himna trsat

VJESNIK SVETITA

ISSN 1331703 BR OJ 3 BOI 2011.

Marijin Trsat Izdaje Uprava Svetita Majke Boje Trsatske; izlazi tri puta godinjeGlavni i odgovorni urednik fra Lucije Jagec; grafiki urednik Slavko Katni; lektura i korektura Gordana Obolt;

fotografija: Foto Kurti, fra Ivica Penik, Draen okevi, Ivo Karavani Arhiv SvetitaList uredio fra Zoran Bibi

Adresa urednitva: Frankopanski trg 12, 51 000 Rijeka; telefon 051 452-900Tisak: Tiskara ulji Marinii

Boi, 2011., Rijeka

MOLITVA BENEDIKTA XVI. DJEVICI MARIJI

Marijo, Majko predanja, ti si sluala Isusa,i poznaje boju njegova glasa i otkucaje

njegova Srca.Zvijezdo jutarnja, govori nam o njemu,

i pripovijedaj nam o svome putukako bismo ga nasljedovali na putu vjere.

Marijo, koja si ivjela s Isusom u Nazaretu, utisni u na ivot svoje osjeaje, svoju

pouljivost,svoju utnju koja zna oslukivati

i daje da se Rije rascvjeta u odabire istinske slobode.

Marijo, govori nam o Isusukako bi svjeina nae vjere blistala u naim

oimai ogrijala srce onih koji e nas susresti,

onako kako je to bilo kada si ti pohodila Elizabetu

koja se u svojoj starosti s tobom radovala daru ivota.

Marijo, Djevice Magnificata, pomozi nam pronositi radost svijetom

i, kao u Kanu, potakni svaku mladu osobukoja se trudi sluiti blinjemu

da ini samo ono to e joj Isus rei.Marijo, svrni svoj pogled na sve mlade

da budu plodno tlo svete Crkve.Moli da se Isus, koji je umro i uskrsnuo,

nanovo rodi u namai preobrazi nas u no punu svjetla, punu Njega.

Marijo, Gospo Loretska, vrata nebeska,pomozi nam uzdii pogled prema gore!elimo vidjeti Isusa! Govoriti s njim!

Navijetati svima njegovu ljubav! Amen.

3MARIJIN TRSAT 3/2011

ODASLA BOG SINA SVOGA

Dragi itatelji Marijina Trsata, dragi tovatelji i hodoasnici Trsatskoj Gospi, Majci milosti!

ovjek stvoren od Boga, u Bogu je naao svoj mir, svoj smisao i odgovor na tolika otvorena i ivotna pitanja. Sv. Augustin je to izrekao rijeima: Nemirno je srce moje dok se ne smiri u tebi, Gospodine! Od savre-ne sree i ispunjenja zadovoljstvom u zemaljskom raju, koje proizlazi iz zajednitva i druenja s Bogom, nje-gove blizine, ovjek je svojom kriv-njom dospio na drugu stranu grube i surove stvarnosti. Izvan raja prepu-ten je sam sebi, razdiran patnjama i brigama za ivot, ugroen smru, okruen neprijateljskim pogledima ivih bia i esto trnjem obraslim i neplodnim poljima. ovjek je sam pokuavao rijeiti svoja ivotna pita-nja tijekom dugih tisuljea, ali nije uspio. Bog koji ga stvorio za sebe, za sreu i radost, nije napustio ovjeka. Obeao mu je jo jednu priliku da se vrati k Njemu po Isusu. Prvi advent, povijesno iekivanje Bojeg zahvata u ljudsku povijest po Mesiji, trajao je vrlo dugo. Proroci su tijekom stoljea upuivali Boji narod na ispunjenje Bojih obeanja, jer Bog uvijek osta-je vjeran svojim obeanjima. Boja obeanja ostvarila su se po Mariji i Isusu na prvi Boi. Marija, najvjer-nija slubenica Boja i suradnica spa-senja iz Nazareta, svojim je pristan-kom omoguila Boji plan spasenja. Bog nikoga ne prisiljava, ve strpljivo eka odgovor na svoja pitanja. Tako je bilo nekada, tako je i danas. I danas Bog rauna sa svakim od nas, uinio nas je svojom djecom po Isusu Kristu, ne moe bez nas, sve je dao za nas, sebe je dao za nas. Dogodi-lo se to u Nazaretu i u Betlehemu. Navjetenje i roenje Sina Bojega najvei su misteriji Boje i ljudske

povijesti. Bog se rodio meu nama kao jedan od nas. Najstariji podatak o tome zapisan je u Pavlovoj poslanici Galaanima iz 54. godine. Evanelja su nastala poslije. Pavao pie: A kada doe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od ene bi roen, Zakonu podloan da podlonike Zakona otkupi te primimo posinstvo (Gal 4,4). Pavao u ovom tekstu istie spasenjsko znaenje utjelovljenja Boje rijei i injenicu da je Boja rije ula u ljudsku povijest tako da se utjelovila u ovjeku Isusu iz Nazareta. Utjelovlje-nje Sina Bojega ima veliko povijesno-spasenjsko znaenje za cijelu kransku zajednicu. Sin Boji uao je u ljudsku povijest po Mariji u Betlehemu, postao jedan od nas da poasti nau ljud-skost, da nas oslobo-di od grijeha i smrti i uini nas Bojim sinovima. Bog s neba silazi k nama da nas uzdigne do neba. Isus je za nas Rije tijelom posta-la, a po sv. Ivanu mudrost Boja upu-ena ljudima da nam pokae jedini pravi put prema spasenju, prema suivotu s Bogom, po Isusu Kristu u Duhu Svetom. Tu svoju prvotnu zadau Isus je pre-dao Crkvi, zajednici

svojih vjernika, i u Crkvi se ostvaruje zajednitvo Boga i ovjeka. Isus je doao meu nas da bude Bog s nama, Emanuel. Po uskrsnuu Isus trajno ostaje s nama po sakramentima do konanog sjedinjenja sa svima nama u Kraljevstvu nebeskom.

Svima vama koji itate Marijin Trsat i koji hodoastite na Trsat, elim zajedno s braom i sestrama trsatskog samostana da po Isusu naete put k Bogu, da se po Isusu Bog nastani u vaim srcima, u vaim obiteljima te da ve sada osjetimo ljepotu zajed-nitva s Bogom i ljudima. Zapoeo je novi svijet po Isusu, s Isusom se ostvaruje svakim danom sve vie.

Sretan vam i blagoslovljen Boi i nova 2012. godina!

fra Antun Jesenovi, gvardijan i uvar Svetita

4 MARIJIN TRSAT 3/2011

JESMO LI SPREMNI PROBUDITI SE

U danima, tjednima doaa svijet u kojem ivimo svojom vanjtinom postaje drukiji. Zbivanja oko Boi-a kao da pridonose sve veem i dubljem uspavljivanju, a ne buenju. Sve ranije poinju pripreme za slavlje Boia, boino vrijeme se produu-je, oko nas je prepuno arenih lampi-ca koje trepere u izlozima i na trgo-vima naih gradova, uresuju proelja naih domova, svi tee k bajkovitom i snenom izgledu. Svi su u strci, urbi i jurnjavi ruku prepunih darova... Zvuci boinih uspavanki pretvaraju se u sveprisutnu uspavanku, otvore-nih oiju spavamo, sanjamo.

Suivljenost s bajkom i uspavan-kom dovodi do toga da se pitamo kako vjerovati da se u kranstvu dogaa neto presudno, duboko, veliko i tako ozbiljno? Kako u takvu ozraju vjerovati da je adventsko vri-jeme, vrijeme okretanja glasu nutri-ne, vrijeme otvaranja naeg srca Bo-jem pozivu na novo raanje? Umje-sto jurnjave i strke po trgovinama, besmislenih i ispraznih veselica i zabava, pozvani smo u svitanje na mise zornice, na buenje za novi ivot. Na spoznaju da Isusovo roe-nje utjelovljuje Boji poziv, da se njegovo roenje tie svakog ovjeka. Isus se raa, dolazi, postaje ovje-kom, sputa se na nau ljudsku razi-nu. Jesmo li spremni probuditi se i izai iz svoje duhovne uspavanosti koja uzrok ima u naoj nesvjesnosti da nam je potrebno spasenje? ovjek

dananjice svoje spasenje pronalazi u moi znanosti i tehnike, a slobodu i osloboenje eljno oekuje od poli-tiara i politike. Sve vie se trudimo, jer nam je tako lake, da Bogoovjeka uinimo slinim sebi, a mi da smo sve manje slini Njemu. Zatvaramo Mu usta naim govorom i dana-njim ozrajem Boia po naoj mjeri. Ne prepoznajemo Njegov poziv na novo raanje, na novi ivot koji On izravno dodiruje. ivot koji trebamo i moramo ivjeti s radou i smijehom, s patnjom, s tegobom i tminom, suo-iti se s njegovom tamnom i svjetlom stranom zato jer Isus svojim roe-njem spaja zemaljski i nebeski ivot. Bog svojim silaskom u ovjeji ivot preobraava prosjenost naih ivo-ta, daje nadu, u patnju unosi svoje svjetlo, osmiljava smrt

Dananje shvaanje Boia uda-ljava i nas vjernike-krane od izvora nae snage, od samoga naeg sre-dita, od sri i biti naeg bivstvova-nja, navodi nas da nadu polaemo u svoju vlastitu mo i snagu. I od nas vjernika-krana dananji svi-jet oekuje da sneno priamo prie o malenom Boiu, o idili naih drutvenih odnosa, oekuje da se utopimo u kolektivnu uspavanku. Odvojimo vrijeme u predboinoj i boinoj jurnjavi i uurbanosti, uimo u crkvu, kleknimo, sjedni-mo u tihi, polumrani kutak crkve i dok se adventska svijea svojom svje-tlou poigrava sjenama na naem

Rodila si svjetloU talici maloj rodila si Spas na.U jaslama hladnim lei Svjetlokoje si donijela svijetu.U krilu svome pjevaLjubavi koja e osvojiti cijeli svijet.

Sveta Marijo,ti ista duo njene radosti,milinu svoje ljubavi nosi mii u srce je moje uranja.istim svojim oima gleda me,grije moje srce kad ga ivot zamrzne,od nesrea i nepravdi u svijetukoje moje oi vide,kada tamna strana ivota doe.

Tad gleda me u oi,Marijo, Majko moja Trsatska,i milost svoju prosipa po meni,Ti Majko Milosti Boje.Uslii Marijo, Kraljice nebeska,

molitve mojei Isusu me na njenim rukama

svojim prinesisvojim zagovorom za me tiho mu recikoliko ga moje srce neizmjerno voli

i molida Njegova volja u naem ivotu

pobijedi.Denis Tonkela

licu, oslukujmo ivot koji se u nama budi, koji nam Isus svojim roenjem omoguuje. Probudimo se za novo, neoekivano, jer samo budan i pro-buen vjernik-kranin moe probu-diti uspavane. Probudit ih za istinsku vjeru u snagu koja nadilazi ljud-sku, za vjeru u dostojanstvo svakog ovjeka, za vjeru u bolji i pravedniji svijet, za vjeru u oprost umjesto osve-te... Isusovo roenje daje slobodu duha koji se ne boji, oslobaa nas od strahova, egoizma, samodostatnosti, potie nas na trud oko dobra, oko iskrenosti i istine. Daruje slobodu koja nas uvodi u spoznaju i priznanje vlastite krhkosti.

Isusovo roenje zove na novo raanje, ono nas punom istinom i realnou vodi k onome to je bilo i u sreditu srca naeg serafskog oca Franje, onome to nam je i on osta-vio u nasljee BOG iznad svega poeljnog i ovjeka kojega moramo ljubiti kao brata! Dopustimo da Boi svojim roenjem probudi ivot u nama, novim raanjem budimo Nje-govi glasnici radosti i mira u ovome svijetu!

Angela Lovri


MARIJA GA NEIZRECIVOM

LJUBAVLJU NOSILA

U liturgijskom vremenu adventa itamo: Marija ga je neizrecivom ljubavlju nosila. Ovo je vrijeme da se pripremimo za dan kada e nam se Gospodin objaviti u svojoj neizre-civoj ljubavi, u liku malena djeteta. U adventskom vremenu sva itanja govore o spasenju i darovanoj i ispro-enoj djeci koja su imala svoje mjesto u planu Bojeg spasenja.

Sva su djeca radost i budunost. Oni su nosioci novih nadanja. Svijetu darovani, maleni su Boji glasnici. Glasnici su to koji nas upozoravaju, koji navjeuju radost nad radosti-ma, ljubav veu od svih ljubavi. Oni navjetaju nadu koja nadilazi svaku nadu, nadu da e se i na nama oito-vati neizreciva ljubav.

MArIJA NoSI NEIzrEcIVu NADu

Odabravi je od poetka vremena, stvorivi najdivnije bie, isto i bez svake ljage grijeha, Bog je oitovao svoju neizrecivu ljubav. Bog Otac od vremena je odabrao Mariju za majku svoga Sina uinivi je zarunicom i majkom. Po Duhu Svetom i njezi-nim pristankom zaeto je Djetece s dvije naravi, boanskom i ljudskom. Neizreciva ljubav Boja nala je svoje

utjelovljenje u krilu Djevice Marije. Ona je zarunica. Ona je lijepa, zano-sna i sve oko sebe zahvaa tom ljepo-tom i zanosom ljubavi i radosti.

Tiha radost zahvaa Marijino maj-insko srce i to vie u svojoj nutrini osjea kako novi ivot raste, ona ga sve vie prihvaa i ljubi. Majka sa svojim edom razgovara, tepa mu, ljubi ga. Dok drugi majku doiv-ljavaju kao istu osobu, ona zna da to vie nije. Ona je potpuno svje-sna novoga ivota koji u njoj raste, novoga bia koje ona svojim tijelom i svojom ljubavlju hrani i izgrauje. Velik dio majke na taj nain postaje novi ovjek.

KAKo JE MArIJA prIMIlA I NoSIlA SVogA SINA

Raduj se, Marijo, jer e zaeti i roditi sina. On e biti sin Boji. On e biti onaj koji je ljubav, Stvoritelj

svake ljubavi u stvorenju. Vrhunac stvorene ljubavi koja se vraa Bogu dolazi od Blaene Djevice Marije. Ona, ista od svakoga grijeha, potpu-no se predaje Ljubavi i nikada, ni na tren, ne odstupa od Boje volje. Ona se otvorila potpuno boanskoj ljuba-vi i njezino bezgrjeno krilo postalo je dom Sinu Bojem. Duhom taknuta, njezina dua i njezino tijelo posta-je dom neizrecive Ljubavi. A Crkva klie u radosti: O Marijo, ti si dom neizrecive Boje ljubavi.

Marija je Isusa prihvatila vjerom i ljubavlju. U isto vrijeme ljubav i vjera mijenjali su Mariju. Od tihe nazaret-ske djevice, Marija je izrasla u jaku enu. Smjerna djevojica dodirnuta Duhom postala je snana i hrabra ena, odluna da se posveti Onome koji je u njoj zapoeo ivot, odluna da u potpunosti dade ivot Ljubavi koja se u njoj nastanila.

O, kako udimo da barem na tren osjetimo ljubav, ljubav neizreci-vu kojom je Marija nosila svoga Sina. Ljubav koja je uvijek bila tu, Ljubav koja se zauvijek sjedinila s njom. Ali naa grena priroda nam to ne doputa. Dotaknuti grijehom, nikada u potpunosti neemo moi spoznati neizrecivu ljubav, ali tu je Marija, ona koja e postati naom majkom, koja e nas po Milost uvijek voditi blie Isusu, blie Ljubavi neizrecivoj.

U Marijinu srcu nema straha. Ona kree na put svojoj roakinji Eliza-beti. Blaena ti to povjerova i bla-goslovljen plod utrobe tvoje. Odakle meni ta milost da majka Gospodina moga dolazi k meni?, klie Elizabeta gledajui svoju malu roakinju, ali njezino srce zna da pred njom nije samo mila djevojka, nego da pred njom stoji Ljubav sama. Duh Sveti vodi dvije majke. Marijino srce bukti od ljubavi i pjeva: Velia dua moja Gospodina, od sada e me svi nara-taji zvati blaenom.

fra Ivan Sran


VENDELIN VONJAk I TRSATSkO SVETITE

Hrvatska franjevaka provincija sv. irila i Metoda obiljeava ove godine dvije velike obljetnice 720. godina Trsatskoga svetita i 150.

godina od roenja asnoga sluge Bojega fra Vendelina Vonjaka, svoga prvoga provincijalnog ministra. Ovo je ujedno prigoda da

se ukae na povezanost fra Vendelina i Trsatskog svetita koje se njegovom zaslugom nalo u sastavu novoosnovane Provincije sv.

irila i Metoda.

1899. pismom generalu Reda Alojziju Laueru. U drugom dijelu pisma, prvi je dio posveen akovcu, govori o Trsatu i kae: Misao o osnutku nove Hrvatske provincije svi su, i crkveni i svjetovni krugovi do kojih je doprla vijest o tome primili s velikim oduevljenjem. No, duhovi su se uzbudili, a neka su se braa ogorila na nae susjede, kad se proiruje vijest da bi mogao otpa-sti glavni samostan, onaj na Trsatu Trsat i s politikog i s crkvenog gledita pripada Hrvatskoj. Nalazi se na hrvat-skom podruju, u narodnosti hrvatskoj, u dijecezi hrvatskoj Hrvatski jezik, koji je na trsatskom udotvornom mjestu u upotrebi, na kojem se u nedjelje i blagda-ne propovijeda narodu, naima je mate-rinski, a kruh Boje rijei lake se prua i prima u vlastitom nego u tuem jeziku Ne traimo tue, ve samo molimo svoje sa svim poitanjem (S. Majstorovi, Sluga Boji otac Vendelin, Slavonski Brod, 1967., 88.89.). Usprkos napo-rima slovenske strane da se Trsat ne ukljui u Hrvatsku provinciju, asni sluga Boji Vendelin pozvan je 1900., vlastorunim pismom generala, u Rim kako bi mu osobno bila priop-ena odluka u pripajanju spornih samostana novoj Provinciji. Dekre-tom Generalne kurije Moderatores plu-rium od 16. travnja 1900. odlueno je da trsatski i akoveki samostan pripadnu novoosnovanoj Hrvatskoj provinciji. Ova e odluka biti potvr-ena i u dekretu Ordine nostro od 3. lipnja 1900., kojim je osnovana Hrvat-ska franjevaka provincija sv. irila i Metoda. Najbolji izvor koji govori o ovoj problematici je Vendelinova okrunica Sveta ova godina iz 1925., u kojoj pie: Samo njemu o. Generalu (Alojzije Lauer, nap. a.) imadnemo zahvaliti, da su dva naa samostana na periferiji, akovec i Trsat, odmah na poetku pripojena naoj Provinciji.

Vendelinovi ivotopisci biljee kako je vrlo rijetko govorio o svojoj

ulozi u odreivanju granica Provin-cije, ali je jednom prigodom svome bliskom suradniku i nasljedniku u slubi provincijala fra Rafaelu Rodi-u rekao: Bila je borba za Trsat (S. Majstorovi, ivot i rad o. Vendelina Vonjaka, 36.). Kao provincijal u jed-noj od svojih prvih okrunica, Ut visitatio canonica iz 1901., o. Vendelin e o Trsatu zapisati sljedee: Dopusti-te napokon, ljubljena brao u Kristu, da upravim vau panju posebnom uresu nae Provincije. Govorim o trsatskom svetitu, koje radi svoje glasovitosti kao udotvorno mjesto, iziskuje od nas poseb-nu brigu, zasluuje posebno tovanje Tu se radi o svetitu nae Provincije; kao to njegova ast pripada nama svima, tako treba da bude i s brigom za nj (S. Majstorovi, ivot i rad o. Vendelina Vonjaka, 34. 35.).

asni sluga Boji Vendelin Vo-njak obavljat e slubu trsatskoga gvardijana i uvara Svetita tri puta: 1909.1912., 1923.1924. i 1930.1933. U razdoblju od 1923. do 1924. bit e duhovni asistent, odnosno upravitelj Treega reda sv. Franje na Trsatu. Poetkom njegova posljednjeg slu-bovanja na Trsatu, 1930. godine, papa Pio XI. proglasit e Svetite manjom bazilikom, potvrujui time njegovo znaenje u katolikom svijetu.

Fra Vendelin preminuo je u Zagrebu 18. oujka 1933. kao trsatski gvardijan i uvar Svetita za koje se odluno i nepokolebljivo borio da ostane hrvatsko.

fra Daniel patafta

Medalja asnog sluge Bojega fra Vendelina Vonjaka prigodom 150. godinjice njegova roenja, izradio

prof. Damir Mataui, akademski kipar

Provincija je nastala 1900., nakon to je papa Lav XIII. godine 1897. bulom Felicitate quadam ujedinio sve ogranke Reda manje brae. Tada se pokazala i potreba za preureenjem postojeih provincija u Redu. Tako je u kontinentalnoj Hrvatskoj, s papin-skim blagoslovom i pod vodstvom fra Vendelina Vonjaka, osnovana nova provincija kojoj je on postao prvim provincijalnim ministrom. U sastav nove provincije uli su hrvat-ski samostani koji su se dotad nalazili u tri provincije Hrvatsko-kranjske sv. Kria, Slavonsko-podunavske sv. Ivana Kapistranskog i sv. Ladislava sa sreditem u Zagrebu. Pri definira-nju granica nove provincije otvorilo se pitanje pripadnosti samostana na Trsatu i u akovcu. Generalna kuri-ja Reda izdala je 1899. dokument Schemae novae limitationis s prijedlo-zima novih provincijskih granica u Monarhiji, prema kojima je trsatski samostan trebao ostati u sastavu Pro-vincije sv. Kria jer su franjevci koji su u njemu ivjeli i djelovali mahom bili Slovenci. Fra Sreko Majstorovi zapisat e u prvome Vendelinovu ivotopisu kako je Trsat najljepi ures Provincije, Marijino svetite, posveeno stoljetnim uspomenama na pobonost hrvatskoga naroda. U davnoj prolosti (od 1517.) pripadao je provinciji Bosne Hrvatske, a od godine 1708. provinciji hrvatsko-kranjskoj sv. Kria. Pod konac stoljea (19. st., nap. a.) zapremali su ga sami Slovenci (S. Majstorovi, ivot i rad o. Vendelina Vonjaka, Zagreb, 1952., 34.). Zbog ugleda koji je fra Vendelin uivao u Generalnoj kuri-ji kao podupiratelj reforme te uz zauzimanje Engleza fra Davida Fle-minga, ostavljena mu je mogunost da u tajnosti raspravi s franjevcima koji dobro poznaju povijest svojih provincija pitanje pripadnosti Trsa-ta. Na prijedlog Generalne kurije, fra Vendelin odgovara 18. sijenja


Iz propovIjedI mons. elImIra puljIa, nadbIskupa zadarskog na malu gospu

PLEMENITE MAJkE SNAGA SU OBITELJI

U Bojem planu Marija je postala ne samo majkom Sina Bojega, nego i naom majkom, a njezino materin-stvo u ekonomiji spasenja neprekid-no traje. Velika je to tajna i otajstvo pred kojim veeras prigi-bamo svoja koljena. Elizabeta ju je zbog toga nazvala bla-enom i blago-slovljenom meu enama. I mi joj veeras, okupljeni u ovom svetitu, srcem vjere i raspjevane due apue-mo, kliemo i pjevamo: Blagoslovlje-na si, Marijo, jer ti je namijenjeno biti u Bojoj blizini. Brao i sestre! ivimo u vremenima kada nam je potreb-na Boja blizina i Marijina pomo i zatita na svim razinama. Stoljee koje je iza nas, ostavilo je duhovnu i moralnu pusto i udaljilo se od Boga. U nedavnom Domovinskom ratu osjetili smo svu strahotu perverznog ponaanja i unitavanja ljudi i naih svetinja. Izdrali smo sve te nevolje, progone i ideoloka zavoenja jer smo znali i vjerovali da su Njegova vremena i vjekovi. Ta obeao nam je dati enu zaogrnutu suncem. Marija je ta divna ena, majka i dje-vica koja je zasjala na obzorju ljudske povijesti. To je ena i majka koju nam je nebo darovalo. Ona je uzor ena-ma, pomae djevojkama kako postati dobre, plemenite i odgovorne ene i majke.

Valja nam o tome posebice raz-miljati uz blagdan roenja Blae-ne Djevice Marije. Jer proivljava-mo veliku krizu dostojanstva ene i stranu krizu materinstva. Htio bih zbog toga spomenuti primjer svete ene Ivanke Beretta Molla iz Berga-ma (1922.1962.) koja se ostvarila kao majka obitelji. Ona je po zavretku Medicinskog fakulteta 1955. upozna-la inenjera Petra Mollu i udala se za njega. Koliko se radovala braku,

majinstvu i djeci najbolje pokazu-je pismo zaruniku Petru nekoliko dana prije vjenanja: Dragi moj Petre, jo je samo nekoliko dana do asa kad emo pristupiti k oltaru i primiti sakrament nae ljubavi. Kad pomislim na to, veoma sam ganuta. Mi emo postati Boji suradnici u stvaranju. O, da mu moemo dari-vati djecu koja e ga ljubiti i sluiti mu! Petre, hou li moi postati ena i majka kakvu si uvijek elio? Ja takva, uistinu, elim biti, jer ti si to i zaslu-io. Moemo samo zamisliti kako je titralo Petrovo srce dok je itao ove iskrene izljeve ljubavi njegove izabra-nice Ivanke!

U braku su dobili troje djece. No u treem mjesecu etvrte trudnoe lije-nici su otkrili da Ivanka ima tumor na maternici. Predlagali su joj neka se odlui za pobaaj kako bi je mogli operirati. Ona je tada izjavila i svojoj odluci ostala vjerna do kraja: Ako morate birati izmeu moga i djeteto-va ivota, ne oklijevajte. Izaberite dije-te i spasite njega. Potpuno predana u ruke Boje, radosno i oputeno, u molitvi je proivjela posljednjih est mjeseci ekajui roenje svoje drage Ivane Emanuele (na Veliku subotu 21. travnja 1962.). Iako su lijenici sve uinili da spase njezin ivot, ona je sedmi dan nakon poroaja u bolima, s molitvom Isuse, ljubim te, premi-nula u bolnici u Monzi. Svetom ju je proglasio Ivan Pavao II. 2004. godine.

Na kanonizaciji je uz njezina tada devedesetdvogodinjeg mua i djecu bilo osobiti dirljivo pratiti najmla-u ker, etrdesetdvogodinju Ivanu Emanuelu, takoer lijenicu, kako itavo vrijeme dri za ruku svoga staroga oca s istim osmijehom kakva je imala njezina sveta majka. Sveta Ivanka prva je lijenica koja je pro-glaena svetom, a spomendan joj je 28. travnja. Proglaena je zatitnicom trudnica, djece i promicatelja kulture ivota.

Ne smijemo, meutim, zaboraviti da je duhovnost ove izvanredne ene sazrijevala kod oltara. Ona je rado sudjelovala na sv. misi, itala je sveto Pismo i redovito molila krunicu. Uz to je bila vrlo angairana u upi i u apostolatu, na konferencijama sv. Vinka, u Udruzi katolikih studenata i Katolike akcije. Znala je Ivanka da nema pravog materinstva bez Boga, bez Marije, bez vjere, bez pobo-nosti, bez molitve, bez milosnog i sakramentalnog ivota. Velike, esti-te, uzorne i plemenite majke snaga su obitelji, dua naroda i stoer ivota i budunosti. To su majke koje klee pred Gospom, najveom Majkom i enom povijesti. I mole blagoslov, zagovor i njezinu pomo na stepe-nicama oltara i na priesnoj klupi. To su majke koje rtvom, molitvom i uzornim ivotom hrane svoju djecu i upuuju ih na pravi put spase-nja. Blago narodu koji ima moralne, dobre i estite ene i majke.

I mi okupljeni veeras u ovom dragom nam svetitu vjerujemo da je Gospa naa darovana nada, zvi-jezda mora i dragulj nae povije-sti. Njoj, koju su nai prei nazivali najvjernijom odvjetnicom Hrvatske, upuujemo veeras sve nae nakane i molimo je da titi nau sadanjost i budunost. Zahvalni za svjetlo koje nam je po njoj zasjalo, molit emo veeras za sve nae obitelji, oeve i majke kako bi bili dostojni svoga roditeljskog poziva. Molit emo i za tolike zavedene ene koje ne dre do svoga dostojanstva, kako bi i one ule nebeski glas opomene i upozorenja. Molit emo za sve nas da budemo ispunjeni strahopotovanjem pred Bogom, pred ivotom i pred vje-nou. Naa nastojanja i naa obe-anja kako emo Boga priznavati, ivot potovati, sakramente slaviti, Crkvu voljeti i Bogu se moliti, oku-pljeni ovdje stavljamo pod okrilje one koja je nada svijeta i zora spasenja. Gospo Trsatska i Kraljice Jadrana, moli za nas. Amen!


MARIJINE SESTRE NA TRSATU

U Pastoralnom centru, Auli pape Ivana Pavla II., u okviru redovitih tri-bina Trsatskih razgovora, predstavljen je u ponedjeljak 24. listopada doku-mentarni film Marijine sestre. Povod okupljanju bila je Misijska nedjelja, a dogaaju je prisustvovala i mlada profesorica filozofije, logike i vjerona-uka u pazinskoj Klasinoj gimnaziji, Majda Praiz.

Misijska nedjelja najbolji je dan za posvjeivanje vanosti pomaga-nja potrebitima u zemljama Treeg svijeta u kojima djeluje i prilian broj misionara i misionarki iz Hrvatske, istaknula je moderatorica tribine Mari-jana Medani, upoznavi okupljene s okolnostima kada je papa Pavao VI. godine 1926. posvetio 24. listopada misijama i proglasio Misijsku nedje-lju. Pria o sestrama misionarkama u Beninu ispriana je u dokumentar-nom filmu Marijine sestre, u produkciji Hrvatske radiotelevizije i pod redatelj-skom palicom Maje Toki. Sestre su u

Beninu prisutne od 1988., a film je nastao 2005. Drubu Mariji-nih sestara udo-tvorne medaljice utemeljila je s. Leopoldina Bran-dis u Ljubljani 16. srpnja 1878., a od 1970. podijelje-

na je na dvije provincije: slovensku i hrvatsku. Njihovo poslanje prisutno je u raznim apostolatima, od posje-ivanja bolesnike po kuama, rada u bolnicama, domovima umirovljenika, ukljuene su u upni pastoral...

Njihova prvotna karizma njege bolesnika po kuama izvrsno je zai-vjela na afrikom tlu. Sestre katkad satima pjeae da bi stigle u udaljena sela i bile na usluzi bolesnicima u nji-hovim siromanim i skromnim kua-ma... Zajednica danas u Beninu ima sedamnaest sestara, od kojih je trinaest domo-rotkinja. Osim malog sela Affa-mey u kojemu su sestre zapo-ele svoj aposto-lat 1988., danas djeluju u jo tri zajednice Poro

Novo, Malanhoui i nedavno otvorenoj kui u Birou, rekle su u razgovoru za Radio Vatikan.

Promocija filma bila je prigoda da mlada profesorica Majda Praiz upo-zna publiku s motivima odlaska u misije. Ona e svoj godinji odmor idue godine na ljeto provesti volon-tirajui u misiji u Tanzaniji. Za taj veliki korak u ivotu odluila se tije-kom svojih putovanja Afrikom gdje je vidjela siromatvo i poeljela im dati ono najvrednije svoje vrijeme. Poela je s pripremama u Zagrebu u Udruzi Kolajna preko koje volontira s djecom s posebnim potrebama i za na radio je istaknula kako nije svjesna u to se uputa, ali da s nestrpljenjem eka dan kada e krenuti. Ne boji se onoga to bi je tamo moglo doekati, nego osje-aja koji e vjerojatno biti jaki kada se bude morala vratiti u Hrvatsku.

Film Marijine sestre dirnuo ju je jer zorno prikazuje svakodnevni ivot misionarki u Beninu, egzistencijalne probleme s kojima se suoavaju, ali i ljepotu misionarstva.

Helena Anui

Svakog ponedjeljka u 19.30 u prostorima Pastoral-nog centra Trsatskog svetita u Auli Ivana Pavla II. odvijaju se Trsatski razgovori koje organiziraju trsatski franjevci pod vodstvom fra Emanuela Hoka sa surad-nicima teolozima: dr. Natalijom Bogovi, dr. Veronikom Reljac, mr. Anelom Jelii i prof. Marijanom Medani. Ovogodinji ciklus Trsatskih razgovora zapoeo je 3. listopada predstavljanjem knjige dr. Veronike Reljac Pastoral braka i obitelji u Hrvatskoj (1965.2000.).

Teme Trsatskih razgovora raznovrsne su biblijske, teoloke, psiholoke, socijalne, a prikazuju se i filmovi vjerske tematike. Najvie su me se dojmilo predanje Kako je Isus molio mr. Anele Jelii te dokumentarni film Marijine sestre prikazan u povodu misijske nedjelje. U filmu je prikazan rad drube Marijinih sestara udo-tvorne medaljice, koje djeluju u misijama u Beninu. Pri-kazivanju filma prethodilo je razgovor prof. Marijane

Medani s mladom prof. Majdom Praiz iz Pazina koja e idue ljeto provesti volontirajui u misiji u Tanzaniji. Posebno zanimljivo bilo je predavanje Molitva razma-tranja dr. Natalije Bogovi o molitvenom itanju Svetog pisma. Predavaica je istaknula kako ta molitva uklju-uje matu, osjeaje i elje, a to je potrebno za obraenje srca te da se ojaa volja da se slijedi Krista. Na kraju bih htio spomenuti izvrstan film Ivan, o ivotnom putu don Ivana Filipovia koji je od ovisnika o drogi proao dug put do obraenja i sveenitva.

Pozivamo vas da nam se pridruite na nekom od sljedeih predavanja na kojima e biti obraene teme koje nam mogu pomoi nadopuniti svoje znanje o vjeri i praktinom vjernikom ivotu. Posebno su prigodne teme koje nas ele pripremiti za nadolazee boine blagdane: 12. prosinca Neverbalna komunikacija boino estitanje dr. Veronike Reljac i 19. prosinca Molitva kao susret s Isusom dr. Natalije Bogovi.

fra Ivica Penik

TRSATSKI RAZGOVORI


PROSLAVA VELIkE GOSPE

Ni vruina ni visoke temperatu-re nisu u ponedjeljak 15. kolovoza sprijeile desetke tisua vjernika u hodoau na Trsat na proslavu blag-dana Vele Gospe. Prvi put je hodoa-snikoj misi prisustvovala premijerka Jadranka Kosor, a sredinju je veer-nju misu predvodio rijeki nadbiskup dr. Ivan Devi. Tom su se prigodom na dosadanjem radu trsatski fra-njevci i mons. Ivan Devi zahvalili fra Luciju Jagecu koji odlazi na novu slubu u Varadin. Na njegovo mje-sto trsatskoga gvardijana doao je iz akovca fra Antun Jesenovi.

Blagdan Uznesenja Marijina na nebo podsjetnik je da se i mi mora-mo staviti u Gospodinovu slubu. Marija je bila ponizna slubenica i Vela Gospa blagdan je cijeloga ovje-anstva, blagdan nade i optimizma, blagdan naih grobova jer je Marija svojim uznesenjem pokazala i nama taj put, rekao je na sveanoj dopod-nevnoj misi u 11 sati novi trsatski gvardijan fra Antun Jesenovi.

Sredinje euharistijsko slavlje i hodoasniku procesiju s udotvor-nom slikom Majke Milosti predvo-dio je rijeki nadbiskup Ivan Devi. Usporeujui Marijinu vjeru s Abra-hamovom, naglasio je kako Crkva ne bez razloga u njima vidi olienje vjernika. Promatrajui njih otkriva-mo da vjera znai naputanje staroga i otvorenost u nepoznato kamo nas Bog zove i vodi, rekao je rijeki nad-

biskup. Zakljuujui svoje obraanje vjernicima, poruio je kako Crkvu proslavljaju sveci, meu njima naj-vie Marija koja je ve postala dioni-com slave kojoj se svi nadamo, a tete joj ne samo neprijatelji izvana, nego jo vie oni koji je svojim grijesima kaljaju iznutra.

Po zavretku misnoga slavlja nad-biskup Devi se, zajedno s trsatskim

franjevcima, zahvalio dosadanjem gvardijanu fra Luciju Jagecu na slu-bi koju je obnaao na Trsatu, a koju e od sada obnaati u Varadinu, te je zaelio dobrodolicu novom uvaru Trsatskog svetita fra Antunu Jese-noviu.

Helena Anui

BlAGdAn ROenjA djeVIce MARIjeProslava blagdana Male Gospe, kojim se Katolika crkva spominje roenja

Blaene Djevice Marije, u Svetite Majke Boje Trsatske privukla je mnogo-brojne Marijine tovatelje iz Rijeke i okolice. U prijepodnevnim satima slue-ne su svete mise, a u perivoju Gospe Trsatske dijeljen sakrament pomirenja. Hodoasniku procesiju s veernjom svetom misom predvodio je zadarski nadbiskup msgr. elimir Pulji, u zajednitvu s trsatskim franjevcima i svee-nicima Rijeke nadbiskupije.

Upuujui prigodnu rije brojnim trsatskim hodoasnicima i vjernicima, prvi put otkad je sa slube dubrovakog biskupa izabran na mjesto prvog ovjeka Crkve u Zadru, mons. Pulji stavio je pred oi Mariju, Isusovu majku i majku cijelog ovjeanstva, koja je od Boga izabrana kao poetak boljega svi-jeta. Bog nam je darovao Mariju kao uzor, osobito svim enama i majkama, ega trebamo biti osobito svjesni danas u vremenima velike krize dostojan-stva ene i majinstva, istaknuo je nadbiskup Pulji, upoznavi vjernike s primjerom sv. Gianne Beretta Molla, zatitnice trudnica i djece, koja je rtvom vlastita ivota podarila ivot svome djetetu, nalazei snagu u duhovnosti koju je, kako kae zadarski nadbiskup, crpila iz svete mise, itanja Biblije, molitve i pomaganja blinjima. ene i majke koje prihvaaju Mariju kao zatitnicu i zagovornicu, a rtvom i molitvom hrane svoju djecu, dua su naroda, stoer ivota i budunosti, poruio je mons. Pulji, pozvavi mnogobrojno vjerni-ko mnotvo da pred likom Majke Boje Trsatske moli za sve obitelji, osobito oeve i majke da budu dostojni roditeljskog poziva, kao i sve zavedene ene koje ne dre do svoga dostojanstva.

Sinia Puci


JO JEDNA HODOASNIKA

GODINA

U svibnju ove godine obiljeili smo i sveano proslavili 720. obljet-nicu Trsatskoga svetita, o emu smo izvijestili u zadnjem broju Marijina Trsata. Taj je dogaaj ujedno oznaio i slubeni poetak hodoasnike godi-ne. Svaka subota u vruim ljetnim mjesecima na Trsatu bila je prepoznat-ljiva po velikom broju vjernika, mari-janskim pjesmama, krinim putovi-

i Crkvi: Draga brao i sestre, na ovoj misi sudionici smo gozbe Jaganjeve u Kani trsatskoj. Doli smo jer smo Ga gladni, jer eamo za Njim. Doli smo ga sluati da se ne stidimo, s njime raditi, da ne grijeimo. Majka Milosti je s nama, ona nas zagovara, znamo da svome Boanskom Sinu otkriva pronje s kojima je svatko od nas doao na ovo slavlje. Kad Mu bude govorila: zdravlja nemaju,

kruha nemaju, djece nemaju, svee-nika nemaju, prijatelja nemaju, mira nemaju... kao pastir Te molim, Istar-ska kuice moja, Crkvo preljubljena: to god vam rekne, uinite! to god nam rekne, uinimo! I, ma to da se dogodilo, volimo Crkvu!

Ve tradicionalno druge nedjelje u listopadu, ove godine 9. listopada, vjernici Krke biskupije sudjelovali su na 19. biskupijskom hodoau Gospi Trsatskoj kako bi, poput niza prethodnih generacija, pred udo-tvornom slikom Majke Boje zazvali njezin zagovor za sve svoje ivotne potekoe.

Dok su se hodoasnici polako okupljali u perivoju, zapoeo je pri-godni program koji je vodio vl. Luka Paljevi s ciljem duhovne priprave za euharistijsko slavlje. Izrazio je dobro-dolicu hodoasnicima i podsjetio ih kako za sve vjernike hodoae ima posebnu vanost i budi u nama ar za molitvu i zahvalu; u molitvi ne prikazujemo samo sebe i svoje potre-be, nego se sjeamo svih onih dragih koji su se preporuili u nau molitvu, te zahvaljujemo za primljene milo-sti.

Euharistijsko slavlje u Marijinu perivoju Trsatskog svetita zapoelo

ma na Trsatskom brijegu, sveanim hodoasnikim misama, najee u Marijinu perivoju te po zavjetnim ophodima oko oltara Majke Milosti. Blagdan Uznesenja Blaene Djevice Marije najvee je godinje okupljanje vjernika i hodoasnika na Trsatu, ali s njim ne zavrava hodoasnika sezona. Osim mnogobrojnih hodo-asnikih grupa iz razliitih dijelova Hrvatske, u rujnu i listopadu, po ve ustaljenom programu, organizirano hodoaste vjernici iz Poreko-pul-ske i Krke biskupije te, ove godine prvi put, vjernici iz Gospiko-senjske biskupije.

U subotu 3. rujna na Trsat su na svoje godinje zavjetno hodoae Majci Bojoj Trsatskoj doli Istrani, pod vodstvom svoga biskupa mons. Ivana Milovana. Po vrlo lijepom vre-menu dolo je mnotvo hodoasnika iz svih krajeva Istre, a nekolicina i pjeice. Misu je u zajednitvu s goto-vo svim istarskim sveenstvom pred-vodio poreko-pulski biskup mons. Ivan Milovan, a rijei dobrodolice uputio im je novi trsatski gvardijan fra Antun Jesenovi. U svojoj homiliji poreko-pulski biskup ohrabrio je i potaknuo vjernike da zagledani u udotvorni lik Majke Milosti nastave svoj hod vjere u ljubavi prema Kristu Mons. Valter upan povjerava Majci Milosti vjernike i svoju biskupiju

Mnogi vjernici iz Istre pjeice su hodoastili Majci Bojoj Trsatskoj


je sveanom procesijom za udotvor-nom slikom Gospe Trsatske koju su nosili brani parovi iz Supetarske Drage (Nada i Josip Dumini), Nova-lje (Ivana i Zlatko Vidas), Vrha (Sabi-na i Milorad Depikolozvane) i Malog Loinja (Mariua i Bruno Visi).

Svetu misu predvodio je gene-ralni vikar Krke biskupije mons. Anton Valkovi u koncelebraciji s gvardijanom svetita fra Antunom Jesenoviem i tridesetak sveenika koji su dopratili svoje vjernike na hodoae.

Na poetku je hodoasnicima dobrodolicu izrazio gvardijan Sve-tita i poelio da ih ovaj hrvatski Nazaret ohrabri da ustraju u dobru. Naglasio je da nas Marija okuplja ne toliko zbog sebe, nego da nas dovede Kristu, a zato smo se i danas sabrali.

Krki biskup mons. Valter upan podsjetio je na poetku svoje homi-lije kako je svaki susret s majkom utjean i drag, pa su i mnogi dolas-ci vjernika nae biskupije na Trsat, vjernika Krka, Cresa, Loinja, Raba, Paga, Suska, Ilovika, Unija bili esto popraeni suzama. Nekada suzama radosti i zahvale za dobivene milosti, drugi put suzama molbe i vapaja tra-ei pomo i uslianje. Ipak, dolazak na Trsat uvijek je bio pun nade jer je upravo Marija ona koja je od Boga dobila posebnu ulogu: da pokazuje na Isusa, da pripremi i vodi ljude k njemu u kome je jedinome, i ni u kome drugome, svako dobro i spase-nje za ljude.

U subotu 22. listopada Majci Bo-joj Trsatskoj prvi su put organizirano hodoastili vjernici Gospiko-senj-

ske biskupije. Na Trsatu se okupilo oko tisuu vjernika iz svih dekana-ta biskupije. Sveukupno je bilo osa-mnaest autobusa, a dio hodoasnika doao je svojim osobnim automobili-ma. Prije sv. mise vjernici su se ispo-vjedili u velikom broju. U 11 sati odr-ana je i pobonost krinog puta na Trsatskom brijegu. Iako se zbog bure prohladno vrijeme inilo jo hladni-jim, veina hodoasnika sudjelovala je na ovoj pobonosti. Misno slavlje u 12 sati predvodio je gospiko-senjski biskup mons. Mile Bogovi s brojnim sveenicima.

Nakon hodoasnikog progra-ma u svetitu Majke Boje Trsat-ske, hodoasnici su se uputili prema rijekoj katedrali Sv. Vida gdje su se susreli s rijekim nadbiskupom dr.

Ivanom Deviem i zajedno s njime sveano izmolili Veernju molitvu.

Ova hodoasnika sezona tova-nja udotvornog lika Majke Boje Trsatske sveano je zavrila u nedjelju 30. listopada sv. misom koju je prema tradiciji predvodio rijeki nadbiskup mons. dr. Ivan Devi u zajednitvu sa sveenicima. Kako je u propovije-di rekao nadbiskup Devi, vjernici su pozvani moliti Boga po Marijinu zagovoru za svoje duhovne pastire, jer kako budu molili, takve e svee-nike imati.

Posebno smo pozvani moliti za sveenike koji loim ponaanjem i nepreuzetim obvezama vuku vjer-nike u propast, jer ono to govore vjernicima sami ne ine, istaknuo je Nadbiskup. Dodao je kako bi svaki sveenik trebao imati iskrenu ljubav za spas ljudskih dua, pa i po cijenu vlastita ivota i bez radnog vremena. Mnogobrojnim ovogodinjim hodo-asnicima koji su pohodili Trsatsko svetite i za zagovor se utjecali Majci Bojoj Trsatskoj Kraljici Jadrana, zahvalio je u ime franjevaca, uvara Svetita, gvardijan fra Antun Jeseno-vi. Istaknuo je kako su se svi ovogo-dinji dogaaji na Trsatu odvijali u znaku jubileja 720. godinjice otkako je kuica nazaretske obitelji Isusa, Marije i Josipa udesno prenesena na Trsat i oznaila poetak neprekidne tradicije tovanja ovoga mjesta hodo-asnika iz mnogih krajeva.

Priredio: fra Zoran Bibi

Misu zahvalnicu na kraju hodoasnike godine predvodio jerijeki nadbiskup dr. Ivan Devi

Prvo zavjetno hodoae Gospiko-senjske biskupije predvodio jemons. dr. Mile Bogovi


PRVI REDOVNIKI ZAVJETI

Nakon godinu dana pripreme u novicijatu osvanuo je i taj dan, dan kada smo konano i slubeno rekli Bogu svoj da. Osvanuo je dan kada smo zavjetovali i obeali izvri-ti zavjete Gospodinu Bogu svojemu pred svim pukom njegovim.

Osim provincijalnog ministra Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda fra eljka eleznjaka i provincijalnog ministra Franjeva-ke provincije sv. Jeronima fra Josipa Sopte, sveanom su slavlju prisustvo-vali brojna druga braa, obitelj, rodbi-na, prijatelji, ostali vjernici te biskup fra Gerard erdin koji je i predvodio ovu sveanost. U ruke provincijal-nog ministra fra eljka zavjete smo poloili nas sedmorica novaka: fra Leopold Pali (Zagreb), fra Marko Gulin (Makarska), fra Zoran egrt (Dugo Selo), fra Saa imi (Cernik), fra Ivan Nikoli (Otok), fra Josip Sedlar (akovec) i fra Matija Mariji (Slavonski Brod). U ruke fra Josipa Sopte zavjete su poloili: fra eljko Pendi (Vare) i fra Tome Cvitanovi (Zadar).

Te subote 27. kolovoza 2011. obe-ali smo pred Bogom i ljudima da emo ivjeti u poslunosti, bez vla-snitva, u istoi. A to se dragom Bogu obea, to treba i izvriti, pogo-tovo ako za taj zavjet znaju toliki ljudi.

Ako mladicu drveta posadimo u zemlju, a ona ne pusti korijenje ve ostane ista godinu, dvije, tri ili due,

tada ona nije nita drugo doli malo, beskorisno, slabo drvo koje nikomu i niemu ne koristi. Tu i tamo moe posluiti kao kakav jeftini ukras koji je tako slab da ga jai nalet vjetra, vode ili kakva ivotinja kida i uni-tava.

Isto je i s naim zavjetima. Oni nisu neto povrinsko, neto izvana za pokazivanje, jer ako je tako, onda su zbilja jeftin ukras od kojega nitko nema koristi. Zavjeti moraju pustiti korijenje, moraju zahvatiti cijelo nae bie. Oni, dodue, kreu izvana tako da se ovjek odrie vlasnitva, obi-telji, svoje volje, ali ne smiju tu stati, njihovo korijenje treba prodirati u osjeaje, misli, razum, volju, u cijelo bie. Ako prodiru u osjeaje, tada osjeaji postaju siromani i isti od svih pa i najmanjih strasti, a bogati istom ljubavlju prema Bogu i sva-kom ovjeku. Ako puste korijenje

u misli, tada misli postaju iste od svega ovozemaljskog i prolaznog, a potpuno usmjerene na neprolazno i vjeno. Pustimo li da zavjeti prodru u razum i volju, tada se razum i volja oslobaaju oholosti i postaju pod-loni najsavrenijoj i najuzvienijoj mudrosti, Bojoj volji.

Jo neto treba imati na umu. Mla-dica koju posadimo u zemlju nee izrasti u veliko i vrsto drvo bogato plodovima za jedan ili dva dana, nee ni za mjesec, pa ni za godinu dana. Ako je krenemo upati i silom izvla-iti da prije izraste, neemo postii nita pozitivno, samo emo je otkinu-ti i unititi, a to nam nije cilj. elimo li da od te mladice neto bude, treba joj briga, strpljenje i ustrajnost.

Zavjeti takoer ne izrastaju im smo ih posadili, poloili. I njima treba vremena, brige strpljenja i ustrajno-sti. I ako smo strpljivi, brini i ustraj-ni bez obzira na sve, tada doputamo da u nama izraste neto to e biti Bogu na slavu, drugima na korist, a nama na vjeno spasenje.

fra Matija Mariji

Ove je godine obred oblaenja bio 27. kolovoza 2011. godine. Obred oblaenja zapoeo je jutarnjom molitvom asoslova u samostanskoj kapelici. Zavrivi molitvu Jutarnje, uputili smo se u baziliku Gospe Trsatske kako bismo obukli redovniko, franjevako odijelo.

Magister novaka fra Zoran Bibi prozvao je kandi-date, a nakon svakoga prozvanog imena uslijedio je odgovor, tj. potvrda: Evo me! Tim smo odgovorom potvrdili da smo spremni obui franjevaki habit i ivjeti godinu kunje.

Na provincijalni ministar fra eljko eleznjak odrao je kratku homiliju nakon proitanog Evanelja. Fra eljko nas je ohrabrio i osokolio da ustrajemo do kraja ovu godinu novicijata, a i daljnjeg ivota u Franje-

vakome redu. Rekao nam je da ne budemo navezani na materijalne stvari, ali ni na osobe. Trebamo ivjeti pravim redovnikim ivotom i spremati se za prve zavjete.

Zavrivi homiliju, magister fra Zoran blagoslovio je franjevaka odijela habite. Potom je uslijedio sam in oblaenja. Tim su inom sljedei kandidati stupili u novicijat: fra Ivica Penik iz Koprivnice, fra Vedran Kos iz Orahovice, fra Stjepan Hrka iz Slavonskog Broda, fra Dario Tomac iz Zapreia, fra Andro-Tomislav Glu-i iz Gaja, fra Bruno Oroz iz Svete Nedjelje i fra Stipan Saraf iz Bea.

Na kraju, nakon to smo obukli habite, ostala braa estitali su nam na naoj odluci i zaeljeli nam mir i ustrajnost!

fra Stipan Saraf

OBlAenje nOVAKA


OSAMNAESTI ROENDAN TRSATSKE

FRAME

Tijekom ivota svake godine obi-ljeavamo dan kada smo doli na ovaj svijet, dan kada se obistinilo onaj neka bude u trenutku naeg zaea. Naravno, pojedini roendani su malo posebniji od ostalih, kao to su to prvi, osamnaesti, dvadeseti, trideseti, pedeseti, ezdeseti i tako redom.

Osim roenja novoga ivota, s radou slavimo i pojedine obljetnice nastanka. S jako velikom radou i puna dojmova piem ove skromne retke prisjeajui se osamnaestog roendana (itaj obljetnice nastan-ka) Frame Trsat koju smo proslavili u subotu 15. listopada ove godine. Ovu, iako u brojkama malu, ali za nas veliku obljetnicu zapoeli smo svetom misom. Tijekom dana redali su se radovi po grupama, plenumi, radost, smijeh i pjesma te, na kraju dana u samo predveerje, svea-ni program prigodom obiljeavanja punoljetnosti Frame Trsat.

Veernji program sastojao se od predstavljanja svake pojedine gene-racije framaa koji su proli kroz nau Framu, od njezinih poetaka do dananjih dana. Bilo mi je tako drago vidjeti te nae stare genera-cije framaa, one koji su utkali staze naih putova, kako se radosno pri-sjeaju svojih framakih dana kroz iva svjedoanstva svake pojedine generacije te kroz odabrane fotogra-fije koje su se projicirale na velikom

zidu Aule. Bilo je milo promatrati njihove reakcije i prisjeanja te radost na njihovim licima dok su gledali te fotografije i vadili iz krinje svoje framake povijesti anegdote vezane upravo za te trenutke u kojima su one nastale.

No posebno me se dojmilo to je veina bivih framaa ve osnovala svoje obitelji te su doli sa svojim suprunicima i djecom. Bilo je tu djece od posve malih beba do kol-ske dobi. Dakle (evo, sad dolazim do

onog bitnog), tijekom cijeloga progra-ma djeica bivih framaa skakutala su okolo i udila se kada su njihovi roditelji odjednom doli na pozor-nicu i sudjelovali u programu. Tako primijetih i nekoliko puzavaca (puzavci = mala djeca koja jo nisu svladala tehniku hodanja te se kreu u prostoru iskljuivo puzanjem) koji su bili as ovdje, as ondje... Doiv-ljavala sam ih kao poveznicu izmeu framake prolosti, framake sada-njosti i framake budunosti. Naime, roditelji tih istih puzavaca bili su temelj naega bratstva koje se godi-nama gradilo iskustvom, trudom i nadasve molitvom. Danas, mi smo poveznica izmeu njih i buduih la-nova naega bratstva, nama ostaje ast, ali nadasve velika odgovornost, nastaviti dalje koraati tim istim sta-zama i tako osigurati jo kvalitetnije i vre temelje bratstva, nau ostavti-nu koju emo predati buduim gene-racijama framaa koje prepoznah upravo u tim puzavcima.

Dragi brate, draga sestro, nije vano iz kojega bratstva dolazi i koliko zlatnih ljeta tvoje bratstvo broji iza sebe, vano je da ponosno koraa stazama sv. Franje ivei Evanelje u dananjim (i ne tako lakim) okolno-stima.... Koraaj radosno jer nikada ne zna koje e malo djeje srce razveseliti, i upravo ti biti onaj/ona po kojem e u njemu biti posaeno malo sjeme franjevatva.

Dolores Turkalj


PROMjene U BRATSTVU TRSATSKOG SAMOSTAnAFranjina preporuka Neka braa ive na ovom svijetu kao putnici i pridoli-

ce... uinila je brau slobodnima, nenavezanima ni za mjesta ni za ljude ni za bogatstva. Zato su braa ee mijenjala mjesto ivota i rada. Takva praksa ve 800 godina ivi u Franjevakom redu. Svake tree, este ili devete godine na provincijskim kapitulima braa dobivaju nove zadae i oblikuju nova brat-stva. I trsatsko samostansko bratstvo je na 38. provincijskom kapitulu, koji se odrao ove godine od 25. do 29. travnja u Samoboru, doivjelo promjene osoblja i novih zaduenja. Dosadanji gvardijan i uvar Trsatskog svetita fra Lucije Jagec imenovan je gvardijanom u varadinskom samostanu, a fra Antun Jesenovi imenovan je novim gvardijanom i uvarom Svetita na Trsa-tu. Dosadanji sakristan fra Juraj Vrani preuzeo je novu slubu u franjeva-kom samostanu u Samoboru, a ispovjednik fra Gracijan Biri premjeten je u Poegu. Na njihovo mjesto dola su nova braa, ispovjednici fra Ivan Sran i fra Josip Soldo te dvojica mladih sakristana fra Marinko Klai i fra Kreimir Paloika. Neka ih sve prati zagovor i pomo Majke milosti u njihovu sluenju brai i Crkvi!

fra Antun Jesenovi

HODOAE U MARIJU BISTRICU

U subotu 8. listopada trsatski su upljani hodoastili u Mariju Bistri-cu. U posjet Majci Bojoj, u njezinu najveemu hrvatskom svetitu, poveli su ih upnik fra Ivan Mikleni te novi trsatski gvardijan fra Antun Jesenovi s dvojicom novaka fra Vedranom i fra Ivicom. Ve je pri polasku zvjez-dano nebo, unato niskim tempera-turama, obeavalo lijepo vrijeme, to se pokazalo istinitim.

Toga dana Mariju Bistricu posjetili su hodoasnici iz Bosne i Hercegovi-ne, predvoeni vrhbosanskim nadbi-skupom, kardinalom Vinkom Pulji-em i banjalukim biskupom Franjom Komaricom te pomonim banjalu-kim biskupom, franjevcem Markom Semrenom. Svetu misu predvodio je kardinal Pulji. U propovijedi se posebno dotaknuo aktualne situaci-je u kojoj se sve to je dobro i sveto

pokuava relativizirati i obezvrijediti. Ponajvie je isticao vrijednost braka i obitelji, koje se u dananjem drutvu esto omalovaava. Stavio je vjernici-ma pred oi dugu tradiciju kranske povijesti u kojoj se vrlo jasno dobro nazivalo dobrim, a zlo zlim, te vri-jednost i ulogu naih djedova i baka, oeva i majki, koji su kransku vjeru i u najteim vremenima prenosili na svoju djecu. Koliko mi danas svojim ivotom svjedoimo vjeru u Isusa Krista i tako ivim primjerom dajemo odgovor mnogima koji danas napa-daju Crkvu i koliko branimo kran-sko dostojanstvo, to ostaje pitanje za

svakoga pojedinog vjernika. Na kraju je Nadbiskup pozvao sve okupljene da ve danas prionu uz dobro te da osvjeeni i obnovljeni Marijinim zagovorom budu ivi svjedoci vjere u svakodnevnom ivotu.

Nakon svete mise vjernici su imali vremena za osobnu molitvu i obila-zak Svetita, a potom smo u 14 sati krenuli u akovec, u posjet upi sv. Antuna Padovanskog, bivoj upi naega gvardijana. Za dobro raspolo-enje na putu pobrinuli su se upnik i gvardijan koji je na taj nain isko-ristio priliku za blie upoznavanje s vjernicima budui da je tek odnedav-na na Trsatu. U akovcu smo posje-tili upu sv. Antuna gdje smo ugod-no doekani te smo uz druenje sa upljanima obili i novu crkvu koja je uistinu hvalevrijedno djelo. Na povratku smo stali u Maloj Subotici pozdraviti tamonju Schnstacku, tri puta divnu Gospu u kapelici koja je svojom ljepotom zadivila hodoasni-ke. Nakon molitve i pjesme, uz Mari-jin blagoslov, krenuli smo put Trsata.

Nadam se da je svatko od nas ovim hodoaem postao bogatiji te da ovo nije bio samo jedan u nizu lijepih izleta, ve istinski susret s Marijom koja nas najbre i najsigur-nije vodi k Isusu, cilju svih naih elja i tenji.

fra Vedran Kos


OBITELJSkA MOLITVA PRED SLIkOM MAJkE

MILOSTIObitelj je Crkva u malom koja

je nastala sakramentom enidbe u kojem su se zarunici obvezali biti zajedno u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti. To je najvanija stvarnost na zemlji, jer je kolijevka iz koje izlazi svaki ovjek. No danas kransku obitelj ugroavaju teke opasnosti koje joj prijete u ovome materijalisti-kom i hedonistikom, tj. uivalakom

drutvu. Te su opasnosti nesloga i razdor, rastava braka, pribjegava-nje svim sredstvima za sprjeavanja ivota te teki grijeh pobaaja.

U takvu okruenju moliti za svoj brak i obitelj veoma je vano jer se time moe vratiti i sauvati mir i sklad naih kranskih obitelji. Upra-vo po takvoj molitvi postaju sve vie

prepoznatljiva vjernika okupljanja svake prve subote u mjesecu u Trsat-skom svetitu. Jo od poetka ove godine, svake prve subote vjernici se okupljaju na Trsatu kako bi raz-miljali o obiteljskim vrijednostima te po molitvi i posveti Majci Bojoj i njezinu Bezgrjenom Srcu danas nali potrebnu pomo, sigurnost i utjehu za sebe i svoje obitelji u ovim vremenima koja nisu nimalo laka.

Posebno sveano bilo je prve subo-te mjeseca listopada, prvoga dana listopadskih pobonosti. Na poetku molitvenog susreta upnik upe sv. Jurja fra Ivan Mikleni pozdravio je sve prisutne vjernike te ih pozvao da kroz mjesec listopad obnove svoju osobnu i obiteljsku molitvu. Tom pri-godom blagoslovio je kopiju slike Majke Milosti, Gospe Trsatske, koju je vrlo lijepo kombiniranom tehnikom izradila vjernica Davorka Vuak. U sliku je ugraen kamen pilje Navje-tenja u Nazaretu. Sliku Majke Milo-sti ve sljedee nedjelje preuzela je jedna obitelj u upi da bi je zadrala tjedan dana i pred njom nastojala oivjeti obiteljsku molitvu, osobito molitvu svete krunice. Slika se iz tjedna u tjedan predaje drugoj obitelji koja se eli pred njom okupljati na molitvu i utjecati monom zagovoru Majke Boje.

fra Zoran Bibi

OBITelj KOjA ZAjednO MOlI OSTAje SlOnAObitelj koja zajedno moli, ostaje slona. Sveta krunica, prema drevnoj tradi-

ciji, osobito je zgodna kao molitva na koju se okupi sva obitelj. Pojedini njezini lanovi, upravljajui svoj pogled na Isusa, ponovno postaju sposobni pogledati jedni drugima u oi, razgovarati, biti solidarni jedni s drugima, uzajamno opra-tati i gajiti meusobnu slonu ljubav obnovljenu Duhom Bojim.

Mnogi problemi suvremenih obitelji, osobito u gospodarski razvijenim dru-tvima, nastaju zbog sve teeg komuniciranja. lanovi obitelji rijetko uspijevaju biti zajedno, a i u tim rijetkim prigodama najee su zaokupljeni gledanjem televizije. Vratiti se molitvi krunice u obitelji znai ispuniti svakodnevni ivot sasvim drugim slikama: slikom otajstva koje spaava, slikom Otkupitelja, slikom njegove Presvete Majke. Obitelj koja zajedno moli stvara dio ozraja nazaretske obitelji: njezini lanovi stavljaju Isusa u sredite, dijele s njim radosti i boli, u njegove ruke stavljaju svoje potrebe i planove, iz njega crpe nadu i snagu za ii dalje.

Upirem svoje oi u vas, brao i sestre svakoga stalea, u vas, drage obitelji, u vas, bolesni i stari, u vas, mladi: ponovno uzmite s pouzdanjem krunicu u ruke! Iznova je otkrijte u svjetlu Pisma, u skladu s liturgijom i u ozraju svoje svakodnevice.

Ivan pavao II., Krunica Djevice Marije, br. 4144

Slika Majke Milosti proboravila je u naem domu samo sedam dana, ali je ostavila dubok trag. Bilo je prekrasno svakog jutra

susretati je u svojoj kui, pomoliti se pred Njom, preporuiti joj se pred odlazak na dnevne obveze,

a na povratku kui Njezin bi blagi pogled bio prvo to bismo ugledali. Veernje okupljanje oko Njezina dragog lika i zajednika molitva

litanija i krunice, u nau je obitelj unijela dodatni mir i blagoslov. Moemo kao obitelj s lanovima iz tri generacije posvjedoiti da je zajednika obiteljska molitva ono to stvara zdrave odnose i dublje,

iskrenije osjeaje te veu povezanost s obitelji.

Nela Puji

upnik fra Ivan predaje blagoslovljenu kopiju slike Majke Milosti obitelji Puji


SUSRET ZBOROVA TRSATSkOG DEkANATA

U povodu blagdana svete Ceci-lije, u subotu 26. studenog. 2011. u Svetitu Majke Boje Trsatske odran je susret crkvenih zborova trsatskog dekanata. Susret je obiljeen svea-nim veernjim euharistijskim slav-ljem na kojem su pjevali zborovi upa trsatskog dekanata, predvoeni zborom domainom zborom Sve-tita Majke Boje Trsatske pod vod-stvom ge Klaudije Kralji i uz orgu-ljaku pratnju gosp. Igora Vlajnia. Pozivu su se odazvali pjevai iz upa: sv. Lucije Kostrena, sv. Antuna Draga, sv. Obitelji Peine, sv. Ane

Gornja Veica, sv. Terezije Donja Veica, sv. irila i Metoda Suak.

Sveanu misu predvodio je gvar-dijan Trsatskog svetita fra Antun Jesenovi, kojemu su se u koncelebra-ciji pridruili fra Zoran Bibi, fra Ivan Sran, mons. Milan imunovi i vl. Ivan ari. U prigodnoj propovijedi gvardijan fra Antun Jesenovi osvr-nuo se na ivot sv. Cecilije te naglasio vanost crkvenih pjevaa kao prvih suradnika sveenika u bogosluju. Sveta glazba je sveana ispovijest vjere, a sv. Augustin je govorio tko pjeva, dvostruko moli.

Na misnom slavlju izvedena je Missa de Angelis u obradi Miroslava Martinjaka, koju smo imali prigodu uti na misnom slavlju na zagre-bakom hipodromu, koje je pred-vodio papa Benedikt XVI. u lipnju ove godine prigodom svoga pohoda Hrvatskoj. Misa je komponirana za etveroglasni mjeoviti zbor i puk tako da se izmjenjuju zborni dijelovi u dijalogu s dijelovima iz koralne Aneoske mise. Izvedene su jo skladbe: Ti Kriste kralj si vjekova; pri-pjevni psalam Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar (solist Cvetan Peli); Jedan kruh na svetom stolu; Uzmite, jedi-te (obr. Miroslav Martinjak); Ljiljane bijeli.

Na kraju misnog slavlja uruene su zahvalnice za 10, 15, 20, 25, 30 i 40 godina pjevanja u crkvenom zboru. Zahvalnice je potpisao nadbiskup rijeki mons. Ivan Devi i trsatski dekan vl. Ivan Stoi, koji je i uru-io zahvalnice jubilarcima crkvenog pjevanja.

Susret je okonan prigodnim dru-enjem u Auli pape Ivana Pavla II. uz pjesmu i veselje. Velika zahvala u izvrsnoj pripremi i organizaciji ovo-godinjeg susreta zborova trsatskog dekanata, kao i prijanjih godina, svakako ide fra Serafinu Sabolu koji je uvijek spreman podrati ovakve dogaaje.

Cvetan PeliZbor Svetita Majke Boje Trsatske

ZRAKE SVJETLOSTI IZ SRcA MAjKe elVIReU povodu mjeseca borbe protiv

ovisnosti zajednica Cenacolo predsta-vila je u srijedu 7. prosinca u Pasto-ralnom centru Auli pape Ivana Pavla II. knjigu majke Elvire, ute-meljiteljice Zajednice, Zrake svjetlosti. Knjiga sadri poruke koje je majka Elvira, kako su je mladii i djevojke Cenacola zvali, izrekla tijekom rada s njima, rekao je don Ivan Filipovi, nekada i sam ovisnik. Ova skromna ena u svom je radu bila ena vatra osjeala je neizmjernu ljubav prema mladima i bila neizmjerno zaintere-sirana za mlade. Kad te pogleda u oi, ima osjeaj da te skenira, da vidi tvoje potrebe, ali i zna istinskim osje-ajem pomoi, posvjedoio je don Filipovi, dodajui kako je teko bilo na papir prenijeti njezine rijei jer je sestra Elvira govorila strastveno, rijei su uvijek kipjele iz nje. Ono

to je sestra Elvira govorila dekima u Cenacolu, navedeno je u knjizi o ranjenom ivotu, a svaiji je ivot na ovaj ili onaj nain ranjen. Djelo, uz to, otvara ovjekovo srce prema Bogu i zatopljava ovjeka iznutra potiu-i ga na promjene nabolje, poruio je don Filipovi. Osnovati zajednicu sestri Elviri nije bio lak zadatak jer nije imala podrku. Sedam godina trebalo je da ideja zaivi, otkako je krajem 70-ih i poetkom 80-ih gle-dala mlade kako izgubljeni u paklu ovisnosti tumaraju talijanskim kolod-vorima, prije svega onim u Torinu. Zajednica je stvorena u Elvirinu srcu, poruio je don Filipovi otkriv-i kako je prvi ovisnik sestre Elvire bio njezin otac alkoholiar. Bog je znao izabrati osobu koja moe razu-mjeti ovisnika, a upravo takva osoba bila je majka Elvira koja je uvijek pre-

nosila pozitivnu energiju, vjerovala da svatko ima budunost, isticala da nitko nije roen da bude ovisnik. Sve je to iskusio don Ivan koji se zahva-ljujui vlastitim ivotnim lutanjima upoznao sa sestrom Elvirom. U rat-nim, devedesetim godinama izgubio se i njegova je izgubljenost otila u smjeru ovisnosti o tekim drogama poput heroina, ali i prema svemu runome to ta ovisnost sa sobom nosi. Na svoju sreu susreo je sestru Elviru i u zajednici Cenacolo ponovno pronaao pravi put i vratio dosto-janstvo, a poslije bio blagoslovljen i sveenikim pozivom. Zajednica Cenacolo vidljivo je udo koje ople-menjuje unutarnje siromatvo ovisni-ka, zakljuio je don Filipovi svoju ivotnu priu o sebi i o zajednici lijeenih ovisnika u kojoj sada djeluje kao sveenik.

Helena Anui


OKRUnjenA MAjKO MIlA

Svako svetite, osobito marijansko, obiluje mnogim pjesmama koje su izriaj vjere, pouzdanja, preporuke i zahval-nosti Bogu i Bojim ugodnici-ma. Imamo stare tradicionalne i ve prokuane melodije, a ima ih i novijeg datuma. Neke su pjesme Majci Bojoj uspjele pogoditi vjerniku duu pa su postale poput himni pojedi-nog svetita, kao npr. Sred te se peine, Doli smo ti Majko draga, Majko Boja Bistrika. Odavno sam i ja sanjao i prieljkivao, a sada kao uvar Svetita jo i vie, pjesmu melodiju na rijei Okrunjena Majko mila, pjesmu Majci Bojoj Trsatskoj koju je spjevao o. Pakal Cve-kan, pjesmu koja bi zaivjela ponajprije na Trsatu, a zatim i meu svim naim hodoa-snicima. Ima puno skladate-lja koji su sami komponirali na tekst Okrunjena Majko mila kao npr. Kamilo Kolb, Ljubo Kuntari, Petar Kinderi, Kla-udija Kralji, Ivan an, a neke sam i ja sam zamolio za njiho-vu inspiraciju kao Ladislava Vargu, Anelka Igreca, Slavka Topia. Sabravi sve te kom-pozicije, pukog i zborskog karaktera, s malim smo iri-jem izabrali skladbu franjev-ca Slavka Topia. Pjevna je i nadam se da e je hodoasnici prihvatiti. Zato bih volio da ju proitaju i naue svi budui trsatski hodoasnici kako bi nam posluila na zajednikom slavlju da ujedini sva srca vjer-nika u molitvi pred slikom Majke Milosti, Gospe Trsatske. Svima koji su se ukljuili u mali natjeaj za trsatsku pjesmu zahvaljujem na trudu, dobroj volji i spremnosti. Unaprijed molim za ispriku skladatelje koji ovaj put nisu izabrani, ali im Majka Milosti to nee zabo-raviti. Preporuujem upnici-ma i zborovoama crkvenog pjevanja da pogledaju ovu pjesmu i naue ju ne samo za hodoae na Trsat nego i za molitvu u svojim crkvama za blagdane Majke Boje.

fra Antun Jesenovi, uvar Svetita

Himna Gospe Trsatske


Dragi upljani!I ove godine elimo se osobno susresti s vama u vaem domu i zajedno s vama moliti Boji blagoslov u obitelji, za va ivot, rad i za prostor u kojem ivite.Kako je na Trsatu obiaj, molim vas, svakako uzmite prijavnicu i ispu-nite je. Moete je predati na porti samostana - vrataru.Svakako napiite broj telefona. Sveenik e doi u dan odreen za vau ulicu prije podne (od 9 do 13) i poslije podne (od 15 do 19) osim stare godine od 9 do 16 sati zbog sv. mise zahvalnice!Puno ete nam olakati ako se ubiljeite za prije podne.

Hvala!utorak, 27. prosinca 2011.

B. Felkera, enoina, Linieva, Vrtlarski put, Glavinieva, Partizanski put

srijeda, 28. prosinca 2011.Marohnieva, Pikulieva , Strmica, Anke Krizmani, B.Vilhar Podrinske, J. Kulfaneka, N. Rojc, R. Leard, S. Rakaj, pina

etvrtak, 29. prosinca 2011.Radieva, Mihanovieva, Vidikovac, Prolaz F. Paravia, Trsatske stube

petak, 30. prosinca 2011. Vrlije, S. Krautzeka, D. itara

subota 31. prosinca 2011. Od 9 do 16 satifra S. Schona, V. Valkovia, Boket, N. Katunara, P. Zrinskog, Frankopanski trg

ponedjeljak 2. sijenja 2012. J. RakovcaOrehovica (ii e dva sveenika od 10 sati)

RASPORed BlAGOSlOVA OBITeljI

Potovani upljani, brao i sestre!Prvom nedjeljom adventa ili doaa zapoela je nova crkvena ili liturgijska

godina. Vrijeme doaa je vrijeme pripreme za dolazak Sina Bojega. Pitamo se zar opet moramo ekati i pripremati se za Boi. Ne, nije potrebno jer Bog eli da ga mi susreemo svaki dan, no itekako je vano shvatiti bit dolaska Sina Bojega meu nas ljude. Nije on bez razloga doao meu nas, nije bez razloga podnio tekou roenja u betlehemskoj talici, nije bez razloga podnio patnju krinog puta. Doao je da nam dade priliku da poboljamo svoj zemalj-ski ivot kako bi po njemu mogli zasluiti vjeni ivot. Na svima nama je da se preispitamo tko smo zapravo mi. Tko sam ja? Ja sam ovjek, ja sam kranin, ja sam katolik. Ovo doista potie na razmiljanje. Bog daje svima ansu ako je hoe prihvatiti. Nadamo se da e i nai vjernici osjetiti potrebu da nam se prikljue na svetim misama zornicama koje emo imati u doau. Boina ispovijed lijepa je prigoda da se istinski pripremimo za Boi. Ispovijed sta-rijih i bolesnih sveenik e ih rado posjetiti i donijeti utjehu vjere zajedno s njima moliti i donijeti im Isusa koji e u sv. priesti doi k njima. Poziv je otvoren svima. Nemojmo upasti u zamku da puno toga pripravimo, a dua ostane nepomirena s Bogom! Ne prepustimo najvanije!

To vam ele i zajedno s vama mole trsatski franjevcii va upnik fra Ivan Mikleni

pasToralno djelovanje

Rast i odgoj u vjeri potreban je svima! Tu nam pomau razni susreti

u Auli Ivana Pavla II.

upna kateheza djece po rasporeduTrsatski razgovori ponedjeljkom u

19.30Biblijski sat molitva u sedam

koraka srijedom u 19.15Kranska meditacija srijedom u

19.15.Klanjanje etvrtkom nakon veernje

miseFrAMA franjevaka mlade:

srednjokolci i studentisusret petkom u 20.15molitva ponedjeljkom u 20.15

Franjevaki svjetovni red (FSR) - zadnja nedjelja u mj. u 16.30

Pjevaki zbor svetita utorkom u 19.00

Molitvena zajednica Srca Isusova i Marijina u crkvi Sv. Jurja petkom u 16

glasnici velikoga Kralja (djeca 18. razreda, kandidati za Framu) druga subota u mjesecu u 18.30 sati u Auli Ivana Pavla II.

upno pastoralno i ekonomsko vijee zahvaljuje na svjedoenju

vjere i vaem daru za obnovu upne crkve Sv. Jurja!

upa sveTog jurja TrsaT I sveTITe majke boje TrsaTske

upni listi za Boi 2011.

Hvala Ti, Majko Milosti

himna trsat

Documents