ulazak i izlazak iz sustava pdv-a za 2014

6712 / 2013 6767

Pore

ziNeven Baica, mag. oec.

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a za 2014.Novi propisi o PDV-u donijeli su novine vezane za upisivanje i brisanje iz registra obveznika PDV-a. O obvezama poreznih obveznika pri ocjeni statusa, ulasku u sustav PDV-a, te poštivanju rokova za predaju prijave ili zahtjeva za izlaz pišemo u nastavku.

1. UvodSustav oporezivanja PDV-om te postupci ulaska i izlaska iz sustava

PDV-a regulirani su: � Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.

73/2013 - u nastavku: Zakon) � Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br.

79/2013 i 85/2013 - u nastavku: Pravilnik) Navedeni propisi u primjeni su od 1. srpnja 2013. godine i donose

izmjene vezane za postupak ulaska i izlaska iz sustava PDV-a, kao što je način izračunavanja vrijednosti oporezivih isporuka koje se us-poređuju s pragom te mogućnost da mali porezni obveznici mogu u sustav ući dobrovoljno i tijekom godine, što je prije vrijedilo samo za novoosnovane porezne obveznike.

Novim Zakonom utvrđuje se i postupak registriranja za potrebe PDV-a koje se obavlja sa svrhom plaćanja PDV-a u slučaju određenih isporuka ili stjecanja, a da se pri tome ne ostvaruju porezna prava kao što je priznavanje pretporeza, niti obveza obračunavanja PDV-a u slučaju nekih drugih oporezivih isporuka.

U ovom članku ne pišemo o registriranju za potrebe PDV-a već isključivo o tome tko je obvezan ući u sustav PDV-a, a tko može i pod kojim uvjetima iz sustava izaći, te o obvezama koje proizlaze ako se mora ili želi promijeniti porezni status.

Ipak, prije svega dobro je upoznati se s pojmovima bitnim za ovu tematiku, kao što su porezni obveznik, registar obveznika PDV-a. re-gistriranje za potrebe PDV-a. Više u nastavku.

2. OpćenitoNovim Zakon više ne definira pojam “poduzetnika” što je značajna

promjena u odnosu na stari Zakon. Umjesto toga Zakon se detaljnije bavi pojmom “porezni obveznik”, te za potrebe Zakona kategorizira porezne obveznike. Obveza plaćanja PDV-a kao i mogućnost ostva-

rivanja poreznih prava, te postojanje obveze ulaska u sustav izravno su vezani uz ispravno definiranje pojma “poreznog obveznika”, te pojma “gospodarske djelatnosti”.

2.1. Porezni obveznik - definiranje pojmaPrema čl. 6. st. 1. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja

samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gotovo identična de-finicija ponovljena je i člankom 4. st. 1. Pravilnika.

Dodatno, u članku 6. stavku 4. Zakona propisano je da se pore-znim obveznikom smatra i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva iz članka 4. stavka 3. Zakona, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Porezni obveznik je i svaka osoba koja na području Republike Hr-vatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobiča-jeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skla-du s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stav-kom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano (članak 4. st. 3. Pravilnika).

U slučaju kada više fizičkih osoba zajednički obavlja djelat-nost, poreznim obveznikom smatraju se svi supoduzetnici, odnosno svaka fizička osoba za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti, a za porezne obveze odgovaraju solidarno.

Supoduzetnici trebaju odrediti tko će od njih biti nositelj zajednič-ke djelatnosti, tj, tko će biti odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i izvršavanje drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava po službenoj dužnosti.

12 / 201368

Pore

zi

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a za 2014.

Pravna ili fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima (članak 4. stavak 7. Zakona).

Pojam ¨ gospodarska djelatnostU definiciji poreznog obveznika navodi se da je to svaka osoba koja

samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Dakle definiranje poreznog obveznika ovisi o tome što se smatra gospodarskom djelatnosti. Ovaj pojam definiran je člankom 6. stavkom 2. Zakona, te člankom 6. Pravilnika.

Prema navedenim odredbama “gospodarska djelatnost” u smislu definiranja pojma poreznog obveznika smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uk-ljučujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobod-nih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvari-vanja dohotka odnosno dobiti.

Smatra se da osoba obavlja gospodarsku djelatnost, ako se njeno obavljanje ponavlja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, odnosno primitaka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti tada već jed-nokratna radnja može značiti početak obavljanja gospodarske dje-latnosti.

U gospodarsku djelatnost ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prodaja pred-meta imovine također se smatra gospodarskom djelatnošću ako su ti predmeti bili dio otuđiteljeve gospodarske djelatnosti.

U članku 6. stavku 4. Pravilnika propisano je i da unutar istog po-reznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga . To znači da interno fakturiranje između poslovnih jedinica unutar iste pravne osobe ne smatra se prometom, odnosno isporukom u smislu Zakona.

Pojam ¨ samostalno obavljanje djelatnostiZa definiranje poreznog obveznika značajna je i činjenica da li oso-

ba djelatnost obavlja samostalno ili ne. Navedeni pojam definiran je člankom 6. stavkom 3. Zakona i člankom 2. stavcima 5. i 6. Pravil-nika.

Za razgraničenje samostalnog obavljanja djelatnosti ili samo-stalnog rada od nesamostalnog rada bitna su njihova obilježja, a ne naziv ugovora. Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

Fizičke osobe mogu obavljati dijelom samostalnu djelatnost, a di-jelom nesamostalan rad, ali za potrebe određivanja fizičke osobe kao poreznog obveznika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegovo samostalno obavljanje gospodarske djelatnosti.

U svezi fizičkih osoba treba naglasiti činjenicu da one mogu obav-ljati dijelom samostalnu djelatnost, a dijelom nesamostalan rad.

Za potrebe određivanja fizičke osobe kao poreznog obve-znika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegova samostalna odnosno poduzetnička djelatnost.

kao što je vidljivo iz definicije poreznog obveznika i definicija i obrazloženja pojmova gospodarske djelatnosti i samostalnosti, po-jam porezni obveznik obuhvaća vrlo širok raspon pravnih i fizičkih osoba, te je definiran čak i šire od pojma poduzetnika prema drugim poreznim propisima.

Porezne obveznike ipak možemo i trebamo razlikovati ovisno o ob-vezama i pravima koje mogu ostvariti u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

2.2. Kategorije poreznih obveznikaObzirom da je pojam poreznog obveznika široko definiran Zakon

poznaje dvije osnovne kategorije poreznih obveznika:1) redovni porezni obveznici - koji su upisani u registar poreznih

obveznika i na koje se primjenjuje redovan postupak oporezi-vanja.

2) mali porezni obveznici - koji nisu upisani u registar poreznih obveznika, a za koje Zakon u članku 90 propisuje poseban po-stupak oporezivanja.

Izvan ove osnovne kategorizacije, ali i usporedno s njom treba smjestiti i kategoriju osoba registriranih za potrebe PDV-a. U ovu kategoriju ulaze mali porezni obveznici koji obavljaju određene tran-sakcije, ali i primjerice građani, koji se ne smatraju poreznim obve-znicima, osim u propisanim slučajevima kada su dužni registrirati se za potrebe PDV-a.

Redovni porezni obvezniciRedovni porezni obveznici upisani su u registar poreznih obveznika

i na svoje oporezive isporuke obračunavaju PDV te koriste pretpo-rez iz ulaznih računa pod uvjetima propisanim Zakonom. Svojstvo redovnog poreznog obveznika stječe se po sili zakona ili vlastitom odlukom.

Mali porezni obvezniciOdredbom članka 90. Zakona propisano je da se u smislu Zakona

»malim poreznim obveznikom« smatra pravna osoba sa sjedi-štem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebi-valištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost is-poruka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna.

Mali porezni obveznik nema obvezu upisivanja u registar poreznih obveznika, ali to može učiniti dobrovoljno i tako postati redovni po-rezni obveznik, s obvezom ostanka u sustavu PDV-a narednih pet godina.

Mali porezni obveznik: � oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, � nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i � nema pravo na odbitak pretporeza.

Prema članku 90. stavku 4. oslobođenje od plaćanja PDV-a za male porezne obveznike ne primjenjuje se:

a) na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona,

b) u slučaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike u smislu članka 75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stav-ka 2. ovoga Zakona.

www.racunovodstvo-porezi.hr

6912 / 2013 69

Pore


Mali porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da se na njega ne primjenjuje članak 90. stavak 2. Zakona. Porezna uprava to utvrđuje rješenjem koje ga obvezuje sljedećih pet kalendarskih godina na redovni postupak oporezivanja prema ovome Zakonu.

Osobe registrirane za potrebe PDV-aGore navedene kategorije poreznih obveznika definirane su prema

statusu u sustavu PDV-a, odnosno prema tome da li su upisani u registar poreznih obveznika ili nisu. No, porezni obveznici i u sluča-jevima kada nisu upisani u registar poreznih obveznika mogu imati porezne obveze i to u slijedećim slučajevima:

� u pojedinim slučajevima obavljanja određenih oporezivih tran-sakcija

� prelaskom propisanog praga stjecanja od 77.000,00 kuna. � ili odricanjem od navedenog praga.

Osobe kojima je propisana ta obveza moraju se prijaviti poreznoj upravi za potrebe PDV-a, te im porezna uprava rješenjem izdaje PDV identifikacijski broj. No, takve osobe time ne postaju redovni porezni obveznici, odnosno ne upisuju se u registar poreznih obveznika, što znači da nemaju obvezu obračunavanja PDV-a na oporezive isporu-ke, niti imaju mogućnost korištenja PDV-a.

2.3. Tko se ne smatra poreznim obveznikom?

Prema članku 6. stavku 5. Zakona i članku 5. Pravilnika utvrđena su pravila za posebnu kategoriju pravnih osoba. Tako je navedenim odredbama propisano da se poreznim obveznicima u smislu član-ka 1. Zakona ne smatraju:

� tijela državne vlasti, � tijela državne uprave, � tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, � komore te � druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe,

naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti.

Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obav-ljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama.

U slučaju da nabrojana tijela obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovo-ga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavlja-ju u zanemarivom opsegu. To su slijedeće djelatnosti:

1) telekomunikacijske usluge,2) isporuka vode, plina, električne energije i grijanja,3) prijevoz dobara,4) lučke usluge i usluge zračnih luka,5) prijevoz putnika,6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju,7) transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju

poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o za-jedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda,

8) organizacija trgovačkih sajmova i izložbi,9) skladištenje,10) djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglaša-

vanjem,11) djelatnosti putničkih agencija,12) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih

kantina i sličnoIsto će se primijeniti i za djelatnosti iskorištavanja materijalne ili

nematerijalne imovine (najam, zakup i slično).

Da li je došlo do narušavanja tržišnog natjecanja obavljanjem dje-latnosti iz djelokruga nabrojanih tijela, i da li se djelatnosti iz Dodatka I Zakona ili djelatnosti iskorištavanja materijalne i nematerijalne imo-vine obavljaju u zanemarivom iznosu procjenjuje Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe. Ukoliko Porezna uprava procjeni da je obavljanjem neke djelatnosti od strane navedenih tijela došlo do narušavanja tržišnog natjecanja ili opseg njegova obavljanja nije zanemariv, rješenjem će utvrditi da je tijelo porezni obveznik za tu djelatnost.

2.4. Upis u registar obveznika PDV-a i registriranje za potrebe PDV-a

U kategorizaciji poreznih obveznika vidjeli smo da se redovni po-rezni obveznici značajno razlikuju od osoba registriranih za potrebe PDV-a. Stoga je od izuzetne važnosti u Zakonu i Pravilniku obratiti pažnju kada se koristi pojam upisa ili brisanja iz registra obveznika PDV-a, a kada se radi o registriranju za potrebe PDV-a.

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a uobičajen je termin koji se u stručnim krugovima koristi za upisivanje ili brisanje iz registra pore-znih obveznika.

Navedeni termin koristimo i u ovom članku zbog njegove jedno-stavnosti i jasnoće

kao što se vidi iz prethodnog tabelarnog prikaza upisivanje u re-gistar obveznika PDV-a kao i brisanje iz tog registra vezano je za promjenu načina oporezivanja s posebnog postupka propisanog za male porezne obveznike, na redovan postupak oporezivanja i obr-nuto.

Ulazak u sustav PDV-a može biti zakonska obveza, pa govorimo o ulasku u sustav PDV-a po sili zakona. No, kada zakonske obveze nema, porezni obveznik koji želi može samostalno odlučiti da želi ući u sustav PDV-a i predati zahtjev za upisom u registar obveznika PDV-a. Poreznog obveznika koji nema obvezu ulaska u sustav već to učini prema vlastitom izboru kažemo da je dobrovoljno ušao u sustav, a od milja koristimo i naziv “dobrovoljac”.

Ulaskom, odnosno izlaskom iz sustava PDV-a, značajno se mije-nja porezni status poreznog obveznika, te je od izrazite važnosti da porezni obveznik pravovremeno provjeri da li ima zakonsku obvezu promjene statusa, odnosno u slučajevima kad o tome može odlučiti, da li ima koristi od promjene poreznog statusa.

Stoga u ovom broju časopisa RiPup pišemo upravo o ulasku i izla-sku iz sustava PDV-a, odnosno o predradnjama i radnjama vezanim za postupak promjene statusa koje porezni obveznici trebaju poduze-ti ukoliko se moraju ili žele upisati u registar obveznika PDV-a, ili pak žele iz njega biti izbrisani.

Registriranje za potrebe PDV-a nije tema ovog članka i to iz po-trebe da u potpunosti razdvojimo ovaj porezni postupak od postup-ka upisa i brisanja iz registra obveznika PDV-a, a i zbog činjenice što registriranje za potrebe PDV-a s rokovima nije vezano za kraj kalendarske godine i početak nove, na što smo usmjereni u ovom broju časopisa. Zato ćemo o slučajevima i postupcima vezanim za registriranje za potrebe PDV-a pisati u nekom od slijedećih brojeva časopisa RiPup.

12 / 201370

Pore

zi


3. Utvrđivanje poreznog statusakao što smo vidjeli iz prethodnih poglavlja, način oporezivanja

malih poreznih obveznika značajno se razlikuje od redovnog nači-na oporezivanja. Stoga je zakonodavac ograničio promjenu statusa poreznih obveznika te propisao stroga pravila do kada se i pod ko-jim uvjetima ova promjena mora ili može obaviti. Tako se promjena statusa po sili zakona obavlja početkom godine, te se u propisanom roku mora predati prijava na propisanom obrascu. Isti je slučaj i s izlaskom iz sustava kada se Poreznoj upravi pravovremeno mora do-staviti zahtjev za izlaskom iz sustava.

Od iznimne važnosti za malog poreznog obveznika je da prije propi-sanih rokova utvrdi da li za 2014. godinu ima obvezu ulaska u sustav redovnog oporezivanja PDV-om. Porezni obveznici koji već jesu u sustavu redovnog oporezivanja, a žele izaći iz tog sustava također trebaju provjeriti da li za to imaju uvjete, kako bi mogli pravovremeno predati zahtjev za izlaskom.

U nastavku pojašnjavamo kako će ovi porezni obveznici utvrditi da li zadovoljavaju uvjete za obveznu, odnosno željenu promjenu statu-sa, a za postupak utvrđivanja uvjeta koristit ćemo pojam “utvrđiva-nje poreznog statusa”.

Porezni status utvrđuje se tako da se vrijednost isporuka usporedi s pragom za utvrđivanje poreznog statusa.

3.1. Prag za utvrđivanje poreznog statusaMali porezni obveznik definiran je kroz uvjet da mu vrijednost is-

poruka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna.

O odnosu ovog iznosa i vrijednosti godišnjih oporezivih isporuka ovisi da li će se oporezivanje obavljati prema posebnom postupku oporezivanja ili neće, odnosno da li neka pravna ili fizička osoba može ostati ili postati mali porezni obveznik ili treba prijeći u redov-ne porezne obveznike, odnosno one na koje se primjenjuje redovan postupak oporezivanja.

Stoga ćemo u nastavku za navedeni iznos koristiti izraz prag za ocjenu statusa ili samo propisani prag.

3.2. Utvrđivanje vrijednosti isporuka za usporedbu s propisanim pragom

Status poreznog obveznika u tekućoj kalendarskoj godini ovisi o vri-jednosti isporuka koje je obavio u prethodnoj kalendarskoj godini.

Uspoređivanjem vrijednosti isporuka iz 2013. i propisanog praga od 230.000.00 kn utvrdit ćemo da li porezni obveznik mora biti u sustavu PDV-a u 2014. godini ili ne. U grafičkom prikazu koji slijedi pojašnjavamo navedeno.

Odredbama Zakona i odredbama Pravilnika detaljno se utvrđuje koje isporuke ulaze u izračun navedenog kriterija.

Tako prema odredbi članka 90. stavka 5. Zakona vrijednost is-poruka dobara i usluga za potrebe usporedbe s pragom od 230.000,00 kn obuhvaća:

a) vrijednost isporuka dobara ili usluga koje bi bile oporezi-ve,

b) vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz slijedećih člana-ka Zakona:

� članka 45. - Oslobođenja pri izvozu, � članka 46. - Oslobođenja kod obavljanja usluga na pokret-

noj imovini, � članka 47. - Oslobođenja u vezi s međunarodnim prije-

vozom, � članka 48. - Oslobođenja za određene isporuke koje su

izjednačene s izvozom i � članka 49. - Oslobođenja za usluge posredovanja.

c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) ovoga Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne. Iz navedenog proizlazi da za potrebe utvrđivanja kriterija od 230.000,00 kn nisu obuhvaćene tran-sakcije oslobođene slijedećim odredbama:

� člankom 39. - Oslobođenja za određene djelatnosti od javnog interesa

� člankom 40. točkama h) do l) - Oslobođenja za ostale djelatnosti

d) isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za po-štanske usluge u tuzemstvu te državnih i drugih sličnih biljega,

e) priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima,

f) isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije prote-klo više od dvije godine. Građevinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji,

g) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta,h) najam stambenih prostorija.

� člankom 41. - Oslobođenja za isporuke dobara unutar Eu-ropske unije

� člankom 42. - Oslobođenja za stjecanje dobara unutar Europske unije

� člankom 43. - Oslobođenja za određene usluge prijevoza � člankom 44. - Oslobođenja pri uvozu

Isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika također se ne uzima se u obzir pri obra-čunavanju vrijednosti isporuka dobara i usluga za potrebe usporedbe s pragom.

U odnosu na proteklu godinu novina je da dio oslobođenih ispo-ruka za koje nije moguć odbitak pretporeza (isporuke iz čl. 40. st. 1. toč. a) do g Zakona), ulaze u vrijednost isporuka dobara i usluga za potrebe utvrđivanja kriterija od 230.000,00 kn.

www.propisi.hr

7112 / 2013 71

Pore


Primjer - Provjera statusa poreznog obveznika koji je 2013. bio u sustavu redovnog oporezivanja PDV-om

Porezni obveznik Ted d.o.o. je u 2013. bio u sustavu redovnog opo-rezivanja PDV-om i želi provjeriti da li mora ostati u sustavu PDV-a i u 2014. godini ili će biti u prilici izaći iz sustava. Porezni obveznik je u 2013. obavio slijedeće isporuke:

Red.br.

Naziv isporuke Iznos PDVIznos s PDV-om

1 2 3 3 3

1. Isporučeno robe oporezive s 25% 100.000 25.000 125.000

2. Izvoz 40.000 0 40.000

3. Isporučeno usluga oporezivo s 25% 80.000 20.000 100.000

UkUPNO u 2013. 220.000 45.000 265.000

Dakle, porezni obveznik je u 2013. obavio isporuka u vrijednosti 220.000,00 kn. Obzirom da iznos obavljenih isporuka nije veći od 230.000,00 kn porezni obveznik koji je u 2013. godini bio oporezivan po redovnom postupku oporezivanja u 2014. može postati mali po-rezni obveznik te prijeći na postupak oporezivanja za male porezne obveznike.

U nastavku kroz formu pitanja i odgovora pojašnjavamo neke spe-cifičnosti ili dvojbe koje se mogu javiti uz problematiku utvrđivanja vrijednosti isporuka.

Kako utvrditi vrijednost isporuka u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti obrta (supoduzetništva)?

kod zajedničkog obavljanja djelatnosti obrta (supoduzetništva) prag od 230.000,00 kuna oporezivog prometa odnosi se na ukupno ostvareni promet djelatnosti. Dakle ne promatraju se oporezive ispo-ruke po svakom od supoduzetnika.

Da li se kod obrtnika u vrijednost isporuka obuhvaćaju iznosi koji nisu naplaćeni?

Nikakav učinak na izračun vrijednosti isporuka nema činjenica da li su isporuke obavili porezni obveznici koji PDV plaćaju prema izdanim računima ili oni koji porez plaćaju prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

Naime, obrtnici i druge fizičke osobe u sustavu PDV-a koji porez plaćaju prema primljenim (naplaćenim) naknadama u izračun uzima-ju sve što su isporučili tijekom 2013. godine neovisno o tome da li su naplatili te isporuke ili nisu.

Primjer 1: Provjera statusa obrtnika 1Obrtnik Abc je u 2013. bio mali porezni obveznik i želi provjeriti

da li se za 2014. godinu mora upisati u registar obveznika PDV-a. Tijekom 2013. godine obavio je isporuka u vrijednosti od 200.000 kn. Ukupno primici za 2013. godinu iznose 280.000,00 kuna, od čega je naplaćeno isporuka iz 2012 godine 30.000,00 kn, naplaćeni preduj-movi u iznosu od 80.000,00 kn, dok se preostali iznos od 170.000 odnosi na naplatu isporuka iz 2013. godine.

U ovom slučaju mali porezni obveznik je u 2013. obavio isporuka u vrijednosti 200.000,00 kn. Obzirom da iznos obavljenih isporuka nije veći od 230.000,00 kn obrtnik nije dužan u 2014. ući u sustav PDV-a neovisno o tome što mu je ukupni primitak u 2013. godini iznosio 280.000,00 kn.

Primjer 2: Provjera statusa obrtnika 2Obrtnik Xyz u 2013. mali je porezni obveznik i želi provjeriti da li se

za 2014. godinu mora upisati u registar obveznika PDV-a.. Tijekom

2013. godine obavio je isporuka u vrijednosti od 420.000 kn. Ukupno primici za 2013. godinu iznose 95.000,00 kuna.

U ovom slučaju mali porezni obveznik je u 2013. obavio isporuka u vrijednosti 420.000,00 kn. Obzirom da iznos obavljenih isporuka veći od 230.000,00 kn obrtnik je dužan u 2014. ući u sustav PDV-a neovisno o tome što mu je primitak u 2013. godini iznosio svega 95.000,00 kn.

Kako se izračunava vrijednost isporuka sezonskog obrta?Za ocjenu statusa sezonskog obrtnika nije presudna činjenica ko-

liki dio godine je obrt u mirovanju odnosno koliki dio godine obavlja svoju sezonsku djelatnost. I kod ovog poreznog obveznika u vrijed-nost oporezivih isporuka uzet će se ukupan godišnji iznos te ga us-porediti s propisanim pragom.

Dakle odredbe vezane za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a jednako se primjenjuju i na porezne obveznike koji posluju sezonski, a ne ci-jelu kalendarsku godinu, a njihove isporuke smatraju se godišnjim.

U tom smislu Ministarstvo financija - Porezna uprava izdalo je i mišljenje klasa: 410-01/07-01/129, Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, Zagreb, 8. veljače 2007. koje smo objavili u našem priručniku Po-rezi - mišljenja Ministarstva financija i sudska praksa, Zagreb 2010. godine na str. 191. Mišljenje je općeg karaktera, pa je primjenjivo i na odredbe novog Zakona.

Kako izračunati vrijednost isporuka kada se radi o kontinuiranim isporukama?

Posebnu pažnju na činjenicu da je bitan datum isporuke, a ne da-tum izdavanja računa moraju voditi porezni obveznici koji obavljaju kontinuirane isporuke. Navedeno pojašnjavamo kroz primjer.

Primjer 3: Provjera statusa malog poreznog obveznika koji obavlja kontinuirane isporuke

škola je u 2013. godini bila izvan sustava PDV-a. Na dan 1. rujna 2013. godine škola je započela s tečajem francuskog jezika koji traje do 30. travnja 2014. godine i po polazniku iznosi 4.000,00 kuna. Te-čaj je upisalo 45 polaznika te je svaki od njih prilikom upisa uplatio 25% akontacije. Preostali iznos polaznici trebaju uplatiti do travnja 2014. Iz navedenoga proizlaze slijedeći podaci:

Red.br.

Naziv isporukeIznos po polazniku

Polaznika Ukupno

1 2 3 4 5

1. Cijena tečaja 4.000 60 240.000

2. Uplaćena akontacija u 2013., ispostavlje-ni računi za predujam 1.000 60 60.000

3. U 2014. godini biti će uplaćen preostali dio cijene tečaja. škola ispostavlja račun na ukupnu cijenu tečaja. 3.000 60 180.000

4. Vrijeme trajanja tečaja u mjesecima 8 mjeseci

5. Cijena tečaja po mjesecu (1 / 8) 500 60 30.000

Porezni obveznik želi provjeriti mora li se u 2014. upisati u registar obveznika PDV-a.

Iz tabličnog prikaza podataka možemo zaključiti da je škola stranih jezika ugovorila tečaj s 60 polaznika u ukupnoj vrijedno-sti od 240.000 kuna. U 2013. od ugovorenog iznosa naplaćeno je 60.000,00 kuna, dok će preostali dio biti naplaćen iduće godine u iznosu od 180.000,00 kuna.

Za ocjenu statusa poreznog obveznika nije bitno kada su ispostav-ljeni računi, niti kada su naplaćeni, već je bitna vrijednost obavlje-nih isporuka u 2013. godini. Vrijednost isporuke za 2013. možemo

12 / 201372

Pore

zi


izračunati tako da cijenu tečaja po mjesecu (30.000 kn) pomnožimo s brojem mjeseci održavanja tečaja u 2013 (4 mjeseca - razdoblje rujan - prosinac). Vrijednost isporuka obavljenih u 2013. godini. iznosi 120.000,00 kn (30.000,00 x 4)., dakle manje od 230.000,00 kn te škola niti u 2013. god. nema obvezu ulaska u sustav PDV-a.

U nastavku dajemo tabelarni pregled pojedinih poslovnih transak-cija s obrazloženjem zašto se uključuju ili ne uključuju u iznos opore-zivih isporuka koje se uspoređuju s propisanim pragom.

Koje isporuke treba obuhvatiti u izračun ukupnih oporezivih isporuka u 2013?

Opis isporuke Obrazloženje

Isporuke u tuzemstvu - oporezive po stopama 5%, 10% i 25%

DAoporezive isporuke

Tuzemni prijenos porezne obveze iz čl. 75. stavka 3. Zakona

DAradi se o usluzi oporezivoj u

tuzemstvu

Izvozne u drugu državu članicu EU oslobođene PDV-a (iz čl. 41. Zakona)

DAisporuke bi bile oporezive da su

obavljene u tuzemstvu

Isporuke po 25% obavljene u 2013. za koje nije izdan račun (obavljen je obračun pdv-a)

DAisporuka je obavljena u 2013. - nebitno je da li će i kada biti

ispostavljen račun

Račun izdan za isporuku iz 2012. godine NE ne radi se o isporuci iz 2013. godine

Primljeni predujmovi NE nije isporuka

Isporuke usluga iz čl. 39. Zakona NE čl. 90. st 5. Zakona nije ih uključio u izračun

Uvoz dobara za koji je plaćen PDV NE to nije obavljena već primljena isporuka

Članarine udruga NE nije isporuka pod uvjetima iz čl. 24. Pravilnika

Primljene donacija ili poticaji NE nije isporuka jer nema protu-činidbe

Primljena sredstva po osnovi sponzorstva u 2013. za dobrotvornu priredbu koja će biti održana 2014.

NEuplaćeni iznos u 2013. je

predujam za isporuku koja će biti obavljena 2014.

3.3. Postupak procjene statusa

Da li porezni obveznik u 2014. godini mora biti u sustavu PDV-a ili ne, ovisi o tome da li je godišnja vrijednost oporezivih isporuka u 2013. bila veća od 230.000,00 kuna ili nije.

Tek kada utvrdimo vrijednost isporuka iz članka 90. stavka 5. Za-kona, te je usporedimo s pragom od 230.000,00 kn možemo znati:

� da li mali porezni obveznik, mora u 2014. godini po sili zako-na prijeći na redovan postupak oporezivanja, odnosno

� da li porezni obveznik oporezivan u 2013. po redovnom postupku može u 2014..izaći iz sustava redovnog oporeziva-nja i postati malim poreznim obveznikom

No, niti ulazak po sili zakona, niti izlazak iz sustava ne odvija se automatski čim su zadovoljeni uvjeti, već porezni obveznici moraju sami i pravovremeno poduzeti odgovarajuće radnje.

4. Ulazak u sustav PDV-aSvi mali porezni obveznici koji su u 2013. bili izvan sustava PDV-

a, a obavljat će djelatnost i iduće godine, dužni su do kraja 2013. provjeriti da li će se njihov porezni status izmijeniti u 2014. godini.

Postoje dva načina kako mali porezni obveznici mogu ući u sustav odnosno prijeći s posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike, na redovan postupak oporezivanja.

Obveza provjere statusa proizlazi iz činjenice da prelazak propisa-nog praga stvara obvezu ulaska u sustav po sili zakona, dok u su-protnom slučaju mali porezni obveznik ulazi ako to želi pod uvjetima propisanim za dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a

U slučaju obveze ulazak u sustav po sili zakona porezni obvezni-ci imaju rok do kojega trebaju Poreznoj upravi predati prijavu. Neis-punjavanje ove obveze kao posljedicu može povući ne samo kaznu već i naknadni obračun porezne obveze bez mogućnosti korištenja pretporeza.

Dobrovoljnim ulaskom u sustav PDV-a mali porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da se na njega ne primjenjuje po-seban postupak oporezivanja za male porezne obveznike, no i u tom slučaju mora pravovremeno Poreznoj upravi uručiti zahtjev. U tom slučaju takav porezni obveznik obvezan je ostati u sustavu slijedećih pet godina.

U nastavku, u odvojenim poglavljima pojašnjavamo ova dva nači-na ulaska u sustav PDV-a.

4.1. Ulazak po sili zakonaObveza prijave u registar obveznika PDV-a propisana je odredbom

članka 77. stavka 1. Zakona, a detaljnije obrađena odredbama član-ka 186. stavka 1. i 3. Pravilnika.

Tako prema navedenim odredbama porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebiva-lište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog praga od 230.000,00 kuna ulazi u sustav PDV-a kao redovni porezni obve-znik od 1. siječnja tekuće godine1.

O činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke koje bi bile oporezive iznad određenog iznosa i time postao obvezni-kom PDV-a, gore navedeni porezni obveznik obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivali-štu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

1 U članku 186. stavku 1. Pravilnika učinjena je značajna formalna pogreška zbog koje ova odredba pojednostavljeno znači da “Porezni obveznik…postaje porezni obveznik”. U članku smo ovu pogrešku zanemarili i napisali prema smislu koji bi ta odredba trebala imati.

7312 / 2013 73

Pore


Mali porezni obveznik koji u 2013. ostvari vrijednost isporu-ka preko 230.000,00 kuna, postaje u 2014. obveznik PDV-a po sili zakona te je obvezan podnijeti prijavu za upis u sustav PDV-a do 15. siječnja 2013.

Mali porezni obveznici koji nisu prešli propisani prag mogu i dalje ostati izvan sustava PDV-a.

Značajke ulaska u sustav po sili zakona

4.2. Dobrovoljni ulazakPrema članku 90. stavku 3. Zakona mali porezni obveznik može

od Porezne uprave zatražiti da se na njega ne primjenjuje poseban postupak oporezivanja za male porezne obveznike.

Porezna uprava to utvrđuje rješenjem koje ga obvezuje na redov-ni postupak oporezivanja prema Zakonu sljedećih pet kalendarskih godina.

Porezni obveznik koji želi da se na njega primjenjuju odredbe član-ka 90. stavka 3. Zakona2 nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnosi Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obve-znika PDV-a i obračunava PDV od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je podnio zahtjev (čl. 186. st. 3. Zakona).

Dakle, mali porezni obveznik koji po vlastitoj odluci do 31. prosinca 2013. podnese propisani obrazac P-PDV nadlež-noj Ispostavi Porezne uprave, ulazi u sustav PDV-a od 1. siječnja 2013. po osnovi rješenja PU koja ga obvezuje na ostanak u sustavu narednih pet kalendarskih godina.

Primjerice, porezni obveznik koji podnese prijavu do 31. prosinca 2013. ulazi u sustav PDV-a temeljem rješenja PU na dan 1. siječnja 2014. i obvezan je ostati u sustavu do 31. prosinca 2018. neovisno o tome koliko je oporezivih isporuka obavio u tim godinama.

Dakle, dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a, u odnosu na ulazak “po sili zakona”, nosi jednu specifičnost - obvezu ostanka u sustavu narednih 5 godina. Stoga, poduzetnik, prije nego što se odluči na dobrovoljni ulazak, treba procijeniti vrijednost primljenih i obavljenih isporuka u budućim poreznim razdobljima te odluku o dobrovoljnom ulasku donijeti kada procijeni da je to za njega povoljnije.

Treba istaći da za razliku od pravila koja su vrijedila za ulazak u sustav 2013. godine, ove godine ovakav dobrovoljni ulazak malih poreznih obveznika nije ograničen samo na početak godine, već se može ostvariti na isti način i tijekom godine.

2 U članku 186. stavku 2. Pravilnik se pozvao na pogrešnu odredbu Zakona. Umjesto “članka 90. stavka 3. Zakona” u navedenoj odredbi trebalo bi pisati “članka 90. stavka 2. Zakona”.

Značajke dobrovoljnog ulaska

4.3. Ulazak u sustav novoosnovanih poreznih obveznika

Svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatno-sti kao poreznog obveznika (članak 77. stavak 1. Zakona)

Odredbama članka 7. stavka 1. i 2. Pravilnika propisano je da pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospo-darske djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično.

Porezni obveznik s prvim aktivnostima postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom 154. ovoga Pravil-nika.3

Značajna promjena u odnosu na stari Zakon odnosi se na to da preračunavanje isporuka na godišnju razinu radi izračuna vri-jednosti isporuka za ocjenu statusa poreznog obveznika više nije propisano.

To znači da primjerice porezni obveznik koji je započeo s obav-ljanjem djelatnosti u studenom 2013. godine i ostvario 210.000,00 kuna neće morati ući u sustav PDV-a po sili zakona jer nije prešao prag od 230.000,00 kn.

4.4. Postupak prijavljivanja i upis u Registar

Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja iz članka 154. stavka 1. ovoga članka te zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnose se putem Zahtjeva za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) koji je sastavni dio Pravilnika.

U nastavku dajemo prikaz obrasca te odredbe koje pojašnjavaju redne brojeve obrasca.

4.4.1. Obrazac P-PDV

Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se na Obrascu P – PDV (čl. 186. st. 7. Pravilnika).

3 Smatramo da je ovdje korišten pogrešan termin, te da bi umjesto “obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a” trebalo pisati “obvezan registrirati se za potrebe PDV-a.

12 / 201374

Pore

zi


MINISTARSTVO FINANCIJA - POREZNA UPRAVA Obrazac P-PDVPODRUČNI UREDISPOSTAVA

1. OPĆI PODACI O PODNOSITELJU ZAHTJEVANAZIV/IME I PREZIME OIB POREZNI BROJ U DRŽAVI SJEDIŠTAADRESADRŽAVA SJEDIŠTADATUM POČETKA OBAVLJANJA DJELATNOST/PREDVIĐENO RAZDOBLJE OBAVLJANJA ISPORUKA U RH

TELEFON/FAX PODNOSITELJA ZAHTJEVA

2. PODACI O POREZNOM ZASTUPNIKUNAZIV/IME I PREZIMEOIBADRESA

3. UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST VRIJEDNOST OPOREZIVIH ISPORUKA U PRETHODNOJ GODINIVRIJEDNOST OPOREZIVIH ISPORUKA U TEKUĆOJ GODINIDATUM UPISA U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a

4. DODJELA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA TUZEMNOM POREZNOM OBVEZNIKUTuzemni porezni obveznik traži PDV identifikacijski broj iz razloga:

1. obavlja transakcije unutar EU (2) 3. odustao od praga stjecanja (4)

2. prijeĎen prag stjecanja (3) 4. obavlja ili prima usluge unutar EU (8)

5. DODJELA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA STRANOM POREZNOM OBVEZNIKUStrani porezni obveznik traži PDV identifikacijski broj iz razloga:1. prijeĎen prag isporuke (5) 3. obavlja isporuke u RH (7)

2. odustao od praga isporuke (6)

BROJČANA ILI OPISNA OZNAKA - (ŠIFRA) DJELATNOSTI PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI

OBLIK VLASNIŠTVA

TRGOVAC POJEDINAC TRGOVAČKO DRUŠTVO

Datum primitka zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-aPotpis i pečat djelatnika

Napomena: Ako se PDV identifikacijski broj traži zbog odustajanja od praga stjecanja, ili odustajanja od praga isporuketada je porezni obveznik obvezan takav način oporezivanja primjenjivati 2 kalendarske godine.

Strani porezni obveznik kojem se dodijeli PDV identifikacijski broj, dodjelom toga broja ujedno se upisuje i u registar obveznika PDV-a.

ZAHTJEV ZA REGISTRIRANJE ZA POTREBE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Obrazac se sastoji od 5 rednih brojeva, a način popunjavanja propisan je čl. 155. Pravilnika. U Zahtjevu za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) podaci se iskazuju kako slijedi:1) U redni broj 1. upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva: naziv, odnosno ime i prezime podnositelja zahtjeva, osobni identifikacij-

ski broj, porezni broj ili PDV identifikacijski broj u državi sjedišta, adresa, država i adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti ili predviđeno razdoblje obavljanja isporuka u Republici Hrvatskoj, te broj telefona ili faxa podnositelja zahtjeva.

2) U redni broj 2. unose se podaci o poreznom zastupniku kao što su naziv odnosno ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa.3) U redni broj 3. unose se podaci o upisu u registar obveznika PDV-a. Unosi se podatak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj

godini, podatak o isporukama dobara i usluga u tekućoj godini te datum upisa u registar obveznika PDV-a.4) U redni broj 4. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja tuzemnom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva

označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (obavlja transakcije unutar EU, prijeđen prag stjecanja, odustao od praga stjecanja, obavlja ili prima usluge unutar EU).

5) U redni broj 5. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja stranom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (prijeđen prag isporuke, odustao od praga isporuke, obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj). Porezni obveznik unosi brojčanu ili opisnu oznaku, odnosno šifru djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji te podatke o tome da li je registriran kao trgovac pojedinac ili trgovačko društvo ili ima neki drugi oblik vlasništva.

4.4.2. Utvrđivanje obračunskog razdoblja

Zakon i Pravilnik definiraju dva pojma značajna za oporezivanje.1) Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina, Ako je porezni obveznik poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine, tada je

razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. (čl. 84. st. 1. Zakona). 2) Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu (čl. 84. st. 2. Zakona).

7512 / 2013 75

Pore


U čl. 84. st. 3. Zakona propisana je iznimka za porezne obvezni-ke čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnom razdoblju oporezivanja manja od 800.000,00 kuna. Takvim poreznim obveznicima obračunska razdoblja su od 1. do po-sljednjeg dana u tromjesečju (tromjesečni obveznici).

Dakle porezni obveznik koji u 2013. ostvari 800.000,00 kuna opo-rezivih isporuka ili više, PDV će tijekom 2014. godine obračunava-ti i plaćati u mjesečnim obračunskim razdobljima, dok će porezni obveznik koji ostvari manje oporezivih isporuka od gore navedenog praga, PDV obračunavati i plaćati tromjesečno.

Premda odluku o tome treba donijeti porezni obveznik, te ju u formi zahtjeva dostaviti Poreznoj upravi, koja obračunska razdoblja će se primjenjivati na poreznog obveznika utvrđuje Porezna uprava teme-ljem zaprimljene prijave P-PDV. kao mjerodavan podatak uzima se podatak s rednog broja 3.- Vrijednost oporezivih isporuka u pret-hodnoj godini.

Zakonom je predviđeno da se porezni obveznici koji ne prelaze prag od 800.000,00 kuna i kojima bi obračunsko razdoblje bilo od 1. do posljednjeg dana u tromjesečju mogu odlučiti i na obračun-ska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu (mjesečni obveznici).

Na žalost niti ovim novim obrascem P-PDV nije predviđeno polje za unos izbora načina oporezivanja u slučaju kada nije pređen prag od 800.000,00 kn. Stoga preporučamo da porezni obveznik ukoliko ima vrijednost oporezivih isporuka ispod 800.000,00 pošalje Zahtjev za primjenom članka 84. stavka 3. Zakona u kojem će se izjasniti da li želi biti tromjesečni obveznik ili mjesečni. Takav zahtjev treba priložiti uz obrazac P-PDV kada se ulazi u sustav PDV-a ili ga, u slučaju kada je mjesečni porezni obveznik u sustavu PDV-a, a želi postati tromje-sečni obveznik, poslati samostalno.

Ovdje treba napomenuti da će status tromjesečnog obveznika od 1. srpnja 2013. godine mogu zadržati, odnosno steći samo oni pore-zni obveznici koji ne obavljaju transakcije s Europskom unijom.

Tromjesečni porezni obveznici ne mogu biti oni porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije.

Iz tromjesečnog u mjesečnog poreznog obveznika prelazi se u onom obračunskom razdoblju u kojem je ostvarena transakcija unu-tar Europske unije. To je promjena u odnosu na raniju regulativu, kada je prelazak bio moguć samo početkom godine.

5. Izlazak iz sustava PDV-aZa izlazak iz sustava PDV-a bitno je na koji način je porezni obve-

znik ušao u sustav. Tako prilikom razmatranja uvjeta za izlazak iz su-stava treba znati da li se radi o poreznom obvezniku koji je u sustav PDV-a ušao:

� po sili zakona (vidi poglavlje 4.1.) ili � na vlastiti zahtjev (dobrovoljno) g vidi poglavlje 4.2.).

Porezni obveznici koji su u sustavu PDV-a iz njega izlaze:

� temeljem zahtjeva za izlazak iz sustava ako isporuke koje bi bile oporezive u prethodnoj godini nisu bile veće od 230.000,00 kuna i pod uvjetom da je isteklo rješenje o obvezi ostanka u slučaju dobrovoljnog ulaska te

� gubitkom svojstva poduzetnika, odnosno prestankom obav-ljanja registrirane djelatnosti.

Zahtjev za izlazak iz sustava ne popunjavaju porezni obveznici koji su ušli na vlastiti zahtjev u vrijeme trajanja roka od 5 kalendarskih godine, koliko moraju ostati u sustavu jer su dobrovoljno u njega ušli.

5.1. Izlazak poreznih obveznika koji su u sustav ušli po sili zakona

Porezni obveznici koji su u 2013. bili u sustavu PDV-a po sili zakona trebaju provjeriti kakav će im biti status u 2014. godini uspoređujući iznos oporezivih isporuka s pragom od 230.000,00 kuna na način kako smo to naveli u poglavlju 3. ovog članka.

Prema članku 186. stavku 5. Pravilnika porezni obveznik koji je po sili zakona postao obveznik PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj ka-lendarskoj godini ostvario promet manji od 230.000,00 kn i da ne želi i dalje biti porezni obveznik, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine.

U slučaju izlaska iz sustava ne postoji propisana forma obrasca pa u nastavku dajemo primjer zahtjeva za izlazak iz sustava PDV-a.

Primjer Zahtjeva za izlazak iz sustava PDV-a

Ted. d.o.o.Avenija AA 1010000 ZagrebOIB: 1234567890123 Ministarstvo financija Porezna uprava Ispostava xxxx

Predmet: Zahtjev za brisanjem iz registra obveznika PDV-a

Obzirom da je 2013. godini obavljeno oporezivih isporuka u uku-pnom iznosu od 220.230,25 kn molim da se sa 1. siječnja 2014. godine društvo Ted. d.o.o. Avenija AA 10, 10.000 Zagreb, OIB 1234567890123 briše iz Registra obveznika poreza na dodanu vrijednost.

Datum, 7. siječnja 2014.Potpis podnositelja zahtjeva

Porezni obveznik koji u 2014. godini više ne želi biti u su-stavu PDV-a dužan je do 15. siječnja 2014. predati Pore-znoj upravi Zahtjev za brisanjem iz Registra obveznika PDV-a.

Poreznim obveznicima koji podnesu zahtjev za izlazak do navede-nog datuma Porezna uprava izdati će rješenje o brisanju iz registra.

Porezni obveznici ukoliko imaju mogućnost i žele izaći iz sustava PDV-a trebaju voditi računa da zahtjev predaju u propisanom roku, jer u suprotnom Porezna uprava smatra da je porezni obveznik donio

12 / 201376

Pore

zi


odluku o dobrovoljnom ostanku te mu izdaju rješenje koje ga obve-zuje na ostanak u sustavu PDV-a slijedećih pet godina.

5.2. Izlazak “dobrovoljaca”Porezni obveznik koji je u sustav PDV-a ušao dobrovoljno ima ob-

vezu ostanka u sustavu PDV-a slijedećih pet godina.

Ukoliko oporezive isporuke nisu bile veće od 230.000,00 kuna takvi porezni obveznici mogu do 15. siječnja šeste godine od ulaska podnijeti zahtjev za izlaskom iz sustava s početkom te godine

U 2014. godini, iz sustava PDV-a pod navedenim uvjetima mogu izaći “dobrovoljci” koji su dobrovoljno u sustav ušli 2009. godine.

Primjer 5. - Izlazak dobrovoljca iz sustava

Porezni obveznik Aaa .d.o.o. ušao je dobrovoljno u sustav PDV-a 1. siječnja 2009. godine. Porezni obveznik je u narednim godinama obavio slijedeće isporuke:

� 1. Oporezive isporuke u 2009. = 69.000,00 kuna (bez PDV-a) � 2. Oporezive isporuke u 2010. = 82.000,00 kuna (bez PDV-a) � 3. Oporezive isporuke u 2011. = 99.000,00 kuna (bez PDV-a) � 4. Oporezive isporuke u 2012. = 179.000,00 kuna (bez PDV-a) � 5. Oporezive isporuke u 2013. = 227.000,00 kuna (bez PDV-a)

Premda je porezni obveznik u svim godinama nakon ulaska ostva-rio promet manji od utvrđenog praga, nije mogao izaći iz sustava prije 2014. godine jer je do tada trajala petogodišnja obveza ostanka u sustavu po rješenju za dobrovoljni ulazak.

U petoj godini od dobrovoljnog ulaska u sustav PDV-a (2014. go-dini) porezni obveznik je ostvario oporezivih isporuka u iznosu od 227.000,00 kn što je manje od propisanog praga od 230.000,00 kn pa više ne mora ostati u sustavu PDV-a.

I dobrovoljni redovni obveznici PDV-a koji mogu i žele izaći iz su-stava trebaju voditi računa o pravovremenoj predaji zahtjeva jer će u suprotnom dobiti rješenje s obvezom ostanka slijedećih pet godina.

Ako zadnju godinu obveze dobrovoljni porezni obveznik ima opo-rezivih isporuka iznad propisanog praga ostat će u sustavu po sili zakona.

5.3. Brisanje iz registra zbog prestanka poslovanja

Iz sustava PDV-a izlazi se i u slučajevima prestanka poslovanja. kada se smatra da je porezni obveznik prestao djelovati kao takav propisano je odredbama članka 7. stavaka 4. do 6. Pravilnika.

Prema navedenim odredbama porezni obveznik prestaje djelovati kao takav posljednjim poslovnim aktivnostima.

Fizička i pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik traj-nom odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadlež-nog tijela. Prije odjave djelatnosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzimanjem u neposlov-ne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza.

Porezni obveznik koji ne obavlja gospodarsku djelatnost u razdo-blju duljem od 2 kalendarske godine brisat će se po službenoj dužno-sti iz registra obveznika PDV-a. Iznimno, Porezna uprava može brisati poreznog obveznika i u kraćem roku ako porezni obveznik sudjeluje u prijevarnim radnjama (čl. 186. st. 5. Pravilnika)

Trgovački sud ili mjerodavno tijelo obvezno je u roku 8 dana od dana upisa u svoj registar izvijestiti ispostavu Porezne uprave nad-ležnu prema sjedištu poreznog obveznika o obavljenom upisu po-reznog obveznika u taj registar. Obveza prijave upisa poreznog ob-veznika ne postoji, ako se podaci o upisu razmjenjuju s Poreznom upravom putem sustava OIB-a (čl. 186. st. 6. Pravilnika).

Odredbama članka 7. stavka 5. Pravilnika naglašeno je da vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelova-nje poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom dje-latnosti ako se razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenuti. (čl. 7. st. 5. Pravilnika).

To znači da se i obrtnik tijekom obustave djelatnosti smatra pore-znim obveznikom.

Porezni obveznik djeluje kao takav i pod prisilnom upravom, u li-kvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke, te također u takvim slučajevima neće biti brisan iz registra obveznika PDV-a.

6. Na kraju

6.1. Učinci promjene statusakada je porezni obveznik u sustavu PDV-a, a kada n, te kako se

provodi postupak ulaska i izlaska iz sustava objasnili smo u pret-hodnim poglavljima. U ovom poglavlju obradit ćemo učinke koje promjena statusa ima na poslovanje poreznog obveznika. Naime, poreznom obvezniku kojemu se promijeni porezni status izmijenit će se i određeni uvjeti poslovanja u pogledu načina izdavanja računa, poreznih obveza i poreznih prava. Pregled osnovnih karakteristika poreznih obveznika u sustavu PDV-a i onih izvan njega dajemo u ta-belarnom prikazu koji slijedi.

Pregled nekih karakteristika poreznih obveznika ovisno o statusu

Redovni porezni obveznik(u sustavu PDV-a)

Mali porezni obveznik(izvan sustava PDV-a)

Izdavanje računa

Za oporezive isporuke obvezni izdavati račune s obračunatim PDV-om i svim ostalim propisanim elementima.

Nema pravo obračunati i iskazati PDV na raču-nima. Na računu je dužan naznačiti da je riječ o poreznom obvezniku iz čl. 90. st. 1. Zakona.

Korištenje pretporeza

Mogu koristiti pretporez iskazan na računima koje su primili od drugih poreznih obveznika pod propisanim uvjetima.

Ne mogu koristiti pretporez iskazan na računima koje su primili od drugih poreznih obveznika.

Ništa manje bitno od navedenih karakteristika su i specifičnosti godišnjeg obračuna PDV-a u slučaju izlaska iz sustava To se posebi-ce odnosi na postupak ispravka pretporeza, te kod godišnjeg obra-čuna poreznih obveznika “dohodaša” gdje se zbog izlaska mijenja načelo obračuna PDV-a.

O načinu sastavljanja obrasca PDV-k, te provođenju ispravka pret-poreza opširnije ćemo pisati u slijedećim brojevima RiPup-a kada će te teme biti aktualne zbog rokova predaje. U nastavku dajemo samo kratak pregled značajki sastavljanja obrasca i provođenja ispravka pretporeza koje su bitne za promjenu statusa poreznog obveznika.

6.1.1. Ispravak pretporeza

kada se razmatraju učinci promjene statusa, tada je posebnu pa-žnju potrebno posvetiti učincima konačnog obračuna PDV-a koji se javlja kod sastavljanja PDV-k obrasca pri izlasku iz sustava PDV-a.

7712 / 2013 77

Pore


To se posebice odnosi na financijski učinak ispravka pretporeza koji može biti značajan, te ga prije donošenja odluke o izlasku iz su-stava svakako treba razmotriti.

Odredbom članka 64. Zakona propisano je da ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno pro-mjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza.

Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.

U vezi navedenog izuzetno su bitne odredbe članka 140. st. 5. i 6. Pravilnika koje propisuju da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatraju:

� prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona � prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja

isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona

� prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

� prelazak s oporezivanja prema članku 90. Zakona na re-dovni postupak oporezivanja.

Dakle promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpore-za smatra se i svaka promjena statusa poreznog obveznika s malog poreznog obveznika na redovnog poreznog obve-znika i obrnuto.

Točka istaknuta podebljanim slovima odnosi se na slučaj kada mali porezni obveznik ulazi u sustav PDV-a te postaje redovni porezni obveznik. Ova odredba nije postojala prije donošenja novog Zakona.

To znači da od 1. srpnja 2013 porezni obveznici mogu kroz ispra-vak priznati propisani dio pretporeza iskazan na računima dobavljača dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine koje su zaprimili prije nego što su bili u sustavu PDV-a

Postupak ispravka pretporeza obavlja se sukladno odredbama članka 64 i 65 Zakona, te odredbama 140. do 142. Pravilnika. O postupcima i pravilima ispravka pretporeza pisat ćemo u časopisu RiPup br. 2/2014., a u nastavku dajemo primjer izračuna ispravka pretporeza kod izlaska iz sustava PDV-a u svrhu pojašnjenja mogu-ćeg učinka na ukupnu poreznu obvezu.

Primjer 6. - Ispravak pretporeza kod izlaska iz sustavaPorezni obveznik je u 2013. bio u sustavu PDV-a po sili zakona.

U 2013. porezni obveznik obavio je oporezivih isporuka u iznosu 137.000,00 kn te podnosi zahtjev Poreznoj upravi za izlazak iz su-stava PDV-a.

Porezni obveznik posjeduje nekretninu koju je stavio u upotrebu u lipnju 2008. i tada iskoristio pravo na odbitak pretporeza u iznosu 120.000,00 kuna.

Na datum 1. siječnja 2013. porezni obveznik obavlja ispravak pret-poreza zbog promjena uvjeta oporezivanja.

Izračun ispravka pretporeza:

Iznos pretporeza ¨ 120.000.00 kuna

Vrijeme korištenja gospodarskog dobra prije promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

¨ 2008. - 2013.= 6 obračunskih razdoblja

Razdoblje ispravka pretporeza ¨ 10 godina= 10 obračunskih razdoblja

Pretporez - Pretporez x

vrijeme korištenja gospodarskog dobra prije promjene uvjeta mjerodavnih za

odbitak pretporeza

razdoblje ispravka pretporeza

Iznos pretporeza za ispravak = 120.000,00 - 120.000,00 x6

10

= 120.000,00 - 120.000,00 x 0,55

= 120.000,00 - 66.000,00

= 54.000,00

Obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u konačnoj prijavi poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-k pod točkom III.7. (čl. 144. st. 6. Pravilnika).

Prema izračunu u gornjem primjeru u točci III.7 obrasca PDV-k porezni obveznik iz ovog primjera iskazati će iznos ispravka pretpo-reza s predznakom “minus”(-): .- 54.000,00 .

Dakle porezni obveznik će zbog izlaska iz sustava PDV-a po konač-nom obračunu imati poreznu obvezu veću za 54.000,00 kuna nego što bi imao da ne izlazi iz sustava PDV-a.

Odredbom članka 64. stavka 2. Zakona propisano je da godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra. Smatramo da ova odredba nije primjenjiva u slučaju izlaska iz sustava PDV-a jer porezni ob-veznik nakon izlaska iz sustava više nema obvezu predaje obrasca PDV-k, odnosno obvezu konačnog obračuna PDV-a, pa u tom sluča-ju kompletan ispravak treba obaviti prilikom izlaska iz sustava.

6.1.2. Posebnosti sastavljanja PDV-K obrasca kod izlaska dohodaša iz sustava PDV-a

Na obrascu PDV-k sastavlja se konačni obračun PDV-a koji je pro-pisan člankom 85. st. 7. Zakona i člankom 173. st. 6. Pravilnika. Ovaj obrazac sastavljaju svi obveznici PDV-a koji su u sustavu, što uključuje i one koji namjeravaju izaći iz sustava PDV-a.

Odredbama Zakona i Pravilnika osim u djelu ispravka pretporeza nisu predviđene specifičnosti ispunjavanja obrasca PDV-k za pore-zne obveznike koji izlaze iz sustava PDV-a u odnosu na one koji i dalje ostaju u sustavu.

Međutim, naše je mišljenje da kod sastavljanja PDV-k poreznih obveznika “dohodaša” moraju postojati posebnosti. Naime, prema odredbi članka 139. Zakona4, porezni obveznik koji je obveznik po-

4 y Treba naglasiti da su ove posebnosti poreznih obveznika dohodaša prisutne od samih početaka uvođenja PDV-a u RH. Međutim kako isto nije predviđeno direktivama EU, u novom Zakonu posebna regulativa obrtnika dohodaša nije uključena u redovne odredbe. Dio navedenih odredbi prenesen je, u svrhu osi-guranja razdoblja prilagodbe, u prijelazne odredbe Zakona koje su na snazi do 31. prosinca 2014. godine.

www.racunovodstvo-porezi.hr

12 / 201378

Pore

zi


reza na dohodak, PDV može obračunavati na temelju primljene ili naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. To znači da takav porezni obveznik obračun PDV-a sastavlja prema načelu blagajne, a tako će sastaviti i obrazac PDV-k u slučaju kada ostaje u sustavu.

No, u slučaju kada takav porezni obveznik “dohodaš” izlazi iz su-stava, ovakav način obračuna stavlja ga u neravnopravan položaj u odnosu na porezne obveznike “dobitaše”, bilo da zbog neplaćanja na kraju ima manje priznatog pretporeza ili zbog slabe naplate nije platio PDV na nenaplaćene račune. Stoga smatramo da pri izlasku poreznog obveznika “dohodaša” iz sustava PDV-a kod ispunjavanja obrasca PDV-k treba postupati prema pravilima koji su se primjenji-vali u 2012. i ranijim godinama, odnosno prema starom Pravilniku koji je bio na snazi do lipnja 2013.

U starom Pravilniku koji je bio na snazi ovakva posebnost bila je djelomično i regulirana o čemu smo pisali u RiPup-u broj 12/2012. a u nastavku prenosimo skraćenu formu tog teksta.

kako je bilo propisano ispunjavanje obrasca PDV-k za 2012. za poreznog obveznika dohodaša koji izlazi iz sustava PDV-a?

Starim Pravilnikom bilo je propisano da pri prijelazu s redovnog oporezivanja na poseban postupak oporezivanja malih poduzetnika, isporuke koje poduzetnik naplati nakon prijelaza oporezuju se kako slijedi:

1) ako je poduzetnik prije prijelaza obračunavao porez prema iz-danim računima, isporuke koje su obavljene prije prijelaza ne oporezuju se nakon prijelaza,

2) ako je poduzetnik prije prijelaza obračunavao porez prema na-plaćenim naknadama, isporuke obavljene a nenaplaćene prije prijelaza uklju-čuju se u konačni obračun poreza na dodanu vrijednost kao naplaćene.

Nažalost niti starim Pravilnikom nije obuhvaćeno postupanje s pri-znavanjem pretporeza, niti kako se postupa s izdanim računima za dane predujmove. U tu svrhu trebalo se poslužiti takozvanim općim načelom oporezivanja pri promjeni statusa danim odredbom članka 155. stavka 2. starog Pravilnika koji propisuje slijedeće:

“Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na oporezivanje prema stavku 1. ovoga članka i obrnuto, kao i pri prijelazu s obavljanja oporezivih isporuka dobara i usluga na obavljanje isporuka do-bara i usluga oslobođenih PDV-a i obrnuto, za porez na dodanu vrijednost na izlazne isporuke te odbitak pretporeza mjerodavan je način oporezivanja kalendarske godine, donosno obračunskog razdoblja u kojoj je isporuka obavljena.”

Premda ove odredbe ne postoje u Pravilniku koji je na snazi od 1. srpnja 2013. godine, naše je mišljenje da obrazac PDV-k poreznih obveznika dohodaša koji izlaze iz sustava treba sastaviti sukladno navedenim pravilima.

Pravila za sastavljanje PDV-K poreznog obveznika “dohodaša”

KADA SE OSTAJE U SUSTAVU KOD IZLASKA IZ SUSTAVA

POREZNA OBVEZA

Isporuke obavljene u 2013. - izdan račun- naplata računa u 2014. -

ÈÈÈ ÈÈÈ

NE UNOSI SE u obrazac PDV-k UNOSI SE u obrazac PDV-k

PRIZNAVANJE PRETPOREZA

Isporuke primljene u 2013. - primljen račun U 2013.- plaćanje računa u 2014.-

ÈÈÈ ÈÈÈ

PRETPOREZ SE NE UNOSI u obrazac PDV-k

PRETPOREZ SE UNOSI u obrazac PDV-k

Dakle, kod izlaska iz sustava PDV-a mjerodavan je način oporeziva-nja kalendarske godine u kojoj je obavljena isporuka pa će i porezni obveznik “dohodaš” u 2013. godini za isporuke obavljene u 2013. platiti porez, a za isporuke primljene u toj godini priznati pretporez neovisno o tome da li su isporuke naplaćene ili plaćene.

Naglašavamo još jednom da posebnosti vezane za ispunjavanje PDV-k pri izlasku iz sustava poreznih obveznika dobitaša i dohodaša nisu dane odredbama Zakona i Pravilnika, te se nadamo da će po-jašnjenja u svezi navedenog biti uključena u Uputu za sastavljanje obrasca PDV-k za 2013. godinu.

6.2. Učinci ulaska u sustav PDV-a

Financijske učinke prije ulaska u sustav mora procijeniti svaki po-rezni obveznik obzirom na strukturu i visinu isporuka koje očekuje obaviti te strukturu i visinu isporuka dobara i usluga koje planira pri-miti od svojih dobavljača.

No za one koje su ušli u sustav PDV-a konačni obračun PDV-a za 2013.godinu donosi značajnu novinu u odnosu na konačne obračune prethodnih razdoblja.

Prema članku 140. st. 5. i 6. Pravilnika promjenom uvjeta mje-rodavnih za odbitak pretporeza smatra se i prelazak s oporezivanja prema članku 90. Zakona na redovni postupak oporezivanja. Ovo je novina u Zakonu jer prema starom Zakonu prelazak malog poreznog obveznika u sustav redovnog oporezivanja nije se smatralo promje-nom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

Na temelju ove odredbe, postaje moguć ispravak pretporeza za dobra koja su nabavljena dok porezni obveznik nije bio u sustavu PDV-a te iz tog razloga nije niti mogao koristiti pretporez.

Postupak ispravka pretporeza obavlja se sukladno odredbama članka 64 i 65 Zakona, te odredbama 140. do 142. Pravilnika. O postupcima i pravilima ispravka pretporeza pisat ćemo u časopisu RiPup br. 2/2014., a u nastavku dajemo primjer izračuna ispravka pretporeza kod izlaska iz sustava PDV-a u svrhu pojašnjenja mogu-ćeg učinka na ukupnu poreznu obvezu.

Primjer 6.: Ispravak pretporeza kod ulaska u sustavPorezni obveznik djelatnost je započeo 2009 godine kada je na-

bavio stroj u vrijednosti 246.000,00 kn s iskazanim PDV-om 23% u iznosu 46.0000,00 kn. Od 2009 do 2011. porezni obveznik imao je godišnjih oporezivih isporuka u vrijednosti manjoj od propisanog praga. U 2012. godini porezni obveznik obavio je isporuka u vrijed-nosti većoj od 230.000,00 kn te je 1. siječnja 2013. godine ušao u sustav PDV-a.

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

7912 / 2013 79

Pore


Porezni obveznik u konačnom obračunu PDV-a obračunava ispra-vak pretporeza na dobro koje je nabavio 2009 godine u vrijednosti od 246.000,00 s iskazanim PDV-om 23% u iznosu 46.0000,00 kn.

Iznos pretporeza iskazanog na računu ¨ 46.000.00 kuna

Vrijeme korištenja gospodarskog dobra prije pro-mjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

¨ 2009. - 2012.= 4 obračunskih razdoblja

Razdoblje ispravka pretporeza ¨ 5 godina= 5 obračunskih razdoblja

Pretporez - Pretporez x

vrijeme korištenja gospodarskog dobra prije promjene uvjeta mjerodavnih za

odbitak pretporeza

razdoblje ispravka pretporeza

Iznos pretporeza za ispravak = 46.000,00 - 46.000,00 x4

5

= 46.000,00 - 46.000,00 x 0,8

= 46.000,00 - 36.800,00

= 9.200,00

Obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u konačnoj prijavi poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-k pod točkom III.7. (čl. 144. st. 6. Pravilnika).

Prema izračunu u gornjem primjeru u točci III.7 obrasca PDV-k porezni obveznik iz ovog primjera iskazati će iznos ispravka pretpo-reza u iznosu od 9.200,00 kn.

Dakle porezni obveznik će zbog promjene uvjete oporezivanja imati u konačnom obračunu PDV-a pravo na pretporez veće za 9.200,00 kn.

Upitna je primjenjivost odredbe članka 64. stavka 2. Zakona i kod ispravka pretporeza u slučaju ulaska u sustav, te očekujemo od po-rezne uprave da se izjasni o postupanju u slučaju kada porezni obve-znik prema izračunu ispravlja više od jednog obračunskog razdoblja, vodeći računa o postupanju u slučaju da porezni obveznik u idućem razdoblju treba ponovo obaviti ispravak zbog izlaska iz sustava PDV-a.

Bilješke

ulazak i izlazak iz sustava pdv-a za 2014

Documents