M. (2011), Transportno osiguranje i havarije, Bar: FMP.

3. Kozomara, J. (2005), Spoljnotrgovinsko poslovanje, Beograd: IED.

4. Marković Dapčević, Lj. (2011), Carine i Carinsko Poslovanje, Bar: FMP.

5. Marković, M. (2003), Transport, špedicija, carine i osiguranje, Beograd: BPŠ.

6. Šuković, S. (2003), Carinski sistem i postupak, Podgorica: UCCG.

ulazak robe u carinsko podruČje

Documents