OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE OPTIMALNO VALUTNO PODRUČJE – primjer EMU (2)– primjer EMU (2)

MEĐUNARODNE FINANCIJE 2013/14

Obzirom je nastala na temelju teorije optimalnog valutnog područja, heterogenost EMU dovodi do podijeljenog mišljenja o tome je li riječ o OVP Razlike u strukturi gospodarstava, razina produktivnosti

među zemljama, mobilnosti radne snage … Zajednička monetarna politika teško može rješavati

probleme asimetričnih šokova čak i simetrični šokovi, zbog razlika među zemljama mogu imati asimetrične učinke

Usklađivanje fiskalnih politika među članicama, kao i monetarne i fiskalnih politika

Ne postoji politička unija (iako postoji niz zajedničkih institucija), a bankovna unija razvija se pod utjecajem krize

Slabosti fiskalne i monetarne politike u krizi Slabosti fiskalne i monetarne politike u krizi su ugrozile stabilnost EMU su ugrozile stabilnost EMU Unatoč nizu mehanizama, pravila i ograničenja

decentraliziranim fiskalnim politikama, one su bile jedan od najznačajnijih izvora nestabilnosti Nije postojao učinkovit mehanizam kontrole

nacionalnih politika (Grčka, Irska, ..)

Nedostaci sustava upravljanja krizom – prelijevanje kriza među članicama, niz ad-hoc mjera kojima se pokušalo zaustaviti širenje krize

Ne postoji sustav ranog upozorenja na krize koji bi pomogao u njihovoj prevenciji

U slučaju neravnoteža u bilancama plaćanja zemalja članica EMU…

Ne postoji mogućnost usklađivanja kroz tečajnu politiku

Problem deficita može se (pokušati) riješiti ili novim novim zaduživanjem zaduživanjem ili mjerama štednje mjerama štednje prevladavaju mjere štednje zbog ograničenja kriterijima iz Maastrichta Ne postoji jedinstveni stav u izboru štednja vs. državna

potrošnja kao model rješenja krize

Može li se kroz tečaj eura (deprecijaciju) poboljšati Može li se kroz tečaj eura (deprecijaciju) poboljšati izvozna konkurentnost članica izvozna konkurentnost članica Deprecijacija bi imala pozitivan učinak na stanje bilance

plaćanja zemalja s deficitom, ali bi imala štetan utjecaj na zemlje koje imaju suficite može li se taj problem riješiti transferima ???

U okviru Europske unije došlo je do problema u bankovnim sustavima, slabljenja gospodarskog rasta te visokih razina zaduženosti članica Stoga dolazi do rasprava o uspostavi bankovne unije

te do uvođenja novih mjera u oblasti fiskalne politike

M. Draghi tijekom Globalne Recesije izjavljuje kako će ECB učiniti sve što je potrebno kako bi spasili euro Outright Monetary Transactions program – otkup

državnih obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine od strane ECBa

Neke od mjera koje je ECB poduzela za Neke od mjera koje je ECB poduzela za zaustavljanje krize u bankovnom sustavu zaustavljanje krize u bankovnom sustavu

Osiguravanje neograničene likvidnosti po fiksnoj stopi, uz odgovarajuće instrumente osiguranja

Produljenje ročnosti operacija refinanciranja

Proširenje skupine prihvatljivih instrumenata osiguranja

Naknada za likvidnost u drugim valutama (US$)

Programi izravne kupnje obveznica …..

Kao posljedica došlo je do snažnog rasta imovine ECB

Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a Lost Decade? A Comparison With Japan ‘s Economic Crisis”, CREMA WP No. 2013-03

Kretanja na tržištima u nastanku tijekom krize … Kretanja na tržištima u nastanku tijekom krize …

Snažan pad gospodarskog rasta sa 7,6% u 2010 na 4,7% u 2012

Prosječna stopa rasta tijekom razdoblja prije krize iznosila je 6% (2000-2007)

Korigira se (snižava) stopa potencijalnog outputa – osobito u Kini

Uzroci nestabilnosti: Neravnoteža tekućeg računa bilance

plaćanja (JAR, Indonezija, Indija, Turska)

Fiskalni deficit (Argentina, Indija) Snažan rast kredita (Brazil,

Indonezija, Turska)

ECB, Monthly bulletin, March 2014

Makroekonomske projekcije za područje eurozone, ožujak Makroekonomske projekcije za područje eurozone, ožujak 2014 2014 (HICP i realni BDP)

ECB, Monthly bulletin, March 2014

POKAZATELJI I PROJEKCIJE INFLACIJE ZA EUROZONU I EU –

Može li veći problem biti deflacija i zbog čega? Može li veći problem biti deflacija i zbog čega?

http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2013_winter_forecast_en.htm

Kretanja stope nezaposlenosti u eurozoni Kretanja stope nezaposlenosti u eurozoni (ožujak 2014.)

ECB, Monthly bulletin, March 2014

Problemi tijekom “hvatanja priključka” tranzicijskih zemalja – porast cijena zbog Balassa-Samuelson učinka, neutralizacija inflatornih pritisaka koji nastaju kao posljedica prihoda od privatizacije

Formalni uvjeti – kriteriji iz Maastrichta

Najmanje dvije godine prije uvođenja eura provesti u tečajnom mehanizmu s tečajem nacionalne valute fiksno vezanim za euro (Exchange Rate Mechanism II) Dopušteni raspon fluktuacije tečaja ± 15%

PROBLEMI POTENCIJALNIH ČLANICA EMUPROBLEMI POTENCIJALNIH ČLANICA EMU

FISKALNE POLITIKE ČLANICA FISKALNE POLITIKE ČLANICA EUROPSKE MONETARNE UNIJE EUROPSKE MONETARNE UNIJE

• Na koji način definirati fiskalnu politiku u okviru monetarne unije? Osim neovisne središnje banke, za stabilnu zajedničku valutu nužna je i stabilna fiskalna politika!

• U Europskoj Uniji vrijede sljedeća pravila: – Prvenstvo u definiranju ciljeva monetarni ciljevi definirani su

na razini zajednice, dok su fiskalni decentralizirani– Zajednička monetarna politika (one-size-fits-all) koju kreira

nadnacionalna središnja banka – Decentralizirane, ali harmonizirane fiskalne politike među zemljama

članicama

– Nacionalne vlasti samostalno određuju gospodarske ciljeve – Postojanje zajedničkog proračuna, ali veličinom i funkcijama

značajno različitog u odnosu na nacionalne proračune– Fleksibiln(ij)a fiskalna politika kao instrument obrane u slučaju

asimetričnih šokova

Interakcija fiskalne i monetarne politike Interakcija fiskalne i monetarne politike 1. Stabilna monetarna politika s javno objavljenim

ciljem niske i stabilne inflacije stabiliziranje inflatornih očekivanja i kretanja kamatnih stopa

2. Harmonizirane fiskalne politike te stabilnost javnih financija – stabilizirajući utjecaj na dugoročne kamatne stope (porezna politika, javni dug)

Visoka razina zaduženosti države potencijalno

izaziva krizu i u financijskom sektoru (jer se banke javljaju kao kupci državnih obveznica)

Nacionalne fiskalne politike određene su kriterijima nominalne konvergencije iz Maastrichta Deficit općeg proračuna do 3% BDPa Bruto dug domaćeg proračuna do 60% BDPa

Fiskalna politika istovremeno treba ispuniti dva (donekle međusobno suprotstavljena) zahtjeva: disciplinu i fleksibilnost DISCIPLINA kao podrška vjerodostojnosti monetarne politike FLEKSIBILNOST kao instrument obrane od asimetričnih

šokova na razini pojedinih gospodarstava

Pakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact) “Nastavak” kriterija iz Maastrichta u smislu fiskalnih kriterija,

osigurava fiskalnu disciplinu za zemlje članice koje su uvele euro Usvojen u lipnju 1997. (amandmani 2005.) kako bi se poboljšala

fiskalna disciplina unutar E(M)U Svaka zemlja na srednji rok definira ciljne veličine proračunskog

deficita i javnog duga (granicu predstavljaju kriteriji iz Maastrichta) Sastoji se od

Mehanizma prevencijeMehanizma prevencije koji ima za cilj definiranje srednjoročnih proračunskih ciljeva

Korektivnog mehanizmaKorektivnog mehanizma koji ima za cilj spriječiti (i sankcionirati) prekomjerne deficite

Procedure u slučaju prekomjernog deficita

NACIONALNE FISKALNE POLITIKE U OKVIRU EUNACIONALNE FISKALNE POLITIKE U OKVIRU EU

Uloga nacionalnih fiskalnih politika je stabilizirati fiskalnu disciplinu i tržišna očekivanja

Podrazumijevaju: Uvođenje i dosljedno provođenje numeričkih fiskalnih pravila

Fiskalna pravila mogu se odnositi na proračunsku ravnotežu, javni dug te prihode ili rashode države

Uspješnost provođenja fiskalnih pravila ovisi o kvaliteti njihovog definiranja, nadzora te mogućnosti ostvarenja

Srednjoročno proračunsko planiranje Usklađivanje proračuna među različitim razinama vlasti Neovisne fiskalne odbore Odgovornu fiskalnu statistiku i učinkovit nadzor sustava nadzora

proračuna Nepristrane makroekonomske i proračunske projekcije

Više vidjeti u “The Importance and Effectiveness of National Fiscal Frameworks in the EU”, ECB Monthly Bulletin, veljača 2013

Izvor: Europska središnja banka, 2013.

USLAĐIVANJE MONETARNE I FISKALNE POLITIKE U

EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI

20

OPĆI OKVIR POLITIKA

21

• Teorija OVP naglašava kako u uvjetima monetarne unije fiskalna politika ima važnu ulogu u stabiliziranju cikličkih kretanja, posebno kada je riječ o asimetričnim šokovima

– Centralizirana one-size-fits-all monetarna politika i decentralizirane fiskalne politike

– Podrazumijeva fiskalnu prilagodljivost ali uz visoku razinu proračunske discipline i koordinacije (harmoniziranje) politika među zemljama članicama

• Rimski ugovor (što je uobičajeni naziv za Ugovor o osnivanju Europske unije iz 1957) utvrđuje pravni okvir poreznih sustava zemalja članica te predviđa kako

– Svaka članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav – Članice imaju pravo uvoditi nove porezne oblike, ali uz

obvezu usklađivanja s odlukama zajedničkih tijela

• Članstvom u Uniji koja podrazumijevaju poštivanje nominalnih kriterija i obzirom da postoji zajednički proračun nacionalnim gospodarstvima se također ograničava fiskalni suverenitet

FISKALNA HARMONIZACIJA U EU

Fiskalna harmonizacija predstavlja proces usklađivanja poreznih sustava članica unije i uklanjanje fiskalnih prepreka funkcioniranju gospodarskog sustava

Ciljevi harmoniziranja sustava su ukloniti fiskalne prepreke slobodnom kretanju ljudi, roba i kapitala na cijelom području Unije, uskladiti ekonomske politike zemalja članica te razvijati i koristiti zajedničke politike

Okvir za harmonizaciju politika su smjernice koje predstavljaju okvir za usklađivanje poreznih sustava Obzirom se porezni sustavi usklađuju i prije samog ulaska u

Uniju, još dok je zemlja u fazi kandidature, riječ je o procesu koji se naziva tihom harmonizacijom.

PRORAČUN EU

24

• Jedini zajednički (i centralizirani) instrument provođenja fiskalne politike na razini EU

• Ostali dijelovi nacionalnih fiskalnih politika usklađeni su kroz niz smjernica i pravila o harmonizaciji

• Za proračun EU ne vrijede klasična proračunska pravila i nema dugoročne mehanizme stabilizacije

FISKALNA OGRANIČENJA MONETARNOJ UNIJI FISKALNA OGRANIČENJA MONETARNOJ UNIJI

Usklađivanje fiskalne i monetarne politike u monetarnoj uniji iznimno je složeno pitanje koje ovisi o ograničenjima i instrumentima koji objema politikama stoje na raspolaganju

Konflikti ciljeva dviju politika u pravilu nastaju kada osnovni cilj središnje banke (kontrola inflacije) nije podržan fiskalnim mjerama

Posebno se analizira uloga fiskalnih ograničenja koja podrazumijevaju postojanje definirane (gornje) razine zaduživanja

FISKALNI PROBLEMI EUROPSKE UNIJE U OKOLNOSTIMA GOSPODARSKE KRIZE

MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM Pitanje koje se (ponovno) aktualiziralo tijekom financijske

krize je treba li Europskoj uniji i ujedinjavanje u fiskalnu uniju

Pravila Pakta o stabilnosti trebala bi osigurati fiskalnu stabilnost, ali kriza je pokazala nedostatke modela EUROPSKI FINANCIJSKI STABILIZACIJSKI FOND

osnovan je kako bi se zemlje eurozone zaštitile od dužničke krize

Zajedničkom fiskalnom politikom izbjegavaju se asimetrični šokovi zbog decentraliziranosti politika, problemi se rješavaju transferima sredstava, ali postojeći model u krizi ne funkcionira bez zastoja …

Problemi koji se javljaju u slučaju kada monetarna unija nema i jedinstvenu fiskalnu vlast:

Nedostatna fiskalna disciplina pri čemu se kod dijela članica može javiti moralni hazard kao i problem slobodnog jahača čak i u slučajevima kada postoje ograničenja (kao što je slučaj kod Europske Unije) može doći do “kreativnog računovodstva” i prikrivanja stvarnih podataka

Ne postoji mogućnost pomoći (kroz fiskalne transfere) u slučaju nestabilnosti i asimetričnih šokova iz okruženja (što je u EU donekle izmijenjeno novim regulacijama)

Produbljuju se postojeće razlike među članicama zajednice te se javljaju sumnje u opravdanost njezinog postojanja i članstva

Kako bi bile uspješne, monetarne unije u kombinaciji s fiskalnom unijom trebaju udovoljiti sljedećim kriterijima (Bordo, 2010)

Postojanje jedinstvenog valutnog područja (zajedničke valute) u okviru kojeg središnja banka može osiguravati stabilnost cijena

Mobilnost faktora proizvodnje i trgovina bez restrikcija (ne funkcionira u potpunosti u okviru EU)

Zajednička fiskalna politika na federalnoj razini s učinkovitim ograničenjima na dulji rok

Članicama se može dopustiti određena razina fiskalne neovisnosti, ali uz ograničenja i kontrolu fiskalne discipline

Postoji mehanizam obrane od asimetričnih šokova kroz sustav transfera među članicama