trsat

UITELJSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ODSJEK U AKOVCU Dr. Ante Starevia 55 40 000 akovec ak. god. 2011./2012.

Trsat marijansko svetite(seminarski rad)

Hrvatska povijest 2

Hrvatska povijest 2 22. oujak 2012

Maja Kovai U- 61/2011.

Antun Abramovi, prof.

akovec, 2012.

2


SADRAJUVOD..................................................................................................................... 4 TRSATSKA GRADINA .............................................................................................5 TRSATSKE STUBE...................................................................................................8 FRANJEVAKI SAMOSTAN I CRKVA GOSPE TRSATSKE..........................................10

3


UVODTrsat, breuljak iznad Rijeke najznaajnije je kvarnersko i najstarije marijansko svetite u Hrvatskoj, sastavni je dio grada Rijeke jo od davnih dana. Trsat je naselje koje se protee od povijesne jezgre Trsata do nekadanje vojarne na istoku, a na sjeveru do naselja Strmica. Dio je Rijeke, grada na uu Rjeine u Kvarnerskom zaljevu, gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europski kontinent i tako najvie pribliilo srednjoj Europi. Trsat je sa samim svojim postojanjem te sa svojom burnom i dugom prolou uvelike doprinio ne samo u razvoju grada Rijeke nego i hrvatskom kranstvu. Trsat sadri brojne znamenitosti: Trsatsku gradinu( katel), stube Petra Kruia, kapelu Zavjetnih darova, franjevaki samostan te crkvu Gospe Trsatske. Svaka od ovih znamenitosti je neizostavni dio Trsata kakvog mi danas znamo.

Slika 1.- grafika "Rijeka i Trsat", J. W. Valvasor; 1689. Godina

4


TRSATSKA GRADINAKatel nad kanjonom Rjeine Trsatska gradina je strateki istaknuti vidikovac koji se uzdie nad kanjonom Rjeine. Na tom podesnom mjestu od prapovijesti bila liburnijska promatranica odakle se nadzirao put iz unutranjosti prema moru. Rimljanima je ta lokacija odlino posluila u doba uvrivanja obrambenog sustava, tzv. Liburnijskog limesa kojem je polazna toka bila Tarsatika, grad-utvrda, na mjestu dananjeg rijekog Starog grada. Veleban pogled na ostatke limesa kao i na cjelokupni prostor rijekog Starog grada, sveobuhvatno se prua s platoa Trsatske gradine. Za najveu, okruglu kulu u gradini, franjevaki povjesniar o. Franjo Glavini tvrdi da su je gradili Rimljani za obranu klanca nad Rjeinom, pa se stoga i naziva Rimska kula. Ipak, na prostoru gradine do danas. Ipak, na prostoru gradine do danas nisu iskopani ostaci iz rimskog doba. U doba Rimljana starosjedilako liburnijsko stanovnitvo ivjelo u naselju izvan rimske jezgre Tarsatike na Trsatskom brijegu, na koji e u ranom srednjom vijeku prenio naziv grada na Rjeini. Doseljeno hrvatsko stanovnitvo svom je akavskom izgovoru prilagodilo taj naziv Tarsat, Tersat, Cersat, i iz toga se razvio danas dananji naziv Trsat. Lanac utvrda Kad su Krki knezovi, poslije nazvani Frankopani, bili 1225. godine infeduirani u itavu primorsko- vinodolsku upaniju darovnicom ugarsko- hrvatskog kralja Andrije II., svjesni znaenja ovog knetva, oni ga odmah uvruju lancem utvrda. Meu prvima nanovo uvruju i poveavaju " Castrum Tersact", utvrdu i jedinstvenu strateku toku na domak Rijeke, grada sv. Vida na Rjeini, izgraenog na ruevinama rimske Tarsatike. Trsatska se gradina prvi put spominje kao sjedite upe 1288. godine kod sastavljanja znamenitog Vinodolskog zakona. Crkva sv. Jurja ispod gradine bila je sjedite upe koja se poklapa sa teritorijem gospotije. Trsatska je gradina jedna od najstarijih utvrda u Hrvatskom primorju u kojoj su sauvana obiljeja ranosrednjovjekovne gradnje, odnosno palac ili konak1 za namjesnika feudalnog gospodara, kapetana.

1

Konak je prenoite, noite, ali je rije u doba Osmanske vladavine, kada su graeni, oznaavala i kuu uglednog ovjeka, dvorac valije ili nekog drugog visokog turskog upravnog ili vojnog zapovjednika. Konakom su se nazivali i dijelovi kue u kom su boravili muki lanovi porodice.

5

Hrvatska povijest 2 22. oujak 2012 Trsatska gradina je utvrda okruena zidinama sa zatvorenim dvoritem na ijim su uglovima okrugle ili etvrtaste kule i bastion2, a u sredini je vodosprema kao preduvjet za dulji boravak posade. Visoke zidine graene su od poluobraena kamena, arhitektura je strogo funkcionalna, podreena vojnikim potrebama. Krki knezovi Frankopani bili su trsatski gospodari sve do pred kraj XV. Stoljea, kad je trsatsku gospotiju knez Stjepan Frankopan oporuno ostavio svom roaku, ugarsko Hrvatskom kralju Matiji Korvinu koji je na taj nain dobio izlaz na more. Meutim u ratu s kraljem Matijom 1485. godine Fridrih III. Habsburki dobio je Trsat, pa je tako trsatska gospotija postala nasljednim dobrom dinastije Habsburg. Budui da je car Maksimilijan, ne potujui Pounski ugovor, prisvojio je Trsat silom, Frankopani se nikad nisu odrekli svojih prava na njega. Na osvitu XVI. Stoljea Habsburzi nasljeuju grad Rijeku kao kuno nasljedno dobro od grofova Walsee. Trsatski katel od tad a ovisi o caru i njegovim namjesnicima ili zakupcima, uglavnom rijekim carskim kapetanima, koji su ujedno bili i kapetana Trsata. Funkcija carskih kapetana na Trsatu ukida se 1778. godine kada je carica Marija Terezija izuzela Trsat iz Habsburkih kunih dobara i prodala da novosnovanom municipiju grada- kotara Bakar. Laval Nugent obnavlja katel Od toga vremena trsatski katel izgubio je svoju strateku ulogu jer opasnost od Turaka i Mletaka nije vie postojala. Gospotija nije imala velike prihode pa je odravanje Katela Carskoj komori, a kasnije bakarskom municipiju postalo skupo. Osim toga Katel je bio veoma oteen u katastrofalnom potresu 1750. godine. Od tada je njegove kule poeo obrastati brljan, a putopisci su graevinu nazivali podrtine. Austrijski feldmaral grof Laval Nugent od Wesatmeatha 1826. godine uz pomo rijekog veleposjednika Andrije Ljudevita Adamia otkupljuje od Bakarskog municipija ruevine trsatskog katela s namjerom da u njemu izgradi muzej za arheoloke nalaze iz Minturna, za ije iskapanje je grof dobio dozvolu od napuljskog kralja Fridriha I. dok je bio zapovjednikom njegove vojske.

Grof Laval Nugent je projekt obnove katela povjerio venecijanskome kiparu Giacomu Paronuzziju, koji je u duhu europskog bidermajera i romantike, ne vodei brige o2

Bastion je struktura koja se projicira izvan glavnog kuita fortifikacije, a smjetena je na oba ugla ravnog zida u obliku istaknute toke, olakavajui aktivnu obranu protiv napadajuih trupa. Omoguuje braniteljima utvrde da pokrivaju susjedne bastione obrambenom vatrom.

6

Hrvatska povijest 2 29. oujak 2012 osobitostima stila vinodolskih srednjovjekovnih utvrda, dodao je ulaznoj kuli neogotike prozore i ukrasne detalje, Rimsku kulu okrunio je gibelinskim grudobranima, a u sredini Katela, na najisturenijoj toki, postavio je pred mauzolej obitelji Nugent postavio je klasicistiko proelje u obliku rimskog hrama. Pred tim su mauzolejom postavljene bronane plastine figure, amblemi iz plemikog grba grofa Nugenta, umjetnikog djela koje je napravio poznati beki kipar A. D. Fernkorn. Budui da se grof Laval Nugent iskazao velikim junatvom u borbi protiv Napoleona 1814. godine, na arhitrav poivalita postavio je natpis MIR JUNAKA. Kasnije su Nugenti prenijeli kosti svojih predaka iz Ujedinjenog Kraljevstava i sahranili ih u niama sa strane mauzoleja. Gjuro Szabo, na ugledni konzervator i poznavatelj srednjovjekovnih utvrda, smatra da Laval Nugent nije ni mario ni traio od svojih graditelja, rodom Talijana, da mu ' restaurira' grad, tj. da pokua obnoviti ono to je nekad postojalo () Laval i njegov graditelj odlue da tu stvore fantastini burg () u duhu onoga vremena koje je stvorilo Byrona. Znaajno je da nije bilo zamiljeno obilje raslinja () ve samo nekoliko alosnih vrba, tog prvog drvea bidermajera urisano u osnovu koju je graditelj Paronuzzi nije ni nakon deset godina rada posve izveo. Raspodjela muzejskih zbirki U obalnoj kuli preureenoj za muzejski prostor bila je izloena zbirka arheolokih nalaza iz Minturna, uglavnom rimska i grka kamena plastika visoke estetske kvalitete koju je Lavalov sin Artur 1894. godine prodao zajedno sa zbirkom antikih vaza zagrebakom Arheolokom muzeju. Za svoju rezidenciju i stan grof Laval od Nugenta preuredio je dvije susjedne kue u kojima je bila smjetena znamenita kolekcija slika koju su njegovi nasljednici na drabama prodali brojnim kolekcionarima u Rijeci, a mnogo ih je izvezeno u inozemstvo. Trsatski je katel izmeu dva svjetska rata katastrofalno propadao. Devedesetogodinja vlasnica, slijepa grofica Ana Nugent nije mogla odravati spomenik pa je 1937. godine Gjuro Szabo traio da se primijeni i da se izvedu nuni popravci do ega, meutim, nije dolo, a stanje se pogoralo razaranjima u Drugom svjetskom ratu.

Trsatska gradina znaajna je za povijest konzervatvorstva u Hrvatskoj, budui da je u njoj izveden prvi konzervatorski zahvat u srednjovjekovnoj spomenikoj batini, Gjuro Szabo, piui naelstvu grada Suaka apel za zatitu trsatskog katela 10. sijenja . 1937. 7

Hrvatska povijest 2 22. oujak 2012 godine navodi: Talijanski graditelj nije poznavao naih gradova, nije nita unitio, nita u strukturi tuinskog dodao , ve je stvorio novo djelo, pravo remek- djelo (). Cilj je restauracije ili, bolje rei konzervacije u bitnom uspostavit barem donekle ono stanje Trsatskog grada kako ga je ostavio pokojni Laval Nugent. Time je naglasio vrijednost spomenika kao kulturnog dobra ireg razmjera u odnosu na opu europsku kulturu i duhovnu klimu hrvatskog bidermajera.

TRSATSKE STUBETrsatske stube najstarije su i najpoznatije rijeke kale, nastale na staroj komunikaciji Trsata sa morem i Rjeinom, kao najkraom pjeakom vezom izmeu dva urbana sredita, Rijeke i Trsata, na koju se nastavljaju smjerovi putem Drage i Grobnika. Izgradnjom naselja na padinama Trsatskog brijega, koja gravitiraju prema centru grada, stube Petra Kruia jo vie dobivaju na znaenju kao glavna pjeaka arterija. Istodobno s gradnjom Bulevarda, grade se i ceste koje povezuju novo naselje sa Trsatskim stubama, a one su i najkraa veza s donjim dijelovima grada uz Rjeinu. Na poloajnom nacrtu Bulevarda iz 1893. godine ucrtane su i ulice, danas Vitezieva i Bosiljke Raki, koje su kombinacija cesta prema Bulevardu i stubita na spoju s Trsatskim stubama. Poznate su i kao uobiajen put pokore hodoasnika Svetita Majke Boje na Trsatu. Trsatska hodoaa veoma su stara. Vezana su za zavjetnu crkvu koju su izgradili knezovi Frankopani na mjestu gdje se prema legendi dogodio udesni dolazak Svete nazaretske kuice na Trsat 1291. godine i njezin odlazak sa Trsata u Loreto 1294. godine. U znak sjeanja na taj dogaaj Papa Urban V. Podario je crkvi na Trsatu udotvornu ikonu Bogorodice s Kristom, koju je prema predaji naslikao sv. Luka3. Od toga vremena prema crkvenim izvorima crkve Majke Boje na Trsatu postala svetite koje svake godine posjeti desetak tisua ljudi. Petar Krui, kapetan Senja i Klisa, poznat po mnogobrojnim sukobima sa Turcima, prema pisanju Karla Pasconija, on je dao izgraditi " o svom troku " prvi dio Trsatskih stuba 1531. godine, kako bi olakao hodoasnicima uspon na Trsat. Petar Krui je u znak zahvalnosti Bogu to je u borbi bilo lijepe sree, podigao uz crkvu Majke Boje i kapelu sv. Petra, svoga zatitnika. Prilikom obnove crkve 1664. godine, kapela je postala njezin sastavni dio. Na ravnici ispred crkve, prije pomorske bitke s Turcima, Krui je podignuo i kapelu s oltarom sv. Nikole. Godine 1537. poginuo je u borbi protiv3

Sveti Luka ( Grka, oko 74.), evanelist, svetac Rimokatolike Crkve, autor Evanelja po Luki i Djela apostolskih, moda i lijenik (ako je to ista osoba koju spominje Pavao), po predaji autor prve ikone.

8

Hrvatska povijest 2 29. oujak 2012 Turaka, koji su mu odrezali glavu. Tijelo mu je preneseno na Trsat i pokopano u kapeli sv. Petra, a njegova je sestra Jelena otkupila glavu od Turaka i pokopala je uz tijelo. Na nadgrobnoj ploi pod oltarom sv. Petra stoji natpis na latinskome koji u prijevodu glasi: " Ova mramorna ploa pokriva kosti Petra Kruia, kojega, jao, pogubie Turci. Dok je ivio, Senj i Klis se nikada nisu bojali Turaka. Smrt je preuzela njegovo tijelo, nebo duu, a njegovo junako djelo po svijetu razglasuje vjena slava." O starosti stuba svjedoi nam i najstariji prikaz Rijeke, kojega je 1578. godine izradio Ivan Klobuari, kartograf, augustinac, rodom iz Dubanice na otoku Krku. Na crteu se dobro vide stube koje vode od istone obale Rjeine do naselja na brijegu. Stube su posebno ivotopisno prikazane na obojenom crteu nepoznatog autora na kome je prikazan dolazak Karla VI. U Rijeku 1728. godine. Drugi dio Trsatskih stuba izgraen je po nalogu Gabriela Franje Aichelburga, patricija i vojvode tajerske, Koruke i Kranjske, te zapovjednika Brinja 1725. godine. Ukupan broj stuba sada je iznosio 412. Kako su Trsatske stube bile veoma naporne za penjanje i nisu bile prilagoene normalnom koraku( krak im je uglavnom imao po etiri visoke i dosta iroke stube), pristupilo se 1930. godine njihovoj rekonstrukciji. Broj stuba povean je na 561. Zbog dotrajalosti kaldrma je na pojedinim dijelovima zamijenjena betonom , a odstranjen je i rubni zidi. Kako su za vrijeme jakih kia bujice vode, poput slapova, slijevale niza stube, napravljena je i kanalizacija za odvod oborinskih voda. Du Trsatskih stuba podignuto je nekoliko kapela i trijemova posveenih svecima iji se kult slavi. Na samom ulazu, gdje Trsatske stube poinju, podignut je 1745. godine barokni portal. Proelje iznad portala ukraeno je skulpturnom kompozicijom- Majka Boja s djetetom na rukama. Pod svodom portala postavljena je spomen- ploa graditelju Trsatskih stuba Petru Kruiu, povodom obiljeavanja 400. godinjice njihove izgradnje. Na mjestu sadanjeg portala nekada je bila kapelica na kojoj je stajao natpis "Hodi na pokoru." O njezinom graditelju postoji samo narodna predaja " da je to uinio neki poboan trsatski upnik po imenu Ivan Kui. " Druga kapela podignuta je u sredini stubita, gdje se odvaja cesta za trsatski katel. Pretpostavlja se da ju je podignuo hrvatski ban Nikola IV. Frankopan 1410. godine nakon povratka iz Svete zemlje. Treu kapelu po redu podignuo je u ast sv. Karla, svojeg zatitnika, carski slubenik na rijeci Karlo Wasserman, Tranin, zajedno sa svojom suprugom, Ivanom roenom,

9

Hrvatska povijest 2 22. oujak 2012 Schauer, 1628. godine, kako je zapisano na latinskom, na ploi uzidanoj na desnoj strani kapele. etvrtu kapelicu s oltarom na Ravnici ispred crkve, gdje zavravaju ili gdje se sputaju Trsatske stube, podigao je 1531. godine Petar Krui, gospodar Lupoglava u Istri i kapetan Klisa i Senja, koji je mnogo putovao morem u ast sv. Nikole, zatitnika pomoraca. Kapela je sagraena od tesanog kamena, a na zabatu je glagoljicom oznaena 1531. godina. U kapeli se nalazila slika sv. Nikole, koja je kasnije nestala. Rijeki kipar Zvonimir Kamenar izradio je bakreni reljef slikom sv. Nikole koji je 1978. postavljen u kapelici. Trsatske stube, kao nijemi svjedok svih ovih stoljea, pamte mnoge ljudske sudbine, siromanih i bogatih, koji u krajnjem oaju, tjerani nadom i vjerom, trae spas i uslienje svojih molitava od Tjeiteljice alosnih.

FRANJEVAKI SAMOSTAN I CRKVA GOSPE TRSATSKEOd kapele do samostana Crkva Gospe Trsatske nacionalno je i meunarodno svetite. Njezina gradnja obavijena je legendom vezanom uz udo prijenosa Svete kuice, u kojoj su se dogodile Blagovijesti, iz Nazareta u Europu. Prema predaji aneli su prenijeli tu kuicu na Trsat i ostavili je na Ravnici ponad Dolca, gdje je boravila od 15. svibnja 1291. do 10. prosinca. 1294. godine. S Trsata su je aneli odnijeli u Italiju na rekanatske poljane, a kasnije je zavrila u Loretu, gdje je sagraeno svetite Loretske Gospe. Gospodar Trsata, krki knez Nikola I., da provjeri tu injenicu, alje poslanstvo u Palestinu, a potom, na mjestu gdje se nalazila sveta kuica podie kapelu() s oniskim krovom, a bila je u polovini obujma iezle Svete kue. Trsaani, Rijeani i ostali stanovnici na Kvarneru tugovali su za gubitkom te svetinje pa su brodovima, u pratnji svojih sveenika, odlazili iz Rijeke u Loreto da mole za povratak Bogorodiine kuice Trsat. Hodoasnici su dolazili i na Trsat pa su nasljednici kneza Nikole, knez Ivan i Stjepan, zamolili papu Urbana V. da im za utjehu poalje iz Rima na Trsat staru udotvornu Gospinu sliku.

10

Hrvatska povijest 2 29. oujak 2012 Papa je nakon 1367. godine poslao na Trsat po franjevcu o.Bonifaciju ikonu Bogorodice s Kristom, koju je prema predaji naslikao sv. Luka. Mnotvo hodoasnika odmah se poelo skupljati na Trsatu. Od XIV. stoljea kapela Gospe Trsatske postala je svetite stanovnika sveukupnog feuda knezova krkih. irila se pria da je sv. Franjo na putu u Siriju pretrpio brodolom, iskrcao se na naoj obali i prenoio na Ravnici gdje je 1212. godine primio objavu o dolasku svetinje koju e uvati njegovi duhovni sinovi, franjevci. Vlastelini, koji su boravili na trsatskom katelu, osjetili su da mjesno sveenstvo nije dovoljno za irenje naraslog kulta 4 udotvornog lika Gospe Trsatske. Nikola IV. Frankopan poeo je razmiljati o potrebi podizanja samostana uz to svetite. elju mu je ispunio sin, knez Martin, kojemu je nakon podjele obiteljskog imanja uz ostale posjede zapao Trsat. On se zavjetom obavezao da e franjevcima vikarijata Bosne- Hrvatske sagraditi na Ravnici samostan, budui da je papa dopustio da u Hrvatskoj mogu slobodno primati, graditi i preuzimati samostane jer su nakon turskih provala izgubili samostane u Bosni. Doputenje je izdao papa Nikola V. 1453. godine. Uz samostan je Martin sagradio i oveu crkvu i u njoj obiteljsku grobnicu. Franjevci dolaze na Trsat prije 1462. godine. Za dolino odravanje zadubine, unato tome to franjevci kao prosjaki red ne smiju nita posjedovati, Martin ostavlja samostanu i crkvi skoro cijeli teritorij dananjeg Suaka, Griane i selo Kothor sa svim to se moe upotrebljavati i donositi korist. To je potvrdio darovnicama i slubenim pismima sauvanim u arhivima samostana. Nova crkva, podignuta 1453. godine bila je kasnogotika jednobrodna redovnika dvoranska, kao i sve ostale crkve na Kvarneru. Donatori Crkva i samostan su sadanji izgled dobili u XVII. Stoljeu nakon poara 5. oujka. 1629. godine. Zalaganjem provincijala o. Mihovila Kumara, zasnovan je, na mjestu samostan uz crkvu. U prizemlju oko velike izgorjelog, dvostruko vei samostan graen u etapama do 1691. godine. Od priloga i besplatno dobivene grae podignut je vodospreme, smjetene u kvadratu, sagraene su arkade klaustra pod koje su se hodoasnici mogli skloniti. Oko 1640. godine sagraen je drugi dio samostana gdje je ljetna blagovaonica, refektorij

4

Kult ili slavlje jedna je od glavnih znaajki svake religije, a predstavlja skup radnji i postupaka koji imaju odreeno simboliko znaenje. U kultnom slavlju ovjek susree prisutnost boanskog, njegovu objavu i svoju mogunost da mu se priblii. Za tu posebnu boansku prisutnost esto postoje odreena vremena i odreeni prostori.

11

Hrvatska povijest 2 22. oujak 2012 . Crkva Gospe Trsatske s vremenom se proirivala dogradnjom grobnih kapela. Kliki kapetan Petar Krui sagradio je 1531. godine kapelu sv. Petra; 1624. godine rijeki kapetan Stefano della Rovere grobnicu i kapelu sv. Ane, a kapetan grobniki Franjo Frankulin 1690. godine kapelu sv. Antuna Padovanskog i grobnicu. U crkvi se sahranjuju mitronosci franjevci, senjsko- modruki biskupi: Ivan Krstitelj Agati, Petar Mariani, Ivan Smoljanovi i Franjo Cziculini. Uz njih grobnice grade hrvatski plemii i patricijat. Svi su oni donatori bogatih oltara i umjetnikih dekoracija u unutranjosti crkve i samostana te darovatelju skupocjenih zavjetnih darova. Naposljetku, nakon to je bio osposobljen novi dio samostana, poela je generalna obnova i proirenje crkve Gospe Trsatske. Od 1644. te iduih osam godina Trsat je veliko radilite. Franjevaki provincijali i gvardijani o. Mihovil Kumar i o. Franjo Glavini raunaju na podrku obitelji Frankopana, nosilaca patronatskog prava. Franjevac o. Franjo Glavini, teolog, povjesniar i diplomat na relaciji rimsku papa- austrijski car- ban Hrvatskekapetan Rijeke i Trsata nezaustavljivo djeluje dvadeset godina i ostvaruje viziju udvostruenog samostana i cjelokupne modernizacije gradnje i proirenja crkve Gospe Trsatske. Vuk Krsto Frankopan doputa sakupljanje doprinosa na podruju svog feuda, a Nikola IX. Frankopan, vjeran tradiciji svojih predaka, zduno prihvaa ulogu utemeljitelja novog zdanja. Knez Nikola nije bio sklon novinama, jer se bojao da bi vizualna promjena crkve umanjila pobonost hodoasnika, pa je jedan od bitnih razloga to nisu srueni glavini brod crkve i svetite. Tako nije bilo mogue ostvariti suvremeni arhitektonski barokni diskurs koji je iziskivao znatan zahvat u prvobitnu zadubinsku crkvu. Ostalo je netaknuto svetite i trijumfalni gotiki luk, sauvano je nekoliko kapitela sa stupiima, iskoritenih ispod pjevalita. Osebujnost ove pregradnje je boni brod nastao spajanjem kapele sv. Petra i sv. Ane, iz kojeg je glavni brod dobio osvjetljenje. Tako je barokizacija crkve Gospe Trsatske stala na pola puta. Metri iz Kranjske, navikli na adaptaciji gotikih franjevakih crkava u svojoj deeli5 , elastino su se prilagodili naim prilikama. Crkva je dobila sadanje proelje i zvonik tek 1824. godine kada je laa produena za 6 metara te je iznad tog produetka postavljen u sreditu, kao doprinos Grobniana, toranj koji crkva nije prije imala, nego su zvona bila na kamenoj preslici. Proelje crkve mirnih je linija i predstavlja mjeavinu baroka i provincijskog hrvatskog bidermajera.

5

Deela -zemlja, posjed

12

Hrvatska povijest 2 29. oujak 2012 Alpski dotoci Alpski umjetniki dotoci vidljivi su na slikarskim ostvarenjima u crkvi i samostanu. Kapetan Stefano della Rovere naruuje oko 1624. godine od gradakog slikara i arhitekta Giovannija Pietra Telesphora de Pomisa sliku za oltar sv. Ane, na kojoj je i prikazana obitelj della Rovere . Za ranobaroknu umjetnost u hrvatskoj posebnu vrijednost na Trsatu predstavlja opus slikara franjevca Serafina Schna ija se djelatnost poklapa s djelom gvardijana o. Franje Glavinia od 1632. do 1639. godine. Poinje 1631. godine kada je datirao sliku na oltaru sv. Mihovila, pa do 1640. kada je zavrio kompoziciju Mistina veera Svete obitelji u ljetnoj blagovaonici samostana. Taj velianstveni ikonografski program mogao je nastati jedino u suradnji izmeu obrazovanog teologa, mislioca i pisca, o. Franje Glavinia i velikog slikara Serafina Schna, koji je stjecao slikarsku naobrazbu kod mletakih maniristikih eklektiara, a to se najbolje vidi na slikama u klaustru s prikazima 32 motiva ivota Krista i Bogorodice. Poetkom XVIII. Stoljea, nakon stanovite pauze, poinje druga faza obnove trsatskog svetita i samostana. Pokreta je Rijeanin, gvardijan o. Petar Franceti koji upoljava bergmakog slikara Christopora Tascu , poznatog od Venecije do habsburkog dvora. Na trsatu on ostavlja najvredniji dio svog opusa. Od 1703. do 1705. godine ukraava ljetnu blagovaonicu. Slike plaaju donatori: obitelj Androka, senjski biskup Benedikt Bedekovi i apostolski protonotar Ivan Pavao Svengk iz Lossa u Ugraskoj, braa ikoli iz Senja, Vinko estan iz Lindara i Ivan Fattori , prepozit iz Pazina, to dokazuje rairenost kulta Gospe Trsatske. Na stropu refektorija Tasca slika kompoziciju Bezgrena Djevica kojoj se klanjaju sv. Franjo i sv. Antun( 1704.), a na zidovima kompozicije Umnaanje kruha( 1705.) i Kia mane(1705.) te portrete franjevakih svetaca, sv. Bernardina, sv. Bonaventure i sv. Petra Alkantara( 1705.). Vaan dogaaj trsatskog svetita je krunjenje zlatnim krunama udotvorne slike Gospe Trsatske 1715. godine. Iz Rima su iz zaklade Alessandra Sforze, zalaganjem veronekog biskupa Ivana Franje Barbariga, posalne dvije zlatne krune, a ceremoniju ju spektakularno, u nazonosti tisuu hodoasnika iz svih krajeva, obavio Rijeanin, biskup Juraj Franjo de Marotti. Za tu je sveanost 1714. godine u crkvi ukraena luneta nad trijumfalnim lukom novcem iz donacije baruna Ignjata Androke, na kojoj je Christophoro Tasca naslikao Navjetenje s prijenosom Nazaretske kuice, a to mu je najbolje djelo koje je ostavio u Primorju.

13


14

Hrvatska povijest 2 29. oujak 2012 Zavjetni darovi Uljepavanje crkve i samostana od XVII. stoljea pratila je barokna oprema, podignuti su maramorni oltari u stilu gotike radionice Paccassi- Lazzarini( oltar sv. Katarine 1644. godine, glavni oltar 1692., oltar sv. Mihovila 1701.) Na ulazu u svetite biskup Martin Brajkovi postavalja 1707. velebnu reetku od kovanog eljeza najljepe ostvarenje te vrste u Hrvatskoj. Na Trsat dolaze franjevci podrijetlom iz Tirola, vjeti drvorezbari i kipari, fra Dioniz Hoffer i fra Ivo Schweiger, koji u samostanskoj radionici izrauju oltare ukraene bujnim drvorezom( sv. Petra 1723., sv. Ane i sv. Franje 1724., te sv. Nikole i sv. Ivana Nepomuka 1727.). U Sloveniji su, u Ljubljani , oko 1730. godine naruene slike franjevakih svetaca kod poznatog slikara lotarinskog podrijetla Valentina Metzingera, to dokazuje da su umjetniki dotoci stizali na Trsat iz Furlanije i iz alpskog podruja posebno preko Slovenije. Od osnutka samostana slau se u samostanskoj riznici zavjetni darovi, srebrna liturgijska oprema, skupocjena vezena sveenika ruha te drugi predmeti( znamenit je monik Barbare Frankopanke iz XV. stoljea). Oko 1909. Godine je na poticaj gvardijana o. Romualda Jereba benediktinac Anselmo Werner projektirao je pregradnju crkve Gospe Trsatske, to je izazvalo bunu polemiku i emu su se suprotstavili Ivan Bojnii i Iso Krnjavi; no na sreu do pregradnje nije dolo. Tek od 1951. godine poela se crkva Gospe Trsatske temeljito proljepavati i ureivati. Zelenim mramorom presvuen je donji dio zida svetita, a umjesto oteenih slika na stijeni postavljene su nove, pet velikih kompozicija sa scenama vezanim uz povijest, uz legendu Svete kuice te udotvornu sliku Gospe Trsatske kao zatitnice pomorac, rad zagrebakog umjetnika Vladimira Kirina. Cijeli sklop, crkva i samostan, temeljito su struno obnovljeni. Umjetnika su sjela restaurirana u razdoblju od 1960. do 1963. Godine, a akademski slikar Ivo Reek je u crkvi u tehnici freske izveo prizore Krinog puta. Zavjetni darovi pomoraca, modeli i slike brodova te ostali predmeti, koje su hodoasnici stoljeima ostavljali, smjeteni su u kapelu zavjetnih darova uz zgradu novicijata. To je crkvi oduzelo ugoaj svojstven za zavjetna svetita i utoita u nevolji naih pomoraca.

15


ZAKLJUAKTrsat je mjesto "starine i pouke", mjesto koje slavi misterij utjelovljenja, obitelji te moralnih svetinja. Ve samom svojom legendom govori nam koliko je zapravo udesan, U svojim samim poetcima bio strateki vidikovac koji je sa postupnim formiranjem plemikog stalea na hrvatskom podruju poeo dobivati na vanosti. Njegova veoma dobra strateka pozicija i izlaz na more odgovarali su brojnim voama, to je i bio razlog uestalog mijenjanja vlasnitva nad njim. Nakon prestanka opasnosti od Turaka i Mleana Trsat je izgubio svoju strateku vanost te je postao mjesto koje je sluilo njegovu vlasniku kao mjesto odmora. Ve stoljeima Trsat ponosno stoji na brdu ponad grada na Rjeini. Neizostavan je bez svojih sastavnih dijelova: crkve Gospe Trsatske i franjevakog samostana, Trsatskih stuba i stare ljepotice Trsatske gradine, koja s godinama mami sve vie i vie posjetitelja. Povijest Trsata Pria je to puna samoprijegora i odricanja, ljepote prostora i duha, bliskosti i topline. I zaista, malo tko se na Marijinom Trsatu, ne osjea kao kod kue, u svome domu. Sve je tu "po mjeri malog ljudskog srca", u osjeajima i doticajima plemenitih vrlina i u nadahnuima. Njegova je snaga sazdana od zahvale i molitve upuene sa svih obzora s kojih se vidi Trsat ili uje zvon Marijinog, trsatskog zvonika.

Slika 2. Svetite na Trsatu; razglednica

16


LITERATURA1. Radmila Mateji: Kako itati grad, Adami d.o.o., Rijeka, 2007. 2. Mladen Grguri: Rijeke kale( Scalinate Fiumane), Rijeka, Muzej grada Rijeke, 1999. 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Bastion 4. http://bs.wikipedia.org/wiki/Konak 5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Luka

17

trsat

Documents